Business.hr broj 876 by Business.hr

SVJETSKA BANKA 10

LAŠKO E TRAŽITI VE U CIJENU 2

Ova vlada ne može dovoljno brzo otvoriti Pale prve žrtve borbe nova radna mjesta za Mercator

SANJA MADŽAREVI Rezanje prora unskog deficita i ove bi godine mogao biti ispit na ŠUJSTER, starija ekonomistica kojem e Vlada pasti zbog približavanja parlamentarnih izbora, a izvoz kao pokreta rasta hrvatskog BDP-a ovisit e o potražnji iz zemalja EU Svjetske banke za Hrvatsku

UTORAK 26/4/2011

BROJ 876 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

RAT

PODIJELJENE I LOKALNE VLASTI 4-5 Šibenski gradona elnik Ante Županovi zalaže se za projekt investicijske grupe G2 Todda Morleyja, županijske vlasti sklonije su projektu austrijskog milijardera Franka Stronacha, a Domagoj Ivan Miloševi dao je potporu svima

FOTOLIA

američkih i austrijskih golfaša za šibenski poluotok OPORAVAK U KRIVIM RUKAMA

Milošević i Popijač u nemogućoj misiji jer nisu političari Vatrogasne mjere iz "business plana" s politi kim potpisom ne mogu riješiti strukturni problem nekonkurentnosti, smatra Vladimir Gligorov, ekonomist Be koga instituta za me unarodne odnose 6

info&stav 2-3

Grci odustali od Brodosplita Za Uskrs u Dubrovniku 8000 gostiju Uskrsni su blagdani nadmašili o ekivanja dubrova kih turisti kih djelatnika: u Dubrovniku ih je provelo oko osam tisu a uglavnom inozemnih gostiju, a hoteli su bilježili izvrsnu popunjenost. Najviše je gostiju bilo iz Španjolske, slijede Francuzi, Nijemci, Grci i gosti iz Hrvatske. Za blagdanskog vikenda Dubrovnik su posjetili i brodovi na kružnim putovanjima s ukupno oko deset tisu a posjetitelja.

Brodosplit je izgubio posao gradnje dvaju tankera za gr ku kompaniju Elka Shipping zbog naknadno pove ane cijene gradnje. Iz Brodosplita poru uju da još ništa nije gotovo, dok je u inozemnim asopisima o brodogradnji objavljeno da su Grci svoje tankere tipa suezmax odlu ili graditi u južnokorejskom brodogradilištu STX za 93 milijuna dolara po brodu, iju isporuku o ekuju krajem 2012., a Grcima tankeri trebaju zbog ugovora s brazilskom naftnom kompanijom Petrobras.

business.hr Utorak 26/4/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

LAŠKO E TRAŽITI VE U CIJENU

Pale prve žrtve borbe za Mer

Ostavke su podnijeli Anton Turnšek, Janko Remic i Franc Rojnik, lanovi NO-a Pivovarne Union Borba koja se vodi oko 23,34 posto dionica Mercatora u vlasništvu Pivovarne Laško odnijela je svoje prve žrtve. Sastanak nadzornih odbora Pivovarne Union i Radenske, dviju tvrtki k eri Pivovarne Laško, prošao je u oštrim tonovima, a na kraju su pale i prve ostavke. Njih su podnijeli Anton Turnšek, Janko Remic i Franc Rojnik, tri lana nadzornog odbora.

Podizanje cijene

Turnšek, predsjednik NO-a, potvrdio je za Finance da je to tijelo ipak dalo suglasnost za prodaju dionica Mercatora, ali bez ikakvih detalja vezanih uz ostavke.

Za prodaju dionica Mercatora u vlasništvu Pivovarne Laško potrebna je suglasnost svih triju nadzornih odbora Pivovarne Union, Radenske i Pivovarne Laško. O prodaji se još treba o itovati Nadzorni odbor Pivovarne Laško, koji bi se trebao sastati danas. Pivovarna Laško nema baš puno izbora jer dionice mora kupiti kako bi pokrila dugove, a slovenskoj javnosti, koja je neprijateljski raspoložena prema ideji da se Ivica Todori domogne dionica Mercatora, ne ide na ruku što za kupnju Mercatora nije zainteresiran nitko od velikih europskih trgova kih lanaca poput Tesca, Carrefoura ili Delhaizea. Stoga e Pivovarna Laško sada i i na podizanje cijene, a Agrokor je toliko zainteresiran za Mercator da je nekoli-

ARHIVA BUSINESS.HR

www.business.hr

TOMAŽ LOVŠE, koji slovi za Agrokorova lobista u Sloveniji, u etvrtak bi se trebao sastati s nadzornicima Laškog

ko puta pove avao ponudu.

Agrokorov lobist

Posljednja je ponu ena Agrokorova cijena 221 euro, što bi Pivovarni Laško donijelo oko 200 milijuna potrebnih svježih eura.

Finance su obavijestile da bi se u etvrtak predstavnici Nadzornog odbora Pivovarne Laško trebali sastati s Tomažem Lovšeom, koji slovi za Agrokorova lobista u Sloveniji. Nadzornici navodno žele

RESTRUKTURIRANJE, STE»AJ ILI LIKVIDACIJA ZA 15.000 BEZ PLA E

Ministarstvo financija traži skraćeni stečaj za Ministarstvo financija dosad je poslalo zahtjeve za pokretanje skra enih ste ajnih postupaka za 250 tvrtki, a u pripremi su i novi zahtjevi za oko 700 tvrtki. Kao razlog u Ministarstvu isti u "spre avanja akumulacije nelikvidnosti i uklanjanje iz pravnog prometa tvrtki koje su u dugotrajnoj blokadi i koje ne podmiruju obveze". U odgovoru na upit o po-

kretanju skra enih ste ajnih postupaka iz Ministarstva odgovaraju kako se ste ajni postupci provode temeljem dopuna Ste ajnog zakona iz listopada prošle godine, kojima je omogu eno da Porezna uprava pred nadležnim trgova kim sudom pokrene skra eni ste ajni postupak za pravnu osobu koja nema zaposlenih, za koju su ispunjeni uvjeti za pokretanje ste aja (blokada

žirora una u razdoblju duljem od 60 dana) te za koju nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz sudskog registra. Prema podacima Fine, krajem velja e ove godine u dugotrajnoj blokadi (više od 360 dana) bile su 18.974 pravne osobe bez zaposlenih, što ini 73 posto od ukupnog broja (25.664) pravnih osoba u dugotrajnoj bloka-

di, a ukupan dug tih pravnih osoba iznosi 13,5 milijardi kuna ili 53,8 posto od ukupno 25 milijardi kuna prijavljenih neizvršenih osnova za pla anje pravnih osoba u dugotrajnoj blokadi. I Gospodarsko-socijalno vije e (GSV) na sjednici prošloga etvrtka, raspravljaju i o problemu neisplate pla a, zaklju ilo je uz ostalo da e Porezna uprava ubrzano pokretati skra ene ste-

››

BISER DANA Valjda i ja imam pravo na svoju privatnost i intimu? Pa koga zanima kada i gdje selim? Ili, gdje spavam?

BROJKA

100

DARKO MILINOVI , ministar zdravstva, u Ve ernjem listu na pitanje je li se preselio u obiteljsku vilu u Gospi u ija se vrijednost procjenjuje na pet milijuna kuna

milijuna okruglih kutijica Nivea kreme, koja ove godine slavi 100 godina, prodano je lani u svijetu. Gotovo 10% prodaje tvrtke Beiersdorf, koja je lani ostvarila ukupan prihod od 6,2 milijarde eura, odnosi se na tu kremu

UVODNIK

rcator Sve e nas golf spasiti

a 250 tvrtki ajne postupke nad tvrtkama bez radnika. Broj radnika kojima se ne ispla uju pla e je izme u 18 tisu a i 25 tisu a, a onih kojima se ne upla uju porezi i doprinosi od 70 tisu a do 110 tisu a. Najve i je problem od 50 do 100 poduze a u kojima je zaposleno izme u osam i 15 tisu a radnika, za koje treba prona i rješenje kroz modele restrukturiranja, ste aj ili likvidaciju. H/B.hr

DOMAGOJ IVAN MILOŠEVI je, zlu ne trebalo, podršku dao objema stranama. Neka se na e i neka se - ni slu ajno - ne dogodi da tih pola milijarde eura ode nekamo drugamo

Iva Uš umli Greti iva.uscumlic@business.hr

ugo ve iz Vlade nije bilo tako dobrih vijesti poput one da u šibensku okolicu dolaze bjelosvjetski milijunaši potrošiti pola milijarde eura, zaposliti 4000 ljudi i dovoditi nam na kupanje, jahtanje i golfanje svjetske milijunaše, a možda i poneku holivudsku zvijezdu. Pokazalo se, evo, da za relativno malen poluotok Oštricu postoje ak dva zainteresirana milijunaša, a nama novinarima samo što iz tipkovnica med ne pote e kada ih krenemo opisivati. Nema tu balkanskih muljatora i lopuža: s jedne je strane austrijski milijarder koji bi nam uz golfski teren rado pomogao pokrenuti i industriju, a na drugoj je strani poznati ameri ki financijski fond koji u Hrvatskoj ve ima projekt, a koji bi zaposlio nešto više ljudi. Amerikanci nam tepaju kako e baš kod nas izgraditi najljepši golfski teren na svijetu - ljepši ak i od onog kalifornijskoga, a Austrijanci govore o reklami od vrhunskih turnira i otvaranju industrijskih pogona u Podima. A Domagoj Ivan Miloševi je, zlu ne trebalo, podršku

ARHIVA BUSINESS.HR

posti i pove anje cijene na 230 eura po dionici. Lovše nije želio komentirati bilo kakav sastanak, naglasivši da nema nikakve ovlasti pregovarati u Agrokorovo ime i da nema nikakve obe ane nagrade u slu aju prodaje, kao što pretpostavljaju slovenski mediji. Javnost stoga postavlja pitanje zašto se onda lanovi Nadzornog odbora uop e sastaju s Lovšeom u etvrtak. Mediji nabrajaju mnoge razloge zašto Agrokor ne bi smio preuzeti Mercator, pa slovenski pravnici tako upozoravaju kako e u slu aju preuzimanja Agrokor ostvariti nedopuštenu koncentraciju na tržištu, a Dnevnik je donio tekst s naslovom "Sve manje razloga za prodaju Mercatora Agrokoru kojemu je pao bonitet". A. Pa.

››

Amerikanci nam tepaju kako e baš kod nas izgraditi najljepši golfski teren na svijetu, a Austrijanci govore o reklami od vrhunskih turnira... Javna rasprava? Nema se tu što raspravljati kad je o pola milijarde eura rije ! Svetogr e je re i bilo što, osim: "Da, molimo vas", kada se pojavi neki investitor koji bi gradio golfski teren ili shopping centar dao objema stranama. Neka se na e i neka se - ni slu ajno - ne dogodi da tih pola milijarde eura ode nekamo drugamo. I odmah treba utišati sve suprotne glasove. Javna rasprava? Nema se tu što javno raspravljati kad je o pola milijarde eura rije ! SVETOGR E je, u situaciji u kojoj je Hrvatska danas,

re i bilo što, osim: "Da, molimo vas", kada se pojavi neki investitor koji bi kod nas gradio golfski teren ili shopping centar.

JER, TO SU, UKRATKO,

investicijski projekti koji nam se nude. Za drugo smo preskupi, previše birokratski, previše spori, previše korumpirani. Nismo poznati

kao kvalificirani radnici, nemamo vlastitu industriju, nismo naro ito inventivni kad je rije o samostalnim poduzetni kim projektima i idejama. Ali eto, takvi kakvi jesmo živimo u okruženju koje svojom ljepotom zaustavlja dah pa bismo to mogli i unov iti. Golfskim terenom, nego kako!

tema 4-5

PODIJELJENE I LOKALNE VLASTI Šibenski gradonačelnik Ante Žup leyja, županijske vlasti sklonije su projektu austrijskog milijardera Fran

Rat američkih i a golfaša za šibens Poluotok Oštrica koji svi žele dosad je imao razne namjene: na njega je oko bacila i vojska, a u jednom je trenutku trebao biti tankerska luka. Danas je to prazan i neiskorišten prostor. Razlog takve međunarodne popularnosti krije se u činjenici da je u 90-postotnom vlasništvu Hrvatskih šuma. U prijevodu: nema pregovora s lokalnim stanovništvom, nema otkupa zemlje, a nema ni negativnog PR-a zbog otimanja zemlje građanima po nižoj cijeni od one stvarne

Čini se kako najzanimljivija lokacija za ulaganja u Hrvatskoj nije u Zagrebu, Splitu, Rijeci ili Osijeku, nego u investicijski gotovo zaboravljenom Šibeniku. Ondje se naime gradskim vlastima nude čak dva projekta vrijedna polovinu milijarde eura. Ovaj put nije riječ o sumnjivim poduzetnicima koji bi u Hrvatskoj radili Las Vegas, nego o dvije respektabilne i provjerljive tvrtke: na jednoj je strani autoindustrijski koncern Magna austrijskog milijardera Franka Stronacha, a na drugoj poznata svjetska investicijska grupa G2 J. Todda Morleyja. Riječ je o poluotoku Oštrica koji je dosad imao razne namjene: na njega je

oko bacila vojska, a u jednom je trenutku trebao biti i tankerska luka. Danas je to prazan i neiskorišten prostor, a razlog takve međunarodne popularnosti krije se u zgodnoj činjenici da je u 90-postotnom vlasništvu Hrvatskih šuma. U prijevodu: nema pregovora s lokalnim stanovništvom, nema otkupa zemlje, a nema ni negativnog PR-a zbog otimanja zemlje građanima po nižoj cijeni od one stvarne. Za golfaške projekte koji su sami po sebi jako skupa igračka - idealno.

Austrijanci stigli prvi

Stronach je došao prvi, prije otprilike četiri godine. Uz pomoć tadašnjeg šefa Agencije za poticanje izvoza i

ulaganja Slobodana Mikca napravio je projekt, no prije bilo kakve konkretne odluke dogodio se Sanaderov odlazak i prvi u nizu potresa u Vladi. Sve je stalo i stajalo do prije koji dan, kada je novi šef ulaganja Domagoj Milošević počeo nazivati sve koji su iskazali interes za ulaganje u Hrvatsku. Tako je zakucao i na Stronachovu adresu. Projekt podupiru i vlasti Šibenskokninske županije na čelu sa županom Goranom Paukom. Međutim, u međuvremenu se pojavio možda zanimljiviji ženik. G2 Investment Group u Hrvatskoj je već prisutan: u Istri razvija projekt golfskih terena koji je, kako doznajemo, već daleko napredovao.

VRATA ZA AUTOINDUSTRIJU

'Kopirali su naš projekt' "Amerikanci su kopirali naš projekt. Nama to ne smeta, a govori o kvaliteti naše ideje", kaže Jurij Pinter koji zastupa Stronachov projekt u Hrvatskoj. "Vjerujemo da Hrvatskoj donosimo odličan projekt: osim golfa i zarade od turizma, pokrenuli bismo industriju u šibenskim Podima te osigurali sjajnu promociju Hrvatske putem BMW Open turnira koji se prenosi na sportskim televizijama", tvrdi Pinter. Nije zanemariv ni Stronachov utjecaj u automobilskoj industriji te vrata koja može otvoriti.

JURIJ PINTER zastupa Stronachov projekt u Hrvatskoj snimio žarko bašić

panović zalaže se za projekt investicijske grupe G2 Todda Mornka Stronacha, a Domagoj Ivan Milošević dao je potporu svima

austrijskih ski poluotok

GrADONAčELNIK ŠIbENIKA Ante Županović i američki ulagač J. Todd Morley tvrde da je projekt G2 Investment Groupa dovršeniji i povoljniji što se tiče mogućeg broja zaposlenih na Oštrici foto stipaničev/cropix

Prije deset mjeseci G2 bacio je oko na istu lokaciju, izradio i predstavio projekt koji je također dobio potporu potpredsjednika Vlade Domagoja Miloševića.

Prazna gradska blagajna

U Vladi su očito srcem i dušom za golf na Oštrici. Govori to i činjenica da Milošević podupire oba suprotstavljena projekta, a u Gradskom vijeću Šibenika više naginju američkome modelu. "To je jednostavno razrađeniji projekt", tvrdi gradonačelnik Šibenika Ante Županović. "Austrijski projekt nikada nismo dobili ovako definiran", dodaje Županović i napominje da nije imao kontakta sa Stronachom ili njegovim predstavnicima u

Hrvatskoj. "Američki investitori Šibeniku nude doista mnogo: sama je investicija visokovrijedna, nudi se izgrađenost od 12 posto iako je zakonski moguća do 25 posto, gradnja dvaju hotela s pet zvjezdica od 1200 i 300 soba, gradnja male marine za 150 brodova, gradnja 130 vila uklopljenih u krajobraz, ali i potpuna adaptacija starog hotela Krka u središtu Šibenika", kaže Županović. Veoma ga veseli upravo obnova starog hotela. Dodatni su smještajni kapaciteti tom gradu iznimno potrebni, a novca za ulaganja u gradskoj blagajni jednostavno nema. Dodatni plus priči o G2 jest mogućnost zapošljavanja: tvrde da će zaposli-

ti 4000 osoba, educirati ih i općenito - ambiciozno - u Šibeniku napraviti najljepši golfski teren na svijetu. "Nije presudno, ali takva investicija donijela bi nam 10 milijuna eura od komunalija. Možete zamisliti koliko bi takav novac pomogao gradu", kaže Županović. Austrijski projekt vrijedan je pak 450 milijuna eura. Zaposlit će se, i to za stalno, oko 1000 osoba, a nekoliko tisuća bilo bi zaposleno tijekom gradnje golfskih terena. Jurij Pinter, koji zastupa Stronachov projekt u Hrvatskoj, tvrdi i da je na razradu projekta utrošeno nekoliko godina te da su Austrijanci i dalje iznimno zainteresirani za ulaganje. "Odluka neće biti naša, ali

možemo jamčiti kvalitetan projekt. Jedina razlika između nas i grupacije G2 jest u tome što su oni investicijski fond, a mi industrija. Vlada će morati odlučiti koji joj je smjer prihvatljiviji", tvrdi Pinter. Županović pak kaže kako će konačnu odluku donijeti Gradsko vijeće Šibenika, a Poglavarstvo može samo sugerirati prihvatljive i manje prihvatljive mogućnosti. "Zasad se projekt grupacije G2 čini mnogo konkretnijim i boljim za Šibenik. Ako Magna grupa pošalje bolji projekt, možda promijenimo mišljenje", kaže gradonačelnik. U međuvremenu su, kao što je slučaj sa svakim golfskim projektom u Hrvat-

business.hr Utorak 26/4/2011

brOJKA

posto iznosila bi izgrađenost projekta G2 Investment Groupa iako je zakonski moguća do 25 posto, gradila bi se dva hotela s pet zvjezdica od 1200 i 300 soba, mala marina za 150 brodova te 130 vila

skoj, ustale nevladine udruge i pozvale na odustajanje. Gradonačelnika to ljuti jer, kaže, nitko ne bi toliko ulagao da bi samo uništio ono što ga je ovamo privuklo. Govoreći ponajprije o američkom projektu, tvrdi kako se poštuju sva pravila zaštite okoliša te da nema govora ni o kakvoj betonizaciji ili apartmanizaciji. Kako god bilo, ima još posve dovoljno vremena za upoznavanje s projektom i za njegovo zaživljavanje. Golfski teren Marlera, projekt koji je pokrenuo i izlobirao Dražen Ladić, tek je prije koji dan dobio sve potrebne dozvole nakon sitnih godina šetanja po raznim institucijama i prikupljanja papira. A golfski teren Baštijunski brig u vlasništvu Antuna Mikeca još, nakon osam godina, nije dobio sve potrebne dozvole. Čeka se još jedna, posljednja, suglasnost države da je riječ o projektu od državnog interesa. A unatoč Vladinu obećanju da je riječ samo o formalnosti, ta suglasnost u posljednjih šest mjeseci otkako je označena "proceduralnom" nije dobivena. Iva Ušćumlić Gretić

iva.uscumlic@business.hr

tema 6-7

OPORAVAK U KRIVIM RUKAMA Vatrogasne mjere iz 'bus strukturni problem nekonkurentnosti, smatra ekonomist Beč

Milošević i Popij u nemogućoj mi jer nisu političar Prošlotjedni HUP-ov ručak s malim i srednjim poduzetnicima samo je još jedna potvrda teze da bi Vladin dužnosnik za investicije i ministar gospodarstva trebali biti političari, a ne gospodarstvenici. Popijač i Milošević uredno odrađuju svoje 'business planove', što će dijelu tvrtki i poduzetnika olakšati poslovanje. No 'to nije to' jer nisu podigli ukupnu produktivnost gospodarstva, što im je trebao biti glavni, ako ne i jedini, posao Ekonomist Bečkoga instituta za međunarodne odnose Vladimir Gligorov nedavno je u beogradskom Blicu napisao kako "nije dobro da gospodarstvenik menadžer, poduzetnik, investitor, financijer, bankar - bude ministar gospodarstva". Gospodarstvo nije poduzeće, tvrdi Gligovor, a temeljna zadaća ministarstva gospodarstva je da provodi one reforme koje povećavaju ukupnu produktivnost gospodarstva. Osmišljavanje i uređivanje tržišnih uvjeta o kojima ovisi ukupna produktivnost gospodarstva za "gospodarstvenike bi trebali biti eksterni uvjeti, a ne efekti koje oni kontroliraju". Gligorov smatra da je problem s ministrima gospodarstva to što se ponašaju kao gospodarstvenici, a vrlo često i imaju neki privatni posao i interes. Zato se trude razumjeti gospodarstvenike i njihove potrebe,

pa se prema njima ponašaju prijateljski (business friendly). Ministri bi gospodarstva, uvjeren je Gligorov, trebali biti političari kojima je glavna briga da svojim političkim strankama osiguraju najširu potporu birača na izborima. A to pak zahtijeva da stranke ne budu poduzeća. Gligovor zaključuje da je "perverzija demokracije ako se stranke organiziraju kao poduzeća, dakle, kao sredstvo ostvarenja privatnih interesa gospodarstvenika ili političara s poslovnim interesima".

HUP-ovo zaustavljanje

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) od početka je krize od Vlade i drugih kreatora ekonomske politike tražila da reformama olakšaju poduzećima prevladavanje krize, ali tako što bi uz kratkoročne vatrogasne mjere počeli rješavati strukturne probleme koje je kriza raz-

golitila i razmahala. Tražili su zapravo da se sustavno i trajnije riješi glavni njihov i ukupni društveni problem - nekonkurentnost. Budući da je Kosoričina vlada usvojila Program gospodarskog oporavka, i HUP-u i drugima postalo je jasno da su mjere koje bi eventualno mogle sustavno podizati konkurentnost maglovito ispisane, a njihova realizacija planirana na dugom štapu. Kad se pak Kuštrakovo vodstvo HUPa sredinom prošle godine uvjerilo da će zbog nadolazećih parlamentarnih izbora ključne reforme biti "poslane" u budućnost, odlučili su uzeti vrapca u ruci kojega im je nudila Kosoričina vlada, a nekim sretnijim i spretnijim "lovcima" prepustili su hvatanje reformskog goluba na grani. Vladi Jadranke Kosor i vladajućoj koaliciji stranaka svidjelo se HUP-ovo odustajanje od juriša na reformsko

nebo i objeručke je prihvatila HUP-ov kadar koji će joj pomoći da ponešto rastereti poduzeća od nabujalih parafiskalnih nameta te da realizira određeni broj investicijskih projekata koji se uglavnom zbog administrativnih i sličnih zapreka godinama ne realiziraju. HUP-ovi ljudi, Đuro Popijač kao ministar gospodarstva i Domagoj Milošević kao potpredsjednik za investicije, prionuli su na posao i uredno odrađuju svoje "business planove". Njihov trud nesumnjivo će dijelu tvrtki i poduzetnika olakšati poslovanje, ali da "to nije to" i da zadovoljstvo pojedinih poduzetnika i poslodavaca ne dijele svi ili većina gospodarstvenika, a pogotovo ne i druge društvene skupine koje trpe posljedice krize, vicepremijer Milošević uvjerio se na prošlotjednom HUP-ovu ručku s malim i srednjim poduzetnicima.

Ondje je poduzetnicima prilično precizno prezentirao što će i kako uraditi kako bi zaživjela većina od 250ak investicijskih projekata iz kataloga investicija. No u raspravi su mu se redom javljali poduzetnici koji svoje tvrtke i poslove ne vide u njegovu "business planu". Pa su ga pitali kad će i kako riješiti nelikvidnost, hoće li promijeniti Zakon o radu, hoće li zabranom isplate dividendi početi kažnjavati njihove poslovne partnere koji ne plaćaju dospjele obveze... Milošević im na ta i slična pitanja nije imao što odgovoriti, osim da ako imaju konkretan investicijski projekt, dođu u njegov ured. Nesumnjivo je i da je ministar gospodarstva Đuro Popijač skresao pregršt parafiskalnih nameta koji su gušili velik broj tvrtki, ali još je puno više tvrtki ostalo u krugu onih kojima se uvjeti poslovanja nisu promijeni-

siness plana' s politi kim potpisom ne mogu riješiti koga instituta za me unarodne odnose

business.hr Utorak 26/4/2011

jač isiji ri

Hvale je vrijedno što je pritom, primjerice, centraliziranjem javne nabave u proteklih pet mjeseci ušte eno 70 milijuna kuna ili što je na vodi koju su pili državni OGLAS

VLADIMIR GLIGOROV, ekonomist Be koga instituta za me unarodne odnose: Ministri gospodarstva trebali bi biti politi ari kojima je glavna briga da svojim politi kim strankama osiguraju najširu mogu u podršku bira a na izborima SNIMIO SAŠA ETKOVI

li nabolje pa ga ne e pamtiti kao ministra reformatora nego kao jednoga u nizu koji je nekima bio majka, a nekim ma eha.

Konkurentna voda

I premijerka Kosor prošloga je tjedna tvrdila da njezina vlada provodi program gospodarskog oporavka. Najavila je i da e ovih dana prezentirati konkretne rezultate. Unaprijed se pohvalila nekima, od ukidanja kriznog poreza i smanjivanja parafiskalnih nameta do ušteda u prora unu i rashodima državne uprave.

službenici ušte eno 10 milijuna kuna, ali sve to skupa nije ni za milimetar podiglo konkurentnost hrvatskoga gospodarstva i nije stvorilo povoljnije uvjete za rast

izvoza, smanjivanje vanjskog duga ili nova ulaganja. Gligorov bi rekao: išli su u susret ve em ili manjem broju poduze a i poduzetnika, svejedno, ali nisu po-

digli ukupnu produktivnost gospodarstva. To im je, pogotovo u uvjetima krize, trebao biti glavni, ako ne i jedini, posao.

Zoran Daskalovi

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 26/4/2011

AFERA HEP

Barišićevu zetu mjesec dana pritvora

Zagreb. Bivši član Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) Ante Despot uhićen je u petak ujutro u svom stanu u Zagrebu. Uskok je protiv njega pokrenuo istragu zbog sumnje da je zlouporabio položaj i ovlasti te primio oko 60 tisuća eura mita, a sudac istrage odlučio je zadržati ga mjesec dana u istražnom zatvoru.

Uskok sumnja da je Despot kao član Uprave HEP-a nadležan za proizvodnju i predsjednik NO-a HEP-Proizvodnje od ožujka 2006. do lipnja 2007. u više navrata od predstavnika raznih tvrtki koje su poslovale s nacionalnom elektroenergetskom kompanijom tražio mito, i to u iznosu od 5 ili 10 posto od ugovorenih poslova, čija se vrijednost kretala od 6,9 milijuna do 74,7 milijuna kuna. Od jedne tvrtke navodno je tražio 5 posto od vrijednosti ugovorenih radova u sluča-

ju obročne isplate, a 3 posto ako mu novac isplate odjednom. Široj javnosti Despot je postao poznat kao zet bivšeg šefa carine i rizničara HDZa Mladena Barišića, uhićenog u aferi Fimi media. Nakon Barišićeva uhićenja u Despotovu stanu u Bužanovoj ulici pronađeno je više od dva milijuna kuna. Upravo zbog tog stana protiv Despota je, zajedno s još šest HEP-ovih dužnosnika, Državno odvjetništvo krajem ožujka zatražilo istragu zbog prodaje HEPovih stanova. H

AntE DEsPot, bivši član Uprave HEP-a, primio oko 60 tisuća eura mita Snimio Saša ĆetkoviĆ

HRT i Vipnet nepravilno naplaćuju ovrhe APEL HnB-u I VLADI Pučki pravobranitelj Jurica Malčić upozorava da građani u postupku ovrhe nemaju pravo na žalbu i prigovor zastare "Građanima su s računa ovrhom naplaćeni dugovi za pristojbu HRT-u i računi za Vipnetove usluge a da im pritom nije dostavljeno rješenje javnog bilježnika o ovrsi. Tako su uskraćeni za pravo na žalbu i prigovor zastare", upozorio je u petak pučki pravobranitelj Jurica Malčić. Riječ je o jednoj u nizu nepravilnosti u provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, koje pučki pravobranitelj navodi u pismu upućenom Ministarstvu financija, Ministarstvu pravosuđa i Hrvatskoj narodnoj banci. Pritom navedenim institucijama preporučuje da

foto konjeviĆ/cropix

JuRIcA MALčIć navodi i da građani ne mogu doznati ni u banci ni u Fini za koje im se dugove obustavljaju sredstva s računa unatoč tome što je Fina obvezna dati takav podatak

u sklopu svoje nadležnosti poduzmu mjere radi otklanjanja teškoća i nepravilnosti u primjeni propisa o ovrsi. Na osnovi brojnih pritužbi građana uočeno je, kako se navodi u pismu, da "HRT ispostavlja račune i naplaćuje pristojbu za nekoliko godina unatrag, čak za 2005. godinu". Budući da im nije dostavljena osnova za plaćanje, odnosno rješenje o ovrsi, građani su osim za pravo na žalbu uskraćeni za pravo prigovora zastare koja u ovom slučaju, upozorava se u pismu, nastupa nakon godinu dana. U HRT-u

odgovaraju da ne ispostavljaju račune za pristojbu starije od godine dana, a posebno ne za nekoliko godina unatrag.

ne može biti zastare

"U slučajevima koje navodite očito je riječ o ovrhama za neplaćene račune za pristojbu, koje su pokrenute na vrijeme i koje još traju pa da nije mogla nastupiti zastara", kažu u odgovoru na upit u HRTu. U Vipnetu smatraju da se postupcima pred javnim bilježnicima ne krše prava ovršenika na prigovor na rješenja o ovrsi. "Ovršenicima se do-

stavljaju rješenja o ovrsi i omogućava im se ulaganje prigovora na to. To je osnova bez koje nema mogućnosti za nastavak ovršnog postupka, odnosno za provedbu postupka prisilne naplate", ističu u Vipnetu uz detaljno pojašnjenje postupka dostave rješenja ovršenicima. Pravobranitelj navodi kako građani ne mogu doznati ni u banci ni u Financijskoj agenciji (Fina), koja od 1. siječnja 2011. provodi ovrhe nad novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana, za koje im se dugove obustavljaju sredstva s računa u banci unatoč tome

što je zakonom propisano da je Fina obvezna dati takav podatak. Određen broj podnesaka odnosio se i na upite o primanjima koja su izuzeta od ovrhe. Na osnovi toga pravobranitelj zaključuje da građani nisu dovoljno informirani, na što je nedavno upozorio i Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava.

teškoće u provedbi

U pismu pučkog pravobranitelja zaključuje se kako nije sporno da u provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima postoje određene teškoće koje se mogu opravdati novim sustavom ovrhe i činjenicom da se djelomično primjenjuje, uvjetno rečeno, stari, a djelomično novi Ovršni zakon, što je problem i stručnjacima. Napominje se, međutim, kako sve navedeno ne bi smjelo dovesti do toga da neuka stranka trpi štetne posljedice zbog nepoznavanja prava koje joj pripada. Margareta Podnar

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 26/4/2011

JEDINO AZM U PADU

Prihodi od cestarina veći 2,77 posto

Zagreb. Hrvatskim se autocestama u prva tri mjeseca prometovalo prosječno 2,77 posto više nego prošle godine. Barem tako pokazuju prihodi od naplate cestarine koji su u prva tri mjeseca ove godine ukupno porasli u odnosu na prva tri mjeseca 2010. godine - gledano na svim hr-

vatskim autocestama - 2,77 posto. Najveći je rast zabilježila tvrtka Bina-Istra koja ima koncesiju nad istarskim ipsilonom, čak 21,74 posto, no tako velik porast može se zahvaliti ponajprije otvaranju dionice od Kanfanara do Pule. Ukupno Bina-Istra od koncesija je u prvom tromjesečju uprihodila 23,9 milijuna kuna, za razliku od 19,6 milijuna iz istog razdoblja lani. Rast prihoda prijavila je i tvrtka Hrvatske autoceste, i to 2,52 posto, odnosno 201,9 milijuna kuna, za razliku od

197 milijuna 2010. godine. Nešto manji rast prijavila je i Autocesta Rijeka-Zagreb: u prva tri mjeseca od naplate cestarine prihodovala je 68,9 milijuna kuna, za razliku od 68,5 milijuna prošle godine, što je porast od 0,49 posto. Pad prihoda u prvom tromjesečju 2011. godine zabilježila je Autocesta Zagreb-Macelj. Prema podacima, na toj je autocesti ove godine naplaćeno 27,7 milijuna kuna cestarine, za razliku od 28,6 milijuna prošle godine, što je 3,12 posto manje. I. G. U.

BINA-IstrA imala je najveći rast 21,7 posto Snimio Saša ĆetkoviĆ

Ova vlada ne može dov brzo otvoriti nova radn sVJEtsKA BANKA Rezanje proračunskog deficita i ove bi godine mogao biti ispit na kojem će Vlada pasti zbog približavanja parlamentarnih izbora, a izvoz kao pokretač rasta hrvatskog BDP-a ovisit će o potražnji iz zemalja EU

Treba biti svjestan političke realnosti u kojoj brže rastu zemlje koje se brže mijenjaju, jasna je poruka Sanje Madžarević Šujster, starije ekonomistice Svjetske banke u Hrvatskoj, koja je u petak predstavila redovno izvješće te institucije za

deset novih članica EU i Hrvatsku. Iako je pohvalno govorila o tome kako je Vlada pokrenula niz važnih reformi, od mirovinske i socijalne do privatizacije brodogradilišta, Madžarević Šujster priznala je kako će njihovi

efekti biti tek dugoročni, a puno bi bolje za hrvatsko gospodarstvo u cjelini bile brze i korjenite reforme. Nažalost, za njih je potreban i društveni konsenzus, kojeg o nekim temeljnim pitanjima nema. Ali zato ima očekivanja da

će predizborna godina sama po sebi donijeti dodatne proračunske troškove i pritiske na potrošnju iako se u Svjetskoj banci nadaju na oni neće biti preveliki.

sporo i krhko

Hrvatski će oporavak u takvim uvjetima biti spor i krhak. Najvažniji su pokretači oporavka izvoz i slabašna osobna potrošnja, dok građevinska industrija, u razdoblju prije krize jedan od pokretača rasta, i dalje stagnira. Ekonomisti Svjetske banke očekuju da bi ove godine rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda trebao iznositi oko 1,5 posto, ali uz velike prijetnje takvoj stopi. Naime, izvoz i rast kreditne aktivnosti i zaposlenosti ovise o robusnom rastu europske petnaestorice, odnosno starih članica EU. Uz to, dužnička kriza članica EU Portugala, Irske i Španjolske ulagače u dug tjera na oprez, pa su tako manje skloni ulagati u zaduživanje zemalja istočne Europe i Hrvatske. Zabrinjava i agresivan rast cijena hrane i energenata, u prvom redu nafte, koji prijete još jednom globalnom krizom. Drugi faktor koji će naš rast ograničiti je konkurentnost hrvatskoga gospo-

sANJA MADžArEVIć ŠUJstEr, starija ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku, pohvalila je početak reformi radnog i socijalnih prava, ali u Svjetskoj banci ocjenjuju kako su za brži rast potrebne korjenite reforme tržišta rada i strukture hrvatske ekonomije

darstva, odnosno izostanak konkurentnosti.

Politički ciklus

Ovakva stopa rasta gospodarstva, nažalost, procjenjuju u Svjetskoj banci, nije dovoljna za otvaranje novih radnih mjesta i spuštanje stope nezaposlenosti. Zbog toga su nužne strukturne reforme tržišta rada. Među prioritetima kojima se Vlada treba posvetiti u Svjetskoj su banci istaknuli i očuvanje makroekonomske stabilnosti kroz održivi proračun, odnosno fiskalnu konsolidaciju. Sanja Madžarević Šujster pozdravila je najave ministrice financija Martine Dalić o prepolavljanju deficita u sljedeće dvije godine, ali je naglasila kako je izgledno da će politički ciklus otežati realizaciju takvih ambicija. Josip Jagić

PRODULJEN PRITVOR

Milković još mjesec dana u Remetincu

Zagreb. Nedavno smijenjenom glavnom izvršnom direktoru Ine i bivšem direktoru Crosca Bojanu Milkoviću u petak je za još mjesec dana produljen istražni zatvor u kojem je od kraja ožujka zbog sumnje da je zajedno s bivšim voditeljem remonta platformi u Croscu Miroslavom Pacakom primio 3,3 milijuna

kuna mita i krivotvorio isprave. Novih mjesec dana istražnog zatvora Milkoviću je odredio sudac istrage zagrebačkog Županijskog suda Ratko Šćekić zbog straha da bi na slobodi mogao utjecati na 20-ak neispitanih svjedoka i ponoviti nedjelo. Iako je prihvatio Uskokov prijedlog da Milković ostane u Remetincu, sudac se nije složio sa zahtjevom da u zatvoru treba biti još dva mjeseca. "Ocijenio sam da je mjesec dana dovoljno za ispitivanje do sada predloženih svjedoka", izjavio je Šćekić Hini. H/B.hr

snimio saša ćetković

voljno na mjesta

ZAMKE USTAVNE ZAŠTITE

O braniteljskim pravima ne bi nagađali "U Svjetskoj banci radije bi čekali da prijedlog ustavnog zakona o zaštiti prava branitelja ugleda svjetlo dana umjesto da nagađaju o njemu u svojim komentarima", rekla je na novinarsko pitanje Sanja Madžarević Šujster. Može li se očekivati da će Jadranka Kosor u novi ustavni zakon ugraditi i neka socijalna prava koja bi mogla dodatno opteretiti državni proračun, ne usuđuju se prognozirati. No treba imati na umu, iako to vezano uz to pitanje u Svjetskoj banci nisu rekli, kako dosta ozbiljno vide politički rizik i pritiske na potrošnju s ciljem kapitaliziranja na izborima.

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 26/4/2011

BESPLATNA REKLAMA

NK Varaždin ponovno postaje NK Varteks?

Varaždin. Uprava varaždinskoga nogometnog kluba ozbiljno razmišlja o povratku starog imena Varteks, nepunu godinu dana nakon što su promijenili ime u NK Varaždin. Čelni čovjek varaždinskog prvoligaša Zlatko Horvat već je istaknuo da promjena imena nije imala željeni učinak te da je mož-

da došlo vrijeme za ispravljanje pogreške. Takva odluka silno bi razveselila navijače koji već dulje bojkotiraju utakmice upravo zbog promjene imena. Pokušaj izglađivanja nesporazuma uoči nove sezone, u kojoj će Varaždinci igrati i u europskom natjecanju, s velikim zanimanjem prate i u tekstilnom divu Varteksu. Iako nam iz te tvrtke nisu mogli službeno prokomentirati vijest o mogućoj promjeni imena, jasno je da bi im takva reklama bila snažan vjetar u leđa. Osobito ako je ne bi morali platiti. H.R.

MoGUĆI I PRoSVJEDI

Seljaci traže 2,4 kune za kilogram pšenice

ZLATKo HoRVAT, direktor NK Varaždin Snimio S. ĆetkoviĆ

Osijek. Udruge poljoprivrednih proizvođača Nezavisni hrvatski seljaci (NHS) i Brazda zatražile su da otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda bude 2,4 kune za kilogram. Također, zbog nagomilanih problema najavile su i moguće prosvjede. Predsjednik NHS-a Mato Mlinarić rekao je i kako seljacima treba omogućiti izvoz pšenice. H

Bude li štrajka, otpada gotovo polovica letova CA LANJSKoM ŠTRAJKU kabinskog osoblja Uprava je dijelom pripisala gubitke u poslovanju, koji su iznosili 159 milijuna kuna foto mehkek/cropix

kazao Vedran Sović, u dane štrajka avioni će letjeti prema Frankfurtu, Münchenu, Londonu, Beču, Zürichu i barem jednom dnevno prema Splitu, Puli, Dubrovniku, Podgorici... Otkazani će biti jedino čarterski letovi, kao i oni prema Kopenhagenu ili Bruxellesu. "Više od 50 posto letova ići će kao i obično, a većina pilota i u dane štrajka tako će morati raditi, naravno, ako pregovori ipak ne uspiju", navodi Sović.

CRoATIA AIRLINES Ne uspiju li pregovori s Upravom, 13. svibnja više od 50 posto letova ići će kao i obično, a većina pilota i u dane štrajka morat će raditi, kažu u koordinaciji sindikata CA Šest sindikata i Uprava Croatia Airlinesa (CA) ponovno su pokrenuli pregovore o kolektivnom ugovoru, no iz sindikata najavljuju da će 13. svibnja stupiti u generalni štrajk ako Uprava i dalje ostane nepopustljiva u svojim stavovima. Sindikati su još prije dva tjedna, nakon što su višemjesečni pregovori s poslodavcem završili neuspjehom,

najavili mogućnost štrajka, no sukobljene je strane za stol opet posjeo ministar prometa Božidar Kalmeta kako bi se izbjegao štrajk na početku turističke sezone i neizbježni financijski gubici. Sindikalisti su prvotno najavili prosvjed pred Kalmetinim ministarstvom, ali su u međuvremenu ipak odustali i odlučili se za generalni štrajk.

No sam štrajk, iako obuhvaća većinu djelatnika CA, ne bi trebao paralizirati zračni promet, barem prema odluci arbitražnog suca Darka Milkovića, kojom je određeno koji se poslovi ne bi smjeli prekidati.

Uprava za pregovore

Naime, kako nam je u ime koordinacije sindikata CA

Sporne otpremnine

Iz Uprave Croatia Airlinesa poručili su da sa strukovnim sindikatima žele pozitivno završiti pregovarački proces te kako vjeruju da će do toga i doći. "Treba učiniti sve kako bi se izbjeglo ponavljanje prošlogodišnjega scenarija u kojemu je tvrtka zbog sindikalne akcije, koja je ciljano organizirana u razdoblju bolje popunjenosti zrakoplova, pretrpjela milijunske gubitke", navode u Upravi CA. Nisu, međutim, odgovorili na naš upit koliki su točno gubici nastali tijekom lanjskog štrajka kabinskog osoblja. No Uprava je štrajkašima dijelom

pripisala gubitke u poslovanju koji su prošle godine iznosili 159 milijuna kuna. Sindikati poručuju da će za štetu koja će nastati bude li štrajka, naravno, biti odgovorna Uprava koja nije pokazala razumijevanje za potrebe radnika te oni već više od dva mjeseca rade bez kolektivnog ugovora. "Potpisivanje kolektivnog naš je glavni zahtjev, ali želimo da se kompanijom počne upravljati na kvalitetniji način jer ćemo se u suprotnom morati suočiti s mnogo većim problemima s obzirom na gubitke u poslovanju", ističe Sović. U koordinaciji sindikata ističu kako u CA nemaju božićnicu, uskrsnicu, dar za djecu i regres. Odustali su od traženja povratka 5 posto plaće koje su se zbog krize odrekli prošle godine, odbili su povećanje od jedan posto koje im je ponudila Uprava, ali traže da im se više ne uzima ništa od onog što imaju, kao ni dani godišnjeg odmora. Piloti kažu da više ne žele sami plaćati svoje liječničke preglede. Kako tvrtki predstoji restrukturiranje, jedan od glavnih zahtjeva sindikata je da se otpremnine u CA izjednače s onima u ostalim tvrtkama u državnom vlasništvu. Uprava je to dosad odbijala s obrazloženjem da su ti zahtjevi teški oko 120 milijuna kuna. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 26/4/2011

23. MJESEC ZAREDOM

Građevinski radovi u veljači pali 8,3%

Zagreb. Pad građevinskih aktivnosti u Hrvatskoj nastavljen je i u veljači ove godine i u odnosu na prošlogodišnju veljaču fizički obujam građevinskih radova, prema kalendarski prilagođenim indeksima, bio je manji 8,3 posto, pokazuju podaci DZS-a. Građevinski su radovi, prema izvornim (neprilagođe-

seca ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje statistika bilježi pad građevinskih radova 7,7 posto. Po podacima DZS-a, fizički obujam građevinskih radova u veljači je smanjen i na mjesečnoj razini. Prema izvornim indeksima, pad je u odnosu na siječanj bio 7,1 posto, a prema desezoniranim indeksima građevinski su radovi manji 0,9 posto. Od ukupnog broja radnih sati građevinski su radnici u veljači na zgradama odradili 48,6 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 51,4 posto. H

nim) indeksima, bili manji 7,1 posto. Tako je veljača 23. mjesec zaredom u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini. Statistika prema kalendarski prilagođenim indeksima (iz kojih je isključen utjecaj kalendarskih dana, npr. broj radnih dana, nacionalni praznici i sl.) pokazuje pad građevinskih radova za 8,3 posto. To je malo niža stopa nego u siječnju, kada je pad na godišnjoj razini iznosio 10,5 posto. U prva dva mje-

BROJkA

60,1

posto ukupnih sati rada odrađeno je na novim građevinama, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 39,9 posto

Srce pati bez državne strategije Ovoga tjedna Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, poznatiji pod skraćenim nazivom Srce, obilježava svojih prvih 40 godina. U vrijeme kad ga je 1971. otvorio tadašnji rektor Ivan Supek Srce je osnovano s namjerom pokretanja kompjutorizacije u tadašnjoj državi, ali i kao okosnica buduće mreže kompjutora koja će biti povezana s Europskom mrežom računala. Četrdeset godina kasnije jasno je kako danas živimo u svijetu kojem su put utabale upravo ustanove poput Srca. Od zvjezdanih trenutaka iz povijesti ustanove u Srcu ističu puštanje u rad jednoga od najvećih računalnih sustava u ovom dijelu Europe 1974., izgradnju sustava znanstvenih informacija Hrvatske (SIZIF) krajem 70-ih i tijekom 80-ih godina, kao i informacijske sustave za velika sportska natjecanja iz istoga razdoblja. No iz današnje perspektive sveobuhvatne raširenosti interneta bez sumnje najznačajniji su bili projekti Srca vezani uz računalno-komunikacijske mreže koji su početkom 90ih doveli do prve internetske veze Hrvatske sa svijetom. Registrirana je hrvatska nacionalna internetska domena te izgrađena hrvatska

akademska i istraživačka mreža CARNet, koja je postala temeljna djelatnost Srca.

Širenje interneta

Upravo kroz CARNet došlo je do prvog značajnijeg širenja korisnika interneta, u vrijeme kada još nije bilo komercijalnih davatelja internetskih usluga kakve danas poznajemo. Iz današnje perspektive, kada je internet ne samo svuda dostupan nego se o njemu sve češće govori kao o općem ljudskom pravu, možda je teško predočiti važnost tog događaja, no on je zasigurno otvorio vrata današnjoj raširenosti interneta u Hrvatskoj. I nakon tih vremena Srce je nastavilo graditi i održavati važne nacionalne e-infrastrukture kao što su, među ostalim, Hrvatska nacionalna grid infrastruktura CRO NGI i računalni sustavi visoke učinkovitosti. "Danas aktivno promišljamo i počinjemo sustavnu gradnju moderne podatkovne infrastrukture kao važne komponente istraživačke infrastrukture ili gradimo infrastrukture potrebne za potporu modernom obrazovnom procesu koji se oslanja na tehnologije e-učenja. No jedno od najvažnijih postignuća Srca vezano je uz

arhiva business.hr

UZ 40. OBLJETNICU Sveučilišni računski centar, kojem je 70-ih glavna zadaća bila osigurati pristup najnovijim tehnologijama, danas se treba brinuti i o e-infrastrukturi. Kako strateški planovi države nisu jasni, na raspolaganju im je manje novca nego prije

ZORAN BEkIć, ravnatelj Srca, kao jedno od najvažnijih postignuća ističe širenje informatičke pismenosti

širenje informatičke pismenosti, obrazovanja, savjetovanja i pomoći pri uporabi informacijskih tehnologija mnogobrojnim generacijama hrvatskih studenata, profesora, znanstvenika i istraživača", rekao je ravnatelj Srca Zoran Bekić.

Novi projekti

Uloga Srca u ovih 40 godina prilično se promijenila, pa tako, za razliku od ranih 70ih, kada je glavna zadaća bila osigurati pristup najnovijim tehnologijama, Srce danas treba skrbiti i o pouzdanom funkcioniranju brojnih vitalnih infrastruktura od kojih ovisi svakodnevno funk-

cioniranje sustava visokoga obrazovanja i znanosti. No u Srcu ističu kako trenutačni strateški planovi države i ustanova vezani uz e-infrastrukturu nisu jasni te kako su raspoloživa sredstva realno manja nego prethodnih godina. U takvim uvjetima planirane aktivnosti Srca za ovu godinu usmjerene su prije svega na rad postojećih infrastruktura i usluga - njih više od 50. No dio resursa Srca bit će usmjeren u nove projekte poput izgradnje i unapređenja podatkovne i informacijske infrastrukture.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

moja lisnica

PČELICE, MEDVJEDI I TIGROVI Većina domaćih banaka nudi neki oblik dječje štednje, čije se kamate, ovisno o valuti u kojoj se štedi, trajanju oročenja, raspoloživosti sredstava i djetetovoj dobi, kreću od 0,2 do šest posto

FOTOLIA

Ponedjeljak 23/8/2010 Utorak 26/4/2011

Štednja je hit

među darovima za prvu pričest i krizmu

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > dječja štednja > krediti

16-17

7,35

kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je ojačala 0,01 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,05 5,70 kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; dolar je prema kuni oslabio 0,74 posto

kuna iznosio je u petak tečaj švicarskog franka; franak je prema kuni ojačao 0,02 posto

8,34

kune iznosio je u petak tečaj britanske funte; funta je prošlog tjedna ojačala 0,25 posto prema funti

97,37

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis

business.hr Utorak 26/4/2011

Sedam godina štednje

Prema izračunima koje je Business.hr-u dostavilo osam banaka, na primjeru mjesečne uplate od 100 kuna tijekom sedam godina može se uštedjeti i do 10.550 kuna, dok se uvjeti štednje razlikuju od banke do banke. Tako primjerice minimalan početni ulog u Privrednoj banci Zagreb iznosi 200 kuna, a za vrijeme štednje sredstva se mogu uplaćivati dinamikom i iznosima koji klijentu najviše odgovoraju, poručuju iz te banke, u ko-

joj se kamate kreću u rasponu od 4,2 do 5,2 posto, ovisno o iznosu depozita i roku oročenja. U toj banci ističu kako štednja općenito, a samim time i dječja štednja, bilježi kontinuiran rast.

Od sto do 9900 kuna

Pčelica Zagrebačke banke kunski je štedni račun po viđenju s promjenjivom kamatnom stopom od 4,5 posto, namijenjen djeci do 16 godina. Uplate na račun proizvoljne su, odnosno nisu određene iznosom ni dinamikom uplata. Mjesečnom uplatom od 100 kuna tijekom sedam godina može se uštedjeti oko 8800 kuna. Taj će iznos prema izračunu Raiffeisena nakon sedam godina štednje biti na razini od 9900 kuna, a RBA premijska štednja je štednja uz mogućnost višekratnih uplata prema unaprijed dogovorenim redovnim frekvencijama uplata. Osim redovne kamate, ostvaruje se pravo na premiju u visini od 25 posto koja se obračunava istekom roka oročenja na iznos ukupno obračunate kamate. Svaka pojedina uplata na premijsku štednju ima svoju kamatnu stopu koja je određena preostalim rokom do dospijeća depozita i ukupnim iznosom sredstava na dan pojedine na-

FOTOLIA

Kako se približava sezona pričesti i krizmanja, prijatelji roditelja prvopričesnika i krizmanika često su u dvojbi što povodom kumstva darovati djetetu dragih prijatelja. Umjesto igračaka i ekstravagantnih i nezakonitih darova za krizmanike, poput mopeda, sve više kumova odlučuje se na novčane darove, koji su kod djece sve popularniji. Kako vrijedan dar u gotovini ne bi potrošili odmah, dobro je otvoriti dječju štednju. Većina domaćih banaka nudi neki oblik dječje štednje, čije se kamate, ovisno o valuti u kojoj se štedi, trajanju oročenja, raspoloživosti sredstava i djetetovoj dobi, kreću od 0,2 do šest posto. Osim visine kamata, pri ugovaranju dječje štednje na umu valja imati i ograničenja pri podizanju sredstava sa štednog računa - dijete štednjom ne može raspolagati prije punoljetnosti, a mjesečni iznos dostupan roditeljima regulirala je država.

NOVAc nije dječja igra, ali djetetu može pružiti sigurnost ako mu pomoć bude potrebna, a roditelji mu je ne mogu omogućiti

Za raspolaganje djetetovim štednim računom treba odobrenje nadležnog centra za socijalnu skrb

OGLAS

dam godina svakog 1. u mjesecu uplaćuje 100 kuna u Splitskoj banci, i to pod pretpostavkom da tijekom cijelog razdoblja ne podiže nikakva sredstva, na kraju bi raspolagao iznosom od 9060 kuna. Ritam Junior štednja Splitske banke kombinacija je oročene i slobodne štednje s kamatom do 2,5 posto.

Ograničenja

Dječja štednja OTP banke namijenjena je djeci do 15 godina, a kamata ovisi o štednom razredu, dok je najmanji mjesečni iznos 15 eura, baš kao i u HPBu, gdje bi, pod uvjetom da štediša odluči uplaćivati iznos od 100 kuna u razdoblju od 8. do 15. godine života, uz kamatnu stopu od 5,55 posto na kraju razdoblja ukupno ušteđena svota iznosila 10.254,76 kuna (8400 kuna mjesečne uplate i 1854,76 kuna kamata). Važno je imati na umu da dijete prije punoljetnosti svojom ušteđevinom ne raspolaže, a i za roditelje postoje određena zakonska ograničenja prema kojima im za raspolaganje štednim računom na ime djeteta treba odobrenje nadležnog centra za socijalnu skrb, osim do određenih mjesečnih iznosa. Tako primjerice za dijete do šest godina dopuštena mjesečna isplata iznosi 902,87 kuna, za dijete od sedam do 12 godina dopuštena je isplata do 1062,2 kune, dok roditelj djeteta od 13 do 18 godina može mjesečno podići do 1168,42 kune. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

STAMBENI KREDITI

Erste nudi nove uvjete za subvencionirane, a RBA za zelene kredite Raiffeisen je pripremio paket povoljnijih zelenih kredita za kupnju i gradnju energetski učinkovitih stambenih nekretnina Raiffeisen je pripremio Flexi green stambene kredite namijenjene za kupnju i gradnju energetski učinkovitih stambenih nekretnina te za povećanje energetske učinkovitosti postojećih stambenih nekretnina. RBA će navedene kredite odobravati u iznosu od 5.000 eura do 200.000 eura za kupnju, odnosno gradnju stambenih nekretnina. Iznos kredita za adaptaciju može biti najviše do 35 posto procijenjene nove građevinske vrijednosti stana ili 500 eura po četvornome metru stana ili najviše do 50 posto procijenjene nove građevinske vrijednosti kuće do najvišeg iznosa od 100.000 eura.

EKS od 5,93 posto

Kamatna stopa za kupnju i gradnju energetski učinkovitih stambenih nekretnina iznosi 5,75 posto (EKS od 5,93 posto) za klijente čija su primanja usmjerena u RBA te 6,25 posto (EKS od 6,48 posto) za ostale klijente. Kamatna je stopa za kredite radi adaptacije stambenog objekta 6,25 posto (EKS od 6,50 posto) za klijente čija su

FOTOLIA

knadne uplate. Dječja štednja Erste banke ugovara se na minimalan rok oročenja od šest mjeseci i jednog dana, a minimalan početni ulog iznosi 100 kuna (ili protuvrijednost u drugoj valuti) s godišnjom kamatnom stopom od 4,15 posto, a tu je i premija na obračunate kamate u iznosu do 50 posto, ovisno o roku oročenja. Ako se štedi u nekoj drugoj valuti, kamate se kreću od 1,9 do 3,45 posto, ovisno o valuti i iznosu štednje. Mjesečnom uplatom od 100 kuna od djetetove 8. do 15. godine u toj se banci mogu uštedjeti 10.553 kune. Za navedeni primer u Hypo Alpe-Adria banci bilo bi prikupljeno oko 9700 kuna, uz napomenu da bi se tijekom prvih šest godina obračun vršio po stopi od 4,5 posto, a u sedmoj od tri posto jer bi dijete s navršenih 14 godina prešlo u Hypo teens kategoriju. Klijent koji se-

gRADNjA može biti jeftinija

primanja usmjerena u RBA te 6,75 posto (EKS od 7,10 posto) za ostale klijente. Erste banka pripremila je posebnu ponudu stambenih kredita u sklopu programa vezanog uza Zakon o subvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita. Nominalna kamatna stopa za prve četiri godine otplate kredita iznosi 4,50 posto. U sljedeće dvije godine kamatna stopa može se uvećati za maksimalno 10 posto u odnosu na efektivnu kamatnu stopu iz prethodnog razdoblja. Od sedme godine otplate kredita primjenjivat će se redovna kamatna stopa. Iznos kredita koji podliježe subvenciji najviše je 100.000 eura, a za kredite većeg iznosa iznos glavnice kredita bit će subvencioniran do 100.000 eura. Rok

otplate kredita je najviše 30 godina.

Bez pologa i naknade

Kredit se odobrava bez garantnog pologa, bez police osiguranja života i bez naknade za njegovu obradu. Traženi instrumenti osiguranja kredita jesu hipoteka u omjeru 1:1 i polica osiguranja nekretnine vinkulirana u korist banke. Efektivna kamatna stopa ovisit će o kvadraturi željene nekretnine, odabiru police osiguranja nekretnine iz ponude osiguravajućih društava, kao i o preferenciji klijenata u vezi sa željenom visinom premije police osiguranja. U skladu s time, iznos efektivne kamatne stope može varirati, ali ne može prijeći 4,95 posto. B.hr

Tjedni pregled INA

NAJBOLJIH 5 FONDOVA Ilirika Gold Platinum Blue Chip NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity ICF Balanced

11,81%

18-19

FINVEST CORP

business.hr Utorak 26/4/2011

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> dje ja štednja > krediti

13,21%

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,66 2,52 2,51 2,21 1,74

KD Victoria Raiffeisen C. Europe MP-Mena HR OTP euro obvezni ki PBZ Equity fond

Tjedni pregled

-2,63 -1,78 -1,59 -1,58 -1,48 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Stambeni kredit s fiksnom kamatnom stopom za mlade

5,11%

438

131.402

4,99%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

5,17%

436

130.878

4,95%

Fiksna 12 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - model START 1

5,17%

438

131.402

4,99%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

5,70%

461

138.170

5,50%

Fiksna 12 mjeseci

Volksbank Hypo Alpe-Adria-Bank

Stambeni kredit za mlade

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Stambeni kredit DOM PO MOM

6,44%

490

147.038

6,15%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,49%

495

148.426

6,25%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

ZABA Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

RBA

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

Karlova ka banka Banka Kovanica

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA

Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

ZARA ENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35%

Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Banka Kovanica Partner Banka Karlova ka banka Veneto banka HPB

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1.265

11.265

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1.119

11.119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

karijere, znanje i posao

JEZIÂťNE USLUGE Globalna industrija ija se vrijednost procjenjuje na 26 milijardi ameri kih dolara do 2013. trebala bi dosegnuti 38 milijardi ameri kih dolara. Pristupanje EU i potrebe globalnoga biznisa i doma im su prevoditeljskim tvrtkama prilika za rast. Primjer im moĹže biti eĹĄka, ije su prevoditeljske tvrtke prije pristupanja EU ve inom radile kao podizvo a i stranima, a sada ih se nekoliko natje e na svjetskim trĹžiĹĄtima. Jedna od najve ih prevoditeljskih tvrtki na svijetu ima sjediĹĄte - u Brnu

FOTOLIA

Utorak 26/4/2011

Ho e li se

hrvatske tvrtke

izgubiti u prijevodu?

CERTIFICIRANI

JGL poslodavac partner > karijere > znanje > posao

22-23

business.hr Utorak 26/4/2011

MARINI PULIŠIĆ (JGL) certifikat je uručio Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke Selectio arhiva b.hr

Jadran - Galenski laboratorij (JGL) u neovisnom je procesu certifikacije za titulu poslodavca partnera osvojio gotovo maksimalan broj bodova u svih pet ocjenjivanih područja (strategija, regrutiranje i selekcija, rad, motivacija i nagrađivanje, usavršavanje i razvoj te odnos prema zaposlenicima). Riječ je o certifikatu koji se

Kako bi premostile jezičnu barijeru, europske se institucije oslanjaju na mrežu prevoditelja i tumača, ali koriste se i uslugama poduzeća na lokalnom tržištu

ndustrija jezičnih usluga raste po stopi od 20-ak posto u svijetu, a zbog krize u 2009. godine rast je malo usporio i pao na 15 posto. Situacija se, međutim, polako normalizira i vraća na stope zabilježenoga povijesnog rasta. Prema istraživanjima i podacima konzultantske tvrtke Common Sense Advisory, globalna se industrija jezičnih usluga procjenjuje na 26 milijardi američkih dolara u 2010. i do 2013. trebala bi dosegnuti vrijednost 38 milijardi američkih dolara. Posrijedi je industrija koja prolazi kroz prijelaznu fazu: u posljednje tri godine dogodio se znatan napredak u tehnologiji, na tržištu su dostupni novi besplatni alati za automatsko prevođenje poput Google Translatea, što je među prevoditeljima i prevoditeljskim tvrtkama stvorilo neopravdan strah. RENATo BENINATTo, predsjednik Europske asocijacije jezične industrije (European Language Industry Association ELIA) snimio d. tomić

dodjeljuje organizacijama koje zadovoljavaju standarde kvalitete u upravljanju ljudskim resursima bez obzira na njihovu veličinu ili eksponiranost u javnosti. "JGL je izrastao na temeljima malog, lokalnog laboratorija, ponajprije zahvaljujući ljudima. Certifikatom smo dobili potvrdu da su naši procesi gotovo u potpunosti usklađeni s visokim standardima kvalitete", istaknula je Marina Pulišić, izvršna direktorica korporativnih poslova JGL-

a, kojoj je priznanje uručio Aleksandar Zemunić, član Uprave tvrtke Selectio, koja dodjeljuje Certifikat Poslodavac Partner. Trenutačni poslodavci partneri su i Avon Hrvatska, Atlantic grupa, Belupo, Cemex, Coca-Cola HBC Hrvatska, Henkel, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Hrvatska lutrija, INA, Kozmo, Microsoft Hrvatska, SOS Dječje selo Hrvatska, Tele 2, Valamar hoteli i ljetovališta, Vipnet, Volksbank, Zagrebačka banka i Zvijezda. B.hr

Pojava novih tehnoloških alata za automatsko prevođenje samo je istaknula potrebu i potražnju za profesionalnim prevoditeljima.

tvrtke. Asocijacija, među ostalim, pomaže struci da unaprijedi nastup na domaćem i stranom tržištu edukacijama, savjetovanjem i stručnim seminarima, a pridonosi razvoju standarda struke, koje je nužno postaviti da bi se mogla pružiti kvalitetnija usluga kli-

Manjak prevoditelja

"Količina je informacija u svijetu prevelika da bi je stručni prevoditelji mogli obraditi u zadanom vremenu i potrebnim jezičnim kombinacijama. Koliko ima prevoditelja koji mogu prevoditi s hrvatskoga na svahilski? Mogu li svi pre-

v o ditelji koji prevode s njemačkoga na hrvatski obraditi sve sadržaje koji se dnevno generiraju u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj. Očito da ne mogu", ističe Renato Beninatto, predsjednik Europske asocijacije jezične industrije (European Language Industry Association - ELIA). Prva hrvatska tvrtka koja je pristupila Europskoj asocijaciji jezične industrije (ELIA) jest Ciklopea, a očekuje se da će joj se u idućem razdoblju pridružiti još neke hrvatske

j e n tu. Fokus je uvijek na korisniku/klijentu jer jedino takav pristup nudi razvoj i naposljetku opstanak na tržištu. Stručni prevoditelji u Hrvatskoj i diljem svijeta mogu se usredotočiti na dokumente i proizvode poput knjiga i TV emisija ili imaju ekonomsku

30-ak poduze a prijavilo se za Zlatni indeks 2010., studentski projekt nagra ivanja tvrtki za njihov doprinost kvaliteti studiranja na Zagreba kom sveu iliĹĄtu, a nagrade e se dodijeliti 16. svibnja

vrijednost kao priru nici ili ugovori, a glavni trend u industriji potraga je za pove anjem produktivnosti, ponajprije zbog demografskih razloga. "Broj prevoditelja ne raste istim tempom kao volumen sadrĹžaja koji se stvara, a u budu -

ATLAS

FALKENSTEINER

Putni ka agencija Atlas, koja je lani pokrenula projekt razvoja regionalnog turizma, na mjesto voditelja projekta Isto na Hrvatska imenovala je Ivicu Pavleti a. Karijeru je gradio u Arcotel hotelu na poziciji supervizora ponude, a zatim u Adria grupi, gdje je bio voditelj grupe restorana. U Atlas dolazi s mjesta direktora za ugostiteljstvo i turizam Ilo kih podruma. B.hr

Marin Mori novi je direktor Falkensteiner hotela Therapia u Crikvenici. Dolazi s duĹžnosti generalnoga direktora hotela Lipik u KolaĹĄinu, u Crnoj Gori. Studirao je na Fakultetu za menadĹžment u turizmu i ugostiteljstvu u Iki te Institutu hotelijerstva Cesar Ritz u Ĺ vicarskoj. Zada a u Therapiji usmjerena mu je na strateĹĄke ciljeve i organizaciju poslovanja. B.hr

Pavleti u projekt Ist. Hrvatska

nosti emo imati sve viĹĄe sadrĹžaja, a manje ljudi koji prevode, ĹĄto zahtijeva napredak u tehnologiji", objaĹĄnjava Beninatto.

Globalizacija prednost

Bez obzira na dio svijeta u kojem se nalazi, danas je tvrtka koja ima web stranice globalno prisutna. Jedina je prava zapreka globalizaciji jezik. Potencijal za industriju po etak je razgovora s lokalnim tvrtkama o tome kako bi proĹĄirile svoju ponudu u drugim

Mori na elu Therapije

IVICA PAVLETI Iz Ilo kih podruma u Atlas ARHIVA B.HR

baju razumjeti da kupac ne e kupiti proizvod ako nema kvalitetne informacije o njemu na jeziku koji razumije", objaĹĄnjava Beninatto. Tijekom pristupanja Hrvatske EU za cijelu ovu industriju vaĹžno je da e hrvatski biti 24. sluĹžbeni jezik Europske unije. Tu e biti 552 mogu e jezi ne kombinacije jer se svaki jezik moĹže prevesti u 23 druga jezika. "Kako bi premostile jezi nu barijeru, europske se institucije oslanjaju na mreĹžu svojih prevoditelja i tuma a, ali koriste se i uslugama poduze a na lokalnom trĹžiĹĄtu", pojaĹĄnjava Beninatto.

FOTOLIA

ViĹĄe posla

jezika prosje ano je na web stranicama velikih korporacija, a neke imaju stranice prevedene i na viĹĄe od 75 jezika

zemljama i na viĹĄe trĹžiĹĄta prijevodom web stranica i korporativnih broĹĄura. "Nedavna je studija pokazala da je prosje an broj jezika na web stranicama velikih korporacija 16, a neke kompanije imaju stranice prevedene i na viĹĄe od 75 razli itih jezika. Pitam se koliko jezika hrvatske tvrtke rabe za svoju prezentaciju. Naime, ako gledamo samo ovaj segment i pristupanje Europskoj uniji, postoji golem potencijal za prevoditelje. Tvrtke tre-

Nekoliko hrvatskih tvrtki kao ĹĄto je Ciklopea ve pruĹža usluge u europskim institucijama. "Trend koji se moĹže o ekivati pove anje je zahtjeva i opsega posla, kao i ve a potraĹžnja tvrtki iz EU koje e dodati hrvatski u svoj jezi ni miks. Hrvatski e tada biti sluĹžbeni jezik", isti e Beninatto. Kao primjer navodu eĹĄku, gdje je prije ulaska u EU ve ina prevoditeljskih tvrtki radila kao podizvo a i stranim tvrtkama, a sada postoji nekoliko eĹĄkih tvrtki koje se natje u na svjetskim trĹžiĹĄtima. "Jedna od najve ih prevoditeljskih tvrtki na svijetu ima sjediĹĄte u Brnu, a urede u Kini, Japanu, Argentini i Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama. MoĹžda sljede a zvijezda na svjetskom trĹžiĹĄtu bude iz Hrvatske", kaĹže Beninatto. DraĹžen Tomi

MARIN MORI bio je direktor hotela Lipik u KolaĹĄinu u Crnoj Gori ARHIVA B.HR

SLIJEDI KONSOLIDACIJA

Osim ĹĄirenja trĹžiĹĄta, ja a konkurencija "Hrvatsko trĹžiĹĄte pruĹžatelja jezi nih usluga joĹĄ nije konsolidirano, postoji mnogo manjih tvrtki s jednim ili dvoje zaposlenih. U idu em se razdoblju moĹže o ekivati konsolidacija", kaĹže izvrĹĄna direktorica tvrtke Ciklopea Sandra Boljkovac Stojak. Prema njezinim rije ima, u bliskoj budu nosti mogu se o ekivati dva trenda: ĹĄirenje trĹžiĹĄta, ali i poja ana me unarodna konkurencija. "TeĹĄko je govoriti o omjeru cijene i kvalitete na cjelokupnom trĹžiĹĄtu. Kao jedna od vode ih tvrtki u ovom trĹžiĹĄnom segmentu u regiji, nastojimo maksimizirati vrijednosti koje pruĹžamo svakom klijentu, od rokova isporuke do potpore nakon zavrĹĄenoga projekta", objaĹĄnjava Sandra Boljkovac Stojak. Budu i da nemamo kvalitetne analiza industrije u Hrvatskoj, isti e, nezahvalno je govoriti o prosje nim cijenama prevo enja. Ona se definira primarno prema specifi nim zahtjevima klijenta i prilago ava projektu. Nema egzaktnih podataka o veli ini doma eg trĹžiĹĄta. U Ciklopei se, kaĹže Boljkovac Stojak, ionako ne zaustavljaju

SANDRA BOLJKOVAC STOJAK, izvrĹĄna direktorica tvrtke Ciklopea: Jedan od najve ih problema u ovoj industriji nedostatak je kvalitetna kadra SNIMIO DRAĹ˝EN TOMI

samo na doma em trĹžiĹĄtu, "izvoze" 20 posto usluga. "Jedan od najve ih problema u ovoj industriji nedostatak je kvalitetna kadra. Sve donedavno nije ni postojao prevoditeljski studij. U kadar koji izlazi sa sveu iliĹĄta i ulazi na trĹžite rada nuĹžno je uloĹžiti vrijeme i novac za kvalitetnu edukaciju da bi prevoditelji dodatno razvili svoje vjeĹĄtine za sudjelovanje na iznimno konkurentnom svjetskom trĹžiĹĄtu. Kako bismo unaprijedili postoje u situaciju, uspostavili smo usku suradnju sa sveu iliĹĄtem", kaĹže Sandra Boljkovac Stojak.

APB EDUKACIJA

Savjetnik talijanske modne industrije u Zagrebu

> karijere > znanje > posao

24-25

business.hr Utorak 26/4/2011

GABRIELE TROILO, profesor na sveučilištu Bocconi u Milanu arhiva b.hr

Gabriele Troilo, profesor na sveučilištu Bocconi u Milanu koji istražuje djelovanje kreativnih industrija, ponajprije modne, 13. svibnja dolazi u Zagreb u sklopu executive education programa Advanced Program in Business (APB), koji će početi 29. travnja. U Milanu je Troilo dokazao ka-

ko znanja o potrošačima i konkurenciji ograničavaju poduzeće jer stvaraju rutine kojima svi znaju što je važno za uspjeh na tržištu. Posebnost modne industrije je što se konkurira upravo u promjenama preferencija potrošača (npr. jednu je sezonu boja u trendu je plava, a drugu bijela). Bez tih promjena preferencija modna industrija ne bi mogla poslovati jer bi se tržište puno brže zasitilo. Ovakve promjene preferencija potrošača traže potpuno nove poglede poduzeća na tržište i nove pristupe problemima - i

zbog toga ih poduzeća, osim ako ih nisu prisiljena primjeniti kao što je to slučaj u modnoj industriji, olako odbacuju. S obzirom na dugogodišnje iskustvo, profesor Troilo će u Zagrebu održati predavanje na temu „Marketing imagination" u sklopu kojeg će se osvrnuti na inovativnost i inventivnost u marketingu, proces generiranja novih ideja, te prilagođavanje neočekivanim tržišnim promjenama putem inovacija i kreativne marketinške segmentacije. B.hr

Tvrtke trebaju naučiti postavljati prava pitanja OBRAZOVANJEM DO PROFITABILNOSTI Nije dovoljno učiti na vlastitim pogreškama, puno je važnije pouke izvlačiti iz uspjeha. Najuspješniji timovi su oni u kojima je odnos između postavljenih pitanja i danih odgovora dva prema jedan

rocesi učenja, način na koji prihvaćamo znanje i motivacija zaposlenika da ga iskoriste i budu inovativni važni su za sve tvrtke, moglo se čuti na prvom qForumu koji je održan u organizaciji časopisa qLife, Business.hra i bledske poslovne škole IEDC. O mitovima koji prate učenje govorila je profesorica s IEDC-a dr. Nadya Zhexembayeva, koja je istaknula kako je učenje proces koji se vrlo često pogrešno percipira, koji je zapravo vrlo jednostavan i umnogome ovisi o zaposlenicima, ali i kompaniji koja kroz njih stječe nova znanja. Uspješni timovi unutar kompanija mnogo brže i lakše rješavaju probleme od onih koji su manje motivirani, a poticanjem zaposlenika na učenje i inovativnost povećava se profitabilnost kompanija. U svemu tome

SUDIONICI prvoga qForuma u organizaciji časopisa qLife, Business.hr-a i bledske poslovne škole IEDC snimio d. tomić

››

Pokušavamo stvoriti strukturu i ‘kulturu znanja’ koja preuzima od najboljih, ali i stvara nove prakse

TOMISLAV VUIć, zamjenik predsjednika Uprave Erste banke snimio dražen tomić

vrlo veliku ulogu igra komunikacija unutar tvrtke i unutar timova. Pri predstavljanju načina učenja koje tvrtke trebaju usvojiti upozorila je na to kako nije dovoljno učiti na svojim pogreškama, nego je puno važnije učiti na uspjesima i iz njih izvlačiti pouke. To se čini tako da naučimo postavljati prava pitanja, a ne davati prave odgovore, istaknula je. Najuspješniji timovi su oni u kojima je odnos između postavljenih pitanja i danih odgovora dva prema jedan.

Interni treninzi

Zamjenik predsjednika Uprave Erste banke Tomislav Vuić rekao je kako se u toj banci potiče obrazovanje i inovativnost jer učenje doživljavaju kao najširi oblik stjecanja znanja, vje-

ština i umijeća, pamćenja naučenog i prijenosa znanja i njegove primjene. Kao glavne prednosti odnosa prema učenju u Erste banci istaknuo je pragmatičnost, timski rad i otvorenu komunikaciju. No uspješnost ne bi bila moguća bez dobra human resource (HR) odjela i svijesti o važnosti znanja. "Uloga iskusnijih i starijih kolega je bitna. Ne smije se dopustiti gubitak znanja, pogotovo onog teško stečenog metodom pokušaja i pogrešaka", rekao je Vuić i dodao kako "se usvajanje znanja u banci temelji na internom i eksternom učenju te projektima na razini cijele bankarske grupacije koja je prepoznala važnost znanja i njegove primjene u praksi".

OGLAS

DR. NADyA ZHExEMBAyEVA, profesorica na poslovnoj školi IEDC snimio dražen tomić

s prošlih programa razvoja potencijalnih rukovoditelja jer 70 posto polaznika danas su rukovoditelji ili rade na drugim specijalističkim radnim mjestima", rekao je Vuić. "Pokušavamo stvoriti strukturu i ‘kulturu znanja’ koja preuzima od najboljih, ali i stvara nove prakse", objasnio je Vuić.

Poticanje inovativnosti

Kao drugi dobar primjer poticanja zaposlenika istaknuo je projekt Baltazar, čiji je glavni cilj poticati inovativnost zaposlenika jer se samo na taj način banka može razvijati. Ne priznaju, rekao je Vuić, teze poput "nema se vremena", "nije u budžetu", "previše je posla" i slično, što je samo izgovor da se odustane od promjena i ne donesu i primijene nove i inovativne ideje. Od 103 prijedloga za inovaciju čak ih je 38 ili spremno za primjenu ili ih dodatno treba razviti. Vuić je kao vrlo dobru ideju naveo "Erste rez" kojim unutar banke žele smanjiti birokraciju. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Kada je riječ o stjecanju stručnih i tzv. mekih vještina, rekao je kako čak 70 posto takvih treninga rade vlastitim snagama. Imaju 60 internih trenera. Sredinom prošle godine pokrenuli su 1,5-godišnji program kojim pripremaju zaposlenike da budu pokretači i voditelji. U njemu sudjeluje 90 zaposlenika po-

dijeljenih u sedam grupa. Program se sastoji od osam modula, a naglasak je na aktivnostima kojima se postiže učenje kroz praksu. Kao veliku prednost programa istaknuo je i obvezne rotacije u druge organizacijske dijelove i na druge poslove najmanje dva tjedna godišnje. "Imamo dobro iskustvo

posto manju fluktuaciju zaposlenika imaju tvrtke koje potiču angažiranost zaposlenika, a drugi su benefiti: 56 posto veća lojalnost korisnika, 38 posto veća produktivnost i 27 posto veća profitabilnost

OBRAZOVANJE ZA MARKETING U PRAKSI

Riječkim studentima nagrada za ekomarku Hrvatska udruga za marketing i Katedra za marketing Ekonomskog fakulteta u Rijeci osmislili su natjecanje za studente završnih godina kako bi im omogućili sudjelovanje u kreiranju strateških rješenja Na Ekonomskom fakultetu u Rijeci prošloga su tjedna dodijeljene nagrade studentima marketinga, sudionicima međuinstitucijskoga natjecanja za osmišljavanje najbolje marketinške strategije plasiranja nove marke ekoproizvoda za tvrtku Pretti, specijaliziranu za uvoz i distribuciju zdrave (biološke) i vegetarijanske hrane. Riječ je o studentima Veleučilišta u Rijeci Nevenu Pfeiferu, Aniti Djarmati Brzoja te Đeni Simčić, koji su postavili najbolju marketinšku strategiju za novi ekoproizvod između 10 prijavljenih timova s fakulteta iz cijele Hrvatske.

Obostrana korist

Hrvatska udruga za marketing (CROMAR) i Katedra za marketing Ekonomskog fakulteta u Rijeci osmislili su to međuinstitucijsko natjecanje za studente završnih godina kako

bi im omogućili sudjelovanje u kreiranju strateških rješenja, povezujući svoje znanje u području marketinga s iskustvom iz prakse. Pravo sudjelovanja na natječaju imali su studenti preddiplomanti i diplomanti ekonomskih fakulteta svih sveučilišta i poslovnih odjela svih veleučilišta u Hrvatskoj koji su sastavili timove od tri do pet članova te u kojima je barem dvoje članova bilo s diplomskog studija. Inicijatorica projekta dr. sc. Ivana First istaknula je kako od projekta velike koristi imaju i znanstvene institucije jer pružaju mogućnost studentima da u kontaktu sa stvarnim izazovima i situacijama poslovnih subjekata steknu neprocjenjivo važno praktično znanje.

Poduzetnička prizma

Pobjednički projekt Zeleni korak tvrtka Pretti nagradila je sa 5000 kuna, a omogućen je i nastavak suradnje. Iz tvrtke su priopćili kako ih je pozitivno iznenadio velik broj prijava te ozbiljan i profesionalan pristup u izradi strategije, a nove ideje koje su rezultat projekta, poručuju, razmotrit će i kroz poduzetničku prizmu. B.hr

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 26/4/2011

NIŽI PRIHODI

Bilokalnik IPA u plusu

Bilokalnik - Industrija papirne ambalaže (IPA) u prvom je tromjese ju ove godine ostvarila dobit od 718,19 tisu a kuna, što je pove anje u odnosu na isto razdoblje lani kada je dobit iznosila 69,9 tisu a kuna, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvještaja tvrtke objavljenog na Zagreba koj burzi. Tvrtka je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila ukupne

prihode od 25,3 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani za 1,2 posto. Razlog smanjenju prihoda je pad tržišta uzrokovan krizom i recesijom, navode u tvrtki. Prihodi od prodaje, koji ine glavninu ukupnih prihoda, smanjeni su za 3,4 posto i iznose 24,2 milijuna kuna. Ukupni rashodi tvrtke u prvom su tromjese ju iznosili 24,6 milijuna kuna i smanjeni su za 3,8 posto. Pad rashoda rezultat je smanjenja troškova osoblja i ostalih troškova iz osnovne djelatnosti.

U poslovnom se izvještaju navodi kako i dalje postoji disproporcija rasta cijena sirovina i nemogu nosti prebacivanja troška na krajnje kupce. Tako er se isti e da se nelikvidnost poja avala u promatranom tromjese ju. U tvrtki napominju kako Uprava i poslovodstvo kontinuirano rade na prilagodbama poslovanja i rezultata novim tržišnim uvjetima kroz unapre enje efikasnosti polovnih procesa, smanjenju troškova poslovanja, pove anju likvidnosti te razvoju tržišnih aktivnosti. B.hr/H

BROJKA

milijuna kuna potrošeno je prošli tjedan na Zagreba koj burzi u redovnom prometu dionicama

Valutna tržišta nervozno e odluku Bena Bernankea

QE 3 - DA ILI NE? Ulaga i na tržištu valuta i duga pažljivo su vagali svaku informaciju koja je u prošlih desetak dana došla iz ameri ke središnje banke Fed o tome ho e li se nastaviti program otkupa dužni kih papira ili ne i ako su se krivo pozicionirali u odnosu na svoja o ekivanja, mogli bi pokrenuti još jednu rasprodaju dolara

BEN BERNANKE, guverner Feda, ija se svaka rije važe ARHIVA BUSINESS.HR

Snažan utjecaj na posljednji pad vrijednosti ameri kog dolara prema ostalim globalnim valutama mogao bi biti znak da e ameri ka središnja banka Federalne rezerve uskoro završiti s programom otpuštanja likvidnosti (quantitative easing), piše Businessinsider. Što e se dogoditi s dolarom, doznat emo u srijedu nakon sjednice elnika Feda. Analiti ari investicijske banke Morgan Stanley rekli su kako e dolar dodatno pasti ako su Fedovi signali krivo protuma eni, tj. ako se ne ukine kvantitativno olakšanje, koje svi o ekuju. Analiti ari i ameri ka inve-

››

Ako Bernanke objavi novi krug otkupa državnih obveznica, vrijednost ameri kog dolara mogla bi dosegnuti novo dno u odnosu na euro

sticijska zajednica procijenili su da bi kraj kvantitativnom olakšanju mogao do i zbog izjava koje su pojedini dužnosnici ameri ke središnje banke davali prošlih tjedana.

Ja anje inflacije

"Ja anje inflatornih pritiska, pogotovo u segmentu energije i prehrane, ja a pritiske na Fed da uvede promjene u vo enje monetarne politike. Naime, tijekom ove godine može se o ekivati ukidanje nekonvencionalnih mjera ekspanzivne monetarne politike, što svakako uklju uje i quantitative easing politiku ija je druga faza od po etka uvelike bila kritizirana. Takav bi potez trebao rezultirati i ja anjem ameri ke valute jer se smanjuje ponuda dolara", smatra Zdeslav Šanti , makroekonomist Splitske banke. Šanti napominje da u kontekstu konvencionalnih Fedovih poteza pove anje referentne kamatne stope Feda

treba o ekivati krajem ove ili po etkom idu e godine.

Slab dolar dobar za izvoz

Slab dolar dobar je za mnoge ameri ke kompanije, no te prednosti brzo bi se mogle pretvoriti u nedostatke ako dolar padne do te razine koja bi pove ala ameri ke cijene benzine i time u pitanje dovela oporavak osobne potrošnje u najve em gospodarstvu svijeta. Više cijene energije i sirovina mogle bi poništiti dobitke od valutnih transakcija, što nagriza prihode kompanija koje posluju izvan Amerike. Slab dolar je dobar na transakcijskoj strani, pove ava zaradu ameri kih kompanija koje izvoze, jer je ameri ka roba u svijetu konkuretnija u odnosu na europsku i azijsku, no može postati loš na strani ulaznih troškova, naglašavaju analiti ari. Zaustavi li Fed proces

PBZ

'Jugobanka tuži iz obijesti'

Privredna banka Zagreb (PBZ) oglasila se u petak na stranicama Zagreba ke burze o tužbama Jugobanke u ste aju. Iz PBZ-a su objavili kako je beogradska Jugobanka pokrenula tri postupka protiv njih pred trgova kim sudovima u Zagrebu i Rijeci. Objava je dana povodom nedavno objavljenih lanaka u medijima koji bi s obzirom na

ekaju

svoj sadržaj mogli dovesti javnost u zabludu o postojanju rizika koji bi mogli utjecati na poslovanje banke u slu aju da izgubi navedene sporove. Banka je objavila da su sporovi koji se protiv nje vode pravno i injeni no neutemeljeni, odnosno da predstavljaju obijesno parni enje jer je tužitelj svjestan da mu propisi Republike Hrvatske ne omogu uju uspješno vo enje postupaka te da iz tih sporova ne mogu proiza i nikakvi rizici za banku. N. S.

ubrizgavanja golemih koli ina likvidnosti u globalni financijski sustav, preostaje nada da e ameri ko i globalno gospodarstvo na svoja le a uzeti teret nominalnih pozitivnih trendova iz proteklih mjeseci. Time bi se prijevremeno zaustavio program olakšavanja vrijedan 600 milijardi dolara, iji je redoviti završetak bio najavljen za lipanj ove godine. Taj bi prekid središnjoj banci omogu io da se pohvali kako je vrsta u odluci da zaustavi monetizaciju ameri koga državnoga duga, a ujedno bi joj omogu io i da u budu nosti, ako se ukaže potreba, nastavi s oslabljivanjem dolara bez formalnoga zapo injanja tre e runde nepopularnog tiskanja novca, smatraju ameri ki analiti ari. Nikola Su ec

EK daje Generi šest milijuna

BOŽO PRKA, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb SNIMIO H. DOMINI

Genera je u petak na stranicama Zagreba ke burze objavila da je Europska komisija za znanost prihvatila prijedlog projekta društva Genera istraživanja iz podru ja regenerativne medicine te on ulazi u sljede u fazu pregovora. Maksimalni iznos financijske potpore koja se može osigurati tim projektom iznosi šest milijuna eura, koje se u Generi nadaju dobiti. Projekt

obuhva a klini ka ispitivanja novog lijeka za lije enje akutnih prijeloma i defekata kosti, koji je otkriven i zašti en patentom u suradnji Sveu ilišta u Zagrebu i prve hrvatske biotehnološke tvrtke Genera istraživanja, osnovane 2001. godine. Od lipnja 2010. godine Genera d.d. drži 20% poslovnog udjela u društvu Genera istraživanja d.o.o. Dionice Genere u petak su nakon objave porasle jedan i pol posto, uz 6000 kuna prometa. N. S.

NE TAKO POBOLJŠAN MODEL

Neuspjeh B+ aukcije HBOR-a zbog previsokih kamata banaka Dvije ponude nisu prihva ene jer su ponu ene kamatne marže rezultirale u kamatnoj stopi od 8,3 posto, što je više od važe ih tržišnih uvjeta

ZDESLAV ŠANTI , glavni ekonomist Societe Generale - Splitske banke, ne o ekuje samo kraj otpuštanja likvidnosti ve i da Fed do kraja ove godine pove a referentnu kamatnu stopu SNIMIO S. ETKOVI

RAZVOJ

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) na prvoj je aukciji za unaprije eni model B, odnosno za dodjelu jamstvenih kvota, ponudila 150 milijuna kuna. Pristigle su tri ponude banaka u vrijednosti od 79 milijuna kuna, no prihva ena je samo ponuda Erste&Steiermärkische banke u iznosu od 22 milijuna kuna, a ostale dvije su odbijene zbog ponu enih visokih kamatnih stopa. HBOR je prvu aukciju za dodjelu jamstvenih kvota iz jamstvenog fonda za poticaj gospodarskom razvitku održao u srijedu 20. travnja.

Ispravne skupe ponude

Na toj je aukciji HBOR ponudio 150 milijuna kuna, a tri poslovne banke dostavile su ponude u vrijednosti od 79 milijuna kuna. Sve

tri dostavljene ponude ocijenjene su ispravnim, no prihva ena je samo ponuda Erste&Steiermärkische banke u iznosu od 22 milijuna kuna, uz ponu enu maržu od 4,9 posto na tromjese ni EURIBOR, priop eno je iz HBOR-a.

"U skladu s osnovnim ciljem jamstvenog fonda za poticaj gospodarskom razvitku, a uzimaju i u obzir ponu e-

ne kamatne marže kao kriterij dodjele jamstvene kvote na aukciji, ostale dvije ponude nisu prihva ene jer su ponu ene kamatne marže rezultirale u kamatnoj stopi od 8,3 posto, što je više od važe ih tržišnih uvjeta. Prema podacima Hrvatske narodne banke, prosje na kamatna stopa na dugoro ne kunske kredite s valutnom klauzulom trgova kim društvima u 2010. iznosila je 7,2 posto, a prosje na kamatna stopa na dugoro ne kredite u eurima 6,4 posto", isti u iz HBOR-a. Naglašavaju da dobivanje jamstvenih kvota na aukciji zna i dobivanje državnog jamstva u iznosu do 30 posto glavnice kredita za investicije.

"Stoga ovako visoke varijabilne kamatne stope koje su ponudile neke banke nisu prihvatljive za kredite koji e imati prvoklasni i nerizi ni instrument osiguranja, kao što je državno jamstvo, i to do visine od 30 posto glavnice kredita", navodi se u priop enju.

Tako er je Zakonom o jamstvenom fondu za poticaj gospodarskom razvitku i pripadaju im podzakonskim aktima ure eno da HBOR izdaje jamstvo u ime RH i za ra un Republike Hrvatske, uz jednokratnu naknadu u visini od jedan posto, a kao instrument osiguranja, koje HBOR uzima za izdano jamstvo, prihva aju se instrumenti osiguranja kredita

ANTON KOVA»EV, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, u kojoj su ponude poslovnih banaka ocijenili nepovoljnima SNIMIO H. DOMINI

koje poduzetnik daje banci, što zna i da se ne zahtijevaju dodatni instrumenti osiguranja za izdano jamstvo.

Povoljne hipoteke

Štoviše, prihvatljiv omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i kredita je 1,1:1, a za greenfield investicije HBOR-u je prihvatljiv i niži omjer vrijednosti instrumenta osiguranja i kredita. Takvi uvjeti državnog jamstva po ovome modelu, koji se o ituju u visini naknade i na inu osiguranja jamstva, uvelike idu u korist poduzetnicima kako bi se poja ala njihova sposobnost za osiguranje povoljnih izvora financiranja za održive investicijske projekte.

"Upravo zato visoke kamatne stope koje su ponudile pojedine banke nisu prihvatljive pa je HBOR i odbio njihove ponude", zaklju uje se u priop enju HBOR-a. B.hr/H

BROJKE

150 79 milijuna kuna ponudio je HBOR na prvoj B+ aukciji

milijuna kuna vrijedile su ponude poslovnih banaka

milijuna kuna iznosila je vrijednost jedine prihva ene ponude, koju je dala Erste banka

investor 28-29

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka Ina-industrija nafte d.d.

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

4,000.00

4,100.00

4,025.00

5.64%

2,014

8,120,090.53

40,250.00

1,625.00

550.03

565.00

550.03

-0.36%

2,663

1,500,734.84

1,414.74

430.00

594.99

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

286.01

287.00

286.80

0.46%

4,663

1,336,545.29

23,485.63

253.10

315.99

4,100.00

Podravka prehrambena industrija d.d.

319.99

320.00

0.00%

879

281,279.95

1,734.40

240.00

353.00

Atlantic grupa

755.00

761.00

760.00

0.93%

295

223,139.50

2,534.07

657.10

829.99

Belje

92.56

94.40

92.71

-0.24%

2,363

220,712.35

761.66

54.00

118.99

124.80

128.10

1.67%

1,430

179,371.56

537.97

80.21

146.00

Adris grupa

265.00

268.00

265.00

0.00%

595

157,809.95

1,797.79

242.21

318.99

Viro tvornica še era d.d.

420.00

429.90

420.00

-0.71%

273

114,903.80

582.40

290.00

507.77

Dom holding Dubrovnik - Babin kuk

60.06

61.90

61.76

1.25%

1,738

106,870.73

461.18

27.87

63.89

122.00

0.00%

765

93,330.00

215.33

52.00

165.00

Zagreba ka banka

251.00

252.00

2.65%

349

87,907.10

16,140.19

200.00

289.98

akove ki mlinovi

3,800.00

0.00%

76,000.00

399.00

2,950.00

4,000.00

Tehnika

1,250.00

4.00%

72,500.00

236.82

871.01

1,649.98

155.00

157.00

155.00

-0.65%

455

71,057.76

421.60

130.58

245.00

13.40

13.64

13.40

-0.07%

4,621

62,599.33

100.50

12.45

38.59

153.04

155.90

1.53%

380

58,668.14

520.88

105.50

184.73

SN holding Ingra Petrokemija Konzum

192.50

202.90

192.50

0.26%

287

57,546.50

4,370.30

145.00

225.50

Hidroelektra niskogradnja

133.00

135.99

3.02%

327

43,898.92

84.84

120.00

239.00

Slatinska banka Jadranski naftovod Jadroplov d.d.

107.12

108.51

107.12

-0.99%

400

43,224.07

98.44

98.00

132.37

3,050.00

0.99%

42,700.00

2,265.68

2,332.01

3,520.00

139.86

141.90

2.98%

300

42,485.98

232.24

124.01

190.30

Plava laguna

1,710.00

-2.29%

39,330.00

934.20

1,345.00

1,895.00

Ledo

6,000.00

0.00%

36,000.00

1,321.02

4,720.12

6,900.00

242.00

245.00

242.00

0.82%

136

32,971.30

555.10

217.00

390.00

1,315.00

1,325.00

1,315.00

-0.75%

28,990.01

255.36

975.00

2,450.00

Dalekovod Kon ar Tisak

171.03

177.98

0.50%

158

27,189.67

424.76

135.00

264.90

Centar banka

247.00

-0.40%

100

24,700.00

70.21

200.00

270.00

Valamar grupa

Rabac, ugostiteljstvo i turizam

Slavonski zatvoreni investicijski fond

Atlantska plovidba d.d.

52.05

52.06

-5.24%

411

21,393.59

327.75

28.00

62.00

130.00

8.24%

160

20,800.00

131.59

65.10

135.00

26.40

26.45

0.57%

785

20,728.75

88.51

15.15

34.96

680.18

691.00

1.62%

19,960.18

964.30

680.00

1,044.18

Industrogradnja d.d.

638.50

6.59%

19,793.50

288.86

292.00

638.50

Kraš, prehrambena industrija

436.14

440.00

436.14

-0.20%

16,252.98

599.09

339.99

497.02

Istraturist Umag d.d.

261.00

269.80

261.00

-5.02%

15,748.00

1,220.17

250.10

395.00

Dukat

650.00

0.00%

13,000.00

1,950.00

290.01

675.00

Luka Rijeka

267.02

200.00

200.01

200.00

0.00%

11,200.05

1,196.01

161.54

uro akovi holding

38.69

39.02

38.69

-3.08%

274

10,670.92

125.24

22.36

52.00

Dioki d.d.

66.16

67.00

66.16

-5.21%

151

10,034.65

267.42

60.20

115.50

1,595.00

1,606.06

1,595.00

0.60%

9,625.30

2,123.98

1,181.00

1,760.00

70.10

70.15

70.10

-2.61%

122

8,554.36

105.53

41.77

133.82

1,360.00

1,360.11

1,360.00

-3.48%

6,800.11

851.88

1,140.00

1,615.00

Ericsson Nikola Tesla Vupik Tankerska plovidba

Budu i da su ulaga i u petak bili iznimno dobro raspoloženi i laki na okida u, titulu dnevnoga gubitnika ponijela je Plava laguna. Ta je dionica pala više od dva posto, na 1710 kuna. Na Plavu lagunu potrošeno je oko 40.000 kuna, pri emu su sve 23 protrgovane dionice vlasnika promijenile po identi noj cijeni od 1710 kuna.

Najniža

CROBEX: +1,35%

Kon ar - elektroindustrija

AD Plastik

Titulu dnevnog, ali i tjednog dobitnika u petak je osvojila dionica Ine. Izdanje najve e doma e naftne kompanije poskupjelo je ak 11,81 posto, na 4025 kuna. Na Inu je prošlog tjedna potrošeno 11,75 milijuna kuna, a najviša joj je tjedna cijena iznosila ak 4100 kuna. Samo u petak na Inu je otišlo osam milijuna kuna, pri emu je porasla pet posto.

Redovan promet: 13.424.021,12 Kn

Veterina d.d.

56.00

59.99

1.68%

108

6,311.53

110.67

55.56

78.13

Riviera Pore

210.00

-1.87%

6,300.00

767.24

140.00

259.65

Lucidus dioni ko

17.37

18.00

-9.86%

290

5,150.99

45.56

14.03

21.99

Fima validus

11.30

-3.42%

334

3,774.20

30.53

5.00

22.39 2,900.00

1,791.10

2.23%

3,582.20

284.03

1,106.00

Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

Institut IGH

26.89

-0.22%

118

3,173.02

9.00

15.17

45.00

Maistra

58.40

-2.67%

1,985.60

639.15

51.00

74.95

Hrvatski duhani Jadroagent

50.01

0.02%

1,400.28

42.15

25.00

50.01

625.00

0.48%

1,250.00

69.28

515.00

711.99

Atlas nekretnine

35.99

2.83%

1,079.70

120.06

24.02

46.99

Vis

20.00

2.56%

1,000.00

10.36

15.97

30.00

Uljanik d.d.

81.00

-5.51%

810.00

181.14

61.11

144.99

akovština

7.51

8.00

7.51

0.00%

473.62

7.91

5.11

19.90

Tekstilpromet

370.10

-1.31%

370.10

30.29

331.00

600.00

Finvest Corp

169.90

13.27%

169.90

104.96

85.00

195.77

70.31

0.36%

70.31

94.16

53.00

86.88

Karlova ka banka

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

57,00 165,00 225,10 10,80 70,77 0,65 8,40 15,02 23,00 312,00 58,10 12,50 16,20 3,61 41,00

59,20 170,05 244,00 11,30 74,50 0,67 8,90 15,20 23,00 315,00 59,00 13,20 16,55 3,70 42,00

57,00 165,00 225,10 10,80 70,77 0,66 8,40 15,20 23,00 312,00 58,10 13,20 16,50 3,68 42,00

58,12 168,65 228,76 11,00 71,61 0,67 8,56 15,19 23,00 313,57 58,36 12,99 16,51 3,69 41,79

85,00 100,00 1,70 37,00 0,70 7,00 0,35 36,24 0,16

85,00 100,00 1,70 37,00 0,70 6,99 0,35 36,20 0,16

0,76 100,00 1,70 0,37 0,70 6,94 0,35 0,36 0,16

97,00 38,00 34,60 36,01 13,52 25,00 22,22 66,00 5,75 14,98 19,50 6,90

97,00 38,01 35,00 36,01 13,70 25,00 22,50 70,00 5,79 14,98 19,50 6,90

97,00 38,01 35,00 36,01 13,52 25,00 22,50 70,00 5,79 14,98 19,50 6,90

97,00 38,01 34,97 36,01 13,66 25,00 22,48 67,61 5,78 14,98 19,50 6,90

0,00 % -1,27 % 0,00 % 0,00 % -1,31 % -2,34 % 1,81 % 4,48 % -0,17 % -16,78 % 0,00 % 11,29 %

3.632,00 501,00 739,00 2.350,00 494,00 1.099,00 940,00 1.005,00 93,70 8.350,00 6.500,00 75,15 80,00 6.900,00 84,48

3.750,00 508,00 750,00 2.350,00 509,00 1.150,00 950,00 1.025,00 94,35 8.500,00 6.590,00 75,15 80,30 7.500,00 84,48

3.662,00 505,00 750,00 2.350,00 504,00 1.150,00 944,00 1.016,00 94,35 8.442,00 6.566,00 75,15 80,30 7.260,00 84,48

3.661,88 503,65 749,27 2.350,00 503,51 1.149,58 941,17 1.015,80 93,90 8.439,27 6.566,32 75,15 80,30 7.260,12 84,48

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

85,10 3.700,00 4.458,00 42.000,00 590,00 93,50 7.100,00 6.596,00 186,00 24.000,00 456,00

85,40 3.701,00 4.470,00 42.100,00 600,00 93,50 7.100,00 6.596,00 190,00 24.500,00 456,00

85,13 3.700,19 4.459,52 42.029,47 591,21 93,50 7.100,00 6.596,00 187,22 24.307,23 456,00

52,38 3.700,19 4.459,52 42.029,47 591,21 57,53 7.100,00 6.596,00 187,22 24.307,23 456,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PETG GRVG TLSG NF1N KBMR AELG DPRG SALR SAVA LKPG ZVTG ATPG KDHR

KRKA MERCATOR PETROL GORENJE TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AERODROM LJUBLJANA DELO PRODAJA SALUS SAVA LUKA KOPER ZAVAROVALNICA TRIGLAV AKTIVA NALOZBE KD GROUP

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO TRGOVINA BORAC D.D. TRAVNIK SARAJEVSKA PIVARA DD SARAJEVO VISPAK DD VISOKO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Tigar a.d. Pirot Metalac a.d. Gornji Milanovac Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2014K

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE REPLEK SKOPJE Garant a.d. Futog R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 Besko a.d. Vlasotince SKOPSKI PAZAR SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE KOMUNA SKOPJE

1.233.674,00 486.885,09 243.854,30 112.317,59 63.092,50 44.372,96 32.997,49 32.912,21 19.619,00 16.933,00 12.431,30 10.136,41 9.623,80 4.697,88 4.179,10

0,00 % 131249 0,00 % 500 0,00 % 22295 0,00 % 78465 0,00 % 24441 0,00 % 1287 0,00 % 25000 0,00 % 18660 0,00 % 38000

100.362,68 50.000,00 37.896,50 29.032,05 17.108,70 8.935,39 8.750,00 6.754,62 5.928,00

10182 11517 10461 9748 3151 1337 1166 167 1509 400 220 314

987.654,00 437.743,48 365.867,00 351.025,48 43.045,75 33.425,00 26.213,72 11.291,81 8.720,47 5.992,00 4.290,00 2.166,60

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 KMB ALK REPL GRNT RMDEN04 BESK SPAZ STIL MPT KOMU

21225 2887 1066 10213 881 66650 3854 2166 853 54 213 780 583 1274 100

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS TIGR MTLC AERO TLFN ENHL SJPT A2012 AGBN JESV A2016 A2015 FITO A2014

-3,23 % -2,88 % -4,21 % -4,42 % -4,99 % -2,08 % -4,55 % 0,07 % 9,58 % 0,06 % -0,85 % 5,18 % -0,30 % 1,94 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 83,20 ATLANTIK BB d.o.o. BANJA LUKA - public offering of bonds 100,00 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,69 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 37,00 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD 0,70 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 6,75 R I TE GACKO AD GACKO 0,35 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 36,15 RAFINERIJA NAFTE AD BROD 0,16

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1D BSNLR TCMKR BHTSR FDSSR BIGFRK3 TBOTRK1 SRPVRK1 VSPKR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C ATLT-PO1 TLKM-R-A RSRS-O-C HEDR-R-A ZPTP-R-A RITE-R-A RSRS-O-D RNAF-R-A

Oznaka

Utorak 26/4/2011

5943 21.762.551,00 24585 12.382.215,00 7341 5.500.395,00 2061 4.843.350,00 8989 4.526.054,00 3249 3.734.989,00 2420 2.277.636,00 1501 1.524.713,00 16201 1.521.283,70 158 1.333.405,00 190 1.247.600,00 16399 1.232.384,85 15078 1.210.712,70 163 1.183.400,00 13553 1.144.957,44

valuta: MKD - makedonski denar -0,41 % 0,00 % 0,24 % 0,07 % 0,30 % 0,00 % -2,74 % -3,00 % -1,46 % -0,79 % 0,44 %

48415 531 392 34 746 7039 52 53 1830 13 500

2.535.997,48 1.964.800,00 1.748.133,00 1.429.002,00 441.045,00 404.946,35 369.200,00 349.588,00 342.620,00 315.994,00 228.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sarajevo osiguranje + 23,13 % Ingram + 14,50 % Vispak Visoko + 11,29 % Fabrika duh. Sarajevo + 2,74 % BH Telecom + 1,67 %

Bosnalijek

Trgovina Borac Solana Tuzla IK banka ZIF Prof plus Big

business.hr

-16,78 % -9,09 % -3,99 % -2,37 % -0,19 %

Tvornica cementa Kakanj

+1,84 -2,34 Dionica bosanskohercegova kog farmaceuta i dalje je jedna od najlikvidnijih na Sarajevskoj burzi, a po tom je kriteriju u petak bila na prvom mjestu na sarajevskom tržištu kapitala. Ukupan ostvareni promet iznosio je 43.045 konvertibilnih maraka. Cijena Bosnaljika se zahvaljuju i rastu u petak popela na 13,66 KM. Time je prekinuta trodnevna negativna serija farmaceuta koji, unato rastu u petak, nije uspio zabilježiti i rast na tjednoj razini.

Kakanjska tvornica cementa zabilježila je u petak najve i pad me u najlikvidnijim izdanjima na Sarajevskoj burzi. Ukupan promet iznosio je 33.425 konvertibilnih maraka, a protrgovano je s ukupno 1337 dionica. Takva stopa pada ujedno je najve a u travnju za Tvornicu cementa Kakanj. Zbog tako velikog pada cijena dionice spustila se na okruglih 25 konvertibilnih maraka, a na tako niskoj razini bila je zadnji put prije tjedan dana.

REGIONALNI INDEKSI 0,00% BIRS 0,00% 759,31 1.157,97 Belex15 0,00% FIRS 0,00% 738,33 2.344,14 Belexline 0,00% MBI10 0,00% 1.390,97 2.532,16 SASX10 +0,25% MONEX20 12,887.65 -0,27% 1.041,72 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,01% petak 22. travnja 2011. 1.069,22 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,54% -0,14% 2.911,18 BUX +0,59% 24.023,59 +0,10% ATX +0,41% 2.818,00 +1,29% Stanje indeksa na zatvaranju u +0,49% petak 22. travnja 2011.

FTSE100 6.018,30

DAX 7.295,49

CAC40

4.021,88

MICEX 1,789.32

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,42% S&P500 +0,53% 12.505,99 1.337,36 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,63% etvrtak 21. travnja 2011. 2.820,16

investor 30

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

roteklog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati pa su 63 od ukupno 93 fonda ostvarila porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se od -2,63 do +2,66 posto, a 15 fondova zabilježilo je porast ve i od jedan posto. Najve i porast dioni kih fondova zabilježili su Ilirika Gold (+2,66 posto) i Platinum Blue Chip (+2,52 posto). Najve i gubitnik me u dioni kim fondovima bio je fond KD Victoria kojem je vrijednost smanjena za -2,63 posto, a slijedi ga Raiffeisen C. Europe s padom od 1,78 posto. Od mješovitih fondova najve i dobitnik je ICF Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 1,74 posto, zatim NFD Aureus Emerging Markets Balanced s porastom od 1,32 posto. Najve i pad mješovitih fondova zabilježio je fond OTP uravnoteženi kojem je vrijednost smanjena za 1,43 posto, a iza njega je Raiffeisen Balanced s padom od 1,38 posto. Najve i je dobitnik me u obvezni kim fondovima HPB Obvezni ki (+0,18 posto), slijedi ga HI-conservative (+0,16 posto), a najve e padove u ovoj su grupi imali OTP euro obvezni ki (1,58 posto) i PBZ Bond fond (-0,01 posto). Nov ani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,08 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je Erste Total East kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 7,81 posto. Me u mješovitim fondovima je vode i OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 6,97 posto. Od obvezni kih, odnosno nov anih fonova najuspješniji su HPB Obvezni ki (+3,34 posto) i OTP nov ani fond (+1,05 posto).

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

$ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

14,5987 89,7097 95,1397 71,6750 12,9798 106,9647 96,2713 117,3950 60,4749 53,5725 5519,0700 51,0274 43,6322 109,6739 76,0058 51,5283 35,0600 74,9900 86,8812 10,8350 44,2015 84,7281 97,4742 74,7789 106,6800 48,4250 315,0899 72,9212 106,0700 91,7700

1,11 0,60 0,55 0,53 0,48 0,45 0,41 0,39 0,38 0,33 0,30 0,23 0,21 0,21 0,18 0,17 0,11 0,04 -0,02 -0,02 -0,05 -0,09 -0,12 -0,14 -0,15 -0,18 -0,18 -0,25 -0,29 -0,29

1,56 -0,57 1,91 0,33 -1,49 -4,28 2,51 -4,18 -7,36 -7,19 -2,72 -0,14 -4,47 -5,37 -3,43 4,58 2,31 -5,58 -4,04 -3,42 -3,41 1,56 0,61 -3,47 -0,43 -3,29 -2,66 -1,13 -2,85 -4,32

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

3,58 5,55 2,98 3,76 8,19 1,25 0,48 2,46 4,22 3,92 3,74 3,17 3,32 1,29 4,01 4,65 3,56 2,61 5,63 2,13 10,50 3,30 3,63 6,89 6,97 3,56 2,90 3,75 7,55 5,53

21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011

DIONI KI FONDOVI Platinum Global Opportunity HPB Dioni ki OTP meridian 20 PBZ I-Stock KD Prvi izbor VB CROBEX10 Ilirika Gold NFD Aureus New Europe Prospectus JIE Ilirika Azijski tigar Poba Ico Equity C-Zenit OTP indeksni Ilirika BRIC Capital Two HPB Dynamic Erste Total East Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond AC G Dynamic EM ST Global Equity Platinum Blue Chip HPB WAV DJE FIMA Equity ZB euroaktiv VB High Equity MP-Global HR HPB Titan Raiffeisen World Erste Adriatic Equity

13,15 10,50 11,42 12,77 4,01 19,90 N/A -8,87 4,21 -11,37 -0,01 7,40 16,30 -4,25 11,40 5,35 16,79 9,76 8,96 0,33 -4,62 4,24 7,03 -2,47 3,34 -1,51 6,83 6,99 5,85 9,55

11,33 -4,03 1,71 9,58 5,03 0,23 N/A -10,95 -7,66 -6,84 -7,47 -12,83 -0,50 2,20 1,84 0,28 0,78 -3,60 -2,77 -1,91 -14,67 2,01 8,74 -16,06 0,70 -5,13 4,91 1,33 2,15 -6,44

-7,33 -1,94 -1,66 -8,47 3,24 5,52 N/A 6,74 -11,23 -14,74 -14,70 -19,12 -22,07 7,42 -6,60 -13,29 -25,53 -10,44 -2,47 3,84 -7,48 -4,90 -0,70 -4,13 0,93 -18,45 -7,89 -8,08 0,78 -1,54

3,03 7,22 6,10 3,00 -0,13 4,08 -3,79 -4,11 -2,71 -13,67 -0,66 1,88 3,85 -8,32 -0,11 5,65 7,81 1,38 2,27 -3,84 -4,96 -0,15 0,38 -1,45 2,51 -2,63 -1,74 0,09 0,90 2,26

8,890 21,805 20,625 242,725 5,755 7,988 4,315 9,890 24,488 5,596 6,036 5,961 137,942 30,778 8,007 20,855 107,244 18,088 362,086 14,567 12,958 8,192 15,150 18,050 243,582 12,392 5,068 9,813 40,773 227,349

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI C-Premium Agram Trust OTP uravnoteženi ICF Balanced KD Balanced HPB Global PBZ Global fond Allianz Portfolio ST Balanced Raiffeisen Prestige ST Aggressive Erste Balanced AC G Balanced EM Ilirika JIE Balanced ZB global HI-balanced Raiffeisen Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

5,6764 69,1166 115,1056 120,4452 8,2892 102,8953 109,1803 116,9207 167,5858 108,8600 64,9876 124,6500 10,9033 153,1919 146,5400 10,1085 153,1300 78,2672

0,48 0,36 0,27 0,24 0,23 0,21 0,09 0,04 0,01 -0,09 -0,16 -0,22 -0,24 -0,25 -0,31 -0,44 -0,66 -0,86

0,23 -4,37 1,17 0,83 -3,77 0,91 -0,70 0,03 -4,16 -0,63 -3,31 -2,18 -3,19 0,25 -0,91 -1,56 -4,26 -8,21

4,94 2,41 5,09 7,86 1,26 6,00 9,96 5,37 -1,76 0,89 2,62 9,07 0,45 4,83 2,98 2,96 0,55 -3,67

-6,55 -5,04 1,15 -7,87 0,05 -4,46 1,99 6,95 -11,84 6,19 -7,95 0,24 -1,43 0,41 0,46 0,23 -2,02 -3,64

-12,57 -1,67 2,66 2,40 -3,50 0,52 5,47 8,37 6,43 7,89 -7,43 0,09 4,14 8,48 3,98 0,12 5,05 -5,01

1,49 -1,16 6,97 6,50 -1,00 5,18 4,53 1,51 -1,84 0,45 -0,38 2,03 -3,05 0,98 -0,71 -1,42 -1,33 -7,78

12,905 15,224 39,949 16,640 7,074 93,796 307,022 8,154 11,217 221,487 2,727 105,242 14,643 43,496 713,424 70,990 305,517 14,014

4,22 2,78 5,35 8,97 5,26 5,55 9,61 1,95 8,28 1,12 5,58 10,26 2,14 5,24 9,80 9,16 8,65 4,76

21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011

11,6708 160,7200 165,9843 177,8700 128,6898 131,6392 133,9900 127,1931

0,07 0,06 0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,02 -0,20

2,52 1,18 2,42 1,45 2,84 1,27 2,78 -0,94

3,10 0,70 3,52 1,94 3,53 1,76 2,50 -0,84

4,96 2,49 8,02 5,37 5,10 3,52 5,85 1,69

1,70 4,96 8,12 6,68 4,65 4,55 4,58 4,60

2,64 1,01 2,50 1,97 3,34 1,60 2,82 0,25

7,971 181,771 62,894 507,457 20,227 168,673 491,712 17,717

9,16 9,80 6,49 8,91 5,55 8,12 7,89 5,35

21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn

133,3696 126,8081 146,4700 139,7000 140,0603 136,5013 133,3315 123,7407 118,2565 11,4438 10,7757 109,3661 100,5894 164,1784 140,7812 125,1239 106,7000 102,6909

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,09

0,51 0,57 0,86 0,59 0,85 0,66 0,65 0,87 0,74 0,84 0,67 0,62 N/A 0,71 0,49 0,25 0,93 0,37

1,04 1,10 1,70 1,39 1,51 1,41 1,35 1,51 1,57 1,46 1,43 1,31 N/A 1,31 0,94 0,61 1,49 0,60

2,31 2,89 3,47 3,23 2,68 3,03 2,99 2,80 3,23 3,16 3,09 2,89 N/A 2,37 2,03 1,50 3,44 2,12

6,21 4,31 4,79 4,33 4,55 4,35 5,32 4,08 4,97 5,39 4,05 4,71 N/A 4,72 3,23 3,79 4,20 1,55

0,62 0,69 1,03 0,74 1,02 0,80 0,81 1,05 0,93 0,98 0,83 0,75 0,59 0,86 0,58 0,39 1,05 0,14

1104,572 479,150 1209,259 788,930 97,458 34,644 309,135 167,117 204,921 123,504 26,954 184,040 4,018 2344,252 126,858 40,263 255,687 7,437

12,06 8,75 8,16 7,89 7,58 7,30 5,55 5,33 3,46 2,57 1,88 1,95 0,24 10,75 10,75 6,02 1,58 1,73

21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011 21.04.2011

OBVEZNI KI FONDOVI HI-conservative ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki PBZ Bond fond Erste Bond OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI PBZ Nov ani fond PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB plus ZB europlus PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Platinum Cash

OGLAS

Novi skok Ine potjerao Crobex preko 2200 bodova INA U GLAVNOJ ULOZI Na dionice najveće domaće naftne kompanije prošli je tjedan potrošeno više od deset milijuna kuna, pri čemu im je cijena porasla impresivnih 11 posto Prošlog su tjedna u predblagdanskom raspoloženju dionički indeksi Zagrebačke burze solidno porasli na krilima dionica Ine i malobrojni optimista. Crobex je skočio 1,22 posto, na 2224,28 bodova, a Crobex 10 je porastao 1,46 posto, na 1240,26 bodova. Redovan promet dionicama ponovno je bio prilično slab - na dionice je prošli tjedan potrošeno samo 80 milijuna kuna,

a važniji prometi zabilježeni su u četvrtak i petak. Većina sveukupnog rasta odrađena je upravo u petak, kada je tržište zatvoreno u 13 sati.

Najlikvidniji opet HT

Titulu dnevnog, ali i tjednog, dobitnika prošlog je tjedna uzela dionica Ine. Izdanje najveće domaće naftne kompanije poskupjelo je čak 11,81 posto, na 4025 kuna. Na Inu je proš-

log tjedna potrošeno 11,75 milijuna kuna, a najviša joj je tjedna cijena iznosila čak 4100 kuna. Samo u petak na Inu je otišlo osam milijuna kuna, pri čemu je porasla pet posto. Unatoč navali na tu dionicu, najlikvidnija je i dalje ona HT-ova. Na najveći domaći telekom ulagači su potrošili 33 milijuna kuna, pri čemu je dionica kliznula simboličnih 0,07 posto, na 286,8 kuna. Najniža tjedna cijena HT-a iznosila je 285 kuna, a maksimum je dosegnuo 288 kuna. Odličan poslovni rezultat u prvom ovogodišnjem kvartalu nije nagnao ulagače na kupnju dionica Podravke. Tvrtka je zaradila 25 milijuna kuna, a dionica porasla jedan posto, na 320 kuna, uz slabašan tjedni promet od

tri milijuna kuna. Solidan tjedni promet viši od pet milijuna kuna ostvarila je i povlaštena dionica Adris grupe, koja je pala 0,75 posto, na 265 kuna. Pritom je u prošlom tjednu protrgovano 22.000 dionica povlaštenog Adrisa u rasponu od 260,5 do 268 kuna.

Laki na okidaču

Zapaženiji rast ostvarila je dionica Belja. Izdanje te poljoprivredno-prehrambene tvrtke poraslo je četiri posto, na 92,71 kunu. Dionice Atlantic grupe Emila Tedeschija pale su 2,56 posto, na 760 kuna. Budući da su ulagači u petak bili iznimno dobro raspoloženi i laki na okidaču, titulu dnevnoga gubitnika ponijela je Plava laguna. Ta je dionica pala više od dva posto, na 1710

Indeks Sarajevske burze porastao za četvrtinu postotka

Ta činjenica nije pretjerano pomogla povećanju ukupnog prometa, koji je i da-

Snimio Saša ćetković

kuna. Na Plavu lagunu potrošeno je oko 40.000 kuna, pri čemu su sve 23 protrgovane dionice vlasnika promijenile po identičnoj cijeni od 1710 kuna. Nikola Sučec

bROJkE

REGIJA

Prošli se petak na regionalnim tržištima kapitala zbog uskrsnih blagdana trgovalo samo na Sarajevskoj burzi.

ZOLTAN ALdOTT, predsjednik Uprave Ine, čiji je rast potaknuo i skok Crobexa iznad 2200 bodova

lje skroman, dok je indeks SASX-10 porastao 0,25 posto. Najviše se u petak trgovalo dionicom Bosnalijeka, kojom je ostvareno nešto više od 43.000 konvertibilnih maraka prometa. Ta je dionica ujedno ostvarila najveći rast cije-

ne od 1,84 posto. Nešto manji promet zabilježilo je i izdanje BH Telecoma kojim je protrgovano u ukupnoj vrijednosti od 26.213 KM. Vrijednost BH Telecoma u petak je uvećana za 1,67 posto. Telekomunikacijska dionica raste već dva dana. Na

suprotnom kraju nalazila se u petak dionica Tvornice cementa Kakanj koja je zabilježila povelik pad od 2,34 posto. Kakanjska cementna industrija ujedno je bila druga najlikvidnija dionica kojom je ostvareno 33.425 KM prometa. A. Pa.

0,01 0,25 posto porastao je dionički indeks SASX-30

posto povećana je vrijednost SASX-10

ARHIVA BUSINESS.HR

Lovci na dužni ke glave vrebaju i preko Facebooka S razvojem tehnologije i lovci na dužnike dobili su priliku lakše do i do svog plijena. Društvene mreže idealna su prilika za vrebanje. Nekoliko je agencija u SAD-u ve optuženo da su maltretirale ljude preko Facebooka. U pravilu tvrtke društvene mreže koriste kako bi locirale svoje dužnike i kako bi doznale

imaju li kakve imovine koju bi mogle zaplijeniti. No, u Americi su zabilježeni i neki slu ajevi gdje su te tvrtke kontaktirale dužnika ili neke od njegovih "prijatelja" na Facebooku kako bi pokušale naplatiti dug. Billy Howard, odvjetnik iz Floride koji je na elu odjela za odnose s potroša ima u

pravnoj firmi Morgan & Morgan, kaže kako su društvene mreže postale "opasno oružje" u rukama nekih tvrtki koje ih zloupotrebljavaju. "Koriste Facebook jer to izaziva dodatni šok kod dužnika. Što više šoka izazovu, što više maltretiraju, što su nepristojniji, bolje e biti pla eni",

DOBITNICI DANA (ZSE) Finvest Corp +13,84% Industrogradnja +12,77% Hoteli Rabac +8,24% Genera +4,48% Hidroelektra +3,02%

GUBITNICI DANA (ZSE) Uljanik Dioki Istraturist Lucidus Maistra

INDEKSI CROX Mirex

25 Raste

7 Nema promjene

-5,51% -5,00% -4,16% -4,00% -2,67% 16 Pada

Vrijed. 1,308,16 160,43

Prom. 0,57% 0,05%

Sirova nafta 112,29 Prirodni plin 4,33 Zlato 1.504,57 Srebro 46,58 Goveda 118,85 Kava 329,21

1,26% 0,12% 0,17% 2,99% 0,08% 1,94%

NE ŽELE DA IZGUBE AMBICIJE

Dvije tre ine bogatih Amerikanaca svojoj djeci taji koliko su zapravo bogati, dok ak 15 posto potomcima ne daje nikakve informacije o obiteljskoj imovini, pokazalo je istraživanje koje je za Bank of Americu proveo Phoenix Marketing International. Neki bogati nasljednici, poput Paris Hilton, esto su predmet ismijavanja, ali i zavisti cjelokupne javnosti, no ve ina bogatih djeci taji koliko su zapravo bogati kako djeca ne bi izgubila vlastite ambicije. Predsjednik Bank of Americina odjela za upravljanje imovinom bogatih klijenata Keith

Banks tako je za Bloomberg izjavio kako me u bogatašima postoji zabrinutost da bi potpune informacije o imovini mogle utjecati na to koliko se djeca trude u vlastitim karijerama. Istraživanje provedeno me u 457 klijenata koji imaju barem tri milijuna dolara vrijedne investicije pokazalo je i da 78 posto bogatih misli kako e im djeca biti dovoljno zrela da preuzmu nasljedstvo tek kad navrše 30 godina, a gotovo polovica anketiranih - 45 posto - rekla je da za to ne e biti sprema sve dok ne napune 35. Nikolina Rivosechi

ARHIVA BUSINESS.HR

Milijunaši bogatstvo skrivaju od - vlastite djece

RAZMAŽENI i omraženi nasljednici poput Paris Hilton itekako su svjesni svog bogatstva, no 67 posto bogatih Amerikanaca djeci taji pravu vrijednost obiteljske imovine

OGLAS ISTJE»E POTKRAJ TRAVNJA

Vozite luksuzne sportske aute i zaradite 30.000 funti godišnje Britanski automehani arski servis Repair A Car objavio je oglas za posao putem kojeg traži voza a koji e diljem Europe preuzimati luksuzne automobile u kvaru i prevoziti ih do lokalnog servisera, a sve to za 30.000 funti godišnje. Posao uklju uje putovanje autobusima i vlakovima Europom, do lokacije gdje e biti klijent iji e se automobil morati prevesti do servisera.

Za posao snova nužne su odli ne vještine u odnosima s kupcima i najmanje 10 godina iskustva vožnje luksuznih sportskih automobila. Zbog pla e i skupocjenih jurilica mnogi e taj posao proglasiti najboljim u povijesti, za koji se svakako vrijedi potruditi. Svi koji se žele prijaviti mogu to u initi do 29. travnja, dokad Repair A Car prima prijave. I. B.

POSAO iz snova i godišnja pla a od 30.000 funti

Koja e dionica na ZSE-u ovoga tjedna biti najlikvidnija, pratite na…

objašnjava Howard. Posebno je uznemiruju e, kaže, upravo to što mogu kontaktirati vašu obitelj i prijatelje i na taj na in izazvati paniku. Zabilježeni su slu ajevi gdje bi se skuplja i dugova javili ne ijem lanu obitelji i po nekoliko puta, uz poruku da nagovore svog bližnjeg da plati dugove, što se pokazalo kao vrlo ponižavaju e iskustvo za dužnika. B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Kasperski oslobo en Ruska policija izvijestila je da je oslobo en stariji sin predsjednika uprave ruske informati ke tvrtke za izradu antivirusnih programa Kaspersky lab, Ivan Kasperski, otet prije pet dana, a osobe osumnji ene za njegovu otmicu privedene su. Zatvorska bolnica Egipatski javni tužitelj izjavio je kako lije nici smatraju da se bivši egipatski predsjednik Hosni Mubarak dovoljno oporavio te da može biti preba en iz bolnice u Šarm el-Šeiku u zatvorsku bolnicu u Kairu. Najprodavaniji hit Duet Olivije NewtonJohn i Johna Travolte "You're the one that I want" iz filma "Briljantin" iz 1978. godine najprodavanija je filmska pjesma u Velikoj Britaniji.

ARHIVA BUSINESS.HR