Business.hr broj 878 by Business.hr

DANAS U PRILOGU

mediji/marketing/prodaja

TV oglasi okreću se starijima jer su mladi bez novca ❘ Novine u paketu prodaju pretplatu

IZVOZ JOŠ NA NISKIM RAZINAMA 18

Deficit platne bilance najniži u posljednjih deset godina Analitičari HGK naglašavaju da unatoč znatnom rastu razina robnog izvoza od 9 milijardi eura još nije sustigla razine iz pretkriznog razdoblja pa je zabilježena najniža vrijednost od 2006. godine

četvrtak 28/4/2011

broj 878 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

HRVATSKA BERMUDSKI TROKUT ZA STRANI FAST FOOD 4-5 Prostor koji su iza sebe ostavili Daily Fresh, Vapiano, Subway, Costa Coffee zaposjeli su pekari jer nude obrok za manje od deset kuna

Pekarnice i McDonald's naprijed, ostali stoP JEDINO ALBANIJA LOŠIJA

fotoliA

Otkazi će pljuštati još godinu i pol Na okruglom stolu HZZ-a i Raiffeisen Consultinga iznesena su pred predviđanja da će rast nezaposlenosti biti zaustavljen tek u drugoj polovici 2012., i to pod uvjetom da BDP raste barem dva posto 6

info&stav 2-3

business.hr

arhitekt ljutit na gradonačelnika Dubrovnik umjesto JI Europe U sklopu turističke akcije "Birajmo najuspješnije u turizmu jugoistočne Europe 2010.'' Međunarodnog centra za razvoj turizma ACEN internationala, Dubrovnik je u Beogradu proglašen je najboljim turističkim mjestom jugoistočne Europe. Natjecanje je obuhvatilo 13 zemalja, za najbolju turističku destinaciju proglašena je Turska, za prvaka sportskog turizma Športni turizam Portorož, a kulturnog turizma Turistička organizacija Herceg Novi.

HSLS na čelu sa Zoranom Popovićem i udruga građana Šibenski građanski forum, kojoj je on donedavno bio na čelu, zatražili su ostavku gradonačelnika Ante Županovića. Smeta im što je donio odluku o gradnji golf-terena na Oštrici. Kažu da je tim potezom dovođenja ulagača s najmanje pola milijarde dolara pogodovao investitorima, a ne građanima. Zanimljivo je to što je Zoran Popović inače arhitekt, koji nije dobio ponudu za posao ni u jednom od ponuđenih projekta.

Četvrtak 28/4/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

USkok IStRaŽUJE naVoDnI FIktIVnI otkUP PEt-aMBaLaŽE

Mladineo ponovno priveden put zbog ambalaže Da nešto nije u redu sa sustavom zbrinjavanja PETambalaže, zbog čega je po nalogu USKOK-a policija u srijedu prvi put privela osnivačicu BBS-a i bivšu saborsku zastupnicu HDZa Barbaru Bešenić, vlasnika zadarskog Odlagališta sirovina Mihu Zmića, vlasnika metkovske tvrtke Retabl

Dragana Mioča te ponovno privela bivšeg ravnatelja Fonda za zaštitu okoliša Vinka Mladinea, zorno su ukazivali podaci o količini otkupljene PET-ambalaže proteklih godina. Naime, količina PET-ambalaže koju su 2006. godine otkupljivala tri, a od lani samo jedan prerađivač, ne-

ČUDno PoSLoVanJE

BBS uskoro na redu Propast BBS-a, od kojeg vjerovnici potražuju 175 milijuna kuna, tek će trebati rasvijetliti. Do prošle godine ova je tvrtka od Fonda uspjela otkupiti oko 38 tisuća tona PET-a, dok je Drava International otkupila za desetak tisuća tona manje. Usprkos tome, prema revizijskom izvješću, osječki prerađivač nije nikada imao blokiran račun, dok je tvornica BBS-a u Podrutama prve teškoće osjetila već 2008. godine, a lani je pokrenut i stečaj.

objašnjivo je oscilirala. Prve godine, kada se plastična ambalaža počela prikupljati za prodaju, od Fonda je otkupljeno gotovo 18.000 tona.

neobjašnjivi pad

Između tri domaća prerađivača najveći su bili zagrebački BBS i osječka Drava International. Godinu dana poslije otkupljeno je već 23.000 tona, a zatim je količina otkupljenog PET-a počela neobjašnjivo opadati. Tako je prošle godine bila riječ o samo 16.000 tona. Svu tu količinu lani je otkupila samo osječka Drava International jer je FZOEU prestao isporučivati PET-ambalažu BBS-u koji je zapao u poslovne teškoće te nije

podmirivao obveze. Dok je propast BBS-a postala predmetom zagrebačkog Trgovačkog suda, gdje se vodi stečajni postupak, kriminalističko istraživanje usredotočeno je na sumnje u fiktivno otkupljivanje PET-a, koje bi moglo biti razlogom opadanja otkupljene količine ambalaže iz godine u godinu. Naime, dok je 2009. godine BBS od Fonda kupio 10 tisuća tona, a Drava International 18.000 tona, prošle

LJUBLJanSkI GRaDonaČELnIk Za RJEŠaVanJE StatUSa QUo

Janković: Neka Mercator kupe dobavljači i Kad Zoran Janković, aktualni gradonačelnik Ljubljane i bivši predsjednik Uprave Mercatora, ocijenio je za slovenski poslovni dnevnik Finance da Agrokorovo preuzimanje Mercatora ne može biti prijateljsko. Uprava Pivovarne Laško, koja ima 23,34 posto udjela Mercatora, prema Jankoviću, ima dvije mogućnosti nakon što je slovenski Ured

za očuvanje konkurentnosti ograničio raspolaganje Mercatorovim dionicama. Jedna je da Pivovarna Laško uđe u konzorcij banaka koje ne žele prodati udjele Agrokoru, a druga da dionice proda Ivici Todoriću. Ovako je, prema Jankoviću, situacija nelogična i besmislena, pa se stvara zabrinutost za budućnost Mercatora. Stoga Janković predlaže

da banke slovenskim dobavljačima Mercatora ponude dugoročne kredite za kupnju dionica najvećega slovenskog trgovačkog lanca. "Tako bi formirali blok proizvođača koji bi imali 29,4 posto vlasništva, naglasio je Janković. Drugi bi blok po njegovoj viziji činio fond Kapitalska družba (Kad) i ostale financijske institucije. Janković je

objasnio da je Ivica Todorić, vlasnik Agrokora, samo iskoristio mogućnost koja mu se otvorila nevoljom Pivovarne Laško kojoj na naplatu uskoro dolazi 450 milijuna eura. "Sada taj isti Todorić ima mogućnost popraviti svoj imidž u slovenskoj javnosti otvaranjem polica Konzuma slovenskim proizvodima", smatra Janković, označivši Mercator kao generator

››

biser dana Strani auti neće moći proći u Grad kroz Osojnik jer ionako imamo dosta gradskih auta. A i 160 taksista treba nešto zaraditi. Zato će svi stranci koji žele doći u Grad platiti 100 eura kao ulaznicu

brojka

130

izlagača, među kojima su vinari, uljari, pršutari i proizvođači rakije te proizvođači opreme, nastupit će na 18. sajmu vina i vinarske opreme Vinistra koji će se održati od 13. do 15. svibnja u Poreču.

andro vlahušić, dubrovački gradonačelnik na javnoj tribini o izmjenama i dopunama GUP-a

uvodnik

n, ovaj Hrvatski radnik skup zbog države, a ne zbog nerada vinko Mladineo, bivši ravnatelj FZOeU, na slobodi je bio manje od tjedan i pol

››

snimio saŠa ∆EtKoViĆ

krivotvorene potvrde

No pitanje je jesu li one uistinu i fizički postojale ili su otkupljivači ambalaže u Fond dolazili po novac na temelju krivotvorenih potvrda ovjerenih od prerađivača, za što su prerađivači bez sumnje bili nagrađeni. i. Kruhoberec

razvoja slovenskoga gospodarstva. Smatra da Mercator mora ostati u Sloveniji, a da je strah od Agrokora ipak pretjeran, objasnivši da se prodajom Mercatora Agrokoru ipak ne bi ništa promijenilo, osim što bi možda s tržišta nestale neke manje nerentabilne trgovine. Veće bi se promjene nakon preuzimanja događale u Hrvatskoj ili Srbiji, smatra Janković. "Ključna je promjena u svemu da bi se vizije razvoja ipak stvarale u Zagrebu ", zaključio je Janković. A. Pa.

stanko BoriÊ, stanko.boric@business.hr

rangu smo s Rumunjskom, ali eto i dobre vijesti - bolji smo od Albanije. Barem je tako prema osnovnim ekonomskim pokazateljima iznesenima na okruglom stolu o zapošljavanju organiziranom zajedničkim snagama RBA analitičara i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Naravno, navedeno se odnosi na usporedbu sa zemljama u okruženju jer se jedino s njima možemo i mjeriti dok su nam srednje razvijene članice EU svjetlosnim godinama daleko. E sad, zna se da su, između ostalih, među brojnim uzročnicima takve situacije prevelika javna potrošnja, veliki opći i javni dug, djelomično nezaslužene mirovine, nekonkurentan izvoz i slično, ali opet su prozvani i domaći radnici. Barem ono malo koliko ih još radi. A do polovice iduće godine broj tih koji rade još će pasti i neće se povećati ako rast BDP-a ne bude barem tri do četiri posto. Naravno, kad smo kod naših radnika uvi-

fotolia

je godine osječko poduzeće samo kupilo 16.000 tona. Ako se zna da tona obuhvaća 26.000 PET-boca i druge ambalaže, pad od 2000 tona u jednoj godini znači da su otkupljivači osječkom poduzeću lani isporučili čak 52 milijuna PET-boca manje, ukupno vrijednih 30-ak milijuna kuna.

jek im se spočitavaju dvije stvari - cijena rada i produktivnost. No, pogledajmo što je s tim „preplaćenim“ radnicima. U cijenu njihova rada ulaze i državna davanja koja su uistinu poveća, ali teško da se zbog toga može reći da su primanja hrvatskih radnika prevelika. DAPAče, prosječne neto plaće teško pokrivaju i osnovne životne potrebe. Kako nas analitičari opsesivno kompariraju s Rumunjima i Bugarima (koji su prije dvadesetak godina bili uglavnom puka sirotinja prema europskim standardima), zašto nas ne bi

malo usporedili s nešto naprednijima - Nijemcima recimo. Tamošnja prosječna neto plaća, ovisno o različitim izvorima, kreće se od 2200 do 2600 eura. Hrvatska je prosječna neto plaća oko 700 eura. Znači, oko tri puta manja. Sada dolazimo i do čuvene priče o produktivnosti u kojoj su hrvatski radnici 30, 50 ili 80 posto manje produktivni od ovih ili onih. I jesu, ali ti isti nisu 30, 50 ili 80 posto bolje plaćeni od naših, nego su im plaće i do 200-300 posto više. Dodavši tome da produktivnost ne ovisi samo o osobi nego i o dostupnoj joj teh-

Iako nas prozivaju preplaćenima u odnosu na Rumunje i Bugare, kako to da nitko ne smatra da su preplaćeni radnici u državama u kojima zarađuju tri puta više od hrvatskih kolega nologiji, ali i o obuci koju dobije na poslu te o poslovnim procesima, birokraciji i sličnim stvarima, zaključak je jednostavan - i nismo baš toliko dobro plaćeni koliko nam pričaju. OK, plaće nam jesu veće nego Rumunjima ili Bugarima, ali i radnici u Austriji ili Danskoj bolje su plaćeni nego oni u Čadu pa svejedno nikome u Beču ili Kopenhagenu ne pada na pamet da lamentira o (pre)skupoj radnoj snazi. A mislite li da neki od poslodavaca u tim zemljama može uopće i pomisliti da ne isplati plaću po par mjeseci? Teško zamislivo.

tema 4-5

HRVAtSKA beRMUDSKi tRoKUt ZA StRANi FASt Foo Vapiano, Subway, Costa Coffee... zaposjeli su pekari jer nud

Pekarnice i McDonald's naprijed, ostali stoP

Uz nenaviklost Hrvata da kupuju zdravu hranu i usmjerenost prema nabavljanju što jeftinijih oblika obroka, propasti stranih franšiznih prehrambenih lanaca kumovao je i neprilagođen poslovni koncept. A to koriste lanci poput McDonald'sa, koji iz godine u godinu zadržavaju svoje kupce, te pekare među kojima su se i neke tradicionalne okrenule brzoj prehrani Dugo je Daily Fresh istican kao dobar primjer hrvatske pameti i poduzetništva. Lanac restorana brze "spore" prehrane - koji su nudili brzi ručak, ali od svježe pripremljenih i zdravih namirnica - polako se širio Zagrebom, otvarajući lokale RobeRt Ripli iz Udruge Gastronomadi: Možda smo nacija za pekare i ćevape, a ne za rižota i salate Snimio Saša ĆetkoviĆ

na najprometnijim i najatraktivni najatraktivnijim mjestima. Stoga je vijest o za zatvaranju prvih lokala i problemima u kojima se Daily Fresh našao sti stigla kao iznenađenje: je li riječ, kako neki analitičari ocjenjuju, o manj manjku klijentele malo dubljeg džepa, budući da je Daily Fresh u ponudi brze hrane ipak bio u cjenovno vi višem razredu, ili je Hrvatska uistinu Bermudski trokut za franšizne pre prehrambene lance? Fre Nije se slomio samo Daily Fresh: ugasio se i Vapiano, dio brenda kojem u svijetu tepaju kao o resto restoranu koji je posve revolucionarizi revolucionarizirao koncept brzog ručka. Ugasio se i Subway, koji je među najbrže rastu rastućim franšizama na svijetu - brojem lokala premašio je i dosad nedodir nedodirljivi McDonald's. Ugasio se i Costa Coffee, popularan lanac kafića s ponudom kolača i sendviča.

iskoristili situaciju

"Mislim da nije riječ o tome što ci je Daily Fresh skuplji ili da je ci-

VoĆNo (Ni)Je MoĆN

Voćni barovi samo Da Hrvati ne prepoznaju zdravu prehranu, pokazuje i primjer brenda Moćno Voćno Laure Čubrilo. Ona je pokrenula ljetni obiteljski biznis voćnih barova s ponudom voćnih salata, sokova, smoothieja i drugih proizvoda od voća. "Prisutni smo na dvije lokacije na Braču te u Vodicama. Lani smo pokušali pokrenuti ponudu u Baškoj na otoku Krku, ali jednostavno nije bilo do-

jena odredila sudbinu bilo kojeg od ugašenih ugostiteljskih objekata", smatra Robert Ripli iz udruge Gastronomadi. "Većina tih lanaca imala je problem s konceptom koji domaća publika nije prepoznala." Potopi na tržištu, smatra Ripli, događaju se neprestano i koncept koji funkcionira negdje u inozemstvu u Hrvatskoj se može pokazati kao promašaj. Svako je tržište specifično, ponavljaju poznavatelji prehrambene industrije, ali treba uzeti u obzir da se Hrvati loše hrane. "Hrvati konzumiraju nekvalitetnu hranu. Uostalom, kada imate obrok koji stoji osam ili deset kuna, teško je očekivati da ćete dobiti kvalitetu", smatra Ripli. Želju za jeftinijom hranom koriste lanci poput McDonald'sa, koji je prošle i ove godine krenuo u ekspanziju i počeo otvarati niz lokala te preuređivati neke postojeće kako bi ih pretvorio u McCafee. A osim

OD Prostor koji su iza sebe ostavili Daily Fresh, de obrok za manje od 10 kn

business.hr Četvrtak 28/4/2011

PROPALI VAPIANO

- u Hrvatsku stigao 2009. godine, a ugašen je potkraj 2010. - ciljao na zaposlene, urbane, mlade ljude - zato je i otvoren u zagrebačkom Cityju, u Radničkoj ulici - Vapiano je svjetski poznata franšiza restorana - otvoren je u 30-ak zemalja svijeta

DAILY FRESH

- otvoren je 2008. godine, prve poslovnice počeo zatvarati sredinom travnja - prvi domaći lanac brze prehrane nudio je svježu i zdravu hranu u posebno uređenom ambijentu - u vlasništvu Quaestus grupe Borislava Škegre

SUBWAY

o za strance voljno interesa", kaže Laura Čubrilo. Naime, publika koja razumije i prepoznaje njihove proizvode mahom dolazi iz inozemstva i ne žali novca da bi dobila najzdraviji proizvod. "Voljeli bismo otvoriti juice-bar i u Zagrebu, no oprezni smo zbog recesije, ali i zbog dva konkurentska projekta koja nisu uspjela", smatra Laura Čubrilo.

nedodirljivog McDonald'sa, koji iz godine u godinu zadržava publiku, usmjerenost hrvatskih potrošača prema što jeftinijim varijantama obroka dovela je do procvata drugih franšiza - onih pekarskih. "Kad se govori o lancima prehrane, često se zaboravlja navesti pekare, koje se pokazuju kao pravi franšizni lanac. Dobar je primjer Pan Pek, koji se utvrdio kao pravi fast food lanac sa širokom ponudom pekarskih proizvoda, a treba, primjerice, pogledati poslovanje Frumentuma, Mlinara, Klare... Čak su i tradicionalni proizvođači poput Mlinara i Klare prepoznali mogućnost i okrenuli se brzoj prehrani", kaže Ripli.

Siti za siću

Potvrđuje to i stanje na tržištu: pekari zauzimaju sve veći dio tržišta jer i nude najviše: obrok za manje od 10 kuna. Možda nije najzdraviji

na svijetu, ali je dovoljno zasitan da čovjeka drži sitim. "Bilo bi, naravno, mnogo bolje da čovjek pojede salatu umjesto kruha ili peciva, ali od salate se brzo ogladni", kaže Ripli koji među primjere lanaca prehrane navodi i Rubelj grill, koji drži velik broj lokala. Možda smo nacija za pekare i ćevape, a ne za rižota i salate, smatra Ripli. I tako se Daily Fresh nasukao na nenaviklost Hrvata da kupuju zdravo i paze što jedu. Ali to nije jedini razlog. "Postaviti franšiznu proizvodnju nije nimalo lak ni jednostavan posao", smatra Ripli. "Nije dovoljno samo ponuditi izvrsno uređen prostor i zanimljivu hranu. Potrebno je voditi brigu o mnogim detaljima koji uvjetuju franšiznu proizvodnju - to je kao da pokušavate osnovati lanac kioska Tiska", kaže Ripli.

Ideja sa srdelama

Jedan od primjera propasti takve proizvodnje jest i inicijativa ribara s Dugog otoka prije nekoliko godina, koju je podržala čak i hrvatska Vlada. Ideja o prodaji prženih sardina na kioscima diljem Hrvatske činila se zanimljivom sve do početka realizacije. "Organizirati proizvodnju koja u startu pokriva više od jedne lokacije iznimno je složeno i zahtjevno. Da je tome tako pokazuje i primjer prženih srdela koje su predstavljale sjajnu ideju, ali pokazalo se da u realizaciji baš i nije ponuđeno previše", tvrdi Ripli. Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

- došao u Hrvatsku 2004. godine, posljednji restorani zatvoreni 2009. - njeguje koncept sendviča za koje kupac sam bira sastojke - prema podacima za ožujak 2011. godine, Subway je jedna od najbrže rastućih franšiza na svijetu (34.187 restorana u 97 država)

COSTA COFFEE

- u Hrvatsku stigao 2008. godine, zatvoren 2009. Prema lanjskim najavama, trebao otvoriti lokale u trgovačkim centrima i na aerodromima jer tvrtka Vlamanda ima franšizu na rok od 15 godina - Costa Coffee svjetska je franšiza kave i kolača, nalik na poznatiji Starbucks - kao razlog zatvaranja navedene visoke cijene najma u središtu grada

NISU NI POKUŠALI DOĆI KENTUCKY FRIED CHICKEN

- lanac restorana brze prehrane s lokalima u cijelom svijetu - tajni recept za prženu piletinu među najtraženijim na svijetu, zajedno s onim za Coca Colu - konkurencija tradicionalnim pečenjarama

BURGER KING

- lanac sa 12.200 lokala u 73 države svijeta (kraj 2010.) - 90 posto Burger Kingovih lokala je u privatnom vlasništvu - najveća konkurencija McDonald'su na svjetskoj razini

TACO BELL

- među manjim svjetskim franšizama - lanac brze prehrane koji nudi meksičku hranu - dio korporacije Yum!Brands kao i KFC, Pizza Hut te drugi

tema 6-7

JEDINO ALBANIJA LOŠIJA Na okruglom stolu HZZ-a i RBA iznesen poslenosti biti zaustavljen tek u drugoj polovici 2012., i to pod uvjetom

Otkazi će pljuštati još godinu i pol Od zemalja u okruženju jedino su Hrvatska i Rumunjska zabilježile ekonomski pad, a prema trenutačnim ekonomskim pokazateljima od nas je lošija samo Albanija. Hrvatski je oporavak zbog politike stabilnog tečaja kune ovisan o neto priljevu stranog novca koji je izostao zbog dužničke krize u nekim europskim zemljama poput Grčke

››

Hrvatski je robni izvoz nekonkurentan, ne proizvo-dimo robu s visokim udjelom znanja i dodatne vrijednosti, što bi utjecalo na porast izvoza ZrINKA ŽIvKOvIć Ić ć MAtIJEvIć, direktoridirektori ca Direkcije za ekonomekonom ska istraživanja Raiffeisen Consultinga Snimio hrvoje dominić

››

U razdoblju između 2008. i 2010. godine izgubljeno je više od 122.000 radnih mjesta, od toga najviše u prerađivačkoj industriji i trgovini, gdje je izgubljeno po 45.000 radnih mjesta, te u građevinarstvu, gdje je bez posla ostalo 25.000 ljudi DArKO OrAčIć, analitičar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Snimio hrvoje dominić

Ove godine očekuje se pro prosječna stopa nezaposlenosti od 18,5 posto, a prije samo dvije godine iznosila je 14,9 posto. Nezaposlenost će i dalje nastaviti rasti po me međugodišnjoj stopi od tri po posto, a zaustavljanje njezinog rasta očekuje se tek iduće godine, no tek pod uvjetom da godišnja stopa rasta bude barem dva posto. No da bi se trend preokrenuo te počeo intenzivni rast zapošljava zapošljavanja, bit će potrebna stopa rasta BDP-a od barem tri do četiri posto. Re Rečeno je to na jučer odr održanom okruglom stolu o kretanjima u gospo gospodarstvu i na tržištu rada u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Mati Zrinka Živković MatiDirekci jević, direktorica Direkciistraživa je za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga, hrvat istaknula je kako je hrvatkon ski izvoz nedovoljno konizvu kurentan da bi mogao izvu-

ći gospodarstvo iz recesije. Navela je kako su od zemalja u okruženju jedino Hrvatska i Rumunjska zabilježile ekonomski pad, a po trenutačnim ekonomskim pokazateljima od nas je lošija samo Albanija.

Kritičnih 60 posto

"Hrvatski je robni izvoz nekonkurentan, ne proizvodimo robu s visokim udjelom znanja i dodatne vrijednosti, što bi utjecalo na porast izvoza. Potrošnja države prilagođena je novim uvjetima, no bez strukturalnih promjena, a upravo će o tome u srednjoročnom razdoblju ovisiti rast BDPa. Proračun za ovu godinu nije donio takve strukturne izmjene, a deficit će biti viši nego što je planirano 5,8 posto BDP-a, umjesto pet posto", kazala je Zrinka Živković Matijević koja je istaknula kako za ubrzanje oporavka gospodarstva

na su predviđanja da će rast nezada BDP raste barem dva posto LIKVIDNOST NIJE PROBLEM

Najveći rizik pad rejtinga

ZDESLAV ŠANTIć, ekonomski analitičar Splitske banke Snimio hrvoje dominić

Prema procjeni Zdeslava Šantića, ekonomskog analitičara Splitske banke, prvi znakovi oporavka na tržištu zapošljavanja pojavit će se tek u drugoj polovici iduće godine, a pravi oporavak može se očekivati tek u 2013. godini. Šantić je istaknuo kako će se ovaj cilj moći ostvariti samo pod uvjetom da BDP raste po stopi između najmanje tri

i četiri posto, no to u recesijom pogođenoj Hrvatskoj nije moguće postići u kratkom razdoblju. "Likvidnost je u Hrvatskoj dobra i to nije problem, nego cjelovito gospodarsko okruženje te investicije kojih nema dovoljno. Sve to može dovesti do smanjenja kreditnog rejtinga zemlje, a to je najveći rizik", upozorio je Šantić.

u duljem roku nije dovoljno samo smanjiti javnu potrošnju, nego je i strukturalno izmijeniti. Upozorila je i na javni dug kod kojega je najveći problem dinamika rasta budući da se usmjerava u potrošnju, a ne u investicije. To bi u konačnici moglo dovesti do prelaska granice od 60 posto, što bi imalo negativne posljedice po Hrvatsku. Kad je riječ o nezaposlenima, istaknula je kako su aktualnom situacijom najviše pogođeni mladi ljudi koji završavaju formalno obrazovanje i koji će, ako se ne uspiju zaposliti u Hrvatskoj, posao pokušati naći u inozemstvu, što vrlo brzo može dovesti do novog odljeva mozgova iz naše zemlje. Problem je i u činjenici što obrazovni sustav nije prilagođen potrebama iz realnog sektora, a tu je i siva ekonomija koju je procijenila na 20 posto, te visoka cijena rada. Tako je naveden i primjer Rumunjske gdje je prosječna bruto plaća upola manja nego u Hrvatskoj, što je za inozemne

investitore jedan od bitnih faktora za investiranje u nekoj zemlji.

Poljski poučak

Darko Oračić, analitičar Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, govorio je o primjeru Poljske koja je izbjegla recesiju i postigla rast uz pomoć mjera kao što su fleksibilan tečaj i umjereno zaduživanje, što je omogućilo deprecijaciju tečaja te gospodarski rast u prošloj godini od 3,8 posto. S druge strane, hrvatski je oporavak zbog politike stabilnog tečaja kune ovisan o neto priljevu stranog novca koji je izostao zbog dužničke krize u nekim europskim zemljama poput Grčke. Oračić je upozorio i na trajno nisku zaposlenost te kazao kako je u razdoblju između 2008. i 2010. godine izgubljeno više od 122.000 radnih mjesta (oko osam posto), od toga najviše u prerađivačkoj industriji i trgovini (po 45.000) te građevinarstvu (25.000). Branimir Kovač

OGLAS

dogaaji

SPOR ZBOG STRUJE

Varteks tužio svog najvećeg dioničara

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 28/4/2011

STJEPAn IGREc nije došao na prvo ročište Snimio j. grđan

Varaždin. Na varaždinskom Trgovačkom sudu u srijedu je počeo postupak u kojem Varteks tuži Igrec-šport, poduzeće za ugostiteljstvo, šport i turizam u vlasništvu Stjepana Igreca, najvećeg javnosti poznatog pojedinačnog dioničara varaždinske tekstilne i modne kompanije. U tužbi Varteks navodi da je Igrec-šport dužan stotinjak ti-

suća kuna za električnu energiju koja je poduzeću isporučena tijekom 2007. i dijelom 2008. Kao dokaz dugovanja, Varteks je priložio račune za isporučenu energiju čiji je i distributer, što će trebati dokazati i dokumentima do idućeg ročišta zakazanog za 26. svibnja kada bi se trebao pojaviti i predstavnik tuženika koji na prvo ročište nije došao. Struja je isporučena objektu s teniskim terenima koje već dvadesetak godina ima Igrec-šport uz gradske bazene, i to još u vrijeme dok je tvrtku vodila Igrecova bivša supruga

koja je bila i njezin 50-postotni vlasnik. No, nakon što su tereni počeli propadati, Stjepan Igrec prije tri godine otkupio je udjel bivše supruge te postao jedini vlasnik. Započeo je i sanaciju teniskih terena te zatečenih dugova. Usporedno sa sanacijom dugovanja i ponovnog stavljanja u funkciju jednog od prvih zatvorenih terena za tenis, Igrec je pokrenuo i spor protiv Grada Varaždina jer smatra da se u međuvremenu nezakonito upisao vlasnikom parcele i teniskih objekata kojima raspolaže Igrec-šport. I. K.

Bugari bi čarterske letove za Hrvatsku HRVATSKO-BUGARSKI FORUM Na sastanku predstavnika 14 bugarskih i 16 hrvatskih tvrtki turizam izdvojen kao jedno od područja na kojem treba proširiti suradnju Turizam je na jučer održanom Hrvatsko-bugarskom gospodarskom forumu izdvojen kao jedno od područja na kojima treba proširiti suradnju, a bugarska je strana pritom izrazila interes za uspostavljanje čarterskih letova za vrijeme ljetne sezone. Gospodarski forum u organizaciji Hrvatske gospodarske komore održan je u sklopu posjeta predsjednika Vlade Republike Bugarske Bojka Borisova Republici Hrvatskoj, a s njime je u Hrvatskoj boravila i gospodarska delegacija trgovinske i industrijske komore s predstavnicima 14 bugarskih tvrtki.

I trgovci oružjem

Bugari se nadaju boljoj suradnji u turizmu, kako zbog povećanog interesa svojih građana za dolazak u Hrvatsku tako i zbog pri-

vlačenja hrvatskih turista na crnomorsku obalu i u unutrašnjost zemlje koja obiluje prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnim znamenitostima. Kao ostala područja moguće suradnje navedena su energetika, kemijska i petrokemijska industrija, metaloprerađivačka industrija, elektroindustrija, farmaceutska industrija i graditeljstvo. Među bugarskim tvrtkama bila je građevinska tvrtka Euro Allians Engineering, specijalizirana za područje podzemnog i geotehničkog inženjerstva s iskustvom gradnje hotela u Europi, zainteresirana za uključenje u velike infrastrukturne projekte. Tvrtka koja se bavi trgovinom robom vojne i civilne namjene Jotov&Son stigla je u Hrvatsku da uspostavi poslovnu suradnju s trgov-

POLITIČKA UVERTIRA Bugarski premijer Bojko Borisov na sastanku s premijerkom Jadrankom Kosor poručio je da će bugarski parlament biti među prvima koji će ratificirati ugovor o pristupanju Hrvatske EU foto mehkek/cropix

cima i proizvođačima vojnih proizvoda. S hrvatske se strane za sudjelovanje u individualnim poslovnim razgovorima u sklopu foruma prijavilo 16 tvrtki, među kojima

BROJKA

29,586

bugarskih turista boravilo je u Hrvatskoj 2010. godine, što je 14,7 posto manje u odnosu na 2009. Noćenja je bilo manje 18,3 posto u odnosu na 2009.

su Tele2, Dalekovod, IGH, Petrokemija, Unitrg i Wachem.

Razmjena 141,3 mil. S

Prema podacima HGK, robna razmjena između Hrvatske i Bugarske u 2010. iznosila je 141,3 milijuna dolara. Pritom je hrvatski izvoz u Bugarsku ostvaren u vrijednosti 47 milijuna dolara, a uvoz iz te zemlje iznosio 94,3 milijuna dolara. Glavni izvozni proizvodi Hrvatske jesu naftni plinovi i ostali plinoviti ugljikovodici, naftna ulja,

polimeri etilena i šećer, dok se najviše uvoze naftna ulja, kruh i pekarski proizvodi, toplo valjani proizvodi i šipke od željeza te čokolada. Forum su otvorili hrvatski ministar gospodarstva Đuro Popijač, bugarski ministar gospodarstva, energetike i turizma Trajčo Trajkov, predsjednik trgovinske i industrijske komore Bugarske Cvetan Simeonov te potpredsjednica HGK Vesna TrnokopTanta. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

OGLAS

NAJAVILI KONFERENCIJU

Oracle zadovoljan poslovnom godinom

10-11

business.hr Četvrtak 28/4/2011

snimio dražen tomić

> nacionalno > lokalno > svijet

MARIN TADIć, direktor Oraclea Hrvatska

NEŽELJEN, A USPJEŠAN

PSP završio godinu s dobiti od 35,5 mil. kn Državni operater sustava skladištenja plina, kojeg se Mol odrekao, povećao je i skladišne kapacitet u Okolima Tvrtka Podzemno skladište plina (PSP), nacionalni operater sustava skladištenja plina u Hrvatskoj, prošlu je poslovnu godinu završio pozitivno ostvarivši prihod od 157,4 milijuna kuna i dobit od 35,5 milijuna kuna, izviješteno je u srijedu iz PSP-a. PSP u sastavu ima jedino domaće podzemno skladište plina u Okolima, iz kojega se prirodnim plinom opskrbljuje cijelo hrvatsko tržište. Zahvaljujući dogradnji toga skladišta, koja je obavljena 2010.

U upravo završenoj ogrjevnoj sezoni u Okolima bilo je uskladišteno 630 milijuna prostornih metara plina snimio hrvoje dominić

, u veljači ove godine PSP je tržištu isporučivao rekordnih 280.000 prostornih metara prirodnog plina na sat, a u upravo završenoj ogrjevnoj sezoni u Okolima je bilo uskladišteno 630 milijuna prostornih metara plina, što je znatno više od dosadašnjeg kapaciteta skladištenja od samo 553 milijuna prostornih metara. Zahvaljujući dogradnji i dodatnom osuvremenjivanju postrojenja te razvoju poslovanja, PSP je stvorio uvjete za dobivanje međunarodnih certifikata poslovanja. Direktorica PSP-a Dragica Krpan je, komentirajući poslovne rezultate za 2010. godinu, podsjetila da će tvrtka nastaviti s dogradnjom postojećih kapaciteta i u idućim godinama, uz realizaciju planova za gradnju vršnog skladišta plina u Grubišnom Polju čije dovršenje kasni zbog kašnjenja dogovora o preuzimanju iscrpljenoga plinskog polja Grubišno Polje od Ine od sadašnjeg koncesionara Ine. Tvrtka PSP nastala je 2009. godine izdvajanjem djelatnosti skladištenja prirodnog plina iz INA Grupe. Odlukom hrvatske Vlade PSP je otkupio Plinacro, tvrtku za transport i trgovinu prirodnim plinom, te je od svibnja 2009. PSP u vlasništvu države.

S. C. H.

Zagreb. Oracle ovu poslovnu godinu, koja završava u svibnju, okončava s jako dobrim rezultatima i rastom, rekao je najavljujući njihovu veliku godišnju konferenciju direktor Oraclea Hrvatska Marin Tadić. Konkretnije o brojkama nije želio govoriti. Kao poticaj tržištu vidi prilagodbu stan-

dardima EU, iskorištavanje fondova EU te novca Svjetske banke. Na konferenciji „Oracle Day: The Information Age 2011“ bit će predstavljene brojne domaće i inozemne studije slučaja korisnika, kao što su Tvornica duhana Rovinj, Hrvatska lutrija, Zagrebačka banka, Croatia osiguranje i Si.Mobile. "Tema konferencije je cloud computing, koji za domaće tvrtke predstavlja ključnu priliku za poboljšanje cjelokupnog poslovanja", istaknuo je Tadić. D. T.

LUČKA UPRAVA

Suradnja s Pomorskim fakultetom

Rijeka. Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Bojan Hlača i dekan Pomorskog fakulteta u Rijeci Serđo Kos potpisali su Ugovor o dugoročnoj znanstvenoj, stučnoj i poslovnoj suradnji. Suradnja će se ostvarivati na izvođenju projektnih i istraživačkih zadataka, programa, konzultantskih studija i drugih oblika poslovne, stručne i znanstvene suradnje. H

Na jesen prvi pl priključci u Zad EVN CROATIA PLIN Prva faza gradnje plinovoda u Zadru trebala bi biti dovršena do sredine lipnja, nakon čega će početi gradnja mreže u središtu grada i prigradskim naseljima, najavili su iz tvrtke kćeri austrijskog EVN-a Ostvare li se projekti i poslovni planovi EVN Croatia plina, tvrtke kćeri austrijskog EVN AG-a koja je dobila koncesiju za gradnju plinskoga distribucijskog sustava u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitskodalmatinskoj županiji, prvi potrošači plina u Zadru i okolici taj će dugo očekivani energent dobiti već ove jeseni. Nakon što je austrijski EVN AG u lipnju 2009. potpisao ugovor o koncesiji sa Zadarskom županijom, radovi na gradnji plinske mreže za grad Zadar i okolna naselja počeli su u prvoj polovici travnja, a prema riječima direktorice EVN Croatia plina Evelyn Panis, u prvoj fazi bit će sagrađeno 25 km visokotlačnoga i srednjotlačnoga plinovoda uz glavne prometnice u gradu.

Tarife do listopada

Izvođač je radova na tom dijelu trase Montmontaža,

arhiva business.hr

dogaaji

EVELyN PANIS, direktorica EVN Croatia plina: Imamo garanciju HERA-e da će proces ishođenja dozvola i određivanja tarife biti dovršen do listopada

a dizajn projekta obavila je tvrtka Inženjering za naftu i plin (INP) iz Zagreba. Prva faza gradnje visokotlačnog i srednjotlačnog plinovoda, prema predviđenim rokovima, trebala bi biti dovršena do sredine lipnja, odnosno do početka turističke sezone, nakon čega će početi gradnja plinske mreže u središtu grada i prigradskim naseljima, a zatim i ishođenje uporabne dozvole. Slijedi podnoše-

nje zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti, odnosno za distribuciju plina Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (HERA), nakon čega tvrtka podnosi zahtjev i za tarifu, odnosno određivanje cijene za krajnje korisnike - industrijske potrošače i kućanstva, koja će biti precizirana u suradnji s HERA-om na godišnjoj razini. "U stalnom smo kontaktu

OSJEČkA ŽUPAnIJA

Zlatne kune Saponiji, Osatini i Hemcu

Osijek. Najuspješnijim tvrtkama iz Osječko-baranjske županije za rezultate poslovanja u prošloj godini jučer su uručena priznanja Zlatna kuna koje dodjeljuje Gospodarsko vijeće osječke Županijske komore. U kategoriji velikih tvrtki nagradu je dobila osječka Saponija, srednjih Poljoprivredna zadruga Osatina iz Se-

meljaca i malih poduzeća đakovački Hemco. Saponia je lani ostvarila ukupan prihod od 537,7 milijuna kuna te dobit od oko 8 milijuna kuna, PZ Osatina 182,5 milijuna kuna ukupnoga prihoda te dobit od 11,2 milijuna kuna, a Hemco 36,7 milijuna kuna prihoda te dobit od oko 2,7 milijuna kuna. Predsjednik osječke Komore Zoran Kovačević kazao je kako u toj županiji oko 1600 poduzeća ima problema s nepodmirenim obvezama koje ukupno iznose oko 1,6 milijardi kuna. H

ORYX GRUPA

AMC promijenio ime i najavio zapošljavanje

Zagreb. Tvrtka Auto Management Centar (AMC), član Zubak grupe, promijenila je naziv u ORYX grupa. Segmenti poslovanja ostaju autoškole, centar za sigurnu vožnju, osiguranje, stanica za tehnički pregled, rent a car te asistencija, a do kraja godine planiraju pokretanje još dvaju velikih projekata koja bi trebala stvoriti dvije sto-

tine novih radnih mjesta, čime bi se broj zaposlenih u ORYX Grupi popeo na 300. "Promjena za koju smo se odlučili ne donosi samo novi naziv već i nešto puno važnije, novu brend strategiju. Novi slogan 'Slobodno se zabavi' u najkraćim crtama objašnjava smjer u kojem ide nova komunikacija", istaknuo je Ivan Zubak, potpredsjednik Uprave ORYX Grupe. Nova brend strategija, ime i slogan djelo su brending agencije Brandoctor, a za vizualni identitet odgovorna je agencija Bruketa & Žinić OM. B. hr.

IvAn ZUbAk, potpredsjednik Uprave ORYX Grupe snimio hrvoje dominić

ima projekte za otvaranje linski Istra 11.000 novih radnih mjesta dru GOSPODARSkI FORUM bEZ MILOŠEvIĆA

s predstavnicima HERA-e i imamo čvrstu garanciju da će cijeli proces ishođenja potrebnih dozvola i određivanja tarife biti dovršen na vrijeme, odnosno do listopada, kada planiramo priključiti prve potrošače", kazala je Panis na susretu s hrvatskim novinarima u srijedu. EVC Croatia plin procjenjuje da bi, uz velike potrošače - industrijske pogone, hotele, javne ustanove i obrte, interes za priključenje na novosagrađenu plinsku mrežu moglo pokazati i oko 25.000 kućanstava u Zadru i okolici.

Split istodobno

Istodobno s gradnjom plinske mreže u Zadarskoj županiji, tvrtka EVN Croatia plin krajem ove godine počinje gradnju 625 kilometara plinsko-distribucijske mreže u Splitu i okolici, nakon što je u prosincu 2009. potpisan ugovor o koncesiji za gradnju plinske mreže sa Splitsko-dalmatinskom županijom. Taj je projekt vrijedan 380 milijuna kuna, a do jeseni 2012. plin će dovesti do potrošača u Splitu, Solinu, Kaštelima, Trogiru i u dijelovima općina Dugopolje, Klis i Seget, nakon čega će se plinska mreža širiti i prema Šibeniku. Sandra Carić Herceg

naša najzapadnija županija istodobno na raspolaganju ima 10.588 nezaposlenih i 196 gospodarskih projekata

Dvjestotinjak gospodarstvenika, predstavnika jedinica lokalne i regionalOGLAS

ne samouprave te predstavnika regija s kojima surađuje Istarska županija okupilo se jučer u Puli na 3. gospodarskom forumu Istre, čije su teme bile investicije i inovativno poduzetništvo. Istarski župan Ivan Jakovčić naveo je kako

Istra ima 10.588 nezaposlenih, ali istodobno na raspolaganju ima i 196 mahom gospodarskih projekata, među kojima i one otprije poznate, ukupne vrijednosti 30-ak milijardi kuna koji bi, kako je rekao, osigurali gotovo 11 tisuća radnih

mjesta. Stoga je pozvao sve subjekte u Istri na razgovor o kvaliteti i trajnoj konkurentnosti. Premda je bio najavljen, u radu Foruma nije sudjelovao potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević. H

OGLAS

mediji/ marketing/ prodaja

KAD PUBLIKA OSTARI Prosječan gledatelj triju najjačih TV mreža u SAD-u stariji je od 50 godina, a udjel čitatelja novina starijih od 55 godina između 2002. i 2010. porastao je sa 37 na 46 posto. Iako je u oglašavanju i dalje prisutan ‘kult mladosti’, očite promjene u trendovima nameću traganje za novim poslovnim modelima, osobito stoga što je recesija nagrizla kupovnu moć mladih

fotolia

Četvrtak 28/4/2011

Generacija ‘baby boomera’

nova medijska zlatna koka

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 28/4/2011

ediji u Americi našli su se pred novim izazovom: njihova je publika iz godine u godinu sve starija. To samo po sebi možda ne zvuči zabrinjavajuće, no činjenica da je prosječan ‘potrošač’ televizijskog i radijskog programa ili novina prešao pedesetu i time postao gotovo nezanimljiv oglašivačima usmjerenima ponajprije na mlade, natjerala je medije na promjenu modela poslovanja. Ipak, tvrtke u medijskom biznisu ne smatraju to katastrofom, a za neke od njih generacija ‘baby boomera’ pokazala se zlatnom kokom koju su znali iskoristiti. The Economist navodi primjer izdavačke kuće Universal koja je uspjela potući rekorde prodaje izdavši CD s najvećim hitovima za one koji su odrastali 50-ih godina, uključuju-

Obr(a)t dizajnom u suradnji s HOK-om Platforma za afirmaciju produkt dizajna u Hrvatskoj ReAktor u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti organiziraju događanja koja ujedinjuju prodajnu izložbu Re:Tale i radionice Re:Pair - kreativni popravci i Re:Obr(a)t dizajnom. U sklopu potonje, koja će se održati 10. svibnja, u

suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom i MSU Zagreb, ReAktor će predstaviti prvu iz serije radionica za repozicioniranje obrta u proizvodnu djelatnost veće dodane vrijednosti primjenom menadžmenta dizajna i strategije proizvoda inovacijom kroz dizajn na postojećoj tehnologiji. Voditelj je radionice Nikola Radeljković (Numen/ForUse), a u njoj sudjeluju obrtnici na preporuku HOK-a, Tatjana Bartaković (menadžment dizajna, Narativ d.o.o.) i produkt dizajneri. B.hr

meGaPOPUsT.hR

PRiZnanje

Novi portal Madison Partner za grupnu kupnju IPREX-a S radom je jučer počeo novi portal za grupnu kupnju MEGApopust.hr. Pokretač je tvrtka Megaplakat. Portal pruža mogućnost kupnje proizvoda i usluga uz popuste od 50 do 90 posto u 12 hrvatskih gradova: Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Slavonskom Brodu, Puli, Karlovcu, Sisku, Šibeniku, Varaždinu i Dubrovniku. B.hr

Madison Consulting primljen je u članstvo IPREX -a, jedno od najvećih svjetskih udruženja nezavisnih agencija za odnose s javnošću. Time je postao ekskluzivni partner IPREX-a na tržištu Hrvatske. Postupak prijama vrlo je detaljan: novu članicu predlaže postojeća, a zatim prolazi podroban proces skeniranja. IPREX ima 98 ureda u 30 zemalja. B.hr

fotolia

RadiOniCa

ći neke davno zaboravljene izvođače. Uz to što rado kupuju CD-ove, starije generacije najvjerniji su čitatelji novina.

'nevidljivi' oglašivačima

Prema podacima koje navodi The Economist, udio stalnih čitatelja starijih od 55 godina u SAD-u porastao je između 2002. i 2010. godine sa 37 na 46 posto. Čak 43 posto čitatelja britanskih novina Daily Telegraph i Daily Express starije je od 65 godina, pa su i oglasi, poput onih za udobne cipele i kružna putovanja, usmjereni na takvu strukturu čitateljske publike. Podaci o strukturi gledatelja četiriju najjačih TV mreža na engleskom jeziku u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju da su također dobro zagazili u srednje godine. Prema podacima Nielsena, tvrtke za istraživanje tržišta, od 2003. godine pro-

PROsječna dOB dOmaćih GLedaTeLja 45 GOd.

Gledatelj HRT-a stariji od RTL-ova 11 godina Domaći su TV gledatelji u prosjeku nešto mlađi od američkih, pokazuju odgovori domaćih televizijskih kuća koje također ne zabrinjava to što gledatelji stare, jer oglašivači prepoznaju da se ekonomska moć nalazi u rukama starijih dobnih skupina. Na RTL Televiziji ističu da njihova dva kanala imaju najmlađe gledatelje od svih nacionalnih televizija. Prosječna starost gledatelja RTL-a je 41 godinu, RTL-a 2 34, a u 2011. za sve televizije ona iznosi 45 godina. Napominju da oglašivačima uvelike odgovara ciljna skupina 18 - 49 godina. S Nove TV poručuju da programski nastoje zadovoljiti što širi krug gledatelja i dobnih skupina, a kao komercijalna televizija prate

ciljnu skupinu koja je marketinški najzanimljivija oglašivačima. "Budući da se životni vijek produljuje, komercijalna ciljna skupina s vremenom se proširila na 18 - 54 godine jer je populacija iznad 50 financijski potentna i najviše troši", ističu na Novoj TV. Gledatelji HTV-a malo su stariji od prosjeka svih televizija u Hrvatskoj, pa je prosječna dob gledatelja HTV 1 54 godine, a HTV 2 52. "Uz trend starenja ukupne populacije, ekonomska moć u rukama je starijih dobnih skupina, pa se oglašivači pri kreiranju svojih marketinških proračuna znatno okreću upravo tim dobnim skupinama", ističu na HTV-u. M. P.

sječna dob gledatelja programa CBS-a u udarnome terminu porasla je za tri godine. Gledatelji mreža ABC i NBC pet su godina stariji, a gledatelji Foxa čak sedam i pol. Za usporedbu, prosječna dob stanovništva u Americi u istom razdoblju povećala se za godinu ili malo više. Ukupno gledano, prosječni gledatelj svake od televizijskih mreža, uz izuzetak Foxa, stariji je od 50 godina. Taj je podatak važan prije svega zbog činjenice da su oglašivači najviše koncentrirani na dobnu skupinu od 18 do 49 godina,

pa sve veći udio gledatelja postaje u tom smislu "nevidljiv“.

Pretplata u prvi plan

Da nije sve tako crno, uvjerili su se čelni ljudi TV mreža jer je recesija potaknula promjene u raspodjeli kupovne moći među dobnim skupinama potrošača. Podaci o nezaposlenosti za ožujak pokazuju kako je 15 posto Amerikanaca u dobi između 20 i 24

OGLAS

godine bilo bez posla, a nezaposlenost u kombinaciji sa strožim uvjetima kreditiranja nagrizla je kupovnu moć mladih Amerikanaca. Između 2007. i 2009. godine prepolovila se prosječna potrošnja povezana s kupnjom novih automobila među Amerikancima mlađima od 25 godina, a među stanovništvom čija je starost između 25 i 34 godine smanjena je 31 po-

sto. Suprotno tome, stariji od 65 godina trošili su u prosjeku jednako na nove automobile kao prije, dok se među starijima od 75 prodaja povećala. Također, mladi su trošili manje na audiovizualnu opremu i usluge, odnosno na kabelsku televiziju i potrebnu opremu, dok su stariji trošili više. Unatoč i dalje prisutnom ‘kultu mladosti’ kada je riječ o oglašavanju, čelnici TV mreža računaju

da tvrtke nisu spremne zanemariti ovakve očigledne promjene u trendovima. Promijenjen model poslovanja drugi je razlog što se ne brinu previše zbog sve starijega gledateljstva. Posljednjih je godina, naime, u medijima prisutan trend da se sadržaj u sve većoj mjeri financira iz pretplate, što znači da se smanjuje ovisnost o oglašavanju kao izvoru zarade. Drugim riječima, recesija je možda srezala oglašavanje i diskrecijsku potrošnju, no većina ljudi nastavila je plaćati svoje mjesečne račune za zabavu. U novinskom biznisu pad prihoda od oglašavanja rezultirao je povećanjem cijene pretplate i pojedinačnih primjeraka novina. Za ilustraciju, lani je prihod od pretplate na New York Times činio 41,3 posto ukupnih prihoda, povećavši se sa 28,8 posto, koliko je prihod iznosio 2007. godine.

DIGITALNI MEDIJI

Boom i na webu

Integracija

Jedan je od dokaza prisutnosti spomenutog trenda i ograničavanje slobodnog pristupa sadržaju na internetskim portalima nakon besplatnog uvoda, za čitanje ostatka članka treba platiti. Iako je internet medij kojim se koriste većinom mladi, statistike pokazuju da se i u tom segmentu udio starijih sve više povećava. Tako je u dobnoj skupini iznad 65 godina 14 posto onih koji čitaju vijesti na internetu, a prije samo nekoliko godina njihov je udio bio jedva dva posto. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

Klikove i gledanost plaćamo kvalitetom "Nove platforme guraju tehnologiju ispred sadržaja, čime se novinarstvo svelo na broj klikova i na gledanost, a pravih reportaža sve je manje", rekao je urednik i voditelj na 24 sata TV Tihomir Ladišić Digitalna televizija, brending u kontekstu digitalnih medija te mediji i društvene mreže tematike su o kojima se raspravljalo u srijedu na okruglom stolu Visoke novinarske škole, čiji su sudionici bili novinari, urednici i IT stručnjaci. Nakon pozdravne riječi dekana Mate Granića i izlaganja moderatora studenata govorilo se o prednostima i nedostacima digitalne televizije. Urednik i voditelj na 24 sata TV Tihomir Ladišić smatra da je digitalna televizija budućnost. Sadašnji razvoj televizije ide prema brzini i dostupnosti. Kao manu naveo je činjenicu da nove platforme stavljaju tehnologiju ispred sadržaja, a fokus je na broju klikova. "Budućnost je novinarstva interaktivnost, no loše je što nove platforme guraju tehnologiju ispred sadržaja, čime se novinarstvo svelo na broj klikova i gledanost, a pravih reportaža sve je manje", izjavio je Ladišić. Glavna urednica prvoga hrvatskog iPad časopisa Pokret O(tpora) Ana Peno-

vić rekla je da "iPad od novinara zahtijeva da razmišlja multimedijalno jer mora smisliti temu, način na koji će je obraditi, kako će je fotografirati i predstaviti".

Vjerski mediji

Govorilo se i o brendingu u kontekstu digitalnih medija, a urednik vjerskog portala Križ života Hrvoje Cirkvenec objasnio je kako je pokrenut portal te koje su reakcije javnosti. "U Hrvatskoj ne postoji nijedan vjerski medij nego samo službena glasila, a ako ti je Crkva poslodavac, ne možeš pisati protiv njih. Svi mediji prate Crkvu, no mi smo išli na to da budemo provokativni, na što ljudi nisu naviknuli. Više je ljudi koje živciramo, pa nas zato čitaju", izjavio je Cirkvenec. Iva Bikanec

iva.bikanec@business.hr

TIhoMIr LADIšIć , 24 sata TV foto pongračić/cropix

u EtEru od sViBnja

McCann Erickson snimio TV spot za Plidentu

> mediji > marketing > prodaja

business.hr

noVi spot za zubnu pastu Plidenta Pro-T-Action

Četvrtak 28/4/2011

arhiva business.hr

Reklamna agencija McCann Erickson snimila je novi spot za zubnu pastu Plidenta Pro-TAction, koji će se početi emitirati početkom svibnja. U agenciji ističu da je posrijedi TV spot koji prati revolucionarnu inovaciju. Plidenta, naime, prva u svijetu izlazi na tržište s potpuno novim konceptom zubne

paste namijenjene borbi protiv karijesa. Pomoću probiotskih kultura ‘dobrih’ bakterija, izbacuje ‘loše’ i sprječava nastanak karijesa. "Rijetko se u Hrvatskoj pruži prilika da radiš spot za proizvod koji se stvarno razlikuje od konkurencije i koji je jedinstven u svijetu. Drago mi je što je klijent imao hrabrosti udaljiti se od ustaljenog načina oglašavanja zubnih pasta u Hrvatskoj", izjavio je Igor Mladinović, glavni kreativni direktor u agenciji McCann Erickson. B.hr

Novine u paketu po modelu kabelske TV što kad padnu oglapa prodasi i proda ja Pokušaj slovačkoga dnevnog lista SME da naplaćuje pristup sadržaju online izdanja fijaszavršio je fijas kom: prijavilo im se samo nekoliko desetaka čitatelja

nudi li sloVaČka spas Za iZdaVaČE? Slovački će čitatelji od početka svibnja za 2,90 eura mjesečno moći platiti pristup sadržaju na internetskim stranicama u sklopu paketa koji uključuje online izdanje dvaju vodećih dnevnih listova, sportskih i poslovnih novina, videoportale i agencijske vijesti

ada je SME, jedan od slovačkih dnevnih listova, pokušao naplaćivati pristup sadržaju online izdanja tražeći način da nadomjesti pad oglašavanja i prihoda od prodaje, pothvat je završio potpunim neuspjehom. Brojka od samo nekoliko desetaka prijavljenih čitatelja pokazala je da do jučer besplatne sadržaje neće biti moguće naplaćivati tek tako, pa su izdavači novina bili prisiljeni potražiti inovativniji pristup. Rješenje su pronašli u modelu poslovanja kabelskih televizija

koje nude pregršt različitih programa u paketu. Na tom tragu, slovački će čitatelji od početka svibnja za 2,90 eura mjesečno moći platiti pristup sadržaju na internetskim stranicama u sklopu paketa koji uključuje online izdanje dvaju vodećih dnevnih listova, sportskih i poslovnih novina, videoportale i agencijske vijesti. Svi su ti sadžaji dosad bili besplatni, a zajedničkim snagama izdavači bi mogli polučiti uspjeh.

dio besplatno

"Ako je riječ o samo jednome listu, teško je osmisli-

arhiva business.hr

pna svima. Piano Media ra računa kako je jedna od ključnih pred prednosti slovačkog tr tržišta što nije veliko i što će, kada se poč počne naplaćivati sadr sadržaj na webu, izbor besplatnih vijesti na slovačkom jeziku biti vrlo ograničen. Izvan paketa, naime, od važ važnijih izvora informa informacija ostaju dva tabloi tabloida i TV mreža. ti paket za koji vrijedi platiti“, rekao je za New York Times Thomas Bella, predsjednik Uprave tvrtke Piano Media koja je pokrenula projekt. "Istraživanja su pokazala da je najmanje triput vjerojatnije da će ljudi platiti za jedinstvenu platformu poput ove nego za pojedinačne stranice“, istaknuo je. Cilj je u četiri godine 5 do 15 posto ukupnog broja korisnika interneta u Slo-

vačkoj, kojih je oko četiri milijuna, pretvoriti u korisnike koji plaćaju. Piano Media zadržat će 30 posto prihoda, a ostatak će biti raspodijeljen internetskim stranicama prema vremenu koje su korisnici proveli na svakoj od njih. Novine neće nužno ograničiti pristup kompletnom sadržaju nego će, kao SME, naplaćivati čitanje kolumni, a većina općih vijesti ostat će besplatna i dostu-

potencijalna tržišta

Na tržištima poput Velike Britanije i SAD-a takav se model ne bi mogao provesti. Ondje izdavači većinom naplaćuju zasebno pristup sadržaju svojih online izadnja. U Piano Mediji razmatraju i mogućnosti širenja u druge zemlje, a među potencijalnim tržištima na kojima očekuju da bi model mogao "upaliti" jesu Češka, Danska i Nizozemska. M. P.

dogaaji 17

business.hr Četvrtak 28/4/2011

regija/svijet

Pahor drhti zbog mirovina cirali“ sindikati prikupivši više od 40.000 potpisa za održavanje referenduma. Savez slobodnih sindikata Slovenije nezadovoljan je predloženim promjenama u mirovinskom zakonu, koje je inicirala Pahorova vlada, pa je uz potporu većine oporbenih stranaka, ali i umirovljeničke stranke Desus koja je do prošloga tjedna bila dio vladajuće koalicije, pokrenuo prikupljanje potpisa za održavanje referenduma.

Sugestija suda

foto finance

STATUS QUO Predložena mirovinska reforma pokazala je svu apsurdnost slovenskih propisa o referendumu jer nema definiranih kriterija o čemu se sve birači mogu izjašnjavati. S druge strane, ne prođe li reforma već 2020. godine, morat će iz proračuna izdvojiti dodatne 3,3 milijarde eura za mirovine

BOrUTU PAhOrU, slovenskom premijeru, leđa su okrenuli dosadašnji partneri iz stranke Desus

ledajući sa Sljemena prema Ljubljani, čini se kao da je Slovenija zaokupljena pitanjem hoće li Agrokor preuzeti Mercator. Od prošloga četvrtka, međutim, kad je slovenski parlament odlučio da će se u prvoj lipanjskoj nedjelji istodobno održati tri referenduma, većina slovenskih građana i sve političke stranke pokušavaju dokučiti

kakav će biti njihov ishod, ali i hoće li referendumski rezultati srušiti Pahorovu vladu i prouzročiti prijevremene parlamentarne izbore. Na referendumima 5. lipnja Slovenci će se izjašnjavati o mirovinskoj reformi, o otvaranju arhiva službe državne sigurnosti te o predloženom zakonu o sprječavanju rada na crno. U prvom je planu izjašnjavanje o mirovinskoj reformi koje su „isprovo-

Budući da slovenski propisi ne preciziraju o čemu se birači na referendumima mogu izjašnjavati, Pahorova vlada pokušala ga je izbjeći zatraživši od Ustavnog suda da presudi kako je izjašnjavanje o predloženim promjenama u mirovinskom zakonu neustavno. No Ustavni je sud presudio da su ispunjeni svi uvjeti za održavanje referenduma, iako je sugerirao da bi slovenski zakonodavci vrlo brzo morali zakonom definirati krug pitanja o kojima se građani mogu izjašnjavati na referendumima. Trenutačno se mogu izjašnjavati gotovo o svemu, o čemu odlučuju vlada i parlament, a zbog toga i njima i cijeloj državi prijeti blokada odlučivanja i zadržavanje statusa quo u mnogim područjima koja se moraju reformirati. Pahorova vlada tvrdi da je to slučaj i s mirovinskim sustavom jer su ga promjene u strukturi stanovništva u prošlom desetljeću učinile dugoročno neodrživim. Već

je 2003. godine broj starijih od 65 godina prvi put postao veći od broja djece u Sloveniji, a u prošloj je godini narastao na gotovo 340.000. Pahorova vlada stoga je predložila postupno produljenje dobne granice za umirovljenje na 65 godina, penaliziranje prijevremenog umirovljenja, mogućnost djelomičnog umirovljenja, drukčije reguliranje beneficiranoga radnog staža za pojedine profesije, socijalno pravednije izračunavanje mirovinske osnovice te stimuliranje kasnijeg odlaska u mirovinu. Ako se to ne ostvari, već 2020. godine morat će izdvojiti dodatne 3,3 milijarde proračunskih eura. Naime, u 2009. u tu svrhu izdvojilo se 1,3 milijarde eura, a za devet godina, kada u penziju odu i posljednji iz 'babyboom' generacije, morat će se dodati još dvije milijarde.

Protivi se 54 posto

Unatoč tvrdnjama Pahorove vlade da sadašnji mirovinski sustav nije održiv i da su promjene koje predlaže bolje od sadašnjih rješenja, većina građana, sudeći prema najnovijoj anketi Dela, na referendumu će glasovati protiv predložene reforme (54,4% protiv, 40,1% za). U istoj anketi, većina građana smatra da bi do izvanrednih izbora Sloveniju trebala voditi tehnička vlada (40,3%), a samo 21,9 posto smatra da bi to trebala činiti sadašnja manjinska Pahorova vlada koja je odlaskom Desusa izgubila parlamentarnu većinu. Zoran Daskalović

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 28/4/2011

ULJANIK

GOLEM SKOK

Brodogradilište Uljanik u prvom ovogodišnjem tromjesečju poslovalo je sa 929.000 kuna dobiti, što je solidan porast u odnosu na isto lanjsko razdoblje kad je zaradilo samo 555.000 kuna. Pritom su poslovni prihodi tvrtke blago pali, sa 1,9 na 1,76 milijuna kuna. Istodobno su poslovni rashodi porasli sa 775.000 na 824.000 kuna. N.S.

Čakovečki mlinovi izvijestili su u srijedu na stranicama Zagrebačke burze o rastu kvartalne neto dobiti od 650 posto. Tvrtka je u lanjskom prvom kvartalu zaradila 1,88 milijuna kuna, a u prvom ovogodišnjem tromjesečju ostvarila dobit od čak 14 milijuna kuna. Poslovni prihodi porasli su sa 173 na 195 milijuna kuna, a rashodi porasli samo sedam milijuna kuna,

Dobit gotovo udvostručena

Rast Čakovečkih mlinova

StJEpAN VARGA, direktor Čakovečkih mlinova

Snimio Saša ĆetkoviĆ

te su potkraj razdoblja iznosili 179 milijuna kuna. Financijski prihodi i rashodi nisu zabilježili važnije promjene. „Vrlo dobre rezultate zabilježila je mlinska proizvodnja, što je ponajprije posljedica pravodobnog predviđanja kretanja cijena žitarica i mlinarskih proizvoda, u vrijeme kada mnogi proizvođači brašna i srodnih proizvoda imaju teškoća uzrokovanih nedovoljnim količinama žitarica i velikim fluktuacijama njihovih cijena“, stoji u izjavi Uprave. N. S.

Deficit platne bilance Hrvatske najniži u posljednjih deset godina 1,4

IZVOZ JOŠ NA NISKIM RAZINAMA

Analitičari HGK naglašavaju da unatoč znatnom rastu razina robnog izvoza od 9 milijardi eura još nije sustigla razine iz pretkriznog razdoblja pa je zabilježena najniža vrijednost od 2006. godine Deficit platne bilance Hrvatske u 2010. godini bio je najniži unatrag deset godina, a u odnosu na 2009. godinu smanjen je čak 74 posto pa je njegov udio u BDP-u smanjen na povijesno nisku ra-

zinu od 1,4 posto, zaključak je u najnovijoj analizi "Gospodarska kretanja", koju je izradila Hrvatska gospodarska komora. Deficit tekućeg računa platne bilance Hrvatske u 2010. godini

u vrijednosti od 654,3 milijuna eura ostvaren je u okolnostima pada gospodarske aktivnosti. Smanjena domaća potražnja koja se do sada znatno oslanjala na uvoznu robu,

reducirala je vrijednost robnog uvoza od 0,3 posto, a pod utjecajem gospodarskog oporavka najvažnijih izvoznih tržišta za Hrvatsku robni izvoz porastao je za 18,1 posto. Tako je i deficit na robnom podračunu od 5,9 milijardi eura znatno smanjen, za 19,5 posto ili za 1,4 milijarde eura u odnosu na godinu prije. Analitičari HGK pritom naglašavaju da unatoč znatnom rastu razina robnog izvoza od 9 milijardi eura još nije sustigla razine iz pretkriznog razdoblja pa je zabilježena najniža vrijednost od 2006. godine.

pad usporen u 2011.

Trend pada robnog deficita na godišnjoj razini nastavio se i u prva dva ovogodišnja mjeseca, ali taj pad ipak je bio manje izražen nego u prethodne dvije godine. Naime, robni deficit u kunama u 2009. godini smanjen je 30,4 posto, a u 2010. godini za 19,7 posto, dok je smanjenje u prva dva mjeseca 2011. godine iznosilo samo 4,5 posto. Takvo je kretanje, prema analitičarima HGK, rezul-

bROJKA

posto u udjelu BDP-a u 2010. godini zauzeo je deficit platne bilance Hrvatske

tat usporavanja rasta izvoza i blagog povećanja vrijednosti uvoza, ali i baznog efekta. "Iako to s jedne strane upućuje na oživljavanje domaće potražnje, ipak potvrđuje i naše prijašnje ocjene da će se stanje vanjskotrgovinske robne razmjene vratiti u okvire kretanja prije krize", kazali su u HGK.

Izvoz posustaje

Najveći utjecaj na usporavanje rasta izvoza početkom ove godine imala je brodogradnja koja je u prošlogodišnjoj veljači ostvarila naglašeno visoku vrijednost izvoza. Stoga je međugodišnja stopa pada izvoza ostalih prijevoznih sredstava iznosila 31,3 posto. Uz brodogradnju znatno je smanjen i izvoz naftnih derivata, za 23 posto

SUNČaNi HVaR

Gubitak povećan na 24 mil. kn U prvom ovogodišnjem kvartalu Sunčani Hvar poslovao je s gubitkom od 24 milijuna kuna, što je 100.000 kuna viši minus u odnosu na isto razdoblje lani, objavila je tvrtka u srijedu na stranicama Zagrebačke burze. Predsjednik Uprave Sunčanog Hvara Dirk Richard Bliek u priopćenju navodi kako je ostvareni

gubitak planiran te kako je poslovodstvo tvrtke zadovoljno postignutim rezultatima. Poslovni prihodi tvrtke u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosili su 1,7 milijuna kuna, što je 200.000 kuna manje nego lani, poslovni rashodi smanjeni su za više od četiri milijuna kuna te su iznosili 15,3 milijuna kuna. Glavninu tog iznosa predstavljaju troškovi osoblja (osam milijuna kuna), amortizacija (tri milijuna kuna) i materijalni troškovi (2,8 milijuna kuna). N. S.

PODBaČaj

RaSt U aZiji

Švicarska banka Credit Suisse Group zabilježila je snažan pad dobiti u prvom kvartalu zbog slabijih rezultata u sektoru investicijskog bankarstva. Grupacija sa sjedištem u Zürichu izvijestila je da je u proteklom kvartalu ostvarila neto dobit od 1,31 milijardu dolara, što je pad od 45 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. N. S.

Švedski Ericsson, svjetski lider u proizvodnji telekomunikacijske opreme, izvijestio je u srijedu o čak 224 posto većoj neto dobiti u prvom ovogodišnjem tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ugodno iznenadivši analitičare. U prva tri mjeseca ove godine Ericsson je ostvario 4,1 milijardu kruna neto dobiti, što iznosi oko 460 milijuna eura. To je čak tri milijarde kruna

Loš kvartal za Credit Suisse

Ericssonovi prihodi 14% veći

više od očekivanja analitičara. Snažan rast dobiti ponajviše je rezultat rasta prihoda od prodaje, i to za 17 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 53 milijarde kruna. Pritom su prihodi na sjevernoameričkom tržištu skočili za 39 posto, a u središnjoj Aziji za 46 posto. Predsjednik Uprave i izvršni direktor Ericssona Hans Vestberg kazao je da je kompanija nastavila uvećavati tržišni udio u segmentu opreme za mobilne uređaje treće generacije. N. S.

PREPORUKa 'KUPiti'

RBA: Fer vrijednost Uljanik plovidbe 705 kn

koji zbog rasta cijene sirove nafte na svjetskom tržištu upućuje na činjenicu da je došlo do smanjenja izvezenih količina. Utjecaj ovih dviju djelatnosti, koje su u prošloj godini imale i najveći udio u strukturi izvoza i najviše utjecale na ostvareni rast izvoza, vidljiv je i po tome što je izvoz bez ostalih prijevoznih sredstava povećan za 11,5 posto, a bez obje te djelatnosti za 15,3 posto. Među djelatnostima koje su zabilježile rast izvoza u dva mjeseca 2011., najviše su se isticali kemijska industrija, ribarstvo, izvoz metalnog otpada, izvoz strojeva i uređaja te izvoz električne energije. Kod većine djelatnosti zabilježen je rast vrijednosti izvoza premda još uvijek postoji velik broj djelatnosti koje bilježe i pad, kao što je to slučaj s proizvodnjom hrane, pića i odjeće. "No treba istaknuti da je tek kod malog broja djelatnosti vrijednost izvoza premašivala onu iz pretkrizne 2008. godine", upozoravaju iz HGK. Samo je kod primarnih djelatnosti, kao što su biljna i stočarska proi-

zvodnja, šumarstvo i ribarstvo, kemijske i farmaceutske industrije te proizvodnja metala te izvoz električne energije i otpadnih metala zabilježena veća vrijednost izvoza nego u prva dva mjeseca 2008. godine.

Manji turistički prihodi

Dok je gospodarska kriza statistički povoljno utjecala na kretanje sastavnica najvažnijega deficitarnog podračuna, istodobno je nepovoljno utjecala i na njegovu najvažniju protutežu - prihode od međunarodnog turizma. Rekordno visok fizički pokazatelji, pojašnjavaju, nisu bili popraćeni i adekvatnim porastom potrošnje. Tako su prihodi od inozemnog turizma u 2010., ostvareni u iznosu od 6,2 milijarde eura, bili manji za 2,2 posto u odnosu na godinu prije te za čak 16,4 posto u odnosu na 2008. godinu. Štoviše, napominju u HGK, ostvarena je najniža vrijednost deviznog prihoda od turizma od 2005. godine. Ante Pavić ante.pavic@business.hr

Kao fer cijenu dionice pulskog brodara Uljanika plovidbe analitičari RBa odredili su 705 kuna, a zbog potencijala rasta od 14,5 posto u odnosu na posljednju zabilježenu cijenu potkraj ožujka njihova preporuka za tu dionicu glasi 'kupiti'. U posljednjoj analizi poslovanja te kompanije, analitičari su istaknuli kako je diverzifikacijom poslovanja u segmente rasutog tereta i naftnih produkata i kemikalija umanjena volatilnost prihoda. Ističe se kako Uljanik plovidba u usporedbi s ostalim brodarskim kompanijama u Hrvatskoj ima najmlađu flotu, što utječe na povećanje profitabilnosti putem veće iskoristivosti brodova i nižih troškova održavanja.

Vozarine u porastu

Zbog očekivano velike isporuke brodova iz brodogradilišta i manje aktivnosti u rezalištima brodova, sljedeće tri godine bit će izazovne za vozarine u segmentu rasutog tereta, a analitičari očekuju nastavak uzlaznog trenda za vozarine tankera potaknutog globalnim oporavkom i visokim cijenama nafte. Za vozarine brodova iz flote Uljanik plovidbe za prije-

voz rasutog tereta stoga očekuju pad sve do 2014. godine, nakon čega slijedi oporavak, a za flotu tankera očekuje se stabilan rast vozarina.

Manja marža

U godinama kad se u flotu uključuju novi brodovi, osim rasta prihoda, ostvaruju se veći operativni troškovi zbog početnog opremanja brodova. Zato će, prema procjenama analitičara, očekivana EBITDA marža biti manja u razdoblju od 2011. (procjenenjeno 48 posto) do 2013. (procjenjeno 53 posto), a oporavit će se u 2014. godini. Osim toga, procjenjuje se da se 60% kupnje cijene brodova financira iz kredita, a dio se pokriva

iz državne subvencije, pa se do 2014. izjednačava financiranje dugom i vlastitim kapitalom u bilanci. Uljanik plovidba za isplatu dividendi namijenila je gotovo polovinu prošlogodišnje dobiti od 72,5 milijuna kuna. Posljednja zabilježena cijena te dionice (26. travnja) iznosila je 590 kuna. Biljana Starčić

BROjKa

72,5 milijuna kuna iznosila je prošlogodišnja dobit Uljanik plovidbe

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Hotelijersko-turistička tvrtka u srijedu je zabilježila najveći skok cijene na Zagrebačkoj burzi. Rastom od 19,23 posto napravila je vrijednosni skok prema razini iznad 150 kuna, što je ujedno najviša cijena Rapca zabilježena u posljednjih godinu dana. Promet se u utorak kretao u granicama prosjeka te je u utorak protrgovano sa 500 dionica turističke tvrtke ukupne vrijednosti 71.154 kuna.

Najniža

Najviša

CROBEX: +0,30%

Zadnja

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

285.80

289.00

286.00

-0.87%

59,244

16,997,025.10

23,420.12

253.10

315.99

Ina-industrija nafte d.d.

4,100.10

4,243.00

4,200.00

0.12%

984

4,124,144.61

42,000.00

1,625.00

4,243.00

Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija d.d. Adris grupa Gabarit d.d. za građ. radove i trgovinu Končar - elektroindustrija Kaštelanski staklenici Dom holding Atlantska plovidba d.d. Belje Zagrebačka banka Petrokemija Dalekovod Atlantic grupa Slatinska banka Ingra Institut IGH Končar Đuro Đaković holding Viro tvornica šećera d.d. Auto Hrvatska Luka Rijeka Končar Tehnika Rabac, ugostiteljstvo i turizam Vupik Jadroplov d.d. Hrvatski duhani Turisthotel AD Plastik Zvijezda Brodomerkur trgovina i usluge Franck prehrambena industrija Industrogradnja d.d. SN holding Karlovačka banka Croatia osiguranje d.d. Kraš, prehrambena industrija Luka Ploče Jadroagent RIZ-odašiljači IPK Kandit Privredna banka Zagreb Slobodna Dalmacija Valamar grupa HTP Korčula Fima validus Transadria OT-optima telekom d.d. Plava laguna Božjakovina Čakovečki mlinovi Sunčani Hvar Jadranski naftovod Jadransko osiguranje Istraturist Umag d.d. Viadukt Tisak Hidroelektra niskogradnja Riviera Poreč Fima proprius d.d. Uljanik plovidba Dioki d.d. Žitnjak Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Lucidus dioničko Maistra Finvest Corp Apartmani Medena Veterina d.d.

1,600.00 319.50 263.25 580.00 550.11 3,800.00 60.51 672.01 90.00 245.00 152.02 237.00 757.00 115.99 12.92 1,730.01 1,187.78 37.61 409.50 346.11 190.00 1,290.00 1,250.00 136.00 68.00 137.00 50.00 950.00 125.00 3,411.00 552.01 800.00 717.50 158.00 70.05 5,800.01 440.01 1,230.01 630.09 120.00 126.51 551.00 30.00 52.05 69.00 11.02 998.00 32.71 1,749.90 105.62 3,800.00 46.00 3,020.01 2,825.00 268.29 237.62 173.16 130.67 201.14 20.00 590.00 70.00 127.02 26.90 18.00 60.00 159.98 51.02 60.00

1,645.00 320.02 268.00 580.00 562.00 4,050.00 62.02 684.00 91.31 250.00 154.49 243.97 762.00 117.65 13.06 1,792.01 1,219.00 38.15 415.00 360.00 199.75 1,290.00 1,250.01 155.00 73.00 138.20 50.00 950.00 126.97 3,500.00 552.01 800.07 735.00 160.00 70.06 5,900.00 445.00 1,260.00 630.09 120.00 147.00 551.50 30.01 52.05 69.10 11.56 1,051.00 34.84 1,749.90 105.62 3,800.00 46.02 3,020.01 2,825.00 268.29 241.35 176.93 131.50 201.14 20.00 590.00 70.00 127.02 26.90 18.00 60.00 159.98 51.02 60.00

1,627.00 319.99 268.00 580.00 562.00 4,000.00 61.16 684.00 90.00 246.00 153.01 243.88 760.00 116.00 12.92 1,792.00 1,187.78 38.00 410.00 346.11 191.08 1,290.00 1,250.00 155.00 73.00 138.11 50.00 950.00 125.00 3,411.00 552.01 800.00 735.00 160.00 70.06 5,800.01 445.00 1,260.00 630.09 120.00 147.00 551.00 30.00 52.05 69.00 11.02 998.00 34.84 1,749.90 105.62 3,800.00 46.00 3,020.01 2,825.00 268.29 241.35 176.93 130.67 201.14 20.00 590.00 70.00 127.02 26.90 18.00 60.00 159.98 51.02 60.00

1.69% 1.23% 1.13% -3.33% 2.16% 3.95% -1.16% 0.57% -2.17% -1.60% 0.33% 0.40% 0.00% -1.40% -1.37% 2.22% -1.85% -0.26% -0.49% -2.81% 0.39% 0.30% 0.00% 19.23% 6.73% -0.07% -0.02% 0.00% -0.02% -1.98% 0.36% -3.15% 5.00% 1.27% 0.00% -0.09% 1.82% 2.63% 0.81% 0.00% 0.00% -0.09% 0.00% 0.00% -1.74% -1.17% -9.27% 6.67% 2.16% 13.57% 0.00% -11.54% 0.00% 1.62% -0.55% -1.49% 2.25% -0.63% -5.12% 0.00% 0.00% 5.74% -0.59% 0.00% 0.00% 0.00% -5.33% 0.06% 0.17%

983 3,311 2,181 750 761 101 6,003 546 3,627 1,299 2,032 1,282 317 1,500 11,010 80 101 3,114 254 281 497 60 59 500 687 329 858 44 310 11 68 44 45 204 341 4 48 17 32 165 115 30 359 205 146 903 9 213 4 50 1 80 1 1 10 11 14 16 10 100 2 15 7 25 37 10 3 8 3

1,597,914.73 1,059,516.07 580,899.22 435,000.00 425,700.48 399,324.27 371,334.50 370,697.21 327,645.69 319,323.00 310,927.55 308,830.04 241,093.01 174,311.30 143,475.53 140,438.66 122,095.41 118,331.37 104,413.25 100,402.69 95,614.07 77,400.00 73,750.12 71,154.70 48,252.94 45,163.22 42,900.00 41,800.00 38,850.52 37,975.09 37,536.68 35,200.96 32,760.00 32,432.00 23,888.33 23,400.04 21,160.40 21,137.03 20,162.88 19,800.00 16,597.65 16,531.00 10,771.54 10,670.25 10,076.71 10,006.65 9,348.00 7,272.62 6,999.60 5,281.00 3,800.00 3,680.60 3,020.01 2,825.00 2,682.90 2,638.26 2,459.40 2,097.36 2,011.40 2,000.00 1,180.00 1,050.00 889.14 672.50 666.00 600.00 479.94 408.16 180.00

2,166.59 1,734.35 1,818.14 39.50 1,445.53 454.37 456.70 954.54 739.39 15,755.90 511.22 559.41 2,534.07 106.60 96.90 284.18 72.96 123.01 568.53 173.06 1,142.75 250.50 236.82 156.89 109.90 226.04 42.14 375.02 524.95 341.98 54.83 341.74 332.51 435.20 93.82 1,784.07 611.26 280.49 69.84 44.90 105.12 10,510.20 156.63 327.69 29.49 29.77 28.70 98.25 956.00 21.65 399.00 336.30 2,243.40 353.12 1,254.25 110.25 422.26 81.52 734.87 40.06 342.20 282.94 26.12 9.01 45.56 656.66 98.83 39.05 110.69

1,181.00 240.00 242.21 550.00 430.00 612.00 27.87 672.01 54.00 200.00 105.50 217.00 657.10 98.00 12.45 1,106.00 909.99 22.36 290.00 302.00 161.54 975.00 871.01 65.10 41.77 124.01 25.00 543.15 80.21 2,851.00 252.16 655.38 292.00 130.58 53.00 4,502.00 339.99 1,160.03 515.00 98.00 126.51 461.06 20.01 28.00 57.00 5.00 700.00 25.00 1,345.00 80.01 2,950.00 25.00 2,332.01 2,486.50 250.10 190.00 135.00 120.00 140.00 17.01 533.13 60.20 76.10 15.17 14.03 51.00 85.00 50.00 55.56

1,748.93 350.00 314.50 600.00 594.99 4,990.00 63.89 1,044.18 118.99 289.98 184.73 388.99 829.99 132.37 38.17 2,768.00 2,198.00 52.00 507.77 498.00 267.02 2,450.00 1,614.00 155.00 124.00 189.00 50.01 1,105.00 146.00 4,299.00 552.01 938.00 735.00 245.00 86.88 6,299.00 497.02 2,093.00 711.99 205.00 266.00 708.00 60.00 62.00 110.00 22.39 3,197.00 43.30 1,895.00 130.00 4,000.00 78.00 3,520.00 3,401.00 395.00 347.00 264.90 227.01 259.65 25.95 669.00 113.00 163.85 45.00 21.99 73.48 195.77 124.94 78.13

+ Izdanje poljoprivrednoprehrambenog kombinata u utorak je zabilježilo najveći pad vrijednosti među likvidnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi. Unatoč nešto snažnijem padu, Belje se ipak uspjelo održati na razinama iznad 90 kuna. Ukupan je promet u utorak iznosio 327.645 kuna, što je gotovo trostruko manje nego dan prije. Belje pada već treći dan zaredom.

Redovan promet: 30.495.466,53 Kn Promjene Cijene

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR NF1N TLSG HDOG GRVG PETG KBMR PBGS ATPG AELG KDHR LKPG INDGL POSR

KRKA MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE HELIOS GORENJE PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK AKTIVA NALOZBE AERODROM LJUBLJANA KD GROUP LUKA KOPER INFOND GLOBAL POZAVAROVALNICA SAVA

BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A KRIP-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B RSDS-O-C HETR-R-A TRZN-R-A

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TRZNICA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHKD BHTSR VALCRK1 FBIHK1A ENISR BSNLR BIGFRK3 FDSSR FAMSR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D BH TELECOM D.D. SARAJEVO UNIS VALJCICI D.D. KONJIC FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FAMOS D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA KAIKBPB NIIS AIKB A2013 AERO A2015 AGBN UNBN TLFN SJPT A2012 A2016 TIGR A2014 MTLC TGAS PRBN

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Agrobanka a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2016K Tigar a.d. Pirot Obveznice RS serije A2014K Metalac a.d. Gornji Milanovac Messer Tehnogas a.d. Beograd Privredna banka Beograd a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA ALK OHB RMDEN10 TNB TEL RM01 GRNT SPAZ KMB TPLF RMDEN04

Oznaka

Četvrtak 28/4/2011

ALKALOID SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI Garant a.d. Futog SKOPSKI PAZAR SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04

Najniža 57,30 170,00 0,64 68,00 410,00 10,54 225,30 8,50 0,70 3,75 14,50 41,00 12,20 9,17 7,80

Najviša 58,95 172,05 0,65 71,00 410,00 11,00 233,90 8,70 0,70 3,76 15,00 42,00 13,50 9,26 7,80

Zadnja Prosječna Promjena Količina 58,75 172,05 0,64 71,00 410,00 10,60 226,10 8,60 0,70 3,75 14,50 42,00 13,50 9,26 7,80

Promet

valuta: EUR - euro 58,10 170,59 0,65 69,21 410,00 10,71 227,29 8,56 0,70 3,76 14,72 41,51 13,29 9,19 7,80

3,07 % 4,27 % -2,27 % 0,32 % 0,00 % -1,85 % 0,44 % 2,39 % 0,43 % 1,90 % -4,61 % 0,00 % 2,27 % -0,25 % 5,94 %

5760 628 33436 238 29 753 35 780 7080 1165 284 100 291 325 250

Pozavarovalnica Sava IK banka Zenica Krka Agrobanka Beograd Telekom Slovenije

334.646,25 107.129,85 21.629,45 16.471,04 11.890,00 8.067,76 7.955,30 6.676,99 4.977,24 4.377,25 4.181,50 4.151,00 3.867,57 2.988,99 1.949,25

1,70 9,00 7,00 37,00 36,07 37,00 83,15 0,77 1,49

1,70 8,54 7,00 37,00 36,00 37,00 83,15 0,77 1,49

1,70 1,19 % 55320 8,68 0,59 % 3000 6,99 -0,71 % 3632 0,37 1,34 % 44266 0,36 0,00 % 27979 0,37 -1,33 % 17057 0,75 -1,01 % 8279 0,76 0,13 % 6645 1,49 0,00 % 2802

94.039,71 26.046,86 25.379,30 16.368,42 10.072,95 6.311,09 6.195,59 5.050,92 4.174,98

valuta: BAM - konvertibilna marka 38,50 94,00 20,96 5,00 43,50 4,51 13,03 5,70 65,17 3,00

1.449,00 499,00 3.650,00 88,63 500,00 78,18 8.400,00 4.700,00 1.150,00 1.000,00 93,76 76,27 755,00 83,55 2.400,00 6.900,00 500,00

4.470,00 1.799,00 85,00 3.450,00 460,00 98,00 590,00 6.300,00 3.700,00 3.600,00 93,50

38,50 94,00 21,00 5,00 43,50 4,51 13,50 5,70 66,00 3,00

1.480,00 510,00 3.660,00 90,09 504,00 81,88 8.405,00 4.750,00 1.151,00 1.015,00 94,54 76,81 775,00 84,48 2.410,00 7.400,00 550,00

4.471,00 1.799,00 85,40 3.450,00 460,00 98,00 600,00 6.399,00 3.700,00 3.600,00 93,50

38,50 94,00 21,00 5,00 43,50 4,51 13,50 5,70 65,17 3,00

38,50 94,00 20,99 5,00 43,50 4,51 13,26 5,70 65,64 3,00

1,29 % 0,00 % -4,98 % 0,00 % 1,16 % -9,80 % -0,15 % -1,55 % -4,16 % 0,00 %

BH Telecom Sarajevo Fabrika duhana Agrobanka Beograd Soja protein Alkaloid

-4,98% -4,16% -1,08% -0,4% -0,02%

AIK banka Niš

Bosnalijek

Prioritetna dionica bez prava glasa niške banke bila je u srijedu najtrgovanija na Beogradskoj burzi sa 15,9 milijuna dinara prometa, a cijena joj je skočila 13,62 posto na 1477 dinara. Redovnim dionicama trgovalo se u iznosu od 4,6 milijuna dinara, što je bilo dovoljno za treće mjesto na popisu najlikvidnijih. Iz ove institucije u srijedu su izvijestili o dobiti od 572,1 milijun dinara u prvom kvartalu ove godine, što je čak 64 posto lošije u odnosu na isti period 2010.

Iako je iz ove kompanije u srijedu stigla vijest o povećanju prihoda od prodaje u prvom kvartalu za 21,4 posto na 26,4 milijuna konvertibilnih maraka, dionica Bosnalijeka našla se pri samom dnu na popisu najtrgovanijih izdanja Sarajevske burze s tek 2.000 KM prometa, dok joj je cijena pala 0,15 posto. Posljednja zabilježena cijena tako je iznosila 13,5 KM, što je ujedno najviša cijena po kojoj se ovom dionicom trgovalo tijekom dana.

+13,4 -0,15

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,67 8,20 6,77 36,90 35,85 37,00 83,15 0,76 1,49

+5,94% +4,15% +3,07% +0,59% +0,33%

business.hr

60650 2.335.025,00 16979 1.596.026,00 1096 23.008,92 3000 15.000,00 292 12.702,00 531 2.394,81 151 2.002,89 317 1.806,90 25 1.641,70 82 246,00

valuta: RSD - srpski dinar 1.477,00 505,00 3.650,00 89,91 503,00 81,35 8.400,00 4.745,00 1.150,00 1.007,00 93,81 76,80 766,00 83,78 2.403,00 7.096,00 525,00

1.477,45 13,62 % 10700 15.808.730,00 504,64 0,60 % 29481 14.877.210,00 3.650,49 0,00 % 1258 4.592.321,00 90,01 -0,20 % 31708 2.854.001,85 501,68 0,20 % 4708 2.361.899,00 81,71 -0,65 % 12471 1.019.012,78 8.400,34 -1,08 % 115 966.039,00 4.745,00 7,11 % 200 949.000,00 1.150,01 0,00 % 757 870.557,00 1.007,02 -0,40 % 826 831.797,00 94,39 -0,77 % 8677 819.018,99 76,29 0,69 % 9790 746.896,68 765,95 0,26 % 859 657.953,00 83,78 -2,84 % 7675 643.002,09 2.402,68 -0,78 % 261 627.100,00 7.096,43 1,81 % 84 596.100,00 524,84 5,00 % 769 403.600,00

valuta: MKD - makedonski denar 4.470,50 1.799,00 85,09 3.450,00 460,00 98,00 592,45 6.353,84 3.700,00 3.600,00 93,50

4.470,50 1.799,00 52,34 3.450,00 460,00 60,28 592,45 6.353,84 3.700,00 3.600,00 57,52

-0,02 % 6,83 % 0,11 % 0,81 % 0,00 % 0,51 % 0,85 % -0,71 % -0,05 % -0,00 % 0,00 %

302 1.350.090,00 710 1.277.290,00 18860 987.205,92 220 759.000,00 1550 713.000,00 10300 620.926,35 781 462.700,00 57 362.169,00 78 288.600,00 35 126.000,00 2141 123.141,67

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

REgIONAlNI INdEKSI 0,00% BIRS -0,10% 775,70 1.157,59 Belex15 +0,25% FIRS -0,07% 738,56 2.347,84 Belexline +0,25% MBI10 +0,20% 1.394,13 2.536,57 SASX10 -1,73% MONEX20 12,756.08 +0,28% 1.035,24 Stanje indeksa na u SASX30 -0,57% srijedu 27. travnjazatvaranju 2011. 1.067,55 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI WIg20 -0,01% +0,51% 2.911,03 BuX +0,53% 24.151,47 +0,53% ATX -0,39% +0,39% 2.807,00 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,96% srijedu 27. travnja 2011.

FTSE100 6.049,27

dAX 7.334,04

CAC40

4.037,43

MICEX 1,749.41

AMERIčKI INdEKSI djIA -0,21% S&P500 -0,16% 12.479,88 1.335,25 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,20% utorak 26. travnja 2011. 2.825,88

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Platinum Global Opportunity 14,4834

11,56

KD Energija

11,0762

11,11

7,4561

9,77

71,8467

8,53

116,1401

7,88

FIMA Equity

74,7433

-16,99

ST Global Equity

44,1455

-14,79

C-Zenit

51,4989

-12,71

KD Victoria

14,0274

-11,84

NFD Aureus New Europe 117,5989

-10,48

PBZ I-Stock OTP Europa Plus

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Raiffeisen Prestige

108,8600

6,68

Allianz Portfolio

116,9295

6,61

PBZ Global fond

109,2254

2,27

Ilirika JIE Balanced

152,7773

-0,06

10,0837

-0,20

ST Balanced

167,4988

-12,02

ST Aggressive

64,9337

-8,26

ICF Balanced

120,6589

-7,77

5,6990

-6,48

77,8154

-6,07

NFD Aureus E. B. M.

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

NFD Aureus US Algorithm OTP Europa Plus ZB euroaktiv NFD Aureus Global Developed VB CROBEX10 C-Zenit Raiffeisen World HPB WAV DJE VB High Equity Platinum Blue Chip MP-Global HR KD Energija HI-growth OTP indeksni ZB trend PBZ I-Stock NFD Aureus BRIC MP-Bric HR Erste Total East Raiffeisen Emerging Markets ZB BRIC+ KD Prvi izbor HPB Dynamic OTP MERIDIAN 20 FIMA Equity PBZ Equity fond Ilirika BRIC ST Global Equity AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) HPB Dionički

kn € € kn kn kn € € kn € kn kn € kn € kn € kn € € € kn kn € kn kn € kn € kn

142,8978 116,1401 107,7400 94,4414 109,3677 51,4989 106,4900 98,0855 48,5399 84,9505 314,4970 11,0762 8,3628 44,3743 131,5900 71,8467 27,4250 339,2212 35,0700 57,7200 102,9700 12,9594 51,5300 95,1675 74,7433 86,9369 109,1570 44,1455 10,8079 89,5155

1,96 1,02 0,86 0,79 0,77 0,74 0,69 0,69 0,60 0,56 0,42 0,33 0,32 0,32 0,30 0,29 0,26 0,21 0,20 0,19 0,12 0,09 0,06 -0,03 -0,12 -0,12 -0,12 -0,13 -0,19 -0,23

-2,59 0,30 0,79 -3,84 -3,10 0,33 -2,25 0,36 -2,73 1,87 -2,46 -0,21 -3,41 -3,63 -2,55 0,55 -2,21 0,03 1,07 -5,21 -1,42 -1,32 3,64 1,80 -4,27 -4,33 -5,13 -3,69 -2,57 -2,95

21,21 6,51 5,90 6,42 21,59 8,69 7,17 7,88 -1,14 4,66 6,79 14,43 1,69 16,96 3,35 12,70 -2,15 -3,69 13,57 3,40 3,50 3,91 5,57 10,43 -2,35 7,90 -5,45 -4,57 0,11 9,61

-1,16 7,88 0,84 -7,36 2,44 -12,71 1,10 7,46 -5,32 0,17 3,34 11,11 -4,64 1,12 -0,77 8,53 -5,88 -4,12 0,20 -4,52 4,04 4,19 -0,79 1,72 -16,99 -2,54 0,75 -14,79 -2,67 -4,12

15,08 8,84 1,07 -1,05 7,33 -18,82 0,83 -0,53 -18,33 -4,81 -7,91 9,30 -1,93 -21,59 3,28 -8,38 -13,72 -5,14 -25,44 -15,14 2,87 3,21 -13,25 -1,64 -4,13 -2,45 6,95 -7,49 3,69 -1,97

-2,76 3,45 3,53 -3,23 6,42 2,82 1,30 1,01 -2,40 0,11 -1,93 1,63 -3,24 5,62 -3,09 3,24 -5,18 -8,70 7,84 -6,22 -3,41 -0,28 5,66 6,13 -1,50 2,34 -8,75 -5,08 -4,08 6,99

28,573 10,254 243,582 56,515 7,988 5,961 40,773 15,150 12,392 8,192 5,068 10,038 65,105 137,942 174,585 242,725 8,908 7,688 107,244 24,362 140,062 5,755 20,855 20,625 18,012 362,086 30,431 12,958 14,567 21,805

2,54 1,77 6,98 5,41 1,27 3,19 7,57 3,65 3,57 3,31 2,92 1,15 9,17 3,33 8,50 3,78 4,07 3,13 3,57 3,35 1,03 8,21 4,66 2,99 6,90 5,64 1,31 10,51 2,15 5,56

26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI

HI-balanced

C-Premium

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

C-Premium kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn HI-balanced € ICF Balanced kn Raiffeisen Prestige € HPB Global kn ST Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Raiffeisen Balanced € ST Aggressive kn Allianz Portfolio kn Erste Balanced € PBZ Global fond kn Ilirika JIE Balanced € KD Balanced kn Agram Trust kn ZB global € OTP uravnoteženi kn

5,6990 77,8154 10,0837 120,6589 108,8600 102,7948 167,4988 10,8932 153,1000 64,9337 116,9295 124,6400 109,2254 152,7773 8,2348 69,0113 145,9100 114,4019

0,29 0,20 0,18 0,10 0,07 -0,05 -0,07 -0,09 -0,10 -0,10 -0,12 -0,16 -0,16 -0,18 -0,19 -0,22 -0,25 -0,44

0,45 -8,04 -1,96 2,06 -1,08 -0,55 -4,56 -2,51 -4,49 -3,27 0,06 -2,50 -0,66 0,85 -4,26 -5,69 -2,02 -0,66

5,54 -4,44 2,75 7,62 0,75 5,92 -1,69 0,49 0,24 2,89 5,28 8,12 9,04 3,91 0,83 2,41 2,57 4,61

-6,48 -6,07 -0,20 -7,77 6,68 -4,56 -12,02 -2,12 -1,73 -8,26 6,61 -0,46 2,27 -0,06 -0,70 -5,54 -0,75 -0,21

-12,45 -5,11 0,09 2,42 7,79 0,50 6,42 4,07 5,04 -7,42 8,32 0,09 5,47 8,40 -3,62 -1,72 3,92 2,54

1,90 -8,31 -1,66 6,69 0,45 5,08 -1,89 -3,14 -1,35 -0,46 1,52 2,02 4,57 0,70 -1,65 -1,31 -1,14 6,32

12,905 14,014 70,990 16,640 221,487 93,796 11,217 14,643 305,517 2,727 8,154 105,242 307,022 43,379 7,074 15,224 713,424 39,949

4,23 4,78 9,17 8,99 1,13 5,56 8,30 2,15 8,66 5,60 1,96 10,27 9,62 5,26 5,28 2,79 9,82 5,37

26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011

€ € € € € kn € €

134,0700 11,6837 128,7650 177,9400 131,6812 166,0549 160,8200 127,1317

0,07 0,06 0,06 0,05 0,03 0,03 0,02 -0,05

2,71 2,53 2,81 1,45 1,27 2,42 1,24 -0,99

2,47 3,04 3,59 1,91 1,72 3,49 0,81 -0,83

5,78 4,98 5,10 5,30 3,50 7,92 2,39 1,62

4,58 1,71 4,65 6,67 4,54 8,11 4,96 4,59

2,88 2,76 3,40 2,01 1,63 2,54 1,07 0,20

491,712 7,971 20,227 507,457 168,673 63,191 181,771 17,717

7,90 9,17 5,56 8,92 8,13 6,50 9,82 5,36

26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 22.04.2011

kn € kn kn kn kn kn € kn kn € kn $ € kn kn kn kn

102,7899 126,8524 139,7500 136,5544 133,3740 118,3012 11,4478 10,7801 133,4095 164,2272 140,8133 146,5000 125,1490 106,7300 100,6181 140,1189 123,7634 109,4063

0,04 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01

0,44 0,57 0,60 0,67 0,64 0,74 0,84 0,66 0,51 0,70 0,49 0,79 0,23 0,93 0,63 0,85 0,84 0,62

0,65 1,10 1,37 1,42 1,34 1,57 1,46 1,42 1,04 1,31 0,94 1,67 0,61 1,49 N/A 1,52 1,50 1,31

2,19 2,87 3,21 3,03 2,97 3,23 3,15 3,09 2,30 2,38 2,02 3,43 1,47 3,41 N/A 2,70 2,78 2,88

1,59 4,30 4,33 4,35 5,31 4,96 5,38 4,04 6,21 4,72 3,23 4,79 3,79 4,18 N/A 4,55 4,07 4,70

0,23 0,73 0,77 0,84 0,84 0,97 1,02 0,87 0,65 0,89 0,61 1,06 0,41 1,08 0,62 1,06 1,07 0,78

7,437 479,150 788,930 34,644 309,135 204,921 123,504 26,954 1104,572 2344,252 126,858 1209,259 40,263 255,687 4,018 97,458 167,117 184,040

1,74 8,76 7,90 7,32 5,56 3,48 2,58 1,90 12,08 10,76 10,76 8,17 6,04 1,59 0,25 7,59 5,34 1,96

26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011 26.04.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,0549

7,92

Erste Bond

134,0700

5,78

Raiffeisen Bonds

177,9400

5,30

HPB Obveznički

128,7650

5,10

HI-conservative

11,6837

4,98

OTP euro obveznički 127,1317

1,62

ZB bond

160,8200

2,39

PBZ Bond fond

131,6812

3,50

HI-conservative

11,6837

4,98

HPB Obveznički

128,7650

5,10

Erste Bond HI-conservative HPB Obveznički Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond Capital One ZB bond OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Euro Novčani Erste Money ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Certus Cash HI-cash OTP novčani fond Allianz Cash

OGLAS

Objave rezultata možda će probuditi ulagače MILIJUNAŠ GUBITNIk Samo su četiri dionice u srijedu zabilježile milijunski promet - HT je bio najveći gubitnik u spomenutom društvu, a najviše je osvojio Ericsson

Dionički indeksi Zagrebačke burze u srijedu su blago porasli, a veći dio tržišta bio je orijentiran na dionicu HTa, dok je ostatak stagnirao. Redovit promet dionicama iznosio je 30 milijuna kuna. Crobex je porastao 0,3 posto, na 2237,82 boda, dok je Crobex 10 skočio 0,47 bodova, na 1255,96 bodova. Samo na najveći domaći telekom otišlo je 16,9 milijuna kuna, pri čemu je dionica pojeftinjela 0,87 posto, na 286 kuna. "Slično kao i u utorak, pozitivno raspoloženje na inozemnim tržištima prolazi gotovo nezamijećeno na do-

maćem tržištu kapitala.

Veliki promet Inom

Za prošlotjedni povratak Crobexa na više od 2.200 bodova ponajviše je zaslužna dionica Ine, čija cijena posljednjih dana probija nove rekordne razine, a ostatak tržišta uglavnom stagnira", kazao je za Hinu Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Investa. Kako dodaje, za nove smjernice očekuje se objava financijskih izvješća velikih domaćih kompanija - HT-a, Ericssona i Atlantic grupe.

Više od četiri milijuna kuna u srijedu potrošeno je i na dionice Ine, koje su porasle 0,12 posto, na 4200 kuna.

Skok Rapca

Treba napomenuti da je najviša dnevna cijena dionice Ine u utorak dosezala i rekordne 4243 kune. Milijunski promet ostvaren je i dionicama Ericssona Nikole Tesle i Podravke. Obje su dionice porasle malo više od jedan posto. Ericsson je završio na 1627 kuna, Podravka na 319,99 kuna.

GoRDANA koVAČEVIĆ, predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle čija je dionica u srijedu porasla više od jedan posto

snimio hrvoje dominić

Hotelijersko-turistička tvrtka Rabac u srijedu je zabilježila najveći skok cijene na Zagrebačkoj burzi. Rastom od 19,23 posto napravila je vrijednosni skok prema razini iznad 150 kuna, što je ujedno najviša cijena Rapca zabilježena u zadnjih godinu dana. Promet se u utorak kretao u granicama prosjeka te je u utorak protrgovano sa 500 dionica turističke tvrtke ukupne vrijednosti 71.154 kuna.

BRoJkE

REGIJA

Dionice teleoperatera najtrgovanije u BiH Na Ljubljanskoj se burzi u srijedu zbog državnog praznika nije trgovalo, a u minusu su bili indeksi burzi u Bosni i Hercegovini. Padom od 1,73 posto predvodio je sarajevski SASX

Izdanje poljoprivredno-prehrambenog kombinata Belja u utorak je zabilježilo najveći pad vrijednosti među likvidnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi. Unatoč nešto snažnijem padu, Belje se ipak uspjelo održati na razinama iznad 90 kuna. Ukupan je promet u utorak iznosio 327.645 kuna, što je gotovo trostruko manje nego dan prije. Belje pada već treći dan zaredom. Nikola Sučec

10, koji je dan zaključio na 1035,24 bodova. Ukupan promet u Sarajevu iznosio je skromnih 89.835 konvertibilnih maraka, a najveći promet od dionica zabilježila je ona BH Telecoma. Njome se tijekom dana

trgovalo po cijeni od pet KM, a ukupan promet iznosio je 15.000 KM. Dionica teleoperatera bila je najtrgovanija i na susjednoj Banjalučkoj burzi - Telekomom Srpske ostvareno je 94.039 konvertibilnih maraka pro-

meta, dok se ova dionica istaknula i rastom cijene od 1,19 posto na zadnjih zabilježenih 1,9 KM. Banjalučki indeks BIRS zabilježio je blagi pad od 0,1 posto spustivši se na 1157,59 bodova. Biljana Starčić

0,25 0,20 posto rastao je beogradski indeks BELEX 15

posto rastao je makedonski MBI 10

Potrošače je ovog tjedna iznenadila vijest da cijena kave stremi prema tri dolara za 0,45 kilograma, što je najviša cijena kave u više od tri desetljeća. Takva situacija prisiljava mnoge kafiće da povise cijene - ili da smanje ponudu.

Loše vremenske prilike u regijama koje uzgajaju kavu, slab dolar i pritisak koji dolazi s kofeinskih tržišta u razvoju dodatan je problem za industriju u kojoj se za 0,45 kilograma zrnaca trenutačno plaća oko tri dolara. Najvišu cijenu kava je dosegnu-

la prošlog tjedna, i to 3,22 dolara. Posljednji su put takve cijene zabilježene 1977. godine. U Brazilu, koji je jedan od najvećih proizvođača kave, vladale su elementarne nepogode i uništile više od pola usjeva. B.hr

DOBiTnici DAnA (ZSE) Božjakovina +13,57% Vupik +6,73% Optima telekom +6,67% Dioki +5,74% Industrogradnja +5%

GUBiTnici DAnA (ZSE) Sunčani Hvar Transadria Finvest Corp Riviera Poreč Pounje trikotaža

26 Raste

-11,54% -9,27% -5,33% -5,12% -4,88% 28 Pada

15 Nema promjene

fotolia

Kavoljupci, ovisnost plaćate najskuplje u posljednja tri desetljeća!

inDeKSi CROX Mirex

Vrijed. 1,314.05 161,22

Prom. 0.51% 0,13%

Sirova nafta 112,21 Prirodni plin 4,33 Zlato 1.505,98 Srebro 45,46 Goveda 116,96 Kava 318,94

0,59% 0,87% 0,05% 3,01% 1,59% 2,08%

www.business.hr

PROBlem KOji BiSTe POželjeli

Kineski Vogue zbog oglasa toliko težak da uredništvo razmišlja o dva primjerka Rim je BlackBerry tablet ponudio ruskom predsjed

Sve PROfinjeniji UKUS kineskih milijunaša za skupocjene proizvode arhiva business.hr

Mnogi medijski urednici mogli bi biti itekako ljubomorni na glavnu urednicu kineskog Voguea Angeli-

cu Cheung, čiji časopis ima toliko oglašivača da ozbiljno razmišlja o njegovoj podjeli.

Cheung kaže da će časopis zbog oglasa uskoro biti pretežak za čitanje, što i ne začuđuje ako u obzir uzme-

mo činjenicu da Kina ima gotovo milijun milijunaša čiji je ukus za skupocjene proizvode sve profinjeniji. Zemlja je postala toliko privlačno tržište za kompanije da luksuzni brend Burberry planira otvoriti čak 40 prodavaonica u idućih pet godina, a predviđa se da će Kina za četiri godine postati najveće tržište luksuzne robe na svijetu. Sve to donosi odličnu zaradu medijskoj industriji koja je u posljednjem desetljeću skočila sa 166 milijuna na 450 milijuna dolara. I. B.

arhiva business.hr

Kinezi u invaziji na svemir - do 2025. vlastita postaja nja je faza Projekta 921 koji je započeo 1992. godine. Već se tada vidjelo da će Kina biti treća zemlja na svijetu koja će poslati čovjeka u svemir. Ime postaje izabrat će se javnim natječajem, a njezina dužina iznosit će petinu dužine Međunarodne svemirske postaje (ISS), koja je trenutačno jedina ope-

rativna. Kineska će biti teška 60 tona, što je sedam

Hoće li se Ina zadržati na rekordnoj razini, doznajte na...

puta manje od ISS-ove težine. I. B.

Državna potpora medijima Tradicionalni mediji teško su stradali zbog financijske krize i pojave interneta i stoga im je više nego ikad potrebna državna pomoć, ocijenio je bivši čelnik Međunarodne federacije novinara (IFJ) Aidan White. Ratificirat će prvi Bugarski premijer Bojko Borisov podupro je nastojanja hrvatske Vlade da u lipnju završi pristupne pregovore s EU i poručio da će bugarski parlament biti među prvima koji će ratificirati ugovor o pristupanju Hrvatske Uniji.

ZASAD SAmO jeDnA

Kina je u više od polovice desetljeća "iskeširala" milijarde za vlastiti svemirski program, i to u utrci s Indijom. Ako će sve ići prema planu, ta bi država svog čovjeka trebala poslati na Mjesec do 2025. godine. Cilj je, naime, poslati svemirsku misiju na Mars i Veneru. Plan gradnje svemirske postaje posljed-

UKRATKO...

Pokopan Sai Baba Indijski duhovni guru Sai Baba pokopan je u srijedu u nazočnosti stotina tisuća njegovih sljedbenika koji su mu željeli odati posljednju počast u njegovu hramu na jugu Indije.