Business.hr broj 880 by Business.hr

SUNČANI HVAR 8

IGRA MAČKE I MIŠA 18

Orco: Nema spora s malim dioničarima

Unatoč obustavama, dionica Ine pobjednik travnja na burzi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čak je dva puta prošlog mjeseca obustavila trgovanje dionicama Ine nakon što joj Mol nije dostavio očitovanje koje je zatražila. Dionica je porasla pet posto, na rekordnih 4200 kuna

ponedjeljak 2/5/2011

broj 880 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

TKO ĆE KOMU 4-5 Liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta otvorena je 'sezona lova' na državne institucije i javna poduzeća i tu se već dugo ne biraju sredstva - dampinške cijene, namještanje ili rušenje natječaja

Rat telekoma za javni novac VIŠE IH NE MUČI TEČAJ

Sjeverni Jadran i Sirija vratili Inu u plus Ina je u prva tri mjeseca 2011. ostvarila 1,053 milijarde kuna neto dobiti, a u istom razdoblju prošle godine zabilježila je gubitak od 131 milijun kuna

info&stav 2-3

Slovenci i dalje ne daju Mercator

Više turista za Uskrs

Slovenski Vrhovni sud odbacio je zahtjev Pivovarne Laško da se ukine zabrana raspolaganja dionicama Mercatora koju je prije nekoliko dana nametnuo tamošnji Ured za očuvanje konkurentnosti (UVK). Naime, taj regulator je naložio privremenu zabranu preknjižbi dionica Mercatora i time praktično onemogućio prodaju paketa od 23,34 posto hrvatskom Agrokoru.

Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, za uskrsnih blagdana, u razdoblju od 22. do 25. travnja, u Zagrebu i jadranskim županijama zabilježeno je 119.719 dolazaka turista, što je 208 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno je noćenja bilo 364.296, što je 192 posto više nego u uskrsnom vikendu 2010. godine. business.hr Ponedjeljak 2/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

BURno oko BRoDoGRaDILIŠta

Popijač: 'Nećemo Kosor i ja svijetu tražiti narudžbe za br

MInIStaR GoSPoDaRStVa Đuro Popijač kaže je Vlada zadovoljna radom Uprave Brodosplita, koja i dalje ima njezinu potporu snimio saša ćetković

"Tražimo od Vlade konkretne odgovore. Ako se do 15. svibnja ove godine ne prevlada sadašnje stanje, uzet ćemo stvari u svoje ruke", poručio je povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske (SMH) u Brodosplitu Joško Franić. Čelnici SMH-a su na konferenciji za novinare u Splitu upozorili kako je dva mjeseca nakon što je Europska komisija ukinula zabranu ugovaranja poslova splitskom brodogradilištu ono dovedeno na rub stečaja jer se ne ugovara gradnja novih brodova, za što su prozvali Vladu koja je gotovo stopostotni vlasnik Brodosplita. "Ovo je privatizacijska prijevara. Godinu i pol se

traži novi vlasnik Brodosplita, a 25. veljače ove godine Europska komisija je prihvatila plan restrukturiranja, ali naša Uprava i Nadzorni odbor ne mogu ugovoriti gradnju novih brodova", rekao je Franić.

Privatizacijska prijevara

"Odgovornost najviše snosi Vlada koja je imenovala i Upravu i Nadzorni odbor koji su brodogradilište ostavili bez posla", ustvrdio je te istaknuo da samoborski DIV, koji se jedini javio na natječaj za privatizaciju Brodosplita, još nije ušao u proces restrukturiranja brodogradilišta iako je Europska komisija to dozvolila još prije dva mjeseca. Franić je rekao da su

tri sindikalne podružnice iz Brodosplita poslale pismo premijerki Kosor i zatražile hitan sastanak kako bi razmotrili stanje u Brodosplitu. Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač odbacio je tvrdnje čelnika SMH da Vlada i premijerka Jadranka Kosor ne ispunjavaju obećanja dana radnicima Brodosplita i ne rade u interesu hrvatske brodogradnje. "Sve što smo dosad učinili, radili smo u interesu brodogradilišta, radnika i očuvanja proizvodnje i radnih mjesta kako bismo uspješno završili pregovore o privatizaciji", rekao je Popijač. "Ne mogu predsjednica

PoZIVaJU USkok Da PRoČEŠLJa SLUČaJ

Udruge protiv ribarskog Obrovca u Komiži Koordinacija udruga profesionalnih ribara, u kojoj su ribarske udruge Naše more iz Kaštela, Mare croaticum iz Umaga i Istarski ribar iz Pule, ocijenila je da će ribarska luka u Komiži, ako se ikada sagradi, biti poznata kao najveći ribarski Obrovac u povijesti naših prostora. Smatraju da se gradnja ribarske luke državnim novcem u Komiži može nazvati, kako kažu,

ili suludim projektom ili namjernom pronevjerom novca poreznih obveznika. "Prema svim stručnim pokazateljima, Komiža je vjerojatno zadnje mjesto na Jadranu gdje bi se ribarska luka mogla graditi", poručuju iz Koordinacije te naglašavaju kako je svima poznato da pri izboru lokacije ribarske luke obavezno treba voditi računa o dobroj cestovnoj

ili željezničkoj infrastrukturi radi povezanosti s velikim potrošačkim centrima. Stoga smatraju nepojmljivim da je nekome palo na pamet u Komiži državnim novcem gradi ribarsku luku sa svim predviđenim sadržajima. "Kada se uzmu u obzir neke druge činjenice, jasno je zašto se tamo planira trošiti državni novac. Prije svega zato što je državni tajnik

za ribarstvo Tonči Božanić upravo iz Komiže", smatraju u Koordinaciji navodeći kako Split, kao najveći grad na obali, s nekoliko postojećih luka, nema nijednu luku za ribare. Koordinacija poziva Uskok da malo pročešlja taj slučaj te da pogleda tko je sve radio na projektu i što, koliko su bili plaćeni, a naročito neka pogleda je li bilo natječaja za pojedine radnje. Hina

››

biser dana Želimo maksimalno iskoristiti izbornu godinu i u pregovorima s Vladom dobiti ono što smo uzaludno tražili prethodnih godina, stoga nam sada ne trebaju prosvjedi krešimir sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, objašnjava razloge zašto sindikati nisu obilježavali 1. svibanj u zagrebačkom Maksimiru

brojka

14,2

milijarde kuna iznosio je hrvatski robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine, što je pad za 2,5 posto, dok je uvoz povećan za 2,8 posto, na 25 milijardi kuna

uvodnik

Dampinški Damoklov mač a po rodove' nad telekomima

čekaju ocjene ek

foto cropix

Popijač se nada kako će se novi ugovori o gradnji brodova potpisati prije završetka procesa privatizacije brodogradilišta te da će i ostala brodogradilišta uskoro dobiti pozitivne ocjene EK za programe restrukturiranja, što je uvjet za zatvaranje pregovora s Europskom unijom o 8. poglavlju (tržišno natjecanje). B.hr/Hina

Tonči božanić, državni tajnik za ribarstvo

Dražen Tomić drazen.tomic@business.hr

omaći telekomunikacijski regulator početkom travnja nadopunio je odluku o Iskonovu statusu, koji je u vlasništvu HT-a, kao operateru s pretežitom tržišnom snagom i u detaljno obrazloženoj odluci HAKOM je regulirao ponašanje s cijenama. Pritom jer HAKOM za mišljenje pitao i Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja. aZTN je tako na upit HAKOM-a naveo da se poduzetnik Iskon Internet smatra poduzetnikom pod kontrolom poduzetnika HT-a iz čega proizlazi da se s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja poduzetnici HT i Iskon Internet smatraju jednim gospodarskim subjektom. Da stvar bude još zanimljivija, HT je u tromjesečnom izvješću za prvi kvartal ove godine najavio ulaganje od 230,025 milijuna kuna i za taj iznos povećanje temeljnog kapitala Iskona za vraćanje kredita i razvoj. Prema izvorima Business.hra, koji su tražili da ih ne imenujemo, Iskon po naredbi HAKOM-a ne smije nuditi telefonske usluge za manje od

fotolia

Vlade i ministar gospodarstva hodati po svijetu i tražiti narudžbe za brodove", ustvrdio je Popijač dodavši kako zbog manjka narudžbi na tržištu nije nezadovoljan radom Uprave Brodosplita, koja i dalje ima potporu vlade.

››

Poznavatelji tržišta kažu da kada se dogodi nešto poput osječkog natječaja za kupnju TK usluga, gdje manji igrači pokušaju zaraditi kikiriki, onda se HT žali, traži rušenje natječaja i pritišće HAKOM. Ali, sve je to legalno i upravo je u tome fora

16 lipa po minuti po standardnom cjeniku. Konkurentski telekomi ne mogu spustiti cijenu ispod toga. HT je ograNičeN najvišom cijenom pa tu, tvrde konkurenti, uskače Iskon da sruši njihove cijene. Znači, svi konkurenti moraju ići nisko s cijenama da prate Iskon. Rezultat je toga da operateri rade na granici isplativosti, a Iskon je, naravno, u minusu, što se zna, tvrde izvori. Kako sami tvrde, HT takvim kombinacijama čeka da kon-

kurencija pukne, a oni koji na natječaju odaberu Iskon de facto postaju HT-ovi klijenti pa liberalizacija i nije neka, tvrde na telekom tržištu.

Na TelekoM TržišTu

može se čuti da je HAKOM to regulirao tako da svi alternativci, ako to žele, mogu "slobodno“ ispod Iskonove cijene, iako se zna da to znači propadanje. A kad se dogodi nešto poput natječaja za Grad Osijek, gdje ostali zarade kikiriki, onda se HT žali, traži rušenje natječaja i pritišće HA-

KOM, tvrde dobri poznavatelji tržišta. Da, sve to je legalno, ali upravo u tome jest fora s liberalizacijom i HT-om. Međutim, pritom ne treba kriviti HT, ali ni Iskon, jer rade na reguliranom tržištu, a ostali se pritom mogu buniti samo na račun HAKOM-a jer on drži dampinški Damoklov mač nad telekom sektorom. Pritom ne treba zaboraviti da je pravo svake tvrtke da se svim sredstvima bori za svoj položaj na tržištu. Tko će biti uspješniji, vrijeme će pokazati.

tema 4-5

TKO ĆE KOME Liberalizacijom telekomunikacijskog tržišta otvo tu se već dugo ne biraju sredstva - dampinške cijene, namještanje il

Rat telekoma z ŽEljKO luKač, predsjednik Uprave Metronet telekomunikacija, potvrdio je da je njihova ponuda na natječaju u Osijeku doista bila najniža

Na posljednjem javnom natječaju za telekomunikacijske usluge za Grad Osijek HT je ponudio oko 17 milijuna kuna, njegova tvrtka kći Iskon oko 15 milijuna, a Optima i Metronet ponudili su višestruko manje iznose - 5,2 odnosno 4,7 milijuna kuna Međusobne optužbe tko će dampingom cijena srušiti telekomunikacijske javne natječaje već postaju pomalo smiješne, upozorava naš izvor s telekomunikacijskog tržišta, jer Hrvatski Telekom i njemu pripadajući operater Iskon u segmentu fiksne telefonije imaju strogo regulirane cijene, koje je odredio regulator HAKOM, odnosno HT i Iskon proglašeni su operaterima s pretežitom tržišnom snagom. Što se tiče jedne od posljednjih telekomunikacijskih javnih nabava za Grad Osijek, kako doznaje Business. hr, HT je ponudio nešto više od 17 milijuna kuna, Iskon oko 15, a dva su se manja telekoma, Optima Telekom i Metronet, smjestila mnogo niže. Op-

tima je ponudila 5,2 milijuna kuna, a Metronet 4,7 milijuna kuna i to, kako tvrdi naš izvor, govori u prilog činjenici da Iskon nije krenuo u damping. Potvrđuju to i iz Iskona, čiji je predsjednik Uprave Saša Kramar, i tvrde da su ponudili 14,791 milijun kuna, a ponude drugih operatera ne žele komentirati. Samo kratko zaključuju da na natječajima za telekomunikacijske usluge nastupaju transparentno i s troškovno orijentiranim ponudama.

Oprezno s dampingom

Iz Metroneta, čiji je predsjednik Uprave Željko Lukač, napominju pak kako natječaj ne žele komentirati jer je u tijeku te kažu da im je

KrisTiaN uwE ĆurKOviĆ, predsjednik Uprave H1 Telekoma, kaže da su javni natječaji često sastavljeni tako da se nekog od ponuđača preferira

ponuda bila zaista najniža. U slučaju natječaja za Grad Osijek govori se o rasponu cijene od gotovo 1:4, kaže još jedan izvor Business. hr-a s telekom tržišta i pritom ističe kako je suštinska razlika u tome da, primjerice, iza tzv. alternativaca ne stoji nitko, a iza Iskona stoji HT kao vlasnik. Prema njegovim riječima, to znači da HT kao operater s pretežitom tržišnom snagom zakonski ne smije rušiti cijene ispod određene granice jer će time uništiti sve ostale, a HAKOM je nedavno dokazao da je kršio zakon. "Najbolji pokazatelj da je to uistinu tako jest činjenica da Iskon ima negativne poslovne rezultate, dok ostali imaju pozitivne jer sebi ne mogu priuštiti damping koji će ih uništiti. Koji će od manjih telekoma postaviti koju cijenu, stvar je pojedinog slučaja i natječaja, no sigurno je da nitko neće toliko rušiti cijenu da na kraju nema nikakve zarade", tvrdi naš izvor. Što se tiče slučaja u Osijeku, očito se išlo na rušenje natječaja, pisanje žalbi i slično. No toga je bilo i u prijašnjim slučajevima, a žalbe su odbijene jer se radilo transparentno i po zakonu, zaključuje naš izvor. "Primjer provedenog nadmeta-

nja za telekomunikacijske usluge za Grad Osijek pokazuje sve slabosti sustava javnih nadmetanja u sektoru telekomunikacija. Ako je točan podatak koji navodite o omjeru ponuđenih cijena usluge, to odmah ukazuje na problem, jer kako je moguće na osnovi samo dvaju parametra - cijene minute razgovora i cijena naknada - postići toliku razliku u cijeni", ističe Sanjin Škrtić, izvršni direktor za prodaju i marketing Optima Telekoma.

Nepovoljan položaj

"Čini se da je riječ o nedovoljnom poznavanju telekomunikacija i nestručno sastavljenoj natječajnoj dokumentaciji, koja onda onemogućuje odabir najboljeg ponuđača i adekvatno tehničko rješenje", objašnjava Škrtić. S druge strane, novi telekom operateri često su u izrazito nepovoljnom položaju u odnosu na HT jer moraju doslovno tehnički preslikavati postojeću situaciju kod korisnika, a to ponekad znači tehnički ispuniti standarde i opremu koja je stara i više od 30 godina, pojašnjava Škrtić. "Većina obveznika javne nabave nabavu telekomunikacijskih usluga doživljava kao nepotreban administrativan posao koji treba 'odraditi', pa ga

orena je 'sezona lova' na državne institucije i javna poduzeća i ili rušenje natječaja

business.hr Ponedjeljak 2/5/2011

za javni novac SANJIN ŠKrTIĆ, izvršni direktor za prodaju i marketing OT-a, ističe da se javni natječaji često doživljavaju kao nešto što treba samo 'odraditi'

pokušavaju realizirati uz što manje napora, a to u konačnosti znači zadržavanje postojećeg stanja. U tome im pogoduje i trenutačna regulativa koja dozvoljava povezivanje javne nabave za mobilnu i fiksnu telefoniju, nemogućnost izdavanja jednog računa od jednog operatera pa se takav kriterij navodi kao razlog za isključenje iz nadmetanja", ističe Škrtić. "U slučaju žalbe Državnoj komisiji za kontrolu provedbe javnog nadmetanja ona isključivo vodi računa o postupku nabave, dok nas u sluča-

SAŠA KrAMAr, predsjednik Uprave Iskona, kaže da kompanija kojoj je na čelu ne radi damping cijena i potvrđuje da su u Osijeku ponudili 14,7 milijuna kuna, što je, po njegovim riječima, još jedan dokaz da ne obaraju cijene drugima

jevima kada se operateri žale na sam predmet nadmetanja upućuju na HAKOM pa provedba nadmetanja može potrajati i nekoliko mjeseci", objašnjava Škrtić. Cijelo to vrijeme, ističe Škrtić, veliki gubitak trpe operateri jer ulažu resurse kako bi ispunili sve zahtjeve iz natječaja s vrlo upitnim krajnjim rezultatom, a novcem poreznih obveznika nepotrebno se plaćaju skuplje telekomunikacijske usluge. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

LOŠE NAPISANI NATJEČAJI

Realna cijena je do 35% niža od HT-ove Predsjednik Uprave H1 Telekoma Kristian Uwe Ćurković tvrdi kako se zbog loše pripremljenih javnih natječaja u telekom sektoru mnogo vremena gubi na pripremu dokumentacije. "Na kraju, ako si najjeftiniji, većinom se netko žali i to odgađa primjenu natječaja. Takav je bio slučaj s natječajem za nabavu usluga mobilne telefonije za državu, koji je u mnogim segmentima bio iznimno nelogično i loše sročen i taj se postupak oduljio zbog žalbe", kaže Ćurković.

Prema njegovim riječima, natječaji su većinom napisani tako da se nekog od ponuđača preferira, i to tako da se uvode kategorije poput broja inženjera u regiji, certifikata koje ti inženjeri moraju imati, potrebne opreme i tehnologija, a koriste se i financijske rezultati kako bi se određene kompanije u startu eliminirale. Ćurković zaključuje da je realna ponuđena cijena oko 25 do 35 posto niža od cijene koju nudi HT.

IvIcA MudrINIĆ, predsjednik Uprave i glavni izvršni direktor HT-a, tvrtke koja je pod budnim nadzorom HAKOM-a, regulatora koji je dokazao da je HT nedavno kršio zakon

tema 6-7

VIŠE IH NE MUČI TEČAJ Ina je u prva tri mjeseca 2011. ostvari dobiti, a u istom razdoblju prošle godine zabilježila je gubitak od 13

Sjeverni Jadran

vratili inu u p

Vodstvo Ine objavilo je da za ovu godinu planira ukupne investicije u visini od 2,5 milijardi kuna, od čega će većina novca biti uložena u istraživanje i proizvodnju, odnosno osnovno poslovanje tvrtke, koje je u prvom tromjesečju poraslo 618 milijuna kuna U prvom tromjesečju tekuće godine Ina grupa je ostvarila 1,053 milijarde kuna neto dobiti i to je značajan napredak u odnosu na prošlu godinu, kada je u istom poslovnom razdoblju zabilježila gubitak od 131 milijun kuna, što je posljedica nerealiziranih pozitivnih tečajnih razlika na revalorizirane kredite zbog slabijeg američkog dolara u odnosu na kunu na kraju prvog tromjesečja, potvrdio je predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott na konferenciji za novinare održanoj u petak. Pozitivan poslovni rezultat Uprava Ine pripisuje pozitivnim kretanjima u kompaniji i na tržištu, ali i poboljšanju efikasnosti poslovanja, većim uštedama, smanjenju operativnih troškova i kvalitetnijem vođenju kompanije. U istom je razdoblju EBITDA premašila dvije milijarde kuna, što je također porast u odnosu na 1,1 milijardu kuna zabilježenu u istom razdoblju 2010. godine. Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 1,3

milijarde kuna, a u istom razdoblju prošle godine ta je brojka iznosila samo 417 milijuna kuna. Neto prihodi od prodaje povećani su za 23,2 posto, na 6,94 milijarde kuna, a kao razlog osjetnog povećanja navedena je povećana proizvodnja ugljikovodika sa bušotina u sjevernom Jadranu i Siriji, ali i poboljšane situacije u vanjskom okruženju i povećanje cijena sirove nafte u segmentu istraživanja i proizvodnje.

Omele ih komplikacije

Doprinos poslovanja sektora rafinerija i marketinga također je poboljšan, ali i dalje je negativan, dijelom zbog problema na početku rada hidrokreking postrojenja u rafineriji u Rijeci. Dobit u segmentu istraživanja i proizvodnje kao osnovne djelatnosti Ina grupe u prvom tromjesečju 2011. godine pokazuje porast od 618 milijuna kuna u odnosu na prvo tromjesečje 2010. godine te iznosi 1573 milijuna kuna, a to se pripisuje većoj prosječnoj prodajnoj cijeni ugljikovodika (za 24 posto) te 20-postot-

Financijski rezultati Ina grupe (MSFI) (mil. kn)

2010.

Neto prihod od prodaje EBITDA

X - XII. 2010.

I - III. 2010.

I - III. 2011.

25.866

7.360

5.636

6.943

23,2

5.048

1.060

2.019

90,5

Dobit iz osnovne djelatnosti

2.128

772

343

1.118

225,9

Neto financijska dobit (gubitak)

(810)

(263)

(411)

260

n.a.

961

401

(131)

1.053

n.a.

Neto dobit/gubitak

IZVOR: INA

nom povećanju dnevne proizvodnje ugljikovodika zbog povećane proizvodnje u sjevernom Jadranu i puštanja u proizvodnju naftno-plinske stanice Jihar u Siriji. U sektoru rafinerija i marketinga ostvaren je gubitak iz osnovne djelatnosti (bez jednokratnih stav-

ki) od 29 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 271 milijun kuna. Rezultat je to optimiziranja procesa nabave nafte i 6-postotnog povećanja prodaje, uglavnom proizvoda EURO V kvalitete. Uz to, Ina je sa svojim pro-

izvodima više prisutna i na tržištu susjedne BiH, što je također pridonijelo pozitivnijem rezultatu poslovanja. No nepredviđeni problemi i komplikacije prilikom puštanja u rad hidrokreking postrojenja umanjili su rezultat poslovanja. Ina i u ovoj godini na-

ila 1,053 milijarde kuna neto 31 milijun kuna

OGLAS

i Sirija

pluS

zolTAN AldoT, predsjednik Uprave Ine, i Želimir Šikonja, izvršni direktor Ine za istraživanje i proizvodnju nafte i plina foto buljubašić/cropix

mjerava nastaviti provoditi mjere poboljšanja efikasnosti poslovanja te razvoja i proširenja domaćeg i inozemnog portfelja, najavio je Aldott, dodajući kako su nove investicije nužne jer bez njih nema održivog poslovanja. Stoga Ina grupa za ovu godinu planira ukupne investicije u visini od 2,5 milijarde kuna, od čega će većina novca biti uložena u istraživanje i proizvodnju, a potom i u preradu nafte, prodaju i distribuciju.

Trpe zbog marži

Već ove godine Ina planira intenzivirati istraživanje

na bušotinama u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i na sjevernom Jadranu, potvrdio je izvršni direktor za istraživanje i proizvodnju nafte i plina Želimir Šikonja. Odgovarajući potom na pitanja novinara, Aldott izbjegao je preciznije odgovoriti na pitanje o Molovu stavu o odluci Hanfe da ponovno zaustavi trgovanje dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi, konstatirajući kako je Mol svoj stav o tome već izrekao kroz priopćenje objavljeno u četvrtak. No dodao je kako se nada da će se trgovanje uskoro nastaviti jer duga pauza nije do-

bra ni za koga, a posebno ne za male dioničare koji su, kako je rekao, izuzetno zainteresirani za nastavak trgovanja. Izvršni direktor za rafinerije i marketing Peter Chmurčiak komentirao je i nastavak modernizacije postrojenja rafinerije Sisak, rekavši kako će se, nakon što je postrojenje za izomerizaciju pušteno u pogon u sklopu dovršetka prve faze modernizacije, revidirati opseg nastavka procesa modernizacije toga postrojenja. Uzimajući u obzir nepovoljnu situaciju u poslovanju rafinerija u cijelom svijetu, koje trpe znatne gubitke zbog smanjenja marži, te ovisno o potražnji za derivatima na tržištu, Ina će, kazao je Chmurčiak, i sljedećih godina nastaviti provoditi plan modernizacije rafinerije u Sisku. Dosad je u modernizaciju rafinerija uloženo 800 milijuna američkih dolara. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 2/5/2011

U OŽUJKU

Industrijska proizvodnja pala 4,1 posto

Zagreb. Industrijska proizvodnja u ožujku je smanjena u odnosu na veljaču 0,2 posto, a u odnosu isti lanjski mjesec pala je 4,1 posto, objavio je u petak Državni zavod za statistiku. Na godišnjoj razini pala je i u siječnju (6,7 %) te u veljači (4,1%), pa je kumulativno u prva tri mjeseca smanjena 4,9 posto.

Ukupan broj zaposlenih u industriji u ožujku je bio veći 0,2 posto u usporedbi s veljačom, a u usporedbi s ožujkom 2010. manji je 4,4 posto. Na mjesečnoj se razini bilježi pad proizvodnje intermedijarnih proizvoda 7,5 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju 0,4 posto. Istodobno je proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća 6,2 posto, kapitalnih proizvoda 5,6 posto, a energije 3,1 posto. Na godišnjoj razini proizvodnja intermedijarnih proizvo-

da manja je 8,9 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 3,7 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju 1,2 posto. Porasla je proizvodnja kapitalnih proizvoda 2,1 posto, a energija je veća 0,2 posto. Na mjesečnoj razini u rudarstvu i vađenju bilježi pad se 2,5 posto, a u prerađivačkoj industriji 1 posto. Na godišnjoj razini proizvodnja u rudarstvu i vađenju imala je pad 4,5 posto, a u prerađivačkoj industriji pad je 4,1 posto . H

BROJKA

1,9

posto ili za 6281 osobu smanjen u ožujku broj nezaposlenih u odnosu na veljaču pa je krajem ožujka u HZZ-u bilo evidentirano 330.130 nezaposlenih

Orco: Nema spora s malim dioničarima SUNČANI HVAR Na izvanrednoj skupštini temeljni kapital najprije je smanjen sa 731,1 milijun kuna na 292,4 milijuna, a zatim povećan na 333,6 milijuna kuna ulaganjem potraživanja države i Orca. Nominalna vrijednosti dionica smanjena je sa 100 na 40 kuna

ćih potraživanja, objasnila je M. Hrebac.

Dogovor s bankama

DIRK R. BUEK, predsjednik Uprave Sunčanog Hvara, Marija Hrebac, članica NO-a i direktorica Orco projekta u Hrvatskoj, i Jacques Bourgedis, predsjednik NO-a foto šuvar/cropix

Nakon što je Uprava Sunčanog Hvara predložila odluku o pojednostavnjenom smanjenju temeljnog kapitala radi pokrića gubitaka, u petak je održana izvanredna glavna skupština te tvrtke. Na skupštini je prihvaćena i odluka o povećanju temeljnog kapitala ulaganjem prava, odnosno unosom potraživanja dvaju većinskih dioničara - Hrvatskog fonda za privatizaciju (HFP) i Orco Property grupe. Temeljni kapital tako je najprije smanjen sa 731,1 milijun kuna na 292,4 milijuna kuna, a zatim povećan na 333,6 milijuna kuna ulaganjem potraživanja koja država i Orco imaju prema

Sunčanom Hvaru. Tim potezima pokriveni su akumulirani gubici Sunčanog Hvara od 1996. do 2009., koji su iznosili 397,9 milijuna kuna.

Pretvaranje potraživanja

"Na današnjoj skupštini dioničara potvrdili smo dogovor koji je prije postignut između dioničara HFP-a i Orco Property grupe, u kojem su oba dioničara odlučila zajednički sudjelovati u spašavanju društva. Rasteretili smo društvo za dio pozajmica njihovim pretvaranjem u temeljni kapital i potvrdili odluke s prethodne skupštine", kazala je Marija Hrebac, direktorica

Orco projekata u Hrvatskoj i članica Nadzornog odbora, te potvrdila kako je nominalna vrijednosti dionica smanjena sa 100 na 40 kuna, čime se ozdravljuje bilanca tvrtke. Rekla je kako je Uprava sve prijedloge i odluke donijela radi spašavanja društva te kako na skupštini nije bilo nikakvih novih odluka. Istaknula je i da nema nikakva spora s malim dioničarima pa je njihovo jedino pitanje bilo zašto i oni ne sudjeluju. Objasnila je da je razlog taj što proteklih godina nisu davali nikakve pozajmice društvu, stoga nisu imali ni potraživanja. Ovo je bilo pretvaranje postoje-

Kad je riječ o reprogramiranju obveza s bankama, kazala je kako se nastavlja aktivno raditi na tome i da se reprogramiranjem postojećih kredita traži način da društvo Sunčani Hvar dugoročno funkcionira, bude profitabilno i samo plaća financijske obveze. "S bankama još pregovaramo, ali sada, kada su dioničari potvrdili da su ozbiljni u spašavanju društva, kad su zajednički nastupili i potvrdili sve dogovore na skupštini, vrlo je izgledno da će doći do dogovora. Nema razloga da tako ne bude", kazala je M. Hrebac. Potvrdila je kako je država već uplatila dio najavljene nove pozajmice od 19,9 milijuna kuna, a drugi se dio očekuje uskoro, kao i imenovanje člana Agencije za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Jučer je otkriven i podatak kako je otvaranjem sezone i tijekom uskrsnih blagdana Sunčani Hvar ostvario 20-ak posto bolje rezultate nego prošle godine. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 2/5/2011

PLUS 11 POSTO

Metronetu prihodi porasli na 37,6 mil. kuna Zagreb. Metronet je u prvom kvartalu ostvario rast prihoda od 11 posto, na 37,6 milijuna kuna. Operativna dobit (EBITDA) iznosila je 17,6 milijuna, što je za 1,6 milijuna više nego u istom lanjskom razdoblju. EBITDA marža porasla je sa 29 na 36 posto. Na kraju prvog tromjesečja 2011. operativni novča-

OBRTNIčKI FORUM

S gotovo 35% rada na crno treći smo najlošiji u Europi Prema prijedlogu hrvatske obrtničke komore, novim zakonom kažnjavali bi se oni koji rade na crno, ali i naručitelji posla, pa bi se omogućio nadzor u privatnom prostoru "Vjerujemo da ćemo postići suglasje jer je to opći interes", rekao je u Varaždinu Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, govoreći na drugom Obrtničkom forumu o radu na zakonu o sprječavanju i zabrani neregistrirane djelatnosti, čiji je prvi prijedlog izazvao negativne reakcije u javnosti. "Ispada da kada se u ovoj državi želi uvesti red, onda imamo problem. To se pokazalo u dosadašnjoj raspravi. Međutim, obrtnici to ne prihvaćaju i želimo da se konačno uvede red", istaknuo je Ranogojec, najavljujući da prijedlog zakona ovih dana ide u drugo čitanje. U novom prijedlogu neće biti nekih spornih pojedinosti, posebice da se nelegalnom djelatnošću smatra pomoć prijatelja, rodbine i susjeda udaljenih više od 500 metara. Umjesto toga, predlaže se da inspektori utvrđuju je li riječ o radu na crno ili o susjedskoj, odnosno prijateljskoj i rodbinskoj pomoći. Siva ekonomija, kako je istaknuo, ozbiljan je pro-

blem našega gospodarstva u cjelini, što rječito pokazuje istraživanje dr. Fridricha Schneidera prema kojemu je Hrvatska s gotovo 35 posto rada na crno treća među 31 europskom zemljom. "To je porazno. Stoga smo već nekoliko puta ukazivali na nužnost donošenje posebnog zakona po kojemu bi se, uz ostalo, omogućavao nadzor i u privatnom prostoru. Prema tom prijedlogu, kažnjavali bi se oni koji rade na crno i to još oglašavaju, ali i naručitelji posla. Jer, primjerice, kojim pravom netko tko dobiva plaću iz državnog proračuna smije uzeti nekoga tko ima fuš, odnosno neregistrirani obrt ili trgovačko društvo? Odakle mu pravo da plaća na ruke i tako sprječava da novac ulazi u državni proračun. To je nešto o čemu trebamo svi razmisliti, ali kada nešto takvo spomenete, svi se dignu na zadnje noge", ustvrdio je predsjednik HOK-a tijekom foruma, na kojem je bilo riječi o mogućnostima održavanja obrtništva te prilagodbi standardima Europske unije. Ranogajec je naglasio da je u posljednje dvije godine broj obrta smanjen sa 103.000 na 88.000, od čega su čak 44.000 u blokadi, a 32.000 u blokadi duljoj od godinu dana pa je pitanje rade li uopće. Ivica Kruhoberec

ni tok otišao je u plus te dosegnuo 670.000 kuna, dok je u isto vrijeme lani bio -3,9 milijuna kuna. Kao što je postotno rastao i prihod, tako je i za 11 posto zabilježen rast broja poslovnih korisnika. Gubitak je u prvom kvartalu 2011. u odnosu na isto razdoblje 2010. smanjen 22 posto, sa 13,7 na 10,7 milijuna kuna. Ukupan dug u prvom kvartalu 2010. iznosio je 480,2 milijuna, dok u prvom tromjesečju 2011. iznosi 475,7 mil. kn. Kratkoročne obveze sa 138,2 milijuna iz 2010. narasle

su na 184,8 milijuna, dok su dugoročne smanjene sa 441,3 iz prva tri mjeseca prošle godine na 404,7 u prvom tromjesečju 2011. Ukupne su obveze narasle sa 579,5 milijuna u razdoblju siječanj-ožujak 2010. na 589,5 milijuna kuna. Dennis Rukavina, član Uprave za financije, kaže da su postali prvi alternativni operator s pozitivnim tokom novca zbog uspješne strategije ulaganja u vlastitu optičku mrežu te orijentiranja na hrvatske tvrtke i državne institucije. D. T.

ROCA U RUSIJI

Akvizicija vlasnika Inkera Zagreb. Španjolska tvrtka Roca, koja je 2006. kupila Inker, jedinog proizvođača sanitarne keramike u Hrvatskoj, preuzela je vodeću rusku kompaniju za proizvodnju namještaja za kupaonski prostor Akvaton. Roca je na rusko tržište ušla početkom 90-ih, lani je kupila tvrtku Ugrakeram OOO, pa sada ondje ima pet proizvodnih pogona i zapošljava 2500 radnika. B.hr

Susjedska po nije fuš nego NOVA VERZIJA ZAKONA Ministarstvo gospodarstva prihvatilo je gotovo sve primjedbe na nove propise o sprječavanju neregistrirane djelatnosti pa se pomaganje u berbi ili selidbi, primjerice, neće kažnjavati ako se obavlja bez plaćanja te ako se ne oglašava i ako se obavlja povremeno ili volonterski U novoj verziji Zakona o zabrani sprječavanja neregistrirane djelatnosti, koja će ovoga tjedna sa sjednice Vlade biti poslana u drugo saborsko čitanje, bit će propisano da rad za vlastite potrebe, obiteljska pomoć, susjedska pomoć, prijateljska pomoć i nužni rad zbog sprječavanje nesreća, elementarnih i drugih nepogoda nisu neregistrirane djelatnosti, odnosno rad na crno. Takav se rad, pomaganje u berbi ili selidbi, primjerice, neće zabranjivati i kažnjavati ako se obavlja bez plaćanja i bez drugih materijalnih koristi te ako se ne oglašava i ako se povremeno ili volonterski obavlja.

Legaliziranje fuša

Državna tajnica za malo i srednje poduzetništvo

TIhANA KRALJIć, državna tajnica za malo i srednje poduzetništvo snimio hrvoje dominić

Tihana Kraljić objasnila je da je Ministarstvo gospodarstva prihvatilo gotovo sve primjedbe koje su u predloženom zakonu upućene u prvom saborskom čitanju, a uglavnom su se odnosile na iznimke

koje se u prvoj verziji zakona pokušalo definirati i zabraniti kako se rad na crno ne bi "švercao" kao susjedska, obiteljska ili prijateljska pomoć. U novoj verziji zakona bit će navedeno i da se zabranom

LOŠ KVARTAL

Neto dobit Janafa pala 24,8 posto

Zagreb. Jadranski naftovod ostvario je u prvom tromjesečju poslovne prihode od 97,8 milijuna kuna, što je na razini istog lanjskog razdoblja, dok je neto dobit pala 24,8%, na 17 milijuna kuna. Poslovni prihodi bili su za milijun kuna niži nego u istom lanjskom razdoblju, kao posljedica manjeg obujam tran-

sporta nafte i skladištenja za inokupce. Ukupni prihodi dosegnuli su 100,6 milijuna kuna, što je na razini istog lanjskog razdoblja. Poslovni rashodi dosegnuli su 77,1 milijun kuna, što je za 6,3 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani. Neto dobit smanjena je za 5,6 milijuna kuna (24,8%). Bruto dobit od 21,3 milijuna kuna je za 7 milijuna kuna niža nego u istom lanjskom razdoblju, ali i 3,5 posto viša od planirane, navodi se, među ostalim, u izvješću Janafa. H

omoć tradicija neregistriranih djelatnosti ne ugrožava tradicija susjedske i druge pomoći koja se uvriježila na ovim prostorima. Državna tajnica Kraljić vjeruje da zbog odustajanja od navođenja iznimki i preciziranja da susjedska i druge pomoći nisu rad na crno u drugom čitanju neće biti nesporazuma i protivljenja donošenju predloženoga zakona, pogotovo zato što se njime ponajprije nastoje spriječiti rad na crno i nelojalna konkurencija, uklanjanjem apsurdne situacije u kojoj su državni inspektori imali ovlasti nadzirati i kažnjavati registrirane obrtnike i poduzetnike, a ne i one koji svoju djelatnost nisu prijavili i registrirali nego su je obavljali bez plaćanja poreza, doprinosa i drugih davanja. Izmjenama drugih zakona nastojat će se, pak, stimulirati prijavljivanje i legaliziranje dodatnog rada ili kontinuirano obavljanje sitnih popravaka po kućanstvima koji se sada uglavnom obavljaju u "fušu" jer se njihovo prijavljivanje nikako ne isplati i ne potiče. Tihana Kraljić najavljuje i da će najmanje oko 6000 malih i srednjih po-

duzetnika koji su podnijeli zahtjev za dobivanje nepovratnih poticaja od Ministarstva gospodarstva uskoro doznati jesu li im poticaji odobreni.

Poduzetnicima 409 mil.

Natječaj za dodjeljivanje poticaja za 16 programa završen je 26. travnja, a do kraja prošloga tjedna obrađeno je i "uneseno" 2850 zahtjeva. Kako je, primjerice, u programu jačanja konkurentnosti "uneseno" oko 400 od ukupno pristiglih oko 1000 zahtjeva, državna tajnica Kraljić vjeruje da će biti premašena lanjska brojka od 5689 zahtjeva. Dok je lani odobreno 326 milijuna kuna bespovratnih poticaja, ove će godini biti odobreno 409,7 milijuna kuna, kaže Tihana Kraljić, dodajući kako očekuje da će i ove godine, kao i lani (odobreno 1547 zahtjeva), najviše zahtjeva biti odobreno u programu za žene poduzetnice. Za poticanje poduzetničkih zona u ovoj će godini biti dodijeljeno 50 milijuna kuna, zaključila je Kraljić, podsjetivši kako se i tim novcem uglavnom potiče malo i srednje poduzetništvo. Zoran Daskalović

OGLAS

moja lisnica Ponedjeljak 2/5/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Nema te akcije koja ako fond nije dovol

AKCIJE KOJE ULAGAČE ZNAČE Kao načinom privlačenja novih klijenata i povećanja uloga postojećih investitora fondovi se koriste akcijama koje se većinom odnose na ukidanje ulazne ili izlazne provizije o tržišnim uvjetima. Netko tko nije želio ulagati u fondove neće ni tijekom akcije, no to svakako može potaknuti nekoga tko se nije mogao odlučiti u koji fond želi ulagati da izabere onaj koji ne naplaćuje ulazne ili izlazne naknade", tvrdi Likar te napominje kako neki fondovi ionako imaju nula posto naknade, a

ostali se koriste prigodama poput godišnjica ili izbacivanja novih proizvoda da akciju primijene na sve.

Bez ulazne provizije

Ilirika Investments kao jedan od načina privlačenja novih klijenata i povećanja uloga postojećih investitora primjenjuje akcije koje se

››

snImIO hrvOje dOmInIć

Kako bi privukli nove klijente i povećali uloge onih starih u razdoblju slabijeg pritoka kapitala, investicijski fondovi pokreću akcije koje se većinom odnose na ukidanje ulaznih, odnosno izlaznih naknada. Iako iz fondova koji su sudjelovali u anketi Business. hr-a poručuju kako one uvijek imaju pozitivan rezultat, neki napominju kako nema te akcije koja će privući ulagače ako fond nije zanimljiv. "Fond koji nije interesantan može stalno imati akcije, ali to neće uroditi plodom", kazao je vlasnik internetskog portala Hrportfolio.com Istok Likar. Ukupno 23 fonda trenutačno nude akcije koje se većinom odnose na ukidanje ulaznih, odnosno izlaznih naknada na određeno razdoblje, a povremenim akcijama pribjegavaju sve vrste fondova. "To pozitivno utječu na interes ulagača, ali sve ovisi

NOvE UpLAtE Pojedini predstavnici fondova tvrde da akcije fond

Netko tko nije želio ulagati u fondove neće ni tijekom akcije, no to svakako može potaknuti nekoga tko se nije mogao odlučiti u koji fond želi ulagati da izabere onaj koji ne naplaćuje ulazne ili izlazne naknade IZtOK LIKAr, vlasnik internetskog portala Hr.portfolio

većinom odnose na ukidanje ulazne provizije tijekom akcije. Upravo je u petak istekla jedna slična prema kojoj za sve uplate primljene do 14 sati u fondove Ilirika JIE , Ilirika JIEB, Ilirika Gold i Ilirika Bric nije bilo ulazne provizije. "Među ostalim akcijama jedna je za prelazak između naših fondova, što je za klijente posve besplatno. Tako se povećava kontrola nad novcem i autonomija u vlastitoj investicijskoj politici", tvrdi

DOBROVOLJNI U DOBITKU

Mirex u laganom padu Vrijednost indeksa Mirex, prosječne vagane vrijednosti četiriju obveznih mirovinskih fondova, zabilježila je lagan pad. Prema Hanfinim podacima, u odnosu na prethodni dan vrijednost mu je pala 0,07 bodova, ili 0,05 posto, na 161,3616 bodova. Posljedica je to proporcionalne podijeljenosti obveznih mirovinskih fondova na dobitnike i gubitnike. Tako je vrijednost

Raiffeisen fonda pala 0,15 posto, na 161,106 bodova, a fonda PBZ Croatia osiguranja 0,04 posto, na 153,9821 bod. S druge je pak strane vrijednost AZ fonda porasla 0,01 posto, na 163,0667 bodova, a dobitak Erste Plavi fonda bio je minimalan pa je njegova vrijednost iznosila 166,1679 bodova. Od dobrovoljnih mirovinskih fondova većina ih je, ipak, bilježila dobitke. Tako je vrijednost AZ

profit DMF-a viša 0,11, Erste Plavi Protect DMF-a 0,03 a AZ benefit DMF-a i Erste Plavi Expert DMF-a po 0,01 posto. S druge je pak strane vrijednost Raiffeisen DMF-a niža 0,15, a Croatia osiguranje DMF-a 0,035 posto. Od zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova većina ih je bilježila pad vrijednosti. Tako je vrijednost fonda Ericssona Nikole Tesle pala 0,17, a fonda Novinara 0,16 posto. Vrijednost AZ fonda Hrvatske kontrole zračne plovidbe porasla je pak 0,12, a AZ Zagreb fonda 0,11 posto. H

sMaNJeNa KaMaTa

Rast potražnje na Tržištu novca kreditnih limita. Prosječna je kamatna stopa smanjena sa 1,09 na 0,81 %. Najviše je, 43,7 mi. kuna, plasirano putem prekonoćnih pozajmica, a kamatna stopa lagano je korigirana 0,34 na 0,35 posto. Plasirano je i 18 mil. kuna ročnih pozajmica na rok od tjedan dana uz kamatnu stopu od jedan posto te 10 milijuna kuna pozajmica na rok od tri mjeseca uz kamatnu stopu od 2,5 posto. H

Na Tržištu novca u petak je zabilježen rast ukupno prijavljene potražnje čak 82 posto. Pritom je ukupno prijavljena potražnja danas iznosila 101,7 milijuna kuna, ili oko 82% više nego dan prije. Istodobno je ponuda bila 291,7 mil., ili samo dva posto više nego u četvrtak. Ukupan promet dosegnuo je 71,7 mil. kuna, a pritom je 30 mil. kuna potražnje ostalo nepodmireno zbog iskorištenih

a će privući ulagače ljno zanimljiv kako je njihov tržišni udio dodatno ojačan rezultatima u prošlom mjesecu, a prema Hanfinu izvješću za ožujak iznosi 17,86 posto.

dova uvijek rezultiraju poveÊanjem koliËine uplata

Tomislav Cvetan iz Ilirika Investmentsa. Cvetan kaže kako takve akcije uvijek rezultiraju povećanjem količine uplata te napominje da su u Ilirici vrlo zadovoljni uspjehom fondova u travnju. "Budući da smo u specifičnom razdoblju u kojem vladaju blaga nelikvidnost i razni vanjski utjecaji koje je naš menadžment amortizirao dobrim postupcima na tržištima, a većinu anulirao,

FOTOLIA

uspjeli smo zadovoljiti postojeće klijente i privući nove", kaže Cvetan. Raiffeisen Invest društvo za upravljanje investicijskim fondovima je do kraja lipnja 2011. godine produljilo akciju za ukidanje izlazne naknade svih uplata za obveznički fond Raiffeisen Bonds. Do 30. lipnja 2011. godine neće se naplaćivati ni ulazna naknada za mješoviti fond Raiffeisen Prestige. Iz tog društva poručuju

Iz Erste Investa javljaju kako u ovom trenutku imaju akciju "Bez izlaznih naknada" za sva nova ulaganja u obveznički fond Erste Bond u promotivnom razdoblju do 31. svibnja. "Zadovoljni smo rezultatima koje naši fondovi ostvaruju u 2011. godini. Naravno, u vidu treba imati i objektivne okolnosti i situaciju na tržištu. No veseli nas činjenica da smo primjerice u domeni obvezničkih i dioničkih fondova postigli korak naprijed", kaže član Uprave Erste Investa Miroslav Jurišić. On podsjeća kako je nužno zapamtiti da prinos u dosa-

››

snImIO hrvOje knez

prinos nije jamstvo

MIROsLaV JURIšIć, član Uprave Erste Investa

dašnjem dijelu godine nije nikakvo jamstvo i/ili indikacija kako će se fond ponašati u ostatku godine. Na dan 31. ožujka 2011. ukupna imovina pod upravljanjem Erste Investa iznosila je 3,77 mili-

jardi kuna. U povodu prve godišnjice uspješnog poslovanja dioničkog fonda ZB BRIC+ ZB Invest odlučio je sve uplate u fond do 29. srpnja 2011. osloboditi plaćanja izlazne naknade pri isplati udjela iz fonda. "Mogućnost ulaganja na dinamičnim tržištima privukla je znatan interes ulagatelja, pa je tako imovina fonda ZB BRIC+ do sredine travnja 2011. dosegnula iznos više od 140 milijuna kuna, a ukupan broj ulagatalja u fondu premašio 1100 klijenata", poručili su iz ovog fonda. ZB Invest potkraj ožujka investicijskim fondovima i individualnim portfeljima vrijednosnih papira upravlja imovinom vrijednom više od 4,7 milijardi kuna. Biljana Starčić

Budući da smo u specifičnom razdoblju u kojem vlada blaga nelikvidnost i razni vanjski utjecaji koje je amortizirao naš menadžment dobrim postupcima na tržištima, a većinu anulirao, uspjeli smo zadovoljiti postojeće klijente i privući nove TOMIsLaV CVeTaN iz Ilirika Investmentsa

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > fondovi > banke > krediti

14-15

7,35

kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je ojačala 0,04 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

4,94 5,70 kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; kuna je ojačala 2,09 posto prema američkom dolaru

kuna iznosio je u petak tečaj švicarskog franka; franak je prema kuni ojačao 0,007 posto

8,24

1246,29

kune iznosio je u petak tečaj britanske funte; kuna je prošlog tjedna ojačala 1,17 posto prema funti

bodova iznosila je u petak vrijednost indeksa Crobex 10

business.hr Ponedjeljak 2/5/2011

PRA∆ENJE TRÆI©TA Banke su u prosjeku smanjile kamate na postojeÊe kredite 0,25 posto, dok su ranije gotovo sve smanjivale kamate na πvicarske franke jer je jaËanje te valute rezultiralo poskupljenjem anuiteta, a mnoge su potvrdile da su spremne razmisliti o daljnjem sniæavanju kamata

snimio hrvoje dominić

Banke u utrci za sniženje kamata na postojeće kredite

FRANJO LUKOVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, koja je zadnja u nizu banaka koje su snizile kamate na postojeće kredite

Zagrebačka banka potkraj prošloga tjedna odlučila je sniziti kamate na postojeće kredite za 0,25 postotnih bodova. Tako je postala zadnja u nizu banaka koje snižavaju kamate na takve kredite. U Privrednoj banci Zagreb kažu pak kako su prvi počeli snižavati kredite, kako nove tako i one u otplati u eurima i švicarskim francima. "PBZ je donio odluku još početkom da će već od 1. svibnja 2011. godine sniziti kamatne stope na postojeći portfelj korisnika stambenih kredita za 0,25 postotnih bodova, i to na stambene kredite odobrene

po standardnim uvjetima uz promjenjivu kamatnu stopu uz valutnu klauzulu u švicarskim francima i eurima. Banka će sniziti i kamatne stope na nove plasmane stambenih kredita za 0,25 postotnih bodova. Podsjećamo da je u posljednje tri godine, u doba gospodarske krize, PBZ jedini među većim bankama nije podizao kamatne stope na stambene kredite u otplati", kazali su u PBZ-u.

Banke joπ prate stanje

RBA je potkraj ožujka najavila smanjenje kamatnih stopa na stambene kredite u otplati

s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima za prosječno 0,25 postotnih bodova, počevši od 1. lipnja 2011. godine. Splitska banka priprema akcijsku ponudu stambenih kredita, pri čemu bi stopa u prosjeku bila niža za jedan posto, ne računajući stambeni program Vlade RH koji će provoditi Agencija za promet nekretninama u kojem Splitska banka sudjeluje s kamatom od 4,72 posto (EKS 4,89 posto). "Na početku godine snizili smo kamatne stope na stambene kredite u švicarskim francima u prosjeku za 0,35 postotnih bodova, a što se tiče daljnjeg trenda, pratit ćemo kretanja na tržištu i o odlukama pravodobno obavijestiti javnost", kazali su iz Splitske banke. Iz OTP banke također su kazali da će pratiti kretanja na tržištu. Podsjećaju na to da je od početka godine OTP banka dva puta snizila kamatne stope na stambene kredite u švicarskim francima. Prvi put od 15. siječnja 2011. za 0,25 postotnih bodova, a drugi od 15. veljače za još 0,50 postotnih bodova. Hrvatska poštanska banka svim je klijentima od 1. travnja 2011. godine snizila kamatnu stopu na nove stambene kredite i na one postojeće. Za postojeće kredite kamata je smanjena sa

6,49 na 5,95 posto godišnje, a nove za prvu godinu otplate iznosi 4,95 posto godišnje fiksno. Iz Erste banke poručuju kako su nedavno donijeli odluku o nižoj kamatnoj stopi na postojeće stambene kredite za kupnju i gradnju nekretnina uz valutnu klauzulu u švicarskom franku za 0,3 postotna boda, što je bilo drugo smanjenje stopa na kredite u francima u posljednje vrijeme. "Snižena kamatna stopa primjenjivat će se od 1. svibnja 2011. na anuitete koji na naplatu dospijevaju 1. lipnja 2011. godine", kazali su iz Erste banke.

I Hypo snizio kamate

Poručili su da će nastaviti pratiti tržište te poslovanje i dalje usklađivati s tržišnim kretanjima. "U skladu s navedenim, nije isključeno snižavanje kamatnih stopa na ostale kredite u otplati u budućnosti", najavili su iz Erstea. Hypo Alpe-Adria banka potkraj 2010. godine snizila je kamatne stope za 0,25 posto za stambene kredite u švicarskim francima, a iz banke poručuju da u posljednjih godinu dana kontinuirano snižavaju kamatne stope za sve vrste novoodobrenih kredita. Ante PaviÊ

ante.pavic@business.hr

OGLAS

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa VB CROBEX10 C-Zenit OTP indeksni ZB euroaktiv HPB WAV DJE

4,35%

16-17

Ingra

4,10%

business.hr Ponedjeljak 2/5/2011

Ina

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> fondovi > banke > krediti

naJGOriH 5 FOndOVa 2,15 1,88 1,65 1,53 1,42

Ilirika BRIC Ilirika Azijski tigar NFD Aureus BRIC ZB BRIC+ AC Rusija

Tjedni pregled

-2,72 -2,66 -2,27 -2,16 -2,10 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Stambeni kredit s fiksnom kamatnom stopom za mlade

5,11%

438

131.402

4,99%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

5,17%

436

130.878

4,95%

Fiksna 12 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit za mlade - model Start 1

5,17%

438

131.402

4,99%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

5,70%

461

138.170

5,50%

Fiksna 12 mjeseci

Volksbank Hypo Alpe-Adria Bank

Stambeni kredit za mlade

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Stambeni kredit Dom po mom

6,44%

490

147.038

6,15%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6,49%

495

148.426

6,25%

Promjenjiva

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

Banco Popolare Karlovačka banka Banka kovanica

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria Bank Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turistički kredit za građane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

VRSTA

ZARAĐENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJEĆU

Banka kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

PROIZVOD KAMATA

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJEĆU

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35% Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,50% Promjenjiva

5.071

471

Devizna štednja

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25% Promjenjiva

5.049

449

Partner banka

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dječja štednja

4,95% Promjenjiva

5.022

422

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus štednja

4,80% Promjenjiva

5.010

411

Oročena devizna štednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Štedo dječja štednja

3,10% Promjenjiva

4.992

392

Standardna štednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena štednja

4,50% Promjenjiva

4.983

383

Hypo Alpe-Adria Bank

Oročena štednja

4,05% Promjenjiva

1.265

11.265

RBA

RBA štednja plus

3,90% Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11.249

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40% Promjenjiva

4.974

374

Volksbank VB klub štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Dječja štednja Mravac

4,20% Promjenjiva

4.956

356

Devizna oročena štednja

3,60% Promjenjiva

1.119

11.119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65% Promjenjiva

4.939

339

Karlovačka banka Veneto banka HPB ERSTE

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

HPB

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30% fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 2/5/2011

SPORAZUM SPASIO

Dobit 3. maja povećana na 2,9 milijardi kuna Brodogradilište 3. maj u prva tri mjeseca ove godine ostvarilo je 2,9 milijardi kuna dobiti. U istom je razdoblju prošle godine gubitak bio 63 milijuna kuna. Tako velik dobitak rezultat je provedbe sporazuma o rješavanju imovinsko-pravnih pitanja između brodogradilišta i države, kojim su prebili međusobnih potraživanja

- naknada države za nekretnine na pomorskom dobru. Prema sporazumima, procjenjena vrijednost za nekretnine riječkom 3. maju iznosi oko 3,2 milijarde kuna. Ukupni prihodi tog brodogradilišta na kraju ožujka iznosili su 3,2 milijarde kuna, a udio je novca iz sporazuma 93 posto u ukupnim poslovnim prihodima. Ukupna imovina 3. maja vrijedi 4,6 milijardi kuna. Ponudu za privatizaciju brodogradilišta prije nekoliko mjeseci predalo je društvo Jadranska ulaganja. A. Pa.

RAST DOBITI

HPB povećao kamatne prihode

Hrvatska poštanska banka u prvom je tromjesječju ove godine zabilježila dobit od 36,2 milijuna kuna, što je 3,1 posto više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Imovina Hrvatske poštanske banke na dan 31. ožujka 2011. godine iznosila je 15 milijardi kuna i bila je veća za 1,7 posto ili 251,6 milijuna kuna u odnosu na kraj 2010. godine.

Primljeni depoziti su i u prvom tromjesečju 2011. godine nastavili rasti te su na kraju razdoblja iznosili 10,6 milijardi kuna, što je porast od 3 posto. "U pogledu ostvarenih prihoda nastavak pozitivnog trenda poslovanja iz 2010. godine očituje se primarno u povećanju neto kamatnih prihoda koji su u prvom kvartalu 2011. veći za 26,1 posto", kazali su iz HPB-a. Neto prihodi od provizija i naknada su zbog smanjenja naknada niži za 4,7 milijuna kuna. A. Pa.

Unatoč obustavama, dionica Ine pobjednik travnja IGRA MAČKE I MIŠA

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čak je dva puta prošlog mjeseca obustavila trgovanje dionicama Ine nakon što joj Mol nije dostavio očitovanja koje je zatražila. Dionica je porasla pet posto, na rekordnih 4200 kuna

na kuna u prva tri ovogodišnja mjeseca nadmašila sva očekivanja, na burzi je pala 2,5 posto, na samo 268 kuna. U sektoru prehrane burzovni minus zabilježila je i dionica Belja, koja je pala nešto više od 3 posto, na 91 kunu.

Brodari u minusu

Indeksi Zagrebačke burze (ZSE) tijekom travnja uglavnom su stagnirali uz blago negativno raspoloženje malobrojnih ulagača. Na slabiji promet u prošlome mjesecu utjecali su i uskrsni blagdani koji su ulagače udaljili od tržišta, ali i dvije suspenzije trgovanja dionicama Ine, koja je bila jedna od najlikvidnijih. U proteklih mjesec dana Crobex je pao 2,65 posto, a Crobex 10 je spušten samo jedan posto. Važno je napomenuti da su oba indeksa travanj završila iznad psihološki važne razine od 2200 odnosno 1200 bodova. Usporedba s lanjskim travnjem nije najpreciznija, jer se lani u isto vrijeme na ZSE-u intenzivno trgovalo dionicama Zagrebačke pivovare, koja je u međuvremenu izvrštena. Ipak, poručuju čelni ljudi

Burze, indeksi su u travnju 2010. bili na nižim razinama nego što su to ovog trenutka - u travnju 2010. godine Crobex je bio na 2161,26 bodova, a mjesec je završio na 2229,81 bod.

Utjecaj rezultata

"Promet je u travnju u odnosu na ožujak svakako donekle trpio i zato što su u dva navrata na snazi bile obustave trgovanja dionicom Ine, jednim od najlikvidnijih izdanja (od 28. ožujka do 8. travnja te ponovno od 28. travnja). Uskrsni praznici, koji su smanjili broj trgovinskih dana, također su imali izvjestan utjecaj", poručuju iz ZSE-a. Na trgovanje dionicama u travnju najviše su utjecale objave kvartalnih poslovnih rezultata kompanija i najave dividendi. Sukladno rezul-

tatima, najlikvidnije dionice ubilježile su pad. Lošiji kvartalni rezultat Hrvatskog Telekoma spustio je cijenu njegove dionice za pet posto, sa 295 na 280 kuna. Posebno velika navala na HT-ove dionice zabilježena je prošli tjedan jer je u petak bio zadnji dan kojim bi kupnja dionice donijela dividendu od 22 kune. Ruke su tako zasigurno trljali špekulanti i lovci na dividendu jer je veći dio investitora HT prodavao po nižim cijenama, zasigurno razočaran rezultatima. U skladu s rezultatima kompanije kretala i se dionica Atlantic grupe, koja je izvijestila o gubitku od 11 milijuna kuna. Dionica je pala 7,2 posto i mjesec završila na 740 kuna. S druge strane, Podravka, čija je dobit od 25 miliju-

Ništa bolje nisu prošli ni brodari, ali ni građevina. Najlikvidniji brodar, dubrovačka Atlanska plovidba, prošli je mjesec objavila da prodaje sektor zračnog prometa. Dionica je korigirana naniže oko 5 posto te je pala ispod 700 kuna - zadnja joj je cijena iznosila 693 kune. Oko 5 posto pala je i Ingra, koja je kraj mjeseca dočekala na razini od 12,89 kuna. Od desetak najlikvidnijih dionica najgore je prošao IGH. Čelnika toga građevinskog instituta Juru Radića međunarodni sud za ratne zločine u Den Haagu identificirao ga je kao člana udruženog zločinačkog pothvata, ali teško je povjerovati da je dionica zbog toga pala 9,5 posto, na 1765 kuna. Najbolje je u cijelom mjesecu opet prošla Ina, koja je porasla na novi rekord od 4200 kuna. Trgovanje tom dionicom suspendirano je do 6. svibnja nakon što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zatražila očitovanje Mola o stjecanju dionica koje im nikad nije poslano. Nikola Sučec

adris Grupa

zarada u 2010. premašila 466 mil. kn Adris grupa ostvarila je u 2010. godini ukupne prihode u iznosu od 3,1 milijarde kuna, što je 1,8 posto manje od prošlogodišnjih. Dobit prije oporezivanja iznosi 595 milijuna kuna, a neto dobit 466 milijuna kuna. Poslovni prihodi iznosili su 2,84 milijarde kuna i manji su jedan posto od prošlogodišnjih. N. S.

sve BoLje

zaba zaradila 134 milijuna kuna više Grupa Zagrebačka banka u prvom je tromjesječju ove godine zabilježila 412 milijuna kuna dobiti, što je 134 milijuna kuna više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Poslovni prihodi Grupe iznose 1,3 milijarde kuna i u odnosu na isto razdoblje prethodne godine porasli su za 154 milijuna kuna. Neto prihod od ka-

mata ostvaren je u iznosu od 892 milijuna kuna, što je povećanje od 149 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Ostvaren rast prihoda rezultat je izvanrednih poslovnih događaja, a banka je povećala kreditiranje korporativnog sektora, što je također jedan od razloga većih prihoda. Grupa je izdvojila 194 milijuna kuna za troškove vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke, što je 16 milijuna kuna, ili 7,6 posto, manje nego u prvom tromjesečju prethodne godine. A. Pa.

OGLAS

uvoz smanjio prihode

Kraš smanjio dobit nadan vidoŠeviĆ, predsjednik Uprave Kraša, naveo je da su pad osobne potrošnje uvjetovan krizom i visoka razina uvoza konditorskih proizvoda utjecali na konačan kvartalni rezultat snimio hrvoje dominić

Proizvođač konditorskih proizvoda Kraš u prva je tri mjeseca prošle godine zabilježio dobitak od 1,5 milijuna kuna, što je 63 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. Ukupni konsolidirani prihodi istodobno su smanjeni sedam posto te su iznosili 204,1 milijun kuna. Na domaćem tržištu ostvareni prihodi od prodaje dosegnuli su 111,8 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu 87,3 milijuna kuna. Iz Uprave su kazali da su na nižu razinu prodaje na domaćem tržištu i zemljama regije utjecali pad osobne potrošnje uvjetovan krizom i visoka razina uvoza konditorskih proizvoda. Ukupni konsolidirani rashodi u prvom kvartalu 2011. iznosili su 201 milijun kuna, što je za 5,3 posto manje od nego u prvom kvartalu 2010. godine. Tijekom prvog kvartala ove godine nastavljen je trend visokih cijena glavnih sirovina: kakaovca, šećera, brašna, mlijeka u pra-

hu, biljnih masti i drugih sirovina, što je utjecalo na rast materijalnih troškova poslovanja, napominje se u Kraševu izvješću. U istom razdoblju povećan je izvoz u prekomorske zemlje, Australiju i Kanadu, te na tržište zapadne Europe. U Krašu su također ustvrdili da su fiksne obveze i one prema dospjelim anuitetima po kreditima podmirene na vrijeme, a obveze prema dobavljačima usklađene s tekućim priljevom. Iz Uprave su poručili da su poslovni planovi i ciljevi u ovoj godini usmjereni na održavanje likvidnosti i financijske stabilnosti, uz kontinuirano restrukturiranje i širenje izvoznih tržišta. Početkom godine Kraš je preuzeo tvornicu keksa, vafla i slanica Karolina radi jačanja udjela prodaje na domaćem i izvoznim tržištima. "Daljnji razvoj kompanije u cjelini pridonijet će konsolidaciji hrvatskoga konditorskog tržišta", zaključuju u Upravi. Ante Pavić

nema Krize

dobit pBz-a skočila 24 posto

Grupa Privredna banka Zagreb u prvom je ovogodišnjem tromjesečju zaradila 287 milijuna kuna, što je 24,6 posto ili 56,8 milijuna kuna više nego u istom razdoblju lani. Ukupan prihod od kamata iznosio je 958,6 milijuna kuna, što je rast od 22,4 milijuna kuna, odnosno 2,4-postotni rast u odnosu na lanjsko razdoblje. Zabilježen je i 12,3-postotni

pad kamatnih rashoda u odnosu na lanjski kvartal. Ukupan porast neto prihoda od kamata tako je iznosio 14,1 posto. Kad je riječ o nekamatnim prihodima iz poslovanja, Grupa je zabilježila rast neto prihoda od provizija i naknada 6,4 posto. Ukupni prihodi od provizija i naknada iznosili su 256,3 milijuna kuna. Ukupni troškovi poslovanja porasli su 3,4 posto, a omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja smanjen je za 2,1 posto. N. S.

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Najniža

Najviša

Zadnja

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

276.03

283.38

276.03

-1.71%

63,646

17,845,934.77

22,603.69

253.10

315.99

Petrokemija

154.39

164.89

160.00

4.58%

18,873

3,022,494.57

534.58

105.50

184.73

Atlantic grupa

737.10

750.00

1.35%

2,495

1,867,261.95

2,500.72

657.10

829.99

90.00

91.99

90.00

-1.08%

5,282

477,450.09

739.39

54.00

118.99

1,250.00

0.00%

350

437,500.00

236.82

871.01

1,614.00

267.00

269.00

267.01

-0.37%

1,522

408,374.12

1,811.42

242.21

308.00

1,611.11

1,630.00

1,629.00

0.62%

210

340,721.95

2,169.26

1,181.00

1,713.99

126.00

131.99

4.75%

2,282

292,228.04

554.30

80.21

146.00

60.00

60.66

60.25

-1.87%

4,065

244,737.10

449.90

27.87

63.89

590.01

610.00

595.00

-0.50%

370

221,009.88

345.10

533.13

662.00

Tehnika Adris grupa Ericsson Nikola Tesla AD Plastik Dom holding Uljanik plovidba

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša

Dalekovod

240.12

246.99

240.50

-1.43%

834

204,234.74

551.66

217.00

386.00

Atlantska plovidba d.d.

695.00

708.00

700.01

1.01%

265

185,670.31

976.88

672.01

1,031.80

Adris grupa

301.00

305.00

1.62%

600

182,381.03

2,932.85

286.07

352.00

SN holding

170.00

178.00

170.00

7.57%

1,015

173,178.56

462.40

130.58

245.00 3,100.00

2,150.00

2,155.00

2,150.00

0.00%

150,750.03

257.19

2,000.00

Luka Rijeka

Jadranska banka

186.02

190.01

186.03

-3.64%

554

104,239.69

1,112.55

161.54

267.02

Kraš, prehrambena industrija

450.00

461.00

460.00

-0.11%

228

103,798.73

631.87

339.99

497.02

Tisak

264.90

170.02

174.00

173.95

0.11%

576

99,458.31

415.15

135.00

Đuro Đaković holding

37.28

38.10

37.50

-1.57%

2,602

98,306.45

121.39

22.36

52.00

Ingra

12.81

12.91

12.85

-0.31%

7,604

97,812.77

96.38

12.45

37.89

Podravka prehrambena industrija d.d.

318.41

320.00

0.82%

288

92,112.00

1,734.40

240.00

344.87

1,185.79

1,209.85

1.67%

57,175.10

74.32

909.99

2,198.00

Končar - elektroindustrija

551.06

552.08

-0.35%

49,659.25

1,420.02

430.00

594.99

Dubrovnik - Babin kuk

129.00

5.74%

310

39,990.00

227.69

52.00

165.00

IPK Kandit

157.03

161.99

161.00

3.87%

230

36,914.82

115.13

126.51

260.00

35.15

35.50

35.15

-0.99%

1,035

36,736.90

117.25

24.02

46.99

1,790.00

1,800.00

1,790.00

1.42%

35,969.97

283.86

1,106.00

2,768.00

Končar

Atlas nekretnine Institut IGH Vupik Viro tvornica šećera d.d. Laguna Novigrad Jadranski naftovod Privredna banka Zagreb

Kaštelanski staklenici

72.00

73.00

72.50

-2.68%

413

29,826.50

109.15

41.77

117.00

412.00

414.01

414.00

0.98%

28,960.25

574.08

290.00

507.77

9.00

-5.26%

3,102

27,918.00

140.37

8.80

10.70

3,100.00

0.00%

24,800.00

2,302.82

2,332.01

3,520.00

565.00

580.00

5.45%

24,171.80

11,063.37

461.06

708.00

4,050.00

4,098.00

4,050.00

0.25%

20,423.00

460.05

612.00

4,990.00

Fima validus

11.25

11.30

11.25

-1.92%

1,700

19,180.90

30.39

5.00

22.39

Hrvatski duhani

75.00

29.31%

240

18,000.00

63.21

25.00

75.00

Konzum

Ledo

Pismorad

193.02

196.30

1.97%

17,405.02

4,456.57

145.00

225.50

5,710.00

5,710.02

0.16%

17,130.04

1,257.18

4,720.12

6,900.00 450.03

435.00

3.82%

15,225.00

10.13

325.56

Vaba d.d. banka Varaždin

70.16

71.01

70.16

0.01%

200

14,119.90

123.85

54.00

95.00

HTP Korčula

69.00

80.00

15.93%

175

12,789.80

34.19

57.00

106.20

Rabac, ugostiteljstvo i turizam Končar

159.99

169.00

5.63%

11,595.54

171.07

65.10

169.00

1,284.16

-0.45%

11,557.44

249.37

975.00

2,450.00

Veterina d.d.

57.55

59.99

57.55

-4.07%

186

11,043.46

106.17

55.56

78.13

Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge

30.03

11.64%

354

10,630.62

10.06

18.00

45.00

Liburnia Riviera Hoteli

1,901.31

1,910.01

1,901.31

-1.49%

9,533.32

575.41

1,900.08

2,890.00

Čakovečki mlinovi

3,975.00

4.61%

7,950.00

417.38

2,950.00

4,000.00

262.91

263.00

3.14%

7,626.10

1,229.52

250.00

394.99

36.89

37.43

7.43%

200

7,449.82

105.56

25.00

42.50

237.65

240.03

1.00%

7,141.45

109.65

190.00

346.00

1,715.00

0.29%

6,860.00

936.94

1,345.00

1,895.00

125.01

0.01%

6,250.50

77.99

120.00

225.50

18.00

19.95

14.72%

329

6,109.40

50.50

14.03

21.99

Lošinjska plovidba

139.00

149.00

0.05%

5,221.32

98.70

121.00

164.00 300.00

Istraturist Umag d.d. OT-optima telekom d.d. Viadukt Plava laguna

Najlikvidniju poziciju i titulu gubitnika dana u petak je ponijela dionica HT-a. Na najveći domaći telekom u petak je otišlo gotovo 18 milijuna kuna, pri čemu je dionica pala oko dva posto. Zadnja cijena HT-a iznosila je 276,03 kune, koliko joj je iznosio i dnevni te tjedni minimum. Na tjednoj razini HT je oslabio čak 3,76 posto, uz 70 milijuna kuna prometa.

CROBEX: +0,19%

Oznaka

Belje

Titulu dnevnog dobitnika na Zagrebačkoj burzi u petak je ponijela dionice kutinske Petrokemije. Dionica tog proizvođača umjetnih gnojiva porasla je gotovo pet posto, na okruglih 160 kuna. Petrokemijom je ostvaren i solidan promet od tri milijuna kuna čime je zasjela na drugu najlikvidniju poziciju. Na tjednoj razini porasla je dva posto.

Redovan promet: 27.317.304,22 Kn Promjene Cijene

Hidroelektra niskogradnja Lucidus dioničko BC institut

250.01

0.00%

5,000.20

41.63

180.00

Arenaturis

53.00

55.00

7.82%

4,393.00

120.04

33.03

75.31

Karlovačka banka

70.06

70.07

70.06

-0.01%

3,503.20

93.82

53.00

86.88 4,299.00

3,400.00

1.34%

3,400.00

340.87

2,851.00

Sunčani Hvar

Zvijezda

42.50

49.00

42.50

-1.16%

3,380.00

310.72

25.00

78.00

Elektrometal

160.00

1.36%

3,200.00

13.42

100.01

225.05

Mlinar mlinsko-pekarska industrija

637.00

0.00%

3,185.00

124.48

637.00

62.03

-4.57%

2,605.26

34.26

30.05

81.50

642.00

0.63%

1,284.00

71.16

515.00

711.99

Zlatni rat Jadroagent Slavonski zatvoreni investicijski fond

26.45

0.00%

661.25

88.51

15.15

34.96

Proficio

13.00

1.56%

650.00

50.87

11.50

15.15

Kutjevo

26.00

-13.33%

546.00

148.89

23.11

32.50

Solaris

238.00

1.26%

476.00

147.02

166.55

295.00

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REgIONALNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG LKPG SI0002100558 NF1N KBMR TLSG POSR ATPG MELR ZVTG PILR ITBG PBGS INDGL KDHR

KRKA LUKA KOPER SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE POZAVAROVALNICA SAVA AKTIVA NALOZBE MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV PIVOVARNA LASKO ISTRABENZ PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK INFOND GLOBAL KD GROUP

BANJALUČKA BURZA HEDR-R-A TLKM-R-A KRIP-R-A RSRS-O-D TRZN-R-A NOVB-R-E ZPTP-R-A RNAF-R-A HGPT-R-A

HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TRZNICA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA RAFINERIJA NAFTE AD BROD HERCEGOVINAPUTEVI AD TREBINJE

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1E FBIHKH RMUKR BIGFRK3 ENPSR IKBZRK2 BSNLR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

Najniža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,02 12,99 103,02 0,60 8,80 74,50 7,55 4,10 165,00 16,00 9,50 4,20 0,69 9,23 41,17

59,95 13,50 103,90 0,62 8,90 75,00 7,55 4,20 169,45 16,10 11,00 4,20 0,69 9,24 42,80

59,50 13,50 103,40 0,60 8,80 75,00 7,55 4,20 169,45 16,00 11,00 4,20 0,69 9,24 42,80

Promet

valuta: EUR - euro 59,53 13,47 1,03 0,61 8,80 74,72 7,55 4,12 166,53 16,04 10,75 4,20 0,69 9,24 41,87

0,00 % 7187 3,85 % 8845 0,78 % 115193 -3,53 % 99874 0,00 % 2791 2,32 % 180 -3,17 % 1570 5,00 % 2209 2,70 % 47 -0,62 % 398 22,22 % 392 -6,67 % 870 -0,86 % 5202 0,10 % 286 1,90 % 54

427.830,69 119.175,35 119.166,84 60.974,14 24.562,80 13.450,00 11.853,50 9.097,50 7.827,25 6.382,80 4.214,60 3.654,00 3.584,61 2.642,29 2.261,29

valuta: BAM - konvertibilna marka 0,70 1,71 8,10 36,23 1,49 0,95 6,59 0,16 2,00

0,72 1,72 8,10 36,54 1,49 0,97 6,90 0,16 2,00

0,72 1,72 8,10 36,54 1,49 0,95 6,79 0,16 2,00

0,72 2,86 % 807710 1,71 0,58 % 7277 8,10 0,00 % 1368 0,36 -0,71 % 26200 1,49 0,00 % 2737 0,97 -4,80 % 3355 6,86 0,00 % 401 0,16 -10,56 % 17000 2,00 -16,67 % 1078

581.505,16 12.458,67 11.080,80 9.541,74 4.078,13 3.239,95 2.752,58 2.737,01 2.156,00

valuta: BAM - konvertibilna marka 42,99 37,64 34,98 97,00 65,00 5,70 13,80 73,00 13,20

43,00 38,01 34,99 97,00 65,00 5,70 14,00 75,00 13,20

43,00 37,64 34,99 97,00 65,00 5,70 14,00 75,00 13,20

43,00 37,87 34,98 97,00 65,00 5,70 13,91 73,88 13,20

BEOGRADSKA BURZA

valuta: RSD - srpski dinar

505,00 506,00 3.250,00 3.701,00 916,00 8.301,00 100,00 81,00 99,00 84,50 89,71 2.400,00 76,80 400,00 7.000,00 93,77 760,00

520,00 514,00 3.250,00 3.790,00 948,00 8.500,00 100,00 82,00 99,00 86,20 90,80 2.400,00 79,39 400,00 7.000,00 95,00 780,00

NIIS AERO KMBN AIKB ENHL AGBN PLTH A2015 HBLA A2014 A2013 MTLC A2016 UNPR PKBT A2012 TIGR

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Polet a.d. Hrtkovci Obveznice RS serije A2015K Hotel Bela Lada a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2016K Uniprom a.d. Novi Pazar Pekabeta a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Tigar a.d. Pirot

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB ALK RMDEN10 TPLF BESK ADIN TEL SBT GRNT SPAZ

Oznaka

Ponedjeljak 2/5/2011

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Besko a.d. Vlasotince ADING SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog SKOPSKI PAZAR SKOPJE

87,00 3.700,00 4.450,00 85,10 3.590,00 7.100,00 388,00 471,00 2.899,00 580,00 6.301,00

88,00 3.700,00 4.452,00 85,50 3.650,00 7.100,00 388,00 480,00 2.900,00 582,00 6.301,00

515,00 511,00 3.250,00 3.702,00 945,00 8.401,00 100,00 81,71 99,00 86,13 90,46 2.400,00 78,79 400,00 7.000,00 94,57 780,00

512,76 508,86 3.250,00 3.702,03 944,78 8.400,81 100,00 81,71 99,00 86,13 90,46 2.400,00 78,79 400,00 7.000,00 94,57 773,81

-1,15 % 262989 11.308.081,87 -2,23 % 98976 3.747.957,64 -0,03 % 14200 496.784,10 0,00 % 3899 378.203,00 0,00 % 600 39.000,00 0,00 % 2000 11.400,00 6,87 % 450 6.260,00 0,00 % 40 2.955,00 -2,22 % 30 396,00

54,05 3.700,00 4.450,28 52,52 3.609,50 7.100,00 388,00 474,74 2.899,61 580,68 6.301,00

0,78 % 44425 22.779.347,00 0,99 % 11457 5.830.010,00 1,56 % 720 2.340.000,00 0,68 % 594 2.199.008,00 1,18 % 1729 1.633.531,00 -1,02 % 132 1.108.907,00 9,89 % 8263 826.300,00 0,45 % 9000 735.360,37 0,00 % 6239 617.661,00 1,68 % 7000 602.890,00 0,98 % 6000 542.780,51 0,00 % 211 506.400,00 0,86 % 5000 393.945,42 0,00 % 940 376.000,00 0,00 % 44 308.000,00 0,13 % 3184 301.106,00 1,43 % 388 300.240,00 1,01 % 91891 4.966.281,64 -0,01 % 719 2.660.300,00 -0,83 % 498 2.216.240,00 0,16 % 29380 1.542.910,75 0,31 % 299 1.079.241,00 -0,32 % 66 468.600,00 -2,76 % 1080 419.040,00 1,27 % 879 417.294,00 0,52 % 135 391.448,00 -1,36 % 591 343.180,00 -0,83 % 28 176.428,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Istrabenz -6,67% Nova banka Banja Luka -4,8% Pozavarovalnica Sava -3,17% Ading Skopje -2,76% Agrobanka Beograd -1,02%

Luka Koper

Alkaloid Skopje

Dionica Luke Koper posljednjeg dana prošlog tjedna našla se na drugome mjestu popisa najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze sa 119.000 eura prometa. Vrijednost joj je pak porasla 3,85 posto, na posljednjih zabilježenih 13,5 eura, što je ujedno bila najviša cijena po kojoj se tom dionicom tijekom dana trgovalo u Ljubljani. Slovenski indeks SBITOP rastao je u petak 1,13 posto, na 788,1 bod.

Cijena jednog od likvidnijih izdanja Makedonske burze pala je u petak 0,83 posto, na zadnjih zabilježenih 4450,28 bodova, dok je s prometom od 2,2 milijuna denara ta dionica bila druga na popisu najtrgovanijih. Cijena dionice Alkaloida kretala se tijekom dana u rasponu od 4450 do 4452 denara, a ukupno je 498 dionica promijenilo vlasnika. Indeks MBI 10 pao je 0,27 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan.

+3,85 -0,83

valuta: MKD - makedonski denar 87,88 3.700,00 4.450,28 85,39 3.609,50 7.100,00 388,00 474,74 2.899,61 580,68 6.301,00

Energopetrol Sarajevo +6,87% Mercator +2,7% Telekom Slovenije +2,32% Komercijalna banka Beograd +1,56% Telekom Srpske +0,58%

business.hr

REgIONALNI INdEKSI +1,13% BIRS -0,41% 788,10 1.169,31 Belex15 +0,65% FIRS -0,90% 745,58 2.283,17 Belexline +0,54% MBI10 -0,27% 1.400,75 2.539,13 SASX10 +0,15% MONEX20 12,756.08 +0,28% 1.045,66 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,16% petak 29. travnja 2011. 1.072,77 SBITOP

EuROPSKI INdEKSI WIg20 -0,01% +0,09% 2.916,34 BuX -0,08% +0,77% 24.117,19 ATX -1,24% +0,66% 2.791,00 Stanje indeksa na zatvaranju u -0.60% četvrtak 28. travnja 2011.

FTSE100 6.075,39

dAX 7.334,04

CAC40

4.099,31

MICEX 1,739.13

AMERIčKI INdEKSI djIA +0,93% S&P500 +0,28% 12.595,37 1.360,48 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,11% četvrtak 28. travnja 2011. 2.872,53

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

natoč skraćenom radnom tjednu, nije pao promet pa je redovan dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 122,088 milijuna kuna, što je porast od 52,48 posto u odnosu na tjedan prije. Indeks Crobex porastao je 0,44 posto i njegova posljednja vrijednost iznosila je 2233,97 bodova, a Crobex 10 tjedan je završio na 1246,29 bodova, što je porast od 0,49 posto. Prošlog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati pa su 63 od ukupno 93 fonda zabilježila porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,63 posto do +2,66 posto, a 15 fondova zabilježilo je porast veći od jedan posto. Najveći porast među dioničkim fondovima zabilježili su Ilirika Gold (+2,66 posto) i Platinum Blue Chip (+2,52 posto). Najveći gubitnik među dioničkim fondovima bio je KD Victoria kojemu je vrijednost smanjena za 2,63 posto. Od mješovitih fondova najveći dobitnik je ICF Balanced, koji je ostvario rast vrijednosti od 1,74 posto, a slijedi ga NFD Aureus Emerging Markets Balanced s rastom od 1,32 posto. Najveći pad od mješovitih fondova zabilježio je OTP uravnoteženi kojemu je vrijednost smanjena za 1,43 posto, a iza njega je Raiffeisen Balanced s padom od 1,38 posto. Najveći dobitnik od obvezničkih fondova je HPB Obveznički (+0,18 posto), slijedi ga HIconservative (+0,16 posto), a najveći pad u ovoj grupi zabilježili su OTP euro obveznički (-1,58 posto) i PBZ Bond fond (-0,01 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,08 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond je Erste Total East kojemu je vrijednost u 2011. porasla za 8,24 posto.

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn € $ € kn € € € kn € kn kn € kn kn kn € € kn € kn kn kn kn € kn €

444,7297 116,8530 51,9857 14,0673 107,4300 14,5734 63,8300 44,2154 35,2000 108,3100 91,8400 51,6719 98,8549 7,4062 87,2266 131,9400 94,4293 74,7933 48,6874 115,9103 95,1181 59,8734 43,3125 75,0100 76,9892 5493,3700 102,9600 163,0314 313,8100 72,2657

0,80 0,61 0,52 0,48 0,48 0,37 0,36 0,31 0,31 0,26 0,26 0,23 0,22 0,19 0,18 0,17 0,14 0,13 0,13 0,11 0,10 0,09 0,09 0,07 0,06 0,02 -0,03 -0,04 -0,08 -0,10

-4,64 -3,12 1,95 -6,47 -0,32 0,44 -5,72 -2,75 1,97 2,24 -4,62 4,12 2,03 0,57 -4,53 -0,92 -2,29 -3,88 -1,34 0,78 2,06 -8,39 -9,90 -6,75 -2,30 -2,83 -3,22 -3,47 -1,82 -2,00

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

3,15 2,48 3,19 11,97 7,57 3,60 6,03 10,52 3,58 6,99 5,55 4,67 3,65 3,54 5,65 8,50 5,41 6,91 3,58 1,77 3,00 4,24 4,14 2,63 4,03 3,76 4,84 6,51 2,92 3,77

28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011

DIOnIčkI fOnDOVI MP-Mena HR NFD Aureus New Europe C-Zenit KD Victoria Raiffeisen World Platinum Global Opportunity Raiffeisen Central Europe ST Global Equity Erste Total East ZB euroaktiv Erste Adriatic Equity HPB Dynamic HPB WAV DJE KD Nova Europa PBZ Equity fond ZB trend NFD Aureus Global Developed FIMA Equity VB High Equity OTP Europa Plus OTP MERIDIAN 20 Prospectus JIE AC Rusija Raiffeisen hrvatske dionice Capital Two POBA ICO Equity ZB aktiv Ilirika JIE MP-Global HR HPB Titan

-1,74 -8,90 9,49 3,23 7,61 7,51 4,11 -4,30 15,83 6,76 8,38 6,24 9,59 12,13 8,48 3,10 4,87 -2,41 -0,60 5,79 10,41 3,16 1,65 8,63 12,43 -0,41 3,31 0,70 6,02 6,12

-0,06 -8,83 -9,83 -12,11 5,08 12,53 -6,01 -13,51 1,79 5,15 -5,87 -0,43 11,46 12,58 -1,69 1,20 -5,46 -15,89 -2,66 9,31 3,69 -5,38 -4,69 -2,27 4,31 -6,69 1,22 -6,16 4,72 0,75

3,43 6,48 -18,55 2,89 0,95 -7,34 -7,18 -7,47 -25,33 1,15 -1,52 -13,19 -0,31 -8,14 -2,39 3,31 -1,05 -4,12 -18,24 8,69 -1,65 -11,39 -18,31 -10,36 -6,27 -14,74 0,60 7,80 -7,97 -8,26

-9,03 -4,55 3,80 0,48 2,20 2,85 2,08 -4,93 8,24 4,07 2,34 5,95 1,80 1,23 2,68 -2,84 -3,24 -1,43 -2,10 3,25 6,07 -3,67 -6,90 1,41 1,18 -1,13 -0,98 -4,95 -2,14 -0,81

6,196 9,890 5,961 70,250 40,773 8,890 205,577 12,958 107,244 243,582 227,349 20,855 15,150 22,932 362,086 174,585 56,515 18,020 12,392 10,254 20,625 24,488 9,914 18,088 8,110 6,008 496,208 90,562 5,068 9,813

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI C-Premium ST Aggressive Erste Balanced OTP uravnoteženi KD Balanced Raiffeisen Prestige NFD Aureus Emerging Markets Balanced ST Balanced PBZ Global fond Ilirika JIE Balanced Raiffeisen Balanced ICF Balanced Allianz Portfolio AC Global Balanced Emerging M (GBEM) HI-balanced HPB Global ZB global Agram Trust

kn kn € kn kn € kn kn kn € € kn kn € € kn € kn

5,7382 64,9938 125,1300 113,5938 8,2550 109,0600 77,7464 167,6467 109,2628 151,8869 152,9300 120,7185 116,9981 10,8956 10,0930 102,9491 145,4700 68,7799

0,32 0,29 0,22 0,21 0,18 0,17 0,14 0,08 0,06 0,02 0,01 -0,01 -0,04 -0,05 -0,08 -0,08 -0,26 -0,28

1,56 -2,79 -1,77 -2,27 -4,34 -0,76 -6,45 -4,32 -1,12 1,79 -4,86 1,50 0,14 -2,24 -0,67 -0,37 -1,44 -6,23

6,45 2,93 8,40 3,99 1,19 0,80 -5,57 -1,68 9,34 4,26 -0,06 7,53 5,27 -0,23 2,87 5,96 2,07 1,79

-4,69 -6,06 0,71 -1,59 -0,74 6,25 -4,46 -11,46 2,44 0,72 -1,39 -7,28 7,28 -1,59 0,87 -4,15 -0,28 -5,15

-12,29 -7,40 0,13 2,40 -3,57 7,93 -5,13 6,42 5,47 8,27 5,02 2,42 8,32 4,07 0,10 0,52 3,89 -1,83

2,60 -0,37 2,42 5,57 -1,41 0,64 -8,39 -1,81 4,61 0,12 -1,46 6,74 1,58 -3,12 -1,57 5,23 -1,44 -1,65

12,905 2,727 105,242 39,949 7,074 221,487 14,014 11,217 307,022 42,825 305,517 16,640 8,154 14,643 70,990 93,796 713,424 15,224

4,24 5,60 10,28 5,37 5,28 1,14 4,78 8,30 9,63 5,26 8,67 8,99 1,96 2,16 9,18 5,57 9,82 2,80

28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011

€ € € € € € kn €

126,1803 134,2500 128,9098 11,6939 161,0100 131,7414 166,1141 177,9800

0,15 0,09 0,08 0,07 0,03 0,02 0,02 -0,01

-1,50 2,92 2,89 2,77 1,40 1,34 2,46 1,59

-1,39 2,72 3,74 3,15 1,00 1,77 3,50 2,01

0,55 6,03 5,45 5,07 2,56 3,66 7,89 5,39

4,43 4,59 4,67 1,72 4,97 4,55 8,11 6,67

-0,55 3,02 3,51 2,85 1,19 1,68 2,58 2,03

17,717 491,712 20,227 7,971 181,771 168,673 63,292 507,457

5,37 7,91 5,57 9,18 9,82 8,14 6,51 8,93

28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011

kn € kn kn € kn kn kn kn kn kn € kn kn € $ kn kn

140,1543 106,7600 133,4265 164,2549 126,8725 146,5300 139,7700 136,5795 133,3927 118,3226 11,4497 10,7819 109,4232 100,6343 140,8290 125,1525 123,7711 102,8517

0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

0,85 0,95 0,51 0,70 0,57 0,79 0,60 0,68 0,64 0,73 0,84 0,66 0,61 0,65 0,49 0,23 0,83 0,46

1,53 1,50 1,04 1,32 1,11 1,67 1,37 1,42 1,33 1,57 1,46 1,42 1,30 N/A 0,94 0,61 1,49 0,70

2,71 3,41 2,29 2,39 2,89 3,43 3,20 3,03 2,96 3,23 3,14 3,09 2,88 N/A 2,02 1,41 2,78 2,24

4,55 4,18 6,21 4,72 4,30 4,79 4,33 4,35 5,31 4,95 5,37 4,04 4,69 N/A 3,23 3,78 4,07 1,62

1,08 1,11 0,66 0,91 0,75 1,08 0,79 0,85 0,86 0,98 1,04 0,89 0,80 0,64 0,62 0,41 1,07 0,29

97,458 255,687 1104,572 2344,252 479,150 1209,259 788,930 34,644 309,135 204,921 123,504 26,954 184,040 4,018 126,858 40,263 167,117 7,437

7,59 1,60 12,08 10,77 8,77 8,18 7,91 7,32 5,57 3,48 2,59 1,90 1,96 0,26 10,77 6,04 5,35 1,75

28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011 28.04.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički Erste Bond HPB Obveznički HI-conservative ZB bond PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds

nOVčanI fOnDOVI HI-cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond OTP novčani fond Platinum Cash

OGLAS

Loš tjedan za HT, dobar za Crobexe UMJEREN RAST Dionički indeksi Zagrebačke burze zabilježili su blag, 0,5-postotni rast uslijed klizanja vrijednosti HT-a i rasta ostalih likvidnih izdanja poput Petrokemije Prošlog su tjedni indeksi Zagrebačke burze blago porasli uz prosječan promet dionicama od 122 milijuna kuna. Crobex je porastao 0,44 posto, na 2233,97 bodova, dok je Crobex 10 ojačao 0,49 posto, na 1246,29 bodova. Pritom je u petak Crobex zabilježio rast, a Crobex 10 je kraj tjedna dočekao obojen u crveno. I dok su se na Zagrebačku burzu u petak slijevala financijska izvješća domaćih kompanija za prvo tromjesečje, nešto veći interes investitora privukla je samo dionica Hrvatskog Telekoma kojom je ostvarena veći-

na prometa. Glavni je razlog to što je u petak bio posljednji dan da se njezinom kupnjom ostvari pravo na isplatu dividende. "S druge strane, dio investitora vjerojatno je pokoleban jučer objavljenim poslovnim rezultatima HT-a pa se odlučio na prodaju", kazao je za Hinu Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci.

oslabljeni HT

Najlikvidniju poziciju i titulu gubitnika dana u petak je ponijela dionica HT-a. Na naj-

veći domaći telekom otišlo je gotovo 18 milijuna kuna, pri čemu je dionica pala oko dva posto. Zadnja cijena HTa iznosila je 276,03 kune, koliko joj je iznosio i dnevni te tjedni minimum. Na tjednoj razini HT je oslabio čak 3,76 posto, uz 70 milijuna kuna prometa. Titulu dnevnog dobitnika na Zagrebačkoj burzi u ponijela je dionica kutinske Petrokemije. Dionica tog proizvođača umjetnih gnojiva porasla je gotovo pet posto, na okruglih 160,00 kuna. Petrokemijom je ostvaren i solidan promet od tri milijuna kuna,

JoSIp JAGUšT, predsjednik Uprave Petrokemije čija je dionica u petak porasla gotovo pet posto foto piškor/cropix

čime je zasjela na drugu najlikvidniju poziciju. Na tjednoj razini porasla je dva posto.

Utjecaj statistike

U međuvremenu je Državni zavod za statistiku u petak objavio da je industrijska proizvodnja u ožujku pala 4,1 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je znatno veći pad nego što se očekivalo. Šestero makroekonomista, koji su sudjelovali u an-

Bankari i farmaceuti dižu skopske indekse

Jedine s milijunskim prometima u petak u Skoplju

Nikola Sučec

BRoJkE

REGIJA

Svi su regijski indeksi na tjednoj osnovi ostvarili rast vrijednosti, a predvodio je makedonski MBI 10 koji je u tjedan dana porastao čak 5,7 posto.

keti Hine, procijenili su da je u tome mjesecu industrija u prosjeku oslabjela za 0,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U siječnju je industrijska proizvodnja potonula oštrih 6,7 posto, a u veljači 4,1 posto na godišnjoj razini. Aktualne statistike ipak nisu pokolebale domaće ulagače koji su u pet trgovinskih dana uspjeli povećati vrijednost burzovnih indeksa.

bile su dionice Komercijalne banke, farmaceuta Alkaloida i skopske Toplifikacije. Samo je posljednjoj vrijednost rasla, i to blaga 0,31 posto, na 3609,5 denara. Slovenski indeks SBITOP, u tjednu koji je obilježi-

la nerazriješena situacija s prodajom udjela Mercatora, porastao je 3,8 posto, na 788,1 bod. Najtrgovanija dionica posljednjega dana u tjednu bila je Krka sa 430.000 eura prometa. Jedina koja je imala promet veći od 100.000

eura bila je dionica Luke Koper čija je vrijednost porasla 3,85 posto, na 13,5 eura. U petak je 47 dionica Mercatora promijenilo vlasnika pa je promet tom dionicom iznosio 7.800 eura, uz porast cijene od 2,7 posto na 169,45 eura. B. St.

0,37 0,97 posto porastao je sarajevski SASX 10

posto porastao je banjalučki BIRS

arhiva business.hr

Rekord u količini podataka koji prolaze kroz optički kabel

dObiTnici dAnA (ZSE) Hrvatski duhani +29,31% HTP Korčula +15,91% Lucidus +13,93% Elektropromet +11,64% Optima +9,64% 26 Raste

Iako potrebe za optičkim kabelima ne premašuju više od nekoliko terabita u sekundi, koliko prolazi najzaposlenijim kabelom u SAD-u između New Yorka i Washingtona, znanstvenici NEC Laboratoriesa postigli su rekord za brze internetske veze poslavši paket

informacija težak 101,7 terabita kroz jedan optički kabel dug 165 kilometara, piše Newscientist.com. O kakvoj je količini podataka riječ, najbolje ilustrira usporedba s filmovima u HD formatu. U 100 terabita stane dovoljno filmova da se omogući njihovo neprekidno gledanje

GUbiTnici dAnA (ZSE) Kutjevo -13,33% Laguna Novigrad -5,26% Sunčani Hvar -4,62% Zlatni Rat -4,57% Dalekovod -2,53%

indeKsi CROX Mirex

7 Nema promjene

18 Pada

Vrijed. 1,302,36 161,36

Prom. 0,26% 0,05%

Sirova nafta 112,76 Prirodni plin 4,35 Zlato 1,526,82 Srebro 47,81 Goveda 116,12 Kava 324,83

0,49% 0,65% 1,38% 5,18% 0,72% 1,85%

RAdimO i KAd ne zARAđUjemO

Pripremanjem jela, čišćenjem i kupnjom Portugalci najviše pridonose svom BDP-u

fotolia

Prema istraživanju OECD-a o tome koliko vremena ljudi provode dnevno nešto radeći, najmanje se izvan radnog vremena oznoje Korejci, a najviše Portugalci. Analiza navika u raznim državama pokazala je da Korejci radeći besplatno svom BDP-u donesu samo 19 posto ukupne vrijednosti, a Portugalci 53 posto. Pod neplaćenim radom navode se broje aktivnosti, poput pripremanja hrane ili odlaska u kupovinu. Najviše neplaćenog vremena provodi se u kuha-

FRAncUze i Nijemce šoping spašava od titule najvećih lijenčina

nju i pospremanju, prosječno 2 sata i 8 minuta dnevno. Amerikanci, primjerice, najmanje kuhaju (30 min), a Turci najviše (74 min). Zanimljivo je da Amerikanci najmanje vremena provode i jedući, a ipak su najdeblji među svim stanovnicima zemalja OECD-a. Zahvaljujući šopingu, koji se također tretira kao neplaćeni posao, Francuzi (32 min) i Nijemci (31 min) pobjegli su s vrha ljestvice nacija koje najmanje rade i ta su mjesta prepustili Belgijancima i Dancima. D. B.

Želi biTi PRedsjedniK

Nekretninski mogul Donald Trump održao je poprilično vulgaran govor u kasinu Trump International Hotel & Towera u Las Vegasu u kojem je vođe SAD-a nazvao glupima. Govoru je prisustvovalo oko tisuću Trumpovih pristaša koji su uživali u predstavi koju im je priredio poznati milijarder.

Trump je ponovio kako ozbiljno razmišlja o kandidaturi za predsjednika, a odluku o tome donijet će uskoro. "Naše vođe su glupi ljudi i to je vrlo tužno. Postoji velika šansa da neću pobijediti zbog tih političara koji drugima sišu krv", izjavio je Trump. U govoru je, među ostalim, kritizirao način na koji predsjednik Barack

arhiva business.hr

Trump: Vođe SAD-a su glupi političari koji drugima sišu krv

Trumpu se ne sviđa kako Obama vodi Ameriku Obama upravlja situacijama u Iraku, Libiji, Kini i Afganistanu, zamjerajući mu što

gradi škole u razorenom Afganistanu, a zanemaruje obrazovanje u SAD-u. I. B.

Vrhunac objave kvartalnih rezultata kompanija nije razbudio ZSE, doznajte više na...

3 mjeseca. Istodobno, stručnjaci japanskog instituta za informacije i komunikacijske tehnologije probili su granicu od 100 terabita, ali umjesto optičkog kabela s jednom jezgrom dizajnirali su jedan sa sedam jezgri kroz koji istodobno prolazi velika količina informacija. D. B.

www.business.hr

UKRATKO... Papina beatifikacija Beatifikacija Ivana Pavla II. održana je u nedjelju prijepodne u Rimu u nazočnosti više od milijun okupljenih vjernika, dosad neviđen broj uglednika iz političkog i društvenog života te novinara iz cijelog svijeta. Gadafi izgubio sina Najmlađi sin libijskog vođe Moamera Gadafija, Saif al Arab Gadafi, ubijen je zajedno sa svoje troje djece u subotu navečer tijekom zračnog napada NATO-a, objavio je glasnogovornik režima u Tripoliju. Posmrtno priznanje General bojnik Gordan Čačić uvršten je u Dvoranu slavnih međunarodnih polaznika na američkom sveučilištu National Defense University u Washingtonu. Čačić je prvi Hrvat kome je dodijeljeno to časno priznanje.