Business.hr broj 881

danaS U PRILOGU

karijere, znanje i posao

Odzvonilo bujanju privatnih studija ekonomije ❘ 'Zarađuju jedinstveni, ne nužno najbolji'

RIZIK UVIJEK POSTOJI 18

Kratkoročni krediti za poduzetnike skuplji su od onih u eurozoni Iz Hrvatske udruge banaka ponovno su spomenuli da su kratkoročni krediti skuplji od onih u eurozoni jer obuhvaćaju rizičniji segment srednjeg i malog poduzetništva

utorak 3/5/2011

broj 881 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

nadZOR nad InOm 4-5 Vlada je od Nadzornog odbora Ine zatražila ispitivanje zakonitosti sadašnjeg modela upravljanja kompanijom, a nije objasnila zašto to nije prije učinila i zašto su hrvatskom političkom vrhu trebale pune dvije godine da reagira na nepravilnosti

ZOLTan aLdOTT, predsjednik Uprave Ine Snimio SAšA ĆetkoviĆ

Mađari u upravljanju Inom zaobišli hrvatske zakone SUPROTnO OČEKIVanJIma

Izvukle nas BiH i Turska, a ne Italija i Njemačka Hrvatski izvoz u EU u prva tri mjeseca 2011. u odnosu na lani pao je 5,5%, a izvoz u države bivše SFRJ sada čini više od četvrtinu našeg ukupnog izvoza 6

info&stav 2-3

business.hr

Nezadovoljno 58% Hrvata

Rekordni Dubrovnik

Gotovo šest od deset ispitanih gra ana Hrvatske iskazuje nezadovoljstvo postignu ima države nakon dva desetlje a hrvatske samostalnosti, pokazuje istraživanje GfK. Najve i je broj nezadovoljnih u sjevernoj Hrvatskoj, Lici, Kordunu i Banovini, a me u njima je najviše muškaraca s manjim primanjima u dobi od 30 do 39 te starijih od 65 godina...

Na podru ju grada Dubrovnika u prva etiri ovogodišnja mjeseca boravilo je 70.749 turista, što je 20 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a ostvareno je 197.585 no enja ili 16 posto više nego u prva etiri mjeseca 2010. Pritom je inozemnih gostiju bilo 56.505 ili 25 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, a doma ih je turista bilo 14.244 ili tri posto više.

Utorak 3/5/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

VIJEST OLAKŠANJA ZA ULAGA»E U VRIJEDNOSNE PAPIRE I METALE

Bin Ladenova smrt oživila svjetske SAD je do 16 sati u ponedjeljak potrošio 400,6 milijardi dolara na rat u Afganistanu ili 17 hrvatskih godišnjih prora una. Rat u Iraku vrijedi gotovo dvostruko više Mnoštvo je Amerikanaca slavljem na ulicama popratilo ubojstvo najtraženijeg ameri kog bjegunca i terorista Osame bin Ladena, što se ogledalo i me u ulaga ima na svjetskim tržištima kapitala. Ameri ki su future indeksi nakon obra anja ameri koga predsjednika Baracka Obame o ubojstvu bin Ladena sko ili najviše u posljednja dva tjedna.

Indeks Standard & Poor’s 500 u New Yorku je sko io 0,5 posto. Jonathan Ravelas, analiti ar manilske Banco de Oro Unibank, smatra da je Bin Laden ve 10 godi-

na ozbiljna prijetnja globalnoj sigurnosti, pa je za Bloomberg izjavio da je njegovo ubojstvo ozna ilo pozitivan razvoj doga aja u borbi protiv terorizma, što je utjecalo i na ulaga e.

BARACK OBAMA Nakon njegova obra anja ameri ki su future indeksi sko ili najviše u posljednja dva tjedna

Pala cijena nafte

Indeksi u Pakistanu, na ijem su teritoriju Amerikanci smaknuli Bin Ladena, s manje su entuzijazma popratili ameri ku operaciju na svojemu tlu, pa je KSE 100, referentni indeks pakistanskoga tržišta kapitala, pao 0,2 posto. Uslijed optimizma sko ila je i vrijednost dolara u odnosu na šest svjetskih valuta, pa je dolar na najvišim razinama od srpnja 2008. godine.

Olakšanje su osjetili i Europljani, pa je i na ovdašnjim burzama bilo trgovanja s mnogo entuzijazma koji je dao potporu rastu indeksa.

ARHIVA BUSINESS.HR

www.business.hr

Referentni indeks Stoxx Europe 600 narastao je 0,2 posto nakon vijesti o smrti Bin Ladena, a Markus Huber, analiti ar njema kog ETX Capitala, doslovno je za Bloomberg izjavio: "Ulaga i smrt Bin Ladena vide kao vrlo pozitivnu stvar, što je dobar razlog za kupnju."

Ameri ki su specijalci u dva helikoptera u nedjelju

ujutro krenuli prema skrovištu Osame bin Ladena u Abotabadu, 50 km udaljenom od Islamabada, glavnoga grada Pakistana. Tamo su ustrijelili Bin Ladena zajedno s još tri osobe.

Nisu samo ulaga i u vrijednosne papire i metale tu vijest do ekali s olakšanjem.

Isto su napravili trgovci naftom, pa je cijena barela siro-

SRI I NEZAVISNIH 56,5 TISU A KUNA

Političkim strankama u Zagrebu 3 milijuna kuna Politi ke stranke koje participiraju u zagreba koj Gradskoj skupštini, kao i nezavisni zastupnici, ove e godine iz gradskog prora una za svoj rad, odnosno redovito financiranje, dobiti gotovo tri milijuna kuna. Stranke novac dobivaju razmjerno broju od ukupno 51 zastupni kog mjesta, koliko ih ima zagreba ka Skupština. Jedan zastupnik "vrijedi" 56.510 kuna, dok stranke po pred-

stavnici "podzastupljenog spola" imaju pravo i na bonus od 10 posto, što iznosi ukupno 62.161 kuna po zastupnici.

Najve i dio kola a od tri milijuna kuna, oko 1,22 milijuna kuna, dobit e SDP, koji ima 21 predstavnika u gradskom parlamentu. HDZ-u e za godišnje financiranje i svojih sedam predstavnika pripasti 412,5 tisu a kuna, HNS-u koji ima tri zastupni-

ka i dvije zastupnice 293,8 tisu a kuna, a HSS e s etiri zastupnika dobiti 226.000 kuna. Umirovljenici e iz prora una biti potpomognuti sa 180,8 tisu a kuna, a HSLS-ovci sa 113.000 kuna.

Od 51 vije nika u Gradskoj skupštini devet je nezavisnih s dviju lista, one Tatjane Holjevac te Velimira Sri e i oni tako er dobivaju predvi ene naknade za svoj godišnji rad.

Iako je Sri a u me uvreme-

nu postao "zavisni", odnosno pristupio je HSLS-u i ak postao predsjednik gradske organizacije, novac se raspodjeljuje prema stanju kakvo je bilo u vrijeme konstituiranja ovog saziva Skupštine, pa e i Sri a dobiti 56,5 tisu a kuna na svoj ra un.

Treba napomenuti da zastupnici dobiju i mjese ni paušal od oko 1800 kuna po sjednici Skupštine te još oko 1300 kuna po sjednici radnih

››

BISER DANA Ja turizam definiram primitivno - to je sve ono ĹĄto je dobro za nas Karlov anke i Karlov ane, ali toliko dobro da privu e i ostale DAMIR JELI , gradona elnik Karlovca, u Jutarnjem listu

BROJKA

18,5

milijuna kuna iznosio je gubitak tvrtke Dalekovod u prva tri mjeseca ove godine, a u tom razdoblju tvrtka je imala ukupne prihode u iznosu od 249,02 milijuna kuna, ĹĄto je pet posto manje nego u istom razdoblju lani

UVODNIK

e burze Politi ki 'profit' joĹĄ uvijek ve nafte tipa brent pala 3,4 posto, na 121,67 dolara, ĹĄto je najniĹža cijena od 20. travnja.

SluĹžbena analiti ka obrazloĹženja kaĹžu kako je pad posljedica razmiĹĄljanja da e Bin Ladenova smrt donijeti olakĹĄanje u opskrbi naftom s Bliskog istoka.

Skupe operacije

I dok su Amerikanci okupirali Afganistan u potrazi za Bin Ladenom, kojega su na kraju pronaĹĄli u Pakistanu, savezniku SAD-a, vrijedi se prisjetiti koliko je na te dvije operacije dosad potroĹĄeno novca.

SAD je do 16 sati u ponedjeljak potroĹĄio 400,6 milijardi dolara na rat u Afganistanu ili 17 hrvatskih godiĹĄnjih prora una. Rat u Iraku vrijedi gotovo dvostruko viĹĄe. Koliko to saznanje uop e utje e na ulaga ka razmiĹĄljanja, analiti ari nisu kazali.

Ante Pavi

tijela. Odluka o raspore ivanju novca za redovito financiranje politi kih stranaka i nezavisnih zastupnika u 2011. objavljena je u najnovijem broju SluĹžbenog glasnika Grada Zagreba.

Ukupan iznos koji je ove godine osiguran za financiranje stranaka i nezavisnih zastupnika utvr en je u skladu s prije vaĹže im zakonom u iznosu od 0,056 posto sredstava teku ih izdataka prora una Grada iz prethodne godine. Oni su 2010. iznosili 5,318 milijardi kuna. N. C.

vaĹžniji

NAĹ A je Vlada za razliku od Mola, kada su poslovni potezi u pitanju, ve bezbroj puta pokazala i dokazala da nema osje aja za biznis, da ne zna i ne moĹže razmiĹĄljati kao poslovnjak. S druge strane, potencijal Ine za povrat dosadaĹĄnjih ulaganja, vidljivo je iz najnovijega kvartalnog izvjeĹĄ a o njezinu poslovanju, neprestano raste. Ma ari su toga i te kako svjesni FOTOLIA

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

A

ktualna hrvatska Vlada kao drugi najve i suvlasnik Ine nije znala, nije bila dovoljno sposobna ili se pak nije usudila povu i nijedan pravi potez kako bi zaĹĄtitila svoje interese u Ini i ma arskome Molu onemogu ila preuzimanje upravljanja kompanijom.

Bilo koji od ta tri razloga jednako je poraĹžavaju i za hrvatski politi ki vrh.

Ma arska tvrtka, za razliku od mlakog, nesposobnog i neupu enoga hrvatskog suvlasnika koji konstantno radi greĹĄke u koracima i redovito kasni u reakcijama, minuciozne i promiĹĄljene poslovne poteze vu e mjesecima i godinama unaprijed, paĹžljivo planiraju i i koordiniraju i svaku odluku. Ĺ to i ne udi, jer potencijal Ine za povrat dosadaĹĄnjih ulaganja, vidljivo je iz najnovijega kvartalnog izvjeĹĄ a o njezinu poslovanju, neprestano raste.

Ma arski Mol toga je i te kako svjestan.

NAĹ A JE VLADA, s druge strane, kada su poslovni potezi u pitanju, ve bezbroj puta pokazala i dokazala da nema osje aja za biznis, da ne zna

››

Ma arska tvrtka, za razliku od mlakog, nesposobnog i neupu enoga hrvatskog suvlasnika koji konstantno radi greĹĄke u koracima i redovito kasni u reakcijama, minuciozne i promiĹĄljene poslovne poteze vu e mjesecima i godinama unaprijed, paĹžljivo planiraju i i koordiniraju i svaku odluku

i ne moĹže razmiĹĄljati kao poslovnjak i da e u svakoj financijski potencijalno isplativoj situaciji redovito ispred mogu e zarade radije staviti politi ki "profit". Posljedice takvog ponaĹĄanja snosi sada, gube i polako ali sigurno Inine konce iz vlastitih ruku. No bez obzira na sve apele na zaĹĄtitu nacionalnog interesa, koje gospodarski analiti ari upu uju prema Markovom trgu, jednu stvar treba priznati: hrvatska Vlada nije dorasla nositi se s kompanijom kakva je Mol, a Ma arima je posve jasno da u hrvatskoj Vladi nemaju partnera ko-

ji im pomaĹže gurati Inu u pravom smjeru.

Naime, Vlada i Mol razilaze se u mnogo emu kada je rukovo enje Inom u pitanju, a dokaz za takvu tvrdnju Vlada je dala prije samo nekoliko dana, zatraĹživĹĄi od Mola da polovinu dobiti ostvarene u 2010. godini isplati kao dividendu. Od tog bi iznosa poprili an dio bio upla en u drĹžavni prora un.

DRUGIM RIJE IMA, to je novac koji je Vladi nasuĹĄno potreban za krpanje sve brojnijih prora unskih rupa. Uprava i Nadzorni odbor Ine pak traĹže da se zarada raspodijeli

u zakonske rezerve i zadrĹžanu dobit kako bi se daljnjim ulaganjima pove ala vrijednost kompanije i omogu io rast profita u idu im godinama. I tako Vlada tr i ĹĄumom, rezoniraju i isklju ivo "na kratke staze" i nastoje i koliko-toliko pokrpati ĹĄuplju drĹžavnu blagajnu prije skorih izbora, ne razmiĹĄljaju i previĹĄe unaprijed. A Mol ide drumom, planiraju i koju godinu unaprijed.

MoĹže li se iz ovakva Vladina razmiĹĄljanja iĹĄ itati poruka kako je politi ki vrh ve odavno odustao od Ine pa sada nastoji izvu i ĹĄto se joĹĄ izvu i dade?

tema 4-5

NADZOR NAD INOM Vlada je od Nadzornog odbora Ine zatražila is a nije objasnila zašto to nije prije u inila i zašto su hrvatskom politi kom

U upravljanju Inom Mađari

ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, obavlja svoje dužnosti 'u skladu s Poslovnikom o radu Uprave', poru ili su iz te kompanije SNIMIO SAŠA ETKOVI

ZAOBIŠLI

hrvatske zakone Nenaviknut na 'trodiobu' vlasti izme u Glavne skupštine (dioni ara), Uprave i Nadzornog odbora, Mol je, uz 'blagoslov' tadašnjeg politi kog vrha i bivšeg premijera Ive Sanadera, pronašao svoj na in vo enja Ine koji je nastao 'miksanjem' monisti kog i dualisti kog sustava, a on najviše odgovara ma arskoj kompaniji Pokušava li ma arski Mol kombinacijom dvaju zakonom predvi enih sustava upravljanja tvrtkom, neuobi ajenih u hrvatskom pravnom sustavu i gospodarskoj praksi, osigurati premo u Ini i maksimalno umanjiti utjecaj hrvatskog suvlasnika na donošenje strateških odluka vezanih uz upravljanje tom naftnom kompanijom? Odgovor na to pitanje potražili smo u Zakonu o trgova kim društvima, ali i internim aktima koji reguliraju rad upravlja kih tijela u Ini. Ve površan pogled na zakon pokazao je da je sustav upravljanja u Ini na neuobi ajen na in prilago en Molu.

Naime, u dualisti kom sustavu upravljanja dioni kim društvom, kako ga regulira važe i Zakon o trgova kim društvima, jedina upravlja ka tijela dioni kog društva su Uprava, Nadzorni odbor i Glavna skupština. Uprava vodi poslove društva, Nadzorni odbor kao drugo upravlja ko tijelo kontrolira njezin rad, a nadležnosti tih upravlja kih tijela strogo su odvojene.

Mol se vodi monisti ki

Zakon o trgova kim društvima pak predvi a još jedan model upravljanja - monisti ki, kakav je est u anglosaksonskom trgova kom pravu. Taj sustav predvi a da

dioni ko društvo ima Upravni odbor i Glavnu skupštinu.

Upravni odbor ima dvije vrste lanova, neizvršne i izvršne, svaki sa svojim podru jem odgovornosti. Izvršni direktori koje imenuje Upravni odbor mogu biti u njegovom sastavu, ali i ne moraju. Svi su oni dio Upravnog odbora koji vodi tvrtku i ne mogu biti posebno upravlja ko tijelo. Takav je upravlja ki sustav uobi ajen u Ma arskoj i prema njemu posluje i Mol, koji sve tvrtke u Mol grupi vodi na isti na in.

No vo enje Ine u trenutku kada su hrvatska Vlada i Mol sklapali ugovor o me usobnim odnosima dioni ara nije

bilo mogu e organizirati na temelju monisti kog sustava upravljanja, ve isklju ivo dualisti kog, jer je monisti ki sustav upravljanja u hrvatski zakonodavni sustav uveden tek nedavno, nakon što je ugovor izme u Vlade i Mola ve bio sklopljen.

Nenaviknut na "trodiobu" vlasti izme u Glavne skupštine (dioni ara), Uprave i Nadzornog odbora, Mol je, uz "blagoslov" tadašnjeg politi kog vrha i bivšeg premijera Ive Sanadera, pronašao svoj na in vo enja Ine koji je nastao "miksanjem" jednog i drugog sustava na na in koji odgovara ma arskoj kompaniji, upozoravaju nezavisni prav-

Svoju stvarnu snagu i mo Odbor izvršnih direktora pokazao je nedavno kada je trojici hrvatskih lanova Uprave samoinicijativno zabranio dolazak na sjednice Odbora iako na to nije imao pravo. Naime, hrvatski lanovi Uprave, kao i ostali lanovi Uprave, u svakom trenutku imaju pravo prisustvovati sjednicama Odbora izvršnih direktora i to im se ne smije braniti

ni stru njaci. Takav im neuobi ajeni sustav upravljanja omogu uje zadržavanje prevlasti u upravlja koj strukturi kompanije. Tako je u upravlja ku strukturu Ine dodan i Odbor izvršnih direktora.

Nema prenošenja

Naime, temeljem dualisti kog sustava upravljanja Uprava može, u skladu sa istim zakonom, obavljanje dijela poslova povjeriti izvršnim direktorima i ovlastiti ih da dio poslova obave u njezino ime, ali ne smije svoje funkcije prenijeti na njih jer bi u tom slu aju izvršni direktori imali pravo donositi odluke umjesto Uprave, što bi bilo suprotno hrvatskim zakonskim propisima.

U trenutku kada je Uprava Ine ovlastila Odbor izvršnih direktora, kao svoje pomo no tijelo, da obavlja dio poslova u tvrtki, time nije na njega prenijela svoju nadležnost jer bi takav prijenos nadležnosti bio pravno ništavan. Ako Upravino delegiranje izvršnih direktora za obavljanje dijela poslova i davanje ovlasti

spitivanje zakonitosti sadašnjeg modela upravljanja kompanijom, m vrhu trebale pune dvije godine da reagira na nepravilnosti

business.hr Utorak 3/5/2011

PRIVREMENI NADZOR

'Aldott rješava isklju ivo administrativna pitanja' Na naš upit o spornim detaljima upravlja kog sustava u Ini iz sjedišta te kompanije nam je odgovoreno kako je "korporativno upravljanje Inom d.d. dogovoreno izme u Vlade RH i Mola regulirano statutom kompanije i drugim internim aktima koji su u skladu sa zakonodavstvom RH, odnosno primjenjivim zakonima. U korporativnom upravljanju Inom d.d., a reflektiraju i dogovor Vlade RH i Mola, odluke donosi Nadzorni odbor, Uprava odnosno druga tijela i/ili osobe koje je za to ovlastila Uprava. Izvršni direktori ovla-

Odboru zna i da se dio poslova prenosi na izvršne direktore, a Uprava se pritom nije odrekla svoje odgovornosti za obavljene poslove i obveze na donošenje kona nih odluka vezanih uz upravljanje tvrtkom, u tom slu aju poslovanje Ine jest u skladu sa zakonom. Svako drugo tuma enje suprotno je važe im pravnim propisima.

Ova injenica sama po sebi ne bi bila sporna da se nedavno nije dogodio sporan trenutak u Ini. Naime, svoju stvarnu

šteni su donositi samo one odluke za koje ih je ovlastila Uprava. Gospodin Áldott nije preuzeo funkciju glavnog izvršnog direktora. Temeljem jednoglasne odluke Uprave, Aldott privremeno nadzire rad sektora koji su direktno podre eni glavnom izvršnom direktoru. U praksi to podrazumijeva rješavanje isklju ivo administrativnih pitanja u okviru sektora nužnih za neometano i kontinuirano poslovanje kompanije.

Navedeno je u skladu s Poslovnikom o radu Uprave prema kojem bilo koji lan Uprave može obnašati i dodatne duž-

snagu i mo Odbor izvršnih direktora pokazao je kada je trojici hrvatskih lanova Uprave samoinicijativno zabranio dolazak na sjednice Odbora iako na to nije imao pravo. Treba istaknuti da hrvatski lanovi Uprave, kao i ostali lanovi Uprave, u svakom trenutku imaju pravo prisustvovati sjednicama Odbora izvršnih direktora i to im se ne smije braniti. U onom trenutku kada im lanovi Odbora to zabrane, a preostali lanovi Uprave, uklju uju i i pred-

nosti i odgovornosti koje mu je povjerila Uprava. Kao što je ve napomenuto, u konkretnom slu aju odluku je jednoglasno donijela Uprava.

Tako er, poslovnici sva tri tijela, odnosno Nadzornog odbora, Uprave te Odbora izvršnih direktora, jasno i transparentno opisuju tko bi trebao sudjelovati na odre enim sastancima te u koju svrhu. Navedeni poslovnici tako er propisuju tijek informacija izme u ta tri tijela, a koji je potreban radi donošenja odluka ili nadziranja odluka i aktivnosti drugog tijela."

sjednika Uprave koji je predstavnik Mola, na takav in ne reagiraju, prekršen je zakon i to se može protuma iti kao prekora enje ovlasti Odbora izvršnih direktora.

Uskla ivanje s normama

U pokušaju da doznamo što je hrvatska strana dosad u inila kako bi sprije ila Molovo tiho osvajanje Ine, obratili smo se Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, iz kojega nam je potvr eno da je "Vlada putem informacija dobivenih

iz Nadzornog odbora i lanova Uprave Ine upoznata sa sadašnjim na inom korporativnog upravljanja kompanijom.

Stoga je od Nadzornog odbora Ine zatraženo ispitivanje zakonitosti sadašnjeg modela upravljanja Inom. Utvrdi li se da on nije sukladan pozitivnim zakonskim propisima, hrvatska e Vlada putem nadležnog ministarstva i Nadzornog odbora inzistirati na uskla ivanju rukovo enja sa zakonskim okvirom koji ure uje tu materiju".

Zašto to ranije nije u inila i zašto su hrvatskom politi kom vrhu trebale pune dvije godine da reagira na nepravilnosti, nismo uspjeli doznati.

Novi Zakon o trgova kim društvima u me uvremenu je 2009. godine usvojio i mogu nost upravljanja tvrtkom putem monisti kog sustava, što Molu sada daje mogu nost da poslovanje Ine, ako doista ima namjeru poštovati hrvatske zakonske propise, uskladi s važe im hrvatskim pravnim normama i tako sprije i prigovore koji se u posljednje vrijeme esto mogu uti, a u njima se tvrdi da poslovanje Ine nije posve u skladu s hrvatskim zakonskim propisima te da Odbor izvršnih direktora ima preširoke ovlasti i prevelik utjecaj na upravljanje Inom.

Ho e li hrvatska Vlada smo i dovoljno snage i znanja da Mol prisili na poštovanje hrvatskih propisa i tako od svojeg interesa spasi što se spasiti dade?

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

tema 6-7

SUPROTNO OČEKIVANJIMA Hrvatski izvoz u EU u prva tri mj pao je 5,5%, a izvoz u države bivše SFRJ sada čini više od četvrtinu

Izvukle nas BiH i T a ne Italija i Njem Bosna i Hercegovina je u prvom ovogodišnjem kvartalu, kao hrvatski izvozni partner, pretekla Njemačku i svrstala se iza Italije, na drugo mjesto po vrijednosti izvoza koji Hrvatska plasira na njezino tržište (232,1 milijun eura, odnosno 20,4 posto više nego lani), izvoz u Rusiju povećao se 17 posto, a prodaja hrvatskih proizvoda i usluga u Turskoj skočila je čak trostruko Nakon industrijske proizvodnje i hrvatski je izvoz u prvome ovogodišnjem tromjesečju okrenuo leđa Vladinu programu gospodarskog oporavka. U odnosu na lanjski prvi kvartal, kad je iznosio 14,56 milijardi kuna, izvoz je u prvom ovogodišnjem tromjesečju pao na 14,19 milijardi kuna i bio manji 2,5 posto. Istodobno je uvoz porastao sa 24,31 na 24,99 milijardi kuna i bio veći 2,8 posto. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, pokrivenost uvoza izvozom u prvom kvartalu ove godine bila je 56,8 posto.

Vlada Jadranke Kosor u svojem programu gospodarskog oporavka uvrstila je izvoz među uzdanice koje bi trebale povući Hrvatsku iz krize. Pritom je računala na to da će oporavak glavnih hrvatskih izvoznih tržišta u članicama Europske unije povući i oporavak hrvatskoga gospodarstva. Na početku ove godine, međutim, taj željeni sustav spojenih posuda još nije profunkcionirao jer, iako je većina članica EU, po-

gotovo one među njima koje su vodeći hrvatski trgovinski partneri, odavno izašla iz recesije, hrvatski izvoz u zemlje Europske unije u prva tri ovogodišnja mjeseca nastavio je padati: u odnosu na lanjski prvi kvartal pao je 5,5 posto, sa 1,23 na 1,16 milijardi eura. Istodobno je i uvoz iz EU pao 1,1 posto, sa 1,95, na 1,94 milijarde eura.

Gotovo 80 posto ukupnoga hrvatskog izvoza u zemlje Unije zapravo čini izvoz u Italiju, Njemačku, Sloveniju i Austriju (ukupno 876,5 milijuna eura). I na početku ove godine najveći je izvoz u Italiju (374,5 milijuna eura), ali i manji 22,2 posto nego u lanjskom prvom tromjesečju (lani 481,4 milijuna eura), pa pad izvoza u Italiju nije mogao "pokriti" rast izvoza u Njemačku (sa 195 na 211,9 milijuna eura), Sloveniju (sa 143 na 176,6 milijuna eura) i Austriju (sa 100 na 113,5 milijuna eura).

Statistika DZS-a ne objašnjava zašto je na početku godine znatno pao izvoz u Italiju, no bilježi da se istodobno izvoz plina gotovo prepolo-

STATISTIKA ne objašnjava zašto je na početku godine znatno pao izvoz u Italiju, ali bilježi da se istodobno izvoz plina gotovo prepolovio.

Jasno je da je razlog tome što su Ina i talijanski Eni više plina iz sjevernog Jadrana usmjerili prema hrvatskom tržištu jer im se to više isplatilo nego njegova prodaja u Italiji

vio (sa 68,4 na 39,4 milijuna eura, pad od 42,4%).

Prevladava stagnacija

Budući da je Ina upravo objavila da je lanjski gubitak u prvom kvartalu ove godine „pretvorila“ u dobit višu od milijardu kuna, zahvaljujući i većoj proizvodnji i plasmanu plina iz sjevernog Jadrana na domaće tržište, očito je da su Ina i talijanski Eni na početku ove godine

više plina usmjerili prema hrvatskom tržištu. To im je bilo isplativije nego njegova prodaja u Italiji i na drugim

bROJKA

1,16

milijardi eura iznosio je hrvatski izvoz u prva tri mjeseca u zemlje EU

tržištima.

Osim što je ponešto porastao izvoz u Austriju, Njemačku i Sloveniju, na početku ove godine znatniji rast bilježi hrvatski izvoz u Mađarsku (42,3%, na oko 13 milijuna eura), Poljsku (47,2%, na oko 8 milijuna eura), Slovačku (50,5%, na oko 6 milijuna eura) te Rumunjsku (28,2%, na oko 3,4 milijuna eura). Lako je uočiti da uglavnom raste izvoz u nove članice EU, a izvoz u staru Europu uglavnom znatno pada, u najboljem slučaju stagnira. Budući da je istodobno uvoz iz zemalja EU blaže pao od onog hrvatskog, ukupnu pokrive-

jeseca 2011. u odnosu na lani u našeg ukupnog izvoza

Turska, mačka Crne Gore i s Kosova gotovo zanemariv (ukupno oko 900 tisuća eura), ali zato je uvoz iz Makedonije (28,3 milijuna eura) veći od hrvatskog izvoza u tu zemlju (17,6 milijuna eura).

'Turski' trend

nost hrvatskog uvoza izvozom zapravo kontinuirano spašava rast izvoza u zemlje Cefte i gotovo 170 milijuna eura suficita koji Hrvatska ostvaruje u robnoj razmjeni s njima. U prvom ovogodišnjem kvartalu hrvatski je izvoz u zemlje Cefte iznosio 357 milijuna eura (+10,9%), a uvoz 190,6 milijuna eura (+19,5%).

Za izvoz je pritom najvažnija Bosna i Hercegovina koja je u prvom ovogodišnjem kvartalu pretekla Njemačku i svrstala se iza Italije, na drugo mjesto po vrijednosti izvoza koji Hrvatska plasira na njezino tržište (232,1 milijun eura ili 20,4% više nego lani). Istodobno je uvoz iz BiH bio 111,2 milijuna eura (+25%).

Iza BiH slijedi izvoz u Srbiju (75 milijuna eura). Izvoz u Srbiju stagnira u odnosu na lanjsku godinu, a uvoz je ponešto porastao (+12,5% na 48,3 milijuna eura). Većinu preostalog izvoza u zemlje Cefte čini izvoz u Crnu Goru, Makedoniju i Kosovo (ukupno gotovo 40 milijuna eura). Istodobno je uvoz iz

Kad se hrvatskom izvozu u bivše jugoslavenske republike članice Cefte pridoda i izvoz u Sloveniju, ukupni izvoz na ex-jugoslavensko tržište (oko 513 milijuna eura) čini više od četvrtine ukupnoga hrvatskog izvoza. Zanimljivo je i da hrvatski izvoz, osim na to tržište, na početku ove godine raste u neke druge europske zemlje koje nisu članice EU (Rusija +17%, Ukrajina + 66,1% i Bjelorusija +85,8%), ali ponajviše u Tursku gdje se utrostručio sa 13,5 na 40,8 milijuna eura. Istodobno je i uvoz iz Turske drastično pao sa 176,3 na 53,6 milijuna eura, a uvoz iz Rusije, Ukrajine i Bjelorusije raste brže od izvoza. Slična "turskom" trendu je razmjena s Japanom: izvoz je porastao sa 21,8 na 40,3 milijuna eura (+84,5%), a uvoz pao sa 40,4 na 33,9 milijuna eura (16,2%).

Sudeći po trendovima koji su obilježili prvo tromjesečje ove godine, nije teško zaključiti da što se više Hrvatska približava članstvu u Europskoj uniji, to njezin izvoz u stare članice Unije pada ili stagnira, a raste izvoz u nove članice EU, druge istočnoeuropske države te u one nastale na prostoru bivše Jugoslavije koje su članice Cefte.

Suprotno od onoga što se godinama najavljivalo i očekivalo od pristupanja Europskoj uniji.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS

ŠTETA 12 MIL. KN

Žužul priveden treći put

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 3/5/2011

SLAVEN ŽUŽUL, vlasnik Skladgradnje, osumnjičen je s Prskalom i Korparom za zlouporabe u gradnji autocesta

SREDSTVA EU

Za zapošljavanje mladih 20 mil. kn Među 23 projekta kojima je odobren novac jest i 'Mladi lovci na karijeru' Tehnološkoga parka Varaždin vrijedan 157,6 tisuća eura Dvadeset milijuna kuna nepovratnih sredstava u sklopu IV. komponente IPA programa za razvoj ljudskih potencijala dodijeljeno je jučer za 23 projekta iz programa "Mladi na tržištu rada". Projekti su usmjereni na smanjenje nezaposlenosti mladih na regionalnoj razini.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač pritom je napomenuo kako je u sklopu operativnog programa za razvoj ljudskih potencijala na raspolaganju još 20 milijuna eura, za koje će natječaji biti raspisani tijekom idućih mjeseci. Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren upozorio je na to da je nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje visoka, a alarmantnim je ocijenio udjel mladih u ukupnom broju nezaposlenih, koji je lani iznosio čak 30 posto.

Burza na Fejsu

Ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) Ankica Paun Jarallah rekla je da je među prijavljenim projektima bilo barem 40 kvalitetnih, no nedostajao je novca za sve.

Dodala je kako je najveća teškoća s kojom se mladi susreću nedostatak radnog iskustva.

"Taj se problem pokušava riješiti mjerama u sklopu programa gospodarskoga oporavka, čiji je cilj mladima sa srednjim i visokim obrazovanjem bez radnog iskustva omogućiti polaganje stručnog ispita", rekla je Paun Jarallah.

Istaknula je kako se u EU velika pozornost daje aktivnostima usmjerenim na zapošljavanje mladih, a kako bi lakše došli do ciljane populacije, primjerice danski zavod za zapošljavanje ima stranicu na Facebooku.

Novac Varaždincima

Među projektima kojima su odobrena sredstva EU jest projekt Tehnološkog Parka Varaždin "Mladi lovci na karijeru", vrijedan 157,6 tisuća eura, koji će putem radionica i prakse kod poslodavaca mladima omogućiti stjecanje potrebnih vještina.

"Nakon završetka fakulteta mladi imaju znanje koje zastarijeva ako se ne nadograđuje. Obrazovni je sustav sporiji u odnosu na razvoj tehnologije", rekao je direktor Tehnološkog parka Varaždin Andrija Petrović.

Projekt će se početi realizirati za dva-tri mjeseca.

M. P./H

Zagreb. Vlasnik i direktor Skladgradnje Slaven Žužul uhićen je jučer ujutro zbog navodnih zlouporaba u gradnji nekoliko dionica i objekata na autocesti Rijeka-Zagreb 2006.

Osim njega osumnjičeni su bivši direktori tvrtke Autoceste Rijeka-Zagreb Jurica Prskalo i Zlatko Korpar, doznaje se od izvora bliska policiji i odvjetništvu. Prskalo i Korpar osumnji-

čeni su da su 2006. Žužulovoj tvrtki omogućili plaćanje građevnih radova primjenom fiksne cijene po načelu "ključ u ruke" iako su znali da će na taj način platiti više nego što vrijede radovi. Zbog toga su, kažu u MUP-u, sklopili aneks osnovnom ugovoru kojim su promijenili odredbe o načinu plaćanja te su oštetili Autoceste RijekaZagreb za više od 12 mil. kuna.

Posrijedi je treće Žužulovo privođenje. Prvi put je bilo prije 2 godine zbog afere s preskupim bojenjem tunela Mala Kapela i Sveti Rok, a prošle godine uhi-

ćen je zbog izvlačenja novca iz Brodosplita. Prskalu je ovo četvrti slučaj u kojemu je osumnjičen za zlouporabu položaja. Prskalu je prošloga tjedna za mjesec dana produljen pritvor u slučaju u kojem ga se s bivšim članom Uprave HAC-a Mariom Lovrinčevićem tereti da su HAC oštetili za više od 50 mil. kuna zbog štetna ugovora sa Skladgradnjom, koja je uz buduću autocestu do Ploča trebala sagraditi odmorište na nepristupačnu terenu gdje se nalazila kamena stijena, što je višestruko poskupjelo gradnju. H

Optima Telekom smanjio gubitak 35,6 posto RAST OBVEZA U prva tri mjeseca ove godine Optima je smanjila kratkoročne obveze 39 posto, ali ukupne obveze kompanije u tom su se razdoblju povećane 3,2 posto U prvom kvartalu 2011. ukupni prihodi Optime porasli su 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani i iznose 117,1 milijun kuna. Nastavljen je i trend smanjivanja gubitka (EBT), koji je u prva tri mjeseca 2011. smanjen 35,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani te sada iznosi 12,3 milijuna kuna. Istodobno je ostvaren rast operativne dobiti od 18,5 posto u odnosu na isto razdoblje 2010., koja iznosi 17,8 milijuna kuna.

Povećana potraživanja

Prema podacima objavljenim na Zagrebačkoj burzi, Optima je nakon prošlogodišnjeg reprogramiranja kredita zabilježila rast dugoročnih obveza 118,5 posto, na 574,63 milijuna kuna, u odnosu na 262,97 milijuna kuna zabilježenih u prva tri prošlogodišnja mjeseca. U istom su razdoblju 39

posto smanjene kratkoročne obveze, sa 713,59 na 433,32 milijuna kuna. Međutim, ukupne obveze Optima Telekoma u prvom su se ovogodišnjem kvartalu u isporedbi s istim 2010. povećale 3,21 posto i ukupno dosegnule 1,008 milijardi kuna.

Osim toga, Optima je povećala potraživanja kupaca sa 72,93 na 75,85 milijuna kuna.

Istodobno je preneseni gubitak porastao za 11,9 posto, na 619 milijuna kuna.

"Unatoč nepovoljnim tržišnim prilikama zbog krize, Optima Telekom nastavio je s pozitivnim trendom poslovanja, koji pokazuje kako je tvrtka na dobrom putu", komentira poslovne rezultate predsjednik Uprave Optima Telekoma Matija Martić.

Rezultati iz prvog kvartala pokazuju kako Optima i dalje ima pozitivan trend, i

snimio hrvoje dominić

dogaaji

MATIjA MARTIć, predsjednik Uprave Optime

to zahvaljujući promjenama u strukturi prihoda, tvrde u tom telekomu i dodaju kako je najveći porast zabilježen u segmentu internetskih usluga (ADSL) koje su porasle 25,3 posto.

Iznad benchmarka

Broj korisnika OptiTV - usluge internetske televizije porastao je 163,3 posto pa se broj korisnika popeo na 11.850.

Za 11,1 posto porastao je broj korisnika koji su izravno priključeni na mrežu Optima Telekoma, kojih trenutačno ima 106.327. Optima Telekom zabilježio je i rast broja poslovnih korisnika.

U prvom tromjesečju 2011. broj potencijalno dostupnih priključaka u Optima Telekomu popeo se na 677.548 priključaka, što je povećanje od jedan posto.

Dražen Tomić

OGLAS

ZLOPORABA OVLASTI

Privedeni čelnici 'Varaždinskih vijesti'

10-11

arhiva business.hr

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 3/5/2011

ERnEST FIšER, direktor i glavni urednik

AERODROMSKE TAKSE

'Zračne luke ne dižu cijene, ubiru i drugi' U Zračnoj luci Dubrovnik objašnjavaju kako u rubriku takse ulaze i stavke koje naplaćuju primjerice zrakoplovne kompanije, a razne državne takse u Hrvatskoj idu u korist Agencije za civilno zrakoplovstvo Osim sve većeg broja low cost avioprijevoznika i jeftinih aviokarata, posljednjih godina bujaju cijene tzv. aerodromskih taksi koje pak ne uključuju samo naknadu zračnim lukama. Tako u Njemačkoj od početka ove godine svaki putnik plaća i državnu avionsku taksu koja za putovanja do 2500 km iznosi osam eura, do 6000 kilometara 25 eura i 45 eura za još veće udaljenosti.

U programima putničkih aranžmana uz osnovnu cijenu aviokarte posebno se ističe stavka zrakoplovne i druge pristojbe, ili samo 'aerodromska taksa', koja nerijetko iznosi nekoliko stotina ili čak tisuća kuna (ovisno o udaljenosti). U Zračnoj luci Dubrovnik objašnjavaju da se često pogrešno tumači kako se taj cijeli iznos uplaćuje isključivo u korist zračnih luka.

Vrste naknada

U rubriku takse na zrakoplovnoj karti ulaze i stavke koje naplaćuju primjerice zrakoplovne kompanije. Zamje-

nik direktora Zračne luke Dubrovnik Frano Luetić nabraja da je riječ o naknadi za izdavanje karte (ticket service charge), naknadi za gorivo (fuel surcharge) i naknadi za zaštitu (security charge), koje idu u korist avioprijevoznika.

Razne državne takse u Hrvatskoj ubire Agencija za civilno zrakoplovstvo, a naplaćuju se i troškovi osiguranja.

Različite cijene

"Kupnjom zrakoplovne karte plaća se i naknada za putnički servis zračne luke. Ta naknada u Zračnoj luci Dubrovnik već se nekoliko godina nije mijenjala i za putnika u međunarodnom prometu iznosi 13 eura, a u domaćem prometu 50 kuna. Iz toga je vidljivo da aerodromska naknada u Dubrovniku iznosi samo 30-ak posto ukupnih pristojbi", navodi Luetić, dodajući kako se u pojedinim reklamama također često pogrešno upotrebljava termin "cijena karte bez aerodromskih pristojbi".

"Netko očito previdi da postoje mnogo veće pristojbe ostalih sudionika; zrakoplovnih prijevoznika, države i osiguravajućih društava, nego što zaračunavaju same zračne luke", kaže Luetić. Ističe kako se i cijene zračnih luka znatno razlikuju od države do države.

Maja Grbić

Varaždin. U Varaždinu su danas privedeni Ernest Fišer, Svebor Fišer i Davor Mašić, čelnici lokalnog tjednika "Varaždinskih vijesti", jedan od suvlasnika kojega je i Grad Varaždin.

Nakon što su stigli u prostorije tjednika i u njima proveli nekoliko sati, policijski su službenici došli i priveli direktora i

glavnog urednika Ernesta Fišera, zamjenika direktora Svebora Fišera i voditelja marketinga Davora Mašića. Glasnogovornik varaždinske Policijske uprave (PU) Igor Planinc zasad ne otkriva pojedinosti istrage. Po neslužbenim obavijestima, trojica čelnika "Varaždinskih vijesti" osumnjičena su za kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti. Dogradonačelnik Slobodan Mikac, predstavnik Grada Varaždina u skupštini tjednika, kaže da zasad nema nikakvih konkretnih podataka o događajima u toj tvrtki. H

BROJKA

34,9

posto, na 15,4 milijuna kuna, porasla je dobit nakon oporezivanja Croatia osiguranja u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci iz nekonsolidiranog financijskog objavljeni na Zagrebačkoj burzi

Dobit Agrokoro uzdanica skoči ZARADILI 17,7 MILIJUnA KUnA Ukupne obveze Konzuma, Leda, Zvijezde, Belja, Jamnice i PIK Vinkovaca smanjene su 6,5%, na 8,9 milijardi kuna, najveći postotni rast dobiti imala je Jamnica, a najveći poslovni proboj zabilježen je u Belju Burzovne perjanice Agrokora u prvom su ovogodišnjem kvartalu zaradile 17,7 milijuna kuna ili 45 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, kada im je ukupna dobit iznosila samo 12,2 milijuna kuna. Pritom je šest kompanija iz sastava koncerna Ivice Todorića uprihodilo 3,6 milijardi kuna ili 4,8 posto više nego lani. Nešto više od 3,6 milijardi kuna iznosili su im i ukupni rashodi koji su povećani 4,5 posto.

Ono što više zanima kreditore i vjerovnike Todorićeva carstva statistike su koje pokazuju kako su ukupne obveze Konzuma, Leda, Zvijezde, Belja, Jamnice i PIK Vinkovaca u prva tri ovogodišnja mjeseca smanjene 6,5 posto te sada iznose i dalje golemih 8,9 milijardi kuna. Najveći dio tih obveza nosi Konzum, čak 5,4 milijardi kuna. Istodobno, prihodi tog lanca maloprodaje iznosili su 2,7

snimio saŠa ∆eTKoviĆ

dogaaji

DARKO KnEZ, predsjednik Uprave Konzuma, kojemu je dobit skočila 65 posto, na 12,7 milijuna kuna

milijardi kuna, a dobit mu je skočila naizgled impresivnih 65 posto, na 12,7 milijuna kuna, što je samo 0,27 posto vrijednosti ukupnih obveza. Prihodi od prodaje robe iznosili su 2,4 milijarde kuna, a omjer između maloprodaje i veleprodaje neznatno se promijenio pa sada maloprodaja čini 75 posto ukupne prodaje.

U gubitku Ledo

Osim u Konzumu, prvi ovogodišnji kvartal bio je

iznimno dobar za PIK Vinkovce, Jamnicu i Belje, a u gubitku je ostao samo Ledo.

Najveći postotni rast dobiti ostvarila je Jamnica, koja je sa 800.000 kuna čiste zarade u 2010. skočila 200 posto, na 2,4 milijuna kuna.

Dobit Belja ostala je nepromijenjena, na 2,5 milijuna kuna, dok su u PIK Vinkovcima zaradili 1,7 milijuna kuna ili 54 posto više nego lani.

Situacija u Ledu, pak, nije se bitnije mijenjala - i pri-

SAJAM

U Bruxellessu 9 naših proizvođača morske hrane Zagreb. Na Međunarodnom specijaliziranom sajmu morske hrane European Seafood Exposition od 3. do 5. svibnja u Bruxellesu će se predstaviti i devet hrvatskih tvrtki: Arbacommerce (Zadar), Ancora commerce (Split), Conex trade (Solin), Cromaris (Zadar), Okus mora (Novi Vinodolski), Ostrea (Stankovci), Riba

Mljet (Dubrovnik), Ribarstvo F (otok Cres) te Žuvela (otok Hvar). U isto vrijeme održava se i Sajam opreme, materijala i tehnologija u industriji morske hrane. Izlagat će više od 1600 tvrtki iz 80-ak zemalja.

Hrvatska ima pozitivnu vanjskotrgovinsku bilancu kada je riječ o proizvodima ribarstva: 2010. uvezeno je oko 41.000 tona proizvoda ribarstva ukupne vrijednosti nešto više od 102 milijuna američkih dolara, a izvezene su 34.000 vrijednosti nešto više od 135 milijuna dolara. H

BROJKA

NATJEČAJ

Assecu ugovor s Volksbankom Zagreb. Tvrtka Asseco SEE Hrvatska potpisala je ugovor s Volksbankom koji predviđa zamjenu dosadašnje glavne bankarske aplikacije Assecovim rješenjima. Asseco SEE konkurirao je za taj posao na međunarodnom pozivnom natječaju, a pobjeda je rezultirala potpisivanjem krovnog ugovora s austrijskom Volksbank International AG. D. T.

5242 kune iznoslila je prosječna neto plaća za veljaču, što je nominalni pad 1,9 posto, a realni 2,3 posto u odnosu na siječanj, objavio je DZS

RIJEKA

Za plinofikaciju 20 mil. kuna zajma

Rijeka. Ugovore kojim se uređuju uvjeti dugoročnog zajma od 20 milijuna kuna za nastavak financiranja projekta plinofikacije Rijeke i Primorskogoranske županije potpisali su jučer predstavnici riječkog Energa, Erste banke i HBORa. Do kraja 2012. planira se izgradnja oko 30 novih ogranaka plinske distribucijske mreže. H

za ekoinovacije ovih burzovnih EU daje 38 mil. eura ila 45 posto NATJEČAJ DO RUJNA

Dobit Agrokorovih burzovnih perjanica u prvom ovogodišnjem kvartalu porasla je 45 posto Ukupni prihodi Tvrtka

1Q 2010.

Promjena

1Q 2011.

Ukupni rashodi 1Q 2010.

Promjena Dobit ili gubitak Promjena

1Q 2011.

1Q 2010.

1Q 2011.

Belje

238

302

28,89%

235

302

28,30%

2,5

2,5

Jamnica

183

189

3,20%

179

182

1,67%

0,8

2,4

200%

Konzum

64,90%

2,632

2,734

3,87%

2,624

2,712

3,35%

7,7

12,7

Ledo

182

176

-3,29%

184

177

-3,80%

-7,7

-6,8

Zvijezda

207

207

0,00%

198

200

-1%

7,8

5,2

PIK Vinkovci UKUPNO

-33%

43

46

6,90%

42

45

7,14%

1,1

1,7

54,54%

3485

3654

4,80%

3462

3618

4,50%

12,2

17,7

45,00%

*svi iznosi u milijunima kuna Izvor: ZSE

hodi i rashodi pali su nešto više od tri posto, a gubitak je smanjen na 6,8 sa lanjskih 7,7 milijuna kuna gubitka.

Prvi kvartal u Ledu obilježile su dobave velike količine sirovina za nadolazeću sezonu, ali i velika kontrola troškova i održavanje likvidnosti koje je urodilo plodom kroz smanjenje poslovnih rashoda.

Najveći poslovni proboj, unatoč nepromijenjenoj dobiti, zabilježen je u Belju.

Prihodi te poljoprivredne tvrtke u prva tri ovogodišnja mjeseca porasli su gotovo 30 posto, sa 238 na 302 milijuna kuna. Uprava Belja pohvalila se kako je preko plana porasla proizvodnja

i prodaja u svim sektorima djelatnosti, od mesnih prerađevina do vinarstva, a daljnje su uštede ostvarene i kroz poboljšanje organizacije proizvodnje. No, bolja organizacija nije pridonijela smanjenju ukupnih obveza koje su preskočile razinu od 2,3 milijarde kuna.

Burzovni gubitaš

S dugom su se najbolje borili Konzum i Jamnica. Proizvođač mineralne vode svoje je obveze smanjio za 215 milijuna kuna pa one sad iznose 379 milijuna kuna, dok je maloprodajni lanac svoj dug smanjio za 286 milijuna kuna.

Ostvareni rezultati u prva

tri mjesecu presliku su dobili i na Zagrebačkoj burzi.

Dionica Belja porasla je 25 posto te se njome trguje na razinama samo nešto nižim od sto kuna, a početkom godine vrijedila je tek 70-ak kuna.

Od početka godine do kraja ožujka po 10 posto skočile su i dionice Jamnice i Zvijezde, Konzum je porastao dva posto, a vrijednost dionice Leda ostala je nepromijenjena. Jedini burzovni gubitaš u prvom kvartalu bila je krajnje nelikvidna dionica PIK Vinkovaca, čija je vrijednost pala 11 posto.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

Prosječna vrijednost projekta je 1,4 milijuna eura, sufinancira se 50 posto, a prioritetni su sektori recikliranje materijala, zgradarstvo, sektor hrane i pića, voda i zeleno poslovanje

U povodu ovogodišnjeg natječaja za program Europske unije "CIP Eko-inovacije", na koji se projekti mogu slati do 8. rujna, Europska poduzetnička mreža HGK i Ministarstvo gospodarstva jučer su organizirali nacionalni info dan "CIP Eko-inovacije".

Posrijedi je dio programa za inovacije i konkurentnost EU CIP (Competitiveness and Innovation Programme), čiji je cilj potpora inovacijama te malim i srednjim tvrtkama u EU i zemljama koje članstvom sudjeluju u programu. "Financijski se podupiru projekti koji se bave prvom aplikacijom ili tržišnom replikacijom ekoinovativnih tehnologija, proizvoda, usluga ili prakse, koji su važni za Europu, već tehnički ispitani i dokazani kao uspješni, no koji još nisu dospjeli na tržište", objasnila je Vesna Torbarina, voditeljica projekta Europska poduzetnička mreža u HGK.

Sufinancira se polovina

"Proračun za program 'CIP Eko-inovacije' od 2007. do 2013. iznosi 200 milijuna

eura", otkrila je Judit Fejes, projektna savjetnica Izvršne agencije za konkurentnost i inovacije (EACI) Europske komisije.

Za ovu godinu predviđeno je 38 milijuna eura kojim će se sufinancirati 45 do 50 projekata. "Prosječna vrijednost jednog projekta iznosi 1,4 milijuna eura, a sufinancira se 50 posto", dodala je Fejes.

"Ekoinovacije financiraju projekte koji smanjuju negativan utjecaj na okoliš ili promiču učinkovitiju uporabu resursa, pri čemu su prioritetni sektori recikliranje materijala, zgradarstvo, sektor hrane i pića, voda i zeleno poslovanje", navela je Vesna Torbarina.

Priče o uspjehu

"Potencijalne prijave hrvatskih tvrtki ulaze u konkurenciju projekata cijele Unije. Možemo se pohvaliti s dva uspješna projekta koja su prošla na natječaju iz 2010. i uspjela ostvariti sufinanciranje", rekla je Vesna Torbarina.

Riječ je o projektu barijera za zaštitu od buke RUCONBAR, koji je jučer predstavio Stjepan Lakušić, profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu, te projektu čišćenja mora MarineClean, koji je predstavio Mladen Šercer, profesor s Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Irena Habjanec

OGLAS

karijere, znanje i posao Utorak 3/5/2011

REAKREDITACIJA Agencija za znanost i visoko obrazovanje ovoga će mjeseca objaviti prve rezultate postupka reakreditacije 17 visokih učilišta koja provode studijske programe iz područja ekonomije.

Među onima koji bi zbog toga mogli ostati bez dopusnice za rad jesu privatna visoka učilišta koja čine trećinu obuhvaćenih ‘inspekcijom’

Odzvonilo

bujanju privatnih studija ekonomije

GraFiČKi ZaVoD

aJPP

Žunić član Uprave > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 3/5/2011

A

gencija za znanost i visoko obrazovanje provodi postupak reakreditacije, odnosno potvrde kvalitete, na 17 visokih učilišta koja izvode studijske programe iz područja ekonomije. Rezultati za sveučilišta i njegove sastavnice bit će poznati ovoga mjeseca, a za veleučilišta i visoke škole u lipnju. Kako ističe ravnateljica agencije Jasmina Havranek, tako će se prvi put dobit realna i objektivna slika kvalitete visokoga obrazovanja u području ekonomije.

"Bilo bi dobro da uprave visokih učilišta, kao i zaposlenici i studenti, shvate kako nije riječ o ‘inspekciji’ radi kontrole njihova rada, već o suradnji na izgradnji novog i boljeg sustava. Promjene su nužne i ne treba ih se bojati, a odradimo li ih odlučno, mogli bismo dobiti jaka regionalna sveučilišta, u budućnosti i svjetski prepoznata", ističe ravnateljica.

Ipak, razlog za strah nekih učilišta može biti opravdan s obzirom na to da konačan ishod reakreditacije može biti oduzimanje dopusnice za rad.

Akreditacijskom preporukom agencija će, uz prethodno mišljenje Akreditacijskog savjeta, resornom ministru preporučiti izdavanje potvrde o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti, odnosno dijela djelatnosti ili, u suprotnom, uskraćivanje dopusnice za obavljanje djelatnosti, odnosno dijela djelatnosti. Treća je opcija izdavanje tzv. pisma očekivanja, kojim će se in-

Menadžer Alen Žunić novi je član Uprave Grafičkog zavoda Hrvatske, članice Grupe Školska knjiga. Na tu funkciju došao je iz King ICT-a, gdje je bio direktor prodaje. Karijeru je počeo 1997. u zaprešićkom Inkeru, potom je radio u AWT-u te u Coca-Coli Beverages Hrvatska, gdje je, uz ostalo, bio nacionalni rukovoalen ŽUnić, Iz King ICT-a u ditelj prodaje za ključne kupce.

Grafički zavod snimio h. dominić B. hr.

Vrana u UN-ovu tijelu za JPP

Kamilo Vrana, ravnatelj Agencije za javno-privatno partnerstvo arhiva business.hr

Ravnatelj Agencije za javno-privatno (AJPP) partnerstvo Kamilo Vrana postao je član Izvršnog odbora Tima stručnjaka za JPP Ujedinjenih naroda na zasjedanju u Ženevi, na kojem je sudjelovalo više od 200 predstavnika više od 40 zemalja. Iz Agencije ističu da je to potvrda i njihove stručnosti. Usvojena je i inicijativa da se osnuje UN-ov Međunarodni centar izvrsnosti za JPP. B. hr.

Cilj nije zaustaviti osnivanje privatnih visokih učilišta, već omogućiti da se osnivaju na uređen i svrhovit, a ne na stihijski način JaSmina HaVraneK, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje snimio hrvoje dominić

stituciji dati rok od tri godine da ukloni uočene nedostatke, a može uključiti i privremenu zabranu upisa novih studenata.

Podizanje kvalitete

"U Hrvatskoj se od devedesetih godina naovamo dogodila prava inflacija privatne inicijative u visokom obrazovanju praćena naglim porastom broja privatnih visokih učilišta, osobito iz područja ekonomije. Sama činjenica da smo prvim ciklusom reakreditacije odlučili obuhvatiti upravo visoka učili-

šta iz ekonomije dovoljno govori sama za sebe", kaže Havranek.

"Vjerujem da će reakreditacija pokazati da u Hrvatskoj postoje dobri studiji, a one manje kvalitetne zasigurno će potaknuti na pozitivne promjene te veću angažiranost njihovih lidera i nastavnika. Oni na kojima se pokaže da je kvaliteta toliko loša da je bolje ukinuti visoko učilište nego dopustiti daljnje upisivanje novih generacija studenata morat će biti ugašeni", ističe.

Posljednjih nekoliko go-

dina najveći interes u visokom obrazovanju bio je usmjeren na otvaranje novih visokih učilišta i pokretanje novih studija, a bez saznanja o stvarnim gospodarskim potrebama i vizionarskih promišljanja o tome što bi moglo pokrenuti gospodarski napredak i u konačnici rezultirati općim dobrom.

"Težište bi trebalo sta-

161 STUDiJSKi ProGram

Na ekonomiji 28 posto studenata Trenutačno u Hrvatskoj postoji 161 studijski program iz područja ekonomije, a oko trećinu ih se izvodi na privatnim institucijama visokog obrazovanja. Studiji iz područja ekonomije mogu se upisati na 42 visoka učilišta u 28 gradova u Hr-

vatskoj. Primjerice, prema lanjskim podacima AZVO-a, u Hrvatskoj je evidentirano 185.479 studenata, od čega njih 52.303, dakle 28 posto, studira upravo neki od studijskih programa iz ekonomije.

viti na preispitivanje postojećih studija, podizanje njihove kvalitete te restrukturiranje upravo u skladu s nalazima analize tržišta rada", ističe Havranek. Napominje da dosad nije provedena sveobuhvatna analiza usklađenosti potreba tržišta rada i obrazovanih programa te da je Vlada u sklopu plana gospodarskog oporavka propisala i dugoročnu mjeru Provedbe reforma sustava obrazovanja u skladu s nalazima potrebe tržišta rada, čiji je rok realizacije 2020. godina. Mjera, među ostalim, propisuje osnivanje Međuresornoga radnog tijela za praćenje potreba tržišta rada.

Ono bi trebalo preuzeti ulogu nacionalnog koordinatora svih aktivnosti

MEĐU 16 SVEUČILIŠTA

Hrvatski studenti prava najbolji Studentska ekipa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pobijedila je na međunarodnom natjecanju iz prava Europske unije, koje su u glavnom gradu Litve Vilniusu suorganizirali Sveučilište Cambridge i Europski sud pravde.

Prvi je put jedna hrvatska ekipa pobijedila na tom uglednom natjecanju na kojem su sudjelovale studentske ekipe sa 16 sveučilišta

iz država srednje i istočne Europe. Ekipa u sastavu Nika Bačić, Dora Horvat, Ana Lah i Kristina Mandić, te mentor Filip Kuhta s Katedre za europsko javno pravo pobijedili su u finalu u sučeljavanju sa sveučilištima iz Vilniusa, Sofije i Varšave.

U pojedinačnoj konkurenciji prvu nagradu iz pravnoga govorništva dobila je Dora Horvat, a nagradu iz govorništva Kristina Mandić.

Među sucima su bili suci i odvjetnici Europskog suda pravde u Luxemburgu. B. hr.

LAkŠE DO nOVCA EU

Doktorski studij regionalnog razvoja u Zadru

PRAVnI FAkULTET Sveučilišta u Zagrebu snimio hrvoje dominić

POD POVEĆALOM

Tko je na provjeri?

Reakreditacijom su obuhvaćeni, uz ostale, ekonomski fakulteti u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji Sveučilišta u Rijeci, Veleučilište VERN Zagreb, Zagrebačka škola za menadžment, Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta, Visoka škola tržišnih komunikacija Agora Zagreb, Američka visoka škola za menadžment i tehnologiju u Dubrovniku...

koje se odvijaju u području povezivanja obrazovanja i tržišta rada, odnosno daljnjem razvoju obrazovnih programa prema očekivanim potrebama gospodarstva i sukladno strateškim planiranjima.

Bez novca i kadra

"EU agencija European Training Foundation (ETF) pokazala je velik interes za suradnju s Međuresornim radnim tijelom za praćenje potreba tržišta rada te je predložila i održavanje zajedničke jednodnevne radionice na koju bi bili pozvani i predstavnici Vijeća za konkurentnost te eventualno predstavnici ostalih relevantnih tijela, primjerice sektorskih vijeća. Interes za sudjelovanje iskazao je

i Cedefop (European Centre for the Development of Vocational Training). Radionica bi se trebala održati potkraj lipnja", najavljuje Jasmina Havranek.

Kada govorimo o privatnim visokoobrazovnim institucijama, upozorava, valja imati na umu UNESCO-ova upozorenja da i u svijetu mnoge od njih imaju nedostatne materijalne i intelektualne resurse.

"Pritisak tržišta i kompeticija dodatno umanjuju njihovu usmjerenost na standarde kvalitete. Stoga je važno ustrajati na uspostavi i provođenju postupaka vanjskog osiguravanja kvalitete kojim trebaju biti obuhvaćene i javne i privatne visokoobrazovne institucije", govori Jasmina Havranek.

Strateški dokument Mreže visokih učilišta i studijskih programa, koji bi trebao prihvatiti Sabor na prijedlog Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, trebao bi sadržavati kriterije za osnivanje novih visokih učilišta, vodeći računa o stvarnim potrebama hrvatskih regija za pokretanjem određenih

profila studijskih programa. Sigurno je da će se neki od kriterija odnositi upravo na to postoji li potreba za određenim novim studijskim programom i u kojoj je on općenito korelaciji s potrebama tržišta rada.

Strateški dokument

"Cilj nije zaustaviti osnivanje privatnih visokih učilišta, već omogućiti da se sva buduća osnivanja odvijaju na uređen i svrhovit, a ne na stihijski način", navodi Havranek.

Agencija je izradila Polazne osnove za mrežu visokih učilišta i studijskih programa u kojoj su prikupljeni svi relevantni podaci - o postojećoj mreži visokih učilišta i studijskim programima u RH, broju studenata, broju učenika završnih razreda četverogodišnjih srednjih škola, broju i kvalifikacijskoj strukturi visokoobrazovanih nezaposlenih osoba te podaci o najznačajnijim gospodarskim djelatnostima, i to za svaku županiju posebno.

Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

Prvom doktorskom radionicom na zadarskom je Sveučilištu prošloga tjedna i službeno otvoren združeni doktorski studij sociologije regionalnog i lokalnog razvoja koje to sveučilište organizira u suradnji sa Sveučilištem u Teramu.

Riječ je o trogodišnjem doktorskom studiju intenzivno istraživačkog usmjerenja.

Studenti će, među ostalim, stjecati znanja potrebna za prijave za razvojne fondove EU. “Vjerujemo da ćemo uspjeti obrazovati nov naraštaj stručnjaka koji će biti sposobni surađivati s pokrajinom Abruzzom. Tako će usvajati razvojne trendove, prijavljivati se za fondove EU i pomoći Zadru, županiji i regiji u cjelini”, rekla je voditeljica studija prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović.

Doktorski studij pohađa sedam polaznika iz Italije i šest iz Hrvatske. H

APB EXECUTIVE PROGRAM

Anti Patrku stipendija Business.hr-a Direktor investicijskoga bankarstva prisustvovat će seriji predavanja vrhunskih profesora s najboljih svjetskih poslovnih škola Direktoru investicijskoga bankarstva u Interkapital vrijednosnim papirima Anti Patrku Business.hr dodijelio je 18.000 kuna vrijednu stipendiju za APB executive education program, koji je počeo prošloga vikenda i trajat će do srpnja. Riječ je o programu kojim su obuhvaćeni renomirani profesori vodećih svjetskih poslovnih škola

AnTE PATRk, direktor investicijskoga bankarstva u Interkapital vrijednosnim papirima snimio hrvoje dominić

s Harvarda, Stanforda, Whartona, London Business Schoola, Georgia Techa, INSEADa i Bocconija kako bi predavali vodećim menadžerima iz središnje i istočne Europe.

"Ono što me potaknulo da se prijavim na APB jesu kvalitetan program i vrhunski profesori s najboljih svjetskih poslovnih škola koji osim velikog teorijskog znanja imaju iskustva i iz poslovne prakse te u svojim predavanjima, putem raznih case studyja, spajaju teoriju i praksu", kaže Patrk.

Stručno obrazovanje počeo je 1996. upisom na Ekonomski fakultet u Zagrebu, smjer financije, na čijoj je katedri bio i demonstrator. Godine 2006. položio je ispit za dobivanje dozvole za obavljanje poslova brokera.

Karijeru je počeo u Bertelsmann Music Groupu u New Jerseyju, gdje je radio kao asistent direktora u odjelu financija, nakon čega je sljedeće četiri godine proveo u tvrtki Cap Gemini Ernst & Young Consulting kao stariji savjetnik. Karijeru je zatim gradio u FSVC-u Croatia, radeći na projektima razvoja bankarskog sektora, te u odjelu investicijskog bankarstva Zagrebačke banke kao voditelj transakcija.

Trenutačno je direktor investicijskog bankarstva u Interkapital vrijednosnim papirima, gdje je odgovoran za iniciranje, realizaciju i koordinaciju transakcija. I. B.

> karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 3/5/2011

POSLODAVAC PARTNER

KONFERENCIJA

Ina, Kozmo i Jadran Galenski Laboratorij (JGL) novi su dobitnici Certifikata Poslodavac partner što ga dodjeljuje tvrtka Selectio kompanijama koje zadovoljavaju standarde kvalitete u upravljanju ljudskim resursima. Tele2 je potvrdio status Poslodavca partnera i postigao još više ocjene. B.hr

U sklopu konferencije o ljudskim potencijalima na temu "Motivacija zaposlenika - primjeri praksi u Hrvatskoj”, održane prošloga pod pokroviteljstvom ORYX grupe, dr. sc. Josip Burušić s Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" iznio je temeljne principe uvjeravanja koji menadžerima stoje

Šest ključeva Certifikati Ini, za motiviranje Kozmu i JGL-u zaposlenika

na raspolaganju u motiviranju zaposlenika. Kroz šest načela objasnio kako motivirati zaposlenike. Posrijedi su: "uzvraćanje” (ljudi se osjećaju dužni uzvratiti drugima za učinjeno, "ti meni, ja tebi"); "rijetkostoskudica” (ljudi su skloniji prihvatiti nešto što doživljavaju rijetkim, ekskluzivnim); "autoritet” (skloniji smo prihvatiti nešto što dolazi od ugledne osobe); "predanost i dosljednost” (odluke ljudi donesene u prošlosti upravljaju svim njihovim budućim ponašanjima, a osobito one donesene

u prisustnosti drugih); "konsenzus” (ljudi su skloniji i sami činiti ono što drugi rade) te "sviđanje” (iskazujemo manje otpora onima koji nam se sviđaju). Direktori ljudskih potencijala Nove TV, M SAN Grupe, Nestlé Adriatica, dm - drogerie markta, Oraclea… govorili su, uz ostalo, o pravednosti i visini plaća, novcu kao motivatoru, sprečavanju sagorijevanja zaposlenika, mjerenju učinkovitosti različitih oblika motivacije te uspostavljanju ravnoteže između privatnih i poslovnih obveza. B.hr

'Zarađuju jedinstveni, ne nužno najbolji'

da mi dodatna edukacija više nije potrebna, što je pogrešno. Radio sam s Pfizerom prije nekoliko godina i na edukaciji je bilo mnogo menadžera, ali ne i 60 prvih i ključnih ljudi kompanije", ističe Bradley.

Kao dobre primjere navodi Apple, poznat po iPadu i iPhonu, kinesku kompaniju Ali Baba, koja je potukla eBay, te japanski NTT DoCoMo, jednu od najuspješnijih telekomunikacijskih kompanija u svijetu. Iz svih njihovih strategija može se mnogo naučiti o tome kako stvorili održivu konkurentsku prednost.

Apple je napravio revoluciju u konzumnoj elektronici jer su svi drugi pokušavali biti konkurentni, ali ne i jedinstveni, dakle radili su sve odlično kao i drugi, no to jednostavno nije dovoljno.

UČITE OD APPLEA Dobro pozicioniranje tvrtke u sklopu industrije, stvaranje preduvjeta za ostvarivanje konkurentske prednosti bazirane na inovativnosti i njezino održavanje u duljem razdoblju ključevi su dugoročno održive konkurentnosti, kaže prof.

Stephan Bradley

V

ažno je da tvrtke budu jedinstvene, a ne možda najbolje u svojoj industriji jer će samo jedinstven pristup osigurati održivu konkurentsku prednost. Poruka je to hrvatskim menadžerima profesora Stephena Bradleyja s Harvard Business Schoola s prvoga u nizu predavanja vodećih svjetskih profesora na Advanced Program in Business, održanoga prošlog vikenda u Zagrebu.

Problem edukacije

U fokusu predavanja profesora Bradleyja, koji je uz ostalo direktor programa za razvoj menadžmenta na Harvardu i konzultant brojnih uspješ-

nih svjetskih tvrtki, bila su pitanja kako tvrtke mogu kreirati inovativno poslovanje i biti konkurentne.

Bradleyjev rad usmjeren je ponajprije na razumijevanje utjecaja novih tehnologija na uspješnost poslovanja tvrtki.

"Jedinstvenost pristupa zapravo je inovacija poslovnog modela, a ideje za takve inovacije često dolazi od jednostavne opservacije", kaže prof. Bradley, prema čijem je mišljenju za sve menadžere vrlo važno da odvoje vrijeme za donošenje odluke o tome tko nije njihov potrošač i što ne žele nuditi tržištu.

"Uvijek postoji rizik da najviši menadžment nema dovoljan stupanj obrazovanja i da ne educira se dovoljno kao

Poučna strategija

››

Apple je napravio revoluciju u konzumnoj elektronici jer su svi drugi pokušavali biti konkurentni, ali ne i jedinstveni STEPhAN BRADLEy, profesor na Harvard Business Schoolu SNIMIO DRAŽEN TOMIĆ

menadžeri i zaposlenici ispod njih u hijerarhijskoj strukturi kompanije. Ponekad ljudi

stignu do određenoga stupnja u korporativnoj hijerarhiji kada jednostavno smatraju

"Appleove strategije stvorene su oko tri ključna elementa.

Prvi je potpuno razumijevanje poslovne okoline i pozicioniranja kompanije u sklopu industrije. Drugi je stvaranje preduvjeta za ostvarivanje konkurentske prednosti bazirane na inovativnosti u kompaniji te osnovnih uvjeta da tvrtke ne budu nužno najbolje koliko jedinstvene. Posljednje je zadržati tu prednost u duljem razdoblju", ističe Bradley.

Mnogi direktori, upozorava, gube iz vida potonje, a bez zadržavanja konkurentske prednosti nema opstanka.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 3/5/2011

RIZIK UVIJEK POSTOJI

Iz Hrvatske udruge banaka ponovno su spomenuli da su kratkoročni krediti skuplji od onih u eurozoni jer obuhvaćaju rizičniji segment srednjeg i malog poduzetništva

IZNENAĐENI TRGOVCI

Bin Ladenova smrt pojeftinila naftu Cijene sirove nafte strmoglavile su se u ponedjeljak na londonskom tržištu više od tri posto nakon što su američke snage ubile vođu Al-Qaide Osama bin Ladena. U Londonu su cijene barela sirove nafte za isporuke u lipnju pale 4,22 dolara, na 121,67 dolara, da bi se naknadno stabilizirale na razini od

122,85 dolara. Na američkom tržištu bile su u minusu 2,40 dolara i iznosile su 111,53 dolara za barel. Trgovina na tržištu terminskim ugovorima bila je smanjena zbog praznika u Britaniji i još nekim zemljama, što je možda pridonijelo snažnim oscilacijama cijena, napominju trgovci. Cijene nafte pale su i prije vijesti o Bin Ladenu, nakon što su snage NATO-a tijekom vikenda ubile jednog sina libijskog lidera Muamara Gadafija, a izvori iz industrije kazali da je Saudijska Arabija povećala proizvodnju u travnju. H

POSLJEDICE KATASTROFE

Japanska prodaja automobila pala 51 posto Japanska prodaja novih automobila, kamiona i autobusa zabilježila je u travnju najveći pad u povijesti nakon što su potres i tsunami u ožujku pogodili proizvodnju i isporuku, objavilo je udruženje prodavača vozila. U travnju su tako prodana 108.824 vozila, što je 51 posto manje nego

godinu prije, objavilo je japansko udruženje trgovaca vozila. Travanjski je pad daleko oštriji od onog ožujskog, kada se prodaja smanjila za 37 posto. Ujedno je najveći otkad su se počeli pratiti ti podaci 1968. godine. Prethodni rekordni pad od 45,1 posto zabilježen je u svibnju 1974., kada se Japan oporavljao od naftne krize. Prodaja vozila strmoglavila se u travnju jer su proizvođači vozila bili prisiljeni obustaviti proizvodnju nakon razornog potresa i tsunamija 11. ožujka. H

Poduzetnički kre skuplji od eurozon Kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima daleko su iznad intervala eurozone jer ti krediti obuhvaćaju rizičniji segment srednjeg i malog poduzetništva, istaknuto je na predstavljenoj analizi Hrvatske udruge banaka pod nazivom "Kamatne stope u padu: smanjuje se razlika u odnosu na eurozonu".

Od 2006. do 2008. godine kamatne stope na kratkoročne kredite poduzećima kretale su se uz gornji rub intervala eurozone, a s krizom su porasle i dva do tri posto iznad maksimuma eurozone.

"Kratkoročno kreditira-

ZORAN BOHAČEK, direktor Hrvatske udruge banaka snimio hrvoje dominić

nje poduzeća ostalo je problem jer banke u postojećim uvjetima ne mogu davati povoljnije kredite", kazao je direktor HUB-a Zoran Bohaček, još jednom podsjetivši da su ulazna cijena novca i rizik ključne odrednice kamatnih stopa. Bohaček je istaknuo da su fiskalna konsolidacija te ulazak u eurozonu preduvjeti za snižavanje kamatnih stopa.

Suprotno od eurozone

U krizi su, naime, kamatne stope u eurozoni padale, a iz HUB-a ističu kako hrvatske banke od toga nisu imale koristi zbog rasta premije rizika i pasivnih

kamatnih stopa.

"Početkom prošle godine kamatne stope u Hrvatskoj su pale, a krajem iste godine u eurozoni su porasle te sada ponovno idu jedne prema drugima", kaže Bohaček.

Kamate na depozite

On ističe da su kamatne stope na depozite znatno veće nego u eurozoni; pasivne stope na depozite poduzeća nešto su veće, ali ta je razlika značajnija kod depozita stanovništva. Što se kamatnih stopa za stambene kredite tiče, ističe se kako je prosječna kamata u Hrvatskoj od šest posto nalazi oko gornje

granice intervala eurozone, kao da smo već članica, zahvaljujući relativno visokim stopama u Slovačkoj, no ona je za 0,8 do 1,6 bodova veća nego u najbližim članicama eurozone, odnosno Sloveniji (gdje je prosječna kamata na dugoročne stambene kredite 5,27 posto), Austriji (5,25 posto) i Italiji (4,37 posto).

Uz gornji rub intervala eurozone kreću se i kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima.

Istaknuto je kako je uglavnom riječ o kvalitetnijim plasmanima s obzirom na činjenicu da samo dobri klijenti mogu dobiti dugoročne kredite.

ĐĐ SPECIJALNA VOZILA

Potpisan ugovor vrijedan 1,3 mil. eura Tvrtka Đuro Đaković specijalna vozila izvijestila je u ponedjeljak o sklapanju ugovora s francuskom tvrtkom Nacco iz Pariza.

Na stranicama Zagrebačke burze objavljeno je priopćenje u kojem se navodi da je sklopljen ugovor vrijedan 1,3 milijuna eura, a predmet

editi ne Prosječna kamatna stopa na potrošačke kredite stanovništvu kreće se unutar intervala eurozone zahvaljujući relativno visokim kamatnim stopama na potrošačke kredite u Slovačkoj, Grčkoj i Portugalu, ističe se u analizi HUB-a, a kao glavni čimbenik koji objašnjava prikazane razlike u kretanjima kamatnih stopa navodi se - rizik.

Opet rizik

Trošak rizika najvažnija je odrednica razlike između aktivnih i pasivnih kamatnih stopa - odrednicu koja je najčešće važnija i od troškova posredovanja i od troškova regulacije i od očekivane zarade banke.

"Tvrdokornost premije rizika zemlje sublimira naše strukturne slabosti, uključujući i one fiskalne i političke zbog kojih kasno ulazimo u EU i kasnimo s reformama.

To su ujedno ključevi za vrata čije će otvaranje u budućnosti omogućiti da hrvatska poduzeća i građani plaćaju istu cijenu kapitala kao poduzeća i građani razvijenih država Unije", zaključeno je Bohaček.

Biljana Starčić biljana.starcic@business.ht

ugovora je proizvodnja i isporuka teretnih vagona tipa Shimmns. Riječ je o seriji suvremenih specijaliziranih vagona za transport kolutova lima certificiranih prema važećem TSI sustavu za konvencionalni željeznički sustav, čiju su proizvodnju Đuro Đaković specijalna vozila započela još 2007. godine. Proizvodnja ugovorenih vagona za francuskog kupca počet će u drugoj polovini ove godine, a prve isporuke planirane su već u listopadu. N. S.

VIKTOR LENAC

Dobit porasla 38 posto

ROBERT ŠKIFIć, predsjednik Uprave Viktora Lenca

Snimio Saša ĆetkoviĆ

Brodogradilište Viktor Lenac u prvom je tromjesečju ostvarilo neto dobit od 955,4 tisuće kuna, što je porast od 38 posto u odnosu na isto razdoblje lani, podaci su iz nekonsolidiranog financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 66,6 milijuna kuna, što je porast od 74,5

posto. Glavninu prihoda čine prihodi od prodaje koji su povećani za 76,3 posto, na 62,48 milijuna kuna.

Pritom prihodi od pružanja usluga na domaćem tržištu iznose 19,3 milijuna kuna i veći su 49 posto, a povećani su i prihodi od pružanja usluga na inozemnim tržištima za 91 posto, na 43,1 milijun kuna.

Brodogradilište je u prvom tromjesečju povećalo i ukupne rashode za 75,7 posto, na 65,5 milijuna kuna. H

NIŠTA REFORMI I MALO IZVOZA

PBZ: Pred Hrvatskom su veliki izazovi Pred Hrvatskom su veliki izazovi dinamiziranja gospodarskog rasta, upozorava PBZ-ova analitičarka Ivana Jović.

Analitičari PBZ-a izračunali su, prema metodologiji Svjetske banke, da se Hrvatska trenutačno nalazi na 92,9 posto najboljeg ukupnoga godišnjeg rasta proizvodnje ostvarenog u pretkriznom razdoblju, koje je trajalo od 2006 do 2008. godine.

Ako Hrvatska ove godine ostvari rast od 1,4 posto, razina proizvodnje popet će se na 94,3 posto, dok će 2-postotni rast 2012. godine razinu dignuti na 96,3 posto pretkrizne proizvodnje. Relevantne ocjene gospodarskog rasta u Hrvatskoj za 2011. godinu kreću se u rasponu od 1,0 do 1,8 posto s prosječnom stopom rasta od 1,4 posto.

"Ono što Hrvatsku stavlja u nepovoljniju situaciju jest činjenica da je provedeno vrlo malo strukturnih reformi i da nam fiskalna konsolidacija tek predstoji, što u kratkom roku može imati negativan učinak na gospodarski rast.

Potrebna ulaganja

Istodobno smo vrlo slabo izvozno orijentirani, a zbog visokih troškova rada nekonkurentni na tržištu.

S obzirom na to da nad Europskom unijom uvijek visi mač fiskalnih problema perifernih zemalja te

problem financijskih institucija razvijenih članica, negativni rizici relativno su jako izraženi i mogu vrlo brzo ugroziti ili usporiti trenutačne pozitivne trgovinske tokove. Zbog navedenog možemo očekivati i da će pozitivni učinci zatvaranja pregovora s Europskom unijom na gospodarske odnose biti skromniji u usporedbi s prvim valom proširenja 2004. godine. Isto tako ne možemo sa sigurnošću tvrditi ni da će pristupanje bitno povećati razinu inozemnih izravnih ulaganja s obzirom na visoku razinu troška rada. Niz unutarnjih

neravnoteža dodatno opterećuje dinamiziranje gospodarskog rasta", stoji u analizi.

Inozemni dug veći od 100 posto BDP-a, javni dug koji se s jamstvima približava granici od 60 posto, rastuća nezaposlenost koja prerasta u strukturni problem, niska radna aktivnost stanovništva, glomazni socijalni sustav koji neodrživo produbljuje proračunski manjak, korupcijska hobotnica i propali privatizacijski pokušaji, nereformirana državna poduzeća, opterećujuću sustav državne i lokalne uprave i samou-

prave opterećuju gospodarstvo.

Reforme nužne

"Niz je područja na kojima su reforme nužne, neke više neke manje bolne, neke više mikro neke makro, no sve zajedno jedini su mogući put pred Hrvatskom, put kojim bismo potaknuli novi investicijski zamah usmjeren na jačanje poduzetničke klime, privlačenje stranih investicija u produktivne izvozne sektore, fokusiranje na 'pobjednike' i efikasno korištenje svih prirodnih resursa", zaključuju u PBZ-u. B.hr

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Zahvaljuju i velikom rastu od 7,14 posto, dionica Metalske industrije VaraĹždin u ponedjeljak je dospjela na razinu od 3000 kuna, ĹĄto je najviĹĄa razina joĹĄ od lipnja 2010. godine. Osim snaĹžnog rasta, MIV je u ponedjeljak zabiljeĹžio veliki promet od 9,9 milijuna kuna, ĹĄto je ujedno najviĹĄa razina likvidnosti koju je ovo izdanje zabiljeĹžilo. Protrgovano je ukupno 3309 dionica.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Metalska industrija VaraĹždin Petrokemija Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Riviera Pore Ingra Dom holding Atlantska plovidba d.d.

Belje Luka Rijeka AD Plastik Vupik Fima validus KaĹĄtelanski staklenici Institut IGH Zagreba ka banka Dubrovnik - Babin kuk Tisak uro akovi holding Podravka prehrambena industrija d.d.

Viro tvornica ĹĄe era d.d.

Vaba d.d. banka VaraĹždin Tehnika Centar banka Atlantic grupa Adris grupa Kon ar - elektroindustrija Kon ar - elektri ni aparati KraĹĄ, prehrambena industrija Jadroplov d.d.

Viadukt Uljanik plovidba Slavonski zatvoreni investicijski fond Auto Hrvatska Dioki d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Hidroelektra niskogradnja HUP - Zagreb Kon ar Ledo Konzum Jadranski naftovod SN holding IPK Kandit Industrogradnja d.d.

Hrvatski duhani akove ki mlinovi Karlova ka banka Jadroagent Lucidus dioni ko Sun ani Hvar Kon ar - elektri ni aparati Kon ar Mlinar mlinsko-pekarska industrija Elektroprojekt, projekt., konz. i inĹž. d.d.

Jadranska banka Adriatic Croatia International Club d.d.

Slatinska banka Valamar grupa Luka Plo e HGspot Privredna banka Zagreb Istraturist Umag d.d.

Liburnia Riviera Hoteli Zvijezda Solaris Laguna Novigrad OT-optima telekom d.d.

Arenaturis Zve evo, prehrambena industrija Saponia Tankerska plovidba Hotel Excelsior d.d.

Slobodna Dalmacija Kutjevo Pounje trikotaĹža Magma d.d.

+ Dionica Hrvatskih telekomunikacija u ponedjeljak je zabiljeĹžila jednu od najve ih stopa pada na Zagreba koj burzi. Ovaj pad nije neo ekivan jer je ponedjeljak bio dan nakon kojega su ulaga i imali pravo na dividendu. SnaĹžan pad HT-a bio je ujedno najzasluĹžniji za pad indeksa Zagreba ke burze u ponedjeljak. Ukupan promet dosegnuo je 14,8 milijuna kuna, ĹĄto je ipak manje nego posljednja tri dana.

Redovan promet: 32.635.616,66 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

252.00 3,000.00 158.02 1,622.01 235.47 195.00 12.54 59.61 690.00 88.50 182.26 130.01 69.03 11.23 3,720.00 1,731.00 245.00 133.00 168.00 37.00 318.00 412.01 74.98 1,229.99 245.00 742.00 264.05 555.21 950.53 450.00 137.61 226.50 590.05 26.40 357.00 66.50 5,800.00 122.15 1,285.00 1,200.00 5,701.04 200.00 3,050.00 170.35 162.00 650.00 89.90 3,900.00 69.00 642.00 19.50 48.00 1,100.06 1,279.11 637.00 870.00 2,150.01 3,080.00 108.15 52.00 1,250.00 17.35 555.57 263.00 1,940.00 3,549.90 250.00 9.52 35.00 54.50 124.45 121.11 1,360.00 60.00 30.02 30.00 0.82 15.80

258.02 3,000.00 164.80 1,638.99 243.00 202.00 13.00 60.32 710.00 90.76 189.00 133.49 72.72 12.24 4,000.00 1,769.00 245.11 133.00 171.17 38.39 318.51 416.00 75.01 1,245.00 245.00 748.00 269.29 559.00 950.53 451.00 140.12 238.00 595.00 26.50 357.00 70.00 5,805.01 125.00 1,285.00 1,200.00 5,702.27 203.00 3,050.00 174.00 165.00 650.00 89.90 3,900.00 70.07 642.00 19.98 49.00 1,100.06 1,285.00 637.00 870.00 2,150.01 3,080.00 108.15 54.49 1,250.00 18.20 555.57 265.00 1,940.00 3,549.90 250.00 9.52 35.00 55.00 124.50 121.11 1,360.00 60.00 30.02 30.00 0.82 15.80

252.33 3,000.00 161.98 1,625.01 237.21 195.00 12.64 59.67 698.01 90.50 182.26 132.30 72.00 12.10 3,800.00 1,733.00 245.00 133.00 168.00 38.39 318.00 416.00 75.01 1,229.99 245.00 742.00 265.01 559.00 950.53 450.00 137.61 226.50 595.00 26.50 357.00 66.50 5,800.00 122.15 1,285.00 1,200.00 5,701.04 203.00 3,050.00 170.35 165.00 650.00 89.90 3,900.00 69.00 642.00 19.98 49.00 1,100.06 1,279.11 637.00 870.00 2,150.01 3,080.00 108.15 52.00 1,250.00 17.35 555.57 265.00 1,940.00 3,549.90 250.00 9.52 35.00 54.50 124.45 121.11 1,360.00 60.00 30.02 30.00 0.82 15.80

-8.59% 7.14% 1.24% -0.24% -1.37% 0.00% -1.63% -0.96% -0.29% 0.56% -2.03% 0.23% -0.69% 7.56% -6.17% -3.18% 0.00% 3.10% -3.42% 2.37% -0.63% 0.48% 6.91% -1.60% -0.81% -1.07% -0.75% 1.25% 3.08% -2.17% -2.75% -5.64% 0.00% 0.19% 3.24% -5.00% 0.00% -2.29% -4.81% -0.81% -0.16% 3.41% -1.61% 0.21% 2.48% -10.71% 19.87% -1.89% -1.51% 0.00% 0.15% 15.29% 0.01% -0.39% 0.00% -1.02% 0.00% 2.64% -0.41% -3.70% -0.79% -5.81% -4.21% 0.76% 2.03% 4.41% 5.04% 5.78% -6.49% -0.91% 8.22% -13.49% 0.00% 0.00% -13.06% 15.38% 5.13% -13.19%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -1,66%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

58,362 3,309 9,708 948 2,291 2,001 28,056 5,790 471 3,277 1,270 1,659 2,312 11,387 30 58 400 666 506 2,139 244 142 760 44 202 66 183 84 48 100 320 183 72 1,618 100 460 5 219 20 21 4 109 6 100 100 25 176 4 190 20 646 237 10 8 15 10 3 2 50 100 4 284 8 16 2 1 14 332 83 50 21 12 1 16 21 6 41 2

14,823,168.62 9,927,000.00 1,565,716.98 1,547,733.46 547,826.35 390,432.27 357,022.72 348,659.68 327,782.65 294,484.44 234,964.27 220,078.05 165,533.95 134,580.91 114,501.89 101,978.29 98,030.85 88,578.00 85,559.84 79,910.74 77,634.64 58,573.14 56,999.55 54,159.98 49,490.00 49,158.00 48,516.38 46,794.39 45,625.44 45,086.00 44,489.96 42,879.45 42,825.15 42,760.10 35,700.00 31,415.82 29,010.03 26,778.60 25,700.00 25,200.00 22,805.39 21,933.00 18,300.00 17,303.50 16,425.00 16,250.00 15,822.40 15,600.00 13,178.87 12,840.00 12,827.82 11,590.91 11,000.60 10,256.44 9,555.00 8,700.00 6,450.03 6,160.00 5,407.50 5,274.70 5,000.00 4,937.00 4,444.56 4,218.00 3,880.00 3,549.90 3,500.00 3,160.64 2,905.00 2,735.00 2,614.45 1,453.32 1,360.00 960.00 630.42 180.00 33.62 31.60

20,662.93 45.05 541.19 2,163.94 544.12 712.44 94.80 445.57 974.09 743.50 1,090.00 555.60 108.39 32.69 431.65 274.82 15,691.86 234.75 400.95 124.27 1,723.56 576.85 132.41 233.03 69.64 2,474.05 1,797.85 1,437.81 25.08 618.13 225.22 103.47 345.10 88.68 178.50 268.80 1,784.07 76.21 605.72 73.71 1,255.20 4,608.68 2,265.68 463.35 117.99 294.06 75.77 409.50 92.40 71.16 50.57 358.24 43.14 248.39 124.48 78.13 257.19 342.06 99.39 327.37 278.27 5.73 10,597.37 1,238.87 587.12 355.90 154.43 148.48 98.70 118.95 38.31 79.76 851.88 68.86 156.74 171.79 2.19 77.01

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 252.00 1,771.00 105.50 1,181.00 217.00 140.00 12.45 27.87 672.01 54.00 161.54 80.21 41.77 5.00 612.00 1,106.00 200.00 52.00 135.00 22.36 240.00 290.00 54.00 871.01 200.00 657.10 242.21 430.00 669.50 339.99 124.01 190.00 533.13 15.15 302.00 60.20 4,502.00 120.00 1,115.16 909.99 4,720.12 145.00 2,332.01 130.58 126.51 292.00 25.00 2,950.00 53.00 515.00 14.03 25.00 701.00 975.00 637.00 650.00 2,000.00 2,200.00 98.00 28.00 1,160.03 15.10 461.06 250.00 1,900.08 2,851.00 166.55 8.80 25.00 33.03 84.32 105.25 1,140.00 20.00 20.01 23.11 0.60 15.80

315.99 3,130.00 184.73 1,679.99 377.37 259.65 37.49 63.89 1,030.00 118.99 267.02 146.00 114.99 22.39 4,990.00 2,695.00 289.98 165.00 257.63 52.00 344.87 507.77 95.00 1,614.00 270.00 829.99 305.00 594.99 950.53 497.02 177.99 346.00 662.00 33.71 475.00 110.00 6,299.00 225.50 1,595.99 2,198.00 6,900.00 225.50 3,520.00 245.00 260.00 735.00 89.90 4,000.00 86.88 711.99 21.99 78.00 1,200.00 2,450.00 637.00 990.00 3,100.00 3,517.00 132.37 62.00 2,093.00 39.95 708.00 393.93 2,890.00 4,249.00 295.00 10.70 42.39 75.31 164.00 189.38 1,615.00 188.00 60.00 32.50 0.98 69.90

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,02 12,99 0,60 8,80 74,50 7,55 4,10 165,00 16,00 9,50 4,20 0,69 9,23 41,17 55,50

59,95 13,50 0,62 8,90 75,00 7,55 4,20 169,45 16,10 11,00 4,20 0,69 9,24 42,80 55,51

59,50 13,50 0,60 8,80 75,00 7,55 4,20 169,45 16,00 11,00 4,20 0,69 9,24 42,80 55,50

59,53 13,47 0,61 8,80 74,72 7,55 4,12 166,53 16,04 10,75 4,20 0,69 9,24 41,87 55,48

0,70 1,71 8,10 36,23 1,49 0,95 6,59 0,16 2,00

0,72 1,72 8,10 36,54 1,49 0,97 6,90 0,16 2,00

0,72 1,72 8,10 36,54 1,49 0,95 6,79 0,16 2,00

0,72 1,71 8,10 0,36 1,49 0,97 6,86 0,16 2,00

42,99 37,64 34,98 97,00 65,00 5,70 13,80 73,00 13,20

43,00 38,01 34,99 97,00 65,00 5,70 14,00 75,00 13,20

43,00 37,64 34,99 97,00 65,00 5,70 14,00 75,00 13,20

43,00 37,87 34,98 97,00 65,00 5,70 13,91 73,88 13,20

505,00 506,00 3.250,00 3.701,00 916,00 8.301,00 100,00 81,00 99,00 84,50 89,71 2.400,00 76,80 400,00 7.000,00

520,00 514,00 3.250,00 3.790,00 948,00 8.500,00 100,00 82,00 99,00 86,20 90,80 2.400,00 79,39 400,00 7.000,00

515,00 511,00 3.250,00 3.702,00 945,00 8.401,00 100,00 81,71 99,00 86,13 90,46 2.400,00 78,79 400,00 7.000,00

512,76 508,86 3.250,00 3.702,03 944,78 8.400,81 100,00 81,71 99,00 86,13 90,46 2.400,00 78,79 400,00 7.000,00

87,00 3.700,00 4.450,00 85,10 3.590,00 7.100,00 388,00 471,00 2.899,00 580,00 6.301,00 42.000,00 170,00 54.000,00

88,00 3.700,00 4.452,00 85,50 3.650,00 7.100,00 388,00 480,00 2.900,00 582,00 6.301,00 42.000,00 170,00 54.000,00

87,88 3.700,00 4.450,28 85,39 3.609,50 7.100,00 388,00 474,74 2.899,61 580,68 6.301,00 42.000,00 170,00 54.000,00

54,05 3.700,00 4.450,28 52,52 3.609,50 7.100,00 388,00 474,74 2.899,61 580,68 6.301,00 42.000,00 170,00 54.000,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG LKPG NF1N KBMR TLSG POSR ATPG MELR ZVTG PILR ITBG PBGS INDGL KDHR SAVA

KRKA LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TELEKOM SLOVENIJE POZAVAROVALNICA SAVA AKTIVA NALOZBE MERCATOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV PIVOVARNA LASKO ISTRABENZ PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK INFOND GLOBAL KD GROUP SAVA

HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TRZNICA AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA RAFINERIJA NAFTE AD BROD HERCEGOVINAPUTEVI AD TREBINJE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Polet a.d. Hrtkovci Obveznice RS serije A2015K Hotel Bela Lada a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2016K Uniprom a.d. Novi Pazar Pekabeta a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Besko a.d. Vlasotince ADING SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog SKOPSKI PAZAR SKOPJE REPLEK SKOPJE ZITO LUKS SKOPJE FERSPED SKOPJE

427.830,69 119.175,35 60.974,14 24.562,80 13.450,00 11.853,50 9.097,50 7.827,25 6.382,80 4.214,60 3.654,00 3.584,61 2.642,29 2.261,29 1.609,60

0,00 % 807710 0,00 % 7277 0,00 % 1368 0,00 % 26200 0,00 % 2737 0,00 % 3355 0,00 % 401 0,00 % 17000 0,00 % 1078

581.505,16 12.458,67 11.080,80 9.541,74 4.078,13 3.239,95 2.752,58 2.737,01 2.156,00

-1,15 % 262989 11.308.081,87 -2,23 % 98976 3.747.957,64 -0,03 % 14200 496.784,10 0,00 % 3899 378.203,00 0,00 % 600 39.000,00 0,00 % 2000 11.400,00 6,87 % 450 6.260,00 0,00 % 40 2.955,00 -2,22 % 30 396,00

Energopetrol Sarajevo +6,87% Mercator +2,7% Telekom Slovenije +2,32% Komerc.banka Beograd +1,56% Telekom Srpske +0,58%

AIK banka Niš

+1,1 Jedan od tjednih dobitnika na regionalnim burzama bila je dionica AIK banke iz Niša. Cijeli je prošli tjedan ta dionica bilježila solidnu likvidnost (gotovo šest milijuna dinara potrošeno je na nju samo u utorak), dok joj je cijena na tjednoj razini porasla više od jedan posto, na 3702 srpska dinara. Po etkom prošlog tjedna dionica je vrijedila samo nešto više od 3600 dinara, no ipak je daleko od razina s po etka travnja, kada je vrijedila 4000 dinara.

Istrabenz -6,67% Nova banka Banja Luka -4,8% Pozavarovalnica Sava -3,17% Ading Skopje -2,76% Agrobanka Beograd -1,02%

Progres Beograd

-9,6 Tjedni gubitak od gotovo deset posto zabilježila je dionica beogradskog Progresa, ija je posljednja zabilježena cijena bila na razini od 75 dinara. Najviša cijena te dionice u posljednja 52 tjedna iznosila je prema podacima Beogradske burze 198 dinara, dok je najniža bila upravo ona zabilježena u petak. Najviša povijesna cijena te dionice iznosila je ak 755 dinara.

Oba su beogradska indeksa prošli tjedan zabilježila rast vrijednosti.

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 KMB ALK RMDEN10 TPLF BESK ADIN TEL SBT GRNT SPAZ REPL ZILU FERS

7187 8845 99874 2791 180 1570 2209 47 398 392 870 5202 286 54 29

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO KMBN AIKB ENHL AGBN PLTH A2015 HBLA A2014 A2013 MTLC A2016 UNPR PKBT

0,00 % 3,85 % -3,53 % 0,00 % 2,32 % -3,17 % 5,00 % 2,70 % -0,62 % 22,22 % -6,67 % -0,86 % 0,10 % 1,90 % -0,89 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1E FBIHKH RMUKR BIGFRK3 ENPSR IKBZRK2 BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA HEDR-R-A TLKM-R-A KRIP-R-A RSRS-O-D TRZN-R-A NOVB-R-E ZPTP-R-A RNAF-R-A HGPT-R-A

+

Oznaka

Utorak 3/5/2011

+

Powered by

business.hr

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

44425 22.779.347,00 11457 5.830.010,00 720 2.340.000,00 594 2.199.008,00 1729 1.633.531,00 132 1.108.907,00 8263 826.300,00 9000 735.360,37 6239 617.661,00 7000 602.890,00 6000 542.780,51 211 506.400,00 5000 393.945,42 940 376.000,00 44 308.000,00

REGIONALNI INDEKSI +0,13% BIRS -0,41% 788,10 1.169,31 Belex15 +0,65% FIRS -0,90% 745,58 2.283,17 Belexline +0,54% MBI10 -0,27% 1.400,75 2.539,13 SASX10 +0,15% MONEX20 12,682.45 +0,61% 1.045,66 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,16% petak 29. travnja 2011.

1.072,77 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 1,01 % -0,01 % -0,83 % 0,16 % 0,31 % -0,32 % -2,76 % 1,27 % 0,52 % -1,36 % -0,83 % 0,00 % 0,00 % -4,42 %

91891 719 498 29380 299 66 1080 879 135 591 28 3 364 1

4.966.281,64 2.660.300,00 2.216.240,00 1.542.910,75 1.079.241,00 468.600,00 419.040,00 417.294,00 391.448,00 343.180,00 176.428,00 126.000,00 61.880,00 54.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,01% 0,00% 2.916,34 BUX -0,08% +0,56% 117,19 ATX +0,17% 2.795,00 +0,14% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,45% petak 29. travnja 2011.

FTSE100 6.069,90

DAX 7.505,95

CAC40

4.106,13

MICEX 1,741.84

AMERI»KI INDEKSI DJIA +1,71% S&P500 +0,23% 12.810,54 1.363,61 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,04% etvrtak 28. travnja 2011.

2.873,54

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Platinum Global Opportunity 14,5806

13,58

KD Energija

10,9658

10,48

HPB WAV DJE

99,1879

10,33

7,3559

10,01

71,2697

9,11

FIMA Equity

74,7303

-16,20

ST Global Equity

44,3855

-13,59

KD Victoria

14,1459

-11,80

C-Zenit

52,0274

-11,38

Ilirika Azijski tigar

51,7716

-10,21

PBZ I-Stock

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,3180

7,55

Raiffeisen Prestige

109,0200

6,09

PBZ Global fond

109,8517

2,41

Erste Balanced

125,5800

1,09

Ilirika JIE Balanced

151,9738

0,50

ST Balanced

167,8022

-11,10

ICF Balanced

120,5379

-7,39

NFD Aureus E. M. B.

77,3534

-6,65

ST Aggressive

65,0234

-6,63

5,7470

-5,26

C-Premium

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

NFD Aureus New Europe Raiffeisen Central Europe Erste Adriatic Equity PBZ Equity fond Erste Total East KD Victoria ST Global Equity HPB WAV DJE HPB Dynamic OTP indeksni OTP MERIDIAN 20 HPB Dionički ZB euroaktiv Raiffeisen hrvatske dionice Ilirika JIE C-Zenit Capital Two Platinum Global Opportunity HPB Titan A1 PBZ I-Stock Prospectus JIE POBA ICO Equity FIMA Equity KD Energija Platinum Blue Chip VB CROBEX10 VB High Equity AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) MP-Global HR

kn € € kn € kn kn € kn kn € kn € kn € kn kn $ € kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn

118,0448 64,3900 92,4500 87,7757 35,4200 14,1459 44,3855 99,1879 51,7770 44,4362 95,2796 89,9009 108,4500 75,1000 163,1844 52,0274 77,0464 14,5806 72,2850 87,0000 71,2697 59,8625 5491,8100 74,7303 10,9658 84,6175 109,0277 48,5601 10,7697 312,8062

1,02 0,88 0,66 0,63 0,63 0,56 0,38 0,34 0,20 0,19 0,17 0,16 0,13 0,12 0,09 0,08 0,07 0,05 0,03 0,03 0,01 -0,02 -0,03 -0,08 -0,14 -0,19 -0,21 -0,26 -0,29 -0,32

-2,13 -4,89 -3,99 -3,93 2,61 -5,94 -2,38 2,38 4,33 -2,93 2,23 -2,49 2,37 -6,64 -3,38 2,04 -2,23 0,49 -1,98 -3,35 0,13 -8,40 -2,66 -3,87 0,53 2,81 -3,26 -1,60 -2,67 -2,01

-7,61 5,28 9,75 8,75 16,63 4,52 -4,06 10,21 6,43 18,65 11,08 9,97 6,96 9,28 0,74 9,13 12,33 7,83 5,84 9,59 11,74 2,81 -0,27 -2,36 11,97 3,63 22,33 -0,89 -0,93 5,39

-9,58 -5,54 -5,14 -1,57 2,76 -11,80 -13,59 10,33 -0,22 2,97 3,44 -3,20 3,93 -2,06 -6,39 -11,38 4,13 13,58 0,77 -0,67 9,11 -7,47 -6,44 -16,20 10,48 -2,50 4,18 -3,31 -2,70 3,51

6,91 -7,04 -1,40 -2,28 -25,18 2,94 -7,43 -0,22 -13,14 -21,51 -1,60 -1,89 1,17 -10,31 7,81 -18,51 -6,25 -7,32 -8,25 -4,62 -8,56 -11,39 -14,74 -4,13 8,29 -4,91 7,02 -18,28 3,51 -8,06

-3,58 2,97 3,02 3,32 8,92 1,04 -4,56 2,14 6,16 5,77 6,25 7,45 4,21 1,53 -4,86 3,88 1,26 2,91 -0,78 3,93 2,42 -3,69 -1,15 -1,52 0,61 -0,29 6,09 -2,36 -4,42 -2,46

10,386 205,577 227,349 362,086 107,244 68,133 12,459 15,150 20,855 137,942 20,625 21,805 243,582 18,088 90,578 5,961 8,116 7,829 9,813 10,257 242,725 24,488 6,006 18,005 9,539 8,421 7,988 12,392 14,567 4,967

2,48 6,03 5,55 5,65 3,58 11,98 10,52 3,65 4,67 3,34 3,00 5,57 6,99 2,63 6,51 3,19 4,03 3,61 3,77 2,95 3,79 4,25 3,76 6,91 1,16 3,32 1,28 3,58 2,16 2,93

29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI PBZ Global fond kn Erste Balanced € Allianz Portfolio kn Raiffeisen Balanced € OTP uravnoteženi kn Agram Trust kn C-Premium kn ST Balanced kn HPB Global kn Ilirika JIE Balanced € ST Aggressive kn Raiffeisen Prestige € ICF Balanced kn kn KD Balanced AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € HI-balanced € ZB global € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn

109,8517 125,5800 117,3180 153,3200 113,8851 68,8915 5,7470 167,8022 103,0160 151,9738 65,0234 109,0200 120,5379 8,2398 10,8743 10,0693 145,0500 77,3534

0,54 0,36 0,27 0,26 0,26 0,16 0,15 0,09 0,06 0,06 0,05 -0,04 -0,15 -0,18 -0,20 -0,23 -0,29 -0,51

-0,59 -1,42 0,45 -4,62 -2,02 -6,08 1,72 -4,23 -0,31 1,85 -2,75 -0,79 1,36 -4,52 -2,44 -0,91 -1,72 -6,93

9,85 9,30 5,41 0,46 4,89 1,89 6,52 -1,60 6,05 4,39 2,89 0,69 7,50 0,98 -0,43 2,82 2,21 -6,57

2,41 1,09 7,55 -1,24 -1,98 -4,86 -5,26 -11,10 -4,04 0,50 -6,63 6,09 -7,39 -1,05 -1,94 0,37 -1,43 -6,65

5,53 0,16 8,46 5,05 2,45 -1,77 -12,25 6,43 0,53 8,28 -7,39 7,87 2,40 -3,60 3,97 0,08 3,86 -5,22

5,17 2,79 1,86 -1,21 5,84 -1,49 2,76 -1,72 5,30 0,17 -0,32 0,60 6,58 -1,59 -3,31 -1,80 -1,72 -8,85

307,022 105,242 8,154 305,517 39,949 15,224 12,905 10,784 93,796 42,815 2,661 221,487 16,280 6,910 14,643 70,990 713,424 13,451

9,63 10,28 1,97 8,67 5,38 2,80 4,24 8,30 5,57 5,27 5,61 1,14 8,99 5,28 2,16 9,18 9,82 4,79

29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011

€ € € € € kn € €

161,1800 129,0387 11,7047 134,3700 131,8501 166,2088 178,0400 126,1746

0,11 0,10 0,09 0,09 0,08 0,06 0,03 0,00

1,51 2,99 2,81 3,01 1,43 2,52 1,62 -1,50

1,03 3,80 3,29 2,85 1,88 3,56 2,13 -1,16

2,53 5,54 5,23 6,30 3,88 7,96 5,43 -0,02

4,98 4,68 1,73 4,60 4,56 8,12 6,67 4,42

1,30 3,62 2,94 3,11 1,76 2,64 2,06 -0,56

181,771 20,227 7,971 491,712 168,673 64,828 507,457 17,717

9,82 5,57 9,18 7,91 8,14 6,51 8,93 5,38

29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011

kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn $ € kn

123,7927 133,4347 164,2764 140,8383 126,8813 146,5400 139,7900 140,1663 136,5900 133,4020 118,3320 11,4505 10,7827 109,4323 100,6402 125,1537 106,7600 102,7142

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 -0,13

0,85 0,52 0,71 0,49 0,58 0,80 0,61 0,86 0,69 0,65 0,74 0,85 0,67 0,61 0,66 0,23 0,95 0,33

1,50 1,04 1,32 0,94 1,11 1,66 1,37 1,53 1,41 1,33 1,57 1,46 1,42 1,30 N/A 0,61 1,49 0,55

2,79 2,29 2,40 2,02 2,89 3,42 3,21 2,73 3,03 2,96 3,23 3,14 3,09 2,88 N/A 1,41 3,40 2,09

4,07 6,20 4,72 3,23 4,30 4,79 4,33 4,55 4,35 5,31 4,95 5,37 4,04 4,69 N/A 3,78 4,17 1,54

1,09 0,67 0,92 0,63 0,75 1,08 0,80 1,09 0,86 0,87 0,99 1,04 0,90 0,81 0,64 0,42 1,11 0,16

167,117 1104,572 2344,252 126,858 479,150 1209,259 788,930 97,458 36,715 309,135 204,921 123,504 26,954 184,040 4,018 40,263 255,687 7,466

5,35 12,08 10,77 10,77 8,77 8,18 7,91 7,60 7,33 5,57 3,48 2,59 1,90 1,97 0,26 6,05 1,60 1,75

29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011 29.04.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,2088

7,96

Erste Bond

134,3700

6,30

HPB Obveznički

129,0387

5,54

Raiffeisen Bonds

178,0400

5,43

HI-conservative

11,7047

5,23

OTP euro obveznički 126,1746

-0,02

ZB bond

161,1800

2,53

PBZ Bond fond

131,8501

3,88

HI-conservative

11,7047

5,23

Raiffeisen Bonds

178,0400

5,43

ZB bond HPB Obveznički HI-conservative Erste Bond PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI OTP novčani fond PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Platinum Cash

+

OGLAS

Brutalan pad HT-a srušio Crobexe EX-DIVIDEND DAY Nakon što je u petak istekla mogućnosti kupnje dionice HT-a i ubiranja ovogodišnje dividende, najveći domaći telekom pao je gotovo devet posto, na razinu iz srpnja prošle godine Indeksi Zagrebačke burze u ponedjeljak su žestoko pali zbog rasprodaje dionica HTa, koja je uslijedila nakon isteka mogućnosti da kupci te dionice uberu ovogodišnju dividendu. Crobex je pao 1,66 posto, na 2196,91 bod, a Crobex 10 je pao 1,94 posto, na 1222,17 bodova. Redovit promet dionicama iznosio je 32,6 milijuna kuna, a gotovo polovina tog iznosa potrošena je upravo na dionice HT-a. Cijena dionice najvećega domaćeg telekoma, zbog ex-dividend daya, potonula na najnižu razinu od srpnja prošle godine. HT

je pao 8,59 posto, na 252,33 kune, a protrgovano je više od 58.000 dionica.

Izvješće Dalekovoda

"Snažan pad cijene dionice HT-a zbog ex-dividend daya ponajviše je zaslužan za pad indeksa više od jedan posto.

U fokusu investitora i nadalje su tromjesečni poslovni rezultati kompanija. Na udaru prodaja tako su se našle dionice građevinskih kompanija, a pozitivan doprinos indeksima trenutačno daje dionica Petrokemije, čija je cijena nastavila uspon nakon poslovnih rezultata bo-

ljih od očekivanja", kazao je za Hinu Davor Špoljar, stariji analitičar u Erste & Steiermaerkische banci. Dionica Petrokemije porasla je nešto više od jedan posto, uz milijunski promet.

U međuvremenu, Dalekovod je izvijestio da je na razini grupe u prvom tromjesečju zabilježio gubitak od 21,9 milijuna kuna, a u istom lanjskom razdoblju poslovao je s dobiti od 7,8 milijuna kuna. Istodobno, ukupni prihodi smanjeni su 7,1 posto, na 268,8 milijuna kuna.

Cijena dionice Dalekovoda pala je jedan posto, na 237

IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave HT-a, čija je dionica u ponedjeljak pala gotovo devet posto snimio hrvoje knez

kuna. Spustile su se i cijene dionica IGH, i to 3,18 posto te Ingre 1,63 posto. Više od dva posto, na 182 kune, pala je i dionice Luke Rijeka, a pola posto poskupjela je dionica Belja.

Veliki rast MIV-a

Zahvaljujući velikom rastu od 7,14 posto, dionica Metalske industrije Varaždin u pone-

REGIJA

Tjedni rast obaju indeksa u Beogradu Regionalne burze u ponedjeljak su bile zatvorene zbog Praznika rada, koji se protegnuo i na ponedjeljak u svim zemljama u okruženju osim Hrvatske.

Ukupan promet na Beogradskoj burzi u prošlom

je tjednu iznosio 476,5 milijuna dinara, a indeks BELEX 15 na tjednoj je bazi porastao 0,98 posto, na 745,58 bodova. Indeks BELEXLINE rastao je 0,7 posto i zaključio tjedan na 1400,75 bodova.

Dionicom naftne industrije Srbije najviše se trgova-

lo krajem prošlog tjedna - 22,8 milijuna dinara bilo je dovoljno za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja Beogradske burze, dok je posljednja zabilježena cijena u petak ostala na 515 dinara.

Gotovo šest milijuna dina-

ra prometa ostvareno je u petak dionicom Aerodroma Nikola Tesla, čija je zadnja zabilježena cijena ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan i iznosila je 511 dinara, a na tjednoj je razini porasla 1,4 posto. B. St.

djeljak je dospjela na razinu od 3000 kuna, što je najviša razina još od lipnja 2010. godine. Osim snažnog rasta, MIV je u ponedjeljak zabilježio veliki promet od 9,9 milijuna kuna, što je ujedno najveća razina likvidnosti koju je ovo izdanje dosad zabilježilo.

Protrgovano je ukupno 3309 dionica.

Nikola Sučec

bRoJkE

5,70 3,80 posto rastao je makedonski MBI 10

posto rastao je slovenski SBITOP

steve Jobs zatočen i smrznut u karbonitu arhiva business.hr

KUćIšTe je osmišljeno po uzoru na Hana Sola

DOBITnIcI DAnA (ZSE) Kutjevo +15,38% Sunčani Hvar +15,29% Zvečevo +8,22% Validus +7,56% Vaba banka +6,91% 29 Raste

Ako ste velik obožavatelj Stevea Jobsa i filmskog serijala Star Wars, vaši bi snovi mogli postati stvarnost. Naime, tvrtka Society 6 nedavno je izbacila poprilično neobično kućište za iPhone od karbonita, na čijoj se stražnjoj strani nalazi prvi čovjek Applea.

Kućište je osmišljeno po uzoru na Hana Sola, lika iz filma kojeg je Darth Vader smrznuo i zatočio u karbonit, izmišljeni materijal koji se pojavljuje u petom nastavku, a dostupno je za uređaj iPhone 4.

Cijena je 35 dolara, a izrađeno je u jednom komadu od

GUBITnIcI DAnA (ZSE) Saponia -13,49% Magma -13,19% Slobodna Dalmacija -13,06% Industrogradnja -10,71% Optima telekom -6,49%

InDeKsI CROX Mirex

11 Nema promjene

38 Pada

Vrijed.

1,269,32 161,36

Prom.

2,54% 0,05%

Sirova nafta 113,93 Prirodni plin 4,50 Zlato 1,563,15 Srebro 47,88 Goveda 116,10 Kava 322,60

1,04% 3,38% 2,38% 0,14% 0,02% 0,69%

MIT pOsTAO vlAsnIK BOseA

Oslobođen optužbe Predsjednik HNS-a Vlatko Marković nepravomoćno je oslobođen optužbe da je diskriminirao gay populaciju izjavom da za reprezentaciju ne bi mogao nastupiti homoseksualac jer „nogomet igraju samo zdravi ljudi“.

arhiva business.hr

nata ekonomije diljem svijeta - odlučio preorijentirati na biznis.

Zapravo je vlasnik i osnivač Bosea Amar Bose, koji je diplomirao, magistrirao i doktorirao na MIT-u te punih 45 godina, od 1956. do 2001., predavao na tom sveučilištu, odlučio većinu dionica Bosea darovati instituciji na kojoj je stekao kvalifikacije. MIT je objavio da je dobio dionice bez prava glasa, ali njihova vrijednost nije otkrivena. Ono što je poznato

IAKO je novi većinski vlasnik, MIT će se i dalje baviti svojim poslom, a u upravljanu Boseom neće sudjelovati jest da MIT dionice ne smije prodati, ali će imati pravo na dividendu kada je Bose bude isplaćivao. Osim toga, iako je

većinski vlasnik, sveučilište neće sudjelovati u upravljanju kompanijom.

Nikolina Rivosechi

DepRecIJAcIJA DOlARA UvIJeK se MOže nADOKnADITI

dolara i dalje padati. Pitanje je samo kojim će se tempom to događati", izjavio je Buffett dodajući kako strahuje da bi dolar mogao padati još brže nego dosad. Razlog zašto je Buffett nezainteresiran za sudbinu dolara jest činjenica da dolar depricira otkako se on rodio i počeo baviti ulaganjima, ali to nije utjecalo na njegovo sve veće bogatstvo. D. B.

arhiva business.hr

Buffett 'zna' da će dolar nastaviti padati, ali ga zlato ipak ne zanima Iako Warren Buffett i njegov partner Charlie Munger ne vole zlato, pa ni srebro, niti su im drage oklade na tržištu Forex, to nužno ne znači da vjeruju u snagu i stabilnost dolara. Na godišnjem sastanku s dioničarima u Omahi Buffett je svima koji planiraju zaraditi na trgovini valuta dao neprocjenjiv savjet. "Nije pitanje hoće li kupovna moć

www.business.hr

UKRATKO...

Slavno sveučilište dobilo tehnološku kompaniju Američka kompanija Bose, poznata po skupim zvučnicima i slušalicama, dobila je novog vlasnika, i to ni više ni manje nego slavno američko sveučilište MIT. No, to ne znači da se Massachusetts Institute of Technology, koji drži titulu jednog od najboljih svjetskih sveučilišta na polju prirodnih znanosti - na kojem je predavao i Paul Samuelson, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju i autor slavne knjige „Ekonomija“, obavezne literature stude-

fleksibilne plastike otporne na udarce. Istu tematiku Society 6 prenio je na majice, naljepnice za računala i iPade.

S obzirom na dosadašnju praksu, Apple neće biti pretjerano zadovoljan i pitanje je vremena kada će pokrenuti tužbu. D. B.

Hoće li i danas doći do smanjenja dioničkih indeksa na ZSE-u, pratite na...

WARen BUffeTT, prorok iz Omahe prorokovao pad dolara

Otvorili birališta Prva birališta otvorena su na istoku Kanade za dosad najneizvjesnije izbore jer bi konzervativnom premijeru Stephenu Harperu mogli donijeti još jedan mandat, ali i poraz zbog izvanrednog uspona Novih demokrata.

Kosor o sigurnosti Premijerka Jadranka Kosor, govoreći o sigurnosti nakon smrti Osame bin Ladena, izjavila je kako je Hrvatska članica antiterorističke koalicije i NATO-a, a borba protiv terorizma obveza je svih te se poduzimaju neki koraci.

www.business.hr