Business.hr broj 882

NE BRINU SE PREVIŠE 8

DANAS U PRILOGU

Prihodi proračuna neizvjesni, ali rebalansa neće biti

IT i tehnologija

Izgradnju optičkih mreža potiču potražnja i sadržaj ❘ Nova pobjeda Googlea nad Appleom

U Ministarstvu financija u ožujku su se već susreli s oštrim padom prihoda od PDVa, nije poznato ni koliko će zaista uprihoditi od dividendi državnih i paradržavnih tvrtki, ali se spremaju na novo izdanje obveznica za koje očekuju velik interes

srijeda 4/5/2011

broj 882 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

KRIVOTVORENA DOKUMENTACIJA 4-5 Temeljem lažnih papira, uglavnom putnih naloga, izvlačen je novac na štetu tjednika Varaždinske vijesti i državnog proračuna, a ukupna šteta penje se na 4,4 mil. kuna

Izvukli

3 mil. kuna

preko lažnih putovanja Novac je uziman cropix lažnim prikazom ostvarene dobiti kako bi direktor E rn je sagradio na raču est Fišer dobio bonuse, a i kuću nn za građevinske ra ovina kojima je isporučio račun dove u visini od 2 90.000 kuna

STVARA SE GIGANT

Riviera Adria postat će najveća turistička kompanija u Hrvatskoj Pripajanjem Zlatnog otoka i Rapca Rivieri Poreč nova kompanija imat će čak 17 hotela, 8 turističkih naselja i 7 kampova 6

info&stav 2-3

business.hr

obnova ind. kolosijeka u Vukovaru Sporazum o sufinanciranju gradnje, odnosno sanacije industrijskih kolosijeka potpisali su jučer vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, direktor HŽ Carga Zlatko Rogožar, direktor Vukovarske gospodarske zone Dragan Njegić i direktor Agita Srećko Đuranović. Cilj sporazuma je poticanje i jačanje poduzetničke inicijative. Na tim se kolosijecima obavlja više od 80 posto ukupnog utovara i istovara HŽ Carga.

‘Politička kontrola sveučilišta’ Sveučilišta se novim nacrtima Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju te Zakona o znanosti podvrgavaju političkoj kontroli, tvrde dekani četiriju pravnih fakulteta u Hrvatskoj.

Traže stoga da ih se povuče iz daljnje procedure radi "izbjegavanja nesagledive štete po sustav visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti".

Srijeda 4/5/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

PL-U 194,2 MIL. EURa nE RJEŠaVa PRoBLEME, tVRDE FInanCE

Prodaja Mercatora isplativa na 350 ¤ po dionici Pivovarni Laško (PL) isplatilo bi se prodati dionice Mercatora jedino po cijeni od 350 eura, zaključio je analitičar slovenskog poslovnog dnevnika Finance Karel Lipnik.

U svojoj analizi u 10 točaka Lipnik je ustvrdio kako prodaja 23,34 posto udjela u Mercatoru hrvatskom Agrokoru, koji je, podsjetimo, ponudio zadnju cijenu od 221 euro po dionici, za PL nije dobra odluka, a dobivenih 194,2 milijuna eura ne bi riješilo probleme.

Lipnik podsjeća da Pivovarna polovinu svojih prihoda ostvaruje od prodaje u Mercatoru te smatra kako bi se samo s cijenom od 350 eura za dionicu kompenzirao gubitak prihoda te divi-

dende koju dobije od Mercatora, kao i dobar prostor na njegovim policama za svoje proizvode.

nedovoljno za sanaciju

Cijela grupa Pivovarna Laško (s Radenskom i Pivovarnom Union) ima 313 milijuna eura kratkoročnih i 84 milijuna eura dugoročnih kreditnih obaveza. Dokapitalizacijom od najviše 50 posto vrijednosti temeljenog kapitala, po sadašnjoj cijeni dionice od 8,8 eura, PL bi prikupio samo 38,8 milijuna eura, što nije dovoljno za sanaciju ni prvih 100 milijuna eura koji dolaze na naplatu već u lipnju.

Refinanciranje kratkoročnih obaveza, smatra Lipnik, također ne bi riješilo proble-

foto finance

www.business.hr

DEJan ŽIDan, slovenski ministar poljoprivrede, smatra da bi strani investitor mogao biti dobar kupac ako ne bi ugrožavao interese Slovenije u proizvodnji hrane

me, jer Pivovarna iz sadašnjeg poslovanja može vraćati kamate, ali ne i glavnicu.

Ipak, reprogram obaveza za sljedeće četiri godine i plan restrukturiranja dao bi mogućnost PL-u da preoblikuje

poslovanje, proda dio imovine i vrati kredite. Lipnik smatra i da bi ulazak domaćih dobavljača u Mercator bio jednako štetan za trgovački lanac kao i spajanje s Agrokorom, jer bi ograniča-

oPoRaVak nI BLIZU, PRVI MInUS nakon LIPnJa 2010.

Maloprodaja u ožujku pala 2 posto Promet od trgovine na malo u ožujku je iskazao realni pad na godišnjoj razini od 2 posto, dok je nominalno ostvaren rast od 1,3 posto godišnje, pokazuju jučer objavljeni podaci Državnoga zavoda za statistiku. Iako je zabilježen nominalan rast, zbog većeg rasta potrošačkih cijena realno je zabilježen pad, objašnjavaju u Direkciji za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

"Realni pad prometa u maloprodaji u ožujku povratak je negativnim trendovima prvi put nakon lipnja prošle godine i pokazuje da oporavak maloprodaje još nije blizu. Zbog visoke nezaposlenosti, slabog stvaranja novih radnih mjesta i pada realnoga raspoloživog dohotka, očekivanja potrošača i dalje su neizvjesna, a potrošački pesimizam na visokoj je razini", smatraju u Raiffeisen Consultingu.

Tome, dodaju, zasigurno pridonose i skuplje sirovine nego prošle godine, što se odražava na cijene proizvoda za krajnje potrošače.

Iako nisu još poznati, podaci o kretanju trgovine na malo po trgovačkim strukturama sigurno će pokazati da je nominalnom rastu maloprodaje najviše pridonio rast u onim kategorijama u kojima je zabilježen rast cijena, poput motornih goriva i maziva te prehram-

benih proizvoda.

"U idućim mjesecima, s obzirom na početak turističke predsezone, ipak očekujemo pozitivne stope rasta trgovine na malo, čemu bi trebao pridonijeti rast zaposlenosti zbog intenzivnijeg sezonskog zapošljavanja. Pozitivni trendovi mogli bi se dodatno intenzivirati za središnje turističke sezone pod utjecajem očekivane veće potrošnje turista", kažu u Raiffeisen Con-

››

bisEr dana Treba raditi, biti uporan i ne posustajati na prvoj prepreci.

Možemo biti gospodarski uspješna zemlja budemo li više radili i dali šansu onima koji znaju jadranka kosor, predsjednica Vlade, nakon posjeta tvrtki Šestan-Busch u Prelogu

vali izbor proizvoda koji će se prodavati u Mercatoru.

Slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan izjavio je jučer da zasad još ne može reći bi li bilo bolje da četvrtinu dionica Mercatora koje prodaje PL preuzme domaći ili strani kupac.

N. Cuglin

sultingu.

No, domaća potražnja tijekom cijele godine, predviđaju, vjerojatno će biti slaba zbog visoke nezaposlenosti, neizvjesnosti stanovništva u ostvarivanje budućih dohodaka i potrošačkog pesimizma.

"Kako je od 2008. do 2010. trgovina na malo bila negativna, realna stopa rasta od 2 posto koju očekujemo u ovoj godini samo je naznaka oporavka. Preduvjet za zamjetniji oporavak trgovine na malo ipak je oporavak tržišta rada", kažu u Raiffeisen Consultingu. i. H.

24

posto, na 562 milijuna dolara, porasla je dobit MasterCarda u prvom tromjesečju zahvaljujući učestalijem ‘peglanju’ kartica, osobito potrošača izvan SAD-a

uvodnik

Neznanje opravdava Grad varaŽdin, kao najveći pojedinačni vlasnik Varaždinskih vijesti, naravno, nije imao pojma što se događa

vertikalan sustav

ante Pavić ante.pavic@business.hr

i

tako, svanuo je još jedan dan u Hrvatskoj koji donosi nova uhićenja zbog korupcije i gospodarskog kriminala.

Još jedan obični dan u životu prosječnog hrvatskoga građanina. Uhićen je Ernest Fišer, glavni urednik Varaždinskih vijesti. I on je, kao mnogi monteri radijatora, vozači autobusa ili pizza majstori, dolaskom baklje demokratskih sloboda u sebi pronašao poduzetnički duh i postao jedan od suvlasnika novina u kojima je gradio uredničku karijeru. Kako to već biva u Hrvatskoj, njegovi prijatelji i rođaci trebali su otići s čelnih mjesta policijsko-pravosudnih tijela da bi završio iza rešetaka.

Sada Se otkrilo ono što je vjerojatno bila javna tajna jer se tako radi u gotovo svakom mjestašcu u Hrvatskoj: Fišer je godinama izvlačio novac iz poduzeća, na temelju toga gradio kuću i uživao život na nešto višoj nozi od patuljaka u susjedstvu.

Grad Varaždin, kao najveći pojedinačni vlasnik Varaždinskih vijesti, naravno da nije imao pojma što se događa, a njegovi su velikodostojanstvenici vjerojatno u tolikom šoku zbog saznanja o Fišero-

arhiva business.hr

"Strani strateški investitor mogao bi biti dobar kupac ako bi podržavao poslovanje Mercatora kao samostalne kompanije i ako ne bi ugrožavao interese Slovenije u proizvodnji hrane", izjavio je Židan.

Kazao je da je problem u tome što hrvatski koncern nije čisto trgovačka kompanija nego "vertikalan sustav" s jakom proizvodnjom u sektoru prehrambene industrije. Zato je Agrokor "logički zainteresiran" da za svoju proizvodnju osigura dodatne trgovačke police u Sloveniji, a to bi po Židanovoj ocjeni moglo ugroziti sadašnje slovenske dobavljače Mercatora.

brojka

››

Otkrilo se ono što je vjerojatno bila javna tajna jer se tako radi u gotovo svakom mjestašcu u Hrvatskoj: Ernest Fišer godinama je izvlačio novac iz Varaždinskih vijesti, na temelju toga gradio kuću i uživao život na nešto višoj nozi od patuljaka u susjedstvu

vim marifetlucima da od boli ne mogu prozboriti ni riječ.

Za raZliku od mnogih zemalja, u Hrvatskoj se uvriježilo pravilo da neznanje opravdava. Što manje znate, veće su vam šanse da se penjete po ljestvama društvene hijerarhije. Neznanje je najtraženija sposobnost u Hrvatskoj. Tako je Božidar Kalmeta kazao da nije imao blagog pojma o tome što se događa u njegovu resoru, pa ga eno

očekujemo da otvori još koje gradilište prije izbora. Ili Jadranka Kosor, koja očito nema pojma da je i Hrvatska osnovala Haaški sud i da postoji ustavni zakon o suradnji s tom institucijom, pa je brzo zatražila istragu tko je sudu isporučio transkripte koje je Franjo Tuđman godinama brižljivo skupljao. O ministru "Which two chapter" ovom prilikom nećemo.

Svi bi bez ikakvih suvišnih

problema na pitanje o korupciji najradije odgovorili da nikada nisu čuli za tu riječ da nije te proklete Europske unije koja stalno nešto gnjavi o toj čudnoj biljčici. "Ivo Sanader? Je li to neki pjesnik"?, kladimo se da će za izborne groznice odgovarati članovi vladajuće stranke kada ih pitaju za drugoga najpoznatijeg hrvatskog uznika kojega su zatočile bjelosvjetske vlasti.

tema 4-5

KRIVOTVORENA DOKUMENTACIJA Temeljem laĹžnih papira, uglavn vac na ĹĄtetu tjednika VaraĹždinske vijesti i drĹžavnog prora una, a ukupna ĹĄ

Izvukli tri milijuna preko laĹžnih puto Novac je uziman laĹžnim prikazom ostvarene dobiti kako bi direktor Ernest FiĹĄer dobio bonuse, a i ku u je sagradio na ra un novina kojima je isporu io ra un za gra evinske radove u visini od 290.000 kuna Tko e sljede ih dana voditi VaraĹždinske vijesti, glavno je pitanje dioni ara, ali i zaposlenika toga tjednika sa 65-godiĹĄnjom tradicijom nakon ĹĄto je u utorak u varaĹždinskom pritvoru zadrĹžano poslovodstvo istoimenog poduze a.

Idu ih 48 sati, a vrlo vjerojatno i dulje, liĹĄeni slobode bit e Ernest FiĹĄer, direktor te glavni i odgovorni urednik najstarijeg varaĹždinskog tjednika, njegov zamjenik i sin Svebor Fischer te Davor

MaĹĄi , voditelj marketinga. Njih se sumnji i, kako je u utorak objasnio na elnik kriminalisti ke policije PU varaĹždinske Darko Jur ec, za nekoliko kaznenih djela zlouporabe poloĹžaja i ovlasti, kao i zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju. Materijalna ĹĄteta po injena tim kaznenim djelima na ĹĄtetu VaraĹždinskih vijesti, kao i drĹžavnog prora una, zasad iznosi oko 4,4 milijuna kuna, a kriminalisti ka obrada se nastavlja.

SLOBODAN MIKAC, varaĹždinski gradona elnik, proĹĄlog je tjedna napustio sjednicu SkupĹĄtine VaraĹždinskih vijesti na kojoj se trebalo razmatrati poslovanje novina u 2010.

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

ERNEST FIĹ ER, direktor i glavni urednik VaraĹžinskih vijesti (desno), Davor MaĹĄi , voditelj marketinga (lijevo), i Svebor Fischer, zamjenik glavnog urednika (u pozadini), najmanje 48 sati provest e u pritvoru FOTO Ĺ VOGER/CROPIX

"Osnovano se sumnja da je prvoosumnji eni unatrag desetak godina na razli ite na ine zlouporabio i iskoristio svoj poloĹžaj, ime je omogu io krivotvorenje sluĹžbene dokumentacije na osnovi koje mu je ispla ivana gotovina u iznosu oko 3.050.000 kuna", rekao je Jur ec, napominju i da su dobrim dijelom posrijedi bili krivotvoreni putni nalozi.

Sumnja se da je od 2006. do 2010. godine FiĹĄer utjecao na laĹžno financijsko prikazivanje ostvarene dobiti da bi kao direktor mogao ostvariti stimulativni dio

pla e, ime je poduze e oĹĄte eno za oko 465.000 kuna.

"Poreznim je nadzorom utvr eno i da je od 2008. godine oĹĄtetio drĹžavni prora un za 260.000 kuna sastavljanjem laĹžnih isprava i laĹžnim prikazivanjem potroĹĄnje novca te manje upla enim obvezama u obliku doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje", dodao je Jur ec.

Rabat od 50 posto

ini se da je FiĹĄer, koji se prije nekoliko godina iz Ĺ enkovca doselio u VaraĹždin, i stambeno pitanje rje-

ĹĄavao na ĹĄtetu VaraĹždinskih vijesti. Naime, iako je gra evinske radove u visini od 290.000 kuna ugovorio kao fizi ka osoba, za pla anje je ugovorom zaduĹžio poduze e.

Za izvla enje novca, sude i po navodima policije, koristilo se i poduze e VaraĹždinec plus, koje je osnovalo troje zadrĹžanih. Ono je po vrlo povoljnim uvjetima dobilo distribuciju tjednika VaraĹždinskih vijesti te uz rabat od 50 posto. Time su VaraĹždinske vijesti oĹĄte ene za 350.000 kuna, sumnja policija nakon viĹĄemjese -

nom putnih naloga, izvlačen je nošteta penje se na 4,4 milijuna kuna

OGLAS

a kuna ovanja

nog kriminalističkog istraživanja koje se nastavlja.

Nakon zadržavanja trojke u varaždinskom pritvoru, očekuje se da će Državno odvjetništvo podnijeti zahtjev za otvaranje istrage te prijedlog za određivanje pritvora zbog opasnosti od ponavljanja kaznenog djela te utjecaja na svjedoke. Prihvati li istražni sudac prijedlog za određivanje pritvora, pritvoreni čelnici Varaždinskih vijesti neće moći voditi poduzeće vjerojatno idućih mjesec dana.

U slučaju spriječenosti Uprave situaciju raščišćava Nadzorni odbor. To, međutim, nije moguće u Varaždinskim vijestima jer mandat njegovim članovi-

ma istekao još u listopadu prošle godine. Na lanjskoj skupštini tvrtke Uprava se obvezala da će sazvati izvanrednu sjednicu, ali to se nije dogodilo.

Umjesto toga, prošlog je tjedna sazvana redovna skupština na kojoj se trebalo razmatrati poslovanje Varaždinskih vijesti u 2010. te izabrati novi članovi Nadzornog odbora.

Svi ih odbili

Međutim, na skupštini nije dostavljeno ni jedno izvješće pa je varaždinski dogradonačelnik Slobodan Mikac, kao predstavnik Grada Varaždina, koji je sa 21 posto dionica najveći suvlasnik Varaždinskih vijesti,

napustio sjednicu već nakon 20-ak minuta. Kako se nisu odazvali svi dioničari, skupština je Mikčevim odlaskom ostala bez kvoruma i naprasno je završena, bez razmatranja lanjskog poslovanja, kao i izbora novih članova NO-a.

Zbog propuštene prilike da popune mjesta članova NO-a, dioničari Varaždinskih vijesti morali su se hitno sastati u utorak, samo dva sata nakon privođenja trojke pred istražnog suca. Na sastanku u varaždinskoj Gradskoj vijećnici

uspjeli su usuglasiti prijedlog koji će uputiti varaždinskom Trgovačkom sudu da se za članove privremenog NO-a izaberu, uz predstavnika Grada Varaždina, novinar Zlatko Putarek i Nada Levatić, iznenadno umirovljena voditeljica računovodstva Varaždinskih vijesti.

Međutim, nakon sastanka ostalo je otvoreno pitanje hoće li oni samostalno predlagati i izabrati prvog čovjeka Varaždinskih vijesti ili će ga predložiti u pritvoru zadržana Uprava, kako je to predlagala prisut-

na javna bilježnica Melanija Duić. Rezervna je varijanta da Grad Varaždin predloži novo vodstvo Varaždinskih vijesti.

Prijedlog predstavnika Grada bio je da privremeno vođenje tvrtke preuzme ili Đuro Podvezanec, treći po veličini dioničar Varaždinskih vijesti, ili Mladen Topolnjak, direktor tvrtke Derma, četvrtog najvećeg dioničara novina. No, i Podvezanec i Topolnjak, ugledni lokalni poduzetnici, odbili su prihvatiti ponuđeno.

Ivica Kruhoberec

tema 6-7

STVARA SE GIGANT Pripajanjem Zlatnog otoka i Rapca Riv osam turističkih naselja i sedam kampova

Riviera Adria pos turistička kompa S pribrojenim kapacitetima Dubrovnik-Babina kuka Valamar će u svom vlasništvu imati 17 posto ukupno kategoriziranih smještajnih jedinica u hotelima, turističkim naseljima i kampovima u Hrvatskoj Okrupnjavanje i konsolidacija trend je koji sve više zahvaća i hrvatski turizam, koji bi na taj način uskoro trebao dobiti novu veliku turističku tvrtku - Rivieru Adria. Navedena tvrtka nastala bi pripajanjem trgovačkih društava Zlatni otok i Rabac trgovačkom društvu Riviera Poreč, a pod novim nazivom postala bi najveća turistička tvrtka u Hrvatskoj.

Ukupni nekonsolidirani prihod kompanija Riviera Poreč, Zlatni otok i Rabac prošle je godine iznosio 637 milijuna kuna, dok je ukupni konsolidirani prihod s Dubrovnik-Babinim kukom iznosio 820 milijuna kuna. Nakon provedenog procesa pripajanja, Riviera Adria bit će vlasnik 17 hotela, osam turističkih naselja i sedam kampova, što s pribrojenim kapacitetima Dubrovnik-Babina kuka čini 17 posto ukupno kategoriziranih smještajnih jedinica u RH u hotelima, turističkim naseljima i kampovima.

Nadzorni odbori navedenih društava u ponedjeljak su dali suglasnost na predloženi nacrt ugovora o pripajanju prema kojem Riviera Poreč preuzima ukupnu imovinu pripojenih društava, kao i sva njihova prava i obveze u zamjenu za svoje

VEljko oSTojIć, predsjednik Uprave Riviere Poreč, trebao bi biti i na čelu novostvorene kompanije arhiva business.hr

dionice, čija će ukupna nominalna vrijednost iznositi 334,76 milijuna kuna, odnosno 31,4 posto temeljnog kapitala društva Riviera Adria d.d. nakon pripajanja.

Uprava od četiri člana

Uz navedeno, tvrtka Dubrovnik-Babin kuk d.d. ostala bi, kao i dosad, tvrtka kći u većinskom vlasništvu Riviere Poreč.

Novo društvo pod nazivom Riviera Adria d.d. i dalje bi imalo sjedište u Poreču, a, kako se najavljuje, nakon pripajanja predložit će se da upravu čine četiri člana: predsjednik Uprave Veljko Ostojić te članovi Edi Černjul, Marko Čižmek i Tihomir Nikolaš.

"Udruživanjem Zlatnog otoka, Rapca i Riviere Poreč stvaramo najveću turističku kuću u Hrvatskoj po prihodima i kapacitetima.

Tim strateškim potezom triju uprava omogućit će se da Riviera Poreč, Rabac i Zlatni otok zajedno postignu razinu konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu koju ni jedna od njih pojedinačno ne bi mogla. Udruživanje tih triju tvrtki omogućuje kvalitetniji budući razvoj turističkih proizvoda i usluga,

a ostvaruje se i povoljniji pristup financijskom tržištu. Tu su i razne operativne sinergije zahvaljujući ekonomiji obujma: efikasnije upravljanje poslovanjem, poboljšana tržišna pozicija, kvalitetnije strateško planiranje i upravljanje portfeljem, poboljšanje upravljanja ljudskim resursima, smanjenje potreba za obrtnim kapitalom i mnoge druge pogodnosti koje donosi ujedinjenje u jedan pravni subjekt", kaže Veljko Ostojić, predsjednik Uprave Riviere Poreč, koji ističe kako je jedna od najvažnijih

prednosti udruživanja i postizanje velikog kapaciteta za ulaganja putem kojega će se moći realizirati brojni kapitalni projekti.

Nije samo zbog troškova

Riviera Adria zapošljavat će 2500 radnika u sezoni, od kojih 40 posto stalno zaposlenih, a predviđeno je zadržavanje svih zaposlenika i njihovih stečenih prava.

Predviđena je i nova organizacija rada u nekim poslovnim funkcijama koje će se ujediniti u novoj kompaniji poput financija i računovodstva, kontrolinga, IT-

a i ljudskih resursa.

"Snaga i prednosti ovog poslovnog poteza ne nalaze se u kratkoročnom smanjenju troškova, koji čini manji dio planiranih sinergija, već u postizanju dugoročnih strateških ciljeva kroz povećanu konkurentnost nove tvrtke. Sinergije nalazimo u centraliziranju ključnih funkcija i boljoj učinkovitosti poslovanja iako se reorganizacija provodi bez smanjenja broja zaposlenika, što je postavljeno kao prioritet ovog projekta. Ne smijemo zanemariti ni dugoročne gospo-

vieri Poreč nova kompanija imat će čak 17 hotela,

business.hr Srijeda 4/5/2011

stat će najveća anija u Hrvatskoj DOM HOLDING VEĆINSKI DIONIČAR

Struktura se neće znatno mijenjati U Valamar hotelima i ljetovalištima, koji upravljaju s tri navedena društva, ističu kako je njihovo pripajanje prvenstveno prijedlog triju uprava tih kompanija svojim dioničarima te kako će oni donijeti konačnu odluku na svojim glavnim skupštinama. Riviera Poreč, Rabac i Zlatni otok dosad su poslovali u sklopu Valamar grupe, koja kontrolira većinski udjel u Dom holdingu d.d., a on je većinski dioničar u sva tri navedena društva i to će ostati i u ujedinjeOGLAS

darske prednosti, kao poboljšanje tržišne pozicije, što će također pozitivno utjecati na rezultate poslovanja", kaže Ostojić.

Konačna odluka o odobrenju i provedbi predloženog pripajanja očekuje se na glavnim skupštinama svih navedenih društava koje su planirane za kraj lipnja, nakon čega bi, slijedeći daljnju zakonsku proceduru, nova tvrtka pod nazivom Riviera Adria d.d. i službeno počela poslovati početkom kolovoza ove godine.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

noj kompaniji.

Valamar hoteli i ljetovališta, pak, kompanija je u sklopu Valamar grupe specijalizirana za upravljanje u turizmu i hotelijerstvu, a svoje usluge upravljanja nastavit će pružati Rivieri, Rapcu i Zlatnom otoku i nakon što nastane Riviera Adria. No, ističu u toj tvrtki, Valamar hoteli i ljetovališta nemaju pravnu ulogu u procesu pripajanja, niti su dioničari ijednog od društava koja se pripajaju.

HOTEL Valamar Riviera u Poreču

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 4/5/2011

DRUŠTVENO ODGOVORNI

Za 15. obljetnicu dm u zelenim akcijama

Zagreb. Petnaesti rođendan u Hrvatskoj dm je odlučio obilježiti radno, i to putem različitih projekata društveno-odgovornog djelovanja, kazali su u utorak predstavnici tvrtke na konferenciji za medije. Prvi takav projekt je promocija inicijative "Tu čuvam prirodu", kojim dm promiče korištenje recikliranih

plastičnih te platnenih vrećica.

Projekt je realiziran u suradnji s URIHO-om i Fashion.hr Industrijom, a za trajanja kampanje svi koji u dm donesu najmanje 15 plastičnih vrećica dobit će posebnu, u Hrvatskoj dizajniranu i proizvedenu platnenu vrećicu. Sa 75.000 kuna podrža-

li su i 15 projekata osnovnih i srednjih škola i vrtića, a u suradnji s Hrvatskom mrežom volonterskih centara daruju slobodne dane djelatnicima koji taj dan mogu provesti volontirajući na odabranom projektu. I. U. G.

NAKON ZASTUPSTVA

M SAN-u distribucija Samsunga u regiji Zagreb. M SAN grupa postala je ovlašteni distributer Samsung proizvoda potrošačke elektronike za Hrvatsku te zemlje u regiji putem KimTec ureda u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

M SAN grupa ovlašteni je zastupnik Samsung IT proizvodnog programa za Hrvatsku od 2000., a distribucija se postu-

pno proširivala i na tržišta regije. Tako će se od svibnja ove godine u distribuciji M SAN grupacije naći i proizvodi potrošačke elektronike.

Kako smo doznali, nova M SAN-ova titula ne mijenja dosadašnju ulogu Europatradea u distribuciji Samsungovih proizvoda, a valja spomenuti i kako M SAN ovim ugovorom neće pokrivati područje mobilne telefonije. "Naš regionalni distribucijski model Samsung je prepoznao kao kompetitivnu vrijednost za rat u regiji", kažu u M SAN grupi. B. K.

Prihodi proračuna neizvjesni, ali rebalansa neće biti

U Ministarstvu financija, na čijem je čelu Martina Dalić, ne žele još komentirati predviđanja o padu BDPa od jedan posto u prvom tromjesečju ove godine.

Umjesto toga, kažu da neki makroekonomski podaci upućuju na to da kvartal neće biti loš unatoč podacima kao što je, primjerice, realan pad trgovine na malo u ožujku od dva posto u odnosu na isti mjesec 2010. godine.

U ožujku je pad prihoda od poreza na dodanu vrijednost iznosio golemih 250 milijuna kuna, ali se

u Ministarstvu zbog toga nisu pretjerano zabrinuli. Umjesto toga, nude nejasno objašnjenje prema kojemu je rast prihoda od uvoza, odnosno više naplaćenog PDV-a, doveo do toga da je bilo i više povrata PDV-a pa je zbog toga manji prihod od PDV-a.

Sporne dividende

Zato se pripremaju na još jedno izdanje obveznica sredinom godine kojim bi trebalo osigurati daljnje financiranje proračuna. Računaju da bi trebalo biti više nego uspješno jer je potra-

žnja za dolarskim obveznicama bila šest puta veća od realiziranog izdanja.

U svibnju na naplatu stižu i 1,4 milijarde kuna trezorskih zapisa, a upravo je u utorak Ministarstvo prodalo 700 milijuna kuna kunskih i devet milijuna eurskih trezorskih zapisa. Još jednu rupu u planovima financiranja za 2011. mogla bi predstavljati činjenica da bi im prihodi od dividendi tvrtki u djelomičnom i ukupnom vlasništvu mogli izmaknuti.

Kako kažu, Vlada je svojim predstavnicima u NO-

NEUSPJEH MODELA B+

Uvjerit će banke da je model dobar Kako bi povećali uspješnost modela B+, čija je prva aukcija neslavno završila prihvaćanjem samo jedne ponude banaka, u Ministarstvu financija planiraju ovog tjedna održati još jedan sastanak s vodećim ljudima velikih hrvatskih banaka kako bi im objasnili sve prednosti sudjelovanja u modelu B+. Podsjetimo, cilj je mode-

la B+ omogućiti poduzetnicima da za kvalitetne nove ili već započete investicijske projekte osiguraju kvalitetno financiranje.

Banke su bile odbijene zbog ponuđenih previsokih kamata, a u Ministarstvu smatraju kako mora biti izvedivo da se uz jamstva države i instrumente osiguranja ponude niže kamate.

snimio žarko bašić

NE BRINU SE PREVIŠE U Ministarstvu financija u ožujku su se već susreli s oštrim padom prihoda od PDV-a, nije poznato ni koliko će zaista uprihoditi od dividendi državnih i paradržavnih tvrtki, ali se spremaju na novo izdanje obveznica za koje očekuju velik interes

MARTINA DALIć, ministrica financija, unatoč padu proračunskih prihoda, ne želi govoriti o mogućem rebalansu

ima tvrtki dala naputak da se pobrinu za to da država dobije dio zarade. No, kako su oni izabrani na javnim natječajima, obvezni su postupati u skladu s potrebama razvoja poduzeća i u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima pa nije sigurno da će u skladu sa svojim ovlastima moći puno učiniti kako bi dividende došle do proračuna.

Manje od HNB-a

Ove godine Vlada, odnosno Ministarstvo financija, ne treba računati na ikakav značajan novac od do-

biti HNB-a. Lani je uplata HNB-a u proračun predstavljala najveći dio od 300 milijuna kuna, koliko je država od državnih i paradržavnih poduzeća i institucija dobila u proračun.

Neovisno o takvim prognozama, u Ministarstvu nisu željeli reći hoće li ili neće biti proračunskog rebalansa. Umjesto toga, podsjećaju da se proračun provodi u sklopu Vladine odluke o zabrani povećanja rashoda proračuna i Zakona o fiskalnoj odgovornosti.

Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

OGLAS

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 4/5/2011

STRUČNI SKUP

Efikasnija primjena plina Opatija. U organizaciji Centra za plin Hrvatske i Hrvatske stručne udruge za plin u Opatiji se u srijedu otvara trodnevni Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin. Tijekom tog tradicionalnog, 26. po redu stručnog skupa, koji se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,

JAVNA DIPLOMACIJA I BRENDIRANJE

Ne smije se kriti negativno U hrvatskoj javnosti postoje određene zablude u percepciji međunarodnih institucija pa tako i međunarodnog kaznenog suda u Haagu stoga je potrebno javnost u potpunosti informirati Izuzetno je bitno kako će se u Sjedinjenim Državama upravljati atmosferom izazvanom likvidacijom Osame bin Ladena, smatra američki profesor Alan Henrikson, jučerašnji gost okruglog stola o javnoj diplomaciji i nacionalnom brendiranju u Zagrebu koji je organizirala njemačka zaklada Hanns Seidel.

Henrikson, inače profesor povijesti diplomacije na Sveučilištu Tuft, nada se da će uklanjanje svjetskog terorista broj jedan postupno dovesti do demilitarizacije i smanjenja napetosti u svijetu te da će borba protiv terorizma prerasti u borbu protiv međunarodnog kriminala. To bi moglo popraviti imidž SAD-a kojega se percipira kao svjetskog policajca.

Bez zamagljivanja

Na pitanje kako bi se hrvatska Vlada trebala postaviti u javnoj diplomaciji vezano uz negativnu percepciju domaće javnosti prema EU nakon haške presude hrvatskim generalima Gotovini i Markaču, Henrikson je kazao da u hrvatskoj javno-

sti postoje određene zablude u percepciji međunarodnih institucija pa tako i međunarodnog kaznenog suda u Haagu.

"Javnost mora biti informirana i potrebno je objasniti tko što radi, a ne zamagljivati same međunarodne institucije", kaže Henrikson.

Hrvatske gospodarske komore, Hrvatskog zavoda za norme i Državnog zavoda za mjeriteljstvo, bit će obrađene brojne stručne i znanstvene teme vezane uz gospodarenje plinom kao ekološki prihvatljivim i financijski isplativim energentom.

Među temama o kojima će brojni domaći i inozemni stručnjaci raspravljati na skupu su i pitanja projektiranja, gradnje i održavanja plinskih sustava, istraživanja, proizvodnje, dobave i transporta plina, potom i problemati-

ka efikasnije primjene plina i obnovljivih izvora energije u energetskoj politici, teme vezane uz tehničke propise, zakonsku regulativu i pitanja sigurnosti plinskih postrojenja i sustava te novi energetski pravci i plinski sustavi u industrijskim postrojenjima. Uz predstavnike hrvatskih kompanija, državnih institucija i distribucijskih sustava na skupu će sudjelovati i znanstvenici i stručnjaci iz Italije, Irana, Austrije, Švedske, Kine, Mađarske, Njemačke, Slovenije, Srbije i BiH. S. C. H.

SAJAM TEHNIKE

U Beograd 12 hrvatskih obrtnika

Zagreb. Hrvatska obrtnička komora organizira kolektivni nastup 12 hrvatskih obrtnika na 55. međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća, od 9. do 13. svibnja u Beogradu.

Njih osam prvi put nastupa na tom sajmu. Prošle su godine na tom sajmu bila 854 izlagača iz 23 države, a posjetilo ga je oko 35.000 posjetitelja. H

Pripuzov CIOS sa milijuna dolara os POSAO SA SVJETSKOM BANKOM Novcem će se financirati modernizacija postrojenja i radnog kapitala CIOS grupe u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Rumunjskoj

Određene poveznice

U izlaganju je istaknuo da su javna diplomacija i brendiranje dvije različite stvari, jer se brendiranje veže uz privatni, korporativni svijet, ali postoje i određene poveznice.

Ravnatelj bečke Diplomatske akademije Hans Winkler naglasio je važnost iskrenog i uvjerljivog komuniciranju prema medijima i javnosti bez skrivanja negativnih aspekata nekog pitanja, jer će se u protivnom 'ušminkana' informacija doživjeti kao državna propaganda. Robert Aures iz predstavništva Bavarske pri EU govorio je o iskustvu lobiranja u Bruxellesu, a Ulrich Kleppmann, iz zaklade Hannsa Seidela, o kampanji kojom su se Makedonci borili za ime svoje države kao dijelu vlastitog nacionalnog identiteta, suprotstavljajući se grčkim pritiscima i osporavanju makedonskog imena.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

snimio hrvoje knez

dogaaji

PETAR PRIPUz, zajedno s njemačkom kompanijom Scholz, suvlasnik je CIOS-a

CIOS, tvrtka za skupljanje i recikliranje željeznog i čeličnog otpada te ostalih otpadnih materijala sa željeznom komponentom, obavijestila je kako u sljedećih nekoliko godina planira uložiti 120 milijuna američkih dolara u modernizaciju postrojenja u cijeloj regiji.

Tu operaciju financirat će zajedno s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), dijelom grupe Svjet-

ske banke, koja je spremna uložiti 60 milijuna dolara, obavijestili su iz CIOS-a.

CIOS grupa u regiji ima dvadesetak povezanih društava, zapošljava 1300 radnika, a u vlasništvu je njemačkog Scholza i tvrtke CIOM Petra Pripuza. Investicijski projekt vrijedan 120 milijuna dolara odnosi se na financiranje modernizacije postrojenja i radnog kapitala CIOS grupe

u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Albaniji i Rumunjskoj.

Nova radna mjesta

"Uspostavljena struktura govori o regionalnim ambicijama CIOS-a, odnosno o stvaranju snažne regionalne poslovne strukture u kojoj i poduzeća izvan Hrvatske ostvaruju značajne prihode", kazala je Iva Pripuz Špekuljuk, direktorica

AZTN

Tisak i SD Trgovina smiju se spojiti

Zagreb. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) ocijenila je dopuštenom koncentraciju koja nastaje stjecanjem kontrole tvrtke Tisak nad tvrtkom Slobodna Dalmacija - Trgovina, izvijestila je Agencija. U ocjeni je navedeno da će imati učinke na mjerodavnom tržištu trgovine tiskom na veliko na području Republike Hrvat-

ske te na mjerodavnom tržištu trgovine na malo u specijaliziranim trgovinama za prodaju tiska i duhanskih proizvoda formata kioska, i to u pet županija.

"No, učinci na sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja nisu značajni pa je temeljem propisa o zaštiti tržišnog natjecanja riječ o dopuštenoj koncentraciji. Naime, negativni učinci na tržišno natjecanje neće biti značajni jer izlaskom Slobodne Dalmacije d.d. nije došlo do promjene u strukturi tržišta", navodi se u priopćenju. H

120 svaja regiju financija CIOS-a. Dodala je da je dosadašnji razvoj financiran iz vlastitih izvora, intergrupnim ulaganjem te komercijalnim kreditima.

Grupa trenutačno obrađuje oko 700.000 tona metalnog otpada, od čega u Hrvatskoj oko 300.000 tona.

"Cilj CIOS grupe je investiranje u infrastrukturu i najnoviju tehnološku opremu, odnosno postizanje gotovo potpunog postotka reciklaže za otpadna vozila, velike kućanske uređaje i ostali metalni otpad te omogućavanje brzog i učinkovitog vraćanja željeznog i neželjeznog otpada u ponovni ciklus korištenja", objasnila je strategiju Iva Pripuz Špekuljuk, dodajući da će investicija otvoriti nova radna mjesta.

CIOS je u Sisku sagradio talionicu aluminija kapaciteta 12.000 tona godišnje.

Njime se, kako kaže Pripuz Špekuljuk, koncesijski sakupljena metalna ambalaža i ostali aluminij u cijelosti zadržavaju u domaćoj proizvodnji, a gotovi proizvodi – odljevci talionice - imaju, kako kaže, osiguran plasman u zemlje Europske unije.

Objasnila je da su ulaganja u nova postrojenja i proširenje kapaciteta nužni radi obrade povećanih količina generiranog otpada,

povećanja efikasnosti uporabe i postizanje ekološke usklađenosti s direktivama Europske unije.

Držanje normi

Naime, kako je navedeno u oglasu CIOS-a, odlaganje metala ima potencijalno nepovoljan utjecaj na okoliš i društvo. Iva Pripuz Špekuljuk kaže da se posebna pozornost pridaje tom segmentu te da se CIOS drži svih direktiva EU, a novim projektima osigurat će se tehnološki najsuvremenija tehnologija u cijeloj regiji s minimalnim ispuštanjem štetnih tvari. Istaknula je kako ne bi dobili zajam ICF-a da se striktno ne drže propisanih normi.

Suvlasnik Petar Pripuz u medijima se najčešće navodio kao brat Zorana Pripuza, kojega se sumnjičilo da je pripadnik zagrebačke zločinačke organizacije, ali je kasnije oslobođen svih optužbi. Pripuz je prošle godine privukao pažnju kada je direktoru Osijek Koteksa Dragi Tadiću posudio 50.000 eura, koje je Tadić želio iskoristiti za podmićivanje sudaca Vrhovnog suda kako bi poništili presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine.

Pripuz je kasnije tvrdio da nije znao za što će biti iskorišten taj novac.

Ante Pavić

OGLAS

dogaaji 12

business.hr Srijeda 4/5/2011

regija/svijet

Danas istječe rok Telekomu Austrije PRODAJA TELEKOMA SRBIJE Telekom Austrije navodno pregovara s DT-om o zamjeni VIP-a za 20% dionica Telekoma Srbije. Tako bi se jednim udarcem riješio i ocjene koncentracije vlasništva i isplate u gotovini cijeloga većinskog paketa dionica

N

i pola godine nakon raspisivanja natječaja za prodaju 51 posto vlasništva u Telekomu Srbije još nije poznat budući većinski vlasnik. Od šest kandidata koji su preuzeli natječajnu dokumentaciju na kraju je ponudu predao samo Telekom Austrije. No umjesto 1,4 milijarde eura, koliko je vlada Srbije odredila kao minimalnu cijenu za 51-postotni paket dionica, Telekom Austrije ponudio je 950 milijuna eura i 450 milijuna eura za investicije u sljedeće četiri godini. Srbijanska vlada nije prihvatila austrijsku ponudu, ali je odlučila produljiti rok Telekomu Austrije u kojem mora predati konačnu ponudu.

Rok je formalno istekao u utorak 3. svibnja, ali zbog produljenih prvosvibanjskih praznika u Srbiji isteći će danas u 14 sati. U srpskim medijima pojavila se informacija da će Telekom Austrije vladi Srbije za 31 posto dionica platiti 840 milijuna eura, a preostalih 20 posto dionica "otkupit" će od grčkog OTE-a, odnosno od njegova vlasnika Deutsche Telekoma, tako što će mu prepustiti svoju mobilnu telefonsku mrežu VIP koja drži 13,7 posto srbijanskog tržišta mobilne telefonije.

Tu su informaciju, međutim, odmah demantirali i vlada Srbije i Telekom Austrije.

Sporna koncentracija

Istodobno se pojavila informacija da Telekom Austrije

TELEKOM SRBIJE Zbog velikog protivljenja prodaji i po cijeni od 1,4 milijarde eura vlada ne smije pristati na nižu cijenu, a poništenje natječaja odgodilo bi prodaju za vrijeme neposredno uoči izbora arhiva business.hr

zapravo pregovara se OTEom odnosno DT-om o kupnji njegova 20-postotnog paketa dionica po cijeni nižoj od one koju je kao minimalnu odredila vlada Srbije jer je za ukupni paket od 51 posto dionica spreman dati najviše do 1,2 milijarde eura.

Prema toj informaciji, OTE bi zapravo trebao pristati da svojih 20 posto dionica proda za 360 umjesto za 560 milijuna eura kako bi vlada Srbije postigla svoju minimalnu cijenu od 840 milijuna eura. Čak i ako su OTE odnosno DT doista spremni toliko spustiti cijenu za svoj paket dionica, Telekomu Austrije ostaje problem koncentracije vlasništva jer bi kupnjom Telekoma Srbije svojom VIP mrežom zapojasao gotovo 70 posto mobilne te-

lefonije u Srbiji. Srbijanska komisija za zaštitu tržišnog natjecanja već je najavila pokretanje postupka za ocjenu koncentracije vlasništva ako Telekom Austrije preuzme Telekom Srbije, a istodobno ostane vlasnik VIP-a.

Nezgodan trenutak

Zato uvjerljivije zvuči prva informacije po kojoj Telekom Austrije pregovara s DT-om o zamjeni VIP-a za 20 posto dionica Telekoma Srbije jer bi se jednim udarcem riješio i postupka za ocjenu koncentracije vlasništva i isplate u gotovini čitavog većinskog paketa dionica, što mu se čini preskupim i prerizičnim potezom, iako je Telekom Srbije u 2010. ostvario dobit od oko 170 milijuna eura.

U međuvremenu je vla-

da objavila da ne sudjeluje u pregovorima Telekoma Austrije i OTE-a odnosno DT-a, ali je, čini se, spremna još jednom produljiti rok Telekomu Austrije za predaju konačne ponude kako bi mu omogućila da završi teške pregovore koje vodi o kupnji OTE-ovih 20 posto dionica.

Zbog velikog protivljenja prodaji Telekoma Srbije i po cijeni od 1,4 milijarde eura vlada gotovo ne smije pristati na manju cijenu, a poništenje natječaja odgodilo bi prodaju za vrijeme neposredno uoči izbora, što bi išlo na ruku oporbi i svima drugima koji joj se protive, pa će vladajuća koalicija sve učiniti kako bi omogućila Telekomu Austrije da što prije preuzme Telekom Srbije.

Zoran Daskalović

IT i tehnologija

FOTOLIA

Srijeda 4/5/2011

TELEKOMUNIKACIJE

Ve danas mogu e brzine od 850 Mbps

NOVI PROBLEMI

14-15 business.hr

Srijeda 4/5/2011

Nakon nedavne krađe više od 77 milijuna privatnih profila sa servisa PlayStation Network, Sony je ponovo u problemima.

Naime, čini se da su istim problemom pogođeni i korisnici servisa Sony Online Entertainment pa se broj korisnika Sonyjevih servisa čiji su osobni podaci kom-

promitirani popeo iznad 100 milijuna.

Prije nekoliko dana čelni ljudi Sonyja ispričali su se korisnicima PlayStation Networka, ali čini se da će morati uslijediti još pokoja isprika. O problemu je raspravljao i američki Odbor za ekonomiju, proizvodnju i trgovinu.

arhiva business.hr

> telekom industrija > mobilne aplikacije

Hakeri Sonyju ukrali podatke još 25 milijuna ljudi

Prema navodima službene objave za medije, hakeri su poharali imena, adrese, adrese e-pošte, datume rođenja, spol, brojeve telefona, korisnička imena te

lozinke gotovo 25 milijuna korisnika. Određenom broju korisnika servisa Sony Online Entertainment ukradeni su i brojevi kreditnih kartica. G. K.

Izgradnju optičkih mreža p ŠIROKOPOJASNI PRISTUP INTERNETU Veliki problem pri ulaganju u modernu optičku infrastrukturu jest činjenica da korisnici, prije svega iz rezidencijalnog sektora, ne žele platiti mnogo skuplji pristup internetu od onog koji imaju klasičnim ADSLom jer za to nemaju neke velike potrebe budući da usluge koje im se nude ne traže tako velika ulaganja

U

sljedeće četiri godine optičke mreže do kuće (FTTH - fiber to the home) i VDSL tehnologije zabilježit će izniman rast i sa sadašnje pokrivenosti od 20 posto uz velika ulaganja telekom operatera, čak 40-ak milijardi eura, pokrivenost bi trebala porasti na 44 posto, pokazuje najnovije istraživanje analitičke kuće Artur D Little i BNP Paribas. Očekuje se da će brzine koje bi korisnici mogli dobiti takvim razvojem telekomunikacijske infrastrukture biti veće od 100 Mbps.

Kako ističe analitičar Kartim Taga iz Artur D Littlea, potrebu za optičkom infrastrukturom tek treba dokazati na zahtjevima korisnika, a to će se dogoditi prije svega zbog potrebe stvaranja novih sadržaja koji su pokretač razvoja širokopojasnog pristupa internetu i mreža nove generacije. Istraživanje provedeno u devet zemalja članica Europske unije pokazuje da sa samo 1,5 posto kućanstva spojenih na superbrzi internet Europa snažno zaostaje za najjačim svjetskim tržištima poput Južne Koreje, gdje je spojeno čak 49 posto kućanstava, ili Japana sa 37 posto. Glavna prepreka takvim ulaganjima je prije svega zakonska regulativa jer bivši monopolisti koji imaju novac za ovakva ulaganja ne žele ulagati u optičku infrastrukturu. Kao što je to slučaj i u Hrvatskoj, gdje je još uvi-

jek veliki prijepor oko optičkih mreža jer regulator traži da se infrastruktura dijeli s alternativnim telekomima.

Ništa bolja situacija nije ni u promatranim zemljama, ali ni u ostatku Europe.

Novi poslovni modeli

Taga smatra kako treba naći poslovni model koji će zadovoljiti bivše monopoliste, regulatora, ali i alternativne telekome jer se bez toga neće moći ubrzati razvoj telekomunikacijske infrastrukture, ali i usluga koje su na nju naslonjene. Ističe i kako tržište neće toliko biti pokretano potražnjom, koliko konkurencijom među telekomima.

Analize poslovnih modela, pojašnjava Taga, pokazuju da su ulaganja u velikim gradovima isplativa iako neće ni dugoročno donijeti neku veliku zaradu, a izvan velikih naseljenih mjesta isplativost ulaganja u optičku infrastrukturu i više je nego upitna.

Veliki problem pri ulaganju u modernu optičku infrastrukturu jest i činjenica da korisnici, prije svega iz rezidencijalnog sektora, ne žele platiti mnogo skuplji pristup internetu od onog koji imaju klasičnim ADSL-om jer za to nemaju velike potrebe budući da sadržaji koji im se nude ne traže tako velika ulaganja.

Izgradnja optičke infrastrukture može se dogoditi i po još jednom poslovnom modelu, objašnjava Taga,

KARIMA TAgA, analitičar Artur D Littlea

ali za to je potreban dogovor velikih telekoma i malih alternativaca te lokalne zajednice.

Trenutačne analize pokazuju kako ADSL dopušta brzine od 20 do 28 Mbps uz korištenje ADSL2+ tehnologije, dok je se samo kao prijelazno rješenje spominje VDSL, koji dopušta maksimalne brzine od 30 do 50 Mbps.

Dok se čeka gradnja optičke infrastrukture, proizvođa-

či telekomunikacijske opreme poput Alcatel-Lucenta i Nokia Siemens Networksa testiraju xDSL tehnologije.

Tako je Alcatel-Lucent, prema tvrdnjama u istraživanju, postigao brzine od 300 Mbps, ali na kraćim udaljenostima od telemkom čvora, odnosno maksimalno 500 metara.

Istodobno je Nokia Siemens Networks postigao još veću brzinu od maksimalnih 825 Mbps na udaljenosti od 400

PAMETNI TELEFONI

OPERATIVNI SUSTAVI

Odličan kvartal za HTC

Novi iOS tijekom svibnja

U prvom kvartalu ove godine HTC je ostvario 174,5 posto više prihoda i 196,8 posto više dobiti u odnosu na isto razdoblje prošle godine. HTC je u prvom kvartalu ostvario dobit od 14,83 milijuna američkih dolara uz rast prihoda 104,16 posto, na 3,6 milijardi dolara. Najzaslužnije za veliki rast prometa i dobiti jest HTC-ovo poslovanje s 'pametnim' mobilnim telefonima

kojih je u prvom kvartalu isporučeno 9,7 milijuna, što je rast 192 posto u odnosu na godinu prije. Zbog velikog rasta poslovanja HTC je najavio da će zaposliti 1000 novih radnika. U HTC-u najavljuju daljnji rast prodaje "pametnih" mobilnih telefona, na približno 11,5 milijuna komada.

Očekuje se i 97-postotni rast prihoda u odnosu na godinu prije, na 7,09 milijardi dolara.

Apple priprema nadogradnju operacijskog sustava iOS koja bi mogla razveseliti korisnike koji cijene privatnost. Nadogradnja iOS 4.3.3 ponajviše se odnosi na nedavne priče o bilježenju svih lokacija koje su posjetili vlasnici iOS uređaja, odnosno na kraće pamćenje lokacijskih podataka korisnika.

Tako bi u iOS-u 4.3.3 svi lokacijski podaci trebali biti obrisani isključenjem lokacijskih usluga

na samom uređaju.

Promjene uključuju znatno reduciranje veličine baze lokacijskih podataka, automatsko brisanje lokacijske baze isključenjem lokacijskih usluga te prestanak izrade pričuvne kopije iste te baze podataka prilikom sinkronizacije uređaja s iTunesima. Od ostalih izmjena navodi se dulje trajanje baterije te ispravak nekih bugova za iPod. Nadogradnja bi se u distri-

buciji trebala naći u sljedeća dva tjedna, što je najavio sam Steve Jobs prije nekoliko dana rekavši da Apple namjerava izdati nadogradnju softvera kojom će se smanjiti količina lokacijskih informacija pohranjenih u iPhoneu te prestati raditi sigurnosne kopije tih informacija u iTunesu. Skandal s bilježenjem lokacijskih informacija vlasnika iPhonea dogodio se nedavno, kada je utvrđeno da se lokacijske informacije pohranjuju na iPhoneu, a sigurnosna kopija je spremljena u iTunesu. G. K.

potiču potražnja i sadržaj

FOTOLIA

Dok se čeka gradnja optičke infrastrukture, proizvođači telekomunikacijske opreme poput Alcatel-Lucenta i Nokia Siemens Networksa testiraju xDSL tehnologije. Postignute brzine su od 300 do čak 850 Mbps

metara, odnosno 750 Mbps na udaljenosti od 500 metara.

Kada se tome doda da VDSL daje brzinu od 50 Mbps na udaljenostima od 1 km od telekom čvora, a mnogo je bakrenih parica udaljenije, jasno je da je optika dugoročno jedino rješenje, objašnjava Taga.

Konsolidacija tržišta

Prema tome modelu, u izgradnji optičke infrastrukture sudjelovali bi svi u razmjernim omjerima, a na unaprijed definiranom poslovnom mo-

delu dijeljenja te infrastrukture mogu se stvoriti uvjeti za izgradnju optičkih mreža.

Taga, međutim, upozorava da je trenutačna razlomljenost na telekomunikacijskom tržištu priličan problem za njegov daljnji razvoj pa očekuje nova spajanja i preuzimanja. Prema podacima za devet promatranih zemalja, Taga ističe kako ima čak 15 malih telekoma sa svega 10 ili manje posto tržišnog udjela, što je u trenutku gradnje nove optičke infrastrukture veliki balast za samo tržište. Stoga

očekuje da će se dogoditi spajanja malih telekoma, a može se očekivati i da će neki veliki telekomi preuzeti manje.

Upravo se na domaćem tržištu očekuju takve konsolidacije. Tako se već nekoliko mjeseci govori da bi Vipnet, drugi po veličini domaći telekom, mogao krenuti u takvu konsolidaciju koja se procjenjuje na 200-tinjak milijuna eura, a mete bi mu mogle biti najjači domaći kabelski operater B.net, drugi po veličini alternativac Metronet, prije svega orijentiran na poslovne korisnike i vlastitu optičku infrastrukturu, te Optima Telekom kao najjači domaći alternativni telekom.

Mobilni pristup

Pritom upućeni u stanje na domaćem telekomunikacijskom tržištu upozoravaju da bi takva konsolidacija bila povoljna za tržište pa će slje-

dećih mjeseci biti zanimljivo promatrati što će se dogoditi.

Pritom ne treba zaboraviti ni razvoj mobilne telekomunikacijske infrastrukture, koja je uz HSDPA i HSPA+ tehnologije dosegnula velike brzine pristupa, ali čeka se na LTE (long term evolution) ili 4G mreže koje mobilni telekomi još testiraju. Najveći problem nove mobilne telekomunikacijske infrastrukture i dalje je neusklađenost dijela standarda te način rješenja prijenosa glasa putem 4G mreža.

Trenutačno se radi na kombinaciji 3G i 4G mreža kako bi se omogućio prijenos glasa. Testiranja 4G mreža pokazuju da će one biti spremne na prijenos videa u realnom vremenu, ali veliki problem i dalje će biti zagušenje mreže koje je moguće zbog velike zahtjevnosti propusnosti kanala, upozoravaju

analitičari.

Najveća prepreka razvoju 4G mreže svakako je cijena perifernih uređaja, odnosno mobilnih telefona, zatim modema i načina obračuna cijena prijenosa podataka koje tek trebaju biti definirane.

Kako će mobilni telekomi morati kupiti i licencije za korištenje frekvencijskog spektra, tek slijedi određivanje poslovnog modela koji bi im mogao biti isplativ. Sigurno je da će na početku, kao što je to bio slučaj i sa 3G ili UMTS mrežama, cijena biti visoka.

Pritom ne treba zaboraviti da prelazak na digitalni prijenos TV signala putem zemaljskih odašiljača otvara prostor za nova frekvencijska područja za izgradnju mobilnih mreža, što u konačnici može smanjiti troškove mobilnim telekom operaterima.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Android dobiva videorazgovore > telekom industrija > mobilne aplikacije

16 business.hr

Srijeda 4/5/2011

u korisnikovu popisu prijatelja na Google Talku vidjet ćete oznaku za video ili glasovne razgovore, potrebno ju je dotaknuti i započeti razgovarati s odabranim prijateljem. Tekstualne poruke od te osobe bit će prikazane preko videa, a ako korisnik otvori neku drugu aplikaciju ili se vrati na home screen, video će automatski pauzirati, a audio će i dalje normalno

Korisnici Googleove mobilne platforme Android s novom verzijom 2.3.4 dobit će mogućnost videorazgovora, sličnu Appleovu Facetimeu.

Video i glasovni razgovori na mobitelima s Androidom radit će preko 3G, 4G ili Wi-Fi mreže, a novu funkciju moći ćete koristiti čim nadogradite (ako to podržava) mobitel na verziju Android 2.3.4.

Princip rada je jednostavan:

funkcionirati. Prvi uređaji koji će dobiti tu funkciju su mobiteli Samsung Nexus S, a poslije će doći na red ostali Androidi koji podržavaju verziju 2.3.

Samo će korisnici najnovije verzije Androida, odnosno verzije 2.3, poznate i kao Gingerbread, moći upotrebljavati nove mogućnosti. Problem je što samo rijetki pametni telefoni dolaze s već ugrađenom najnovijom verzijom Googleova softvera, a većinu Android uređaja pokreće verzija 2.2 (Froyo) ili niža. G. K.

snimio hrvoje dominić

MOBILNA TELEFONIJA

Nova pobjeda Googlea nad Appleom

T

ržište mobilnih aplikacija pokazuje iznimnu dinamičnost, a Google polako preuzima primat od razvikanog Applea. Pokazuje to najnovije istraživanje analitičke kuće Distimo, a prema njihovim predviđanjima Android Market Place prerast će Appleov App Store u sljedećih pet mjeseci.

Najnovije brojke pokazuju da je Android Market dosegnuo 134.342 besplatne aplikacije, a Appelove App Store ima 124.845 aplikacija.

Osim velikog rast on-line dućana za Android operativni sustav, analitičari predviđaju i veliki rast Microsoftova

on-line dućana za Windows Phone 7, koji bi uskoro mogao preteći konkurente iz Nokije i RIM-a. Samo godinu dana od startanja Windows Phone 7 on-line dućana on bi trebao biti veći od Nokia Ovi Storea i BlackBerry App Worlda, procjenjuju analitičari Distima.

Visoke zarade

Kada je pak riječ o aplikacijama za tablet računala, Distimovi analitičari predviđaju veliku Appleovu konkurenciju na području tableta baziranih na Android operativnom sustavu, ali i tableta iz RIM-a - BlackBerry tableta PlayBooka. Trenutačna analiza tržišta tablet aplikacija

arhiva business.hr

MOBILNE APLIKACIJE Googleov operativni sustav Android počeo je polako dobivati 'rat' protiv Appleova iOS-a na području mobilnih aplikacija jer on-line dućan za Android sada ima više od 134.342 besplatne aplikacije u odnosu na 121.000 u Appleovu App Storeu

pokazuje da za Appleov iPad postoji 75.755 aplikacija koje je razvilo gotovo 22.000 programera uz rast od 12 posto u ožujku ove godine. Od 100 najčešće skinutih aplikacija, bez obzira na to je li riječ o plaćenim ili besplatnim aplikacijama, dostigne se oko 500.000 downloada. Kada je riječ o plaćenim aplikacijama, dnevni prihod od TOP 100 aplikacija premašuje 400.000 dolara.

Zanimljivo je, tvrde u Distimu, da su programeri i tvrt-

ke koje razvijaju aplikacije shvatili kako Apple nije i ne smije biti jedini izbor pa čak 85 posto programera i tvrtki koje su razvile 50 posto najčešće skinutih aplikacija razvija iste i za druge mobilne operativne sustave.

Niska cijena

U svijetu besplatnih aplikacija Googleov Android definitivno je predvodnik, tvrde u Distimu. No kada je riječ o plaćenim aplikacijama u Android Marketu, one su tek

na trećini broja koji se može naći u Apple App Storeu za iPhone. Prosječna cijena aplikacije iznosi 5,36 dolara, a zanimljivo je da 6 posto od ukupnog broja aplikacija omogućuje neki oblik kupnje unutar aplikacije.

S druge strane, mobilne aplikacije iznimno su popularne među korisnicima pa su neke aktualne i cijelu godinu nakon izlaska na tržište.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 4/5/2011

aUKCIJa

MFIn-u 700 milijuna od trezoraca

Nakon jednomjesečne stanke Ministarstvo financija u utorak je održalo aukciju trezorskih zapisa na kojoj je upisano planiranih 700 milijuna kuna te devet milijuna eura, milijun manje od planiranog.

Na aukciji kunskih trezoraca s rokom dospijeća od 91 dan ostvareni iznos emisije iznosio je 100 milijuna kuna, a ponuđeno je 289 milijuna kuna.

Kamata je bila na razini od 1,75

posto, dok je udjel nebankarskog sektora iznosio 20 posto, priopćili su iz nadležnog ministarstva.

Na aukciji je prikupljeno i 100 milijuna kuna s rokom od 182 dana i kamatom od 2,45 posto te 500 milijuna kuna na godinu dana s kamatnom stopom od 3,07 posto.

Ukupan iznos pristiglih ponuda bio je na razini od 575 milijuna, odnosno 1,7 milijardi kuna.

Nakon održane aukcije upis trezorskih zapisa dosegnuo je 14,307 milijardi kuna, od čega je 662 milijuna kuna upisano na

rok od 91 dan, 2,073 milijarde na rok od tri mjeseca, dok je na rok od godinu dana upisano 11,572 milijarde kuna trezorskih zapisa.

Planirani iznos izdanja na aukciji eurskih trezoraca bio je 10 milijuna eura, a ostvareni iznos emisije na godinu dana bio je devet milijuna.

Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa izraženih u eurima s rokom dospijeća od 364 dana sada iznosi 1,031 milijardu eura, a objava datuma sljedeće aukcije trezorskih zapisa očekuje se naknadno. B. St.

BROJKa

3,07 posto iznosi kamata koju je Ministarstvo financija uspjelo postići za 500 milijuna kuna trezorskih zapisa koje je prodalo u utorak

Konditorima Koestlinu i Zveč slabo išla prodaja u prvom kva KISELO PRVO TROMJESEČJE Poslovni prihodi i rashodi Zvečeva pali su po stopi od 17 posto (prihodi su krajem kvartala iznosili 39, a rashodi 37 milijuna kuna), dok su iste stavke u Koestlinu spuštene za po devet posto (prihodi su iznosili 39, a rashodi 38 milijuna kuna) lagao sa 1,8 milijuna kuna gotovine ili 28 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je stanje novca i novčanih ekvivalenata u Zvečevu krajem ožujka iznosilo nešto više od 400.000 kuna, što je tri puta više u odnosu na isto razdoblje u 2010. godini. Tijekom promatranih razdoblja nije bilo većih poremećaja likvidnosti ni u jednoj tvrtki.

ZdRaVKO aLVIR, predsjednik Uprave Zvečeva, u kojem je proizvodnja konditorskih proizvoda manja 15, a alkoholnih pića 12 posto foto duško mirković

Konditori Zvečevo i Koestlin u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarili su zanimljive rezultate - dobit Zvečeva pala je 26 posto, sa 1,29 milijuna na 947.000 kuna, dok je Koestlinova dobit s lanjskih 52.000 kuna porasla na 339.000 kuna ili gotovo 500 posto. Pritom su i poslovni prihodi i rashodi obiju tvrtki ubilježili padove. Poslovni prihodi i rashodi Zvečeva pali su po stopi od

17 posto (prihodi su krajem kvartala iznosili 39, a rashodi 37 milijuna kuna), dok su iste stavke u Koestlinu spuštene za po devet posto (prihodi su iznosili 39, a rashodi 38 milijuna kuna).

Bolja likvidnost

Ipak, u prva tri ovogodišnja mjeseca zabilježen je rast likvidnosti u obje tvrtke - Koestlin je 31. ožujka raspo-

Skuplji šećer

Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik u Centar banci, objasnio je kako su rezultati domaćih konditora vrlo specifični te kako ih nije moguće dovesti pod zajednički nazivnik. "Dobit Zvečeva je pala 26 posto, a Koestlin je snažno rastao. Zbog toga je teško procijeniti jesu li na takvo kretanje rezultata utjecale cijene robe na svjetskim tržištima ili neki drugi faktori. Naime, cijena šećera je u prvom kvartalu uglavnom padala, dok su

druge sirovine poput kakaa i kave poskupjele, a kako svi konditori koriste slične sirovine, teško je reći što je presudilo kod kojeg", kazao je Vorkapić.

Glavnina od 39 milijuna kuna prihoda Zvečeva ostvarena je na domaćem tržištu (72 posto), a izvoz je zaslužan za 28 posto prihoda te je uglavnom realiziran na tržištima Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Slovenije, Jordana i u nešto manjim količinama u Sjedinjenim Američkih Državama i Europskoj uniji.

U tom kvartalu smanjena je i proizvodnja konditorskih proizvoda za 15 posto, dok je pad proizvodnje alkoholnih pića iznosio 12 posto. Osim toga, tvrtka je investirala 283.000 kuna u opremu i montažu, a u tijeku je i kupnja dodatne opreme vrijedna oko 2,7 milijuna eura. "U tijeku je značajno ulaganje u Zve-

čevo Lasta Čapljina, koje će se također realizirati kupnjom opreme", navodi Uprava društva.

Upravljanje troškom

S obzirom na to da se Uprava Koestlina na stranicama Zagrebačke burze nije detaljnije očitovala o ostvarenju rezultata u prvom kvartalu, sudeći prema računu dobiti i gubitka, može se pretpostaviti da je rast dobiti došao iz kvalitetnijeg upravljanja troškovima.

KREšIMIR PaJnIć, predsjednik Uprave Koestlina snimio hrvoje dominić

SMANJILI GUBITAK

Metro spasila istočna Europa

Treći po veličini svjetski maloprodajni div Metro u utorak je priopćio da je u prvom tromjesečju zabilježio tri milijuna eura neto gubitka, što je daleko manje nego što su analitičari očekivali, i potvrdio je važeće prognoze za ovu godinu. U istome razdoblju godine ranije gubitak te njemačke kompanije iznosio je 16 milijuna eura, a analitičari su očekivali da će u prvom

čevu artalu GORAN VORKAPIć, broker i investicijski savjetnik u Centar banci, kaže kako su rezultati domaćih proizvođača čokolade i keksa specifični jer obje tvrtke koriste iste sirovine pa je iskazani pad dobiti kod Zvečeva i rast kod Koestlina teško svesti pod isti nazivnik Snimio hrvoje dominiĆ

Naime, troškovi osoblja u odnosu na 2010. godinu smanjeni su za više od dva milijuna kuna te su iznosili 6,1 milijun kuna. Uza sve navedeno, primjetan je i pad ostalih troškova koji su sa 2 smanjeni na 1,3 milijuna kuna, što je na kraju rezultiralo povećanom dobiti unatoč padu prihoda.

Nikola Sučec

BROJKA

26

posto pala je dobit Zvečeva, na 947 tisuća kuna

ovogodišnjem tromjesečju biti otprilike u istoj visini. Prihodi grupacije umanjeni su na 15,5 milijardi eura, sa 16 milijardi u prvome tromjesečju 2010., pri čemu su gubici na domaćem njemačkom tržištu gotovo u cijelosti nadoknađeni rastom u regiji istočne Europe.

Metro planira ove godine u inozemstvu otvoriti 110 novih trgovina. Grupacija je potvrdila važeću prognozu rasta prihoda u ovoj godini "za više od četiri posto" te rasta operativne dobiti prije izvanrednih stavki za "oko 10 posto". B.hr

TERORIZAM PRIJETI

Osamina smrt dignula dolar

Dolar je u utorak ojačao prema euru na međunarodnim tržištima valuta nakon što su ulagači na londonskom tržištu nakon produljenog prazničkog vikenda reagirali na vijest o smrti Osame bin Ladena.

Europska jedinstvena valuta oslabila je prema dolaru 0,4 posto, na 1,4772 dolara. Bila je u minusu i prema jenu pa se njome trgovalo po 119,77 jena. Dolar je prema japanskoj

valuti kliznuo na 81,02 jena.

Ujedno je potonuo na rekordno nisku razinu prema švicarskom franku te se njime trgovalo po 86,15 centima. Nakon početne euforije, trgovci su u utorak upozorili da terorizam smrću Osame bin Ladena nije iskorijenjen. "Početni poticaj apetitu za rizikom nakon vijesti o Bin Ladenovoj smrti brzo je splasnuo jer je tržište zaključilo kako bi bilo naivno pretpostaviti da je prijetnja terorizma umrla zajedno s njime", ističe viša valutna strateginja Rabobanka Jane Foley. B.hr

OSAMA BIN LADEN, vođa al-Qa'ide, i mrtav je prijetnja stabilnosti svjetske ekonomije arhiva b.hr

ULUDO KUPLJENA CJEPIVA?

Imunološki zavod smanjio gubitak Tvrtka je smanjila ukupne prihode za više od 30 posto u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na lani, a predsjednik Uprave Darko Dvornik loše rezultate pripisuje poslovnoj politici i poslovnim aktivnostima iz prethodnih godina Imunološki zavod u prvom je ovogodišnjem kvartalu smanjio gubitak s lani zabilježenih 4,7 na 4,3 milijuna kuna, vidljivo je iz tromjesečnog financijskog izvještaja te kompanije objavljenog na stranicama Zagrebačke burze.

Ukupni su prihodi Imunološkog zavoda u prva tri mjeseca iznosili 11,9 milijuna kuna, dok su u istom razdoblju prethodne godine bili viši za 5,55 milijuna kuna. Ukupni su rashodi kompanije koja se pod povećalom javnosti našla nakon neuspjele privatizacije i napisa o malverzacijama s kupnjom cjepiva protiv svinjske gripe smanjeni 27 posto, na 16,23 milijuna kuna.

Bremen prošlosti

Imunološki zavod u prva je tri mjeseca ove godine ostvario 10,5 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je 4,6 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prethodne godine.

Nakon smanjenja novca i novčanih ekvivalenata od 19,7 milijuna kuna, na kraju prvog kvartala Imunološki zavod na raspolaganju je imao pola milijuna kuna, što je nešto više od petine iznosa zabilježenog

DARKO DVORNIK, predsjednik Uprave Imunološkog zavoda, tvrtke koja je u prvom kvartalu ostvarila prihode od 11,9 milijuna kuna Snimio Saša ĆetkoviĆ

u istom razdoblju prethodne godine.

U 2010. godini Imunološki zavod je pak ostvario ukupne prihode od 91,8 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 104,5 milijuna kuna. Slijedom navedenog poslovna 2010. godina završena je s negativnim rezultatom, gubitkom u poslovanju od 12,6 milijuna kuna, navodi se u godišnjem financijskom izvještaju.

Razina ukupnih rashoda koja za 12 posto nadmašuje ostvarene ukupne prihode posljedica je poslovne politike i poslovnih aktivnosti iz prethodnih godina, koje su se kao trošak poslovanja odrazile u rashodima 2010.godine, stoji u izvješću koje potpisuje direktor Darko Dvornik.

Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine od 6,72 milijuna kuna vezano je uz rashod poluproizvoda i nedovršene proizvodnje koja datira iz razdoblja od 2006. do 2009. godine. S

obzirom na to da je rok valjanosti protekao u 2010. godini, otpisana su potraživanja od kupaca za zatezne kamate iz 2008.godine.

Trošak PDV-a na rashod iznosio je daljnjih 640 tisuća kuna. Izvršeno je rezerviranje troška od 1,1 milijun kuna za sudske sporove iz 2004. i 2005. godine koji se vode protiv kompanije.

Skupe kamate

Naknadno utvrđeni rashodi iz prethodnih godina iznose 649 tisuća kuna, a najvećim

dijelom se odnose na trošak kamata vezanih uz investiciju u tijeku (idejni i tehnologijski projekti nove tvornice u Brezju) iz razdoblja od 2006. do 2008. godine.

S obzirom na to da tijekom 2009. i 2010. godine nije bila ugovorno regulirana visina kamatne stope na pozajmicu Hrvatskog fonda za privatizaciju, kompaniju je teretio trošak kamata po stopi zakonske zatezne kamate od 17 posto u visini od 2,45 milijuna kuna za 2010. godinu.

B. Starčić

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon što je u ponedjeljak, nakon bezdividendnog dana, dionica HT-a potonula gotovo devet posto, njezina se cijena počela oporavljati već u utorak. Najveći domaći telekom poskupio je 1,44 posto, na 255,96 kuna, i tako se odlijepio od najniže razine od srpnja prošle godine. Najniža dnevna cijena HT-a iznosila je 254 kune, a dnevni maksimum dosezao je 257 kuna. Promet dionicom iznosio je četiri milijuna kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Zagrebačka banka Dom holding Atlantic grupa Ingra Adris grupa Viro tvornica šećera d.d.

Petrokemija Europlantaže d.d. za proizvodnju i usluge Dalekovod Jadranska banka Ericsson Nikola Tesla Rabac, ugostiteljstvo i turizam Belje Atlantska plovidba d.d.

Institut IGH Fima validus Končar Podravka prehrambena industrija d.d.

Hrvatski duhani Kaštelanski staklenici Đuro Đaković holding AD Plastik Vupik Croatia osiguranje d.d.

Dubrovnik - Babin kuk Tehnika Luka Rijeka Končar - elektroindustrija Dukat Tisak Valamar grupa Končar SN holding Dioki d.d.

Belišće Franck prehrambena industrija Ledo Industrogradnja d.d.

Finvest Corp Exportdrvo IPK Kandit Riviera Poreč Jadroagent Atlas, turistička agencija Kraš, prehrambena industrija Jadroplov d.d.

Tankerska plovidba Karlovačka banka Uljanik plovidba Vaba d.d. banka Varaždin Turisthotel Hidroelektra niskogradnja Zvečevo, prehrambena industrija Laguna Novigrad HUP - Zagreb Atlas nekretnine Lucidus dioničko Liburnia Riviera Hoteli Maistra Jadranka Istraturist Umag d.d.

HTP Korčula Banka splitsko-dalmatinska HGspot Viadukt Veterina d.d.

Hotel Excelsior d.d.

Luka Ploče Nava banka Sunčani Hvar Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Končar - električni aparati Hoteli Maestral Proficio Elektroprojekt, projekt., konz. i inž. d.d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Đakovština Žitnjak

+ Za razliku od uspješnog HT-a, titulu dnevnoga gubitnika u utorak ponijela je dionica najveće domaće banke. Zagrebačka banka pala je dva posto, na 240,1 kunu. Tom je dionicom ostvareno više od milijun kuna prometa pa je zauzela drugu najlikvidniju poziciju, a vlasnika je promijenilo gotovo 5000 dionica. Najniža dnevna cijena dionice iznosila je 236 kuna, dok joj je maksimum iznosio 242 kune.

Redovan promet: 12.629.903,31 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

254.00 236.00 59.99 742.00 12.44 265.01 412.00 158.00 745.00 240.00 2,150.00 1,623.01 180.00 89.00 695.04 1,707.05 11.87 1,201.00 316.20 110.00 3,700.00 38.39 128.02 69.07 5,800.00 133.50 1,220.00 182.29 558.02 662.50 165.22 52.10 1,281.13 171.59 65.00 571.00 802.01 5,702.00 620.00 147.20 411.00 165.00 195.00 642.05 15.03 441.12 135.10 1,399.00 65.03 583.00 75.04 901.00 122.00 115.00 9.51 1,280.00 35.00 22.00 1,922.04 58.34 379.49 262.10 68.00 114.99 17.25 229.03 59.00 89.00 1,269.99 51.00 49.00 14.15 960.09 90.01 13.00 859.95 26.45 30.00 7.50 135.00

257.00 242.50 61.00 746.00 12.80 267.99 420.00 159.01 745.00 246.92 2,150.01 1,635.00 200.00 90.10 704.00 1,731.00 12.50 1,212.90 318.00 110.00 3,850.00 40.00 132.30 71.40 5,800.00 133.50 1,230.00 188.99 562.00 662.50 168.01 55.00 1,290.00 172.26 67.00 610.00 802.50 5,702.00 620.00 177.55 411.00 179.00 195.00 642.05 15.03 455.00 137.10 1,400.00 65.50 595.00 79.96 902.00 125.00 115.00 9.51 1,280.00 35.15 26.00 1,940.00 63.00 379.49 267.00 70.00 114.99 17.35 230.00 59.00 89.00 1,289.99 51.00 50.00 14.70 960.09 90.01 13.00 859.95 26.45 30.00 7.50 135.00

255.96 240.10 60.80 745.00 12.64 266.00 412.05 158.00 745.00 240.00 2,150.00 1,635.00 190.00 89.00 695.04 1,707.05 11.87 1,212.90 316.20 110.00 3,700.00 39.01 131.76 69.53 5,800.00 133.50 1,230.00 182.29 562.00 662.50 167.00 52.50 1,290.00 172.20 65.05 610.00 802.50 5,702.00 620.00 177.55 411.00 172.00 195.00 642.05 15.03 442.00 135.63 1,400.00 65.03 593.00 75.04 901.00 125.00 115.00 9.51 1,280.00 35.00 26.00 1,940.00 63.00 379.49 262.10 68.00 114.99 17.25 229.03 59.00 89.00 1,269.99 51.00 50.00 14.15 960.09 90.01 13.00 859.95 26.45 30.00 7.50 135.00

1.44% -2.00% 1.89% 0.40% 0.00% 0.37% -0.95% -2.46% 0.00% 1.18% 0.00% 0.61% 12.43% -1.66% -0.43% -1.50% -1.90% 1.08% -0.57% 22.36% -2.63% 1.62% -0.41% -3.43% 0.00% 0.38% 0.00% 0.02% 0.54% 1.92% -0.60% 0.96% 0.85% 1.09% -2.18% -1.61% 0.31% 0.02% -4.62% 5.69% -4.64% 4.24% 0.00% 0.01% -0.13% -1.78% -1.44% 2.94% -5.75% -0.34% 0.04% -5.16% 2.33% -7.59% -0.11% -0.39% -0.43% 30.13% 0.00% 10.33% 1.74% -1.09% -15.00% 14.99% -0.58% 1.12% 2.52% 48.33% 1.60% -13.54% 2.04% -3.74% 1.01% -5.25% 0.00% -1.16% -0.19% -0.10% -0.13% 6.28%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,08%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

15,929 4,965 13,743 1,107 40,077 1,798 944 2,436 450 1,255 135 166 1,399 2,479 306 91 12,444 123 451 1,128 33 2,367 650 1,204 13 500 54 328 97 72 236 711 28 208 380 40 29 4 35 141 50 114 100 30 1,250 36 107 10 200 21 120 10 69 59 673 5 182 277 3 91 14 20 75 43 250 15 50 32 2 50 50 140 2 17 82 1 31 25 72 2

4,074,221.63 1,192,623.93 825,820.89 823,294.00 502,721.77 479,089.82 389,308.60 385,984.75 335,250.00 306,599.89 290,250.03 270,393.16 261,891.04 222,285.68 213,424.51 156,758.94 151,462.84 148,779.85 142,820.41 124,080.00 123,811.29 92,910.49 84,534.88 84,017.34 75,400.00 66,750.00 66,030.57 60,090.45 54,404.69 47,700.00 39,452.93 38,501.40 35,957.19 35,757.40 24,919.41 23,620.00 23,260.25 22,808.00 21,700.00 21,668.77 20,550.00 19,623.70 19,500.00 19,261.50 18,787.50 16,059.48 14,545.28 13,994.00 13,014.36 12,421.24 9,103.20 9,012.00 8,598.00 6,785.00 6,400.23 6,400.00 6,373.10 6,228.00 5,784.08 5,464.00 5,312.86 5,291.00 5,152.56 4,944.57 4,317.82 3,440.30 2,950.00 2,848.00 2,559.98 2,550.00 2,466.00 2,052.50 1,920.18 1,530.17 1,066.00 859.95 819.95 750.00 540.00 270.00

20,960.19 15,378.02 454.01 2,484.05 94.80 1,804.57 571.38 527.90 330.97 550.51 257.19 2,177.25 192.32 731.18 969.94 270.70 32.07 74.51 1,713.80 92.71 420.29 126.28 553.34 104.68 1,784.07 235.63 233.04 1,090.18 1,445.53 1,987.50 398.56 330.52 250.50 468.38 262.94 710.23 342.80 1,255.41 280.49 109.68 59.18 123.00 712.44 71.17 28.62 607.14 221.98 876.94 87.09 343.94 132.46 355.68 77.99 35.40 148.32 603.36 116.75 65.81 587.12 689.49 126.17 1,225.32 29.07 54.23 5.69 104.62 108.85 102.15 282.72 21.78 365.55 27.18 25.33 46.42 50.87 77.22 88.51 10.05 7.90 27.76

365 dana Najniža Najviša 252.00 200.00 27.87 657.10 12.44 242.21 290.00 105.50 740.00 217.00 2,000.00 1,181.00 65.10 54.00 672.01 1,106.00 5.00 909.99 240.00 25.00 612.00 22.36 80.21 41.77 4,502.00 52.00 871.01 161.54 430.00 290.01 135.00 28.00 975.00 130.58 60.20 420.00 655.38 4,720.12 292.00 85.00 305.00 126.51 140.00 515.00 15.03 339.99 124.01 1,140.00 53.00 533.13 54.00 543.15 120.00 84.32 8.80 1,115.16 24.02 14.03 1,900.08 51.00 350.00 250.00 57.00 100.00 15.10 190.00 55.56 20.00 1,160.03 39.00 25.00 11.14 669.50 44.59 11.50 650.00 15.15 18.00 5.11 76.10

315.99 289.98 63.89 829.99 37.49 305.00 507.77 184.73 745.00 377.37 3,100.00 1,679.99 200.00 118.99 1,030.00 2,695.00 22.39 2,198.00 344.87 110.00 4,990.00 52.00 146.00 114.99 6,299.00 165.00 1,614.00 267.02 594.99 675.00 257.63 62.00 2,450.00 245.00 110.00 635.00 938.00 6,900.00 735.00 195.77 594.84 260.00 259.65 711.99 28.00 497.02 177.99 1,615.00 86.88 662.00 95.00 1,105.00 225.50 164.00 10.70 1,595.99 46.99 26.00 2,890.00 73.48 414.00 393.93 105.00 164.00 39.95 346.00 78.13 188.00 2,093.00 90.00 78.00 25.01 960.09 100.00 15.15 990.00 33.71 45.00 19.90 163.85

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

57,68 164,90 226,20 55,00 12,75 0,60 7,34 73,00 75,00 9,20 4,20 312,10 410,00 9,06 10,80

58,91 165,10 234,95 56,50 13,00 0,62 7,80 75,00 75,00 9,27 4,20 312,10 410,00 11,00 11,18

58,89 164,95 234,95 56,50 12,90 0,62 7,80 74,80 75,00 9,26 4,20 312,10 410,00 11,00 10,99

58,30 165,00 231,09 55,24 12,85 0,61 7,79 74,79 75,00 9,24 4,20 312,08 410,00 10,16 10,80

100,00 37,01 1,71 0,80 36,80 6,86 8,10 5,01 5,80

100,00 37,00 1,70 0,80 36,80 6,66 8,10 5,01 5,80

100,00 0,37 1,70 0,80 0,37 6,84 8,10 5,00 5,80

42,99 37,64 34,98 97,00 65,00 5,70 13,80 73,00 13,20

43,00 38,01 34,99 97,00 65,00 5,70 14,00 75,00 13,20

43,00 37,64 34,99 97,00 65,00 5,70 14,00 75,00 13,20

43,00 37,87 34,98 97,00 65,00 5,70 13,91 73,88 13,20

505,00 506,00 3.250,00 3.701,00 916,00 8.301,00 100,00 81,00 99,00 84,50 89,71 2.400,00 76,80 400,00 7.000,00

520,00 514,00 3.250,00 3.790,00 948,00 8.500,00 100,00 82,00 99,00 86,20 90,80 2.400,00 79,39 400,00 7.000,00

515,00 511,00 3.250,00 3.702,00 945,00 8.401,00 100,00 81,71 99,00 86,13 90,46 2.400,00 78,79 400,00 7.000,00

512,76 508,86 3.250,00 3.702,03 944,78 8.400,81 100,00 81,71 99,00 86,13 90,46 2.400,00 78,79 400,00 7.000,00

85,00 3.700,00 4.450,00 2.610,00 3.625,00 24.000,00 565,00 42.000,00 243,00 1.653,00 480,00 222,00 7.100,00 4.051,00

86,00 3.700,00 4.451,00 2.611,00 3.717,00 26.005,00 566,00 42.000,00 250,00 1.653,00 480,00 222,00 7.100,00 4.051,00

85,63 3.700,00 4.450,05 2.610,03 3.691,97 24.946,86 565,35 42.000,00 249,33 1.653,00 480,00 222,00 7.100,00 4.051,00

52,67 3.700,00 4.450,05 2.610,03 3.691,97 24.946,86 565,35 42.000,00 249,33 1.653,00 480,00 222,00 7.100,00 4.051,00

LJUBLJANSKA BURZA KKRKG MELR PETG SAVA LKPG NF1N POSR TLSG CICG INDGL ATPG SALR HDOG PILR GRVG

KRKA MERCATOR PETROL SAVA LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S POZAVAROVALNICA SAVA TELEKOM SLOVENIJE CINKARNA CELJE INFOND GLOBAL AKTIVA NALOZBE SALUS HELIOS PIVOVARNA LASKO GORENJE

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA H RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Energoprojekt holding a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Polet a.d. Hrtkovci Obveznice RS serije A2015K Hotel Bela Lada a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Metalac a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2016K Uniprom a.d. Novi Pazar Pekabeta a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog REPLEK SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE HOTELI METROPOL OHRID Besko a.d. Vlasotince PEKABESKO SKOPJE

338.253,19 89.098,00 26.806,50 13.423,10 10.874,80 9.858,87 7.924,80 7.479,00 5.625,00 5.620,08 4.128,60 3.745,20 3.280,00 3.059,60 2.031,97

Pozavarovalnica Sava +3,31% Makpetrol Skopje +1,82% Sava +1,8% Makedonski Telekom +1,11% Petrol +0,84%

Stopanska banka Bitola -9,99% Aerodrom Ljubljana -5,4% Luka Koper -4,44% Bosnalijek -2,22% Telekom Slovenije -0,27%

Toplifikacija Skopje

Mercator

S prometom ve im od milijun denara dionica skopske Toplifikacije našla se u utorak me u etiri najlikvidnije dionice Makedonske burze, dok joj je cijena u odnosu na prethodni trgovinski dan porasla 2,28 posto, na 3691,97 denara.

Makedonski indeks MBI 10 zabilježio je u utorak blagi rast vrijednosti na 2539,55 bodova, a najlikvidnija dionica bila je ona Komercijalne banke Skopje.

Titulu gubitnice dana dionica Mercatora zaslužila je padom cijene od 2,66 posto, na 164,95 eura, dok se s prometom od 89.098 eura našla na drugom mjestu popisa najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze prvog trgovinskog dana ovoga tjedna. Najviša cijena postignuta tijekom dana iznosila je 165,1 euro, a ukupno je 540 dionica promijenilo vlasnika. Najlikvidnijoj Krki cijena je u utorak pala 1,03 posto, na 58,89 eura.

+2,28 -2,66

0,00 % 0,00 % -1,16 % 0,00 % 0,71 % -1,91 % 0,00 % 0,20 % -0,34 %

500 55709 8347 6000 12281 329 256 273 200

50.000,00 20.617,18 14.213,79 4.800,00 4.519,41 2.252,94 2.073,60 1.365,20 1.160,00

-1,15 % 262989 11.308.081,87 -2,23 % 98976 3.747.957,64 -0,03 % 14200 496.784,10 0,00 % 3899 378.203,00 0,00 % 600 39.000,00 0,00 % 2000 11.400,00 6,87 % 450 6.260,00 0,00 % 40 2.955,00 -2,22 % 30 396,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 KMB ALK SBT TPLF MPT GRNT REPL RZUS OHB TEL MPOL BESK PKB

5802 540 116 243 846 16190 1017 100 75 608 983 12 8 301 188

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO KMBN AIKB ENHL AGBN PLTH A2015 HBLA A2014 A2013 MTLC A2016 UNPR PKBT

-1,03 % -2,66 % 0,84 % 1,80 % -4,44 % 3,16 % 3,31 % -0,27 % 4,17 % 0,12 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -0,09 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

ATLANTIK BB d.o.o. BANJA LUKA - public offering of bonds 100,00 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 37,00 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,70 BOKSIT AD MILICI 0,80 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 36,80 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 6,66 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA 8,10 ZIF JAHORINA KOIN AD PALE 5,00 ZIF POLARA INVEST FOND AD BANJA LUKA 5,80

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1E FBIHKH RMUKR BIGFRK3 ENPSR IKBZRK2 BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA ATLT-PO1 RSRS-O-C TLKM-R-A BOKS-R-A RSRS-O-D ZPTP-R-A KRIP-R-A JHKP-R-A PLRP-R-A

+

Oznaka

Srijeda 4/5/2011

+

Powered by

business.hr

0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

44425 22.779.347,00 11457 5.830.010,00 720 2.340.000,00 594 2.199.008,00 1729 1.633.531,00 132 1.108.907,00 8263 826.300,00 9000 735.360,37 6239 617.661,00 7000 602.890,00 6000 542.780,51 211 506.400,00 5000 393.945,42 940 376.000,00 44 308.000,00

REGIONALNI INDEKSI -0,70% BIRS -1,23% 782,59 1.154,90 Belex15 0,00% FIRS -0,13% 745,58 2.280,27 Belexline 0,00% MBI10 +0,02% 1.400,75 2.539,55 SASX10 0,00% MONEX20 12,682.45 +0,61% 1.045,66 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 0,00% utorak 3. svibnja 2011.

1.072,77 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 0,28 % 0,00 % -0,01 % -9,99 % 2,28 % 1,82 % -2,64 % 0,00 % 2,60 % -8,12 % 1,11 % 0,00 % 0,00 % 1,02 %

89010 880 301 460 296 37 1149 11 1514 186 600 1000 31 50

4.688.427,85 3.256.000,00 1.339.464,00 1.200.616,00 1.092.823,00 923.034,00 649.585,00 462.000,00 377.486,00 307.458,00 288.000,00 222.000,00 220.100,00 202.550,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,44% +0,08% 2.919,81 BUX -1,09% 23.846,77 -1,12% ATX -0,34% -0,72% 2.792,40 Stanje indeksa na zatvaranju u -2,51% utorak 3. svibnja 2011.

FTSE100 6.074,69

DAX 7.478,71

CAC40

4.089,97

MICEX 1,698.04

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,02% S&P500 -0,18% 12.807,36 1.361,22 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,33% ponedjeljak 2. svibnja 2011.

2.864,08

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Platinum Global Opportunity 14,6767

13,95

HPB WAV DJE

99,3104

11,14

7,3579

11,11

KD Energija

10,8785

10,12

PBZ I-Stock

70,8793

9,60

FIMA Equity

74,7412

-15,81

ST Global Equity

44,3118

-13,80

KD Victoria

14,1652

-11,34

Ilirika Azijski tigar

51,6900

-10,20

NFD Aureus New Europe 118,1799

-9,78

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,2656

7,51

Raiffeisen Prestige

108,8900

5,73

PBZ Global fond

109,4908

2,32

Erste Balanced

125,4000

1,12

HI-balanced

10,0751

0,67

ST Balanced

167,6945

-11,33

ST Aggressive

64,9675

-6,52

ICF Balanced

119,8672

-6,25

77,3225

-5,55

102,4174

-4,67

NFD Aureus E. M. B. HPB Global

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

Platinum Global Opportunity KD Prvi izbor HI-growth OTP Europa Plus C-Zenit KD Victoria Prospectus JIE HPB WAV DJE NFD Aureus New Europe HPB Dynamic Raiffeisen World KD Nova Europa FIMA Equity Erste Total East MP-Mena HR ZB trend ZB euroaktiv NFD Aureus Global Developed Raiffeisen Emerging Markets AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) AC Rusija Ilirika Azijski tigar ST Global Equity OTP MERIDIAN 20 ZB aktiv HPB Titan MP-Bric HR Platinum Blue Chip PBZ Equity fond VB High Equity

$ kn € € kn kn kn € kn kn € kn kn € kn € € kn € € € € kn € kn € kn € kn kn

14,6767 12,8618 8,3441 115,7552 52,1368 14,1652 59,9399 99,3104 118,1799 51,8057 106,9300 7,3579 74,7412 35,4200 441,8130 131,4500 108,3400 93,8634 56,5300 10,7577 42,8856 51,6900 44,3118 95,0947 102,3600 72,1262 330,4064 84,4210 87,5617 48,4320

0,66 0,40 0,35 0,27 0,21 0,14 0,13 0,12 0,11 0,06 0,03 0,03 0,01 0,00 0,00 -0,03 -0,10 -0,10 -0,11 -0,11 -0,12 -0,16 -0,17 -0,19 -0,21 -0,22 -0,22 -0,23 -0,24 -0,26

-2,30 -2,81 -3,48 -0,54 1,24 -6,35 -9,27 1,16 -2,71 4,20 -2,83 -2,25 -2,49 2,02 -5,07 -2,43 0,78 -5,96 -6,75 -3,19 -11,56 -9,48 -3,35 1,56 -5,62 -3,36 -1,80 0,26 -4,40 -3,50

6,83 2,75 1,57 5,80 9,39 5,17 2,48 9,39 -7,14 6,47 6,28 9,51 -2,39 16,74 -2,66 2,14 5,97 3,64 0,37 -1,07 0,17 -16,29 -4,21 10,91 3,32 5,11 -7,53 2,18 8,55 -1,42

13,95 5,43 -3,09 8,46 -8,99 -11,34 -7,06 11,14 -9,78 -0,19 4,55 11,11 -15,81 1,99 -1,47 0,37 4,56 -6,16 -4,20 -2,68 -6,97 -10,20 -13,80 3,06 0,24 0,71 -3,91 -0,51 -1,46 -2,96

-7,14 3,11 -1,95 8,55 -18,42 2,95 -11,34 -0,19 6,94 -13,11 0,89 -8,28 -4,12 -25,13 3,20 3,26 1,15 -1,16 -15,59 3,44 -18,46 -15,40 -7,44 -1,65 0,48 -8,29 -5,91 -4,96 -2,32 -18,31

3,58 -1,04 -3,46 3,11 4,10 1,18 -3,57 2,27 -3,47 6,22 1,72 0,57 -1,50 8,92 -9,62 -3,20 4,10 -3,82 -8,16 -4,53 -7,82 -16,71 -4,72 6,05 -1,56 -1,00 -11,07 -0,52 3,07 -2,62

7,829 5,458 65,105 10,137 6,070 68,133 24,488 15,150 10,386 20,855 40,773 22,229 18,008 107,244 4,456 174,585 243,582 54,837 24,362 14,567 9,914 5,457 12,459 20,607 496,208 9,813 7,285 8,421 362,086 12,392

3,61 8,22 9,19 1,78 3,20 11,98 4,25 3,66 2,49 4,68 7,58 3,55 6,92 3,59 3,16 8,52 7,00 5,42 3,37 2,16 4,15 3,95 10,53 3,01 4,85 3,78 3,14 3,33 5,66 3,59

02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI HI-balanced € C-Premium kn OTP uravnoteženi kn KD Balanced kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € ST Balanced kn Allianz Portfolio kn Raiffeisen Balanced € Ilirika JIE Balanced € ST Aggressive kn Raiffeisen Prestige € Erste Balanced € PBZ Global fond kn ZB global € Agram Trust kn ICF Balanced kn HPB Global kn

10,0751 5,7486 113,8495 8,2368 77,3225 10,8704 167,6945 117,2656 153,1900 151,8491 64,9675 108,8900 125,4000 109,4908 144,5200 68,6183 119,8672 102,4174

0,14 0,03 -0,03 -0,04 -0,04 -0,04 -0,06 -0,07 -0,08 -0,08 -0,09 -0,12 -0,14 -0,33 -0,37 -0,40 -0,56 -0,58

-1,70 0,66 -1,68 -6,27 -7,76 -2,97 -4,53 -0,14 -4,73 0,27 -3,79 -1,15 -1,76 -1,41 -3,38 -6,90 -0,29 -0,76

2,64 6,55 5,71 0,73 -7,17 -0,48 -1,60 5,39 0,76 3,64 3,24 0,73 9,22 9,46 1,70 1,48 7,13 5,52

0,67 -4,54 -1,56 -0,92 -5,55 -1,89 -11,33 7,51 -1,51 0,38 -6,52 5,73 1,12 2,32 -1,34 -4,67 -6,25 -4,67

0,08 -12,22 2,44 -3,60 -5,22 3,93 6,42 8,40 5,04 8,25 -7,39 7,70 0,15 5,49 3,82 -1,90 2,34 0,43

-1,75 2,78 5,81 -1,63 -8,89 -3,34 -1,78 1,81 -1,30 0,09 -0,41 0,48 2,64 4,83 -2,08 -1,88 5,99 4,69

70,990 12,270 39,215 6,910 13,451 14,643 10,784 8,154 305,517 42,820 2,661 221,487 105,242 307,022 713,424 15,224 16,280 93,796

9,19 4,25 5,38 5,29 4,79 2,17 8,31 1,98 8,68 5,27 5,61 1,15 10,29 9,64 9,83 2,81 9,00 5,58

02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011

€ € € kn € € € €

161,1800 178,0300 134,3500 166,1778 11,6973 131,7983 128,9305 125,9166

0,00 -0,01 -0,01 -0,02 -0,04 -0,04 -0,08 -0,20

1,58 1,35 2,89 2,47 2,74 1,33 2,96 -2,28

0,89 2,12 2,78 3,52 3,15 1,82 3,72 -1,13

2,53 5,29 6,24 7,94 5,03 3,81 5,28 -0,16

4,97 6,67 4,60 8,10 1,72 4,55 4,66 4,38

1,30 2,06 3,09 2,62 2,88 1,72 3,53 -0,76

181,771 507,457 491,712 64,816 7,971 168,673 20,227 18,208

9,83 8,94 7,92 6,52 9,19 8,15 5,58 5,38

02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011

kn € kn € kn kn kn kn € kn kn € kn kn kn kn kn $

102,8181 106,8000 133,4581 126,9060 146,5700 133,4306 118,3586 11,4524 10,7852 100,6554 164,2960 140,8533 139,8100 140,1999 136,6013 123,8046 109,4596 125,1580

0,10 0,04 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,36 0,95 0,51 0,57 0,78 0,63 0,71 0,83 0,66 0,68 0,69 0,48 0,60 0,85 0,67 0,83 0,61 0,22

0,62 1,50 1,03 1,11 1,64 1,32 1,56 1,45 1,41 N/A 1,31 0,93 1,35 1,53 1,40 1,49 1,29 0,59

2,20 3,43 2,30 2,90 3,44 2,97 3,25 3,15 3,10 N/A 2,40 2,02 3,17 2,74 3,03 2,79 2,88 1,39

1,59 4,18 6,20 4,30 4,78 5,31 4,95 5,36 4,03 N/A 4,71 3,23 4,32 4,54 4,35 4,07 4,68 3,78

0,26 1,15 0,69 0,77 1,10 0,89 1,02 1,06 0,92 0,66 0,93 0,64 0,81 1,12 0,87 1,10 0,83 0,42

7,466 255,687 1104,572 479,150 1209,259 309,135 204,921 123,504 26,954 4,018 2344,252 126,858 788,930 97,458 36,715 191,672 184,040 40,263

1,76 1,61 12,09 8,78 8,19 5,58 3,49 2,60 1,91 0,27 10,78 10,78 7,92 7,61 7,33 5,36 1,98 6,05

02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011 02.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,1778

7,94

Erste Bond

134,3500

6,24

Raiffeisen Bonds

178,0300

5,29

HPB Obveznički

128,9305

5,28

HI-conservative

11,6973

5,03

OTP euro obveznički 125,9166

-0,16

ZB bond

161,1800

2,53

PBZ Bond fond

131,7983

3,81

HI-conservative

11,6973

5,03

HPB Obveznički

128,9305

5,28

ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond Capital One HI-conservative PBZ Bond fond HPB Obveznički OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Certus Cash ZB plus ZB europlus Erste Money HI-cash ST Cash OTP novčani fond Allianz Cash PBZ Dollar fond

+

OGLAS

Kraj sezone rezultata ubio promete na ZSE-u CROBEX NE TRZA Objave poslovnih rezultata domaćih kompanija dale su ulagačima kakve-takve smjernice, bez kojih su u utorak uglavnom ostali pa je zamjetan bio i pad prometa Kraj sezone objave poslovnih rezultata na Zagrebačkoj burzi vratio je tržište u ustaljenu letargiju. Na dionice je u utorak potrošeno samo 12,6 milijuna kuna, pri čemu su jedini milijunaši bili HT i Zagrebačka banka. Crobex je porastao samo simboličnih 0,08 posto, na 2198,7 bodova, a Crobex 10 porastao je 0,41 posto, na 1227,14 bodova.

HT se oporavljas FRANJO LUkOVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, čija je dionica u utorak pala dva posto snimio hrvoje dominić

"Nakon ispuhivanja efekta dividende na dionicu HTa, a i sa završetkom sezone objave poslovnih rezultata domaćih kompanija za prvo tromjesečje, u utorak je domaće tržište po-

novno utonulo u letargiju.

Osim nešto većeg prometa dionicom HT-a, trgovanje preostalim dionicama bilo je vrlo slabo", rekla je za Hinu Danijela Sporiš, analitičarka i savjetnica u investicijskom društvu Credos.

Pošto je u ponedjeljak, nakon bezdividendnog dana, dionica HT-a potonula gotovo devet posto, njezina se cijena počela oporavljati već u utorak. Najveći domaći telekom poskupio je 1,44 posto, na 255,96 kuna, i tako se odlijepio od najniže razine od srpnja prošle godine. Najniža dnevna cijena HT-a iznosila je 254 kune, a dnevni maksimum dosezao

je 257 kuna. Promet tom dionicom iznosio je četiri milijuna kuna.

Zaba dolje do 236 kuna

Za razliku od uspješnog HTa, titulu dnevnoga gubitnika ponijela je u utorak dionica najveće domaće banke. Zagrebačka banka pala je dva posto, na 240,1 kunu. Tom je dionicom ostvareno više od milijun kuna prometa pa je zauzela drugu najlikvidniju poziciju, a vlasnika je promijenilo gotovo 5000 dionica. Najniža dnevna cijena dionice iznosila je 236 kuna, dok joj je maksimum iznosio 242 kune.

Treću i četvrtu najlikvidniju poziciju s nešto više od

Nikola Sučec

BROJkE

REGIJA

Krka sve dalje od 60 eura Nakon što je povodom Praznika rada burza u Ljubljani bila zatvorena, njezin je indeks SBI TOP prvoga trgovinskog dana u ovom tjednu pao 0,7 posto, na 782,59 bodova.

Najlikvidnija

800.000 kuna prometa zauzeli su Atlantic grupa i Dom holding, koji je snažno porastao. Naime, nadzorni odbori trgovačkih društava Zlatni otok, Rabac i Riviera Poreč na sjednicama održanim 2. svibnja u Poreču dali su suglasnost na prijedlog o pripajanju Zlatnog otoka i Rapca Rivieri Poreč, priopćio je Valamar, koji je do sada za Dom holding upravljao tim tvrtkama, no nakon preuzimanja Dom holdinga spaja njegove tvrtke u jednu. Dionica Dom holdinga porasla je 1,89 posto, na 60,8 kuna. Atlantic grupa skočila je samo 0,4 posto, na 745 kuna.

sa

samo

338.253 eura bila je u utorak dionica farmaceutske kompanije Krke čija je cijena u utorak pala 1,03 posto, na 58,89 eura.

Dionici Mercatora 89.098 eura prometa bilo je i više nego dovoljno da zauzme drugo mjesto na popisu naj-

likvidnijih izdanja Ljubljanske burze, no posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila je 164,95 eura, 2,66 posto manje od one prethodnog trgovinskog dana.

Banjalučki indeks BIRS tjedan je također otvorio padom vrijednosti, i to od

1,23 posto, zaključivši dan na 1154,9 bodova.

Dionica Telekoma Srpske bila je najzanimljivija investitorima te je njome ostvaren i najveći promet od 14.213 konvertibilnih maraka, uz pad cijene od 1,16 posto, na 1,7 KM. B. St.

0,02 0,13 posto porastao je makedonski MBI 10

posto pao je banjalučki FIRS

foolia

Novinarstvo proglasili najbeskorisnijom profesijom

dObiTNici dANA (ZSE) Hotel Excelsior +48,33% Lucidus +30,29% Hrvatski duhani +22,36% Slobodna Dalmacija +14,99% Hoteli Rabac +14,7% 28 Raste

Ako vam je dijete srednjoškolac i želi studirati novinarstvo, svu svoju snagu utrošite u to da ga odgovorite! Takav savjet barem daje The Daily Beast Newsweek, koji je sastavio popis dvadeset najbeskorisnijih profesija, a prva na listi je novinarstvo.

Prema njihovu popisu, novinarstvo je čak beskorisnija profesija od hortikulture, agrikulture, marketinga i modnog dizajna. U Newsweeku tvrde kako će u novinarstvu u razdoblju od 2008. do 2018. godine nestati 4500 radnih mjesta.

Sljedećih pet mjesta, nakon

GUbiTNici dANA (ZSE) Nava banka -13,54% Zvečevo -7,63% HTP Korčula -6,95% Kaba -6,24% Hoteli Maestral -5,25%

iNdeKsi CROX Mirex

13 Nema promjene

39 Pada

Vrijed.

1,276,51 160,71

Prom.

0,57% 0,40%

Sirova nafta 113,52 Prirodni plin 4,61 Zlato 1,545,14 Srebro 43,75 Goveda 116,00 Kava 327,80

0,36% 2,44% 1,15% 8,62% 0,09% 1,61%

POmOć ObAvješTAjNim slUžbAmA

Gladni Hollywood Smrt Osame bin Ladena mogla bi biti pretočena u hollywoodski hit i oživjeti gledanost ratnih filmova. Umjesto ratnih filmova o stradanjima civila i razaranjima, koji su imali slabu gledanost, Hollywood sada može iskoristiti obnovljeni američki ponos.

arhiva business.hr

u i dostupno je američkim obavještajnim službama", izjavio je Assange.

Tijekom intervju Assange je objasnio da Facebook, Google i Yahoo pružaju izvrsnu podlogu za obavještajne službe kojima korisnici Facebooka čine uslugu i skrate posao čim dodaju novog prijatelja. Također je izjavio da Facebook ne kontrolira američka vlada, ali da je osmišljen u namjeri da ga koristi SAD. I. B.

jUliAN AssANGe smatra da je Facebook osmišljen kako bi služio američkoj vladi

Ne PAliTe mOsTOve iZA sebe

njaci za američko izdanje Forbesa.

"Sa svakom promjenom posla iza sebe ostavljate cijelu lepezu opcija", kaže 'trener za karijeriste' John McKee te dodaje: "Te opcije mogu biti građenje solidne reputacije koja će vam pomoći da sebi osigurate buduće poslove ili pak mogu rezultirati negativnim komentarima koji mogu ubiti dobru priliku za posao."

Stručnjaci imaju dva jednostavna savjeta za takve si-

tuacije: pripremite svoju zamjenu za posao koja će ga ubuduće obavljati umjesto vas i ne palite mostove iza sebe. Ne ostavljajte na cjedilu tvrtku koju ćete napustiti nego se potrudite da zbog vas ne osjeti preveliku štetu.

Ostanite u dobrim odnosima s bivšim šefom jer nikada ne znate kada bi vam opet mogao zatrebati. B.hr

Glavna skupština HT-a danas će odlučivati o upotrebi prošlogodišnje dobiti, više doznajte na...

fotolia

Dajte otkaz tako da zadržite dostojanstvo Više od trećinu Amerikanaca, odnosno njih 36 posto, namjerava dati otkaz tijekom 2011. godine, pokazalo je istraživanje osiguravateljske agencije MetLife.

Recesija je duboko utjecala na radnike diljem zemlje pa ih se manje od polovine smatra lojalnima tvrtki za koju rade.

Iako možda traže svježi početak, radnici moraju znati da veći dojam ostavljaju dok odlaze nego dok dolaze, upozoravaju struč-

www.business.hr

UKRATKO...

Assange: Facebook je najopasniji stroj za špijuniranje u povijesti U intervjuu za ruske novine Russia Today osnivač internetske stranice WikiLeaks Julian Assange nazvao je Facebook najopasnijim strojem za šijuniranje u povijesti.

"Unutar te društvene mreže nalazi se sveobuhvatna baza podataka o ljudima, njihovim vezama, imenima, adresama, mjestima stanovanja, njihovoj rodbini i komunikaciji s drugima. Sve se to nalazi u SAD-

novinarstva i četiri navedene profesije, na ljestvici zauzimaju pedagoški i sociološki fakulteti, glazba, mehanički inženjering, kemija i nutricionizam. Predzadnje, 19. mjesto, zauzima studiranje engleskog jezika, a zadnje, dvadeseto, znanost o životinjama. B.hr

Povratak u stvarnost Princ William u utorak je počeo raditi nakon što se sa suprugom Catherine vratio u njihov dom na otoku Anglesey nakon dugog vikenda na nepoznatome mjestu u Velikoj Britaniji.

William i Kate medeni će mjesec navodno provesti na Sejšelima.

Nesretan završetak Tijelo, za koje se pretpostavlja da je nestala kći direktora drugog po veličini ruskog proizvođača nafte Lukoila, Viktorije Tesljuk, koja je nestala krajem ožujka, pronađeno je u moskovskoj regiji.

www.business.hr