Business.hr broj 883

DANAS U PRILOGU

mediji/marketing/prodaja

U brendiranju staromodni i ponekad lažljivi ❘ Gameri zreli za ozbiljan izdavački biznis

UPITNA ODRŽIVOST BROJKI 18

Magma bi bez prodaje Turbo limača bila u minusu od 40 mil. kn Potkraj prošle godine Magma zbog nelikvidnosti nije mogla na vrijeme nabaviti novu robu pa su prva dva mjeseca ove godine za tvrtku bila izgubljena, a prihodi od prodaje za prvo tromjesečje bili su ispod plana

četvrtak 5/5/2011

broj 883 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

MANIFEST VLASTI 6-7 Udruženje za informacijske tehnologije pri HGK predstavilo pet ključnih preporuka za razvoj domaće IT industrije

IT tvrtke traže

smanjenje poreza na plaće za 20% NEMA ŠTEDNJE U HŽ-u

Državni Agit privatnom Adeccu plaća sedam posto skuplje radnike Radnici sa stalnim radnim zadacima u Agitu plaću zarađuju posredstvom agencije za zapošljavanje Adecco pa se za njih mora platiti i provizija 4

info&stav 2-3

Pula bez papirnate birokracije Grad Pula prvi je u Hrvatskoj u potpunosti prešao na e-poslovanje.

Projekt je započet još 2008. uvođenjem sustava za elektroničko upravljanje dokumentima u gradsku upravu, krajem 2009. puštena je u rad nova web stranica putem koje su omogućene dvije nove usluge: pregled predmeta i info SMS. Uvođenje elektroničkog potpisa završna je faza razvoja projekta.

agonija u zadarskoj adriji U zadarskoj Adriji proizvodnja stoji, 250 radnika ne radi, nema srdele, sirovine i ambalaže. Sindikat traži hitno pokretanje proizvodnje i jamstvo vraćanja stotinjak radnica koje su upućene na privremeni rad u benkovačku Ostreu. Uhićenoga predsjednika Uprave Adrije Miodraga Lacića s bivšim članovima Uprave Podravke S. Romcem i J. Pavlovićem tereti se za štetu nanesenu Podravki od 17 milijuna kuna.

business.hr Četvrtak 5/5/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ZG SkUPŠtIna oPEt oDBILa SkUPLJE VRtIĆE

Milijarda kuna godišnje za besplatan prijevoz umirovl Zagrebačka Gradska skupština ostala je jučer pri svojoj odluci da se vrtići plaćaju po dosadašnjim cijenama od 200 i 400 kuna, pa je gradonačelniku Milanu Bandiću, koji je tu odluku prije dva tjedna stavio izvan snage, sada preostalo samo da u roku osam dana od Ministarstva uprave zatraži ocjenu zakonitosti.

Rok u kojem bi mišljenje Ministarstva trebalo biti doneseno nije određen, no Boris Šprem, SDP-ov predsjednik Gradske skupštine, uvjeren je da će odluka Ministarstva ići u korist Skupštine i da će biti donesena brzo.

Međutim, postoji i mogućnost, kako je naveo Šprem, da ministar Davorin Mlakar dodatno zatraži i ocjenu ustavnosti, što bi otegnulo proceduru.

U svakom slučaju, roditelji zagrebačke djece najveća su žrtva konfrontacija gradonačelnika i Skupštine te do daljnjeg neće znati po kojim će cijenama plaćati vrtić od 1. srpnja.

naknadna pamet

Jučerašnja rasprava u Starogradskoj vijećnici svela se ipak manje na vrtiće, a više na pitanje tko se s kime ujedinio budući da je Bandić likovao kako je jedino njemu uspjelo na istu stranu svrstati SDP i HDZ, odnosno HDZ i HNS.

"Pa ja sam povijesna ličnost!", uskliknuo je Bandić, koji je svojim dojučerašnjim kolegama iz SDP-a čestitao na naknadnoj pameti budući da su, kako je rekao, u prosincu prošle godine prihvatili proračun i odluku da se vrtići plaćaju prema dohodovnom cenzusu. Bandić smatra da je odluka Skupštine protuzakonita upravo zato što se njome narušavaju planirani prihodi te bi za njezinu provedbu trebalo rebalansirati i proračun. Prvi čovjek Zagreba najavio je kako nema namjeru predlagati izmjene proračuna budući da je, kako je rekao, to radio i prije mjesec dana, kada je za potrebe gradnje novih odjela Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan trebalo osigurati 30 milijuna kuna.

"Ne možete k'o lupež u mraku vaditi iz proračuna.

Ne budete na svakoj sjednici kasapili proračun kako vam treba. Mijenjanje proračuna je ovlast gradonačelnika, ali neki drugi gradonačelnik bude to radil, ja ne", poručio je Bandić.

namaknuti 400 mil. kn

Ako Bandić, u slučaju da Ministarstvo uprave dade za pravo Skupštini, ne bi predložio izmjene i dopune proračuna, odgovornost bi ipak bila na njemu budući da prihodi i rashodi proračuna trebaju biti uravnoteženi. Još

foto tadić/cropix

www.business.hr

›› ››

BanDIĆEVE VERBaLnE BRaVURE Imovinski cenzus - kaj je to?*

*o cijenama vrtića

Ovi neartikulirani udarci me podsjećaju na to da sam u srednjoj Africi jer je ovo crnačka glazba iz tamo ne znam kojeg plemena* *reagirajući na zastupničko lupanje po klupama u znak protesta

››

Pa ja sam povijesna ličnost!*

*likujući kako je jedino njemu uspjelo na istu stranu svrstati SDP i HDZ, odnosno HDZ i HnS

››

biSEr dana Žao mi je što nikada nisam dobio priznanje za svoj angažman

brojka

15,5

milijardi kuna iznosili su ukupni prihodi zdravstvenih ustanova u 2010. godini, pokazuju najnoviji podaci HZZO-a

ŽELjko kErum, splitski gradonačelnik, na prijamu za dobitnike nagrada za životno djelo u Splitu za 2010. godinu

uvodnik

nije poznato ni koliko bi novca Grad trebao izgubiti ako cijene vrtića ostanu po starom jer se samo procjenjuje da bi se, u slučaju uvođenja plaćanja po dohodovnom cenzusu, prikupilo dodatnih 70 milijuna kuna. Prave analize nema, već samo sporadične po nekim vrtićima, a temeljem njih Bandić tvrdi da bi 50 posto roditelja plaćalo vrtiće manje nego dosad.

SDP-ovac Igor Rađenović primijetio je kako će gradonačelnik ionako morati pronaći u proračunu još gotovo 400 milijuna kuna za besplatan prijevoz. Naime, Bandić je najavio da će se od 1. srpnja besplatno voziti 190.000 umirovljenika, a kako to košta 978 milijuna kuna godišnje, dok sadašnje subvencije Grada ZET-u iznose tek 600 milijuna kuna, računica je jasna. Kada se umirovljenicima pridodaju povlastice za đake, studente i vrtiće, Bandić tvrdi da će 300.000 Zagrepčana koristiti beneficije.

U jednom trenutku gradonačelnikova izlaganja zastupnici su počeli lupati po klupama u znak protesta.

"Ovi neartikulirani udarci me podsjećaju na to da sam u srednjoj Africi jer je ovo crnačka glazba iz tamo ne znam kojeg plemena," izjavio je Bandić. nevenka Cuglin

››

branimir kovač branimir.kovac@business.hr

J

e li konačno došlo vrijeme da domaća ICT industrija postane prepoznata kao jedan od napropulzivnijih gospodarskih sektora? Iskreno, da se državu pita, teško bi tu bilo nekih bitnih promjena gotovo bez ikakve pomoći vladajućih domaći se ICT sektor u proteklih desetak godina pokazao kao izrazito otporan i žilav. I podaci istraživanja koje je za HGK, HUP i Ured za eHrvatsku nedavno proveo IDC pokazuju gotovo iznenađujuću činjenicu da je, unatoč krizi, stopa rasta domaćih informatičkih poduzeća čak 120 do 130 posto! Što bi tek bilo da se o toj grani sustavno brine i na državnoj razini?

ZapItalI su se to konačno i predstavnici domaće informatičke branše koji su okupljeni kroz dvije strukovne udruge pri HGK i HUP-u jučer uputili svoje zahtjeve Vladi u obliku pet ključnih preporuka. IT-ovce, očekivano, najviše boli klasična boljka domaćega gospodarstva na koju se mnogi žale, no njih pogađa najdrastičnije: visoka cijena rada. Kao djelatnost koja gotovo u potpunosti ovisi o znanju, informatički sektor dodatno je osjetljiv na udjel cijene rada u konačnom proizvodu jer u toj grani on iznosi čak 70 posto.

fotolia

ljenika

Država gluha za informatiku

Iako smo se proteklih godina često deklarirali kao zemlja znanja, činjenica je da se nismo baš nešto pretjerano odmaknuli od pukih deklarativnih parola. Oporezivanje tvrtki koje privređuju na ovaj način u nas je daleko najveće od svih zemalja u okruženju, a ima i dodatnu lošu posljedicu - izostanak dolaska velikih informatičkih tvrtki u Hrvatsku koje ovdje ne vide financijski interes za svoje poslovanje. U

takvom svjetlu još odzvanjaju besmislene i ničim utemeljene izjave o dolasku Googlea u Hrvatsku, koje su prilično zorno pokazale kako vladajući ovdje baš i nemaju pojma o čemu govore.

InformatIčarI sada to žele promijeniti. S gotovo 28.000 zaposlenika taj je sektor, primjerice, jači od brodogradnje te se mnogi opravdano pitaju što bi bilo da se samo djelić toga novca preusmjerio

S gotovo 28.000 zaposlenika ICT sektor jači je, primjerice, od brodogradnje, pa se mnogi opravdano pitaju što bi bilo da se samo djelić novca namijenjena škveru preusmjerio u taj sektor

u taj sektor. No teško je i mogao jer, primjerice, u Ministarstvu gospodarstva postoji niz uprava za razne gospodarske sektore, ali ne i za ICT, što pokazuje da je i tu podrška najčešće samo deklarativna. Stoga ne čudi da u ICT zajednici razmišljaju kako bi osnivanjem posebne uprave u Ministarstvu mogli ostvariti komunikaciju s državom. Jer više je nego jasno kako tamo dosad nije bilo nikoga da ih posluša.

tema 4-5

NEMA ŠTEDNJE U HŽ-u Radnici sa stalnim radnim zadacim šljavanje Adecco pa se za njih mora platiti i provizija

Državni Agit priva plaća sedam posto Bivši radnici posebno prozivaju direktora Agita Srećka Đuranovića i referenta za vozila te tvrtke Dragomira Stojakovića, a obratili su se i predsjedniku Uprave HŽ holdinga Zlatku Rogožaru, ali ni on nije imao sluha za njihove probleme Konferencija za novinare koju je jučer održao Sindikat hrvatskog vozača na temu "Iskorištavanje radnika i izvlačenje novca iz HŽ-a preko tvrtki kćeri i Adecca"podcrtala je jedan od najčešćih načina na koji se rasipa proračunski novac - preko agencija za zapošljavanje. Slučaj četvorice bivših radnika Agita, tvrtke kćeri HŽ Carga, koji je iznesen na konferenciji nameće pitanje zašto državna tvrtka radnike sa stalnim radnim zadacima zapošljava preko agencije za zapošljavanje.

Posredovanje takvih agencija obično se koristi kada tvrtke trebaju privremenu radnu snagu, a ovdje je riječ o radnicima koji su više od godinu dana radili za Agit i pritom svaki mjesec obnavljali svoj ugovor.

Ugovor, međutim, nisu potpisali s Agitom nego s agencijom za zapošljavanje Adecco.

'Agencija agencije'

Posebno je zanimljivo da su radnici posao dogovarali u Agitu, a potom ugovor potpisivali s Adeccom umjesto obrnuto. Da će ugovor potpisati s Adeccom, a ne Agitom, doznali su, kažu, tek

prvog radnog dana. Inače, Agit se bavi organizacijom željezničkog i cestovnog prijevoza.

"U ovom slučaju ispada da je tvrtka Agit d.o.o. 'agencija agencije' budući da sve poslove obavlja za njih. Zbunjuje samo činjenica da pritom plaća proviziju od sedam posto istoj toj agenciji za koju radi", kazao je Miljenko Gočin, predsjednik Sindikata hrvatskih vozača.

Vozači Haris Došen i Mirko Bubalo, koji su svoje slučajeve iznijeli na konferenciji, izjavljuju kako su ih nadređenih u Agitu svakodnevno maltretirali, provocirali i omalovažavali, posebice izvjesni Dragomir Stojaković, referent za vozila, koji ih je nerijetko optuživao da su lopovi koji kradu gorivo i zaradu međusobno dijele te ih vrijeđao po nacionalnoj osnovi.

Budući se nisu mogli više nositi s uvjetima u kojima rade, obratili su se Sindikatu hrvatskih vozača i postali sindikalni povjerenici.

Ubrzo nakon što je Uprava Agita doznala za njihove sindikalne akcije, raskinula je ugovore s njima. Obavijest o otkazu dobili su, kažu, od samog direktora

BivŠi zAposlENici ADEccA, odnosno Agita, Haris Došen i Mirko Bubalo (krajnje lijevo i desno), savjetnik sindikata hrvatskog vozača Damir Gašparović i predsjednik sindikata Snimio hrvoje dominić hrvatskog vozača Miljenko Gočin

srEćko ĐUrANović, direktor Agita

Agita Srećka Đuranovića, koji je Došenu na upit da mu obrazloži razloge otkaza odgovorio: "Jer mi se ne sviđaš."

Agit je s vozačima raskinuo ugovore već potpisane za travanj ove godine uz obrazloženje da se smanjio obim posla. Došen i Bubalo,

međutim, tvrde kako posla nikada nije bilo više te da su na njihova mjesta odmah dovedeni novi radnici, i to iz tvrtke Autocommerc, čiji je Đuranović bivši direktor.

Otkrivaju i kako se u Agitu nerijetko krše ne samo radnička prava nego i zakon jer vozači voze dvostruko više prekovremenih sati mjesečno nego što je to zakonom dozvoljeno, a za to nerijetko ne budu plaćeni. Isto tako, kažu, vozači voze po 13 sati na dan, a nadređeni im lažiraju godišnje odmore na kojima nikada nisu bili kako bi pravdali prekomjeran broj odrađenih sati.

Postoji tu, kažu, još jedan sumnjiv način poslovanja: primjerice, prije su se vozila popravljala u ovlaštenom servisu i dobivala garanciju na obavljeni popravak, ali nakon dolaska spomenutog Stojakovića to se promijenilo i u priču su se upleli razni privatni serviseri kod kojih garancije ne vrijede pa je i održavanje vozila skuplje.

Problem su, kažu, pokušali iznijeti i predsjedniku Uprave HŽ holdinga Zlatku Rogožaru, koji je kao bivši direktor Agita itekako upoznat sa situacijom u toj tvrtki. Kako ni on nije imao sluha za njih, obratili su se

ma u Agitu plaću zarađuju posredstvom agencije za zapo-

business.hr Četvrtak 5/5/2011

atnom Adeccu o skuplje radnike OGLAS

nadležnim institucijama - Državnom inspektoratu i Inspekciji cestovnog prometa - i traže da ih se vrati na njihova radna mjesta.

Sumnjivo im je, kažu, što tvrtka poput Agita, koja po prirodi svojega poslovanja nema puno potrebe za povremenim zapošljavanjem, putem agencija zapošljava više od 50 posto svojih radnika i za to plaća proviziju.

Osim agencije Adecco, na konferenciji su u sličnom kontekstu spomenute i agencije Uspinjača i Trenkwalder.

Nema sprege

Iz agencije Adecco odbacili su bilo kakve tvrdnje da je riječ o gospodarskom kriminalu ili sprezi s državnim tvrtkama te naglašavaju da 90 posto njihovih klijenata

čine privatnici.

Upitan zašto Agit "privremeno" koristi usluge Adecca i po godinu dana, Bojan Poljičak, direktor tvrtke Adecco u Hrvatskoj, rekao je kako ne želi ulaziti u razloge svojih klijenata, ali nagađa kako bi mogla biti riječ o brzini reakcije, odnosno kompleksnim procedurama zapošljavanja zbog kojih je državnim tvrtkama lakše koristiti agencije.

Broj radnika koje Adecco upućuje na rad u Agit varira po mjesecima i u prosjeku je riječ o manje od 30 osoba, kaže Poljičak.

"Većinom radimo s tvrtkama u privatnom sektoru, a u posljednje vrijeme imali smo nekoliko upita i iz tvrtki u javnom sektoru", dodaje. Na pitanje koliko Adecco naplaćuje svoje usluge Agitu, Poljičak je odgovorio: "Komercijalni uvjeti suradnje stvar su poslovnih ugovora sklopljenih između dviju tvrtki. Privremeno zapošljavanje inače je djelatnost s niskim razinama zarade, pod dodatnim pritiskom konkurencije u ovim kriznim vremenima."

Ni u HŽ holdingu nisu nam željeli reći koliko Adecco naplaćuje svoje usluge Agitu. Preko Adecca Agit je, kažu u HŽ holdingu, uglavnom tražio vozače jer je "potreba za tim poslovima izrazito dinamična te ovisi o procesu rada i česte su promjene". Iz HŽ holdinga odbacuju optužbe da je Stojaković maltretirao radnike te navode kako je, suprotno tvrdnjama radnika koji kažu kako im je raskinut već potpisan ugovor za travanj, istekao datum potpisanog ugovora.

Branka Suvajac

tema 6-7

MANIFEST VLASTI Udruženje za informacijske tehnologi ključnih preporuka za razvoj domaće IT industrije

IT tvrtke Traže sma poreznih opterećenja Uz 10-postotno smanjenje financijskih opterećenja na plaću do 2015. te dodatnih 10 posto do 2020., traže poticanje visokog obrazovanja ICT radne snage i njezinu brža integraciju u gospodarstvo, uvođenje dostupnosti širokopojasnog interneta u formi temeljnoga građanskog prava, sistematizaciju i organiziranje strateških IT projekata te poticanje izvoza IT proizvoda i usluga Domaći informatički sektor konačno se odlučio aktivnije uključiti u poticanje rasta i razvoja IT industrije. Udruženje za informacijske tehnologije pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) tako je jučer predstavilo ključne preporuke za predstavnike javne vlasti kako bi se potaknuo navedeni cilj, a IT industrija podigla na razinu strateškog i visokokonkurentnog sektora u domaćem gospodarstvu.

Izgubljena prilika

Konferencija za novinare potaknuta nedavno objavljenim podacima o domaćoj IT industriji - koju su naručili HGK, HUP i Ured za e-Hrvatsku, a proveo IDC - tako je postala poligon za svojevrsni manifest cijele branše, koja očito nije zadovoljna načinom na koji se prema njoj odnosi država. Svjedoči to i činjenica da su se na jednome mjestu našli gotovo svi čelnici vodećih domaćih IT kompanija i udruga, njih 20-ak, koji su ovu prigodu pretvorili i u svojevrsni okrugli stol o stanju u domaćem in-

formatičkom sektoru.

Informatičari su svoje zahtjeve iznijeli u pet točaka.

Prva, a vjerojatno i najvažnija, jest smanjenje poreznih opterećenja na plaće kako bi domaći IT sektor postao međunarodno konkurentniji.

Naime, kako se moglo čuti, cijena rada u Hrvatskoj iznimno je visoka, pogotovo u IT

ANTE MANdIć, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK Snimio dražen tomić

sektoru, gdje rad ima udjel od 70 posto u ukupnoj cijeni proizvoda te je višestruko veći nego u drugim industrijama. Predlaže se stoga 10-postotno smanjenje ukupnih financijskih opterećenja na plaću do 2015. godine te dodatnih 10 posto do 2020. godine.

Od preporuka slijede po-

ticanje visokog obrazovanja ICT radne snage i njezina brža integracija u gospodarstvo, kao i uvođenje dostupnosti širokopojasnog interneta u formi temeljnoga građanskog prava kako bi svima bio dostupan. IT sektor od države traži i sistematizaciju te organiziranje strateških IT projekata uz odabir

SVJETSKI EKONOMSKI FORUM

Hrvatskoj vladi ICT zadnja rupa na svirali Ivo Špigel, član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, podsjetio je na to da je istraživanje koje je proveo IDC pokazalo da u domaćem ICT sektoru radi gotovo 28.000 djelatnika, a s informatičarima u tvrtkama iz ostalih sektora taj je broj još veći. Uz te već poznate podatke, Špigel je predstavio i studiju Svjetskog ekonomskog foruma za posljednje dvije godine, koja pokazuje poziciju Hrvatskog ICT tržišta u odnosu na tržišta 138 država uključenih u istraživanje. Generalno gledajući, 2001. zauzimali smo 48. mjesto, a lani 54., dok je po pojedinačnim pokazateljima Hrvatska na 98. mjestu po tržišnim

uvjetima, na 65. po političkom i regulatornom okruženju, a po infrastrukturi na 39. mjestu. Kada je riječ o korištenju ICT tehnologija za osobne potrebe, nalazimo se na 44. mjestu, u gospodarstvu na 66., a u javnom sektoru na 49. mjestu.

Ima i dobrih indikatora. Tako smo na prvoj poziciji kada je riječ o konkurenciji u telekom sektoru, kao i o pokrivenosti mobilnim mrežama. No, među indikatorima u kojima smo izrazito loši nalaze se teret državne regulative, gdje smo na 135. mjestu, opseg i učinkovitost poreza (133.), cijene mobilnih komunikacija (107.) te važnost ICT-a za vladinu viziju, gdje smo na 101. mjestu.

dobavljača isključivo prema transparentnim i tržišnim principima. IT-ovci popis zaključuju potrebom snažnog poticanja izvoza IT proizvoda i usluga.

"IT se često spominje kao područje koje ima perspektivu, ali Hrvatska nije iskoristila svoju priliku. I na Cebitu mnoge zemlje traže svoje mjesto i definiraju svoju strategiju, a mi to nemamo te usprkos nastupu nismo jasno rekli gdje se želimo pozicionirati. Informatičari su u Hrvatskoj preskupi, a to osjećamo i na natječajima na koje se javljamo u susjednim zemljama",

IVO ŠpIgEL, član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti

ije pri HGK predstavilo pet

anjenje na plaće brojkA

70

posto u ukupnoj cijeni proizvoda udjel je rada u domaćem IT sektoru

fotolia

kazao je Ante Mandić, predsjednik Udruženja za informacijske tehnologije HGK.

Projekti velikima

Hrvoje Sagrak, predsjednik HUP-ove Udruge informatičke i komunikacijske djelatnosti, kazao je kako se u svim državama pokazuje korelacija ulaganja u ICT s porastom BDP-a. Od posebne važnosti ovdje su generatori velikih IT projekata.

"U Njemačkoj srednje i male tvrtke čine oko 46 posto ukupnih investicija. Mi smo, na žalost, daleko od toga, a većinu investicija pokriva mali broj velikih kompanija. Moramo stoga imati velike projekte kako bismo iskoristili svoj potencijal i prednosti", kazao je Sagrak.

Državni tajnik za e-Hrvatsku Igor Lučić smatra kako je IT industrija u cijelosti polučila dobar rezultat unatoč slabijem rezultatu posljednjih nekoliko godina. Ustvrdio je, međutim, kako je iznenađen niskom razinom izvoza domaćeg IT-a, što pokazuje

veliku ovisnost o domaćem tržištu, ali i postavlja pitanje konkurentnosti domaćih tvrtki na inozemnim tržištima.

Direktor Multilinka Boris Krstanović upozorio je na to da se informatički outsourcing seli na istok, gdje developeri rade za samo 25 eura na dan te kako se Hrvatska s tim ne može natjecati. "Naša su šansa specifične niše, ali zasad nemamo uske specijalizacije, kao ni diversifikaciju robe i usluga", upozorio je Krstanović.

Informatičari su jučer kazali kako su preporuke koje su uputili samo prvi korak, a nadaju se da će posebne radne skupine razraditi pojedine mjere. Tražit ćemo promjenu i od industrije i od Vlade, poručili su IT-ovci, a kao jednu od stvari koje planiraju zatražiti naveli su i ideju da se u Ministarstvu gospodarstva formira posebna uprava za komunikaciju IT sektora s državom.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

OGLAS

dogaaji

NA VLASTITI ZAHTJEV

Milković privremeno suspendiran

8

business.hr Četvrtak 5/5/2011

snimio saša ćetković

> nacionalno > lokalno > svijet

BOJAN MILKOVIć trenutačno je u pritvoru

Zagreb. Uprava Ine suspendirala je Bojana Milkovića s pozicije glavnog izvršnog direktora i izvršnog direktora za istraživanje i proizvodnju na razdoblje od 35 dana. Istovremeno je produljila ovlaštenje predsjedniku Uprave Zoltanu Aldottu za nadzor nad sektorima izravno podređenim glavnom

no rješenje". U priopćenju se zaključuje: "Smatramo kako je Milković osobnim zahtjevom da ga se privremeno suspendira s funkcija koje obnaša pokazao snažnu lojalnost tvrtki te se nadamo se da će se u okviru postupka koji je u tijeku dokazati neutemeljenost navoda protiv njega". Bojan Milković u istražnom je zatvoru od kraja ožujka nakon što je protiv njega Uskok otvorio istragu tereteći ga za primanje mita dok je bio direktor sektora u Croscu i kasnije predsjednik Uprave tog poduzeća. H

izvršnom direktoru. Privremena suspenzija Bojana Milkovića "temelji se na osobnom zahtjevu Milkovića zbog istrage protiv njega koja je u tijeku", navodi se u priopćenju Inina Sektora za korporativne komunikacije. Želimiru Šikonji produljeno je imenovanje na poziciju vršitelja dužnosti izvršnog direktora istraživanja i proizvodnje do prekida navedene privremene suspenzije ili do daljnje odluke. Iz Ine također naglašavaju da su "navedene odluke isključivo privremene i ne predstavljaju dugotraj-

Bez marža većih 300 posto opskrbljivači plina će propasti TEŠKO ODRŽIVA SITUACIJA Drastičan skok marži povećao bi cijenu plina za krajnjeg korisnika samo dva do tri posto jer je udjel marže opskrbljivača i distributera plina u maloprodajnoj cijeni minimalan i iznosi samo nekoliko postotaka složio i predstavnik opskrbljivača i distributera plina Srećko Ezgeta iz Elektrometal - distribucije plina Bjelovar, koji je naglasio da opskrbljivači zbog sadašnjih cijena konstantno posluju na rubu propasti.

On tvrdi da bi povećanje distributerske i opskrbljivačke marže od čak 300-tinjak posto za opskrbljivače značilo vjerojatan spas od bankrota, a istodobno bi to cijenu plina za krajnjeg korisnika povećalo samo dva do tri posto jer je udjel marže opskrbljivača i distributera plina u maloprodajnoj cijeni minimalan i iznosi samo nekoliko postotaka.

Realnije tarife

Novi paket energetskih zakona, koji bi uskoro trebao ići u saborsku procedu-

Rast 10 do 15 posto

snimio saša ćetković

Zbog nerealno niskih cijena plina za kućanstva, kojima je posve neopravdano i neselektivno dodijeljen status socijalno ugroženih kupaca, opskrbljivači u Hrvatskoj trpe velike gubitke. Istodobno veliki potrošači plaćaju jednu od najviših cijena plina u Europi, što jako uteče na stabilnost njihova poslovanja, upozoreno je na znanstveno-stručnom skupu plinaša koji je u srijedu počeo u Opatiji.

Država bi, upozorio je u pozdravnom govoru na skupu primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, realnom politikom trebala poticati potrošnju plina, i to kroz smanjenje ili pak ukidanje PDV-a kako bi taj energent prihvatljivijom cijenom lakše našao put do kupaca. S njim se

što uzrokuje kaotično stanje na tržištu plina. Cijena plina za kućanstva, smatra Šunić, sljedećih bi godina trebala rasti, ali pritom ne treba zaboraviti da se Hrvatska nalazi pred parlamentarnim izborima te da će vrlo vjerojatno, umjesto energetskih i gospodarskih argumenata, cijenu plina određivati politički interesi.

ZLATKO KOMADINA, primorsko-goranski župan, smatra da bi država trebala smanjili ili ukinuti PDV na plin kako bi se time poticala potrošnja toga energenta, a s njim se slože i Srećko Ezgeta iz Elektrometal - distribucije plina Bjelovar

ru, a koji će hrvatske zakonodavne okvire s područja energetike uskladiti s onima Europske unije, trebao bi donijeti i očekivane promjene na području određivanja cijena energenata te uvesti realnije tarife za kućanstva, ali i za velike potrošače.

Neprihvatljivo je, tvrdi Ezgeta, da mali potrošači u Hrvatskoj trenutačno

plaćaju jednu od najnižih cijena plina u Europi, dok je cijena plina za industriju i velike potrošače neprimjereno visoka, čak četvrta po visini u Europi.

Predsjednik organizatora skupa Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić upozorio je na nedostatak dugoročne strategije razvoja energetskog sektora u Hrvatskoj,

Profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu Igor Dekanić procjenjuje da će cijena plina u svijetu sljedećih mjeseci uvelike slijediti cijenu nafte, jer se cijena plina na svjetskom tržištu, slično kao i u Hrvatskoj, uglavnom veže uz cijenu nafte i svaki poremećaj na tržištu nafte u roku od nekoliko mjeseci osjeti se i na cijenama plina. Dekanić predviđa da bi cijena plina stoga na svjetskom tržištu sljedećih mjeseci mogla lagano rasti po stopi od 10 do 15 posto godišnje, što će biti izravno povezano s postupnim oporavkom globalnoga gospodarstva i izlaskom iz recesije, ali uz pretpostavku da na Bliskom istoku, najvećem proizvođaču nafte i plina, neće biti značajnijih geopolitičkih potresa.

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

NE ZNA SE NETO DOBIT

ACI-ju 28,6 milijuna kuna prihoda

10

business.hr Četvrtak 5/5/2011

snimio hrvoje dominić

> nacionalno > lokalno > svijet

ANTE VIOlIć, predsjednik Uprave ACI-ja

IZGuBlJENI u ADMINISTrACIJI

Informiranje građana o EU igra gluhih telefona Građani ne mogu, suprotno tvrdnjama premijerke Kosor, na jednostavan i lak način doći do konkretnih informacija o Eu Suprotno tvrdnjama Jadranke Kosor, građani ne mogu na jednostavan i lak način doći do konkretnih informacija o Europskoj uniji i hrvatskom članstvu. Tragom premijerkinih izjava da svaki građanin putem telefona Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija može dobiti odgovor koji ih zanima, nazvali smo Ministarstvo, predstavili se i započeli avanturu prespajanja poziva. Naime, klikom na web stranici Ministarstva na izbornik RH-EU, a zatim na kontakt doznali smo da se sve informacije o EU i procesu pristupanja mogu dobiti na navedenom broju, za koji se kasnije ispostavilo da je centrala, a ne konkretna uprava ili odjel.

Ipak mailom

Gospodinu koji se javio nabrojili smo pitanja - kada će se nakon ulaska Hrvatske u EU moći raditi u članicama EU bez radnih dozvola, kada će hrvatski studenti u inozemstvu moći studirati po jednakim uvjetima kao i oni iz zemalja EU te kada će se i po kojim uvjetima poljoprivredno zemljište moći pro-

davati strancima. Saslušao je pitanja i prespojio nas u ured državnog tajnika, ne precizirajući kojeg, a tamo su nas prekinuli nakon prvog pitanja i prespojili u "upravu koja se time bavi".

Halo bez odgovora

Gospođa koja se tamo javila već je nakon prvog pitanja ustvrdila da nam na to nitko neće odgovoriti jer je praksa da se pošalje e-mail. Kad smo upitali na koju e-mail adresu, stavljeni smo na čekanje, a onda čuli da trenutačno nema nikoga od koga bi mogla doznati e-mail.

Pročitali smo joj adresu, koja joj je zvučala neobično, pa je zaključila da je najbolje pitanja poslati na kabinet ministra, koji će upit ionako proslijediti njima, a odgovor će stići za dva tjedna. Tamo su potvrdili primitak e-maila, no nisu mogli precizirati rok odgovora. Na naše inzistiranje dobili smo odgovor "ovih dana". Kasnije je na email stigla potvrda o primitku upita uz obavijest da će email biti dostavljen nadležnoj upravi ministarstva.

Na besplatnom info telefonu Halo EU nismo dobili konkretan odgovor na naša pitanja jer će informacije o pojedinim poglavljima, tvrde, biti dostupne kad bude zaključeno svih 35 poglavlja.

I. Habjanec

Opatija. ACI, kompanija u većinskom državnom vlasništvu, koja upravlja sa 21 marinom na hrvatskoj obali, u prvom tromjesečju ostvarila je 28,6 milijuna kuna prihoda i bruto dobit u iznosu od 32.314 kuna. U priopćenju te tvrtke ne navodi se iznos neto dobiti, već se kaže da su prihodi za 2,7 milijuna

kuna viši od rezultata u istom razdoblju 2010. i za 1,6 milijuna kuna viši od plana za 2011. Najveći udjel u poslovnim prihodima prvog tromjesečja 2011. ima prihod stalnog veza, koji sa 79 posto udjela u ukupnim poslovnim prihodima bilježi povećanje od 7 posto u odnosu na isto razdoblje 2010. godine. Marine iz ACI-jeva sustava u prvom tromjesečju 2011. ostvarile su 22,6 milijuna kuna prihoda stalnog veza. Najviši prihod od stalnog veza ostvarile su ACI marine Split i Dubrovnik sa po 2,5 milijuna kuna, ACI marina Opa-

tija sa 2,3 milijuna kuna, ACI marine Umag i Cres sa 2,2 milijuna kuna te ACI marina Rovinj sa 1,8 milijuna kuna. Od ostalih prihoda slijede ostale usluge nautičarima sa 6 posto, uz povećanje 46 posto u odnosu na lani. Prihodi zakupa sa 9% udjela povećani su za 24% u odnosu na prošlogodišnje prihode.

Od ukupno ostvarenog poslovnog prihoda 39,5% ili 11,3 milijuna kuna odnosi se na prihode na domaćem tržištu, dok se 60,5% ili 17,2 milijuna kuna odnosi na poslovne prihode ostvarene na stranom tržištu. B.hr

Istraturist 2013. počet će realizirati četiri nova projekta ulAžu U Punti planiraju uređenje hotela Adriatic i dviju depandansi, završit će odmaralište Stella Maris, ulažu u kampove, a znatnu svotu i u marketing

U umaškoj hotelsko-turističkoj kući Istraturist ove godine očekuju nastavak trenda rasta (koji je prošle godine iznosio 4,4 posto) i smanjenje zaduženja, a predsjednik Uprave Željko Kukurin ističe kako trenutačne rezervacije daju naznake dobre sezone.

Istraturist obuhvaća 15 smještajnih objekata, od čega šest hotela, četiri apartmanska naselja i pet kampova.

Prošle i ove godine ulaže se ukupno 12,1 milijun eura u daljnju diferencijaciju i poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga. U strategiji kompanije sljedećih je godina zacrtano

su i marketinške aktivnosti.

U sklopu klastera sjeverozapadne Istre tvrtka Istraturist inicirala je okupljanje četiriju turističkih zajednica i ostalih partnera na kreiranju zajedničkog marketinškog plana za destinacijski menadžment Umaga.

Privatna inicijativa snimio hrvoje dominić

dogaaji

ž. KuKurIN, predsjednik Uprave, kaže da zauzimaju 14% tržišnog udjela Istre

podizanje operativne efikasnosti, a 2013. godine počinju novi investicijski ciklus.

Kukurin nije želio navesti točan iznos planiranih investicija, ali kaže kako je riječ o četiri projekta. U naselju Punta Umaga, planira se uređenje hotela Adriatic i dviju depandansi.

1,8 milijuna noćenja

U tom se razdoblju planira i finalizacija odmarališta Stella Maris. Čekaju se i rezultati natječaja za dodjelu koncesije za turističko zemljište kako bi počelo ulaganje u kampove. Kao četvrtka stavka, tu

"Istraturist i Sol Melia prošle su godine odlučili da će marketing usmjeriti na promociju destinacije. Zbrojeni marketinški budžeti koji će ove godine promovirati Umag procjenjuju se na 40 milijuna kuna", ističe Kukurin.

Umag će ove godine ugostiti pet velikih međunarodnih sportskih i glazbenih manifestacija čija se marketinška vrijednost procjenjuje na 30 milijuna kuna. Samo na ATP Umagu očekuje se 80.000 posjetitelja. Na pitanje zašto se kao inicijator destinacijskog menadžmenta ističe jedna privatna kompanija, a ne lokalna turistička zajednica, Kukurin odgovara da je i sam sebi postavljao to pitanje s obzirom da u nekim drugim regijama takva inicijativa dolazi upravo iz samog turističkog sustava.

Unutar klastera pokrenute su aktivnosti razvoja turističke infrastrukture i proizvoda radi produljenja sezone.

Maja Grbić

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 5/5/2011

KONFERENCIJA

U Bolu i međunarodni stručnjaci

Zagreb. U Bolu na Braču od 26. do 28. svibnja održat će se 9. međunarodna konferencija Izazovi Europe: Rast i konkurentnost - preokretanje trendova, na kojoj će sudjelovati ugledni međunarodni i domaći ekonomski stručnjaci, najavili su jučer organizatori - splitski Ekonomski fakultet.

Posebni gost konferencije je

Dani Rodrik, profesor međunarodne političke ekonomije na Harvardu. U središtu pozornosti konferencije bit će pitanja konkurentnosti i gospodarskog rasta, o čemu će na okruglom stolu raspravljati ministrica financija Martina Dalić, ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek, glavna ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Mađarević Šujster... i predstavnici velikih domaćih tvrtki. Najavljen je američki makroekonomist Paul Davidson, "najveći živi postkejnezijanac“. H

slOvENCI U vIROvItICI

Energana na biomasu od 34 milijuna eura

Virovitica. Čelnici grada Virovitice i slovenske tvrtke Green Power obnovljivi izvori energije potpisali su jučer ugovor o pravu građenja, a riječ je o 34 milijuna eura vrijednoj investiciji u energanu za preradu biomase. Direktorica tvrtke Janja Postružnik najavila je da će energana koristiti najnovi-

je svjetske tehnologije koje ne uključuju spalionicu već samo procese koji nemaju štetnih utjecaja na okoliš. Potpisivanjem ugovora stvoreni su uvjeti za izradu građevinske dokumentacije i dozvola, a nakon toga počet će gradnja elektrane u kojoj će se zaposliti 50 ljudi. Ugovorom je obuhvaćeno neizgrađeno građevinsko zemljište od 30.658 kvadrata.

Virovitički gradonačelnik Ivica Kirin ističe da je riječ o pilot-projektu te da se investicija radi u dogovoru s Ministarstvom zaštite okoliša. H

Jalov posao radi malo političkih bodova BEsMIsAO MODElA B+ Vlada zapravo banke potiče da popuste kočnice i lakše ulete u rizične kredite jer, eto, ona će im pokriti do 30 posto eventualnoga gubitka. Banke bi pritom morale ponuditi kamatu nižu od prosječne, dakle smanjiti svoju zaradu iz koje u redovnom poslovanju vuku svoja 'jamstva' za pokrivanje rizičnih kredita i eventualnih gubitaka Ministrica financija Martina Dalić najavila je da će već ovoga tjedna još jednom uvjeravati vodeće bankare u prednosti sudjelovanja u realizaciji Vladina modela B+. Fijasko prve HBOR-ove aukcije pokazao je da je Vladino poboljšanje jamstvenog fonda za poticaj gospodarskog razvitka bilo jalov posao. Njezin je rezultat čak lošiji nego ishod jedine prošlogodišnje aukcije po starome modelu B. Po starome modelu prošle je godine odobreno 36,93 milijuna kuna jamstava, a ove samo 22 milijuna kuna. Prošlogodišnji rezultat ocijenjen je katastrofalnim, što je i Vlada priznala poboljšavanjem staroga modela B, a rezultat prve ovogodišnje aukcije sam po sebi govori koliko je pritom bila uspješna.

Činjenica da su na aukciji na kojoj je HBOR ponudio 150 milijuna kuna samo tri banke dostavile ponudu u vrijednosti od 79 milijuna kuna, a k tomu su dvije od njih ponudile kamatne marže koje su kamatu koju bi plaćali korisnici kredita podigle na 8,3 posto, odnosno za jedan do dva posto iznad prosječne kamate na dugoročne kredite koje odobravaju poslovne banke, dovoljno jasnim jezikom govore kako ih ni ovotjedno nagovaranje ministrice Dalić neće uvjeriti da im se isplati uz državna jamstva kreditirati poduzetničke investicije ako nisu sigurni u njihove potencijale.

Mogu i sami

Još prošle godine, nakon kraha jedine HBOR-ove

aukcije po modelu B, bankari su potiho novinarima objašnjavali da kvalitetne i pouzdane poduzetničke investicije i sami, bez pomoći države, i te kako rado i zdušno kreditiraju, jer im donose zaradu. One rizične dvojbena ishoda ni uz državna jamstva nisu spremni pratiti, a pogotovo ne s manjim kamatama od onih koje odobravaju kvalitetnim investicijama svojih ponajboljih klijenata. Što je, primjerice, dobila Erste banka čiju je ponudu vrijednu 22 milijuna kuna HBOR jedinu prihvatio jer će ponuđena kamatna marža rezultirati kamatom nešto manjom od prosječne bankarske kamate na dugoročne kredite? Dobila je dodatni posao koji mora obaviti kako bi HBOR uime

MARtINA DAlIć, ministrica financija, može bankare uvjeravati koliko god hoće, ali teško će ih uspjeti uvjeriti da su im računice krive i da im se isplati iz petnih žila podržati Vladin model B+ snimio hrvoje dominić

države odobrio realizaciju kredita, a zauzvrat će državnim jamstvom dodatno osigurati trećinu odobrenih kredita – oko sedam milijuna kuna. Ako je pogrešno procijenila investiciju pa ona propadne, lako će naplatiti tih sedam milijuna kuna za koje jamči država, ali će okapati oko spašavanja ostatka glavnice od 15 milijuna kuna, kao što se bori i sa svim svojim lošim i rizičnim kreditima koje odobrava bez državnih jamstava. Nije baš neka utjeha.

Jamstva ne znače puno

Kad se bolje razmisli, Vlada svojim modelom B+ zapravo banke potiče da popuste kočnice i lakše ulete u rizične kredite jer, eto, ona će im pokriti do 30 posto eventualnog gubitka. Banke bi

pritom morale ponuditi kamatu nižu od prosječne, dakle smanjiti svoju zaradu iz koje u redovnom poslovanju vuku svoja "jamstva" za pokrivanje rizičnih kredita i eventualnih gubitaka.

Zato ministrica Dalić može bankare uvjeravati koliko god hoće, ali teško će ih uspjeti uvjeriti da su im računice krive i da im se isplati iz petnih žila podržati Vladin model B+ nudeći izdašnije ponude na HBORovim aukcijama kako bi se uz državna jamstva lakše upustili u plasiranje rizičnijih investicijskih kredita.

Ipak je to prevelik rizik, a samo zato kako bi Vlada prikupila pokoji politički bod jer je svojim jamstvima pripomogla u oživljavanju poduzetničkih investicija.

Zoran Daskalović

mediji/ marketing/ prodaja

HRVATSKA KAO BREND Najpoznatiji hrvatski brend u svijetu jest grad Dubrovnik, no njime se loše upravlja, smatra Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za međunarodne odnose, koja upozorava na to da je brend i istina, koja u slučaju Dubrovnika podrazumijeva, primjerice, i gužve. Glavni je suvenir Zagreba, pak, licitarsko srce, koje je ponajprije simbol Hrvatskog zagorja i ima malo veze s današnjim Zagrebom

arhiva business.hr

Četvrtak 5/5/2011

U brendiranju staromodni i ponekad lažljivi

14-15

business.hr Četvrtak 5/5/2011

U

mjesto tradicionalnih klišeja, u promoviranju i brendiranju Hrvatske naglasak bismo trebali staviti na očuvan okoliš i suvremene aspekte kulture, predložili su sudionici okrugloga stola o javnoj diplomaciji, nacionalnom brendingu i imidžu.

Dizajner Davor Bruketa Hrvatsku vidi kao ekološki vrt Europe i smatra da se njezin imidž u svijetu treba graditi na prirodnim ljepotama, obilju pitke vode, ekološkoj poljoprivredi, ali i električnom automobilu, vjetroelektranama...

"Prije nego što nešto počnemo prodavati kao imidž, moramo se dogovoriti što bi to trebalo biti i po čemu smo jedinstveni, prepoznatljivi, kao što su Talijani poznati po dizajnu, a Nijemci po funkcionalnosti", kaže Bruketa.

Okrugli stol održan je u utorak u organizaciji Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija te njemačke Zaklade Hanns Seidel.

arhiva business.hr

> mediji > marketing > prodaja

ZORan MiHaJlOvić, privremeni ravnatelj Hrvatskog radija

Istraživačica s Instituta za međunarodne odnose ističe da se povijest i kultura trebaju predstaviti na suvremen način kako bi bili upečatljiviji današnjem turistu. Iako postoje mnogi aspekti suvremenosti i 55 posto turista nas smatra mondenom, trendovskom destinacijom, ti se aspekti rijetko koriste u promociji.

Kao primjer Jelinčić uzima grad Zagreb, čija je promocija raspršena poput staromodne razglednice s bezbroj malih sličica, a jedan od glavnih suvenira je licitarsko srce iako je to ponajprije simbol Hrvatskog zagorja i ima malo veze s današnjim Zagrebom.

S druge strane, 55 posto hotelskih gostiju od Zagreba očekuje nova iskustva i doživljaje, pokazuju ankete. Zašto se u promociji ne bi više koristili motivi poput Marije Ju-

Najpoznatiji hrvatski brend u svijetu jest grad Dubrovnik, složili su se svi sudionici drugog panela posvećenog upravo nacionalnom brendiranju, ali Daniela Angelina Jelinčić s Instituta za međunarodne odnose upozorava na loše upravljanje tim brendom.

"Govoreći o brendiranju Hrvatske, svi spominju kulturu, a na tom području vlada kaos. Brend je dogovor, isto kao i jezik, ali je brend i istina.

Turistima se ne prikazuje cijela slika Dubrovnika; kruzeri, gužve na ulazu u pojedine kulturne objekte", kaže Daniela Angelina Jelinčić.

snimio s. ćetković

Promocija Zagreba

HRT

CROPaK

Mihajlović u Radijskom odboru EBU-a

Ambalaža Podravke,Vindije... na modnoj reviji

Zoran Mihajlović, privremeni ravnatelj Hrvatskog radija, izabran je za člana Radijskog odbora EBU-a (European broadcasting union), europskog udruženja javnih radio-televizija, priopćili su s HRT-a.

Izabran je na mandat od dvije godine. HRT je punopravan član EBU-a od 1993. B.hr

U sklopu festivala ambalaže, FEST.A CROPAK, u organizaciji Tectusa, Instituta za ambalažu i tiskarstvo i časopisa Ambalaža, u Zagrebu će se 6. svibnja prikazati i revija haljina od ambalažnih materijala pod nazivom "Kopčaj me selotejpom". Haljinu od višeslojne kartonske ambala-

že, u koju se pakira Vindijino Mlijeko ‘z bregov, dizajnira Đurđica Vorkapić iz ateljea HippyGarden iz Zagreba. Pakiranja Podravkinih proizvoda Dolcela materijal su za modni atelje eNVy room iz Zagreba.

Haljinu od višeslojne kartonske ambalaže, u koju PIK Rijeka pakira Tonka mlijeko, dizajnira Silvija Banovec iz Salona mode Banovec iz Zagreba, a haljinu će od ambalaže zadarske Maraske dizajnirati Andrijana Subotić Pjajčik, modni atelje Etna Maar iz Zagreba. B.hr

liCiTaRSKO SRCe ponajprije je simbol Hrvatskog zagorja i ima malo veze s današnjim Zagrebom arhiva business.hr

rić Zagorke, suvremenih zdanja poput Arene Zagreb, manifestacije kao što su festival Daniela angelina Jelinčić, Institut za međunarodne odnose: Povijest i kultura trebaju se predstaviti na suvremen način kako bi bili upečatljiviji današnjem turistu

jazz glazbe ili suvremenog kazališta, pa na kraju i redizajnirane Startasice, nabraja Jelinčić.

Stereotipi i šanse

Glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Bach u svojoj je prezentaciji istaknula kako su danas mnoge kompanije poznatiji i jači brendovi od samih država. Zemlja s najjačim imidžem u svijetu 2008. bila je Njemačka, a godinu kasnije primat je preuzeo SAD. "Imidž pojedinih država uslijed financijske krize, prirodnih katastrofa i bliskoistočne krize postao je krhkiji nego ikada", kaže Bach.

Ona smatra da se u Hrvatskoj puno i dobro radi na brendiranju, prije svega u turizmu, ali je posljednje ispitivanje pokazalo da više od 60 posto ispitanih smatra da se u Hrvatskoj na tome ne radi dovoljno.

Docent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i suvlasnik PR agencije Millenium promocija Božo Skoko naveo je neke rezultate istra-

živanja o imidžu Hrvatske u zemljama regije, od Slovenije do Makedonije. Glavni je zaključak kako stanovnici svih zemalja bivše Jugoslavije percipiraju Hrvatsku puno pozitivnije od slike koju stvaraju njihovi mediji.

"U Srbiji najpozitivniju sliku o Hrvatskoj imaju oni koji su nakon rata boravili u našoj zemlji. Svuda, osim u Sloveniji, vrlo je naglašen stereotip o Hrvatskoj kao kulturnoj zemlji, a na prvom su mjestu more i prirodne ljepote. Taj pozitivni imidž nije dovoljno iskorišten s ekonomskog aspekta, posebice u Makedoniji. Njima je naša zemlja svojevrsni ideal, a s Makedonijom nemamo posebno razvijene odnose", smatra Skoko.

Na pitanje je li u tom slučaju zakazala gospodarska diplomacija, pokušao je odgovoriti Mladen Andrlić, ravnatelj Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Od njega se, međutim, mogao čuti samo klišeiziran odgovor prema kojem je di-

DAN D

Mladi dizajneri opet u klaonici Zagrepčanke “Svježe! Mlado! Kvalitetno!” novi je slogan Dana D, Dana dizajna, koji će se ove godine održati 11. i 12. lipnja. U skladu s ciljem afirmacije mladih dizajnera, autori vizualnog identiteta Dana dizajna 2011. su studenti Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu.

U staroj klaonici Zagrepčanke drugu će se godinu zaredom predstaviti najbolja produkcija mladih dizajnera iz regije do 35 godina. Cilj je dati im prostor i priliku da se pokažu široj javnosti, prezentiraju se poduzetnicima te se upoznaju s kolegama iz drugih zemalja regije. Hrvatsko dizajnersko društvo kao organizator najavljuje bogat program predavanja, prezentacija, projekcija… Uz središnji dizajnerski sajam namijenjen mladim autorima i autoricama, prvi put ove godine održava se i prodajni sajam D-market. B.hr

NEVERGREEN KAMPANJA

Kreće Coctina web serija

NOVI VIZUAL rad je zagrebačkih studenata dizajna arhiva business.hr

Nakon regionalnog natječaja Cockta je otkrila nove zvijezde Nevergreen kampanje: osam mladih glumaca, pobjednika regionalnih natječaja iz šest zemalja, okupilo se u ožujku u Ljubljani i s dva ugledna redatelja snimilo TV spot i 10 epizoda Cocktine web serije Nevergreen. Serija je nastala pod palicom

slovenskog redatelja Mihe Knifica, a TV spot djelo je međunarodno priznatog redatelja i tvorca filmova s Islanda - Thora. TV spot predstavlja misteriozni ulaz u prvi dio web serije Nevergreen, koji će biti prvi put predstavljen 5. svibnja 2011. na web stranici www.cockta.eu.

Web serija prikazivat će se 10 tjedana, po jedna epizoda svaki tjedan. Cockta će tako zajedno s novim TV spotom biti prisutna na tržištima Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, BiH i Makedonije. B.hr

snimio saša ćetković

Gameri zreli za ozbiljan izdavački biznis ČASOPISI ZA RAČUNALNE IGRE Dokle god prodaja videoigara puDIZAJNER DAVOR BRUKETA Hrvatsku vidi kao ekološki vrt Europe

plomacija poput zaštitnog kišobrana, a država nije čarobni štapić.

Zamka (samo)kritike

Božo Skoko ističe kako je pri brendiranju zemlje osnovni problem pitanje našeg nacionalnog identiteta.

"On zapravo i čini sam brend, ali pitanje je koliko smo svjesni svojih prirodnih bogatstva. Hrvati često nemaju povjerenja u sebe i misle da je drugdje bolje. Kao zemlju broj jedan Hrvati najčešće ističu Njemačku, a sama Hrvatska im je negdje oko sedmog mjesta, dok druge nacije kao najpoželjniju zemlju ističu i vlastitu državu. Previše smo samokritični", kaže Skoko.

Novinar i bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Ante Gavranović na to je dodao kako se najviše negativnosti crpi iz samih medija i da ne znamo valorizirati ono što imamo, dok dizajner Davor Bruketa smatra kako je suvremeno priznati svoje dobre, ali i loše strane. "Možda i naša samokritika može biti dio nacionalnog identiteta", zaključuje Bruketa.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

tem retaila bude veća od prodaje on-line, igraća populacija bit će vjerna tisku, kaže Dario Zrno, glavni urednik Next Levela, novoga časopisa za računalne igre iza kojeg stoji tvrtka Webteh. Marketinški potencijal tržišta je velik: gamera je sve više i sve su stariji

I

ndustrija videoigara godinama bilježi rast.

Prema nekim procjenama, lani je njezina ukupna vrijednost premašila 100 milijardi dolara. Prije dvadeset godina pokrenuto tržište tzv. hardcore igrača, odnosno vjernih ljubitelja interaktivne zabave, danas je bogatije za velik tržišni udjel koji čine manje zahtjevni igrači - casual market.

"Većinom su to kupci Nintendovih konzola Wii i DS, a sve je više i igrača koji se igraju na hardverski sve jačim i softverski funkcionalnijim pametnim telefonima. Industrija se mijenja i sve većom snagom raznih on-line distribucijskih kanala, gdje se ističe platforma Steam na PC računalima. Tu su i igre za masovno igranje putem mreže poput World of Warcrafta, koje izdavačima donose milijunske zarade putem mjesečnih pretplata", ističe Dario Zrno, glavni urednik Next Levela, novoga časopisa za računalne igre na hrvatskom tržištu.

U takvoj situaciji rastućeg tržišta, kao i on-line izdanja o igrama, tiskani su časopisi važan komunikacijski kanal prema čitateljima koji izdavači i većinski platform holderi (Sony, Microsoft i Nintendo) redovito kori-ste. Potvrđuje to primjer američkoga Game Infor-mera, časopisa za vide-oigre s najvećom nakladom na svijetu - više od četiri milijuna primjeraka mjesečno, koji izdaje jedan od najjačih američkih prodavača videoigara s više od 6500 trgovina u Americi i Europi.

Izrasli iz Gameplaya

Upravo na primjeru Game Informera, koji je po nakladi među prvih deset časopisa u Americi, može se vidjeti vjernost igraće populacije prema tiskanim izdanjima, koja će još dugo uspješno funk-cionirati uz on-line izdanja.

Zrno procjenjuje barem još četiri-pet godina, dokle god prodaja igara putem retai-

MULTIPLATFORMA Časopis čiji je prvi broj izdan u 16,5 tisuća primjeraka početak je projekta. U idućih šest mjeseci plan je pokretanje on-line trgovine te loyalty programa

DRUŠtVeNe mReŽe

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 5/5/2011

la bude veća od prodaje putem on-linea.

Iza Next Levela stoji tvrtka Webteh, najveći hrvatski i regionalni servis za internetsko plaćanje, koja je prepoznala potencijal u projektu koji bi ujedinio sve ono što svaki gamer želi: časopis, on-line trgovine te loyalty program.

Ekipa koja danas broji 15 ljudi i stoji iza Next Levela ima dugogodišnje iskustvo u časopisima za računalne igre još iz vremena časopisa Hacker i PSX koje je tvrtka Janus Press prodala Europapress holdingu (EPH), a nakon nekog vremena su ugašeni. Dio ekipe tada je u sklopu NCL-a, odnosno Nacionala, pokrenuo časopis Gameplay. Ta ekipa, na čelu s glavnim urednikom Zrnom, okosnica je sadašnjeg Next Levela, čiji je prvi broj stigao na tržište s tiražom od 16,5 tisuća primjeraka.

Na tržištu ima mjesta jer je PC Play, koji izdaje Vidi, s mjesečnog ritma izlaženja prešao na izlaženje dva puta godišnje.

"Ime Next Level sugerira velik korak naprijed u ujedinjavanju onoga što je nedostajalo ne samo u Hrvatskoj nego i u regiji. Vlasnici tvrtke Webteh, i sami zaljubljenici u videoigre, prepoznali su entuzijazam grupe

Polovica poslodavaca pregledava profile Čak 80 posto posloprimaca koji koriste internet ima profil na društvenim mrežama: njih 96% ima profil na Facebooku, a slijede LinkedIn (34%) te Twitter (24%). Pokazalo je to istraživanje o tome mijenjaju li društvene mreže način kako se dolazi do posla i zaposlenika i njima upravlja, koje su među

bRojka

4

milijuna primjeraka mjesečno premašuje naklada američkoga Game Informera, koji izdaje jedan od najjačih američkih prodavača videoigara s više od 6500 trgovina u Americi i Europi

ljudi koja već gotovo petnaest godina zajedno radi na časopisu za videoigre", objašnjava Zrno.

Rast tržišta

Ulaganja u časopis za videoigre, prema Zrninim saznanjima, najveća su u ovome dijelu Europe. No to je samo prvi korak u ostvarenju cilja da se u idućih šest mjeseci pokrene i on-line trgovina te loyalty program.

"I sami smo gameri i dobro znamo koliko je važno imati mogućnost nabaviti videoigre i druge proizvode od prvog dana prodaje u Europi, i to po konkurentnoj cijeni. Samo rijetke igre u ovoj industriji u prodaji mogu opstati dulje od mjesec dana, pa i kraće", objašnjava Zrno.

A marketinški je poten-

Više od 40 posto ukupne igraće populacije na svijetu čine žene

više od 1900 posloprimaca i 70 poslodavaca proveli portal MojPosao i magazin o web poslovanju Netokracija.

Gotovo dvije trećine ispitanika (64%) među svojim prijateljima, kontaktima i followerima ima osobe iz poslovnog okruženja. Većina ih pazi što objavljuje na profilu (njih 65%), uzimajući u obzir da njihov budući poslodavac može pregledati njihov profil te na temelju toga donijeti odluku o (ne)zapošljavanju.

Gotovo polovica njih (49%) priznaje da pregledava profile kandidata na društvenim mre-

žama. Najčešće na LinkedInu (80%) i Facebooku (66%), dok je na Twitteru profile kandidata provjeravalo njih 11%. Najviše ih (43%) ne čini ništa kada naiđe na neprikladan sadržaj, ali 40% ih priznaje da je takav sadržaj utjecao na odluku o (ne)zapošljavanju. Međutim, njih 51% ustvrdilo je i da profil kandidata može pozitivno utjecati na tu odluku.

Većina tvrtki (72%), pokazalo je to sutraživanje, nema definirano kakvo se ponašanje na društvenim mrežama očekuje od zaposlenika. B.hr

cijal velik: u Hrvatskoj je više od 120.000 ljudi kupilo PlayStation 3, barem se povremeno igraju na toj konzoli, a tu treba uračunati i vlasnike drugih kućnih konzola, kao i prijenosnih, među kojima se ističe Nintendo DS, te posebice vlasnike PC računala koje prema posljednjem istraživanju ima više od 50 posto kućanstava u Hrvatskoj.

Zrno kaže da je tržište i te kako razvijeno i ima tendenciju rasta, jer se rađaju novi grači, primjerice oni koji se igraju na nekoj društvenoj mreži ili na pametnim telefonima, odnosno tablet računalima. Videoigre, naime, već dugo nisu rezervirane samo za najveće fanove, već su dio velike zabavne industrije u koju ubrajamo i filmove i glazbu. Potvrđuje to i podatak da će svaki veći kinohit imati i svoju videoigru, što je samo jedan od modela promocije i poslovanja izdavača.

ne uživaju samo tinejdžeri.

Upravo suprotno, prosječna dob gamera je 34 godine.

U Americi je, primjerice, prošle godine čak 26 posto igrača bilo starije od 50 godina, a najčešći su kupci videoigara osobe starije od 40 godina. Predrasuda je i da su videoigre namijenjene samo muškoj populaciji, više od 40 posto ukupne igraće populacije na svijetu čine žene", objašnjava Zrno.

Prema nekim procjenama, gamer prosječno kupi 5-6 videoigara godišnje, uz barem jednu igraću platformu te popratni igraći hardver, što je previše novca za sve one koji nemaju

Ciljne skupine

"S našim prijašnjim izdanjima imali smo dvije ciljne skupine - jednu, malo veću od 14 do 18 godina, te drugu od 18 do 28 godina. Manji dio naše publike imao je i više od 50 godina. S časopisom Next Level ciljamo na još veći postotak starije ciljne skupine kako bi ona postala i ključna, jer svjetska istraživanja govore u prilog tezi da su, suprotno našim predrasudama, igre, popularno pogrešno nazvane igricama, zabava koju

Imate lI u životopisu navedene svoje profile na društvenim mrežama?

osobna primanja, pa je logično da kupci igara imaju u prosjeku više od 40 godina.

"Naši čitatelji vole svaku vrstu interaktivne zabave, vole film i glazbu, tehnologiju i urbane trendove.

Riječ je o srednjoj i višoj srednjoj dohodovnoj skupini. Next Level multiplatformski je časopis za videoigre koji prati trendove iz svijeta interaktivne zabave i videoigara, a sadržaj je konceptom prilagođen svim uzrastima te svim kategorijama igrača, od najzahtjevnijih do onih koji uživaju u obiteljskim casual igrama te igrama na društvenim mrežama", kaže Zrno.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

DaRIo ZRNo, glavni urednik časopisa za računalne igre Next Level, na čelu je grupe ljudi koja već 15-ak godina zajedno radi na časopisu za videoigre

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 5/5/2011

RASLI KREDITI

Erste zaradio 26 posto više

Neto dobit Erste banke porasla je u prva tri mjeseca ove godine na 148,4 milijuna kuna, što je 26,8 posto više u odnosu na isto razdoblje lani.

Banka je 13,3 posto povećala prihoda iz redovnog poslovanja, sa 473 milijuna kuna u prvom lanjskom kvartalu na 535 milijuna kuna u 2011. godini.

Ukupni krediti i potraživanja od klijenata krajem ožujka ove

VISINA KAMATE NEPOZNATA

Portugalu 78 mlrd. eura od EU i MMF-a obraćanju okarakterizirao je zajam zahtjevnim, naglasivši kako je ipak nešto povoljniji od onih odobrenih Irskoj i Grčkoj.

"Program ne predviđa provođenje dodatnih fiskalnih mjera u ovoj godini te donosi blaže rezanje deficita od onog koji je prethodno odredila vlada", kazao je Socrates, koji se kao premijer žestoko protivio takvom aranžmanu.

JOSE SOcRATES, tehnički šef portugalske vlade, oštro se protivio uzimanju zajmova i zahtijevao je velike rezove arhiva business.hr

Zahtjevni zajam, koji je uspio dogovoriti portugalski premijer u ostavci Jose Socrates, nešto je povoljniji od irskog i grčkog, ali je upravo ono što je Socrates želio izbjeći - novo zaduživanje Portugal je nakon višemjesečnih nagađanja u utorak postao treća zemlja eurozone koja će dobiti financijsku pomoć od MMF-a i Europske unije, čime se pridružio posrnulima Grčkoj i Irskoj. Trogodišnji paket vrijedan 78 milijardi eura odobren je Portugalu nakon što vladajuća garnitura u parlamentu nije uspjela progurati mjere štednje kojima bi smanjila proračunski deficit s lani zabilježenih devet posto BDP-a.

Portugalski premijer u odlasku Jose Socrates u kratkom televizijskom

Bez otpuštanja - zasad

Prema uvjetima po kojima je zajam dobiven, proračunski manjak Portugala u ovoj godini mora biti smanjen na 5,9 posto BDP-a, dok ga je vlada mjerama štednje namjeravala srezati na 4,6 posto. U iduće dvije godine portugalski bi deficit trebao doseći razinu od tri posto.

Socrates je također objavio kako rezanja plaća i otpuštanja u javnom sektoru neće biti, kao ni uvođenja posebnih poreza ni promjena oko minimalne dobi za umirovljenje, no detalji aranžmana poput kamatne stope po kojoj je zajam odobren javnosti nisu prezentirani. Sredinom lipnja na naplatu im stiže obveznica od sedam milijardi eura i prijevremeni izbori zakazani za 5. lipnja.

Zajmove MMF-a i Europske unije dosad su dobile dvije zemlje eurozone - Grčku je od bankrota spasilo 110 milijardi eura u svibnju prošle godine, a prije pola godine Irskoj je dodijeljeno 85 milijardi eura pomoći. B. St.

godine iznosili su 36,3 milijardi kuna, što je 3,8 posto više u odnosu na kraj 2010. godine, kada su iznosili 35 milijardi kuna. Time je banka nastavila prošlogodišnji trend, kada je godinu završila s rastom ukupnih kredita od 7,9 posto.

Povećanje ukupnih kredita u prvom tromjesečju tekuće godine posljedica je povećanja kredita pravnih osoba, dok se krediti stanovništvu nisu znatnije mijenjali u odnosu na usporedno razdoblje prošle godine, navodi se u izvještaju banke. B. St.

LIKVIDNOST

Mediteranskoj minus od 650.000 kuna Mediteranska plovidba je u prvom kvartalu ove godine zabilježila 647.500 kuna gubitka, a u istom prethodnom razdoblju poslovala je sa 683.900 kuna dobiti, vidljivo je iz konsolidiranog financijskog izvješća objavljenog na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi bili su manji za oko tri milijuna kuna u odnosu na prvi

kvartal 2010. i iznosili su 10,3 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi Mediteranske plovidbe smanjeni sa 13 na 10,9 milijuna kuna. Najveći dio prihoda u iznosu od 6,8 milijuna kuna ostvaren je na inozemnom tržištu, a ostatak se odnosi na prihode od domaćeg linijskog prijevoza te prihode od najma.

Ovakvi rezultati poslovanja nisu u skladu s planiranima, a posljedica su havarije broda Atlantik frigo, što je uzrokovalo probleme s likvidnošću, navela je uprava korčulanske kompanije u svojem komentaru. B. St.

Magma bi bez prod bila u minusu od 4 UPITNA ODRŽIVOST BROJKI Potkraj prošle godine Magma zbog nelikvidnosti nije mogla na vrijeme nabaviti novu robu pa su prva dva mjeseca ove godine za tvrtku bila izgubljena, a prihodi od prodaje za prvo tromjesečje bili su ispod plana

GORANKO FIŽULIć pred zahtjevnim je zadatkom spašavanja kompanije sniMiO hrvOJe DOMiniĆ

Magma grupa je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila konsolidiran prihod u iznosu od 205,4 milijuna kuna i sveobuhvatnu konsolidiranu dobit u iznosu od 70,7 milijuna kuna, a u istom razdoblju prošle godine prihod je iznosio 159,3 milijuna kuna i ostvaren je gubitak u iznosu od 19,6 milijuna kuna, objavljeno je u srijedu na Zagrebačkoj burzi. Naizgled odličan rezultat Magme samo je posljedica jednokratnih stav-

ki, upozoravaju analitičari.

Prvo ovogodišnje tromjesečje ujedno je prvo izvještajno razdoblje nakon prodaje 51 posto udjela u društvu Adria Design nakon čega prihodi koji se od-

BROJKA

nose na segment Turbo limač (samostalna Turbo limač prodajna mjesta) više nisu dio konsolidiranih prihoda Magma grupe.

Prodaja pala 38 posto

Stoga, napominje se u izvješću, prihod ostvaren u prvom tromjesečju ove godine nije usporediv s prihodom prvog tromjesečja prethodne godine jer je maloprodajna mreža grupe u prvom tromjesečju 2010. poslovala na ukupno 64.044 četvornih metara, a u prvom kvartalu ove godine na 31.784 četvorna metara, što je smanjenje za 50,4 posto.

Ukupni poslovni prihodi porasli su 28,9 posto, na 205 milijuna kuna, dok su poslovni rashodi smanjeni 22 posto, na 132 milijuna kuna.

Treba reći da je tvrtka krajem prošle godine zapala u probleme s likvidnošću, što je rezultiralo nemogućnošću adekvatne nabave robe.

"Grupa je u ovu godinu ušla s nedostatnom razinom zaliha potrebnom za ostvarenje poslovnog plana, a prva značajnija punjenja zaliha i asortimanska poboljšanja ostvarena su tek početkom ožujka

BROJKA

31.784 205,4 četvorna metra iznosi maloprodajni kapacitet Magme

milijuna kuna iznosio je konsolidirani prihod Magme

DRVNA INDUSTRIjA

PRENISKA PONUDA

Drvna industrija Finvest Corp. u prva tri mjeseca ove godine izgubila je 10,49 milijuna kuna, stoji u objavi na Zagrebačkoj burzi. Ukupni prihodi tvrtke iznosili su 35,52 milijuna kuna, tristotinjak tisuća više nego u prvom kvartalu 2010., dok su ukupni rashodi iznosili 47,03 milijuna kuna. Tvrtka je zabilježila neto povećanje novčanog toka od 2,76 milijuna kuna. B. hr

Povjerenstvo za prodaju 51 posto dionica Telekoma Srbije jučer je preporučilo Vladi Srbije da ne prihvati popravljenu ponudu Telekoma Austrije vrijednu 1,1 milijardu eura.

Telekom Austrije je u dodatnom roku, koji je jučer istekao, svoju prvu ponudu podigao sa 950 milijuna eura na 1,1 milijardu eura, ali kako je Vlada Srbije ranije odlučila da je 1,4 milijarde eura najniža cijena koju će pri-

Finvest u gubitku, Srbija odbija povećali gotovinu Telekom Austrije

hvatiti za većinski paket dionica TS-a, povjerenstvo je odlučilo preporučiti odbijanje dorađene ponude. Osim što je ponudio 300 milijuna eura manje, Telekom Austrije predložio je i da odmah isplati 800 milijuna eura, a ostatak u sljedećih devet godina. Kako se Vlada Srbije, zbog snažnih otpora sindikata, oporbe i većeg dijela javnosti prodaji Telekoma, čvrsto obvezala da ga neće prodavati ispod cijene od 1,4 milijarde eura, vjerojatno je da će prihvatiti preporuku svojega povjerenstva o prodaji TS-a. Z.D.

bIVŠI EIG

Proficio izgubio još 3,38 mil. kuna

Proficio je nakon 80,13 milijuna kuna gubitka u 2009. godini prošle godine izgubio još 3,38 milijuna kuna.

Ukupni prihodi tvrtke u 2010. godini iznosili su 17,08 milijuna kuna, a rashodi su dosegli 20,47 milijuna. Prihodi od prodaje iznosili su 4,33 milijuna kuna, gotovo četiri puta više nego 2009., a poslovni su prihodi dosegnuli 9,52 milijuna kuna. B.hr

bROjKA

121,4 milijuna kuna iznosio je gubitak Dalmacijavina u 2010. godini prema podacima objavljenima u srijedu na Zagrebačkoj burzi

daje Turbo limača Američke tvrtke i dalje natprosječno 40 mil. kuna puno idu u stečaj KOMENTAR

DAVOR ŠPOljAR, analitičar Erste banke, upozorava kako je Magma opterećena troškovima restrukturiranja kroz koje kompanija prolazi, kao i problemima u upravljanju radnim kapitalom arhiva business.hr

pa su prihodi od prodaje za prvo tromjesečje još uvijek bili ispod plana", poručuju iz Uprave Magme.

"Magma je u prvom kvartalu ostvarila prihod od prodaje na razini od 95 milijuna kuna, što je pad od 38 posto. Međutim, usporedba prvog kvartala prošle godine s ovim kvartalom nije moguća jer isključuje prihode iz segmenta Turbo limača. Turbo limač, kao posljedica prodaje 51 posto udjela u kompaniji Adria Design, izlazi iz konsolidacije grupe, a Magma na temelju te transakcije istodobno ostvaruje jednokratni ostali prihod od 110 milijuna kuna koji pomaže kompani-

bROjKA

15,8

kuna iznosi cijena Magmine dionice

ji da ostvari kvartalnu dobit od 70 milijuna kuna", objasnio je Davor Špoljar, analitičar Erste banke.

Prihod po kvadratu veći

Paušalno gledano, dodaje Špoljar, bez te pozitivne jednokratne stavke neto stavka bi bila oko 40 milijuna kuna u crvenom, što bi značilo daljnje pogoršanje u odnosu na prošlogodišnji rezultat. Vrijedi napomenuti da je i takav rezultat vjerojatno opterećen troškovima restrukturiranja kroz koje kompanija prolazi, kao i problemima u upravljanju radnim kapitalom.

"Ono što vrijedi izdvoji-

bROjKA

70,7

milijuna kuna iznosila je konsolidirana dobit Magme u prvom kvartalu

Veljko Drakulić, direktor Bonlinea, zastupnika rejting kuće Dun & Bradstreet za Hrvatsku

ti kao pozitivan pomak jest rast prihoda po četvornome metru, koji se sa 2300 kuna popeo na gotovo 3000 kuna, iako tek treba raščlaniti koliko je taj rezultat posljedica produljene sezone sniženih cijena i rasprodaja zaliha prema održivosti tih brojki", zaključio je.

Prvo tromjesečje obilježile su aktivnosti vezane uz uspostavu novog poslovnog modela, restrukturiranja maloprodajne mreže, prijenos poslovanja te usklađivanje svih operativnih i poslovnih procesa, što je rezultiralo i dodatnim troškovima, ističu iz Magme.

Nikola Sučec

bROjKA

19,6

milijuna kuna Magma je izgubila u lanjskom prvom kvartalu

Tvrtke su skratile rokove plaćanja, ali oni su i dalje mnogo dulji nego prije recesije, a i zapošljavaju mnogo sporije nego 2007. i 2008. godine, pa se može očekivati da će trebati deset godina za povratak na prijašnje stope zaposlenosti Prema zadnjim podacima kojima raspolažemo, američke tvrtke manje kasne s plaćanjem faktura. U posljednjih godinu dana broj stečajeva smanjen je za 13 posto. Postotak kašnjenja u plaćanju američkih tvrtki mnogo je manji od onog koji je bio u recesijskom razdoblju, ali ipak mnogo veći od razdoblja prije recesije.

Oporavak poduzeća razlikuje se od sektora do sektora. Najviše su pogođeni sektori građevine (70 posto stečajeva više od prosjeka) i transporta (54 posto više stečajeva od prosjeka), a

države s najviše stečajeva su Nevada i Kalifornija. S plaćanjem najviše kasne sektori proizvodnje, autoindustrije i telekomi.

Iako se gospodarstvo oporavlja, nekoliko rizika i dalje prijeti zemlji.

Nezaposlenost je svedena na stopu od 9 posto, što je najniže još od početka 2009. godine, ali dugoročna prognoza nije obećavajuća. Štoviše, nastavi li se tempo zapošljavanja kakav je bio u veljači, trebat će proći još 10 godina da se dostigne brojka zaposlenih kao prije krize. Brži pad nezaposlenosti nužan je kako bi se potaknula privatna potražnja.

Monetarna i fiskalna politika u idućim kvartalima prilagođavat će se kretanjima na tržištu. Fed će nastaviti provoditi politiku oslobađanja novca, tzv. quantitative easing, te će zatvoriti program kupnje državnih obveznica u vrijednosti 600 milijardi dolara kako bi održao kamatne stope niskima do sredine 2011. godine.

Vlada će održavati kamatne stope niskima sve dok tržište rada ne počne pokazivati značajne znakove oporavka. Predviđa se da će ekonomski rast ove godine biti 2,2 posto, a iduće 2,1 posto.

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Magmina dionica u četvrtak je profitirala zahvaljujući objavljenom financijskom izvješću. Magma je objavila da je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila sveobuhvatnu konsolidiranu dobit u iznosu od 70,7 milijuna kuna, a u istom razdoblju prošle godine ostvaren je gubitak u iznosu od 19,6 milijuna. Analitičari upozoravaju da je rezultat posljedica jednokratnih stavki nakon prodaje dijela poslovanja.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Petrokemija Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Viro tvornica šećera d.d.

Zagrebačka banka Belje Luka Rijeka Dom holding Atlantska plovidba d.d.

Ingra Dukat Dalekovod Atlantic grupa Medika Institut IGH Končar - elektroindustrija SN holding AD Plastik Konzum Magma d.d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond Podravka prehrambena industrija d.d.

Rabac, ugostiteljstvo i turizam Vupik Slatinska banka Jadroplov d.d.

IPK Kandit Luka Ploče Tehnika Kaštelanski staklenici Zvečevo, prehrambena industrija Kraš, prehrambena industrija Đuro Đaković holding Fima validus Hrvatski duhani Arenaturis Ledo Jadranski naftovod Adriatic Croatia International Club d.d.

Privredna banka Zagreb Končar Karlovačka banka Tisak Lavčević Jadransko osiguranje Valamar grupa OT-optima telekom d.d.

Veterina d.d.

HUP - Zagreb Exportdrvo Riviera Poreč Viadukt Finvest Corp Đakovština Adris grupa Hoteli Maestral Lucidus dioničko Atlas nekretnine Dioki d.d.

Uljanik plovidba Istraturist Umag d.d.

Sunčani Hvar Tankerska plovidba TEP-tvornice elektrotehničkih proizvoda Žitnjak HGspot Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Turisthotel Dubrovnik - Babin kuk IPK Osijek Kutjevo

+ Dionica AD Plastika u četvrtak je zabilježila najveći pad među likvidnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi. Ukupan promet iznosio je 87.678 kuna.

U četvrtak se cijena ispuhala nakon skoka krajem travnja, kada je objavljeno financijsko izvješće u kojemu stoji da je AD Plastik u prvom tromjesečju ostvario dobit 53,6 posto veću nego u prvom tromjesečju 2010. godine.

Redovan promet: 11.297.420,29 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

256.15 156.23 1,632.00 263.50 415.00 238.51 87.50 182.29 60.85 691.00 12.50 650.00 238.50 742.10 7,699.99 1,720.00 558.50 170.00 128.32 198.00 16.79 26.40 316.51 199.98 68.05 108.15 135.54 179.00 1,240.00 1,230.00 3,700.00 115.00 442.00 38.00 11.71 138.00 54.40 5,700.00 3,050.00 3,005.09 560.99 1,290.01 64.08 167.22 180.00 2,901.00 56.00 35.50 57.00 1,280.00 430.00 200.00 229.04 160.00 7.20 301.02 90.02 27.00 34.27 65.01 585.50 264.99 50.00 1,400.00 30.00 125.27 17.25 15.25 934.90 145.01 15.18 30.00

259.00 161.50 1,640.00 266.00 416.00 245.00 90.00 191.95 61.86 700.00 12.85 650.00 243.82 749.99 7,700.00 1,739.00 560.01 172.00 129.01 205.00 22.90 26.45 316.60 200.00 69.54 108.15 135.95 189.90 1,245.03 1,249.89 3,850.00 118.00 451.00 39.79 12.22 138.00 57.06 5,702.00 3,050.07 3,010.04 565.00 1,290.11 71.99 169.99 180.10 2,901.00 59.96 36.00 59.98 1,280.00 430.00 200.00 229.04 160.00 7.21 301.02 90.02 33.33 34.77 65.07 585.50 264.99 51.90 1,400.00 30.00 125.29 17.25 15.25 934.90 145.01 15.18 30.00

257.50 157.00 1,640.00 264.01 415.00 240.00 87.50 185.01 61.77 695.26 12.70 650.00 238.50 749.99 7,700.00 1,720.00 560.00 170.00 128.32 198.00 16.80 26.40 316.51 200.00 68.05 108.15 135.95 189.90 1,243.00 1,249.89 3,850.00 118.00 442.00 38.00 11.90 138.00 54.40 5,700.00 3,050.00 3,005.09 560.99 1,290.11 64.08 168.03 180.00 2,901.00 59.96 35.50 59.98 1,280.00 430.00 200.00 229.04 160.00 7.20 301.02 90.02 33.33 34.32 65.01 585.50 264.99 51.90 1,400.00 30.00 125.27 17.25 15.25 934.90 145.01 15.18 30.00

0.60% -0.63% 0.31% -0.75% 0.72% -0.04% -1.69% 1.49% 1.60% 0.03% 0.47% -1.89% -0.63% 0.67% 2.67% 0.76% -0.36% -1.28% -2.61% -2.46% 6.33% -0.19% 0.10% 5.26% -2.13% 0.00% 0.24% 10.41% -2.13% 1.62% 4.05% 2.61% 0.00% -2.59% 0.25% 25.45% -0.18% -0.04% 0.00% -2.43% 0.98% 0.01% -1.46% 0.62% -2.70% 1.79% 14.21% 1.43% 1.66% 0.00% 4.62% 2.56% 0.00% -9.88% -4.00% -1.30% 0.01% 28.19% -1.94% -0.06% -1.26% 1.10% 3.80% 0.00% 20.00% -7.21% 0.00% -8.63% 3.76% 8.62% -43.76% 0.00%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,07%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

15,236 7,265 386 2,075 1,287 2,080 4,527 1,676 3,640 307 13,600 235 541 138 13 56 163 518 680 428 5,079 3,008 250 359 982 407 298 216 31 30 9 251 64 604 1,829 140 313 3 5 5 25 8 149 60 50 3 142 220 120 5 10 20 17 20 429 10 32 96 77 37 4 7 35 1 46 11 69 68 1 5 40 4

3,923,121.87 1,140,722.78 632,066.75 551,834.43 534,115.40 500,254.12 399,148.65 308,763.87 223,124.55 213,119.42 172,680.70 152,750.00 129,641.83 103,182.46 100,099.90 97,236.72 91,191.43 88,468.62 87,678.54 86,525.40 86,261.08 79,411.60 79,144.15 71,799.80 67,845.87 44,017.05 40,458.74 39,553.95 38,481.96 37,273.33 34,080.00 28,996.00 28,475.35 23,000.58 21,959.56 19,320.00 17,816.67 17,104.00 15,250.07 15,039.95 14,112.97 10,320.48 10,185.13 10,087.58 9,000.30 8,703.00 8,031.20 7,869.75 6,999.70 6,400.00 4,300.00 4,000.00 3,893.68 3,200.00 3,092.80 3,010.20 2,880.64 2,670.40 2,652.29 2,406.97 2,342.00 1,854.93 1,751.90 1,400.00 1,380.00 1,378.17 1,190.25 1,037.00 934.90 725.05 607.20 120.00

21,086.30 524.56 2,183.91 1,791.07 575.47 15,371.61 718.86 1,106.45 461.25 970.25 95.25 1,950.00 547.07 2,500.69 232.49 272.76 1,440.39 462.40 538.89 4,495.17 81.89 88.35 1,715.49 202.44 102.45 99.39 222.51 135.80 276.71 236.80 437.33 36.32 607.14 123.01 32.15 116.31 118.73 1,254.97 2,265.68 333.75 10,700.75 250.52 85.81 401.02 86.08 362.62 377.49 100.11 110.65 603.36 61.92 730.70 104.63 98.84 7.59 2,894.58 46.43 84.36 114.48 262.77 339.59 1,238.83 379.44 876.94 11.34 25.76 5.69 7.72 369.06 255.94 67.73 171.79

365 dana Najniža Najviša 252.00 105.50 1,181.00 242.21 290.00 200.00 54.00 161.54 27.87 672.01 12.44 290.01 217.00 657.10 6,200.00 1,106.00 430.00 130.58 80.21 145.00 15.80 15.15 240.00 65.10 41.77 98.00 124.01 126.51 1,160.03 871.01 612.00 84.32 339.99 22.36 5.00 25.00 33.03 4,720.12 2,332.01 2,200.00 461.06 975.00 53.00 135.00 161.10 2,486.50 28.01 25.00 55.56 1,115.16 305.00 140.00 190.00 85.00 5.11 286.07 44.59 14.03 24.02 60.20 533.13 250.00 25.00 1,140.00 13.05 76.10 15.10 15.16 543.15 52.00 15.18 23.11

315.99 184.73 1,679.99 305.00 507.77 289.98 118.99 267.02 63.89 1,030.00 37.45 675.00 375.99 829.99 8,250.00 2,695.00 594.99 245.00 146.00 225.50 69.90 33.71 344.87 200.00 114.99 132.37 177.99 260.00 2,093.00 1,614.00 4,990.00 164.00 497.02 52.00 22.39 138.00 75.31 6,900.00 3,520.00 3,517.00 708.00 2,450.00 86.88 256.00 275.00 3,401.00 62.00 42.39 78.13 1,595.99 594.84 259.65 346.00 195.77 19.90 352.00 100.00 33.33 46.99 107.00 662.00 393.93 78.00 1,565.01 34.90 163.85 39.95 23.94 1,105.00 165.00 35.00 32.50

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR PETROL INFOND GLOBAL GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AKTIVA NALOZBE AERODROM LJUBLJANA LUKA KOPER PIVOVARNA LASKO ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-D RTEU-R-A TLKM-R-A HEDR-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C RITE-R-A TRZN-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 R I TE GACKO AD GACKO TRZNICA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA OPRSR FBIHKE FBIHKF FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E BIGFRK3

OPRESA DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS AERO TIGR A2015 KMBN TIPO A2014 SJPT IMLK JMBN PKBT VITL AGBN APCA

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Obveznice RS serije A2015K Komercijalna banka a.d. Beograd Tipoplastika a.d. Gornji Milanovac Obveznice RS serije A2014K Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd Vital a.d. Vrbas Agrobanka a.d. Beograd Autoprevoz a.d. Cacak

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 KMB TPLF TNB GRNT ALK RM01 BESK REPL STIL RMDEN08 RMDEN09 MPT STIL

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI Besko a.d. Vlasotince REPLEK SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo

Najniža

57,65 70,11 158,60 230,00 9,17 10,81 0,62 0,69 8,42 4,20 14,36 12,76 10,20 15,84 42,16

Najviša

59,00 76,00 164,90 233,00 9,33 11,00 0,63 0,69 8,90 4,20 15,00 12,90 11,00 15,84 43,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,00 72,50 158,60 230,10 9,28 11,00 0,63 0,69 8,89 4,20 14,36 12,90 11,00 15,84 43,00

Promet

valuta: EUR - euro 58,44 72,92 160,66 230,64 9,30 10,86 0,62 0,69 8,86 4,20 14,60 12,83 10,89 15,84 42,43

0,19 % -3,07 % -3,85 % -2,06 % 0,31 % 0,09 % 1,61 % -0,43 % -0,11 % 0,00 % 1,20 % 0,00 % 0,00 % 0,22 % 0,23 %

7317 393 146 67 1621 1241 21010 15256 1166 1923 387 315 368 200 70

Imlek +3,84% Bosnalijek +1,32% Krka +0,19% Tigar Pirot +0,51% Aerodrom Nikola Tesla +0,39%

427.590,72 28.657,49 23.456,70 15.453,85 15.070,05 13.480,02 13.026,44 10.510,57 10.331,49 8.076,60 5.649,96 4.043,10 4.008,40 3.167,00 2.970,29

AIK banka Niš

valuta: BAM - konvertibilna marka 36,05 0,36 1,71 0,70 6,65 37,01 84,05 0,32 1,49

37,00 0,37 1,72 0,70 6,83 37,05 84,50 0,32 1,49

36,98 0,36 1,71 0,70 6,82 37,01 84,05 0,32 1,49

0,37 0,49 % 74571 0,36 -1,37 % 70000 1,71 0,59 % 10514 0,70 -2,78 % 20000 6,78 2,40 % 1704 0,37 0,03 % 23433 0,76 -2,27 % 11237 0,32 0,00 % 15775 1,49 0,00 % 3133

27.397,02 25.469,20 17.993,94 14.000,00 11.546,35 8.680,46 8.504,28 5.048,00 4.668,17

valuta: BAM - konvertibilna marka 15,42 88,49 81,00 42,61 40,50 37,00 35,00 33,50 5,51

3.750,00 506,00 503,00 755,00 80,40 3.201,00 1.030,00 84,03 1.009,00 2.030,00 16.450,00 7.000,00 1.250,00 8.218,00 800,00

85,10 3.700,00 3.715,00 3.500,00 565,00 4.271,00 98,20 7.100,00 39.000,00 195,00 88,20 87,30 25.695,00 195,00

15,42 88,50 81,00 42,70 40,60 37,62 35,01 33,50 5,70

15,42 88,50 81,00 42,70 40,60 37,01 35,01 33,50 5,70

15,42 88,50 81,00 42,70 40,59 37,03 35,01 33,50 5,70

Šipad komerc Mercator Alkaloid Petrol NIS

-4,25% -3,85% -3,3% -2,06% -0,97%

Telekom Slovenije

+1,32 -3,07 Dionica niške AIK banke bila je u srijedu uvjerljivo najlikvidnija sa 19,9 milijuna kuna, a cijena joj je na kraju dana porasla za 1,32 posto, na 3751 dinar, što je dinar više od najniže cijene po kojoj se tom dionicom trgovalo u srijedu.

Komercijalna banka također se po ostvarenom prometu našla među prvih pet dionica u Beogradu, no cijena joj je blago pala, na 3249 dinara.

Belex 15 dan je zaključio na 745,61 bod.

Dionica slovenskog teleoperatera istaknula se u srijedu padom cijene većim od tri posto. Njezina posljednja zabilježena cijena iznosila je 72,5 eura, a s prometom od 28.650 eura zauzela je drugo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja u Ljubljani.

Ukupno su 393 dionice Telekoma Slovenije promijenile vlasnika, a cijena se tijekom dana kretala od 70,11 do najviših 76 eura. Slovenski indeks u minusu je cijeli tjedan.

valuta: RSD - srpski dinar

3.794,00 3.751,00 3.751,36 515,00 510,00 510,13 520,00 513,00 513,44 785,00 784,00 783,61 82,00 80,40 80,63 3.250,00 3.249,00 3.248,80 1.030,00 1.030,00 1.030,00 84,04 84,04 84,04 1.020,00 1.012,00 1.012,33 2.030,00 2.030,00 2.030,00 16.450,00 16.450,00 16.450,00 7.000,00 7.000,00 7.000,00 1.300,00 1.277,00 1.276,81 8.380,00 8.301,00 8.301,43 800,00 800,00 800,00

2,80 % 561476 8.657.959,92 0,57 % 36300 3.212.377,59 0,00 % 38200 3.094.200,00 -0,70 % 6166 263.272,18 -1,05 % 5610 227.728,85 -1,67 % 4931 182.619,38 -2,78 % 4727 165.490,90 -4,26 % 4610 154.435,00 0,00 % 7914 45.102,45

1,32 % 5313 19.930.959,00 -0,97 % 19575 9.985.783,00 0,39 % 11773 6.044.689,00 0,51 % 6022 4.718.877,00 -1,60 % 39330 3.171.252,00 -0,03 % 410 1.332.010,00 0,00 % 792 815.760,00 -2,43 % 6820 573.134,60 0,00 % 543 549.697,00 3,84 % 250 507.500,00 0,04 % 30 493.500,00 0,00 % 44 308.000,00 -1,77 % 235 300.050,00 -1,19 % 21 174.330,00 0,00 % 191 152.800,00

REgIONAlNI INdEKSI BIRS -0,16% -1,60% 1.153,07

Belex15 0,00% FIRS -0,43% 745,61

2.270,40 Belexline

MBI10 -0,41% 1.399,55 -0,09% 2.529,02 SASX10

+0,02% MONEX20 12,338.48 -2,71% 1.045,83 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u srijedu 4. svibnja 2011.

1.070,64 -0,20% SBITOP

770,10

valuta: MKD - makedonski denar

85,50 85,47 52,57 3.701,00 3.700,04 3.700,04 3.800,00 3.761,29 3.761,29 3.500,00 3.500,00 3.500,00 567,00 566,00 566,00 4.349,00 4.303,25 4.303,25 98,20 98,20 60,40 7.200,00 7.104,76 7.104,76 39.000,00 39.000,00 39.000,00 198,00 195,91 195,91 88,20 88,20 54,25 87,30 87,30 53,69 26.700,00 26.327,14 26.327,14 198,00 196,36 196,36

-0,19 % 0,00 % 1,88 % 1,45 % 0,11 % -3,30 % 0,20 % 0,07 % -7,14 % -0,23 % 0,23 % -0,66 % 5,53 % 2,76 %

89991 4.730.427,96 1106 4.092.245,00 686 2.580.244,00 230 805.000,00 1286 727.880,00 120 516.390,00 8535 515.496,16 42 298.400,00 6 234.000,00 1150 225.300,00 4100 222.414,38 3728 200.170,73 7 184.290,00 839 164.744,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EuROPSKI INdEKSI WIg20 -1,46% 2.886,74 -1,13% BuX -1,43% 23.610,21 -0,99%

ATX -0,74% 2.808,50 +0,58%

Stanje indeksa na zatvaranju u -2,03% srijedu 4. svibnja 2011.

FTSE100 5.986,01

dAX 7.371,64

CAC40

4.059,56 MICEX 1,657.10

AMERIčKI INdEKSI djIA 0,00% S&P500 -0,40% 12.807,51 1.355,82 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,83% utorak 3. svibnja 2011.

2.840,38

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG MELR PETG INDGL GRVG NF1N PBGS KBMR ATPG AELG LKPG PILR ZVTG KDHR

+

Oznaka

Četvrtak 5/5/2011

+

Powered by

business.hr

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Platinum Global Opportunity 14,3377

11,44

98,6554

9,94

7,2525

9,87

KD Energija

10,7233

8,99

PBZ I-Stock

70,0493

8,72

FIMA Equity

74,8051

-15,50

ST Global Equity

44,3118

-13,80

KD Victoria

14,0986

-11,79

Ilirika Azijski tigar

51,0334

-10,85

NFD Aureus New Europe 117,5068

-9,84

KD Nova Europa

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HPB WAV DJE

Valuta

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,0171

7,24

Raiffeisen Prestige

108,8100

5,67

PBZ Global fond

109,1783

2,71

Erste Balanced

125,5200

1,80

HI-balanced

10,0669

0,70

ST Balanced

167,6945

-11,33

ST Aggressive

64,9675

-6,52

ICF Balanced

119,1524

-6,49

NFD Aureus E. M. B.

77,0498

-5,75

Agram Trust

68,6746

-4,35

VB CROBEX10 MP-Global HR A1 FIMA Equity OTP indeksni Capital Two HPB Dynamic Raiffeisen hrvatske dionice HPB Dionički Erste Adriatic Equity ST Global Equity HI-growth AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) VB High Equity Raiffeisen World NFD Aureus Global Developed MP-Mena HR ZB euroaktiv C-Zenit PBZ Equity fond POBA ICO Equity KD Victoria OTP MERIDIAN 20 Erste Total East ZB trend NFD Aureus New Europe Platinum Blue Chip HPB Titan OTP Europa Plus HPB WAV DJE

kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € € kn € kn kn € kn kn kn kn € € € kn € € € €

107,3498 312,5915 86,2400 74,8051 43,7471 76,3182 51,8170 74,1300 89,2626 92,0200 44,3118 8,3291 10,7358 48,3195 106,6500 93,6164 440,6749 107,9700 51,9614 87,2566 5392,4400 14,0986 94,6481 35,2400 130,7100 117,5068 83,9124 71,6742 115,0316 98,6554

0,40 0,32 0,19 0,09 0,07 0,05 0,02 0,01 -0,12 -0,13 -0,17 -0,18 -0,20 -0,23 -0,26 -0,26 -0,26 -0,34 -0,34 -0,35 -0,37 -0,47 -0,47 -0,51 -0,56 -0,57 -0,60 -0,63 -0,63 -0,66

-4,85 -3,69 -4,04 -2,41 -4,84 -3,31 4,12 -7,70 -2,83 -4,45 -3,35 -3,37 -3,26 -3,46 -2,40 -6,07 -4,82 0,75 0,87 -4,73 -4,92 -6,73 1,15 1,26 -2,79 -2,77 -0,37 -3,81 -0,94 0,77

19,83 4,43 9,21 -2,06 16,51 10,93 6,61 8,28 9,80 9,37 -4,21 1,56 -1,05 -1,41 6,90 3,95 -2,82 6,37 9,24 8,19 -1,63 4,43 10,39 16,11 2,30 -7,89 1,89 4,78 5,46 8,88

3,44 4,99 -1,30 -15,50 2,39 4,63 -0,12 -2,16 -3,51 -4,76 -13,80 -3,06 -2,78 -2,74 4,11 -7,04 -1,82 3,95 -9,01 -1,08 -7,03 -11,79 2,59 1,59 -0,48 -9,84 -1,42 0,64 7,86 9,94

5,67 -8,05 -4,88 -4,11 -21,82 -6,45 -13,10 -10,71 -2,01 -1,48 -7,44 -1,97 3,34 -18,35 0,85 -1,21 3,12 1,10 -18,49 -2,38 -15,11 2,91 -1,81 -25,22 3,20 6,68 -5,13 -8,43 8,16 -0,37

4,45 -2,52 3,02 -1,42 4,13 0,30 6,25 0,22 6,68 2,54 -4,72 -3,63 -4,72 -2,84 1,46 -4,08 -9,86 3,75 3,75 2,71 -2,94 0,70 5,55 8,36 -3,74 -4,02 -1,12 -1,62 2,46 1,59

7,988 4,967 10,257 18,023 130,954 8,040 20,855 18,088 21,805 227,349 12,459 65,105 14,567 12,392 40,773 54,837 4,456 243,582 6,070 362,086 5,897 68,133 20,607 107,244 174,585 10,386 8,421 9,813 10,137 15,150

1,29 2,94 2,96 6,92 3,35 4,04 4,68 2,64 5,58 5,56 10,53 9,19 2,17 3,59 7,59 5,42 3,16 7,00 3,21 5,66 3,77 11,99 3,01 3,59 8,52 2,50 3,33 3,78 1,79 3,67

03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 02.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI HPB Global kn Erste Balanced € OTP uravnoteženi kn Agram Trust kn ST Balanced kn Raiffeisen Prestige € HI-balanced € ST Aggressive kn KD Balanced kn C-Premium kn Allianz Portfolio kn PBZ Global fond kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Raiffeisen Balanced € ICF Balanced kn Ilirika JIE Balanced € ZB global €

102,5510 125,5200 113,9389 68,6746 167,6945 108,8100 10,0669 64,9675 8,2230 5,7367 117,0171 109,1783 10,8392 77,0498 152,4400 119,1524 150,6178 143,2900

0,13 0,10 0,08 0,08 -0,06 -0,07 -0,08 -0,09 -0,17 -0,21 -0,21 -0,29 -0,29 -0,35 -0,49 -0,60 -0,81 -0,85

-0,70 -1,50 -1,59 -6,75 -4,53 -1,23 -1,59 -3,79 -6,27 0,54 -0,24 -1,76 -3,13 -7,43 -5,19 -0,73 0,04 -3,92

5,78 9,13 5,63 1,75 -1,60 0,77 2,66 3,24 0,53 6,28 5,26 9,09 -0,57 -6,95 0,22 6,61 2,92 0,86

-4,29 1,80 -1,27 -4,35 -11,33 5,67 0,70 -6,52 -1,22 -4,16 7,24 2,71 -2,08 -5,75 -1,63 -6,49 -0,17 -2,39

0,45 0,16 2,45 -1,87 6,42 7,61 0,07 -7,39 -3,63 -12,26 8,27 5,45 3,79 -5,29 4,98 2,27 8,08 3,72

4,83 2,74 5,89 -1,80 -1,78 0,41 -1,83 -0,41 -1,79 2,57 1,60 4,53 -3,62 -9,21 -1,78 5,35 -0,72 -2,91

93,796 105,242 39,215 15,224 10,784 221,487 70,990 2,661 6,910 12,270 8,154 307,022 14,643 13,451 305,517 16,280 42,495 713,424

5,58 10,29 5,39 2,81 8,31 1,15 9,19 5,61 5,30 4,25 1,98 9,64 2,17 4,80 8,68 9,01 5,28 9,84

03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 02.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 02.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011

€ kn € € € € € €

126,1641 166,2473 11,6995 134,3600 161,1600 178,0100 131,7803 128,8899

0,20 0,04 0,02 0,01 -0,01 -0,01 -0,01 -0,03

-2,04 2,31 2,66 2,82 1,49 1,26 1,27 2,75

-0,79 3,55 3,25 2,80 0,76 2,16 1,80 3,65

-0,17 7,95 5,04 6,18 2,58 5,26 3,75 5,31

4,41 8,11 1,72 4,59 4,97 6,66 4,54 4,65

-0,56 2,66 2,90 3,10 1,29 2,05 1,71 3,50

18,208 64,860 7,971 491,712 181,771 507,457 168,673 20,227

5,39 6,52 9,19 7,92 9,84 8,94 8,15 5,58

03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011

kn kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € kn € $

133,5116 102,8509 164,3063 126,9145 146,5800 139,8200 140,2149 136,6013 133,4408 123,8111 118,3693 11,4532 10,7859 109,4684 106,8100 100,6642 140,8581 125,1618

0,04 0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,54 0,44 0,69 0,57 0,77 0,60 0,85 0,67 0,63 0,81 0,72 0,83 0,66 0,61 0,95 0,68 0,48 0,23

1,07 0,65 1,31 1,11 1,63 1,35 1,53 1,40 1,32 1,49 1,55 1,45 1,41 1,29 1,51 N/A 0,92 0,60

2,32 2,21 2,40 2,87 3,42 3,16 2,75 3,03 2,96 2,78 3,23 3,13 3,08 2,88 3,40 N/A 2,01 1,40

6,20 1,61 4,71 4,30 4,78 4,32 4,54 4,35 5,31 4,07 4,95 5,36 4,03 4,68 4,17 N/A 3,23 3,77

0,73 0,29 0,94 0,78 1,11 0,82 1,13 0,87 0,89 1,11 1,02 1,07 0,93 0,84 1,16 0,67 0,64 0,42

1104,572 7,466 2344,252 479,150 1209,259 788,930 97,458 36,715 309,135 191,672 204,921 123,504 26,954 184,040 255,687 4,018 126,858 40,263

12,10 1,76 10,78 8,78 8,19 7,92 7,61 7,33 5,58 5,36 3,50 2,60 1,92 1,98 1,61 0,27 10,78 6,06

03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 02.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011 03.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,2473

7,95

Erste Bond

134,3600

6,18

HPB Obveznički

128,8899

5,31

Raiffeisen Bonds

178,0100

5,26

HI-conservative

11,6995

5,04

OTP euro obveznički 126,1641

-0,17

ZB bond

161,1600

2,58

PBZ Bond fond

131,7803

3,75

HI-conservative

11,6995

5,04

Raiffeisen Bonds

178,0100

5,26

OTP euro obveznički Capital One HI-conservative Erste Bond ZB bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond Platinum Cash ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond

+

OGLAS

HT i Petrokemija jedini probili milijun kuna prometa NISkA LIkVIDNOST Oba dionička indeksa Zagrebačke burze ostala su gotovo nepromijenjena, ulagači jednostavno nisu bili zainteresirani za trgovinu Trgovanje na Zagrebačkoj burzi u srijedu proteklo je uz nizak promet i blagi pad dioničkog indeksa. Trgovalo se s dionicama ukupne vrijednosti 11,3 milijuna kuna.

"Nakon objave većine tromjesečnih financijskih izvješća kompanija domaće tržište ponovno se uspavalo.

Od važnijih vijesti investitori danas iščekuju odluku dioničara HT-a na glavnoj skupštini o isplati dividende u iznosu od 22,76 kuna po dionici. Čeka se i daljnji razvoj situacije s ponudom Agrokora za kupnju 23 po-

sto slovenskog Mercatora", za Hinu je kazao Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest.

Pad Petrokemije

Promet veći od milijuna ostvarile su samo dvije dionice. Riječ je o Petrokemiji, kojom se trgovalo u vrijednosti od 1,1 milijun kuna, te Hrvatskom Telekomu, čiji je promet iznosio 3,9 milijuna kuna. Međutim, Petrokemiji je vrijednost pala, a HT-u je narasla 0,68 posto. Upravo je njezin rast najviše utjecao na

rast indeksa, koji je, doduše, bio neznatan.

Magmino izvješće

Crobex je pao 0,07 posto, a Crobex10 je ostao nepromijenjen. Treće mjesto po kriteriju likvidnosti zauzela je dionica Ericssona Nikole Tesle. Promet tom dionicom dosegnuo je 632.066 kuna, a trgovalo se sa 386 dionica te kompanije koje su na Zagrebačkoj burzi u četvrtak rasle po stopi od 0,31 posto. Ono malo ulagača bilo je zainteresirano i za povlaštenu dionicu Adrisa pa je vlasnika promijenilo 2075 dionica ukupne vrijednosti 551.834 kuna. Iako je tijekom prvog dijela dana bila druga najlikvidnija dionica, zanimanje za Viro je u zadnjem dijelu trgovinskog dana malo splasnulo pa je ukupan promet tom dionicom dosegnuo 534.115 kuna

JOSIP BOBAN, predsjednik Uprave AD Plastika, čija je dionica u srijedu zabilježila najveći pad cijene među likvidnijim izdanjima

uz rast cijene od 0,72 posto.

Pobjednica dana zasigurno je Magma, tvrtka u problemima koja je objavila kako je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila konsolidiran prihod u iznosu od 205,4 milijuna kuna i sveobuhvatnu konsolidiranu dobit u iznosu od 70,7 milijuna kuna, što je razlika od prethod-

REGIJA

U srijedu je slovenski indeks SBI TOP nastavio negativan niz spustivši se na 770,1 bod, što je 1,6 posto niže u odnosu na prethodni trgovinski dan. u

nog razdoblja, kada je Magmin gubitak iznosio 19,6 milijuna kuna. Vrijednost dionice je nakon te objave skočila 6,33 posto. Nešto veći pad među likvidnijim izdanjima zabilježila je dionica AD Plastika, koja je uz 87.678 kuna prometa zabilježila pad cijene od 2,61 posto.

Ante Pavić

BROJkE

Ulagači nestrpljivo prodaju dionice Mercatora

Indeksi

Snimio hrvoje dominić

Bosni

i

Hercegovini također su bili u minusu, dok je beogradski BELEX 15 ostao na istoj razini kao prethodnoga dana.

Ljubljanski brokeri tradicionalno su najviše posla imali s dionicom Krke kojom se trgovalo u iznosu

od 427.590 eura, a cijena joj je porasla 0,2 posto, na 59 eura. To je ujedno bila jedina dionica u Ljubljani s prometom većim od 50.000 eura.

Cijena Mercatora potonula je 3,85 posto, na 158,6 eura, a prodaja udjela Pivovarne

Laško hrvatskom Agrokoru sve je manje izgledna.

Niška AIK banka zauzela je pak prvo mjesto na popisu najlikvidnijih u Beogradu s prometom od gotovo 20 milijuna dinara, dvostruko višim od onog Naftne industrije Srbije. B. St.

0,16 0,41

posto pao je banjalučki BIRS

posto pao je makedonski MBI 10

zbog impotencije u braku tužba od 12 milijuna dolara Stanovnica Dubaija odlučila je tužiti svog bivšeg supruga za više od 12 milijuna dolara zato što zbog problema s potencijom nije obavljao svoje bračne dužnosti. Bivša supruga potužila se da njene potrebe nisu bile zado-

voljene i da su rijetki seksualni odnosi bili posve nehumani, a prvi je uslijedio nakon četiri mjeseca braka.

Brak je trajao petanaestak mjeseci, a tek nakon razvoda žena je doznala da je taj slatkorječivi bogataš zapra-

dObiTnici dAnA (ZSE) Lucidus +28,19% TEP +20% IPK Kandit +10,41% Rabac +5,26% Exportdrvo +4,62%

GUbiTnici dAnA (ZSE) IPK Osijek -43,76% Finvest Corp -9,88% ZIF Bereza -8,63% Žitnjak -7,21% Đakovština -4%

indeKsi CROX Mirex

foolia

U braku je bio čak 12 puta

37 Raste

9 Nema promjene

21 Pada

Vrijed.

1,277,21 160,53

Prom.

0,06% 0,11%

Sirova nafta 113,52 Prirodni plin 4,61 Zlato 1,535,52 Srebro 41,52 Goveda 116,00 Kava 327,80

0,36% 2,44% 0,62% 5,11% 0,09% 1,61%

RefeRendUM O pROMjeni izbORnOG sUsTAvA iMA jAKe pROTivniKe

Jedan od poslijeizbornih dogovora vladajućih konzervativaca i liberalnih demokrata, da će Bitance na referendumu pitati žele li alternativu većinskom izbornom sustavu, održava se danas u Velikoj Britaniji, no i prije službenih rezultata iz objavljenih donacija jasno je koju stranu su odabrali bankari i hedge fondovi.

Prema objavljenoj listi donacija za kampanju koja se zalaže za odbijanje alternativnog izbornog sustava, među protivnike promjene ubrajaju se neki od najaktivnijih britanskih ulagača poput lorda

Sainsburyja, koji je donirao 100.000 funti, zatim čelnika Nexta lorda Wolfsona, koji je donirao 25.000 funti, te Jonathana Wooda, nekadašnje traderske zvijezde UBS-a koji je osnovao hedge fond SRM Global, a isprsio se sa 50.000 funti. Osim pojedinaca, u grupu protiv alternative dosadašnjim izborima, na kojima je relativni pobjednik osvajao mandat bez obzira na broj glasova, uključili su se tvrtke Shore Capital, Odey Asset Management i brojni drugi veliki dioničari banaka i ulagači. D. B.

arhiva business.hr

Bankari i fondovski menadžeri ne žele promjenu izbornog sustava

RAzMjeRnijA podjela mandata prema broju glasova ne odgovara bogatašima

dObRO UlAGAnje?

Biti najveća svjetska vojna sila i dominirati svjetskim morima i zrakom košta, a račun za najnoviju petu generaciju vojnih zrakoplova sa stealth tehnologijom Lockheed Martin F-35 Lightning II pokazuje i točno koliki je račun. Prema podacima Theatlantic.coma, SAD će radi vlastite "sigurnosti" u zraku u nabavu novih 2443 zrakoplova F-35 ulo-

žiti točno bilijun dolara, odnosno nešto malo više nego što iznosi BDP jedne od najbogatijih zemalja na svijetu, Australije. Kupnja zrakoplova košta 382 milijarde dolara, a održavanje i upotreba tih zrakoplova daljnjih 650 milijardi dolara. SAD će nakon toga imati 15 puta više modernih vojnih zrakoplova nego Kina i 20 puta više nego Rusija. D. B.

arhiva business.hr

Peta generacija vojnih zrakoplova SAD košta više od cijelog BDP-a Australije

cijenA novih zrakoplova F-35 skočila 50 posto

Kako izgleda nova tvornica Luke Rajića u Popovači, doznajte na...

vo ženskar koji je u braku bio čak 12 puta. Nakon razvoda uzeo joj je sav nakit koji joj je poklonio i prisilio je da napusti posao ne nudeći joj financijsku sigurnost pa je novac morala posuđivati od obitelji i prijatelja. I. B.

www.business.hr

UKRATKO...

Kerum ponovo 'uljepšava' splitsku Rivu Gradonačelnik Splita Željko Kerum najavio je novi građevinski poduhvat u Splitu. Na splitskoj Rivi bit će podignut spomenik prvome hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu.

Trumpa za predsjednika ne želi 60 posto Amerikanaca Nekretninskog magnata Donalda Trumpa za predsjednika nikako ne želi 60 posto američkih glasača. Trump ni među 'svojim' republikancima ne stoji dobro jer ga podržava samo 12 posto desnici naklonjenih birača.

Moameru Gadafiju u Austriji 'zapelo' 1,2 milijarde eura Austrija je zamrznula oko 1,2 milijarde eura za koje se smatra da bi mogle biti povezana s ljudima bliskim libijskom čelniku Moameru Gadafiju. To je i ukupan iznos koji su Libijci držali u austrijskim bankama.

www.business.hr