Business.hr broj 886 by Business.hr

BOLJE UPRAVLJALI TROŠKOVIMA 18

DANAS U PRILOGU

Dobit sastavnica Crobexa porasla 184% u prvom kvartalu

karijere, znanje i posao

Nakon komandosa, trebaju nam menadžeri od povjerenja ❘ Na poslovni studij u SAD, na razmjenu u Njemačku

Najveće hrvatske kompanije, kojima se i najviše trguje na Zagrebačkoj burzi, u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarile su 21,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, 15,44 posto više nego lani, a ukupni rashodi porasli su samo 4,15 posto

utorak 10/5/2011

broj 886 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

MOŽE NA SUD U DOMOVINU 6-7 Nakon odluke suda u Salzburgu da se bivšeg premijera može izručiti Hrvatskoj Ivi Sanaderu ostaje žalba višem sudu u Linzu, ali nema roka u kojem taj sud mora donijeti odluku

N E M M O K L L I W SANADER R R HE

LAST MINUTE ZA JAHTAŠE

Hrvatskim čarterašima prijeti masovni bankrot Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima pri HGK, proziva državne vlasti za tromost i neviđeni nemar zbog kojeg će nam Talijani i Crnogorci preoteti klijentelu 4

info&stav 2-3

business.hr

Manje nezaposlenih u PGŽ-u Potkraj travnja u Primorsko-goranskoj županiji bilo je evidentirano 18.289 nezaposlenih osoba, što je 8,2 posto manje nego u ožujku, odnosno 0,4 posto manje u odnosu na isti mjesec lani. U evidenciju nezaposlenih prijavila se 1051 osoba, što je pet posto manje nego u istome mjesecu lani. Izravno iz radnog odnosa u evidenciju se prijavilo 60,9 posto novoprijavljenih, najčešće zbog isteka rada na određeno vrijeme.

Povećana dugovanja tvrtki Krajem ožujka ove godine blokirano je bilo 81.699 poslovnih subjekata, a ukupna vrijednost neizmirenih obveza iznosila je 38,03 milijarde kuna, što je 476 milijuna kuna više nego krajem veljače, i to zbog porasta vrijednosti dugotrajnih blokada, pokazuju podaci Financijske agencije. Također, nastavljen je rast broja insolventnih poslovnih subjekata u blokadi dužoj od 360 dana, kao i rast vrijednosti tih blokada.

Utorak 10/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

IStRaŽIVanJE GFk

Više ljevičara nego desničara Najviše je građana u političkom "centru", pokazalo je istraživanje GfK o općem političkom opredjeljenju građana. Na pitanje kako bi sebe građani politički odredili, a prema terminima "ljevica", "desnica", "centar", lijevo se opredijelilo 34 posto građana, centru pripada 37 posto, a desnici 23 posto. Najveću skupinu čine građani koji smatraju da predstavljaju centar, a među njima su više od prosjeka građani Zagreba i okolice, osobe s najvišim obrazovanjem, žene, zaposleni. Lijevu se orijentaciju znatnije više od prosjeka susreće u Istri s Primorjem, a najmanje u Lici, Kordunu i Banovini. Predstavnike desnice karakterizira veća zastupljenost u Lici, Kordunu i Banovini, u Slavoniji i Dalmaciji. H

PRVooPtUŽEnI U aFERI IPSILon: kRIV SaM

Golemović i petorka priznali krivnju Na samom početku suđenja prvooptuženi u slučaju Ipsilon, građevinski poduzetnik iz Poreča Dražen Golemović, priznao je jučer krivnju za zloporabu položaja i ovlasti te primanje mita. Podsjetimo, Golemović se prošle subote, nakon što je prije godinu i sedam mjeseci pobjegao u BiH, predao hrvatskim vlastima na graničnom prijelazu Stara Gradiška. Protiv njega i još osam

osoba Uskok je u listopadu 2009. podignuo optužnicu po kojoj su počinili kažnjiva djela zloporabe položaja i ovlasti, poticanja na zloporabu položaja i ovlasti, protuzakonita posredovanja te primanja i davanja mita Golemović je optužen da je uz pomoć pet policijskih službenika, carinskog službenika, općinske državne odvjetnice i pročelnika u Poreznoj upravi dobivao

službene podatke koji po zakonu nisu bili dostupni. Uz Golemovića još je petero optuženih priznalo krivnju za navedeno. Oni se terete da su od veljače 2007. do travnja 2009. za Golemovića pribavljali podatke iz službenih policijskih evidencija, obavještavali ga o postupanju policije i inspektorskih službi, kao i pripremama i tijeku poreznog nadzora u njegovim

tvrtkama koje su se bavile gradnjom rustikalnih vila, Istra Rustica i Citygreen. To su policijski službenici Nedeljko Mijošek, njegova supruga Sonja Štević-Mijošek, Ante Bralić i Ivica Šoštarić te ondašnji pročelnik pazinske Porezne uprave Elvis Drandić. Troje optuženih, policajac Željko Muller, carinik Silvano Legović i bivša pazinska općinska državna odvjetnica Davor-

››

biSEr dana U jednom trenutku pozlilo mi je, otišao sam brzo na šank.... Uhvatio sam se za Coca-Colu i popio je. Netko je otrčao po čokoladu, Dorinu s lješnjacima. Kažu ljudi da to još nisu vidjeli kako sam ja pojeo tu čokoladu

brojka

180

eura iznosila je prosječna cijena četvornog metra građevinskog zemljišta u Zagrebu u travnju

Zdravko MaMić, izvršni dopredsjednik Dinama, objašnjavajući kronologiju sukoba s trenerom Vahidom Halilhodžićem

uvodnik

Kolovođa se vraća na mjesto zločina

ka Smoković, koje se tereti za ista nedjela, negirali su krivnju. Davorka Smoković zatražila je izuzeće zamjenice ravnatelja Uskoka Sajonare Čuline, ravnatelja Uskoka Dinka Cvitana i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Navela je kako sumnja da u vezi sa suđenjem već postoje neki dogovori te da je od Golemovića i odvjetnika dijela optuženih bila izložena pritiscima da prizna djela za koja je optužena ili će dobiti 10 mjeseci zatvora. N. C., H

ustrijsko pravosuđe rezerviralo je kartu Ivi Sanderu za povratak kući. On bi rađe iz Austrije nastavio put Amerike, jer u domovini navodno neće imati pošteno suđenje. Tvrdi da je u Hrvatskoj unaprijed već osuđen. I opet laže, a zna i zašto. Zna što je radio i što su Mladen Barišić i drugi pokajnici s kojima je harao po državnim blagajnama i onim javnih poduzeća mogli posvjedočiti o njegovoj ulozi u koruptivnim pljačkama kojima su punili HDZ-ove, ali i svoje privatne račune. Za razliku od velike većine njih, Sanader kao bivši premijer i predsjednik HDZ-a ne može biti pokajnik koji će uperiti prst u nekoga tko je bio iznad njega i tako barem donekle smanjiti kaznu za korupciju i kriminal u kojoj je sudjelovao. ZAto i zna da će se prije deva provući kroz ušicu igle nego što će on izbjeći pravomoćnu sudsku presudu, ali ne zato što su mu je "spakirali" bivši stranački drugovi i zločesti pravosudni dečki, kako tvrdi, nego zato što se u koruptivno kolo koje je

snimio hrvoje dominić

Zoran Daskalović zoran.daskalovic@business.hr

››

Suđenje Sanaderu ipak će biti početak uspostavljanja pravosudnog standarda koji se više neće moći tako lako zaobići jer je Sanader bio moćniji od mnogih hrvatskih moćnika, a kad i najmoćnije stigne kazna zbog njihova kriminala, onda ima nade da pravna država i u Hrvatskoj pusti dublje korijene predvodio uhvatio prevelik broj ljudi, zbog čega sada nije moguće zataškati i umanjiti ulogu kolovođe. Sanaderov povratak kući i suočavanje s hrvatskim pravosuđem stoga bi moglo biti prekretnica nakon koje će se Hrvatska konačno početi uspostavljati kao pravna država u kojoj će i politički i drugi tranzicijski moćnici biti stavljeni pod institucionalni nadzor čije će sito biti puno gušće nego do sada kako ne bi mogli nekažnjeno pljačkati i bogatiti se samo zato što su

zasjeli na moćne političke i državne pozicije. SVi Drugi efekti Sanaderova povratka kući, od štete koju će nanijeti rejtingu svoje bivše stranke, ali i svim drugim strankama i političarima koje će ljudi trpati u isti lopovski koš, pa do eventualne zatvorske kazne koja će mu biti dosuđena, manje su važni od tog dorađivanja institucija koje mora uslijediti nakon suđenja Sanaderu. Sve ostalo će biti tek zadovoljština na koju javnost i država imaju pravo, ali jedi-

na korist može biti da Hrvatska više ne bude zemlja koju njezini vlastodršci tako lako i nekažnjeno godinama pljačkaju i razvlače na sve strane. Suđenje Sanaderu ipak će biti početak uspostavljanja pravosudnog standarda koji se više neće moći tako lako zaobići, jer je Sanader bio moćniji od mnogih hrvatskih moćnika, a kad i najmoćnije stigne kazna zbog njihova kriminala, onda ima nade da pravna država i u Hrvatskoj pusti dublje korijene.

tema 4-5

LAST MINUTE ZA JAHTAŠE Ivica Jurišin, predsjednik Udru proziva državne vlasti za tromost i neviđeni nemar zbog kojeg ć

Hrvatskim čarter prijeti masovni ba Nautički turizam donosi nam na godinu čak 800 milijuna eura, ali unatoč tome već se godinama ne grade novi vezovi pa potražnja za njima enormno raste, a taj monopolistički položaj koriste marine. Neke od njih svake godine podižu cijenu veza 15 do 20 posto, a određene marine čarterskim tvrtkama naplaćuju godišnji vez još 15 do 20 posto više u odnosu na strance koji imaju pojedinačni vez Nautički turizam je za Hrvatsku nova gospodarska razvojna šansa zbog atraktivnosti Jadranskog mora, otoka i obale. Iako nam on godišnje donosi 800 milijuna eura, što je 10-ak posto cjelokupnog prihoda od domaćeg turizma, to je još uvijek premalo u odnosu na realne mogućnosti. Ako se nešto ne promijeni, ti bi rezultati uskoro mogli postati još lošiji s obzirom na nezavidnu situaciju u kojoj se nalaze domaći nautičari. "Hrvatskoj je potreban nautički turizam, ali o njegovu razvoju malo tko vodi računa. Hotelijerski i agencijski lobi toliko je jak da se Ministarstvo turizma i Hrvatska turistička zajednica danas bave isključivo njihovim problemima. Nas je Ministarstvo turizma prepustilo Ministarstvu mora, prometa i veza, koje zapravo niti ima ingerencije, niti mu je zadaća baviti se razvojem nautičkog turizma, osobito ne razvojem čarterskih usluga. Zadaća MMPI-ja je regulirati pravila na moru i baviti se registracijom brodova, a za ostale segmente razvoja nautičkog turizma to mi-

nistarstvo nema niti može imati bilo kakve ingerencije", kritičan je Ivica Jurišin, predsjednik Udruženja pružatelja usluga smještaja na plovilima pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Nerealna inflacija

Lošoj situaciji pružatelja usluga čartera pridonijela je nerealna inflacija broja plovila na našem moru. Prije nešto manje od 10 godina u čarteru je bilo oko 900 plovila, a danas ih je više od 4000 iako je među njima barem 1000 kupljenih tako da se izbjegne plaćanje trošarina i carine. "Nitko se na razini Vlade ne bavi tržišnom regulacijom, odnosno nitko se ne brine o budućnosti i razvoju nautičkog turizma, kao što nitko ne vodi računa ni o onima koji u taj biznis ulaze špekulativno i sa sumnjivim namjerama. Godinama su se kupovala plovila i otvarale čarterske tvrtke bez jasno postavljenih zakonskih okvira, odnosno pravila tko se i po kojim uvjetima može početi baviti tom djelatnošću. Svima je jasno da je to dugoročno neodrživo", do-

dao je Jurišin. Nagli porast broja plovila utjecao je i na cijene čarterskih usluga, koje su od 2002. godine do danas pale za 20 posto. Uvedena je i stopa PDV-a od 10 posto koja je naše čarteraše lišila dodatnih 10 posto prihoda i učinila ih nekonkurentnim u odnosu na susjedne zemlje, gdje ta stopa iznosi pet do šest posto. S obzirom na to da se na našoj obali posljednjih godina nisu gradili novi vezovi, jasno je da i u tom segmentu postoje veliki problemi. "Iako se prema strategiji razvoja nautičkog turizma, koja je na snazi već pet godina, u sljedećih 10 godina planira sagraditi 15.000 novih vezova, čime bi se gotovo udvostručio postojeći broj, zasad nismo od toga puno vidjeli. Potražnja za vezovima enormno raste, a taj monopolistički položaj koriste marine. Neke od njih svake godine podižu cijenu veza za 15 do 20 posto. Možete samo zamisliti kolika je onda razlika u cijeni veza danas u odnosu na 2002. godinu, a to je dodatni trošak na ionako smanjene prihode.

Također, određene marine čarterskim tvrtkama naplaćuju godišnji vez još 15 do 20 posto više u odnosu na strance koji imaju pojedinačni vez, čime bi se trebala pozabaviti Agencija za tržišno natjecanje. Oni dobro znaju da netko tko je ušao u ovaj posao trenutačno nema izlaza. Plovilo je uslijed velike ponude i ekonomske krize nemoguće prodati po realnoj cijeni pa su mnogi čarteraši prisiljeni ostati u poslu iako su svjesni da samo generiraju nove gubitke. Zapravo je riječ o održivosti poslovanja hrvatskih čarterskih tvrtki i ako se nešto ne učini u vrlo kratkom roku, doći će do masovnog bankrota", otkriva Jurišin tamniju sliku nautičkog turizma.

Parafiskalna davanja

Još lošijoj situaciji pridonijela je i država. Čarteraše je opteretila s toliko parafiskalnih davanja da jedna tvrtka od 15 plovila sada ima dodatnih 10 do 20 tisuća eura troškova. "Izmislili su koncesije iako ih mi plaćamo marinama kroz cijenu veza koja već

sadrži tu koncesiju. Preimenovali su sve brodove veće od 12 metara u jahte valjda kako bi Hrvatski registar brodova nešto time zaradio iako Europska unija, u koju se svi kunu i u koju uskoro ulazimo kao njezina ravnopravna članica, ne poznaje pojam jahte u ovom poslu. Naime, zbog promjene tog pravilnika trošak po svakom brodu iznosi dodatnih tri do pet tisuća kuna godišnje. S obzirom na 4000 brodova, jasno je o kakvim je golemim svotama riječ", nije štedio kritike predsjednik UPUSP-a pri HGK. Dok mi 'spavamo' konkurencija radi sve kako bi osvojila tržište. U Crnoj Gori niču luksuzne marine za megajahte, a Talijani u sljedeće dvije godine planiraju sagraditi 25.000 vezova, od toga 5000 između Venecije i Trsta. Nautičari s njihovih vezova plovit će našim morem, a novac će ostavljati u njihovim blagajnama. Dok se mi trgnemo iz letargije, izgubit ćemo utrku s konkurencijom. "U susjednim zemljama situacija je puno jasnija. Ne samo da nisu imali takvu in-

uženja pružatelja usluga smještaja na plovilima pri HGK, će nam Talijani i Crnogorci preoteti klijentelu

rašima bankrot broJkE

posto pale su cijene čarterskih usluga od 2002. godine naovamo

tisuće brodova na našoj obali danas pruža čarterske usluge, a prije manje od 10 godina bilo ih je svega 900

flaciju plovila, nego su i njihovi zakoni i pravilnici puno postojaniji. Kod nas je teško privući ulagače ili bilo što konkretnije planirati kada nitko ne zna koje će i kakvo novo parafiskalno davanje uvesti država ili lokalna uprava sljedeće godine. Vlada i resorna ministarstva umjesto da se bave takvim problemima za dnevne potrebe pričaju o brojkama temeljenima na fizičkom obujmu, odnosno koliko je gostiju došlo u Hrvatsku i koliko je ostvareno noćenja. Te su brojke manje bitne od onih financijskih pokazatelja koje mnogi prešute jer su daleko od dobrih i poželjnih", upozorava Jurišin.

Sve kraća sezona

Pred nautičarima je neizvjesna budućnost. Sezona postaje sve kraća, a ono što je nekada bio rani buking, sada se pretvorilo u last minute. Kvalitetna priprema za sezonu nekada se mogla financirati novcem zarađenim kroz alotmane i rani buking, a danas su sve čarterske tvrtke prisiljene uzimati bankarske kredite kako bi premostile nelikvidnost.

"Apeliramo na Vladu, a posebno na Ministarstvo turizma, da se počnu sustavno baviti problemima hrvatskog nautičkog turizma u kojem je prosječna potrošnja gosta znatno veća u odnosu na ostale segmente turizma. Mi smo potrebni domaćem turizmu, ali bez pomoći državnih institucija bit ćemo nemoćni. Također apeliramo na Hrvatsku turističku zajednicu da počne surađivati s udruženjima iz nautičkog sektora. Potreba za transparentnim planiranjem budžeta za nautički sektor i izrada marketinškog plana promidžbe postaju pitanje održivosti. Uostalom, turistička taksa koju plaća gost treba i mora biti potrošena za promidžbu sektora iz kojega je prikupljena. Svake godine nam smanjuju ionako loše pripremljene nautičke sajmove, što nam otežava proboj na strana tržišta. Ako ih ne osvojimo mi, ima tko hoće. Bojim se da će nam onda biti kasno za bilo kakvu strategiju", poziv je i ujedno zaključak Ivice Jurišina.

Hrvoje Reljanović

hrvolje.reljanovic@business.hr

business.hr Utorak 10/5/2011

IvIcA JUrIŠIN, predsjednik UPUSP-a pri HGK, ističe da su se godinama kupovala plovila i otvarale čarterske tvrtke bez jasno postavljenih zakonskih okvira, što je dugoročno neodrživo Snimio hrvoje dominić

tema 6-7

MOŽE NA SUD U DOMOVINU Nakon odluke suda u Salzbur Ivi Sanaderu ostaje žalba višem sudu u Linzu, ali nema roka u ko

Willkommen in kro

Herr Sa Pored optužbi za pranje novca te zloporabu položaja i ovlasti, austrijski mediji tvrde i da Uskok istražuje proviziju od 3,5 milijuna eura koju je Sanader dobio od Hypo banke dok je sredinom 90-ih godina kao zamjenik ministra vanjskih poslova dogovarao Hypov kredit Hrvatskoj za otvaranje diplomatskih predstavništava

Zemaljski sud u Salzburgu odobrio je izručenje bivšeg premijera Ive Sanadera Hrvatskoj. Predsjednik salzburškog suda Hans Rathgeb odmah je potvrdio jučerašnju odluku sutkinje Claudije Lechner, a Sanaderov bečki odvjetnik Werner Suppan najavio je podnošenje žalbe Višem zemaljskom sudu u Linzu jer tvrdi da bivši premijer u Hrvatskoj neće imati pošteno suđenje. Odvjetnik Suppan i jučer je neuspješno uvjeravao sutkinju Lechner da Sanadera u Hrvatskoj očekuje montirani politički proces. No u tome nije uspio, iako joj je još na prošlom ročištu, održanom 8. ožujka, na 50ak stranica detaljno opisao koja su Sanaderova prava do sada u Hrvatskoj prekršena, a posebno je inzistirao na činjenici da odvjetnici premijera Sanadera još uvijek nisu dobili uvid u Uskokov istražni spis na temelju kojega je i zatraženo izruče-

nje od Austrije. Ivo Sanader u pritvoru je u Salzburgu od 10. prosinca prošle godine kad je na temelju hrvatske potjernice uhićen u Austriji, a sutkinja Lechner jučer mu je produljila pritvor do donošenja drugostupanjske presude. Odvjetnik Suppan najavio je da će se žaliti i protiv produljena pritvora te će zatražiti Sanaderove puštanje na slobodu uz jamčevinu. Nakon što Sanader i njegovi odvjetnici dobiju pisano obrazloženje odluke salzburškog suda, žalbu trebaju podnijeti u roku od 15 dana, a Viši zemaljski sud u Linzu odluku o žalbi mogao bi donijeti u roku od mjesec dana, iako nema propisan rok za njezino donošenje pa je moguće da se drugostupanjski postupak odulji. Ako sud u Linzu potvrdi prvostupanjsku presudu, Sanaderu ostaje mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Austrije, a potom i au-

strijskom Ustavnom sudu. U slučaju izručenja generala Vladimira Zagorca pravosudni postupak u Austriji do izručenja trajao je 19 mjeseci.

Ključan igrač Hypa

Kako su i austrijska pravosudna tijela u međuvremenu pokrenula istragu protiv Ive Sanadera zbog sumnje u pranje novca jer su na njegovu računu u salzburškoj banci pronašli nešto više od milijun eura te zbog njegove povezanosti s aferom u Hypo banci u kojoj ga se sumnjiči da je bio ključni igrač Hypo banke u širenju njezinih poslova u Hrvatskoj, pa i onih nezakonitih, moguće je i da eventualno podizanje optužnice protiv Sanadera u Austriji zakomplicira njegovo izručenje Hrvatskoj. Pozivajući se na izvore u austrijskom pravosuđu, austrijski mediji navode da je hrvatsko pravosuđe zatra-

WErNEr SUppAN, Sanaderov bečki odvjetnik, najavio je podnošenje žalbe jer smatra da premijer u Hrvatskoj neće imati pošteno suđenje, ali sutkinju Claudiju Lechner u Salzburgu nije uvjerio da Sanadera u Hrvatskoj očekuje montirani politički proces foto wolf/cropix

žilo Sanaderovo izručenje zbog zloporabe položaja i ovlasti u više slučajeva koji se istražuju u Hrvatskoj. Na prvom je mjestu Fimi media preko koje su iz mini-

starstava i javnih poduzeća isisavani milijuni kuna, od kojih je dio navodno završio i u Sanaderovim džepovima. Slijede nezakoniti poslovi HEP-a i Diokija te

rgu da se bivšeg premijera može izručiti Hrvatskoj ojem taj sud mora donijeti odluku

roatien,

business.hr Utorak 10/5/2011

OGLAS

anader

AkO i Viši zemaljski sudu u Linzu odbije njegovu žalbu, posljednja instanca za Sanadera je Austrijski vrhovni sud foto wolf/cropix

brOjkA

mjeseci trajao je pravosudni postupak u Austriji u slučaju izručenja generala Vladimira Zagorca

pokušaj prodaje Diokijeva zemljišta Janafu po 10-ak milijuna eura višoj cijeni od tržišne. Austrijski mediji tvrde i da Uskok istražuje proviziju od 3,5 milijuna eura koju je Sanader dobio od Hypo banke dok je sredinom 90-ih godina kao zamjenik ministra vanjskih

poslova dogovarao Hypov kredit Hrvatskoj za otvaranje diplomatskih predstavništava.

Uoči izbora

Sve dok u Austriji traje postupak o Sanaderovu izručenju, hrvatska pravosudna tijela morat će pri svakom eventualnom novom proši-

renju istrage protiv Sanadera slati dodatne dokaze i nadopunjavati svoj zahtjev za izručenje austrijskom pravosuđu, što može utjecati na brzinu donošenja konačne odluke o izručenju. Kako sada stvari stoje, moglo bi se dogoditi da Ivo Sanader Hrvatskoj bude izručen uoči sljedećih parlamentarnih izbora, ali su

istodobno male šanse da sudski postupak i čitanje optužnice započnu prije nego što birači izađu na birališta, tako da se sudski postupak, po svoj prilici, neće umiješati u izbornu kampanju i utjecati na izborne rezultate. No još je sigurnije da će Ivo Sanader i optužbe protiv njega da je kao premijer i predsjednik HDZ-

a bio predvodnik koruptivne zločinačke organizacije koja je opljačkala državu i njezina poduzeća za desetine milijuna kuna biti jedna od udarnih tema u izbornoj kampanji koja će i te kako utjecati i na odaziv birača i na konačne izborne rezultate.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 10/5/2011

KREDIT SLOZI

Marinac, Šestak i Šket oslobođeni Zagreb. Bivši Podravkini čelnici Darko Marinac i Zdravko Šestak te bivši predsjednik Uprave Sloge Darko Šket jučer su na Općinskom sudu u Koprivnici nepravomoćno oslobođeni optužbi u aferi Kredit. Šestak i Marinac optuženi su za poticanje na zloporabu položaja i ovlasti i nesavjesno gospodarsko poslovanje zbog zajma od pet milijuna kuna

koje je Podravka isplatila Slozi znajući da je ta tvornica pred stečajem. Početkom travnja 2009. Šket kao predsjednik Uprave Sloge d.d. (sada u stečaju), a Šestak kao predsjednik Podravkine Uprave i član NO-a Sloge, znajući da je ona pred stečajem i da će svako opterećenje imovine smanjiti mogućnost namirenja njezinih vjerovnika, kako bi naknadno osigurali povrat pet milijuna kuna zajma, sklopili su sporazum o osiguranju novčane tražbine zasnivanjem založnoga prava na Slogine nekretni-

125 gODIna SLaVnOg naPITKa

Coca-Coline proizvode dnevno pije 600.000 Hrvata Predstavljen je projekt "Optimizam u pokretu" kojim će dvojica biciklista u 25 dana obići 125 gradova u Hrvatskoj U povodu obilježavanja 125. godišnjice Coca-Cole, koja je na hrvatskom tržištu već 43 godine, u ponedjeljak je održana konferencija za novinare. Predstavljen je i projekt „Optimizam u pokretu“ u sklopu kojega će dvojica biciklista u 25 dana obići 125 gradova u Hrvatskoj. "U Hrvatskoj svaki dan 600.000 građana po-

pije neki od naših proizvoda. Ponosni smo na svoju lidersku poziciju i činjenicu da naš tržišni udjel raste", izjavio je Clemens Brugger, direktor marketinga CocaCole za Sloveniju i Hrvatsku, čiji je ukupni udjel na tržištu bezalkoholnih pića u Hrvatskoj 39 posto.

Limitirano izdanje

Biciklisti koji sudjeluju u projektu "Optimizam u pokretu", osmišljenom kao zahvala svim korisnicima, prijeći će više od 2700 kilometara i posjetiti sve re-

gije i županije u Hrvatskoj, a s njima će putovati i posebna bočica Coca-Cole. U povodu godišnjice u prodaji će biti limitirano izdanje retrobočice Coca-Cole, od prvog modela iz 1899. do današnjeg modela koji datira iz 1916. godine, a svaka će bočica izlaziti u razmaku od dva do tri tjedna. Coca-Cola je u Hrvatskoj prisutna od 1968. godine, a istraživanja su pokazala da prosječan hrvatski građanin na godinu popije 160 bočica Coca-Colinih napitaka. Tvrtka proizvodi oko 500 različitih gaziranih i negaziranih napitaka, a osim Coca-Cole tu su i 15 milijardi dolara vrijedne robne marke kao što su Diet Coke, Fanta, Sprite, Coca-Cola Zero itd.

Povijesna tajna

cLEMEnS BRuggER, direktor marketinga Coca-Cole za Sloveniju i Hrvatsku snimio sAŠA ∆EtKoViĆ

Nalaze se u više od 200 zemalja u kojima se ostvari gotovo 1,7 milijardi konzumacija na dan. Središnja proslava 125. rođendana održana je 7. svibnja u Atlanti u SAD-u. Tamo je zapravo sve počelo 1886. godine, kada je kemičar John S. Pemberton stvorio napitak boje karamele čiji je sastav i danas strogo čuvana tajna. Iva Bikanec

ne. Time je umanjena vrijednost stečajne mase. U obrazloženju presude sutkinja Vesna Piškorec-Kuzmić je kazala kako je iz svjedočenja te uvidom u spise bilo vidljivo da se prijeporni zajam mogao, po tadašnjem Podravkinu pravilniku, odobriti bez službene odluke uprave. U vrijeme odobrenja pozajmice, obrazloženje je, nije se moglo znati hoće li u Slozi biti proglašen stečaj. Sutkinja je pri izricanju presude uputila Podravku da za odštetu pokrene imovinskopravni zahtjev. H

foto wolf/cropix

dogaaji

DaRKO MaRInac i Zdravko Šestak, bivši Podravkini čelnici

Za razvoj pet miliju aKcIJSKI PLan DO 2013. U stotinjak klastera dosad su se udružile 504 tvrtke s ukupno 25.000 zaposlenika, a najviše ih je na području Zagreba, Varaždinske, Osječko-baranjske, Istarske i Međimurske županije Za poticanje razvoja klastera u ovoj godini Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva planira utrošiti pet milijuna kuna, kazao je ministar gospodarstva Đuro Popijač. Ministar je jučer u Opatiji otvorio petu međunarodnu konferenciju o klasterima koju organizira njegovo ministarstvo. Konferencija je okupila 150 sudionika iz 11 zemalja, od čega je 21 predavač iz Hrvatske i desetak europskih zemalja, od Rumunjske do Španjolske.

nacionalni centar

U posljednjih pet godina resorno je ministarstvo sa 27 milijuna kuna sufinanciralo više od 46 inicijativa za uspostavu klastera. U stotinjak klastera dosad su se udružile 504 tvrtke s ukupno 25.000 zaposlenika, a najviše ih je na području Zagreba, Varaždinske, Osječko-baranjske, Istar-

ske i Međimurske županije. Ujedno je Vlada prije dva tjedna usvojila strategiju razvoja klastera za ovu i sljedeću godinu te akcijski plan razvoja klastera do 2013. godine. U dokumentu se ističe kako je strategija prvi put na jednome mjestu okupila sve relevantne sudionike za razvoj i pomoć klasterima. Na povezivanju tvrtki u klastere intenzivno se radilo i u sklopu Cro industrije, sektorskog udruženja Hrvatske udruge poslodavaca, dok je glavni direktor HUP-a još bio Đuro Popijač. Od 2005. godine u HUPovu Nacionalnom centru za klastere nastalo je pet klastera - za odjeću, brodogradnju, autodijelove, interijere i poljomehanizaciju, od kojih su samo neki zaživjeli i u praksi. Poduzetnici, uključeni u neki od navedenih klastera, uglavnom su komentirali da

NA BURZI 308.869

U travnju zaposleno 70% ljudi više nego lani

Zagreb. U evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je krajem travnja registrirano 308.869 osoba, što je 21.261 osobu ili 6,4 posto manje u odnosu na ožujak, a 194 osobe odnosno 0,1 posto više u odnosu na travanj 2010. godine, izvijestio je jučer HZZ. Tijekom travnja posao je našlo 28.849

osoba, što je čak 83,3 posto ili 13.112 osoba više nego u ožujku, a 70,1 posto ili 11.891 osoba više nego u travnju 2010. Najveći rast zapošljavanja na temelju radnog odnosa ostvaren je u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (za 2958 osoba ili 162,3% više nego u ožujku), trgovini, javnoj upravi i obrani, građevinarstvu te poljoprivredi. U usporedbi s ožujkom smanjeni su ulasci u evidenciju nezaposlenih za 6,8 posto (820 osoba) iz radnog odnosa. H

j klastera una kuna

ĐURo PoPIjAč, ministar gospodarstva, u Opatiji je otvorio petu međunarodnu konferenciju o klasterima koju organizira institucija kojoj je na čelu snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

je klasterizacija dobra ideja, ali da je klaster efikasniji kad se pokreće odozdo, tj. od konkretnog posla koji obično dobije veća tvrtka i zatim uza sebe veže i druge, manje proizvođače.

Iskustva EU

Popijač je u Opatiji kazao kako su oscilacije na tržištu rada posljedice gospodarstva usmjerenog prema uslugama i servisima, naglasivši kako bi trebalo više raditi na prerađi-

vačkoj industriji. Ovogodišnja tema konferencije o klasterima bili su regionalni izazovi i mogućnosti razvoja klastera u jugoistočnoj Europi. Predavači su govorili o iskustvima EU i tamošnjem pristupu razvoju klastera, inovacijama te mogućnostima financiranja klastera. Bilo je riječi i o važnosti nacionalnih i regionalnih strategija klastera, primjerima dobre prakse i alatima za povećanje izvoza. Hina, M. G.

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 10/5/2011

EU FONDOVI

U izradi program za 2013. 'Okoliš i energetika'

Zagreb. Počela je izrada Operativnog programa radnog naziva "Okoliš i energetika" (OPOE) za 2013. Riječ je o programsko-planskom dokumentu kojim se predviđaju načini i uvjeti korištenja novca iz EU fondova, i to Kohezijskog fonda (KF) i Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), radi provedbe kohe-

frastrukture za gospodarenje otpadom, infrastrukture u vodnom sektoru, sustava za praćenje kakvoće zraka, unaprjeđenju zaštite prirode i očuvanju biološke raznolikosti te razvoju energetske infrastrukture. Za prvo razdoblje korištenja strukturnih i Kohezijskog fonda Hrvatska planira predložiti sektore gospodarenja otpadom i upravljanja vodama kao prioritetne za financiranje, pri čemu će prednost pri financiranju imati projekti s većim stupnjem pripremljenosti. B.hr

zijske politike u sektoru zaštite okoliša u Hrvatskoj za 2013., poručili su iz Ministarstva zaštite okoliša. Korištenje novca iz fondova EU provodi se na osnovi strateških ciljeva i prioriteta koji se definiraju putem operativnih programa za pojedine sektore te pojedinačnih projekata koji proizlaze iz određenog prioriteta. Opći strateški cilj Operativnog programa "Okoliš i energetika" jest poboljšati okolišnu i energetsku infrastrukturu za održivi razvoj te okoliš tako da pridonese razvoju in-

bROJKa

6159 kuna iznosila je u Zagrebu prosječna plaća za veljaču, što je 1,1 posto ili za 69 kuna manje od neto plaće za siječanj

'Vladina je energetska p neozbiljna i dugoročno n INTERVJU: MILJENKO ŠUNIĆ Nemamo dugoročnu strategiju razvoja gospodarstva iz koje bi bila kreirana i strategija razvoja energetskog sektora, upozorava predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin

MILJENKO ŠUNIĆ, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin: Rast cijene plina za kućanstva, za što je pretpostavka izdvajanje sadašnje socijalne komponente, neizbježan je želimo li stvoriti ozbiljno tržište plinom

Plinski se stručnjaci već godinama bore da na tržište plina u Hrvatskoj uvedu red i poslovanje utemeljeno na minimumu poslovne logike, no svi pritom upozoravaju da gube bitku s glavnim konkurentom - politikom. Vlada hitno mora uvesti mjere kojima će cijenu plina dovesti na tržišnu razinu, što bi omogućilo snižavanje cijene plina za industriju i velike potrošače kojima su golema izdavanja

za energiju kočnica u profitabilnu poslovanju, uz obvezno uvođenje određenih socijalnih kategorija za potrošače slabijeg imovinskog stanja, upozorava predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić, jedan od organizatora upravo završenog 26. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin. Na svjetskom tržištu plina očekuju se drastične promje-

snimio hrvoje dominić

noga gospodarstva opet raste potražnja za plinom, smanjuju se rezerve i tržište se vraća na razinu od prije dvije-tri godine. No još se ne treba previše opustiti jer politička situacija u zemljama Bliskog istoka i Azije, koje su najveći proizvođači plina, može uzrokovati potrese u opskrbi u idućim mjesecima.

ne u navikama potrošača. Kakva je situacija danas na globalnom tržištu plina? - S izlaskom svjetskoga gospodarstva iz recesije potrošnja plina u svijetu vraća se na prijašnju razinu. Nakon izbijanja krize 2008. i s njom povezanog smanjenja industrijske proizvodnje pala je i potrošnja plina, pa su nastali viškovi na spot tržištu, što je rezultiralo padom cijena. Postupnim oporavkom global-

Koliko kretanja u svijetu utječu na situaciju na hrvatskom tržištu plina? - Hrvatska oko 70 posto potrebnih količina plina crpi iz vlastitih izvora, a samo 30ak posto uvozi, i to temeljem dugoročnih ugovora. Stoga situacija u svijetu ne bi trebala znatnije utjecati na naše tržište. No, u nas probleme stvara previsoka cijena plina za industriju, koja je među najvišima u Europi. Cijena plina za tarifne kupce, odnosno kućanstva, pak, nerealno je niska i među najnižima u Europi. Svuda u svijetu situacija je obrnuta, cijena plina za industriju i velike potrošače niža je od one za kućanstva. Mi smo u cijenu plina za male potrošače ukomponirali socijalnu stavku pa je svim kućanstvima, bez obzira na prihode, dodijeljen status socijalno ugroženih potrošača koji plin plaćaju po povlaštenoj cijeni. Tako je nekim potrošačima plin preskup, a nekima opet prejeftin, što je neprihvatlji-

vo. Uz to, država određenim ustanovama podmiruje dio troškova za plin, što pak motivira neracionalnu potrošnju energenata. Zbog toga opskrbljivači plinom trpe goleme gubitke i posluju na rubu bankrota. Vlada upravo priprema novi paket zakona vezanih uz tarifiranje i određivanje cijene energenata kojima će to područje uskladiti sa zahtjevima Trećeg energetskog paketa EU. Vjerujete li da će taj paket donijeti potrebne promjene? - Iskreno, sumnjam u to. Vlada je i prije izglasavala slične pakete, ali oni su se teško prilagođavali uvjetima na hrvatskom tržištu koji se stalno mijenjaju. Dok se jedan zakon pripremi i uputi u redovnu proceduru, uvjeti na našem tržištu već su se promijenili. Zakone treba urediti, no koliko će biti političke volje i hrabrosti da se oni primijene, drugo je pitanje. Čini mi se da još dugo ne treba očekivati drastične promjene u energetskom sektoru jer politički vrh nije naučio raditi sustavno i dugoročno. Ne postoji ni dugoročna strategija razvoja gospodarstva iz koje bi, na temelju stvarnih ekonomskih potreba za energijom, bila kreirana i strategija razvoja energetskog sektora.

SINDIKAT ŽELJEZNIČARA

Protiv skupljih trasa na prugama izvan EU koridora

Zagreb. Sindikat hrvatskih željezničara uputio je Ministarstvu prometa i HŽ Infrastrukturi prosvjed zbog prijedloga drastičnog povećanja cijena trasa na prugama izvan EU koridora, dok se cijene na međunarodnim koridorskim prugama ne bi mijenjale. U slučaju povećanja cijena, koje bi

na nekim trasama porasle i do 80 posto, prijevoz pojedinačnih vagona i pošiljaka, koji je u startu skuplji od prijevoza cijelih vlakova, a naročito od tranzitnog prijevoza, postat će posve neisplativ tako da će se nastaviti smanjenje udjela prijevoza željeznicom, a time i povećanje već prevelikog udjela transportnih troškova u cijeni robe, upozorava sindikat. HŽ Crago, koji od iduće godine osim cestovne dobiva i željezničku konkurenciju, uz takve cijene trase može staviti ključ u bravu, tvrdi sindikat. H

politika neodrživa' Ta su dva segmenta čvrsto povezana. No Vlada često spominje nove energetske projekte, najavljuje se gradnja novih plinovoda, LNG terminala, termoelektrana...? - Treba priznati da se posljednjih godina mnogo ulagalo u plinski sustav, izgrađeni su ili se planiraju graditi novi plinovodi i skladišta naftnih derivata. Međutim nije dobra činjenica da naš politički vrh svakih nekoliko mjeseci ulijeće u nove energetske projekte. Stalno slušamo o novim planovima, sve se radi zbrda-zdola. Mi još nemamo plan i program koji će pokazati koliko nam i kakve energije treba s obzirom na smjernice gospodarskog razvoja. Vlada stalno predstavlja nove planove ulaganja u gradnju

energetskih objekata, odluke o projektima donosi većinom politika, a ne struka, sve se radi na brzinu bez dugoročnog promišljanja. Sve je to vrlo neozbiljno i dugoročno neodrživo. Kad je riječ o kretanju cijena plina, što možemo očekivati? - Idućih će godina cijena plina za kućanstva morati rasti, no to se neće moći ostvariti sve dok se iz cijene ne izdvoji sadašnja socijalna komponenta. Te promjene nećemo moći izbjeći želimo li stvoriti ozbiljno tržište plinom. Velike potrošače i industriju trebat će svrstati u grupe, ovisno o količini potrošnje, a potom svakoj od njih dodijeliti tarifu koja će im omogućiti da plaćaju realniju cijenu energenta. Sandra Carić Herceg sandra.caric@business.hr

BALANSIRANJE CIJENA

Novi dobavljač(i) plina dobrodošli

Nedavno je najavljen ulazak drugoga velikog dobavljača plina koji će biti konkurencija Ini, odnosno tvrtki Prirodni plin, koja je sada jedini dobavljač. Kakve će promjene novi dobavljač donijeti na domaće tržište? - Promjene će biti velike jer će novi dobavljač - a vjerujem da neće sve stati samo na jednom, već će ih u idućim godinama biti više - omogućiti balansiranje cijena plina. Tada će konačno profunkcionirati zakon ponude i potražnje, koji će utjecati i na cijene. Tržište mora stvoriti konkurenciju.

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 10/5/2011

TRANSPORT

Na sajmu u Njemačkoj 4 naše tvrtke

Zagreb. Na međunarodnom specijaliziranom sajmu transporta i logistike "Transport logistic 2011" od 10. do 13. svibnja u Münchenu predstavit će se tvrtke Raul logistika, TŽV Gredelj, HŽ Holding i Zagrebtrans. Posrijedi je najveći europski sajam za industriju prijevoza robe cestom, željeznicom te putem vode i zraka. H

NAJAMBALAŽA 2011.

Cropak i Agrokorovu pjenušcu

Zagreb. U sklopu festivala ambalaže FEST.A CROPAK 2011 dodijeljene su nagrade za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu CROPAK 2011 i za najbolju ambalažu na tržištu regije REGPAK 2011 u organizaciji Instituta za ambalažu i tiskarstvo, tvrtke Tectus d.o.o. iz Zagreba te stručnog časopisa

Ambalaža/REGprint. Na natječaj za najbolju ambalažu na hrvatskom tržištu CROPAK prijavljeno je 30 proizvoda i 32 serije u 11 kategorija, što ukupno čini više od 170 proizvoda. Za nagradu za najbolju ambalažu na tržištu regije REGPAK pristigla su 64 proizvoda, a nagrade su dodijeljene u dvije kategorije; u kategoriji ambalaža proizvoda nagradu je dobila nosiljka za Sarajevsko premium pivo Sarajevske pivare, dok je u kategoriji ambalaža serije proizvoda nagrada pripala seriji proizvoda Ronhill Unlimit

White, Ronhill Unlimited Blue vlasnika TDR-a. Priznanje Cropak godine pripalo je pjenušcu Poj, čiji je vlasnik Podrum Mladina iz Agrokor vina, a taj je proizvod dobio i nagradu u kategoriji ambalaža hrvatskog proizvoda/serije - vina. U kategoriji dizajn u cjelini nagrađena je serija ekstra djevičanskog maslinovog ulje "Sveti Ivan" vlasnika serije Vodice d.o.o. Pobjednica studentske kreativne radionice CROPAK 2011 je Andrea Brajnović s Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. I. H.

Do robe i usluga i do 30 posto jeftinije POTRAŽNJA.ORG Portal namijenjen poslovnim korisnicima koji žele graditi, kupovati ili imaju potrebu za nekom uslugom ili robom pokrenula je slovačka tvrtka. Usluga je besplatna, a predviđaju zaradu preko reklama i nadaju se prometu od 30 do 40 mil. kn mjesečno Ovih dana pokrenuta je još jedna internetska stranica namijenjena poslovnim korisnicima. Cilj je portala Potražnja.org biti središnje i najveće mjesto za upite o robi i uslugama, a namijenjen je svim domaćim korisnicima interneta koji žele graditi, kupovati ili imaju potrebu za nekom uslugom ili robom. "Projekt je pokrenula slovačka tvrtka ATM PROJEKT s.r.o. iz Bratislave po uzoru na nekoliko takvih portala u Slovačkoj. Startna cijena projekta iznosila je oko 120.000 kuna, a stranica je počela raditi 2. svibnja", rekao je Zoran Kanđera, voditelj odjela za komunikaciju s kupcima i javnošću portala Potražnja. org. Kako je portal tek pokrenut, ističe, još ne mogu

ZORAN KANđeRA, voditelj odjela za komunikaciju s kupcima i javnošću portala Potražnja.org arhiva business.hr

govoriti o broju korisnika, no nadaju se da će za nekoliko mjeseci preko pokrenutoga sustava ostvarivati promet od 30 do 40 milijuna kuna mjesečno. Za cijeli se projekt trenutačno brine peteročlani tim.

Besplatno korištenje

Kako je korištenje stranice u potpunosti besplatno, postavlja se pitanje kako će se stranica financirati. Kanđera je rekao kako poslovni model portala predviđa pokrivanje svih troškova i zaradu preko reklama, što očito znači da očekuju generiranje dovoljne količine prometa koja će uspjeti generirati prihode portala. "Kad je riječ o korištenju, dovoljno je postaviti zahtjev

preko portala Potražnja.org, a mi ćemo se potruditi da dobijete nekoliko ponuda od naših registriranih dobavljača. Na korisnicima je da samo odaberu najpovoljniju ili najkvalitetniju ponudu. Već ovog trenutka korisnicima nudimo više od 26.000 registriranih poslovnih subjekata u Hrvatskoj. Tako oni mogu birati više proizvođača, dobavljača ili davatelja usluga", rekao je Kanđera. Istaknuo je da tako korisnici mogu ne samo uštedjeti vrijeme nego dobiti i do 30 posto nižu prosječnu cijenu za neki proizvod ili uslugu.

Javni sektor

ŠIROK IZBOR PONUDA

Portal pita, korisnik bira Korisnici portala Potražnja.org bit će podijeljeni u dvije skupine: na tražitelje robe i usluga i dobavljače. Podnositelj zahtjeva na www.potraznja.org samo mora ispuniti obrazac, koji zatim šalje u sustav. Cijeli je proces jednostavan, a zahtjevi se potom šalju preko portala prema nekoliko dobavljača istodobno. Oni pak izrađuju vlastitu ponudu i šalju je tražitelju. Rezultat procesa je širok izbor ponude koja dolazi izravno tražitelju, a na njemu samome je konačni odabir najbolje ponude. Za razliku od složenih komunikacija sa svakim dobavljačem zasebno, sustav može obuhvatiti sve relevantne dobavljače automatski, ističu njegovi autori.

Korisnici portala mogu biti svi hrvatski građani s pristupom internetu, dakle i fizičke i pravne osobe, bez obzira na vrijednost tražene usluge ili robe. Nije naodmet postaviti i pitanje hoće li se tom uslugom možda koristiti i javni sektor, za koji je već dobro poznato kako nije osobito štedljiv kad je posrijedi javna nabava. Kanđera je rekao kako se nadaju da će preko njihova sustava i državna tijela, kao i tijela lokalne samouprave, objavljivati javne ponude u skladu sa zakonom, s obzirom na to da se dosadašnji način pokazao kao izrazito skup. Branimir Kovač

karijere, znanje i posao

LEADERSHIP Ili ćete biti računovođa koji radi stalno istu stvar ili ćete biti umjetnik koji pokušava riješiti problem kako to još nitko nije napravio, poruka je marketinškoga stručnjaka Setha Godina na temu poslovnog vodstva. Stručnjak za to područje John Maxwell ističe da su uspješni lideri ponajprije oni koji znaju u čemu su dobri njihovi zaposlenici

Utorak 10/5/2011

Pravi lideri su umjetnici,

fotolia

ne računovođe

APB SeMInARI

Svjetski stručnjak za marketing u Zagrebu

> karijere > znanje > posao

Profesor Ajay Kohli, koji je svojim radovima 90-ih marketing podigao na stratešku razinu stvorivši ideju tržišne orjentacije, predaje 20. i 21. svibnja u Zagrebu u sklopu Advanced Program in Business. Riječ je o stručnjaku koji je ponudio stratešku perspektivu na marketing kao odgovor na istraživanja krajem 90-ih,

14-15

business.hr Utorak 10/5/2011

kada je marketing predstavljen kao glavni razlog propasti poduzeća uz objašnjenje da je gotovo nemoguće nabrojati više od 15-ak poduzeća koja su starija od 150 godina. Čini se da velika poduzeća ne mogu propasti, no povijest nas uči drukčije, a kao ključni razlog je naveden prevelik fokus na potrošače koji onda onemogućavaju poduzeću da odgovori na inovacije. Kohlijeve ideje o razvoju tržišta revolucionarizirale su teoriju i praksu marketinga početkom 21. stoljeća. Predstavio je marketing kao,

ne samo zadužen za razumijevanje tržišta i potrošača, već i za mijenjanje strukture tržišta i ponašanja njegovih sudionika. U trenutku krize, kada je ključni problem smanjena kupovna moć potrošača, strategije razvoja tržišta ključni su generator rasta. Kako je financijska kriza prelila u marketinšku, važno je kako razviti tržište edukacijom u cilju promjene zastarjelih načina funkcioniranja tržišta koji danas više AJAY KohLI, autor najcitijednostavno ne omogućavaju ranijih članaka iz marketinga rast i razvoj. B. hr. arhiva business.hr

››

Leadership nije upravljanje nego vodstvo: zaposlite sjajne ljude u koje imate povjerenja, pustite ih da rade i dopustite im da vas iznenade Seth GodIn, marketinški stručnjak arhiva business.hr

iderstvo je povezano s hrabrošću i spremnošću na rizik, a dobrog lidera odlikuje stalni proces rasta, razvoja, učenja, rada na sebi i pomicanja granica. Osnovna je to poruka s konferencije poslovnog vodstva Leadercast 2011., koju je u Hrvatsku dovela Međunarodna poslovna akademija za inovacije i vodstvo ILBA. Okupljeni su putem videolinka prošloga petka tako u Zagrebu mogli čuti predavanja vodećih svjetskih stručnjaka leadershipa kao što su John Maxwell, sir Ken Robinson, Suzy Welch, Seth Godin, Dave Ramsey, Erin Gruwell i Robin Roberts. Učinite nešto što nitko

drugi nema hrabrosti, poručio je Seth Godin, marketinški stručnjak i autor brojnih knjiga, te naglasio da zamjenjivi ljudi mogu funkcionirati u prosječnim tvrtkama koje proizvode prosječne stvari za prosječne ljude. No ako želite natprosječne rezultate, zanimat će vas tvrtke koje imaju nezamjenjive ljude i proizvode.

Imperativ nezamjenjivi

"Ili ćete biti računovođa koji radi stalno istu stvar ili ćete biti umjetnik koji pokušava riješiti problem kako to još nitko nije napravio. Postoji drugi način, unesite inovacije i radost u svoj rad, ne morate biti poslušni nego donositi bolje odluke. Leadership nije upravljanje nego vodstvo: zaposlite sjajne ljude u koje imate povjerenja, pustite ih da rade i dopustite da vas izne-

nade, da odu dalje nego što ste mislili da će ikad uspjeti", naglasio je Godin. Mora se, nastavio je, preuzeti odgovornost da se vodi skupina ljudi koji će biti nezamjenjivi. "Ili ćete se uspeti do vrha ili ćete nastaviti padati na dno", zaključio je Godin.

Pet razina

Liderski stručnjak John Maxwell govorio je o pet razina leadershipa, a to su: pozicija, dopuštenje, proizvodna razina, razvoj ljudi i vrh. Najniži je korak pozicija jer na toj razini ljudi slijede nekoga samo zato što je šef i što to moraju učiniti da bi dobili plaću, pa zato daju najmanju količinu energije i truda. Na razini dopuštenja zaposlenici počinju slijediti vođu zato što to žele, a lideri na toj razini dobro slušaju svoje podređene. Na proizvodnoj razini lideri daju

OGLAS

OKRUGLI STOL: KAKVI SU POSLOVNI VOĐE U HRVATSKOJ

Nakon komandosa, trebaju nam menadžeri od povjerenja Naš kulturni obrazac pomalo traži autoritativni tip lidera, a velike svjetske vođe odlikuje jednostavnost pristupa i ljudskost, istaknuo je Domagoj Juričić, direktor regionalnog razvoja InfoDom grupe

LEADERCAST 2011. u Hrvatsku je dovela Međunarodna poslovna akademija za inovacije i vodstvo ILBA, a videolinkom su na konferenciji sudjelovali vodeći svjetski stručnjaci leadership arhiva business.hr

primjer drugima, počinju privlačiti druge ljude koji postaju produktivni. "Na četvrtoj se razini događa razvoj ljudi. Što bolje ljude dovedete, to ćete bolje rezultate postići, a uspješni lideri su oni koji znaju u čemu su dobri njihovi zaposlenici", ustvrdio je Maxwell. Peta je stepenica sam vrh, gdje je ključna riječ poštovanje. Ljudi cijene vođu zbog njegova rada, a riječ je o cjeloživotnom putovanju. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

Lideri u Hrvatskoj djeluju u specifičnom okruženju, težim okolnostima nego u nekim uređenijim ekonomijama, bore se za preživljavanje, za naplatu potraživanja, s kreditima i s bankama, istaknuto je na okruglom stolu na kojem su sudjelovali urednici poslovnih medija, a održan je kao uvod u Konferenciju poslovnog vodstva Leadercast 2011.

Tražen autoritet

"Lideri kod nas moraju biti kao komandosi, u borbi za svakidašnjicu ne stignu optimizirati sustav kojem su na čelu. Međutim, mnogi od njih pružali su lažnu sliku, nametnuli se, dobivali nagrade, a potom završili u Remetincu", naglasila je Tončica Čeljuska, urednica na HRT-u.

"Dosad su bile tražene vještine osiguravanja kuma u ministarstvu i dobivanja posla bojenja tunela po tri puta višoj cijeni, a ne vještine koje bi tvrtku odvele na međunarodno tržište", rekao je Miodrag Šajatović, glavni urednik Lidera. Lideri su odraz društva u kojem živimo, ustvrdio je Darko Markušić, glavni urednik Poslovnog dnevnika, te naveo da bi se bilo koji uspješni menadžer u normalnom okruženju na zapadu dobro snašao jer ne mora gubiti vrijeme na borbe s birokracijom i politikom.

Smjena generacija

"Studenti me pitaju za razliku između američkog i hrvatskog menadžera. Naši se menadžeri lakše snađu tamo, dok se njihovi ovdje teže snalaze", ilustrirao je Velimir Srića, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, inače moderator okruglog stola. Domagoj Juričić, direktor regionalnog razvoja InfoDom grupe, naveo je da naš kulturni obrazac pomalo traži autoritativni tip lide-

OKRUGLI STOL Domagoj Jurčić (InfoDom grupa), Miodrag Šajatović (Lider) i Tončica Čeljuska (HRT) arhiva business.hr

››

Dobri se lideri okružuju dobrima, a loši još lošijima da bi oni ispali sposobnijima

VELImIR SRIćA, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu arhiva business.hr

ra, a velike svjetske vođe odlikuje jednostavnost pristupa i ljudskost. Sudionici okruglog stola suglasili su se da u hrvatskoj Vladi vlada izrazita antipoduzetnička klima te da politika ima snažan utjecaj. "U Hrvatskoj postoje uspješni poduzetnici i lideri koji su napravili iskorak i pokazali da mogu biti konkurentni i na tržištu regije, no kod kuće su naišli na nerazumijevanje. Jedan naš poduzetnik kupio je prehrambenu industriju u Europskoj uniji, dok je u Hrvatskoj naišao na zatvorena vrata kompanije koja je bila u problemima, a čelnici su joj kasnije završili u Re-

metincu. Politika mu je zatvorila vrata pa je on akvizirao u Sloveniji", istaknula je Tončica Čeljuska aludirajući na Tedeschijevu želju za preuzimanjem Podravke te kupnju Droge Kolinske. "Lideri moraju uvjeriti ljude u nove ideje, okupiti kritičnu masu suradnika. Dobri se okružuju dobrima, a loši još lošijima da bi oni ispali sposobnijima. Moraju znati koristiti tehnologije 21. stoljeća, a trebaju imati i malo sreće", poručio je Velimir Srića. Sudionici su se složili da Hrvatskoj trebaju nove snage i ideje, ljudi kojima se vjeruje, odnosno da društvu treba smjena generacija. I. H.

> karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 10/5/2011

PZ DINGAČ

BASF

Lelas direktor prodaje

Bock na čelu Uprave

Marin Lelas preuzeo je funkciju direktora prodaje PZ i Vinarije Dingač, a Milena Krulj postala je voditeljica marketinga i prodaje. Za razvoj samostalnog poslovanja zaduženi su i Iva Market, voditeljica prozivodnje, te Radoslav Pezo, glavni enolog. Lelas je bio direktor prodaje u Pivovari Daruvar. Prethodno je 15 godina radio u Badelu 1862. B. hr

Dr. Kurt Bock novi je predsjednik Uprave vodeće svjetske kemijske tvrtke BASF. Naslijedio je Jürgena Hambrechta, koji je otišao u mirovinu. Karijeru u BASF-u počeo je 1985., od 1992. do 1997. radio je za tvrtku Robert Bosch u Stuttgartu i Brazilu. U BASF se vratio 1998. Članom Uprave imenovan je 2003., a od 2007. bio je i pred- Dr. Kurt BocK, novi sjednik i izvršni direktor BASF-a u predsjednik Uprave BASF-a New Jerseyju. B.hr arhiva business.hr

MArIN LELAS radio je u Badelu 1862 arhiva business.hr

Na poslovni studij u SAD, na razmjenu u Njemačku MoBILNoSt StuDENAtA Hrvatima su u SAD-u najprivlačniji studiji menadžmenta i poslovnog upravljanja, a očekuje se povećana razmjena s europskim zemljama

je među studentima i nastavnicima ekonomije, medicine i studija jezika", navodi Nina Vranešević.

rošle akademske godine 2009./2010. u SAD-u su studirala 623 hrvatska studenta, pri čemu je najveći broj pohađao prestižna sveučilišta kao što su Harvard University, Columbia University i New York University. Međutim, službeni izvori podataka o broju studenata koji studiraju u inozemstvu ne postoje, niti zasad postoji mehanizam za evidentiranje takve mobilnosti, objašnjava Nina Vranešević, voditeljica projekata u Institutu za razvoj obrazovanja (IRO), koji je jedino središnje mjesto gdje se građani mogu informirati o mogućnostima upisa na programe visokog obrazovanja te o izvorima financijske potpore za visoko obrazovanje u Hrvatskoj i inozemstvu. Jedina zemlja za koje IRO ima pouzdane podatke jest SAD budući da je od 1999. službeni obrazovno-savjetodavni centar ovlašten i potpomognut od ministarstva vanjskih poslova SAD-a kao dio EducationUSA mreže, koja okuplja više od 450 savjetodavnih centara diljem svijeta

Interes za studij u inozemstvu raste, dodaje, a mobilnost hrvatskih studenata bila bi i veća da nisu troškovi školarina za studij u inozemstvu i životni troškovi puno veći od onih za studij u Hrvatskoj, a još ne postoji dostatan broj stipendija za studij u inozemstvu. U Sjedinjenim Američkim Državama u akademskoj godini 2009./2010. studirala su 690.923 međunarodna studenta, što je 3,4 posto ukupne studentske populacije SAD-a. Nakon SAD-a slijede Velika Britanija sa 12 posto, Njemačka sa 9 posto, Francuska sa 8 posto te Australija sa 7 posto međunarodnih studenata. Zajednica bivših američkih studenata u Hrvatskoj, Američko veleposlanstvo u Zagrebu i Institut za razvoj obrazovanja (IRO) organiziraju 13. svibnja konferenciju "Što je američki alumnus/a?" koja je namijenjena alumnijima, odnosno svima koji su studirali ili radili u SAD-u, a otvorena je i za širu javnost, odnosno i za sve koji žele doznati više o važnosti alumni kulture. I. H.

NA HArVArDu je prošle akademske godine studiralo 10-ak hrvatskih studenata arhiva b.hr

i pruža besplatne i nepristrane informacije o svim akreditiranim visokoobrazovnim institucijama u SAD-u.

Ekonomija i medicina

"Podaci koje imamo za SAD pokazuju da su najtraženije područje studija menadžment i poslovno upravljanje - temeljeno na tome da najviše međunarodnih studenata upravo to područje studira u inozemstvu. Imamo dosta upita i za humanističke zna-

nosti i umjetnička područja kao što su ples, glazba i slično koje nije moguće dalje usavršavati u Hrvatskoj", navodi Nina Vranešević. Budući da je Hrvatska početkom 2011. postala punopravna članica Programa za cjeloživotno učenje, pa tako i najvećeg programa razmjene studenata u EU Erasmus, bilježi se povećan interes hrvatskih studenata za studij u europskim državama. "Što se tiče programa kra-

će mobilnosti, tj. programa studentske razmjene, IRO je u sklopu jednog projekta radio sa sveučilištima na očekivanjima od ulaska Hrvatske u program Erasmus. Prema rezultatima tog projekta, predviđa se da će Austrija i Njemačka biti najprivlačnije države za razmjene u okviru Erasmusa, a najveći interes za razmjenu očekuje se u društvenim i humanističkim znanostima te medicini. Najveća mobilnost se očeku-

(Pre)visoke školarine

dogaaji 17

business.hr Utorak 10/5/2011

regija/svijet

RAT ZA POTROŠAČE

Apple pretekao Google i postao najvrjedniji brend Od deset najvrjednijih brendova na svijetu šest je iz tehnološkog i telekomunikacijskog sektora

Apple je preuzeo Googleovo mjesto najvrjednijeg brenda u svijetu, nakon četverogodišnje vladavine tog vodećeg pretraživača interneta, pokazuje u ponedjeljak objavljena studija agencije za istraživanje globalnih brendova Millward Brown. Procjenjuje se da brend Apple sada vrijedi 153 milijarde dolara (93 milijardi funti), što je gotovo polovina Appleove tržišne kapitalizacije, pokazala je studija BrandZ o 100 najvrjednijih robnih marki. Zahvaljujući portfelju potrošačke elektronike, proizvođač iPhonea i iPadova prošle je godine Microsoftvu preoteo poziciju najvrjednije tehnološke kompanije u svijetu. Direktor za svjetske brendove Millward Browna Peter Walshe naveo je da je upravo usredotočenost na detalje, uz pojačanu prisutnost njegovih proizvoda u tvrtkama, omogućila Appleu da se istakne među ostalim proizvođačima elektronike. Od deset najvrjednijih brendova šest je iz tehnološkog i telekomunikacijskog sektora. Google je na drugom, IBM na trećem, Microsoft na petom, AT&T na sedmom, a China Mobile na devetome mjestu. McDonald’s je napredo-

vao za dva mjesta i postao četvrti brend u svijetu po vrijednosti, čime je usluga brze hrane postala najbrže rastuća kategorija. Coca-Cola je pak pala s petog na šesto mjesto, Marlboro sa sedmog na osmo, a General Electric s devetog na deseto. Walshe je izjavio kako je kineska potražnja najviše utjecala na rast fast-food brendova. "Kinezi su otkrili brzu prehranu, a to je golemo tržište - Starbucks, McDonald’s i pizza preplavili su Kinu", rekao je on. Devetnaest od ukupno 100 najvećih svjetskih brendova potječu s tržišta u razvoju u usporedbi s trinaest koliko ih je bilo prošle godine. Facebook se ubrojio među vodećih 100 i zauzeo 35. mjesto s brendom vrijednim 19,1 milijardu dolara, a kineska tražilica Baidu skočila je sa 29. na 46. mjesto. Ukupna vrijednost 100 najvrjednijih brendova porasla je 17 posto, na 2400 milijardi dolara, zahvaljujući oporavku svjetskoga gospodarstva. H

posto porasla je vrijednost 100 najvrjednijih brendova, na 2400 milijardi dolara

Linkedin izlazi na burzu PREDUHITRILI FACEBOOK Kompanija koja je vlasnik planetarno popularne mreže kojom se koriste brojni profesionalci za svoje poslovne kontakte planira ponuditi 7,84 milijuna dionica putem IPO-a. Očekuju neto prihod od 146,6 milijuna dolara

oslovna društvena mreža Linkedin uskoro planira izlazak na burzu. Linkedin Corp, kompanija koja je vlasnik te planetarno popularne mreže kojom se koriste brojni profesionalci za svoje poslovne kontakte, planira ponuditi 7,84 milijuna dionica putem IPO-a. Dionice će se nuditi između 32 i 35 dolara, a očekuje se da bi vrijednost kompanije nakon IPO-a mogla premašiti tri milijarde američkih dolara. Linkedin će tako postati jedna od prvih društvenih mreža koja će izaći na burzu, čak i prije nego što to učini Facebook, za koji se već dugo nagađa da bi to mogao učiniti, ali još se nije odlučio na takav potez. Spomenimo kako je prošlog tjedna na burzu izašla i kineska društvena mreža Renren Inc nakon uspješno provedenog IPO-a.

4,8 milijuna dionica

Linkedin će u slobodnu prodaju staviti 4,8 milijuna dionica, a ostatak se odnosi na pojedinačne udjele dosadašnjih dioničara. Udjel jednoga od osnivača te društve-

REID HOFFMAN, jedan od osnivača Linkedina, nalazi se među dioničarima koji prodaju svoje udjele arhiva business.hr

ne mreže Reida Hoffmana i predsjednika uprave, koji je među onim dioničarima koji prodaju svoje udjele unutar IPO-a, tako će predstavljati 21,7 posto ukupnih glasova nakon provedene ponude. Među ostalim velikim vlasnicima koji će ponuditi svoje dionice nalaze se i Goldman Sachs, McGraw-Hill Companies Inc i Bain Capital Venture Integral Investors. Glavni investitori Sequoia Capital, Greylock Partners i Bessemer Venture Partners, koji zajedno posje-

duju dvije petine Linkedina, neće sudjelovati u IPO-u.

Zaradili 15,4 mil. $

Kompanija očekuje neto 146,6 milijuna dolara prihoda od dionica koje će ponuditi na IPO-u ako se ostvari pretpostavljena cijena od 33,50 dolara po dionici. Na burzi u New Yorku na listi dionica pojavit će se pod skraćenicom LNKD. Spomenimo kako je kompanija lani zaradila 15,4 milijuna dolara s neto prihodom od 243 milijuna dolara. B. K.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 10/5/2011

KAO BJELORUSIJA

Grčkoj opet spušten rejting

Grčki kreditni rejting snižen je za dvije razine, na BB-, a iz Standard&Poor'sa, koji je u posljednjih godinu dana toj zemlji rejting snizio četiri puta, najavljuju mogućnost daljnih snižavanja, čime bi Grčka postala najgora u Europi. Sa sadašnjim rejtingom ta je zemlja naime izjednačena s Bjelorusijom, a uznemirenost zbog promjena uvjeta vraćanja grčkog duga proširila se

KONFERENCIJA O AUTOŠTETAMA

Osiguravatelji se žele manje vući po sudovima Rast broja sudskih tužbi i udjela sudskih šteta u neriješenim zahtjevima traži brzu reakciju osiguratelja i promjene tog trenda u interesu oštećenika i osiguranika Broj sudskih tužbi u autoosiguranju porastao je u prošloj godini za 16,1 posto, dok je broj neriješenih tužbi skočio za 10,4 posto u odnosu na 2009. godinu. Podaci su to koje je na 19. savjetovanju o obradi i likvidaciji automobilskih šteta, održanog u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje i Europskog instituta za prometno pravo, iznio član Uprave Allianz osiguranja Slaven Dobrić, koji je istaknuo i problem nedosljedne primjene medicinskih tablica.

Medicinske tablice

"Porast broja i udjela sudskih šteta ne može biti politika osigurateljne zajednice. Rast broja sudskih tužbi i udjela sudskih šteta u neriješenim zahtjevima traže brzu reakciju osiguratelja i promjene tog trenda u interesu oštećenika i osiguranika, ali i samih osiguratelja", rekao je Dobrić i podsjetio kako, iako nominalno prezentirane još prošle godine, medicinske tablice još nisu uvedene u praksu u svim osiguranjima. Oštećenik tako može ostvariti različitu naknadu zbog iste povrede prava osobnosti ovisno o tome koji je sud donio odluku ili koji je vještak vještačio. Dobrić je pozvao na zajedničko usuglašavanje stručne

javnosti i primjenu tablica uz prethodno zauzimanje jedinstvenog stava osiguravatelja u odnosu na njih.

Manje neosiguranih

Snažan pozitivan trend bilježi se u pak štetama od neosiguranih vozila. Naime, 2010. je smanjen broj prijavljenih šteta po neosiguranom počinitelju za 30,2 posto te su prijavljene 1144 štete. Također, smanjena je isplata šteta te tako 2010. godine za štete od neosiguranih motornih vozila isplaćena odšteta iznosi 22,6 milijuna kuna ili 24,7 posto manje nego 2009. godine. Nakon ulaska Hrvatske u EU, i građanima Hrvatske koji su oštećeni u prometnim nesrećama nastalim u nekoj od zemalja članica EU olakšati postupak ostvarivanja prava na naknadu štete budući da će imati mogućnost podnošenja odštetnog zahtjeva na hrvatskom jeziku ovlaštenom predstavniku inozemnog osiguratelja štetnika u Hrvatskoj. B. St.

SLAVEN DOBRIć, član uprave Allianz osiguranja ARHIVA B.HR

svjetskim tržištima. Šef vijeća ministara financija članica eurozone izvijestio je naime krajem prošlog tjedna o izmjenama u planu otplate grčkog duga. Grčku ovaj tjedan čeka još jedna revizija financija nakon što su europski dužnosnici jedinstveno otklonili bojazni o mogućem istupanju te mediteranske zemlje iz eurozone koje je potpirilo izvješće jednog njemačkog lista. Kako se navodi u priopćenju grčkog ministarstva financija, tim stručnjaka Europske unije, Međunarodnog monetarnog

fonda (MMF) i Europske središnje banke (ECB) pažljivo će analizirati planove grčke vlade o raspodjeli 26 milijardi eura u razdoblju od tri godine u sklopu nastojanja da se smanji golemi dug. "Misija počinje u utorak", rekao je jedan izvor iz tog ministarstva. Pozitivna ocjena međunarodnih stručnjaka uvjet je za isplatu nove, 12 milijardi eura vrijedne tranše zajma, a Grčka zasad ima teškoća s ostvarivanjem ciljeva zbog neočekivano duboke recesije. Grčka trenutačno ima 340 milijardi eura duga. B.hr

BROJKA

340 milijardi eura iznosi ukupan dug Grčke

Dobit sastavnica porasla 184% u p BOLJE UPRAVLJALI TROŠKOVIMA Najveće hrvatske kompanije, kojima se i najviše trguje na Zagrebačkoj burzi, u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarile su 21,5 milijardi kuna ukupnih prihoda, 15,44 posto više nego lani, a ukupni rashodi porasli su samo 4,15 posto Dobit kompanija čije dionice čine Crobex, referentni dionički indeks Zagrebačke burze, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila je 2,16 milijardi kuna i 184 posto je viša nego u istom razdoblju lani. Naime, tada su tvrtke iz aktualnog sastava indeksa zaradile samo 763 milijuna kuna. Istodobno je ukupni prihod kompanija iz Crobexa u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosio 21,5 milijardi kuna te je 15,44 posto veći nego lani, kada je iznosio 18,6 milijardi kuna. S druge strane, ukupni su rashodi porasli samo 4,15 posto, sa 17,7 na 18,4 milijardi kuna. Dobri rezultati kompanija pozdravljeni su i na Burzi -

Crobex je u prvom kvartalu ojačao 8,5 posto, a Crobex 10 skočio je 10 posto.

Ina - prva i najveća

Uvjerljivo najvišu dobit ostvarila je Ina. Najveća domaća naftna kompanija u prva tri ovogodišnja mjeseca zaradila je više od milijardu kuna, dok je lani u istom razdoblju bila u gubitku više od 300 milijuna kuna. Pritom su joj prihodi porasli 26 posto, na gotovo osam milijardi kuna, a rashodi su rasli samo tri posto, na 6,4 milijarde kuna. U Ini su ustvrdili da su te brojke rezultat poboljšanog poslovanja i ostvarenja važnih strateških investicijskih projekata, kao i boljeg vanjskog

okruženja. Na rezultat su, poručuju iz Ine, pozitivno utjecala eksterna i interna kretanja, kao i napori menadžmenta radi smanjenja operativnih troškova kroz upravljanje i kontrolu troškova.

Malo gubitaša

S kvartalnom neto dobiti većom od sto milijuna kuna mogu se pohvaliti i Zagrebačka banka, Hrvatski Telekom te Privredna banka Zagreb. Konsolidirana neto dobit Zabe iznosila je 412 milijuna kuna, najveći telekom je zaradio 350 milijuna kuna, a samo nešto manje od 300 milijuna kuna zaradila je i Privredna banka. Pritom treba napomenuti da je dobit banaka znatno porasla, dok je HT-ov profit pao gotovo 10 posto. Najviši postotni rast dobiti, čak 677 posto, ubilježili su Čakovečki mlinovi. Njihova je dobit porasla sa 1,8 na 14 milijuna kuna. Po stopi većoj od 100 posto rasle su i dobiti Adrisa (52 milijuna kuna), Luke Ploče (4,4 milijuna kuna) te Podravke (25 milijuna kuna). Negativne pomake, od lanjskog dobitka do ovogodišnjega gubitka, ubilježili su Atlantic grupa, Dalekovod i Uljanik plovidba. Na Atlanticov su se rezultat odrazile negativne poslje-

KAmAte RAStU

euro jača prema dolaru i jenu

Euro je u ponedjeljak ponovno ojačao prema dolaru i jenu na međunarodnim tržištima valuta zahvaljujući ulaganjima azijskih i bliskoistočnih fondova i ohrabrujućih podataka o njemačkom izvozu, koji su nadjačali utjecaj dužničkih problema u eurozoni. Prema dolaru euro je ojačao 0,5 posto, na 1,4385 dolara, nakon 3,3-postotnog pada tijekom dva prethodna dana trgovanja koji ga je gurnuo

na najnižu razinu u tri tjedna od oko 1,4310 dolara. Prema jenu je ojačao 0,7 posto, na 116,20 jena. Euro je u petak potonuo na međunarodnim tržištima valuta nakon kasnije opovrgnutog izvješća u njemačkim medijima da postoji mogućnost izlaska Grčke iz eurozone. Euro također nastavlja crpiti podršku od razlika u kamatnjacima u eurozoni i SAD-u. Tako ECB planira još jedno povećanje kamatnih stopa u drugom dijelu godine, dok Fed zasad nije signalizirao kada ih namjerava podići s rekordno niske razine. H

oPoRAVAK

nafta u SAd-u opet iznad 100 $

Cijene nafte oporavile su se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima skočivši za više od tri dolara zahvaljujući slabijem dolaru i valu kupnje nakon prošlotjednog strmoglavog pada. Cijene barela sirove nafte za isporuke u lipnju porasle su u Londonu za 3,40 dolara, na 112,53 dolara. Na američkom tržištu bile su više 2,87 dolara i barelom se trgovalo po 100,05 dolara. Prošlog su tjed-

na cijene zabilježile najoštriji pad od druge polovine 2008. spustivši se za devet posto. Dolar je u ponedjeljak pao za 0,5 posto prema košarici valuta, a euro je ojačao budući da su pojedini ulagači nedavne rasprodaje ocijenili pretjeranima. Slabiji dolar podupire cijene nafte jer jača kupovnu moć imatelja ostalih valuta potičući potražnju. OPEC je objavio da je cijena barela referentne košarice njegove nafte u petak iznosila 104,40 dolara, što znači da je bila 8,40 dolara niža nego dan prije. B.hr

bRoJKA

112,53 dolara iznosila je u ponedjeljak cijena barela sirove nafte za isporuku u lipnju na tržištu u Londonu

Još pet dana bez a Crobexa trgovine dionicom Ine prvom kvartalu ŠoK I neVJeRICA

Prvi ovogodišnji kvartal donio je sastavnicama Crobexa gotovo 200-postotni rast dobiti Tvrtka

AD Plastik Adris Atlantic grupa Atlantska plovidba Belje Čakovečki mlinovi Dalekovod Ericsson NT HT IGH Ina Ingra Konzum Končar Dom holding Kraš Ledo Luka Ploče PBZ Podravka Petrokemija Tehnika Uljanik plovidba Viro Zagrebačka banka UKUPNO:

Ukupni Ukupni ili Promjena rashodi Promjena Dobit Promjena prihodi gubitak 1Q 1Q 1Q 2010. 1Q 2011. 2010. 1Q 2011. 2010. 1Q 2011. 209 203 -2,87% 198 182 -8,08% 11,1 17,1 54,05% 48 77 60,42% 23 20 -13,04% 21 52 147,62% 512 982 91,80% 421 890 111,40% 55 -11 156 171 9,62% 183 181 -1,09% -26 -10 238 305 28,15% 235 302 28,51% 2.5 2.5 0,00% 175 196 12,00% 172 180 4,65% 1.8 14 677,78% 289 268 -7,27% 278 290 4,32% 7.7 -21 315 317 0,63% 282 285 1,06% 33 31 -6,06% 1997 1996 -0,05% 1551 1555 0,26% 383 350 -8,62% 140 115 -17,86% 129 112 -13,18% 9.6 2.7 -71,88% 6156 7803 26,75% 6224 6425 3,23% -131 1053 25 35 40,00% 44 47 6,82% -18 -11 -38,89% 2632 2734 3,88% 2624 2712 3,35% 7.7 12 55,84% 678 604 -10,91% 652 571 -12,42% 21 28 33,33% 27 17 -37,04% 132 129 -2,27% -104 -111 6,73% 219 204 -6,85% 212 201 -5,19% 4.3 1.6 -62,79% 182 176 -3,30% 184 177 -3,80% -7.7 -6.8 -11,69% 34 37 8,82% 32 33 3,13% 2.1 4.4 109,52% 1233 1577 27,90% 1005 961 -4,38% 230 287 24,78% 828 824 -0,48% 817 797 -2,45% 8.1 25.8 218,52% 403 684 69,73% 439 644 46,70% -36 39 165 194 17,58% 170 193 13,53% -5 0.5 61 53 -13,11% 54 63 16,67% 6 -10 136 106 -22,06% 125 90 -28,00% 10 16 60,00% 1825 1889 3,51% 1557 1439 -7,58% 277 412 48,74% 18683 21567 15,44% 17743 18479 4,15% 763.2 2167.8 184,04%

*svi iznosi u milijunima kuna Izvor: ZSE

dice preuzimanja Droge Kolinske, dok Dalekovod i Uljanik plovidbu očito i dalje muče nepovoljni trendovi u građevini i brodarskom prijevozu. Negativne su, pak, tren-

dove prevladali u Petrokemiji, koja je lani bila u minusu 36 milijuna kuna, a u prvom ovogodišnjem kvartalu zaradila je 39 milijuna kuna. Najveći pojedinačni gubitnik, sa konsolidi-

ranim gubitnikom od 81 milijun kuna, bio je Dom holding, koji takav poražavajući rezultat zbog prirode poslovanja smatra planiranim. Nikola Sučec

Hanfa traži još podataka o stranim ulagačima koji su kupovali dionice Ine radi transparentnosti trgovanja, zaštite ulagača te osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja na tržištu kapitala

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) jučer je naložila Zagrebačkoj burzi da bez odgode privremeno obustavi trgovanje dionicama Ine do kraja trgovinskog dana 13. svibnja, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. U obrazloženju svog rješenja Hanafa navodi da je već prije u postupku nadzora utvrdila značajno trgovanje dionicom Ine inozemnih investitora te je od nadležnih stranih regulatora i investitora zatražila relevantne podatke nužne za utvrđivanje činjenica radi transparentnosti trgovanja, zaštite ulagača te osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja na tržištu kapitala.

nepotpun odgovor

Hanfa podsjeća da je, s obzirom na okolnosti trgovanja i raspoložive podatke o investitorima, utvrđene tijekom kontinuiranog nadzora 31. ožujka ove godine, od mađarskog Mola zatražila podatke o načinu stjecanja dionica Ine, o osiguranju novca drugom subjektu za kupnju dionica Ine te o mogućem sklopljenom sporazumu ili ugovoru s drugim subjektom u vezi s kupnjom dionica Ine.

Ante SAmodol, predsjednik Uprave Hanfe, ponovno je blokirao trgovinu dionicom Ine snimio saša četković

Hanfa je 6. svibnja zaprimila dopis Mola putem odvjetničke tvrtke Žurić i partneri kojim se Mol očituje o upitu Agencije od 31. ožujka. No, kako taj dopis ne sadrži sve podatke koji su joj potrebni za ispravno i potpuno utvrđivanja činjeničnog stanja, Hanfa je ocijenila da je privremena obustava trgovanja dionicom Ine potrebna radi osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja na tržištu kapitala.

Jubilarna 4. blokada

Hanfa je svojim ranijim rješenjima bila privremeno obustavila trgovanja dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi, prvo od 28. ožujka do 1. travnja, potom od 4. do 8. travnja, zatim od 28. travnja do 6. svibnja, a sada do kraja trgovinskog dana 13. svibnja. B.hr

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Dom holdinga u ponedjeljak je zabilježila rast cijene od 1,58 posto, što je bilo dovoljno da je pogura na najvišu cjenovnu razinu u posljednjih godinu dana. Ukupan promet u ponedjeljak je iznosio 1,3 milijuna kuna, što je bilo dovoljno za treću poziciju po kriteriju likvidnosti na Zagrebačkoj burzi. Dom holding je u petak rastao po stopi od čak 11,32 posto, a raste već peti dan zaredom.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Dom holding Arenaturis Končar - elektroindustrija Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Ingra Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Petrokemija Luka Rijeka Tvornica duhana Zagreb Kaštelanski staklenici Dalekovod Ledo Institut IGH Tisak Končar Fima validus SN holding Končar Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d. Croatia osiguranje d.d. Dukat Uljanik plovidba Vupik AD Plastik Kraš, prehrambena industrija Riviera Poreč Viro tvornica šećera d.d. Konzum IPK Kandit Veterina d.d. Valamar grupa Jadroagent Podravka prehrambena industrija d.d. Zagrebačka banka Čakovečki mlinovi Luka Ploče Đuro Đaković holding Lošinjska plovidba Jadransko osiguranje Jadroplov d.d. Slavonski zatvoreni investicijski fond Hidroelektra niskogradnja Zlatni otok Quaestus nekretnine Lucidus dioničko HGspot Zvečevo, prehrambena industrija Magma d.d. Finvest Corp Zvijezda Jadranska banka Istraturist Umag d.d. Jadran tvornica čarapa Vaba d.d. banka Varaždin Liburnia Riviera Hoteli Končar - električni aparati Privredna banka Zagreb Badel 1862 HTP Korčula Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. IPK Osijek Laguna Novigrad Adriatic Croatia International Club d.d. Transadria Tehnika Fima proprius d.d. Pismorad OT-optima telekom d.d. Centar banka TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Hoteli Maestral Hrvatski duhani Dubrovnik - Babin kuk Solaris Saponia Kutjevo Dioki d.d. Bilokalnik-ipa ind. papirne ambalaže d.d.

+ Dionica Jadran kapitala u ponedjeljak se upisala među likvidnija izdanja na Zagrebačkoj burzi, ali se uz pad od gotovo 15 posto smjestila na neslavnu poziciju gubitnice dana. Jadran kapitalom protrgovano je u visini od čak 991.001 kunu, što je znatan promet ima li se na umu da se tom dionicom u 2011. godini trgovalo osam puta. Posljednji se put njome trgovalo u ožujku kada joj je cijena porasla za 22,72 posto.

Redovan promet: 15.150.265,29 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

257.00 88.60 68.22 54.00 560.24 23.00 12.13 267.00 1,617.01 156.00 188.61 2,300.00 3,333.08 236.17 5,575.00 1,700.00 171.06 1,250.00 11.50 160.22 1,290.00 741.00 695.09 5,750.00 649.50 582.07 67.04 126.19 444.00 210.89 413.02 191.00 190.00 58.50 60.02 642.03 315.12 242.50 3,850.00 1,231.00 37.66 148.00 2,901.02 138.00 26.40 120.01 200.00 42.01 21.81 17.15 110.00 16.00 158.75 3,401.02 2,140.00 262.00 100.00 76.01 1,900.01 1,149.01 555.33 65.00 70.00 14.05 27.63 10.00 3,010.00 830.16 1,217.00 20.00 449.00 36.50 232.00 33.97 90.03 91.50 164.00 251.10 145.01 30.10 69.80 100.50

258.06 91.99 72.00 56.00 569.00 23.00 12.67 270.00 1,636.05 158.90 198.38 2,300.00 3,702.00 239.11 5,579.02 1,718.15 174.50 1,266.00 12.35 167.99 1,300.15 748.73 706.00 5,750.00 650.00 596.84 68.00 128.40 460.00 212.00 416.00 196.21 208.80 60.00 64.47 642.03 318.00 245.00 3,850.00 1,233.00 38.95 148.99 2,930.00 138.04 26.40 120.12 200.00 42.01 28.00 17.15 110.00 16.80 166.55 3,499.90 2,140.00 264.98 100.00 76.50 1,940.00 1,149.01 556.06 72.00 71.00 14.06 27.63 10.00 3,010.00 830.18 1,217.00 20.00 449.00 37.00 232.00 33.97 90.03 91.50 164.00 251.10 145.01 30.10 69.80 100.50

258.00 91.01 70.60 54.50 563.00 23.00 12.24 270.00 1,635.00 158.90 193.14 2,300.00 3,600.00 236.55 5,575.05 1,700.00 174.50 1,250.00 11.50 160.22 1,300.15 741.03 696.37 5,750.00 650.00 583.00 67.30 128.40 460.00 212.00 416.00 191.00 208.80 59.90 64.47 642.03 318.00 244.70 3,850.00 1,231.00 38.95 148.99 2,901.02 138.01 26.40 120.01 200.00 42.01 28.00 17.15 110.00 16.80 166.55 3,401.02 2,140.00 262.00 100.00 76.01 1,940.00 1,149.01 555.33 72.00 71.00 14.05 27.63 10.00 3,010.00 830.16 1,217.00 20.00 449.00 37.00 232.00 33.97 90.03 91.50 164.00 251.10 145.01 30.10 69.80 100.50

0.11% 2.03% 1.58% 0.00% 0.51% -14.85% -1.69% 0.00% -0.06% 2.15% 1.12% 0.00% -5.26% -1.85% 0.32% -0.93% 0.00% 3.06% -7.26% -4.64% -1.50% -1.06% -1.22% -0.86% 0.00% 0.17% -0.52% 0.71% 2.22% 3.41% 0.73% -2.66% 7.08% 2.39% 4.83% -0.23% 0.92% 1.53% 0.86% 0.79% 1.17% 0.00% 0.00% -1.56% 0.00% -0.01% 22.32% -0.10% -1.41% -0.58% -0.44% 5.00% 0.03% 1.07% -0.47% -1.13% 0.00% 1.35% 2.11% 0.00% -0.12% 2.86% 1.43% -0.71% 72.58% 11.11% -0.33% -16.98% -1.85% 0.00% 4.42% 5.71% -5.31% 13.20% 0.01% -39.00% -0.61% 0.44% 19.73% 0.00% 3.41% 25.63%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,08%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

14,782 14,677 18,486 23,225 1,909 43,087 55,988 2,245 358 2,719 1,956 105 53 738 29 88 785 101 10,081 698 73 117 114 13 111 119 968 483 129 220 100 213 204 594 562 50 94 116 7 18 564 127 6 124 480 104 57 260 390 550 80 450 44 2 3 24 60 78 3 5 10 74 72 315 145 400 1 3 2 120 5 61 9 55 20 10 5 3 5 15 2 1

3,808,684.84 1,324,626.71 1,301,332.11 1,256,168.21 1,076,981.26 991,001.00 685,623.43 601,244.29 584,847.59 428,968.06 377,176.12 241,500.00 186,305.59 175,283.95 161,699.81 150,135.12 136,191.20 127,393.00 120,309.12 114,274.30 94,204.60 87,400.37 79,440.75 74,750.00 72,136.10 69,448.68 65,133.45 61,103.15 58,469.84 46,551.60 41,473.65 40,935.54 40,112.67 35,502.20 34,401.99 32,101.50 29,672.40 28,378.75 26,950.00 22,177.02 21,467.74 18,803.92 17,486.04 17,114.21 12,672.00 12,483.77 11,400.00 10,922.60 9,465.17 9,432.50 8,800.00 7,292.00 7,052.80 6,900.92 6,420.00 6,317.90 6,000.00 5,953.28 5,765.01 5,745.05 5,555.53 5,121.00 5,092.00 4,426.50 4,006.35 4,000.00 3,010.00 2,490.52 2,434.00 2,400.00 2,245.00 2,228.96 2,088.00 1,868.35 1,800.60 915.00 820.00 753.30 725.05 451.50 139.60 100.50

21,127.24 747.69 527.19 118.95 1,448.10 18.21 91.80 1,831.71 2,177.25 530.90 1,155.07 747.06 408.93 542.60 1,227.46 269.59 416.46 76.78 31.07 435.80 252.47 2,470.82 971.80 1,768.69 1,950.00 338.14 101.32 539.23 631.87 774.55 576.85 4,336.25 149.31 110.51 405.88 71.17 1,723.56 15,672.64 404.25 274.04 126.08 98.69 362.63 225.88 88.35 74.87 71.52 94.75 70.87 5.66 33.86 81.89 102.89 340.98 255.99 1,224.85 14.16 134.17 587.12 30.31 10,592.79 54.15 30.35 26.99 123.28 155.96 334.29 23.87 230.57 40.06 10.46 104.34 65.95 12.84 46.43 77.12 289.46 155.11 95.50 172.37 282.14 50.21

365 dana Najniža Najviša 252.00 54.00 27.87 33.03 430.00 16.00 12.13 242.21 1,181.00 105.50 161.54 2,300.00 612.00 217.00 4,720.12 1,106.00 135.00 909.99 5.00 130.58 975.00 657.10 672.01 4,502.00 290.01 533.13 41.77 80.21 344.00 140.00 290.00 145.00 126.51 54.03 28.68 515.00 240.00 200.00 2,950.00 1,160.03 22.36 121.00 2,486.50 124.01 15.15 120.00 50.00 41.52 14.03 15.10 84.32 15.80 85.00 2,851.00 2,000.00 250.00 80.01 54.00 1,900.00 669.50 461.06 57.03 57.00 11.14 15.18 8.80 2,200.00 700.00 871.01 17.01 325.56 25.00 200.00 13.05 44.59 25.00 52.00 166.55 105.25 23.11 60.20 61.05

315.99 118.99 72.00 75.31 594.99 27.01 37.45 305.00 1,679.99 184.73 267.02 2,300.00 4,990.00 370.00 6,900.00 2,695.00 248.50 2,198.00 22.39 245.00 2,450.00 829.99 1,030.00 6,299.00 675.00 662.00 110.00 146.00 497.02 259.65 507.77 225.50 255.00 78.13 64.47 711.99 343.97 289.98 4,000.00 1,999.97 52.00 164.00 3,401.00 177.99 33.71 219.50 200.00 87.00 33.33 39.95 164.00 69.90 195.77 4,249.00 3,100.00 389.00 101.10 95.00 2,890.00 1,149.01 708.00 88.50 104.10 24.97 35.00 10.70 3,517.00 3,197.00 1,614.00 25.95 450.03 42.39 270.00 34.90 100.00 149.99 165.00 295.00 189.38 32.50 106.00 128.98

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

58,05 10,50 6,59 0,63 90,00 70,00 230,00 40,00 4,35 12,20 14,02 4,20 9,21 160,00 102,00

58,75 11,50 6,59 0,64 90,00 71,60 232,00 40,50 4,40 12,79 14,50 4,20 9,25 168,10 102,00

58,50 10,80 6,59 0,63 90,00 71,40 230,35 40,50 4,37 12,50 14,02 4,20 9,25 160,00 102,00

58,51 10,90 6,59 0,63 90,00 70,32 230,89 40,43 4,39 12,37 14,08 4,20 9,24 162,22 1,02

1,49 1,65 37,00 6,52 8,14 36,60 0,06 0,70 5,12

1,50 1,70 37,49 6,58 8,50 37,50 0,06 0,70 5,18

1,50 1,65 37,49 6,57 8,50 36,75 0,06 0,70 5,12

1,50 1,69 0,37 6,57 8,29 0,37 0,05 0,70 5,14

97,01 94,00 33,00 86,00 5,70 55,00 30,00 21,50 74,00

97,01 94,08 33,00 86,00 5,80 55,00 31,00 23,00 74,00

97,01 94,04 33,00 86,00 5,80 55,00 30,91 22,34 74,00

0,01 % 0,09 % -1,49 % 0,00 % 1,75 % 0,00 % 3,33 % 15,00 % -1,33 %

510,00 81,20 8.500,00 506,00 2.350,00 1.005,00 94,00 2.748,00 3.690,00 660,00 911,00 250,00 3.000,00 530,00 8.755,00

519,00 81,21 9.000,00 514,00 2.390,00 1.010,00 94,57 2.850,00 3.690,00 660,00 937,00 250,00 3.000,00 540,00 9.500,00

515,00 81,20 8.740,00 512,00 2.366,00 1.009,00 94,52 2.836,00 3.690,00 660,00 914,00 250,00 3.000,00 531,00 9.273,00

515,12 81,20 8.739,77 513,44 2.365,75 1.008,82 94,52 2.836,34 3.690,00 660,00 914,10 250,00 3.000,00 531,13 9.272,86

-0,77 % -2,13 % 2,33 % -0,19 % -1,42 % -0,10 % -0,05 % -5,91 % -2,77 % 0,00 % -0,44 % 4,17 % 20,00 % -0,75 % -1,70 %

86,00 3.699,00 26.800,00 490,00 850,00 3.781,00 193,00 125,00 4.321,00 700,00 2.611,00 585,00 253,00 127,00

86,50 3.700,00 26.800,00 490,00 850,00 3.800,00 198,00 126,00 4.321,00 700,00 2.611,00 585,00 253,00 127,00

86,00 3.699,94 26.800,00 490,00 850,00 3.797,44 193,58 125,67 4.321,00 700,00 2.611,00 585,00 253,00 127,00

52,90 3.699,94 26.800,00 490,00 850,00 3.797,44 193,58 125,67 4.321,00 700,00 2.611,00 585,00 253,00 127,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG GSBG NF1N CICG TLSG PETG KDHR INDDY LKPG AELG ATPG INDGL MELR SI0022102998

KRKA GORENJE GEA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S CINKARNA CELJE TELEKOM SLOVENIJE PETROL KD GROUP INFOND DYNAMIC LUKA KOPER AERODROM LJUBLJANA AKTIVA NALOZBE INFOND GLOBAL MERCATOR BANKA CELJE 12. IZDAJA

TRZNICA AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 BIRAC AD ZVORNIK HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF JAHORINA KOIN AD PALE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO UNIVERZALPROMET DD TUZLA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO SOLANA DD TUZLA IK BANKA DD ZENICA

NIS a.d. Novi Sad Obveznice RS serije A2015K Agrobanka a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Sacen a.d. Novi Sad Energoprojekt holding a.d. Beograd Gradina - D.M.R. a.d. Užice Energoprojekt Entel a.d. Beograd Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Alfa plam a.d. Vranje

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE ALKALOID SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog RZ USLUGI SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (CRM) SKOPJE

1.229.038,25 54.760,32 39.540,00 25.583,01 20.070,00 20.042,69 8.543,55 8.085,00 7.664,27 6.777,10 6.548,10 5.737,20 5.627,89 5.191,60 4.080,00

0,00 % 53720 0,00 % 20300 0,00 % 88493 0,00 % 2036 0,00 % 1242 0,00 % 22788 0,00 % 120680 0,00 % 7557 0,00 % 762

80.574,23 34.353,60 32.845,23 13.374,16 10.297,40 8.452,15 6.637,40 5.289,90 3.915,58

16160 16601 46947 4637 45000 249 330 275 67

1.567.681,60 1.561.082,24 1.549.251,00 398.782,00 260.995,60 13.695,00 10.200,00 6.144,16 4.958,00

Cinkarna Celje Elektrop. Sarajevo TTK banka Skopje Telekom Slovenije Nova kred. b. Maribor

+5,88% +3,33% +2,41% +1,71% +1,69%

Aerodrom Ljubljana Ik banka Zenica Petrol NIS Krka

-3,34% -1,34% -1,14% -0,77% -0,43%

Agrobanka Beograd

Mercator

Na po etku novog tjedna na Beogradskoj se burzi najviše trgovalo dionica Agrobanke, koja se istaknula i rastom vrijednosti od 2,33 posto pa joj je posljednja zabilježena dionica iznosila 8740 dinara. Ukupan promet od 6,3 milijuna dinara bio je i više nego dovoljan da se ta dionica pozicionira na drugo mjesto popisa najtrgovanijih, iza dionice Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo u iznosu od 10,9 milijuna dinara.

Nakon što je odbijena Agrokorova ponuda o preuzimanju 23,3 posto dionica Mercatora u vlasništvu financijski posrnule Pivovarne Laško te najavljen novi natje aj, ta je dionica prvoga dana trgovanja na Ljubljanskoj burzi potonula 4,76 posto u odnosu na zadnju zabilježenu u petak i cijena joj je iznosila 160 eura. To joj je bila i najniža dnevna cijena, a najviša je bila na razini od 168 eura. SBITOP je nakon dvodnevnog plusa ponovno pao, i to 1,23 posto.

+2,33 -4,76

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 KMB MPT TEL TTK TPLF STIL RZLE ALK CEVI SBT GRNT RZUS RZLV

21006 5024 6000 40581 223 285 37 200 1745 548 465 1366 609 32 4000

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA INIIS A2015 AGBN AERO MTLC SJPT A2012 MTBN AIKB SCEN ENHL GRDN EPEN VZAS ALFA

-0,43 % 0,00 % 1,38 % -2,31 % 5,88 % 1,71 % -1,14 % 0,01 % -0,27 % -0,83 % -3,34 % 0,00 % -0,40 % -4,76 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKC FBIHKD FBIHK1E FBIHKJ BIGFRK3 UVZPR JPESR SOLTRK3 IKBZRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A TLKM-R-A RSRS-O-C ZPTP-R-A KRIP-R-A RSRS-O-B BIRA-R-A HEDR-R-A JHKP-R-A

Oznaka

Utorak 10/5/2011

business.hr

21086 10.861.777,00 80595 6.544.319,95 721 6.301.373,00 8194 4.207.162,00 635 1.502.250,00 1041 1.050.181,00 8402 794.139,17 236 669.376,00 151 557.190,00 790 521.400,00 557 509.152,00 2019 504.750,00 141 423.000,00 788 418.530,00 35 324.550,00

REGIONALNI INDEKSI -1,23% BIRS 0,00% 768,71 1.145,91 Belex15 -0,79% FIRS 0,00% 738,89 2.261,85 Belexline -0,46% MBI10 -0,68% 1.387,58 2.540,86 SASX10 -0,09% MONEX20 +0,66% 1.028,28 12,380.26 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,28% ponedjeljak 9. svibnja 2011. 1.068,42 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 0,08 % 115764 -0,01 % 330 -0,19 % 32 -1,01 % 565 2,41 % 290 -1,00 % 52 -2,23 % 404 -3,33 % 600 -1,31 % 15 0,00 % 89 -0,24 % 20 -0,08 % 87 -2,69 % 191 -2,31 % 350

6.123.437,18 1.220.981,00 857.600,00 276.850,00 246.500,00 197.467,00 78.208,00 75.400,00 64.815,00 62.300,00 52.220,00 50.895,00 48.323,00 44.450,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,78% +0,07% 2.848,52 BUX -0,73% 23.519,36 -0,91% ATX -0,28% -1,24% 2.762,30 Stanje indeksa na zatvaranju u +2,19% ponedjeljak 9. svibnja 2011.

FTSE100 5.942,68

DAX 7.409,51

CAC40

4.007,32

MICEX 1,681.01

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,43% S&P500 +0,31% 12.638,74 1.340,20 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,37% petak 6. svibnja 2011. 2.827,56

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Platinum Global Opportunity 14,4037

16,20

KD Nova Europa

7,0951

14,06

HPB WAV DJE

97,7529

13,66

PBZ I-Stock

69,3513

12,09

113,3635

11,62

FIMA Equity

74,6536

-14,41

ST Global Equity

43,7645

-13,53

Ilirika Azijski tigar

50,9731

-9,51

KD Victoria

14,0816

-9,21

C-Zenit

52,0159

-7,74

OTP Europa Plus

Valuta

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,1736

8,02

Raiffeisen Prestige

108,5800

5,13

PBZ Global fond

109,1140

4,57

Erste Balanced

125,5600

3,63

OTP uravnoteženi

114,7192

2,64

ST Balanced

166,0525

-10,90

ICF Balanced

119,7402

-5,15

Agram Trust

68,4095

-3,55

HPB Global

103,5934

-2,90

C-Premium

5,7184

-2,72

Ilirika BRIC Platinum Global Opportunity Ilirika Azijski tigar NFD Aureus US Algorithm MP-Bric HR KD Prvi izbor C-Zenit ZB euroaktiv ZB BRIC+ PBZ I-Stock AC Rusija KD Energija MP-Global HR Ilirika JIE Platinum Blue Chip Prospectus JIE KD Nova Europa NFD Aureus BRIC Raiffeisen Emerging Markets Raiffeisen World A1 HI-growth NFD Aureus Global Developed HPB WAV DJE ZB trend Capital Two VB CROBEX10 HPB Dionički OTP indeksni OTP Europa Plus

€ $ € kn kn kn kn € € kn € kn kn € € kn kn € € € kn € kn € € kn kn kn kn €

103,8119 14,4037 50,9731 130,9351 319,7849 12,6613 52,0159 107,2800 96,2600 69,3513 41,3361 10,3966 313,6464 160,0936 83,4110 59,1292 7,0951 25,6270 55,1100 105,0800 86,9400 8,2593 92,2751 97,7529 129,9000 76,8790 109,5726 90,4593 44,4240 113,3635

1,80 1,69 1,42 1,36 1,28 1,17 1,12 1,06 1,06 0,99 0,98 0,96 0,92 0,85 0,79 0,72 0,68 0,66 0,66 0,54 0,49 0,44 0,44 0,43 0,41 0,39 0,39 0,31 0,31 0,30

-9,51 -4,78 -11,81 -12,42 -5,26 -4,33 1,54 -0,20 -7,36 -3,65 -14,86 -7,78 -4,04 -6,50 -0,90 -10,48 -5,61 -6,45 -8,95 -4,18 -3,27 -4,99 -8,25 -0,31 -3,68 -2,65 -2,56 -1,31 -3,04 -2,63

-12,25 2,50 -18,79 7,57 -10,98 -0,30 7,07 4,83 -5,10 6,31 -2,67 3,37 2,78 -4,43 0,49 -0,34 4,10 -11,72 -2,62 4,31 9,80 -0,13 0,93 6,47 1,02 10,78 21,70 11,86 17,90 3,19

-0,20 16,20 -9,51 1,26 -4,19 8,26 -7,74 8,57 3,77 12,09 -6,86 7,97 8,61 -5,29 -0,07 -2,82 14,06 -5,62 -2,67 7,79 1,00 -0,35 -4,11 13,66 2,05 6,90 9,11 -1,36 7,28 11,62

2,85 -7,60 -15,66 11,06 -6,86 2,91 -18,42 1,01 -3,53 -9,17 -19,14 3,36 -7,93 7,47 -5,29 -11,60 -9,19 -15,06 -16,18 0,65 -4,61 -2,06 -1,47 -0,62 3,12 -6,27 7,33 -1,78 -21,41 7,24

-13,22 1,66 -17,86 -10,90 -13,93 -2,58 3,86 3,08 -9,70 -0,34 -11,15 -4,61 -2,19 -6,66 -1,71 -4,87 -3,03 -11,40 -10,46 -0,04 3,86 -4,44 -5,45 0,66 -4,34 1,04 6,62 8,11 5,74 0,98

29,009 7,829 5,375 29.164 7,285 5,458 6,070 243,582 140,062 242,725 9,914 9,539 4,967 88,859 8,421 24,488 22,229 8,993 24,362 40,773 10,257 65,105 54,837 15,150 174,585 8,099 7,988 21,805 130,954 10,137

1,33 3,62 3,96 2,57 3,15 8,23 3,21 7,01 1,06 3,81 4,16 1,18 2,95 6,53 3,34 4,27 3,56 4,10 3,38 7,59 2,96 9,20 5,43 3,67 8,53 4,05 1,30 5,59 3,36 1,79

06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI OTP uravnoteženi kn Ilirika JIE Balanced € C-Premium kn ICF Balanced kn HI-balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Allianz Portfolio kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € HPB Global kn Raiffeisen Balanced € Raiffeisen Prestige € ZB global € ST Balanced kn KD Balanced kn PBZ Global fond kn Erste Balanced € Agram Trust kn

114,7192 149,7035 5,7184 119,7402 10,0215 77,0374 117,1736 10,7318 103,5934 151,7200 108,5800 141,9300 166,0525 8,1690 109,1140 125,5600 68,4095

0,47 0,46 0,45 0,39 0,23 0,22 0,15 0,10 0,05 -0,01 -0,03 -0,04 -0,07 -0,07 -0,15 -0,17 -0,24

-0,86 -1,31 0,41 -0,55 -2,54 -7,42 -0,17 -4,49 0,48 -5,54 -1,35 -5,01 -5,67 -7,01 -2,29 -1,41 -6,97

6,61 0,52 5,48 7,19 1,86 -8,24 4,98 -1,51 7,43 -0,13 0,69 0,09 -2,60 -0,67 8,74 8,96 0,79

2,64 1,47 -2,72 -5,15 2,32 -0,74 8,02 -2,51 -2,90 -1,58 5,13 -0,69 -10,90 0,65 4,57 3,63 -3,55

2,58 7,94 -12,30 2,32 0,02 -5,28 8,31 3,30 0,63 4,91 7,36 3,62 6,28 -3,74 5,44 0,16 -2,00

6,61 -1,32 2,24 5,87 -2,27 -9,23 1,73 -4,57 5,89 -2,24 0,19 -3,83 -2,74 -2,44 4,47 2,77 -2,18

39,215 42,270 12,270 16,280 70,990 13,451 8,154 14,643 93,796 305,517 221,487 713,424 10,784 6,910 307,022 105,242 15,363

5,39 5,28 4,26 9,01 9,20 4,81 1,99 2,18 5,59 8,69 1,16 9,84 8,32 5,30 9,65 10,30 2,82

06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011

€ € € kn € € € €

125,7209 11,7256 161,3900 166,4785 177,9500 131,8478 129,0407 134,4500

0,11 0,05 0,01 -0,01 -0,02 -0,03 -0,03 -0,04

-2,14 2,91 1,67 2,45 1,22 1,33 2,95 2,82

-0,94 3,32 0,99 3,67 2,25 1,82 3,74 2,81

1,58 5,41 2,61 7,98 5,50 4,11 5,52 6,71

4,34 1,75 4,98 8,12 6,65 4,54 4,67 4,60

-0,91 3,12 1,43 2,80 2,01 1,76 3,62 3,17

18,208 7,971 181,771 64,847 507,457 168,673 20,227 491,712

5,39 9,20 9,84 6,53 8,95 8,16 5,59 7,93

06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011

kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn € $ €

103,0531 133,5354 126,9411 146,6200 139,8500 140,2726 136,6470 133,4707 123,8691 118,3978 11,4557 10,7885 109,4941 100,6869 164,3253 140,8625 125,1701 106,8200

0,07 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

0,65 0,56 0,59 0,78 0,61 0,87 0,69 0,65 0,85 0,73 0,85 0,67 0,62 0,71 0,70 0,48 0,23 0,96

0,83 1,07 1,12 1,64 1,36 1,56 1,40 1,32 1,52 1,56 1,46 1,41 1,29 N/A 1,31 0,92 0,54 1,50

2,39 2,31 2,90 3,41 3,13 2,77 2,99 2,94 2,79 3,21 3,12 3,08 2,86 N/A 2,39 1,98 1,39 3,38

1,71 6,20 4,30 4,78 4,32 4,54 4,34 5,30 4,07 4,94 5,35 4,03 4,67 N/A 4,71 3,23 3,77 4,16

0,49 0,75 0,80 1,14 0,84 1,17 0,90 0,92 1,15 1,05 1,09 0,95 0,86 0,69 0,95 0,64 0,43 1,16

7,466 1104,572 479,150 1209,259 788,930 97,458 36,715 309,135 191,672 204,921 159,518 29,206 184,040 4,018 2344,252 126,858 40,263 255,687

1,77 12,10 8,79 8,20 7,93 7,62 7,35 5,59 5,37 3,50 2,61 1,92 1,99 0,28 10,79 10,79 6,07 1,62

06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011 06.05.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,4785

7,98

Erste Bond

134,4500

6,71

HPB Obveznički

129,0407

5,52

Raiffeisen Bonds

177,9500

5,50

HI-conservative

11,7256

5,41

OTP euro obveznički 125,7209

1,58

ZB bond

161,3900

2,61

PBZ Bond fond

131,8478

4,11

HI-conservative

11,7256

5,41

Raiffeisen Bonds

177,9500

5,50

OTP euro obveznički HI-conservative ZB bond Capital One Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HPB Obveznički Erste Bond

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Novčani fond PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB plus ZB europlus PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

OGLAS

Uz blokadu Ine, ulagači pomiješali Crobexe MINUS I PLUS Crobex je u ponedjeljak blago porastao, a blue chip Crobex 10 pao je uz skroman dionički promet koji je jedva dosegnuo 15 milijuna kuna Crobex je u ponedjeljak skromno porastao (0,08 posto), dok je Crobex 10 minimalno pao (0,15 posto). Oba su indeksa ostala iznad psihološki važnih razina od 2200 odnosno 1200 bodova, uz slabašan promet od samo 15 milijuna kuna. Pritom je milijunski promet ostvaren sa šest dionica, a najveći je dio prometa od 3,8 milijuna kuna ostvario HT. Dionica najvećeg domaćeg telekoma porasla je za 0,11

posto, na 258 kuna. Za skromnu likvidnost dijelom je zaslužna produljena obustava trgovanja dionicama Ine. Naime, Hanfa je u ponedjeljak ujutro naložila Zagrebačkoj burzi da produži obustavu trgovanja dionicama Ine, koja traje od 28. travnja, sve do kraja ovoga tjedna.

Skromno i samozatajno

"Već tradicionalno za ponedjeljak, na domaćoj je

burzi promet dionicama više nego skroman, pri čemu se najviše trguje dionicom HT-a. Kao i proteklih dana, indeksi balansiraju između pozitivnog i negativnog područja, bez jasnih smjernica", kazao je za Hinu Davor Špoljar, stariji analitičar u Erste&Steiermärkische banci.

belje po 91 kunu

Drugu najlikvidniju poziciju uzelo je Belje. Na tu je poljoprivrednu tvrtku potrošeno 1,3 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena porasla za dva posto, na 91 kunu. Najviša dnevna cijena iznosila joj je 92 kune, a dnevni joj se minimum spustio na 88,6 kuna. Više od milijun kuna potrošeno je i na Arenaturist te na Končar Elektroindustriju. Pritom je dionica

turističkog poduzeća ostala nepromijenjena na 54,5 kuna, dok je Končar porastao skromnih 0,5 posto, na 563 kune. Najviša dnevna cijena Končara iznosila je 569 kuna. Dionica Jadran kapitala u ponedjeljak se smjestila među likvidnija izdanja na Zagrebačkoj burzi, ali je uz pad od gotovo 15 posto zaslužila neslavni naslov gubitnice dana. Jadran kapitalom protrgovano je u visini od čak 991.001 kunu, što je znatan promet ima li se na umu činjenica da se tom dionicom u 2011. godini trgovalo osam puta. Posljednji se put njome trgovalo u ožujku kada joj je cijena porasla za 22,72 posto. Dionica Dom holdinga u ponedjeljak je zabilježila rast cijene od 1,58 posto, što je bilo dovoljno da je

REGIJA

Mercator poslan u zadnje redove Nakon što je odbijena ponuda Agrokora o preuzimanju 23,3 posto dionica Mercatora u posjedu financijski posrnule Pivovarne Laško te najavljen novi natječaj, ta je dionica prvoga dana trgovanja na Ljubljanskoj burzi gotovo

pala u zaborav.

Njezin promet iznosio je samo 5200 eura, a cijena joj je potonula 4,76 posto u odnosu na posljednju zabilježenu u petak i bila 160 eura. Jedina s milijunskim prometom u Ljubljani bila je dionica farmaceuta Krke čija je vri-

jednost također umanjena, i to 0,43 posto, na 58,5 eura. Promet je bio na razini od 1,2 milijuna eura, daleko ispred druge na popisu najlikvidnijih - dionice Gorenja kojom se trgovalo u vrijednosti od 54.700 eura. U ponedjeljak je prekinut dvodnevni pozitivni

trend slovenskog indeksa te je njegova vrijednost umanjena za 1,23 posto, na 768,71 bod. U minusu je bio i beogradski BELEX 15 koji je pao za 0,46 posto, a najlikvidnija je ponovno bila dionica NIS-a sa 10,9 milijuna dinara prometa. B. St.

GoRAN PAJNIĆ, direktor Belja, čija je dionica u ponedjeljak unatoč letargiji porasla za 2 posto, uz milijunski promet

snimio saša ćetković

pogura na najvišu cjenovnu razinu u posljednjih godinu dana. Ukupan promet u ponedjeljak je iznosio 1,3 milijuna kuna, što je bilo dovoljno za treću poziciju po kriteriju likvidnosti na Zagrebačkoj burzi. Dom holding je u petak rastao po stopi od čak 11,32 posto, a raste već peti dan zaredom. Nikola Sučec

bRoJkE

0,09 0,68 posto pao je sarajevski SASX-10

posto pao je makedonski MBI 10

ARHIVA BUSINESS.HR

Mobiteli u budu nosti ne e biti deblji od papira

KORISTIT e se za pozive, itanje knjiga i sluĹĄanje glazbe

DOBITNICI DANA (ZSE) IPK Osijek +72,58 % Bilokalnik - ipa +25,63 % Zlatni otok +22,32 % akovĹĄtina +20,14 % Saponia +19,73 % 40 Raste

IstraĹživa i s kanadskog Queenâ&#x20AC;&#x2122;s Universityja, ameri kog Arizona State Universityja i tvrtke E-Ink Corporation osmislili su papirnati telefon (Paper Phone) koji se upotrebljava savijanjem, pisanjem na njemu ili do-

dirom kao na ure ajima iji su ekrani osjetljivi na dodir. Prema miĹĄljenju istraĹživa a, svi komunikacijski ure aji za pet e godina tako izgledati. Radi na principu interaktivnog papira, a koristi se ista

GUBITNICI DANA (ZSE) Transadria -16,98 % Validus -7,26 % Centar banka -5,31 % KaĹĄtelanski staklenici -5,26 % Konzum -2,66 %

INDEKSI CROX Mirex

11 Nema promjene

32 Pada

Vrijed. 1,280,81 161,59

Prom. 0,35% 0,20%

Sirova nafta 97,18 Prirodni plin 4,25 Zlato 1,495,13 Srebro 35,61 Goveda 113,93 Kava 314,26

2,63% 3,52% 1,44% 2,69% 0,90% 1,96%

VAĹ˝NA RAZLIKA

www.business.hr

UKRATKO...

na vratima ureda promijenjena te da nije imao novi klju i Jobs e to objaĹĄnjenje uzeti u obzir kao razumno. ista prema Jobsu ima pravo na izgovore, potpredsjednik jedne kompanije nema. "Kada si ista , izgovori se mogu uzeti u obzir. Negdje na putu od ista a do direktora isprike za opravdanja nestanu", navodno govori Jobs svim unaprije enima u Appleu. Do te informacije doĹĄao je asopis Fortune, koji piĹĄe kako Jobs smatra da direktor tvrtke ne smije imati opravdanja i u potpunosti je odgovoran za svaku pogreĹĄku koju po ini. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Jobs novopeÄ?enim direktorima: Ä&#x152;istaÄ? smije imati opravdanja, vi ne smijete! Legenda Applea Steve Jobs zaposlenicima tog tehnoloĹĄkog diva navodno tijekom unapre enja svaki put uprili i mali govor te im prije odlaska na vaĹžnu funkcju potpredsjednika u kompaniji odrĹži predavanje o razlici izme u ista a i potpredsjednika. Jobs novope enom potpredsjedniku naj eĹĄ e objaĹĄnjava vaĹžnost njegove funkcije na primjeru svog urednog ili neurednog ureda. Ako sme e iz ureda iz nekog razloga ne biva redovito ispraĹžnjeno, Jobs bi ista a upitao u emu je problem. ista mu pritom moĹže odgovoriti kako je brava

e-Ink tehnologija kakva se koristi kod Amazonova ita a elektroni kih knjiga Kindle. Debljina papirnatog telefona samo je nekoliko milimetara, a moĹže se koristiti za pozive, itanje knjiga i sluĹĄanje glazbe. I. B.

LOĹ A PRAKSA

FOTOLIA

Kina se globom Unileveru od 300.000 dolara bori protiv inflacije

KINESKA inflacija samo je u oĹžujku porasla 5,4 posto

Kina je kaznila Unilever, britansko-nizozemsku korporaciju sa sjediĹĄtem u Nizozemskoj, sa 300.000 dolara kazne nakon ĹĄto je njezin glasnogovornik izjavio da e zbog rasta cijene sirovina Unilever biti prisiljen 15 posto pove ati cijene svojih toaletnih proizvoda. U 'presudi' protiv Unilevera kineska komisija za razvoj i reformu navodi kako je sporna izjava izazvala navalu na proizvode te kompanije pa je doĹĄlo do po-

MoĹže li Zagreba ka burza prona i poticaje za rast i prekinuti letargiju, pratite na...

reme aja na trĹžiĹĄtu, a cilj stroge kazne je prekid â&#x20AC;&#x17E;loĹĄe prakseâ&#x20AC;&#x153;. U najvaĹžnijoj kineskoj instituciji za strategiju naknadno su objasnili kako se nadaju da je Unilever â&#x20AC;&#x17E;usvojio lekcijuâ&#x20AC;&#x153;. Potez kojemu je cilj suzbiti uznapredovalu inflaciju, me utim, teĹĄko da je uznemirio Unilever, koji u Kini prodaje robu u vrijednosti od 2 milijarde dolara, a plan mu je tu brojku upetostru iti u sljede ih 10 godina. D. B.

Pahorova vlada pred padom Slovenska stranka umirovljenika Desus na sjednici svog vije a i formalno je potvrdila najavljenu odluku o izlasku iz koalicije premijera Boruta Pahora. S njihovim odlaskom Pahor je izgubio ve inu za svoju vladu. Berlusconi: Suci su karcinom demokracije Talijanski premijer Silvio Berlusconi nazvao je suce "karcinomom demokracije" na sudskom ro iĹĄtu u jednom od etiri su enja koja se vode protiv njega. Berlusconi odgovara za podmi ivanje britanskog odvjetnika Davida Millsa sa 600.000 funti. Kralj Harald V. dolazi u Ĺ ibenik NorveĹĄki kraljevski par u etvrtak i petak boravit e u sluĹžbenom posjetu Hrvatskoj, a kralj Harald V. i kraljica Sonja od NorveĹĄke osim Zagreba obi i e i Ĺ ibenik.