Business.hr broj 887

DANAS u PrILOGu

IT i tehnologija Microsoft kupuje Skype za 8,5 milijardi dolara ❘ Jedini pravi cloud computing one stop shop

POSAO ZA OLImPIJADu 10

Hrvatski katamaran osvaja Temzu

Brodarski institut u Zagrebu i pulsko Tehnomont Brodogradilište gradit će za englesku tvrtku City Cruises brod za prijevoz putnika i pružanje restoranskih usluga

Srijeda 11/5/2011

broj 887 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Investitori ne vjeruju

u pet milijuna foto cropix

putnika na godinu ČETI STrANE SVIJETA 6-7 Na natječaj za koncesionara Zračne luke ČETIrI Zagreb javilo se 10 međunarodnih konzorcija, od Amerike i Turske do Indije i Koreje, a dio njih traži da se smanji iznos ulaganja u prvu fazu

SPASILI IH GODIŠNJI ODmOrI

AD Plastik neće otpuštati zbog Revoza Jednom od najvećih domaćih izvoznika privremeno ukidanje treće smjene u slovenskoj tvornici Revoz neće utjecati na poslovanje, poručuje vodstvo tvrtke

4

info&stav 2-3

business.hr

konačno univerzalan punjač Vodeće svjetske telekomunikacijske tvrtke postigle su dogovor o uvođenju univerzalnog punjača koji će se osim za mobitele koristiti i za uređaje poput MP3 playera i tablet računala. Kabel punjača moći će se odvojiti od utikača i koristiti za prebacivanje podataka, čime će se izbjeći potreba za posebnim kablovima za tu namjenu i smanjiti troškovi, a u konačnici i količina otpada.

Pad prodaje auta u kini Prodaja vozila u Kini pala je u travnju prvi put u protekle dvije godine. Prodano je ukupno 1,55 milijuna vozila, što je 0,25 posto manje nego u istome mjesecu lani. Smanjenje u odnosu na prethodni mjesec iznosi 15,1 posto. Prodaja bi mogla porasti po nižoj stopi od gospodarstva u cjelini za koje se očekuje rast u visini 7 posto. U važećim je prognozama rast automobilskog tržišta u ovoj godini procijenjen na 10 do 15 posto

Srijeda 11/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

LEkCIJa Iz MaĐaRskE

Mol Hanfi: Ne znate ni dopis poslati!

Mađarski je Mol, umjesto da trenira strpljenje dok čeka da Hanfa, u skladu s njihovom molbom, objavi sadržaj Molova odgovora na Hanfine upite o navodnoj tajnoj kupnji dionica Ine u ime mađarske naftne kompanije nakon isteka privatne ponude za preuzimanje dionica, u petak poslao sadržaj svojeg odgovora Hanfi na adrese hrvatskih medija.

Bez pečata

Osim što su u Molu po tko zna koji put opovrgnuli insinuacije iz Hanfe o tome da je mađarska kompanija putem bilo koje svoje tvrtke ili povezane oso-

be kupovala dionice Ine na burzi tijekom i nakon isteka privatne ponude za preuzimanje Ine po cijeni od 2800 kuna po dionici, putem svojih su hrvatskih odvjetnika iz društva Žurić i partneri Hanfi održali i nekoliko lekcija o pridržavanju Zakona o općem upravnom postupku.

Mol je Hanfi prigovorio što svoj zahtjev nije, u skladu s hrvatskim zakonima, uputila preko Ministarstva vanjskih poslova te što u zahtjevu za očitovanje ne navodi zakonsku osnovu temeljem koje od Mola traži da se očituje.

Osim toga, Mol u odgovoru upozorava da Han-

DoMokos szoLLaR, glasnogovornik Mola, gdje su ozbiljno zabrinuti zbog načina na koji se Hanfa odnosi prema poslovnim tajnama snimio saša ćetković

IPak ĆE DaLJE sURaĐIVatI

Hanfa je oštetila ugled Mola Glasnogovornik mađarskog Mola Domokos Szollar za Business.hr je pojasnio kako u Molu smatraju da su povjerljive informacije iz istrage o manipulaciji Ininim dionicama mogle iscuriti samo ih Hanfe, a Hanfine navode ocjenjuje nezakonitima.

U svojem podnesku Hanfi govorite o zabrinutosti gle-

de Hanfina tretiranja povjerljivih informacija i poslovnih tajni. Koje je poslovne tajne Hanfa od Mola tražila da ih otkrije?

Prilikom istraga o trgovini na burzi obično se barata povjerljivim informacijama. Hrvatsko zakonodavstvo propisuje obvezu administrativnim tijelima općenito, a tako i Hanfi, da povjerljive informacije do

kojih dođe tijekom istraga zadrži za sebe.

Imate li dokaza da je Hanfa izravno upletena u curenje povjerljivih informacija iz istrage u javnost?

Prema našem shvaćanju, neke od povjerljivih informacija koje su postale javno dostupne, kao što je sadržaj Hanfina izvještaja poslanog Držav-

nom odvjetništvu, mogle su doći samo od onoga tko je provodio istragu.

Vjerujete li da su Hanfini potezi naštetili Molovu poslovanju?

Mediji su objavili sadržaj Hanfina izvješća poslanog uredu Državnog odvjetništva koje je sadržalo navode o manipulaciji dionicama Ine. Te ne-

››

biser dana Svatko tko prihvaća haške optužnice nije Hrvat

Zdravko ToMaC na okruglom stolu ‘Pamćenje i suverenost’ u povodu 89. rođendana prvog predsjednika RH Franje Tuđmana

fa u svojim pismima Molu nije dostavila dopise u izvorniku, nisu bili ispisani na službenom memorandumu niti su imali pečat agencije. Mol navodi da je nakon postupka javne ponude preuzimanja dionica Ine stekao dionice Ine od trećih osoba, ali i da tijekom javne ponude nije financirao kupnju tih dionica.

Procurili podaci

Osim što javnosti daje na uvid svoj odgovor u kojem optužuje Hanfu da ne zna poslovati u skladu sa zakonskim propisima, glasnogovornik Mola Domokos Szollár nije propustio iskazati "ozbiljnu zabrinutost" zbog načina na koji Hanfa tretira povjerljive informacije. U prijevodu, Mol zamjera Hanfi što su u medije iscurili podaci o Hanfinoj prijavi DORH-u u kojima Hanfa optužuje Mol za manipuliranje burzom. josip jagić

josip.jagic@business.hr

osnovane tvrdnje i navodi mogle su imati negativan utjecaj na ugled Mola. Takve navode smatram nezakonitima i potpuno neprihvatljivima. Mol je čvrsto odbio sve optužbe o manipulaciji tržišta.

Kako vidite daljnju suradnju s hrvatskim vlastima u istrazi?

Mol je, kao i uvijek, spreman i želi sudjelovati na razuman i zakonit način s bilo kojom hrvatskom vlasti u skladu s važećim zakonima.

brojka

15-20 posto zatražio je smanjenje cijena parkiranja zagrebački gradonačelnik Milan Bandić od tvrtke Zagrebparking

uvodnik

Antu na kurs Mađarima

››

Molovo očitovanje ozbiljno dovodi u pitanje ozbiljnost Hanfe, toliko puta spremne progledati kroz prste raznima

anTe saModoL, predsjednik Uprave Hanfe josip jagić josip.jagic@business.hr

snimio saša ćetković

M

anipulacija cijenom dionice i potajno kupovanje dionica putem burze za trajanja privatne ponude za preuzimanje ozbiljne su stvari i tako ih treba i tretirati. Slijedeći neke svoje tragove i sumnjičenja "upućenih", Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) sumnjiči Mol, sudeći prema pitanjima koje su im postavili, da je suvlasnik ili udjelničar u tvrtkama s Cipra koje su od 14. prosinca prošle godine do kraja travnja ove godine kupovale dionice Ine. Početkom prosinca prošle godine Mol je, ničim izazvan, sazvao presicu na kojoj je, uz premijerni nastup u Hrvatskoj glasnogovornika Mola Domokosa Szollara, objavio da će po cijeni od 2800 kuna kupovati dionice Ine u privatnoj ponudi. je li Mol možda na to bio natjeran strahom da bi Hrvatska zbog navodne izravne povezanosti Molove pomoći u davanju kredita OTP banke već nekoliko puta pohapšenim vodećim ljudima Podravke za preuzimanje iste te Podravke, u čemu je ključnu ulogu igrao vodeći podravski hadezeovac i mi-

nistar gospodarstva Damir Polančec, s predavanjem upravljačkih prava u Ini Molu, trebala bi pokazati istraga, a onda bi to moglo dovesti i do razvrgavanja tog ugovora.

Odgovarajući na pitanja Hanfe, Mol je ustvrdio da je nakon isteka privatne ponude stekao dionice od trećih osoba. Povezane osobe Mola nisu stjecale dionice Mola. Mol nije drugim tvrtkama omogućio financiranje kupnje Ininih dionica, tvrde Mađari.

No, PRvo o čemu se Mol očitovao puno je manje oz-

biljno, a ozbiljno dovodi u pitanje ozbiljnost Hanfe, toliko puta spremne progledati kroz prste raznima. Sjetimo se samo spomenutih Podravkinih menadžera i afere Spice, koje je Hanfa nadzirala i nije nadzirala, ovisi o tome kako ste kada pitali Antu Samodola.

Mol tako pokazuje kako u Hanfi nisu bili u stanju slijediti odredbe Zakona o općem upravnom postupku u primjeni odredaba zakona koje reguliraju dostavu osobama koje se nalaze u inozemstvu.

Mol Hanfi tako objašnjava

kako je trebala poslati dopis stranoj tvrtki putem Ministarstva vanjskih poslova, zbog čega od dva dopisa jedan nije primio. Drugo, dopis koji Mol jest primio putem opunomoćenika nije bio originalan, već preslika koja nije ni ispisana na službenom memorandumu, niti nosi pečat agencije.

U PRijevodU, Mol Hanfi objašnjava kako poštovati hrvatske propise. Uza sve ranije povijesne dokaze u prilog nekompetentnosti Hanfe, ovo je samo još jedan. Barem ga je bilo zabavno čitati.

tema 4-5

SPASILI IH GODIŠNJI Jednom od najvećih domaćih izvoznik smjene u slovenskoj tvornici Revoz neće utjecati na poslovanje

AD Plastik neće otpuštati zbog Revoza Solinska tvrtka uskoro bi trebala dovršiti preuzimanje tvornice Sealynx Automotive, koja ima pogone u Francuskoj i Rumunjskoj, čime će postati globalni razvojni dobavljač brtvenih sustava Nakon što je slovenska automobilska industrija Revoz najavila da će u drugoj polovini svibnja zbog problema s nabavom dijelova iz Japana privremeno obustaviti rad noćne smjene, u kojoj je zaposleno 520 radnika, logično je da isto učine i njihovi kooperanti, poput hrvatskog AD Plastika kao glavnog proizvođača branika i ostalih plastičnih unutarnjih i vanjskih dijelova za Renaultove marke Twingo i Clio. Čini se da će se solinski AD Plastik smanjivanjem proizvodnje u Sloveniji, o kojoj i sam ovisi, bori-

ti godišnjim odmorima.

"Na sreću, imamo neiskorištene godišnje odmore pa ćemo njihovim organiziranjem pokušati prebroditi to vrijeme", kazala je Katija Klepo, članica Uprave AD Plastika. Naglasila je ipak kako ne može kategorički tvrditi da neće biti otpuštanja dijela radnika na određeno vrijeme, ali je naglasila da je prema njezinim izračunima ta mogućnost zasad isključena. Obustavljanje treće smjene u slovenskom Revozu izravna je posljedica katastrofalnog potresa u Japanu, točnije prefekturi Sendai gdje se izrađuju elektronski dijelovi za Renaultove automobile.

Iz Revoza su kazali da će noćnu smjenu ponovno uvesti kada se normalizira stanje u japanskim proizvodnim pogonima. Klepo kaže kako se očekuje da će se problem s nabavom iz Japana riješiti za tri mjeseca pa da stoga u AD Plastiku ne

››

osjećaju potrebu za nekim oštrijim rezovima.

Renaultova nagrada

AD Plastik u Hrvatskoj ima 850 zaposlenih, a ukupno zapošljava 2300 ljudi i jedan je od većih izvoznika u Hrvatskoj. Rade za mnoge proizvođače automobila, kao što su Citroën, Volkswagen, GM, Renault, Peugeot, Opel. Imaju montažno-skladišni centar u Novom Mestu u Sloveniji, gdje je smješten i Revoz, a u ruskom gradu Samari u 100-postotnom vlasništvu imaju tvrtku ZAO PHR, gdje izrađuju tepihe, profile i police.

Veliki proboj u poslovanju AD Plastik je napravio ušavši u partnerstvo s francuskom grupacijom Faurecijom, tvrtkom za proizvodnju automobilskih dijelova, a po vrijednosti imovine i veličine to je čak moćnija tvrtka od samog Renaulta, koji im je jedan od glavnih partnera. Upravo je s Faurecijom

Očekujem 6 do 8 kuna dividende po dionici, a kratkotrajna kriza u Revozu neće naštetiti poslovanju AD Plastika NeNAD BAkIć, treći najveći vlasnik AD Plastika Snimio Saša ĆetkoviĆ

AD Plastik otvorio tvornicu Euro APS u Rumunjskoj, gdje proizvode dijelove za Daciju, te tvornicu ZAO ADP Luga u ruskoj Samari koju direktori sve češće posjećuju, kao što je bio i slučaj kada ih je Business.hr kontaktirao u vezi s problemom u Revozu. Renault prilično cijeni tvrtku Revoz i AD Plastik, koji je lani dobio Renaultovu nagradu za najboljeg dobavljača autoindustrije za područje Euroazije.

Udar globalne krize, koja je posebno pogodila autoindustriju, nije mimoišao ni AD Plastik, koji je zbog toga u 2009. godini podijelio 200 otkaza. Godina 2008. zabilježena je kao jedina u kojoj je nastao gubitak. U 2010. godini, međutim, sve se promijenilo pa je AD Plastik zabilježio nešto više od 54 milijuna kuna dobiti, odnosno 235 posto više nego u 2009. godini, a u prva tri mjeseca ove godine zaradili su 17,2 milijuna kuna ili 53,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Stoga dioničari očekuju prilično izdašnu dividendu.

ka privremeno ukidanje treće e, poručuje vodstvo tvrtke

››

Na sreću, imamo dovoljno neiskorištenih godišnjih odmora pa vjerojatno nećemo trebati smanjivati broj radnih mjesta KAtIJA KLePO, članica Uprave AD Plastika Snimio Saša ĆetkoviĆ

Nenad Bakić, treći najveći dioničar AD Plastika koji drži 3,51 posto udjela, očekuje da bi dividenda po dionici mogla biti od 6 do 8 kuna. Za usporedbu, godinu dana prije dividenda je iznosila 1,5 kuna. "Smatram da su problemi iz Japana i Slovenije samo kratkotrajni i da neće imati nikakva utjecaja na poslovanje AD Plastika", smatra Bakić.

Uskoro i mirovinci?

Proizvodni pogoni postaju sve manji pa AD Plastik kani otvoriti nove proizvodne linije u Zagrebu, a oko je bacio i na francusku tvornicu Sealynx Automotive, čiji se pogoni nalaze u Francuskoj i Rumunjskoj i bavi se proizvodnjom brtvi, čime bi AD Plastik postao globalni razvojni dobavljač brtvenih sustava. Ponuda je predana putem stečajnog upravitelja jer je sud potkraj 2010. godine otvorio stečajni postupak nad Sealynxom. AD Plastik sa Sealynxom surađuje već dvije godine na brtvama za Ladine automobile, pa se vjerojatno i tu krije razlog

sve češćeg odlaska menadžmenta AD Plastike u Rusiju. Naime, iako je Katija Klepo rekla da proces preuzimanja još traje i da se čeka odluka suda, iz neslužbenih se izvora doznaje da AD Plastik ozbiljno računa na francusku tvrtku i da je kupnja gotovo pa riješena stvar.

Najveći vlasnik AD Plastika jest ruska Grupa Aerokosmicheskoe oborudovanje, koja drži 30 posto udjela, a drugi je najveći vlasnik slovenski Prevent global u stečaju čijih 25,76 posto temeljnog kapitala AD Plastika prodaju ljubljanska Abanka vipa i Nova ljubljanska banka kao vjerovnici Preventa.

Međutim, nitko od zainteresiranih kupaca nije bio spreman kupiti tako veliki paket pa je iz Slovenije stigla ideja da se paket podijeli na pet jednakih dijelova i ponudi na prodaju na sljedećoj dražbi. Sigurno je da će u tom slučaju biti više zainteresiranih, a među njima bi se moglo naći i domaćih mirovinskih fondova.

Ante Pavić

OGLAS

tema 6-7

ČETIRI STRANE SVIJETA Na natječaj za koncesionara Zračn od Amerike i Turske do Indije i Koreje, a dio ih traži da se sman

Tko se javio na natječaj?

1. GMR Infrastructure Ltd i Zračna luka München (indijska kompanija upravlja jednim od najvećih aerodroma u Aziji, onim u New Delhiju) 2. IC Incheon International Airport Corporation (J. Koreja - već godinama rangiran kao jedan od najboljih aerodroma na svijetu) 3. TAV Airport Holding i TAV Construction (Turska) - prošle godine dobio koncesiju na 20 godina za upravljanje makedonskim zračnim lukama. Ima aerodrome u Turskoj, Gruziji i Tunisu 4. ADC&HAS i Alpine Bau i FCC Construction (kanadsko-američki konzorcij ADC upravlja aerodromima u Ekvadoru i Kostariki, a HAS upravlja Hustonom) 5. J&P Avax i Zračna luka Atena (grčki konzorcij, J&P Avax je gradio aerodrome u Pakistanu i Saudijskoj Arabiji) 6. VINCI Concessions (privatni partner u nekoliko aerodroma u Francuskoj i Kambodži) 7. Hochtief Concessions (Njemačka - upravlja sa šest zračnih luka Atena, Sydney, Tirana, Budimpešta, Hamburg, Düsseldorf) 8. ZAIC-A (Velika Britanija) 9. Zračna luka Zürich i Strabag (švicarskoaustrijsko-njemački konzorcij) 10. Limak - French Riviera Airports Constructions (tursko-francuski konzorcij)

Investitori n milijuna put Pri odabiru se ocjenjuje zbirna financijska moć pravnih osoba u konzorciju, u drugom krugu kvalificirani kandidati morat će dostaviti i svoje financijske ponude, a planirani rok za konačni odabir i potpisivanje ugovora o gradnji je listopad 2011.

Deset ponuda pristiglo je na natječaj za koncesionara Zračne luke Zagreb (ZLZ), koji bi do kraja 2015. godine trebao sagraditi novi putnički terminal vrijedan 192 milijuna eura te osigurati godišnji promet od barem pet milijuna putnika, čime bi se ZLZ premetnuo u regionalnog lidera. Međutim, kako je rečeno jučer nakon otvaranja ponuda u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, ponuđači su tražili smanjenje investicije u prvoj fazi pa postoji mogućnost da se ona "targetira" na tri milijuna putnika, što je milijun više nego što ih sada godišnje prođe kroz ZLZ. Skok u prometu od 150 posto, koji je postavljen kao uvjet u natječaju, dio je ponuđača za početak, čini se, procijenio prevelikim zalogajem s obzirom na to da zagrebački aerodrom nije jedini u Hrvatskoj. Prema riječima Tomislava Mihotića, državnog tajnika za infrastrukturu i predsjednika Stručnog povjerenstva za koncesiju novog putničkog terminala ZLZ-a, o toj mogućnosti razgovarat će

se s onima koji prođu u drugi krug.

Među šarolikim društvom potencijalnih koncesionara nalaze se konzorciji međunarodnih tvrtki sa svih strana svijeta, od Amerike i Turske do Indije i Koreje. Rokovi za natjecatelje produživani su tri puta, a zanimljivo je da su sve ponude stigle zadnji dan, 9. svibnja.

Prolongirani rokovi

Prema vremenskom redoslijedu, ponude su dostavili indijsko-njemački konzorcij GMR Infrastructure i Zračna luka München, korejski IC Incheon International Airport Corporation te turski TAV Airport Holding i TAV Construction. Prijavio se i američko-kanadski konzorcij ADC&HAS u suradnji s Alpine Bau i FCC Constructionom zbog kojeg su, prema medijskim nagađanjima, i prolongirani rokovi kako bi se mogao prilagoditi uvjetima natječaja. Za upravljanje ZLZ-om zainteresirane su i grčke kompanije J&P Avax i Zračna luka Atena, kao i VINCI Concessions, europski investitor

ToMISLAV MIHoTIć, državni tajnik za infrastrukturu i predsjednik Stručnog povjerenstva za koncesiju novog putničkog terminala ZLZ-a, kazao je da se početak radova na novom terminalu očekuje u drugom kvartalu 2012. godine foto pongračić/cropix

ne luke Zagreb javilo se 10 međunarodnih konzorcija, nji iznos ulaganja u prvu fazu

business.hr Srijeda 11/5/2011

ne vjeruju u pet tnika na godinu joj bi se trebali graditi hotel i sadržaji prema zamisli koncesionara. Koncesija se daje na 30 godina, a u tom razdoblju vlasnici od upravitelja očekuju čak oko 200 milijuna eura koncesijske naknade. U Zračnoj luci Zagreb država ima 55 posto udjela, Grad Zagreb 35 posto, a Velika Gorica i Zagrebačka županija po pet posto.

Vlada je zaključkom zadužila ministarstva promeOGLAS

bRoJkA

192

milijuna eura procijenjena je vrijednost izgradnje novoga terminala

u infrastrukturne projekte.

Zagreb želi i njemački Hochtief Concessions, britanska ZAIC-A, konzorcij Zračne luke Zürich i Strabaga te tursko-francuski konzorcij Limak - French Riviera Airports Constructions.

Mihotić kaže da će 19. svibnja biti objavljeni kandidati koji su ispunili uvjete natječaja. Budući koncesionar, među ostalim, ne smije imati u vlasništvu ni jednu aviokompaniju, mora biti neovisan o državnom proračunu, ne smije imati udjel veći od 20 posto u nekoj od zračnih luka koje su od zagrebačke udaljene 400 kilometara, ali mora ima-

ti iskustvo u vođenju zračnih luka koje posljednje tri godine imaju promet od 10 milijuna putnika. Također, kandidat za drugi krug odabira mora imati kapital u prosjeku vrijedan 150 milijuna eura, iskustvo u sudjelovanju u projektima čija vrijednost nije manja također od 150 milijuna eura te slobodni novčani tok od barem 50 milijuna eura u posljednje tri godine. Kako je pojašnjeno u Ministarstvu, ocjenjuje se zbirna financijska moć pravnih osoba u konzorciju.

U drugom krugu kvalificirani kandidati morat će dostaviti i financijske ponude,

a planirani rok za konačni odabir i potpisivanje ugovora o gradnji novog terminala jest listopad 2011. godine. Početak radova, rekao je Mihotić, očekuje se u drugom kvartalu 2012., a novi terminal trebao bi biti završen do kraja 2015. godine.

Do izgradnje novog terminala koncesionar će upravljati postojećim, prema vlastitom programu, ali i na njega plaćati naknadu.

I radnicima dionice

Nakon završetka prve faze i dostizanja ciljane brojke prometa, slijedi ulaganje u drugu fazu izgradnje ZLZa od 29 milijuna eura u ko-

ta i gospodarstva da predlože model po kojem bi se radnicima Zračne luke Zagreb ponudilo stjecanje do 10 posto udjela u temeljnom kapitalu te luke, no to je pitanje koje tek treba rješavati.

Zanimljivo je da je direktor ZLZ-a Tonči Peović propustio otvaranje ponuda zbog službenog puta.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

dogaaji 8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 11/5/2011

ALEGRA MODA

Otvorena tekstilna tvornica od 3,6 mil. kuna

Gornja Reka. U Gornjoj Rijeci, u Koprivničko-križevačkoj županiji, jučer je otvorena tvornica Alegra moda u kojoj je trenutačno zaposleno četrdesetak tekstilnih djelatnica, a vrijednost investicije je 3,6 milijuna kuna.

Alegra modu pokrenule su poduzetnice Ljiljana Petric i Gordana Žigić koje su u tvor-

D&B O HRVATSKOJ

Završetak pregovora u lipnju sve nerealniji Zbog propuštanja lipanjskoga roka pristupanja EU Hrvatska bi mogla ostati bez 1,5 milijardi eura iz kohezijskih fondova, procjenjuje D&B, koji je revidirao procjenu rasta BDP-a za ovu godinu na 1,5% Zaključenje pregovora o pristupanju EU u lipnju čini se sve manje izglednim, a propuštanje tog roka moglo bi imati višestruke negativne posljedice, upozorila je bontitetna kuća Dun&Bradstreet (D&B) u najnovijem izdanju publikacije International Risk & Payment Review, u kojem Hrvatsku i dalje svrstava među zemlje s blagim rizikom ulaganja.

"Zaključenje pregovora za pristupanje EU, koje se očekuje u lipnju, sve se više čini nerealnim. Samim time postavlja se pitanje ulaska u EU u 2012. godini.

Iako je Hrvatska zatvorila 28 od 35 poglavlja, u izvještaju EK u ožujku navodi se kako je potrebno još dosta rada kako bi se zaključili pregovori", navodi u priopćenju BonLine, bonitetna kuća koja je ekskluzivni zastupnik D&Ba za Hrvatsku.

U paketu

Propuštanje lipanjskog roka može imati više negativnih posljedica, navo-

di se u izvještaju te podsjeća na izjavu talijanskog ministra vanjskih poslova Franca Frattinija kako je EU umorna od proširivanja te da bi se Hrvatska mogla zateći u neizvjesnoj situaciji ako ubrzo ne pristupi EU. Drugim riječima, moglo bi se dogoditi da njezin ulazak bude odgođen dok susjedne balkanske zemlje ne budu za to spremne.

Osim toga, Hrvatska bi, dodaje se u izvještaju, mogla ostati bez 1,5 milijardi eura iz kohezijskih fondova jer će EU plan proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. finalizirati 2012. godine.

Ako Hrvatska tada ne bude jedna od članica, neće biti ni uključena u kalkulaciju proračuna, nego će nakon pristupanja EU primati manji iznos.

Nezaposlenost

Kao pozitivnu stranu D&B navodi da su se ekonomski izgledi poboljšali. BDP je u prošloj godini pao 1,2%, što je manje od 1,5%, koliko je D&B predviđao. Zbog slabije kune smanjuje se i vanjski deficit.

Zbog tih, ali i ostalih ekonomskih pokazatelja, D&B je revidirao procjenu rasta BDP-a za ovu godinu na 1,5%, a 2,2% za 2012.

Ipak, D&B je i dalje zabrinut zbog visoke nezaposlenosti, najveće u posljednjih osam godina. M. P.

nicu u Gornjoj Rijeci uložile 1,8 milijuna kuna, a pomogli su Ministarstvo gospodarstva i općina kroz poduzetnički inkubator te Hrvatska agencija za malo gospodarstvo.

Očekuje se da će uskoro u Alegri modi zaposlenje naći još četrdesetak djelatnica.

Alegra moda ima ugovorenu proizvodnju u sljedećih nekoliko godina za jednu njemačku modnu tvrtku za koju će proizvesti 25.000 odjevnih predmeta za jesensko-zimsku kolekciju, a osmislit će i vlastitu modnu marku Sidonija. H

BADEL 1862

Nastavak izvoza u Veliku Britaniju Zagreb. Četvrti po veličini trgovački lanac u Velikoj Britaniji, Waitrose, ponovno je naručio Traminac Vinarije Nespeš Badela 1862, kao i vino Plavac Mediterano Vinarije Svirče s otoka Hvara.

Vina su izvezena pod originalnim etiketama kao hrvatska vina i po vrlo kvalitetnoj izvoznoj cijeni, izvjestili su iz Badela 1862. U Badelu napo-

minju kako je redovna cijena na polici Mediterana preko 10 funti, a Traminca Nespeš nešto preko osam funti, što im kao izvozniku znači kvalitetan i profitabilan posao.

Waitrose je lanac maloprodaje sa 223 prodajna mjesta u Velikoj Britaniji, a poznat je kao lanac koji nudi vrhunsku hranu, pića i vina uz vrlo visoku razinu usluge i ne fokusira svoje poslovanje na rad s trgovačkim robnim markama, već prije svega na kvalitetnu uslugu i originalne brendove. H

U okršaju Ine Verude trpe n NEMA GORIVA BEZ PAPIRA Nakon što je u ožujku, zbog neriješenog potkoncesijskog ugovora, benzinska postaja u Verudi zatvorena, jahtaši koji pristanu uz gat ne mogu 'natankati' svoje brodove Benzinska postaja Ine koja već 26 godina posluje u sklopu nautičke marine Verude u Puli punih 12 godina radi protuzakonito, bez ugovora o potkoncesiji i potrebnih dozvola, a na sve dosadašnje pozive da status postaje unutar Tehnomontove marine reguliraju i usklade sa zakonskim propisima čelništvo Ine se oglušivalo. Poslovanje Ine ipak bi, prema dosadašnjim naznakama, uskoro trebalo biti legalizirano, barem ako je suditi po obećanjima koja stižu iz Ine. Ina je, naime, još 1984. godine u sklopu marine Verude podigla benzinsku postaju, koja je nesmetano poslovala sve do 1999. godine, kada je država s marinom Verudom sklopila ugovor o koncesiji, s rokom trajanja do 2007. Spomenutim su se ugovorom redefinirale granice pomorskog dobra, u koje je nakon toga ušlo mnogo veće područje i koje je obuhvatilo i sve objekte koji su do tada izgrađeni na tom području, a po definiciji nisu bili pomorsko dobro.

Zbog toga što nije imala podugovor o koncesiji sa benzinskom postajom, Financijka policija marini Veruda odrezala je 1,8 milijuna kuna kazne

ZATO šTO nije imala podugovor o koncesiji s benzinskom postajom financijska policija je marini Verudi 'odrezala' 1,8 milijuna kuna kazne foto sebelić/cropix

U novoodređenu granicu pomorskog dobra marine Verude ušla je i spomenuta benzinska postaja.

Gluhi na poziv

Marina Veruda bila je dužna s Inom sklopiti ugovor o potkoncesiji, no taj ugovor, kako nam je objasnio direktor marine Verude Sean Lisjak, nije sklopljen jer se čelništvo Ine nikada nije odazvalo pozivu

da reguliraju status postaje.

Sve te godine marina Veruda uredno je podmirivala koncesijsku naknadu za pomorsko dobro u njezinoj nadležnosti, pa i za prostor benzinske postaje, s kojom nisu imali reguliran ugovor o potkoncesiji. Ina pak za sve to vrijeme marini nije platila ni lipe svog dijela obveze koncesijske naknade.

Marina je potom 2007. go-

SASTANAK U HGK

Irak prilika za hrvatske tvrtke Zagreb. Šef Specijalne misije RH u Iraku veleposlanik Jerko Vukas i njegov gospodarski savjetnik, voditelj predstavništva hrvatskih tvrtki u toj zemlji Jasim Daher, sastali su se jučer s predstavnicima hrvatskih tvrtki kako bi ih upoznali s mogućnostima poslovanja u Iraku. Na sastanku u HGK, na kojem su sudjelo-

vali i predstavnici Dok-inga i Rumitala, tvrtki koje su već prisutne u Iraku, Vukas i Daher informirali su okupljene o političko-sigurnosnoj situaciji u zemlji, planovima obnove i izgradnje Ministarstva industrije i minerala Republike Irak, postupku osnivanja tvrtke u Iraku te dobivanja radnih dozvola. Prema podacima DZSa, robna razmjena u prošloj godini iznosila je 32,43 milijuna eura, a od toga je 32,26 milijuna eura sačinjavao hrvatski izvoz. M. P.

e i marine nautičari dine, nakon što je ugovor o koncesiji istekao, dobila produljenje koncesije, no novim su koncesijskim ugovorom marini određene i nove, znatno više godišnje koncesijske naknade, koje su povećane na 10 kuna po četvornome metru površine pomorskog dobra (fiksni dio naknade) i dodatnih četiri posto na ukupni prihod (varijabilni dio), što je bilo povećanje od čak 14 puta za fiksni dio i gotovo dva puta za varijabilni dio naknade u odnosu na raniji ugovor.

Potom im je na vrata početkom 2010. zakucala financijska policija. Nakon višemjesečnog pregledavanja poslovnih knjiga financijska policija je pronašla nepravilnost - nedostatak podugovora o koncesiji s benzinskom postajom, nakon čega je izračunato koliko novca marina nije uprihodovala zato što od Ine nije naplaćivala najamninu. Potom je marini Verudi "odrezana" kazna od 1,8 milijuna kuna.

Zabranjen rad

Ministarstvo financija je također uputilo inspekciju Lučke kapetanije Pula u nadzor poslovanja Inine benzinske postaje, koja je potom, zbog neposjedovanja koncesije ili potkoncesijskog ugovora, benzinskoj postaji za-

branila rad. Postaja je od 31. ožujka zatvorila svoja vrata i do danas, iako nautička sezona već uvelike traje, nije riješila problem spornog potkoncesijskog ugovora.

Na naš upit da iznesu svoju stranu priče i da potvrde namjeravaju li i kada riješiti problem postaje u marini Verudi, iz Ureda za korporativne komunikacije Ine kratko nam je odgovoreno kako "Ina poduzima odgovarajuće aktivnosti kako bi benzinska postaja u marini Verudi nastavila s radom".

"U tom smislu je nakon višekratnih kontakata s predstavnicima marine Verude u izradi prijedlog rješavanja međusobnih odnosa kroz ugovorni odnos, koji bi u interesu potrošača, Ine i marine Verude omogućio što skoriji nastavak rada navedene benzinske postaje", stoji u priopćenju koje je Business. hr-u upućeno iz Ine. I dok se marina Veruda i Ina natežu oko ugovora, naknada, dugova i potkoncesija, benzinska postaja i dalje je zatvorena, nautička sezona već je uvelike počela1, a jahtaši koji pristanu uz gat marine umjesto potrebnog goriva mogu dobiti samo nemušto objašnjenje kako "goriva nema jer nema - papira".

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

OGLAS

dogaaji

ZAPOŠLJAVANJE

Opatija volontiranjem na nezaposlenost

10-11

foto šop/cRopIx

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 11/5/2011

IVO DuJmIć, gradonačelnik Opatije

Opatija. Grad Opatija aktivno se uključio u poticanje zapošljavanja putem niza mjera, a jedna od njih je uključivanje u Program stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, koji provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje.

Tako je na vježbenički staž bez zasnivanja radnog od-

njih. Vježbenik stječe radno iskustvo, ispunjava uvjete za polaganje stručnog ispita te za to vrijeme prima naknadu. Grad dobiva pomoć u radu, bez financijskih izdataka za to, a Zavod privremeno angažira dotad nezaposlenu osobu te joj povećava izglede za kasnije zapošljavanje. Dujmić je podsjetio i na gradski program poticanja zapošljavanja za koji je nedavno objavljen javni poziv. Riječ je o programu putem kojeg Grad daje poticaje tvrtkama i obrtnicima. B.hr

nosa dosad u gradskoj upravi angažirano sedam mladih visokoobrazovanih ljudi.

Istaknuo je to opatijski gradonačelnik Ivo Dujmić na jučerašnjoj presici. Program se može provoditi samo u strukama koje polažu neki od stručnih ispita. Primljeni radi 12 mjeseci u punome radnom vremenu i to mu se priznaje u staž za polaganje ispita. Nisu u radnom odnosu, od Zavoda primaju mjesečnu naknadu, a Zavod Gradu plaća i doprinos za mirovinsko, koji Grad uplaćuje za

Hrvatski katamaran osva POSAO ZA OI Brodarski institut u Zagrebu i pulsko Tehnomont Brodogradilište gradit će za englesku tvrtku City Cruises brod za prijevoz putnika i pružanje restoranskih usluga

Ekonomski održivo

"U teškim vremenima za hrvatsku brodogradnju dokazujemo da domaća brodograđevna industrija ima znanje i kvalitetu na svjetskoj razini. Gradnja broda

u Hrvatskoj pokazuje da je hrvatska brodogradnja konkurentna i ekonomski održiva", dodao je Koroman.

Ugovor s tvrtkom City Cruises obuhvaća dizajn, modelska ispitivanja, projektiranje i gradnju broda kapaciteta 599 putnika, a svečana primopredaja obavit će se u Londonu prije početka Olimpijskih igara, koje se održavaju od 27. srpnja do 12. kolovoza 2012. godine.

Jaka konkurencija

Brod će biti projektiran i sagrađen prema propisima klasifikacijskog društva Bureau Veritas i statutarnim pravilima United Kingdom Maritime Coastguard Agency (MCA).

"Posao je dobiven u jakoj konkurenciji britanskih i zapadnoeuropskih dizajnera, projektnih ureda i brodogradilišta. Kvaliteta projekta po tehničkim i dizajnerskim kriterijima, prihvatljiva cijena i zadovoljavajući rok isporuke broda glavni su razlozi koji su prevagnuli pri dobivanju ovog

foto KRISto/cRopIx

Vladimir Koroman, glavni direktor zagrebačkog Brodarskog instituta, i Miljenko Brnić, direktor Tehnomont Brodogradilišta Pula, potpisali su jučer ugovor o gradnji putničkog katamarana za Olimpijske igre u Londonu.

Riječ je o brodu za prijevoz putnika i pružanje restoranskih usluga koji je Brodarski institut ugovorio s engleskom tvrtkom City Cruises, a gradit će se u brodogradilištu Tehnomont.

Prvi čovjek Brodarskog instituta nije želio otkriti cijenu broda, navodeći da je tako definirao kupac, ali pojasnio je da potpisivanjem ugovora s engleskim naručiteljem Brodarski institut ulazi na tržište zapadnoeuropskih zemalja i dokazuje svoju konkurentsku sposobnost i povjerenje inozemnih ulagača.

KArAKTErISTIKE BrODA Duljina 37 metara Širina 14,6 metara Visina 7,65 metara Maksimalni gaz 1,45 metara Maksimalna brzina 12,5 čvorova

VLADImIr KOrOmAN, glavni direktor zagrebačkog Brodarskog instituta, i Miljenko Brnić, direktor Tehnomont Brodogradilišta Pula, nisu otkrili cijenu broda

ugovora", naglasio je Vladimir Koroman te naveo da će za opremanje interijera biti zadužena slovenska tvrtka Metalika iz Sevnice.

Posebnosti broda su suvremen dizajn eksterijera i interijera te vrlo mala potrošnja goriva na brzinama krstarenja, što je postignuto posebno oblikovanim asimetričnim trupovima katamarana. "Brod odlikuju i brojna inovativna rješenja, kao što su integrirani sustav nadzora i upravljanja brodskim sustavima, sustav

UGOVORILI 20 MIL. KN

"Nakon pokrivanja regije bivše SFRJ i Albanije, širenjem na Mađarsku 2005., Ukrajinu 2010. i danas na tržište Rumunjske s više od 20 milijuna stanovnika te više od 200 milijuna eura BDP-a, možemo govoriti o kontinuiranoj 'GDi core market' regiji u srednjoj i JI Europi s više od 100 milijuna stanovnika", rekao je Boran Lončarić, predsjednik Uprave GDi Gisdata grupe. Očekuju da će u Rumunjskoj u četiri godine ostvariti ugovorene poslove vrijedne najmanje pet milijuna eura. B.hr

Gisdata otvorila ured u Bukureštu

BORaN LONčaRIć, predsjednik Uprave GDi Gisdata grupe arhiva business.hr

Zagreb. Nakon potpisivanja ugovora za 2011. vrijednih 20 milijuna kuna GDi Gisdata grupa otvorila je vlastiti lokalni ured u Bukureštu. Novom će podružnicom, koja će podržavati rad GDi stručnjaka iz Zagreba, Rijeke i Ljubljane na tom projektu, rukovoditi GDijev stručnjak Cezar-Anton Marin, priopćili su iz Gisdate.

arhiva business.hr

aja Temzu

POsEBNOsTI ovog broda su suvremen dizajn te vrlo mala potrošnja goriva na brzinama krstarenja, što je postignuto posebno oblikovanim asimetričnim trupovima katamarana

automatskog upravljanja balastnim tankovima koji će omogućiti automatsko podešavanje gaza broda u uvjetima brze izmjene plime i oseke te ekološki izvori energije - solarni paneli i bio dizelsko gorivo", nabrojio je Vladimir Koroman.

Otkrio je da je Brodarski institut aktivan na međunarodnom tržištu, pri čemu sve zemlje traže prijenos tehnologija pa uvijek idu u suradnji s domaćim brodogradilištima. Pregovaraju o gradnji istraživačkog bro-

da za Oman, u Venezueli o gradnji većeg broja brodogradilišta te nekoliko brodova raznih namjena, od putničkih do transportnih, a sudjeluju i na javnom natječaju u Tunisu, gdje bušeće platforme treba pretvoriti u eksploatacijske.

"Pogodila nas je situacija u Egiptu jer smo imali 20 brodova za putnike i 5 turističkih, no oni nas uvjeravaju da će se ti poslovi nastaviti", rekao je Vladimir Koroman.

Irena Habjanec

OGLAS

PLaTIT ćE IM PRIJEVOZ

Prekinut štrajk u sisačkoj Vodoprivredi

Sisak. Radnici sisačke Vodoprivrede prekinuli su jučer štrajk nakon sporazuma koji su potpisali glavna sindikalna povjerenica Mirica Čavlović i direktor društva Dinko Brkić.

Stotinjak radnika počelo je u ponedjeljak štrajk zbog odluke poslovodstva Vodoprivrede da radno mjesto zaposle-

nika više nije u sjedištu tvrtke nego na terenskom gradilištu bilo gdje u zemlji.

Prema spornoj odluci, do mjesta rada zaposlenici bi ubuduće trebali stizati vlastitim vozilom ili javnim prijevozom o svojem trošku. Regionalni povjerenik Sindikata radnika u poljoprivredi, prehrambenoj, duhanskoj industriji i vodoprivredi Ivica Rogić rekao je kako je poslodavac preuzeo na sebe sve troškove prijevoza. Ako poslodavac prekrši sporazum, radnici će ponovo u štrajk, zaprijetio je. H

dogaaji

NESTLE ADRIATIC

U Upravi Mervar i Međugorec

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 11/5/2011

KRUNoSLAv MERvAR, direktor opskrbnog lanca arhiva business.hr

Zagreb. Dvoje hrvatskih menadžera imenovano je u upravljački tim tvrtke Nestlé Adriatic. Krunoslav Mervar, dosadašnji zamjenik direktora opskrbnog lanca, postao je direktor opskrbnog lanca i član upravljačkog tima tvrtke Nestlé za Adriatic regiju. Olivera Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija, također

je postala članom upravljačkog tima Nestlé Adriatica. Mervar se u Nestleu zaposlio prije sedam godina, vodio je, uz ostalo, projekt restrukturiranja poslovanja Nestle Sladoleda u Srbiji. Njegovim imenovanjem direktorom opskrbnog lanca, ističu, prvi put u povijesti tvrtke Nestlé Adriatic na tu poziciju dolazi domaći stručnjak. Olivera Međugorac prije Nestléa radila je u Odnosima s javnošću Hrvatskog Telekoma i T-Mobilea Hrvatska. B.hr

MARKETING

vernić direktorica Media Mixa

Zagreb. Sanja Vernić nova je direktorica Media Mixa, specijalizirane agencije za radijsko oglašavanje s ekskluzivnim pravom prodaje oglasnog prostora za Narodni radio, Antenu Zg, Totalni FM te Media servis. Ima 17-godišnje iskustvo u medijima, EPH-u i Styriji kao direktorica prodaje. Bila je u Upravi Poslovnog dnevnika. B.hr

Sindikat premijerki dao rok za škverove PREKIPJELo IM Što je s planovima restrukturiranja brodogradilišta i kako se namjeravaju ugovarati novi poslovi, sindikati nisu uspjeli doznati od državnoga tajnika Ruđera Friganovića, koji se nije pojavio na sastanku, pa odgovore na ta pitanja očekuju od Vlade u roku osam dana "Od Vlade i premijerke Jadranke Kosor tražimo da nas u roku od osam dana informiraju što je s planovima restrukturiranja hrvatskih brodogradilišta i kako se namjeravaju ugovarati novi poslovi", rekao je jučer Juraj Šoljić, predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje u sindikatu metalaca, na konferenciji za novinare o stanju domaće brodogradnje održanoj u riječkom 3. maju.

Sindikati su trenutačnom situacijom nezadovoljni, zahtjev su uputili izravno premijerki jer iz Ministarstva gospodarstva nisu dobili meritornu informaciju. Štoviše, iako je za jučer bio planiran sastanak sindikata s državnim tajnikom Ruđerom Friganovićem, koji ih je trebao izvijestiti upravo o tim pitanjima, on se ispričao obvezama oko dovršetka pregovora s EU. Sindikati su

stoga u svojevrsnom informacijskom vakuumu, kao uostalom i domaća javnost, koja iz službenih izvora nije upoznata s time što se trenutačno kuha iza zatvorenih vrata te svakako to žele promijeniti.

Najteže Brodosplitu

Ključni je problem, ističe Šoljić, ne samo nedostatak informacija, nego i činjenica da još nisu predstavljeni planovi restrukturiranja brodogradilišta, koji su već odavno trebali biti poznati kako bi se nastavilo normalno poslovanje. Nije htio procjenjivati je li riječ možda i o namjernoj blokadi sindikata koji se sve češće ne tretiraju kao ravnopravan sugovornik, no kao znakovitu je naveo činjenicu da nedostaju i informacije iz Europske komisije.

Podsjetimo, AZTN je u slučaju preostalih neriješenih brodogradilišta (3. maj,

Brodotrogir i Kraljevica) postojeće planove zbog manjkavosti poslao na doradu Jadranskim ulaganjima te je upravo to glavni razlog zašto se cijela procedura oduljila.

No problemi postoje i u Brodosplitu, kojem je odobren plan restrukturiranja i ukinuta zabrana ugovaranja novih poslova još krajem veljače, kada je i premijerka to pompozno predstavila kao veliki uspjeh u pregovorima s EK. Dva i pol mjeseca kasnije sindikati se žale kako nema novih ugovora, što u pitanje dovodi, kako kažu, i sam opstanak toga brodogradilišta!

"Uvjeravali su nas iz Uprave kako se razgovara o čak devet novih ugovora, a sada ispada da od toga nema ništa. Dovedeni smo u situaciju pred stečaj. Ne znamo o čemu je riječ, je li posrijedi nedostatak volje i želje, ili pak znanja, no bez novih

JURAJ ŠoLJIć, predsjednik Odbora hrvatske brodogradnje u sindikatu metalaca foto cimaš/cropix

ugovora nema budućnosti za brodogradilište", upozorio je Joško Franjić, povjerenik sindikata metalaca u Brodosplitu.

Sindikalne akcije

Stoga Sindikat metalaca najavljuje sastanak s Radničkim sindikatom i Nezavisnim sindikatom u Brodosplitu početkom sljedećega tjedna, na kojem planiraju donijeti odluke o sindikalnim akcijama vezanim uz to brodogradilište, koje bi po svemu sudeći ovaj put

mogle biti znatno aktivnije nego dosad.

"Bili smo previše strpljivi, na proces privatizacije izgubili smo previše vremena.

Brodogradilištima nije potrebna samo privatizacija, nego prije svega dovođenje sposobna menadžmenta. Želimo raditi i zaraditi, a ne biti na teret poreznih obveznika jer radnici u brodogradilištu nisu i ne smiju biti socijalna kategorija", zaključio je Franjić.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

IT i tehnologija Srijeda 11/5/2011

Microsoft Skypeom napada Google i Facebook

FOTOLIA

IT I TELEKOMUNIKACIJE

Intel

će stvarati nevjerojatne uređaje koji će definirati svijet u kojem živimo. Temelj revolucionarnog postignuća jest činjenica u odnosu na 2D, planarnu da je Intel uspio implementirati strukturu tranzistora koji već svoj inovativni 3D dizajn tranzidesetljećima čine temelj ne stora Tri-Gate u masovnu prosamo računala, mobilnih tele- izvodnju te otvorio vrata novoj fona i potrošačkih elektroničgeneraciji inovacija u širokoj kih uređaja, već i elektroničkih paleti uređaja. 3D tranzistori upravljačkih sustava u autoTri-Gate omogućuju korištenje mobilima, svemirskim letjeličipova pri manjem naponu i uz cama, kućanskim aparatima, manje rasipanje energije, čime medicinskim uređajima. Kako se nudi dosad neviđena ušteda je najavio Intelov predsjednik i energije i povećanje perforgeneralni direktor Paul Otellini, mansi u odnosu na dosadašnje na temelju 3D tranzistora Intel tranzistore najviše klase. G. K.

> it i telekom > poslovne tehnologije

14-15 business.hr

Srijeda 11/5/2011

Prvi će se put od izuma silicijskih tranzistora, prije više od pedeset godina, u masovnoj proizvodnji naći tranzistori u kojima se koristi 3D struktura.

Intel će 3D dizajn tranzistora pod nazivom Tri-Gate, koji je prvi put predstavio 2002., uvesti u masovnu proizvodnju na 22-nanometarskoj razini ove godine, u čipu pod kodnim nazivom Ivy Bridge. 3D tranzistori Tri-Gate velik su iskorak

arhiva business.hr

Tranzistorska 3D revolucija

3D tranzIstorI Tri-Gate koristit će se u računalima, mobitelima, potrošačkim elektroničkim uređajima, automobilima, svemirskim letjelicama... arhiva b..hr

Microsoft kupuje Sk 8,5 milijardi dolara KoraK DalJe U teleKoM Skype svaki mjesec koristi više od 170 milijuna korisnika, a samo je lani obavljeno 207 milijardi telefonskih i videopoziva pa se Microsoft nada da će njegovom kupnjom ojačati svoj odjel koji se bavi internetskim i on-line uslugama

real-time komunikaciju koja će svima omogućiti da stalno budu u kontaktu".

Skype će postati poseban dio Microsoftove organizacije, a dosadašnji glavni izvršni direktor Tony Bates zadržat će vodeću funkciju u Skypeu unutar Microsofta i direktno će odgovarati Ballmeru.

Nakon kupnje, Skype će biti integriran u Xbox, Kincet, Outlook, ali i pametne telefone.

oštra konkurencija

steve BallMer, glavni izvršni direktor Microsofta, ističe kako je Skype usluga kojom Microsoft može stvoriti real-time komunikaciju koja svima omogućava stalni kontakt

U

svojoj 36-godišnjoj povijesti Microsoft je krenuo u dosad najveću akviziciju, vrijednu 8,5 milijardi dolara, u kojoj će kupiti Skype koji ima 663 milijuna korisnika, i to za gotovinu.

Microsoft će Skype kupiti od njegova dosadašnjeg vlasnika - investitora predvođenih fondom Silver Lakeom. Savjetnici Skypea u toj prodaji dvije su velike investicijske

banke - JPMorgan Chase & Co. i Goldman Sachs Group.

Brojke vezane uz Skype zaista su impresivne: svakog mjeseca koristi ga više od 170 milijuna korisnika, a samo je lani obavljeno 207 milijardi telefonskih i videopoziva.

Komentirajući akviziciju, glavni izvršni direktor Microsofta Steve Ballmer istaknuo je kako je "Skype fenomenalna usluga koju koriste milijuni ljudi diljem svijeta, a zajednički mogu stvoriti

Prema procjenama analitičara, Microsoft bi tim potezom mogao smanjiti utjecaj Googlea u internetskom oglašavanju, kao što je to već neko vrijeme naglašavao glavni izvršni direktor jednog od najvećih proizvođača softvera Steve Ballmer. Uz to, kako i Google u svojim servisima nudi internetske telefonske razgovore, razlog Microsoftove kupnje još je razumljiviji.

"Google je jedini blizu Skypeu po komplementarnosti usluga, međutim kvaliteta nije ni približna", smatra Gartnerov analitičar Leif-Olof Wallin zadužen za telekomunikacijsko tržište.

Pritom se Skype od usluge Google Voice razlikuje po

tome što nudi telefoniranje PC-to-Phone. I na tom području ima konkurenciju, ali ona je u globalnim razmjerima zanemariva.

"Ovaj potez mnogo znači Microsoftu jer će mu omogućiti ulazak na telekomunikacijsko tržište", tvrdi analitičar Paolo Pescatore iz londonskog Insighta. Prema njegovim riječima, Skype je stvorio snažan brend na kvalitetnim PC-to-PC razgovorima putem interneta, a još jedan razlog kupnje svakako je golem broj korisnika, ali i kvaliteta usluge koju pružaju korisnicima.

Skype će zbog najavljene kupnje odustati od inicijalne javne ponude dionica (IPO) vrijedne oko 100 milijuna dolara za koju se očekivalo da će kompaniji donijeti oko milijardu dolara svježeg kapitala. Osim toga, u cijenu kupnje ulazi i 775 milijuna dolara duga te revolving kredit od dodatnih 30 milijuna dolara.

Microsoft se nada da će kupnjom Skypea i njegovom integracijom pojačati svoj odjel koji se bavi internetskim i on-line uslugama, a u prva tri ovogodišnja mjeseca zabilježio je čak 700 milijuna dolara gubitka.

Olympus

split

LS-20M za sliku i zvuk

Prva SenchaDev konferencija

Olympusov novi LS-20M linearni PCM snimač s Full HD videomogućnostima nastavak je bogate tradicije vrhunskih svjetskih inovacija. Na području audioinženjeringa Olympusov je izum diktafon na mikrokasete 1969. godine, prvi profesionalni digitalni diktafon 1997. te revolucionarni niz vrhunskih LS Linearnih PCM snimača. Sada se opto-digi-

U Splitu je održana trodnevna Sourc SenchaDev konferencija visokih tehnologija, koja se prvi put organizira u Europi. Na njoj je sudjelovalo više od 300 polaznika iz Hrvatske i inozemstva (iz više od 30 različitih država svijeta).

Službeni partner organizacije je tvrtka Sencha, proizvođač vodećih tehnologija za izradu poslovnih web aplikacija za mobilne i desktop platforme.

talne mogućnosti bez premca, koje omogućavaju minijaturnu optiku na području vrhunskih kompaktnih fotoaparata i endoskopskih kapsula, udružuju s vrhunskim zvukom. Predstavljanjem LS-20M, vrhunsko snimanje zvuka u 96 kHz/24 bitnoj kvaliteti linearnog PCM formata sada dolazi zajedno sa 1080p Full HD videozapisom. G. K.

kype za Skype u brojkama u 2010.

➠ 860 milijuna dolara prihoda ➠ 264 milijuna operativne dobiti ➠ 7 milijuna dolara gubitka ➠ 686 mil. dolara dugor. obveza na kraju Najveće Microsoftove akvizicije ➠ Quantive - 6 milijardi dolara ➠ Navision - 1,45 milijardi dolara ➠ Visio - 1,3 milijarde dolara ➠ FAST - 1,2 milijarde dolara ➠ Great Plains - 940 milijuna dolara

U okviru ove akvizicije ne smije se zaboraviti ni Microsoftov plan od prije gotovo tri godine da kupi Yahoo za čak 47,5 milijardi dolara. Iako se od te kupnje na kraju odustalo, već se tada, smatraju analitičari, vidjela Microsoftova nakana da se snažnije uključi u brzorastuće internetsko tržište na kojem su mu ozbiljna prepreka Google, ali i Facebook.

Natjecanje s Googleom

Kako ovaj "deal" izaziva mnogo pozornosti, treba ga promatrati i u svjetlu borbe za prevlast na tržištu operativnih sustava za pametne telefone. Naime, izlaskom Windows Phone 7 operativnog sustava, za koji Microsoft želi da postane

veliki konkurent Googleovu Androidu i Appleovu iOS-u, uključivanjem Skypea kao jedne od dodatnih mogućnosti izravno u operativni sustav može se postići konkurentska prednost u odnosu na Google i Apple.

Podsjetimo, Skype je osnovan još 2003., a njegovi su osnivači Niklas Zennstrom i Janus Friis. Investitore su pronašli u eBayu, privatnom investicijskom fondu Silver Lake i fondu rizičnog kapitala Andreessen Horowitz.

Dvojica osnivača kompaniju su 2005. prodali eBayu za 2,6 milijardi dolara, a on je svoj udjel od oko 70 posto četiri godine kasnije prodao fondovima.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Olympus LS-20M Linearni PCM snimač arhiva b..hr OGLAS

Njihove proizvode koriste CNN, Cisco, Visa, Samsung, Harvard Business School, Canon, Tmobile, Sony, Motorola, Fujitsu, Blackberry, Amazon i mnogi drugi. U Splitu su predstavili dva najnovija proizvoda koja će uskoro plasirati na tržište.

Jedan od Senchinih developera Ed Spencer predstavio je njihov najnoviji proizvod Ex JS 4 G. K.

RecRo

Regionalni distrubuter Adobea > it i telekom > poslovne tehnologije

16-17 business.hr

Srijeda 11/5/2011

Tvrtka Recro prošli je tjedan objavila da je potpisala ugovor o distribuciji proizvoda tvrtke Adobe Systems Incorporated.

Ugovor omogućava Recru distribuciju "high volume" licencija i maloprodajnih paketa Adobe Desktop Softwarea i status Adobe licencnog centra u Adriatic regiji.

"Recro u Hrvatskoj i cijeloj

Adriatic regiji uspješno distribuira proizvode najvećih ponuđača informatičke opreme u svijetu. Naš cilj je odgovoriti na potrebe kupaca i osigurati im najbolju uslugu. Vjerujem da će partnerstvo s tvrtkom Adobe dodatno osnažiti naše već prepoznato ime na tržištu. Adobe savršeno poznaje potrebe naših kupaca. S obzirom na naša

iskustva, znanja i postojeće partnerske odnose u kreativnoj industriji i srodnim poljima, sa sigurnošću možemo ustvrditi da ćemo pomoći Adobeu povećati broj prodavača u Adriatic regiji", rekao je generalni direktor Recra Dinko Borić.

Viši menadžer za prodajne kanale i partnere tvrtke Adobe Systems Werner Mack ustvrdio je kako preko Recra žele ojačati prisutnost na hrvatskom tržištu, kao i na tržištu Adriatic regije.

G. K.

WeRneR Mack, viši menadžer za prodajne kanale i partnere tvrtke Adobe Systems, i Tolunay Tomruk, Adobeov menadžer za mediteransku regiju arhiva business.hr

Jedini pravi cloud com oRacLe DaY: THe InFoRMaTIon aGe 2011 Približno 80 posto troškova IT-a odnosi se samo na njegovo održavanje pa je pred kompanijama veliki izazov kako smanjiti potrošnju i preusmjeriti je na strateške procese u tvrtki

N

a jubilarnoj, petoj Oracleovoj konferenciji "Oracle Day: The Information Age 2011", održanoj u Zagrebu pod medijskim pokroviteljstvom Business.hr-a, okupio se rekordan broj uzvanika, njih više od 500 iz Hrvatske i regije.

"Zahvaljujući cjelovitom, otvorenom i integriranom skupu rješenja, od aplikacija do hardverskih rješenja, možemo reći da je Oracle jedini pravi cloud computing one stop shop. Naši korisnici mogu na jednome mjestu dobiti svu potrebnu tehnologiju za optimizaciju troškova i povećanje efikasnosti", objasnio je na konferenciji Jean-Claude Michaca, potpredsjednik Oraclea FMW (Fusion Middleware), odjela za istočnu Europu.

Kada Oracle govori o cloud computingu, onda je to jedna od glavnih tema jer imaju svoj Exalogic Elastic Cloud sustav od 30 servera sa 6-jezgrenim procesorima, ukupno 360

procesorskih jezgri, koji su međusobno povezani Infiniband vezom. Sistem podržava Solaris i Linux OS-ove i sadrži kompletan middleware za pokretanje aplikacija.

Rast tržišta

Prema podacima IDC-a, udjel "oblaka" u globalnoj potrošnji informacijskih tehnologija snažno će rasti.

Očekuje se da će vrijednost javnih IT usluga "u oblaku" 2014. godine dostići 55,5 milijardi dolara. Što se domaćeg tržišta tiče, lokalne IT tvrtke općenito još nisu potpuno iscrpile postojeće poslovne modele, odnosno samo ih je manji broj već prisutan na tržištu s rješenjima temeljenim na računalstvu u oblaku. Potvrđuje to i vrijednost domaćeg cloud tržišta, koja je u 2009. godini iznosila samo oko 10 milijuna kuna, pokazuju podaci IDC-a.

Očito, sistem je namijenjen tvrtkama koje žele brzo podignuti vlastitu cloud arhitekturu. Serveri se mogu međusobno povezivati pa je proizvod zanimljiv i zahtjevnijim

korisnicima. Kako tvrdi Larry Ellison, jedna mašina može obraditi milijun HTTP zahtjeva u sekundi, a dvije povezane mogu opslužiti kompletan HTTP promet Facebooka, tvrdi prvi čovjek Oraclea.

Skupo održavanje

Prema Michacinim riječima, računalstvo u oblaku prirodna je evolucija i korak za Oracle jer kompanije se danas susreću s promjenama u percepciji informatičkih tehnologija.

Naime, oko 80 posto troškova IT-a odnosi se na njegovo održavanje, stoga su pred kompanijama veliki izazovi kako preusmjeriti potrošnju namijenjenu IT-u na važne i strateške procese u tvrtki s jedne strane, a s druge smanjiti ukupne IT troškove.

Michaca svoju tezu temelji na Gartnerovu istraživanju koje pokazuje odnos 80:20 u korist održavanja IT rješenja, a još je poraznije koliko tvrtke mogu i ulažu u inovativna rješenja koja mogu podići razinu poslovanja.

Kako bi to slikovito pre-

Jean-cLauDe MIcHaca, potpredsjednik Oraclea za istočnu Europu i države CIS-a zadužen za Fusion Middleware

Javni oblaci bazirani nju, što je prednost za vatni oblaci nude mno nešto manje sniženje t dočio, Michaca je podatke ilustrirao slikom velike ledene sante koja pliva u moru, čiji je najveći dio potopljen i ne vidi se, a vrlo je mali dio iznad vode. Ispod vode, prema njegovim

riječima, nalaze se ključni dijelovi aplikativnog sustava poput baze podataka, upravljanja poslovnim procesima, upravljanje korisnicima, dok je onaj maleni dio iznad vode vidljiv

OGLAS

mputing one stop shop KOriSniČKa iSKuSTva

Demistificirano hrvatsko tržište

arhiva business.hr

Na konferenciji "Oracle Day: The Information Age 2011" bilo je zanimljivo čuti razmišljanja i s korisničke i konzultantske strane vezana uz računalstvo u oblaku. Tako je Sven Marušić, direktor tvrtke Infocumulus i konzultant na telekomunikacijskom i informatičkom tržištu, otvoreno demistificirao tržište i kazao kako kad je hrvatsko tržište u pitanju bez telekoma nema cloud computinga.

Nakon toga je konferencijski sadržaj bio podijeljen u dva niza studija slučaja u kojima je Oracle predstavio domaće i regionalne instalacije kod korisnika kao što su TDR, Hrvatska lutrija, Zagrebačka banka te Si.Mobile i Victoria Group.

i su na niskom ulagaa male tvrtke, a priogo veću sigurnost i troškova vrlo jednostavno u kompaniji i predstavlja poslovne aplikacije koje omogućuju svakodnevno poslovanje.

Međutim, bez "onog potopljenog dijela", kako tvrdi Michaca, cijeli informa-

tički sustav ne može raditi jer ne donosi stabilnost, postojanost i sigurnost, a rješenja namijenjena računalstvu u oblaku smanjuju tvrtkama upravo troškove održavanja tog najvećeg i

najčešće nevidljivog dijela informatičkog sustava svake tvrtke.

Kao veliki problem u IT rješenjima koje tvrtke danas koriste Michaca vidi i stalnu potrebu za nadogradnjom novih aplikacija i funkcija, čime se dodatno usložnjava rješenje i za upravljanje i za održavanje jer svaka aplikacija ima zaseban dio koji upravlja osnovnim i već spomenutim funkcijama kao što su baza podataka, poslovni procesi, upravljanje digitalnim identitetom.

Moguće rješenje Michaca vidi u tome da se baza podataka, upravljanje poslovnim procesima i korisnicima sustava ne repliciraju za svaku aplikaciju posebno, već da u konačnici sva aplikativna rješenja za poslovanje koriste zajedničke osnovne resurse, što ne samo da smanjuje

troškove izgradnje IT sustava neke tvrtke, već najviše pridonosi smanjenju troškova održavanja.

Sniženje troškova

Nadalje, kada se u tvrtki dogodi takva konsolidacija IT rješenja, sljedeći je korak prelazak u cloud computing, koji je za Michacu logičan korak jer omogućuje dodatno snižavanje troškova bilo da je riječ o private cloudu, koji je orijentiran na velike kompanije ili se u drugom slučaju kompanije mogu odlučiti za outsorcing rješenja i neki oblik virtual private clouda ili pak public clouda.

Michaca napominje kako privatni ili javni oblaci imaju svojih prednosti, ali i mana. Dok su javni oblaci bazirani na niskom ulaganju, što je prednost za male tvrtke, privatni nude mno-

Sven Marušić, direktor tvrtke Infocumulus arhiva business.hr

go veću sigurnost, sniženje troškova, ali ne tako veliko kao kod javnih oblaka, te veću razinu kvalitete usluge. Michaca smatra kako će se mnoge kompanije u konačnici odlučiti za svojevrsno miješanje javnih i privatnih oblaka jer će im takva kombinacija donijeti sve što je potrebno - sniženje troškova te optimalno upravljanje kapitalnim i operativnim troškovima.

Prema njegovim riječima, danas se mnogo govori o dva pojma u IT-u - PaaS (Platform as a service) i SaaS (Software as a Service) - koji dodatno mogu ojačati procese virtualizacije IT infrastrukture, bilo da je riječ o hardveru ili softveru, a u konačnici donose snažnije poimanje potrebe za cloud computing rješenjima.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 11/5/2011

RAST POTRAŽNJE

Kina spriječila pad cijene nafte

Cijene nafte u utorak su blago pale na londonskom tržištu, pritisnute snažnim dolarom, ali su pad ograničili podaci o kineskom uvozu, upućujući na postojano visoku razinu potražnje u azijskom divu.

Cijena barela sirove nafte pala je na londonskom tržištu za 38 centi, na 115,52 dolara, nakon što je nakratko dotaknula i 113,58 dolara.

Na američkom je tržištu bila u minusu 92 centa i iznosila je 101,62 dolara za barel.

Pad cijena ograničili su najnoviji podaci iz Kine koji su pokazali snažan uvoz sirove nafte u travnju, za 5,24 milijuna barela dnevno, što je 1,7 posto više nego u istom razdoblju lani.

Međutim, postojana kineska potražnja za sirovom naftom dvosjekli je mač budući da se s druge strane očekuje novi ciklus zaoštravanja kineske monetarne politike. H

KRIVO INTERPRETIRAN

Rohatinski: Valutna klauzula služi zaštiti banaka i građana Interpretacije govora guvernera HNB-a u Jutarnjem i Večernjem listu o tome kako se guverner HNB-a zalaže za ukidanje valutne klauzule su pogrešne, pojasnili su iz Hrvatske narodne banke Dio medija prošlog je tjedna govor guvernera HNB-a Željka Rohatinskog protumačio kao poziv na ukidanje valutne klauzule.

Međutim, HNB je u razgovoru za Tportal objasnio kako se guverner ne može zalagati za ukidanje valutne klauzule.

Iz HNB-a obrazlažu da je primjena valutne klauzule izvan njihove ingerencije, utvrđena je Zakonom o obveznim odnosima kojim je "dopuštena odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti RH izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja valute RH u odnosu prema stranoj valuti".

Pritom HNB upozorava na to da navedena zakonska mogućnost nije samo instrument zaštite banaka od promjene vrijednosti novca u razdoblju između nastanka novčane obveze i trenutka njezi-

Grčke financije pod povećalom

Revizori Europske unije i Međunarodnog monetarnog fonda započeli su u utorak novu provjeru grčkih javnih financija nakon glasina o restrukturiranju grčkog duga i novom paketu pomoći Ateni.

Stručnjaci EU i MMF-a odlučit će je li Grčka ispunila uvjete za sljedeću tranšu pomoći. Grčko ministarstvo financija priopćilo je da će izaslanstva EU, ECB-a i MMF-a ostati u Ateni najmanje

tjedan dana. U ponedjeljak je guverner grčke središnje banke Georgij Provopulos pozvao vladu da ubrza privatizaciju kako bi se otklonile "devijacije i kašnjenja" koje je proglasilo uzrokom negativnih ocjena o stanju u Grčkoj.

Jedan je izvor u Europskoj uniji, koji je želio ostati anoniman, za francuske medije kazao da ministri financija eurozone razmatraju mogućnost dodatne pomoći Grčkoj u idućoj godini jer je malo vjerojatno da će se Atena uspjeti vratiti na tržišta kapitala. H

Croatia osigu

na dospijeća, nego to pravo mogu konzumirati i svi drugi vjerovnici, građani ili poduzetnici.

Povjerenje u kunu

Netočna je tvrdnja, smatraju u HNB-u, prema kojoj primjena devizne klauzule znači da Hrvatska nema povjerenja u vlastitu nacionalnu valutu, da se njome štiti euro ili neka druga valuta, da kuna postaje sekundarna valuta te da se time narušava nacionalni suverenitet, jer "kuna je zakonsko sredstvo plaćanja, osim kada je zakonom dopušteno korištenje druge valute".

Intenzivna eurizacija

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner Hrvatske narodne banke, upozorava na to da valutna klauzula nije samo instrument zaštite banaka od promjene vrijednosti novca u razdoblju između nastanka novčane obveze i trenutka njezina dospijeća, nego to pravo mogu konzumirati i svi drugi vjerovnici, građani ili poduzetnici Snimio hrvoje dominić

REVIZIJA

HNB smatra da banke primjenom valutne klauzule nisu dovedene u nejednak položaj u odnosu na druge poduzetnike, što su problematizirali Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata. Zbog djelatnosti koju obavljaju banke značaj rizika poslovanja banaka ne može se podvoditi pod značaj rizika poslovanja drugih poduzetnika i moguće posljedice koje rizično poslovanje banaka može imati na građane i poduzetnike, odnosno na gospodarstvo u cjelini, ističu u HNB-u. Upozoravaju da se u krizi intenzivirao proces eurizacije pa je struktura deviznih depozita u bankovnom sustavu na kraju 2010. narasla na 81 posto. N. S.

BROJKA

BROJKA

78,8 632 posto redovnih dionica Croatia osiguranja u vlasništvu je države putem Hrvatskog fonda za privatizaciju

milijuna kuna od osiguranja iznosili su ukupni prihodi Croatia osiguranja u prvom kvartalu

RACIONALIZACIJA Ukupna premija porasla je jedan posto, na 980,1 milijun kuna, a rast od 0,6 posto, na 895,2 milijuna kuna, zabilježen je u segmentu neživota, dok je premija životnog osiguranja u prvom kvartalu porasla 4,9 posto, na 85 milijuna kuna, suprotno trendu na hrvatskom tržištu životnog osiguranja koje je i dalje u padu

OD GUVERNERA DO DIREKTORA

Jelašić preuzima mađarski Erste Bivši guverner Narodne banke Srbije Radovan Jelašić imenovan je novim glavnim izvršnim direktorom i predsjednikom uprave Erste banke u Mađarskoj, objavljeno je iz središnjice Erste banke u Beču. Jelašić će na novo radno mjesto stupiti 1. lipnja, gdje će naslijediti Edit Papp, koja je podnijela

ostavku koja na snagu stupa 31. svibnja. Jelašić je guverner Narodne banke Srbije bio od 2004. do 2010. godine, a prije toga je od 2000. godine bio viceguverner. Odigrao je ključnu ulogu u stabilizaciji srbijanskog bankarskog i osiguravateljskog sektora kroz jačanje regulatornog i nadzornog okvira. Prije Narodne banke Srbije Jelašić je radio u McKinsey & Company u Frankfurtu, a karijeru je započeo u Deutsche Banku, gdje je četiri godine bio direktor za srednju i istočnu Europu. B.hr

MAĐARSKA

Dogovor vlade s bankama

RADOVAN JElAšIć, novi direktor Erstea u Mađarskoj, u Budimpešti je išao u srednju školu Snimio Saša ĆetkoviĆ

Mađarske banke trebale bi sredinom svibnja postići dogovor s vladom o pomoći preopterećenim zajmoprimcima koji imaju teškoća s otplatom hipotekarnih kredita odobrenih u švicarskim francima, kazao je čelnik OTP Mortgage banke Daniel Gyuris. Prije nego što je svijet pogodila financijska kriza, mađarska su domaćinstva uzela tisuće milijardi forinti

vrijedne hipotekarne zajmove u švicarskim francima.

Mnogi su počeli kasniti s plaćanjem kredita nakon što je franak naglo ojačao prema forinti. Kako bi ih zaštitila od gubitka krova nad glavom, vlada je prošle godine uvela moratorij na ovrhe, čime je, tvrde banke, nepotrebno zakočila tržište hipotekarnih kredita. Moratorij istječe u srpnju i vlada i banke dogovorile su da bude zamijenjen kvotom likvidacija i mjerama pomoći preopterećenim dužnicima. H

uranje zaustavilo pad premija ZDRAVKO ZRINUšIć, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, najavio je uplatu dijela prošlogodišnje dobiti u državni proračun Snimio Saša ĆetkoviĆ

bROJKA

27

milijuna kuna dobiti iz 2010. godine Croatia osiguranje će uplatiti u državni proračun

Croatia osiguranje u prva je tri ovogodišnja mjeseca ostvarilo pet milijuna kuna veću bruto dobit u odnosu na isto razdoblje lani te je ona iznosila 19,3 milijuna kuna, dok je rast ukupne zaračunate bruto premije od jedan posto dvostruko nadmašio rast tržišta, izvješteno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare najvećega domaćeg osiguratelja.

Više životnih osiguranja

Ukupna premija porasla je tako jedan posto, na 980,1 milijun kuna, a rast od 0,6 posto, na 895,2 milijuna kuna, zabilježen je u segmentu neživota, dok je premija životnog

osiguranja u prvom kvartalu porasla 4,9 posto, na 85 milijuna kuna, suprotno trendu na hrvatskom tržištu životnog osiguranja koje je i dalje u padu.

Manje likvidiranih šteta

"Silazni trend bilježen prijašnjih godina u Croatiji je konačno okrenut, što je rezultat i racionalizacije i reorganizacije u kompaniji", kazao je predsjednik Uprave Zdravko Zrinušić, dodavši kako je tržišni udjel Croatije dosegnuo 38,4 posto.

S tržišnim udjelom od 11,1 posto slijedi Allianz Zagreb, a treće mjesto sa 8,8 posto tržišta zauzima Euroherc. Bruto likvidirane štete Croatia osiguranja u prvom kvartalu 2011. godine iznosile su 390,2 milijuna kuna, što je 2,3 posto, odnosno 9,3 milijuna kuna manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Neživotna osiguranja bilježe značajan pad bruto likvidiranih šteta (10,7 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine), dok najveći porast likvidiranih šteta bilježe životna osiguranja (52,8 posto), što je posljedica redovnog isteka polica. Ukupni prihodi Croatia osiguranja na razini su od 632 milijuna kuna i manji su šest posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a isti trend bilježi se i u kategoriji ukupnih rashoda koji su smanjeni na 612,7 milijuna kuna.

Na skupštini Croatia osiguranja, koja je najavljena za srpanj, odlučivat će se o

uplati dijela lanjske dobiti u državni proračun. Prema Zrinušićevim riječima, riječ je o svoti od oko 27 milijuna kuna, što je više od polovine ostvarene dobiti osiguravatelja. U državnom je vlasništvu 80,6 posto Croatia osiguranja.

Grupa Croatia osiguranje, u čijem su sastavu 24 OGLAS

društva, u prva tri mjeseca 2011. godine povećala je pak premije za 2,1 posto, na 1,087 milijardi kuna, i to 1,8 posto u neživotnim i 4,9 posto u životnim osiguranjima. Ukupni rashodi Grupe smanjeni su za 8,2 posto, na 757,7 milijuna kuna, što je rezultat daljnjeg provođenja mjera štednje i smanje-

nja troškova.

"U 2011. godini predviđamo daljnji rast profitabilnosti uz nastavak smanjenja rashoda. Očekujemo i daljnji rast premija osiguranja u skladu s očekivanim blagim oporavkom hrvatskoga gospodarstva", zaključio je Zrinušić.

Biljana Starčić

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Arenaturista zahvaljujući rastu od čak 19,27 posto u utorak je skočila na najvišu razinu u posljednjih mjesec i pol dana. Ukupan promet dosegnuo je 77.443 kune, ali je on više nego skroman u odnosu na ponedjeljak kada je tom dionicom protrgovano u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Međutim, tada se cijena nije mijenjala, da bi u utorak eksplodirala kada je protrgovano s ukupno 1280 dionica.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

Dom holding Ingra Dalekovod Belje Ericsson Nikola Tesla Sunčani Hvar Adris grupa Ledo AD Plastik Valamar grupa Institut IGH IPK Kandit Atlantic grupa Atlantska plovidba d.d.

Petrokemija Tvornica duhana Zagreb Končar - elektroindustrija Vupik Arenaturis Jadroplov d.d.

Jadranska banka Uljanik plovidba Tisak Luka Ploče Zagrebačka banka Tehnika Konzum Đuro Đaković holding Badel 1862 Fima validus HGspot Viro tvornica šećera d.d.

Riviera Poreč Jadranski naftovod Kraš, prehrambena industrija Lucidus dioničko Veterina d.d.

Kaštelanski staklenici Luka Rijeka Slavonski zatvoreni investicijski fond Čakovečki mlinovi Zlatni rat Medika Koestlin Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond SN holding Tankerska plovidba Zlatni otok Končar Slatinska banka Kreditna banka Zagreb Slobodna Dalmacija TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Centar banka Imperial hotelijerstvo Hidroelektra niskogradnja Istraturist Umag d.d.

Lošinjska plovidba Končar Hrvatska poštanska banka OT-optima telekom d.d.

Karlovačka banka RIZ-odašiljači Hrvatski duhani Privredna banka Zagreb Rabac, ugostiteljstvo i turizam PPK Karlovačka mesna industrija Dubrovnik - Babin kuk Finvest Corp Koka

+ Ingra na Zagrebačkoj burzi pada po nešto znatnijim stopama već tri dana.

U tom je razdoblju najveći pad zabilježen upravo u utorak kada joj je cijena pala 5,80 posto. Osim toga, u utorak je zabilježen i najveći promet u posljednjih mjesec dana kada je protrgovano sa 108.685 dionica ukupne vrijednosti 1,2 milijuna kuna. Ingra je nakon tako velike stope pada zaronila ispod 12 kuna, što je najniža razina otkako se nalazi na Zagrebačkoj burzi.

Redovan promet: 16.109.588,85 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

257.02 316.00 70.10 11.38 230.00 90.10 1,631.00 47.00 268.00 5,600.00 129.00 64.47 1,650.00 200.00 738.02 696.48 156.50 2,300.00 564.01 67.28 57.00 136.00 2,100.00 586.01 171.21 1,231.53 240.11 1,221.00 191.22 38.00 65.00 11.66 16.50 415.10 212.00 3,020.00 442.21 24.00 54.55 3,599.98 186.53 26.40 3,900.00 74.99 7,000.00 250.00 23.05 164.00 1,370.01 200.03 1,303.53 108.51 124.00 29.99 33.99 270.00 175.00 120.00 264.97 148.99 1,260.00 1,921.00 35.00 70.00 150.00 129.97 558.00 219.00 481.00 164.00 166.61 210.00

258.00 321.00 77.00 12.24 239.00 92.00 1,641.50 49.00 272.00 5,800.00 131.85 72.00 1,705.00 204.00 745.00 705.00 162.00 2,300.00 565.51 69.92 68.50 137.04 2,140.00 587.00 174.49 1,255.03 244.99 1,240.00 196.00 39.02 70.00 12.14 17.30 416.11 215.00 3,031.00 452.00 28.20 59.70 3,600.00 193.31 26.40 3,900.00 74.99 7,001.00 250.00 23.05 164.00 1,370.01 200.03 1,303.53 108.51 124.00 30.00 33.99 270.00 175.00 120.02 264.97 148.99 1,260.00 1,921.00 35.00 70.00 150.00 129.97 558.00 219.00 481.00 164.00 166.62 210.00

257.94 320.00 76.00 11.53 230.00 91.20 1,641.50 49.00 268.00 5,600.00 131.85 65.00 1,650.00 203.00 738.02 697.07 162.00 2,300.00 565.51 68.00 65.00 136.10 2,100.00 587.00 171.75 1,250.00 244.99 1,221.00 196.00 39.02 68.00 12.00 17.23 415.10 215.00 3,021.00 452.00 27.75 59.70 3,600.00 189.00 26.40 3,900.00 74.99 7,000.00 250.00 23.05 164.00 1,370.01 200.03 1,303.53 108.51 124.00 30.00 33.99 270.00 175.00 120.00 264.97 148.99 1,260.00 1,921.00 35.00 70.00 150.00 129.97 558.00 219.00 481.00 164.00 166.62 210.00

-0.02% 0.63% 7.65% -5.80% -2.77% 0.21% 0.40% -5.59% -0.74% 0.45% 2.69% 0.82% -2.94% -2.78% -0.41% 0.10% 1.95% 0.00% 0.45% 1.04% 19.27% -1.38% -1.87% 0.69% -1.58% 1.54% 0.12% 0.33% 2.62% 0.18% -5.56% 4.35% 0.47% -0.22% 1.42% 0.03% -1.74% -0.89% -0.33% 0.00% -2.14% 0.00% 1.30% 9.59% -12.50% -7.06% 0.22% 2.36% -2.14% 0.02% 0.26% 0.33% -24.84% -0.07% 0.06% -1.42% -0.03% -0.01% 1.13% 0.00% 0.80% -16.48% -5.41% 9.24% 25.00% 42.04% 0.48% 4.78% -0.44% 0.00% 0.04% -12.50%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,09%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

14,573 6,891 27,768 108,685 4,711 7,856 375 10,100 1,710 72 2,972 5,379 120 962 210 203 827 53 215 1,376 1,280 516 33 116 382 52 255 38 232 1,036 553 3,004 1,952 76 143 10 62 918 427 6 97 650 4 205 2 50 404 55 6 37 5 60 50 206 160 20 30 34 13 20 2 1 52 20 9 10 2 5 2 5 4 2

3,752,840.08 2,203,342.28 2,085,366.17 1,272,880.62 1,104,395.76 716,054.15 613,733.81 474,900.00 462,029.22 415,600.06 386,822.58 358,698.17 201,972.11 195,732.00 155,935.20 141,523.09 131,192.58 121,900.00 121,288.25 93,595.52 77,443.56 70,343.91 70,006.03 68,090.02 65,630.85 65,085.99 61,638.10 46,868.01 44,516.00 39,398.60 37,964.60 35,841.50 33,345.63 31,548.65 30,565.00 30,240.07 27,529.68 23,995.49 23,834.85 21,599.98 18,322.01 17,160.00 15,600.00 15,372.95 14,001.00 12,500.00 9,312.20 9,020.00 8,220.06 7,401.11 6,517.65 6,510.60 6,200.00 6,179.79 5,438.40 5,400.00 5,250.00 4,080.34 3,444.61 2,979.80 2,520.00 1,921.00 1,820.00 1,400.00 1,350.00 1,299.70 1,116.00 1,095.00 962.00 820.00 666.46 420.00

21,122.33 1,734.40 567.51 86.47 527.58 749.25 2,185.90 358.24 1,818.14 1,232.95 553.72 409.22 261.66 145.16 2,460.78 972.78 541.26 747.06 1,454.56 102.37 141.86 222.75 251.21 340.46 409.90 278.27 15,691.22 231.33 4,449.76 126.31 51.14 32.42 5.69 575.61 785.51 2,244.14 620.88 70.24 110.14 408.93 1,130.31 88.35 409.50 41.42 211.36 32.57 18.25 446.08 858.15 71.53 253.13 99.72 231.33 156.63 12.84 16.88 111.27 74.87 1,238.73 98.69 77.40 1,142.68 98.70 93.74 56.13 109.54 10,643.72 221.68 46.24 289.46 102.93 189.68

365 dana Najniža Najviša 252.00 240.00 27.87 11.38 217.00 54.00 1,181.00 25.00 242.21 4,720.12 80.21 28.68 1,106.00 126.51 657.10 672.01 105.50 2,300.00 430.00 41.77 33.03 124.01 2,000.00 533.13 135.00 1,160.03 200.00 871.01 145.00 22.36 57.03 5.00 15.10 290.00 140.00 2,332.01 344.00 14.03 54.03 612.00 161.54 15.15 2,950.00 30.05 6,200.00 201.00 16.00 130.58 1,140.00 50.00 975.00 98.00 115.00 20.01 13.05 240.00 150.00 120.00 250.00 121.00 909.99 1,649.99 25.00 53.00 98.00 25.00 461.06 65.10 340.25 52.00 85.00 183.12

315.99 343.97 77.00 37.45 370.00 118.99 1,679.99 78.00 305.00 6,900.00 146.00 72.00 2,695.00 255.00 829.99 1,030.00 184.73 2,300.00 594.99 110.00 75.31 177.99 3,100.00 662.00 248.50 1,999.97 289.98 1,614.00 225.50 52.00 88.50 22.39 39.95 507.77 259.65 3,520.00 497.02 33.33 78.13 4,990.00 267.02 33.71 4,000.00 81.50 8,250.00 298.99 27.01 245.00 1,560.00 200.03 2,450.00 132.37 180.00 60.00 34.90 290.00 214.95 219.50 389.00 164.00 2,198.00 2,750.50 42.39 86.88 205.00 149.99 708.00 219.00 500.00 165.00 195.77 269.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

58,00 330,00 68,00 0,62 90,00 14,01 160,15 230,05 9,19 12,30 10,40 40,00 4,15 15,49 410,05

58,80 330,00 72,80 0,63 90,00 14,30 162,30 232,00 9,34 12,40 10,81 40,50 4,20 15,50 413,00

58,75 330,00 70,00 0,63 90,00 14,30 162,30 232,00 9,34 12,30 10,40 40,50 4,20 15,50 410,05

58,50 330,00 70,02 0,63 90,00 14,15 161,92 230,68 9,27 12,39 10,45 40,29 4,20 15,50 411,20

1,70 6,21 37,00 0,70 84,33 37,49 0,35 36,11 0,15

1,70 6,58 37,12 0,70 84,33 37,50 0,35 36,99 0,15

1,70 6,58 37,04 0,70 84,33 37,50 0,35 36,98 0,15

1,70 6,57 0,37 0,70 0,76 0,37 0,35 0,37 0,15

42,60 41,00 37,00 34,00 31,83 87,03 5,79 24,99 63,00

42,70 41,10 37,00 34,01 32,81 87,03 5,80 25,00 64,00

42,70 41,10 37,00 34,00 32,80 87,03 5,80 25,00 63,00

42,66 41,06 37,00 34,01 32,67 87,03 5,79 25,00 63,43

0,23 % 0,24 % -0,03 % -2,88 % -0,61 % 0,03 % 0,00 % 0,00 % -1,56 %

1.001,00 3.602,00 510,00 1.100,00 502,00 8.410,00 7.000,00 902,00 7.002,00 2.400,00 250,00 1.860,00 771,00 3.300,00 99,00

1.022,00 3.700,00 515,00 1.100,00 510,00 8.500,00 7.500,00 930,00 7.600,00 2.490,00 250,00 1.870,00 810,00 3.300,00 99,00

1.020,00 3.647,00 513,00 1.100,00 507,00 8.499,00 7.438,00 911,00 7.542,00 2.426,00 250,00 1.870,00 788,00 3.300,00 99,00

1.019,75 3.646,90 511,76 1.100,00 505,66 8.499,43 7.432,44 910,91 7.541,81 2.426,06 250,00 1.860,61 787,82 3.300,00 99,00

1,09 % -1,17 % -0,39 % 1,85 % -0,98 % -2,76 % 6,91 % -0,33 % -0,80 % 2,54 % 0,00 % -6,03 % 2,47 % 10,00 % 0,00 %

86,00 3.720,00 1.600,00 3.500,00 4.320,00 1.550,00 26.000,00 127,00 198,00 252,00 3.782,00 40.100,00 87,40 1.620,00

86,20 3.750,00 1.600,00 3.510,00 4.321,00 1.550,00 26.500,00 130,00 199,00 254,00 3.840,00 40.100,00 87,40 1.620,00

86,00 3.749,87 1.600,00 3.500,35 4.320,81 1.550,00 26.192,46 129,53 198,35 252,87 3.798,79 40.100,00 87,40 1.620,00

52,90 3.749,87 1.600,00 3.500,35 4.320,81 1.550,00 26.192,46 129,53 198,35 252,87 3.798,79 40.100,00 53,76 1.620,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SALR TLSG NF1N CICG AELG MELR PETG INDGL LKPG GRVG KDHR ATPG ZVTG HDOG

KRKA SALUS TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S CINKARNA CELJE AERODROM LJUBLJANA MERCATOR PETROL INFOND GLOBAL LUKA KOPER GORENJE KD GROUP AKTIVA NALOZBE ZAVAROVALNICA TRIGLAV HELIOS

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 KOMO AD MODRICA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ JP ELEKTROPRIVREDA HZHB MOSTAR

Soja protein a.d. Becej AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Telefonija a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Metalac a.d. Gornji Milanovac Gradina - D.M.R. a.d. Užice Imlek a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Energoprojekt Entel a.d. Beograd Obveznice RS serije A2011K

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Prodor a.d. Novi Sad TUTUNSKA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE OHRIDSKA PASTRMKA OHRID MAKPETROL SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (CRM) SKOPJE Stil a.d. Kraljevo RZ USLUGI SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE REPLEK SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 VINARSKA VIZBA TIKVES SKOPJE

1.568.598,25 875.490,00 103.771,01 35.818,58 17.100,00 15.627,97 13.601,95 12.226,65 11.560,98 11.104,90 8.363,41 8.057,60 7.635,45 6.865,86 4.112,30

3,03 % 0,15 % -1,20 % -3,71 % -1,37 % 2,04 % -1,94 % -0,03 % 0,00 %

40972 3630 39000 13600 7323 14383 15000 12712 24040

69.652,40 23.837,30 14.436,00 9.533,60 5.557,94 5.392,97 5.310,00 4.675,16 3.606,00

5647 4926 4329 4329 4348 1632 6593 1110 230

240.912,40 202.271,50 160.173,00 147.225,13 142.037,58 142.032,96 38.203,47 27.748,57 14.590,70

Metalac Mercator Soja protein Petrol Krka

+2,54% +1,44% +1,09% +0,72% +0,43%

Fabrika duh. Sarajevo -2,99% Zavarovalnica Triglav -1,9% Luka Koper -1,6% AIK banka -1,17% Tržnica Banja Luka -0,67%

Telekom Srpske

Telekom Slovenije

Osim što je sa 69.600 konvertibilnih maraka dionica Telekoma Srpske bila najlikvidnije izdanje na Banjalu koj burzi, cijena te dionice porasla je u utorak više od tri posto, na 1,7 konvertibilnih maraka, što je ujedno bila jedina cijena po kojoj se tijekom dana njome trgovalo. Ukupan je promet u Banjoj Luci iznosio 178.200 konvertibilnih maraka, a oba su indeksa bila u minusu. BIRS je pao 1,39 posto, na 1129,98 bodova, a vrijednost indeksa investicijskih fondova FIRS umanjena je 0,82 posto.

Sa 103.771 eurom dobiti dionica slovenskog teleoperatera bila je tre a na popisu najlikvidnijih u Ljubljani, no cijena joj je umanjena gotovo dva posto u odnosu na onu s po etka tjedna te je iznosila 70 eura. Tijekom dana cijena te dionice spuštala se i ispod razine od 70 eura te je najniža zabilježena iznosila 68 eura. U minusu je bila i dionica Gorenja ija je posljednja cijena u utorak iznosila 10,4 eura, što je 3,7 posto manje u odnosu na ponedjeljak.

+3,03 -1,96

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 KMB PROD TNB ALK OHPR MPT RZLV STIL RZUS TPLF REPL RMDEN09 TKVS

26812 2653 1482 56958 190 1104 84 53 1247 896 800 200 1819 443 10

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA ISJPT AIKB NIIS TLFN AERO AGBN TGAS ENHL FITO MTLC GRDN IMLK TIGR EPEN A2011

0,43 % 0,00 % -1,96 % -1,26 % 0,00 % 2,00 % 1,44 % 0,72 % 0,94 % -1,60 % -3,70 % 0,00 % 0,00 % -1,90 % -6,81 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E FBIHKE BIGFRK3 TCMKR JPEMR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-C HETR-R-A RSDS-O-C RSRS-O-B RTEU-R-A RSRS-O-D KOMO-R-A

+

Oznaka

Srijeda 11/5/2011

+

Powered by

business.hr

11920 12.155.416,00 2036 7.425.082,00 13444 6.880.137,00 5000 5.500.000,00 4211 2.129.344,00 244 2.073.860,00 253 1.880.407,00 1879 1.711.607,00 214 1.613.948,00 650 1.576.940,00 5000 1.250.000,00 489 909.840,00 1110 874.477,00 234 772.200,00 5205 515.295,00

REGIONALNI INDEKSI -0,21% BIRS -1,39% 767,06 1.129,98 Belex15 -0,70% FIRS -0,82% 733,73 2.243,39 Belexline -0,20% MBI10 +0,27% 1.384,82 2.547,71 SASX10 -0,14% MONEX20 -1,71% 1.026,81 12,169.17 Stanje indeksa na u SASX30 -0,06% utorak 10. svibnja zatvaranju 2011.

1.067,79 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 201950 10.684.132,54 1,35 % 2500 9.374.670,00 0,00 % 705 1.128.000,00 -0,27 % 200 700.070,00 -0,00 % 103 445.043,00 210,00 % 280 434.000,00 -2,27 % 13 340.502,00 1,99 % 1490 193.000,00 2,46 % 694 137.656,00 -0,05 % 533 134.782,00 0,04 % 33 125.360,00 2,82 % 3 120.300,00 0,00 % 1738 93.443,99 -14,74 % 40 64.800,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +1,21% 2.855,86 +0,26% BUX +1,51% 23.686,60 +0,71% ATX +1,37% 2.803,00 +1,47% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,05% utorak 10. svibnja 2011.

FTSE100 6.014,69

DAX 7.521,06

CAC40

4.062,41

MICEX 1,680.10

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,36% S&P500 +0,45% 12.684,68 1.346,29 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,55% ponedjeljak 9. svibnja 2011.

2.843,25

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

7,1435

18,93

Platinum Global Opportunity 14,5088

18,84

HPB WAV DJE

98,1822

16,49

PBZ I-Stock

69,7693

15,02

114,8536

13,37

FIMA Equity

74,7014

-13,46

ST Global Equity

43,8400

-12,88

C-Zenit

52,0340

-8,33

Ilirika Azijski tigar

51,4789

-8,21

KD Victoria

14,0541

-7,98

OTP Europa Plus

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,1339

8,79

PBZ Global fond

108,9938

5,64

Raiffeisen Prestige

108,6200

5,10

Erste Balanced

125,6100

4,88

OTP uravnoteženi

114,8422

4,08

ST Balanced

166,1797

-10,54

ICF Balanced

120,4432

-4,01

C-Premium

5,7237

-2,76

Agram Trust

68,3789

-2,55

HPB Global

103,5525

-2,21

Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm MP-Mena HR KD Energija MP-Global HR NFD Aureus BRIC MP-Bric HR NFD Aureus Global Developed AC Rusija ZB BRIC+ ZB trend Raiffeisen Emerging Markets OTP Europa Plus VB High Equity Ilirika BRIC Ilirika Azijski tigar HPB Titan Platinum Global Opportunity KD Nova Europa Platinum Blue Chip AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) PBZ I-Stock A1 ZB aktiv HPB WAV DJE Raiffeisen World Prospectus JIE KD Prvi izbor HI-growth Capital Two

€ kn kn kn kn € kn kn € € € € € kn € € € $ kn € € kn kn kn € € kn kn € kn

90,7506 134,7848 446,9495 10,6044 319,8350 26,1139 325,7479 93,8485 41,9839 97,7700 131,9000 55,8500 114,8536 48,2143 104,9717 51,4789 70,9844 14,5088 7,1435 83,9605 10,6675 69,7693 87,4100 100,7800 98,1822 105,5300 59,3114 12,6858 8,3817 77,0200

3,15 2,94 2,19 2,00 1,97 1,90 1,86 1,71 1,57 1,57 1,54 1,34 1,31 1,21 1,12 0,99 0,86 0,73 0,68 0,66 0,66 0,60 0,54 0,50 0,44 0,43 0,31 0,19 0,18 0,18

-6,49 -11,39 -4,78 -5,49 -2,50 -3,30 -1,89 -7,50 -13,51 -4,61 -2,71 -6,09 -1,83 -4,20 -6,83 -8,45 -5,89 -4,85 -4,31 -1,21 -4,78 -2,74 -3,28 -6,57 -0,77 -4,83 -10,57 -3,92 -3,70 -3,52

-9,12 8,45 -4,60 3,67 4,40 -10,19 -10,00 1,38 -3,32 -4,84 1,39 -2,43 3,52 -2,95 -12,73 -19,06 1,70 2,99 2,68 -0,19 -2,51 6,16 11,41 1,42 5,65 3,31 -0,91 -0,76 1,14 10,47

N/A 7,82 -3,12 10,12 11,70 -4,29 -1,52 -1,91 -1,33 5,88 4,76 0,18 13,37 1,94 2,54 -8,21 0,38 18,84 18,93 1,99 -2,55 15,02 3,05 2,72 16,49 10,34 -0,38 9,81 2,26 6,51

N/A 12,28 3,56 5,08 -7,29 -14,64 -6,29 -1,16 -18,80 -2,09 3,30 -15,82 7,99 -18,32 3,69 -15,42 -8,63 -7,39 -9,00 -5,09 3,01 -9,01 -4,43 0,16 -0,50 0,71 -11,51 2,93 -1,90 -6,21

-9,31 -8,28 -8,57 -2,70 -0,26 -9,71 -12,32 -3,84 -9,76 -8,28 -2,86 -9,26 2,30 -3,05 -12,25 -17,05 -2,57 2,40 -2,36 -1,06 -5,33 0,26 4,42 -3,08 1,10 0,39 -4,58 -2,39 -3,02 1,22

4,423 29.164 4,456 9,539 4,967 8,993 7,285 54,837 9,914 140,062 174,585 24,362 10,137 12,392 29,330 5,417 9,457 7,829 22,229 8,421 14,567 242,725 10,257 496,208 15,744 40,773 24,488 5,458 65,105 8,114

0,53 2,58 3,18 1,19 2,95 4,10 3,16 5,44 4,17 1,07 8,53 3,39 1,80 3,61 1,34 3,96 3,80 3,63 3,57 3,35 2,18 3,81 2,97 4,87 3,68 7,60 4,27 8,24 9,21 4,06

09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € ZB global € ICF Balanced kn Raiffeisen Balanced € Ilirika JIE Balanced € HI-balanced € OTP uravnoteženi kn C-Premium kn ST Balanced kn KD Balanced kn Erste Balanced € Raiffeisen Prestige € HPB Global kn Agram Trust kn Allianz Portfolio kn PBZ Global fond kn

78,5476 10,7908 142,6600 120,4432 152,3100 150,0649 10,1085 114,8422 5,7237 166,1797 8,1741 125,6100 108,6200 103,5525 68,3789 117,1339 108,9938

1,96 0,55 0,51 0,44 0,39 0,24 0,13 0,11 0,09 0,08 0,06 0,04 0,04 -0,04 -0,04 -0,08 -0,11

-5,32 -4,40 -4,72 -0,63 -6,17 -1,51 -1,76 -2,17 0,02 -5,44 -7,41 -1,54 -1,65 -1,05 -7,18 -0,85 -2,99

-6,29 -1,67 -0,12 8,36 0,17 -0,40 2,55 7,25 5,18 -2,51 -0,90 9,19 0,65 6,45 1,26 4,85 8,94

1,15 -1,52 0,66 -4,01 -0,57 3,02 3,72 4,08 -2,76 -10,54 1,62 4,88 5,10 -2,21 -2,55 8,79 5,64

-4,89 3,55 3,67 2,39 4,96 7,97 0,12 2,60 -12,26 6,29 -3,73 0,16 7,34 0,63 -2,01 8,26 5,43

-7,45 -4,05 -3,34 6,49 -1,86 -1,09 -1,42 6,73 2,34 -2,67 -2,38 2,82 0,23 5,85 -2,22 1,70 4,35

13,451 14,643 713,424 16,280 305,517 42,365 70,990 39,215 12,270 10,784 6,910 105,242 221,487 93,267 15,363 8,154 307,022

4,81 2,19 9,85 9,02 8,70 5,29 9,21 5,40 4,27 8,33 5,31 10,31 1,17 5,60 2,83 1,99 9,66

09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011

€ € € € € kn € €

126,4102 11,7638 178,0700 129,1320 134,5000 166,5331 131,8751 161,2800

0,55 0,29 0,07 0,07 0,04 0,03 0,02 -0,07

-1,92 3,14 1,11 2,64 2,83 2,43 1,39 1,58

-0,53 3,62 2,29 3,79 2,84 3,68 1,85 0,79

2,53 5,60 5,81 5,75 6,90 8,09 4,32 2,48

4,44 1,78 6,65 4,67 4,60 8,11 4,54 4,97

-0,37 3,46 2,08 3,69 3,21 2,84 1,78 1,36

18,208 7,971 507,457 25,327 491,712 64,868 168,673 181,771

5,40 9,21 8,96 5,60 7,94 6,54 8,17 9,85

09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011

kn kn kn € kn kn kn kn kn kn € € kn € kn kn kn $

103,1559 133,5586 164,3588 126,9667 140,3171 136,6779 133,4988 123,8904 118,4245 11,4582 10,7911 106,8400 100,7041 140,8826 146,6400 139,8700 109,5200 125,1737

0,10 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,78 0,55 0,69 0,58 0,88 0,68 0,64 0,84 0,71 0,83 0,66 0,95 0,72 0,47 0,76 0,60 0,63 0,21

0,89 1,07 1,30 1,13 1,57 1,40 1,32 1,52 1,55 1,45 1,40 1,50 N/A 0,91 1,61 1,33 1,29 0,56

2,48 2,32 2,41 2,97 2,79 3,02 2,94 2,81 3,23 3,13 3,11 3,39 N/A 1,99 3,42 3,15 2,86 1,39

1,76 6,20 4,71 4,30 4,54 4,34 5,30 4,07 4,94 5,34 4,02 4,15 N/A 3,23 4,78 4,32 4,67 3,77

0,59 0,76 0,97 0,82 1,20 0,93 0,94 1,17 1,07 1,11 0,98 1,18 0,71 0,66 1,15 0,86 0,89 0,43

7,466 1104,572 2344,252 479,150 97,458 36,715 299,052 191,672 204,921 159,518 29,206 255,687 4,018 126,858 1209,259 788,930 184,040 40,263

1,78 12,11 10,80 8,80 7,62 7,35 5,60 5,38 3,51 2,62 1,93 1,63 0,29 10,80 8,21 7,94 1,99 6,07

09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011 09.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,5331

8,09

Erste Bond

134,5000

6,90

Raiffeisen Bonds

178,0700

5,81

HPB Obveznički

129,1320

5,75

HI-conservative

11,7638

5,60

ZB bond

161,2800

2,48

OTP euro obveznički

126,4102

2,53

PBZ Bond fond

131,8751

4,32

HI-conservative

11,7638

5,60

HPB Obveznički

129,1320

5,75

OTP euro obveznički HI-conservative Raiffeisen Bonds HPB Obveznički Erste Bond Capital One PBZ Bond fond ZB bond

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money Allianz Cash PBZ Dollar fond

+

OGLAS

Ingra pala ispod 12 kuna PAD GRAĐEVINARA U utorak su u minusu većem od tri posto završile dionice najlikvidnijih građevinara - Dalekovoda, Ingre i Instituta IGH Utorak su na Zagrebačkoj burzi ponovno obilježili slaba likvidnost i zbunjeni ulagači. Crobex je porastao 0,09 posto, na 2210,79 bodova, a Crobex 10 pao je drugi dan zaredom, 0,22 posto, na 1228,82 boda.

Redovan promet dionicama iznosio je samo 16 milijuna kuna, a u društvo milijunaša ušlo je samo pet dionica, od čega dva građevinara - Dalekovod i Ingra. Najlikvidniju poziciju uzela je dionica HT-a, na koju je potrošeno samo 3,7 milijuna kuna, pri čemu joj je cijena pala minimalnih 0,02 posto, na 257,94 kune.

"Na domaćem tržištu trgovanje je bilo vrlo mirno.

IGoR oPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, čija je dionica u utorak pala više od pet posto snimio hrvoje dominić

Nešto veće oscilacije cijena pojedinih dionica posljedica su slabe aktivnosti investitora odnosno plitkog tržišta", kazala je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i savjetnica u investicijskom društvu Credos.

Poskupio Arenaturist

Dionica Arenaturista je zahvaljujući rastu od čak 19,27 posto u utorak skočila na najvišu razinu u posljednjih mjesec i pol dana.

Ukupan promet dosegnuo je 77.443 kune, ali je on više nego skroman u odnosu na ponedjeljak kada je tom dionicom protrgovano u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Međutim, tada se cijena nije mijenja-

la, da bi u utorak eksplodirala kada je protrgovano s ukupno 1280 dionica.

Dalekovod na 230 kn

Ingra na Zagrebačkoj burzi pada po nešto znatnijim stopama već tri dana.

U tom je razdoblju najveći pad zabilježen upravo u utorak kada joj je cijena pala 5,80 posto. Osim toga,

u utorak je zabilježen i najveći promet u posljednjih mjesec dana kada je protrgovano dionicama ukupne vrijednosti 1,2 milijuna kuna. Ingrina se dionica padom u utorak prvi put otkako je na Zagrebačkoj burzi spustila ispod cijene od 12 kuna.

Ništa bolje nije prošao ni građevinar Dalekovod

REGIJA

Banke izbile u prvi plan trgovanja Drugi dan tjedna obilježen je minusima regionalnih indeksa uz iznimku makedonskog MBI 10 čija je vrijednost porasla 0,27 posto, na 2547,71 bod.

Dionica Komercijalne banke bila je najlikvidnija

u Skoplju sa 9,4 milijuna denara prometa, a cijena joj je porasla 1,35 posto.

Jedina kojom se uz tu dionicu trgovalo u milijunskom iznosu bila je dionica novosadskog Prodora kojom je ostvareno 1,1 milijun denara prometa.

Beogradski BELEX 15 pao je 0,7 posto, a prva na popisu najlikvidnijih bila je dionica Soja proteina sa 12,1 milijun dinara prometa. NIS se našao na trećem mjestu sa 6,9 milijuna dinara prometa, a dionicom Agrobanke, čija je bruto

dobit u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila oko 3,5 milijuna eura, trgovalo se u iznosu od dva milijuna dinara. Ostvarena dobit banke predstavlja rast od 20 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Biljana Starčić

čija je cijena pala gotovo tri posto, na 230 kuna. Tom je dionicom ostvaren promet od milijun kuna, pri čemu joj je cijena oscilirala od 230 do 239 kuna. Sljedeći najlikvidniji građevinar bio je Institut IGH čija je dionica pala tri posto, na 1650 kuna, što mu je ujedno bila najniža dnevna cijena.

Nikola Sučec

BRoJkE

0,21 0,14 posto pao je slovenski SBI TOP

posto pao je sarajevski SASX-10

arhiva business.hr

Warren buffett pojavit će se kao gostujuća zvijezda u finalu sezone The Officea

DObiTnici DAnA (ZSE) RIZ - odašiljači +25% Zlatni rat +9,59% Karlovačka banka +9,24% Dom holding +7,65% Validus +4,35% 38 Raste

Američki milijarder Warren Buffett pojavit će se u epizodi koja obilježava kraj sezone popularne TV serije "U uredu" ("The Office").

Riječ je o humorističnoj seriji, poznatoj i hrvatskim gledateljima, u kojoj su pro-

tagonisti zaposlenici tvrtke za nabavu papira.

Serija prati život zaposlenika, kako privatni tako i profesionalni. Buffett će se pojaviti kao gostujuća zvijezda u epizodi u kojoj se traži zamjena za lik Micha-

GUbiTnici DAnA (ZSE) KBZ -24,84% HPB -16,48% Medika -12,5% Koka Varaždin -12,5% Koestlin -7,06%

inDeKSi CROX Mirex

7 Nema promjene

28 Pada

Vrijed.

1,275,49 161,75

Prom.

0,42% 0,10%

Sirova nafta 102,55 Prirodni plin 4,23 Zlato 1,513,30 Srebro 37,83 Goveda 113,00 Kava 314,62

5,53% 0,47% 1,22% 6,25% 0,82% 0,11%

DRžAvni chip U SvAKOm mObiTelU

Predsjednik SAD-a će samo jednim pozivom moći uzbuniti cijelu zemlju Sjedinjene Američke Države uzbunjivanje svojih građana zbog eventualnog terorističkog napada ili prirodne nepogode dižu na višu razinu. New York prvi uvodi pravilo, a za ostatak države će vrijediti od 2012. godine, da kada predsjednik ili lokalne vlasti procijene da prijeti opasnost, svaki će vlasnik mobitela dobiti odgovarajuću SMS poruku.

Vodeći američki operateri već u svoje mobitele ugrađuju poseban chip, koji će se aktivirati odlukom vlasti i radit će čak i kada mobitel nije

KADA Barack Obama nazove, poziv se mora primiti arhiva business.hr

nja žele ili ne žele primati. No kada predsjednik SAD-a digne slušalicu, poruka će doći

u potpunosti ispravan. Korisnici će moći samostalno odlučivati koje vrste upozore-

biT će pOTRebnA OšTRijA fiSKAlnA pRilAGODbA

na svaki mobilni telefon u SAD-u neovisno o opcijama.

D. B.

www.business.hr

UKRATKO...

Angažirana umjetnost Američki glumac John Cusack na svom je profilu na društvenoj mreži Twitter "oprao" američkog investicijskog diva Goldman Sachs poručivši kako ta kompanija vlada SAD-om.

"Oni zapravo jesu vlast", napisao je.

Genijalčevi odgovori Britanski časopis Guardian omogućio je čitateljima da postave pitanja poznatom fizičaru Stephenu Hawkingu. Časopis će odabrati dva najzanimljivija pitanja i poslati ih znanstveniku.

arhiva business.hr

Srbija zatečena pogreškom: pad BDP-a nije 3,1 već 6,2 posto

ela Scotta, koji tumači glumac Steve Carell. U toj će epizodi Buffett imati žestoku konkurenciju i borit će se s Rayem Romanom, Jamesom Spaderom, Willom Arnettom, Catherine Tate i Jimom Carreyjem. B.hr

Strah od potresa Talijan Raffaele Bendandi tvrdio je da će 11. svibnja 2011. godine Rim pogoditi katastrofalan potres. Na izjave Bendandija, koji je umro 1979. godine, podsjetili su mnogi talijanski mediji istodobno umirujući građane kako je nemoguće predvidjeti potrese.

Stanje na Zagrebačkoj burzi svakodnevno pratite na ...

www.business.hr

Iako je prema procjenama Državnog zavoda za statistiku Srbije pad BDP-a u 2009. iznosio 3,1 posto, realna brojka zapravo je 6,2 posto, što znači da je Srbija raspolagala s manje nego nego što se pretpostavljalo, a to će zahtijevati oštrije fiskalno prilagođavanje. Prema riječima Mihajla Arsića, člana Ekonomskog savjeta premijera Srbije, ono što je za smanjivanje javne potrošnje trebalo postići

u dužem roku sada će se morati postići znatno brže. Smatra se da je potrebno preispitati broj zaposlenih u zdravstvu, obrazovanju i lokalnoj samoupravi, rigorozno preispitati rashodne strane svih proračuna i fondova te skratiti popis onih koji očekuju "državni novac" jer će u suprotnom redovna isplata vanjskog duga Srbije, koji iznosi 23 milijarde eura, za sljedeću godinu ili dvije biti upitna. I. B.