Business.hr broj 890 by Business.hr

PRAVNA KUŠNJA 12

IDU SUNCOBRANI 10

Strane korporacije u Hrvatsku će dovesti i velike europske odvjetničke urede s kojima posluju. Odvjetnik Branko Šerić smatra da nismo spremni za konkurenciju iz EU

Varaždinska tvrtka T7 Vis osvaja Istok i Zapad

Hrvatski odvjetnici (ne)spremni za Europsku uniju ponedjeljak 16/5/2011

foto cropix

broj 890 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

LETE S GUBICIMA 4-5 Apsurdno je, upozoravaju u Croatia Airlinesu, da zračna luka kojoj osiguravaju više od polovinu prihoda dovodi niskotarifne kompanije

'Profit nam uzimaju low costeri kojima

NIjE mjEsTo u ZagrEbu' OTVOREN NOVI POGON

Nakon uniformi vojske i policije, prešli na donje rublje Tvrtka Odjeća u novu proizvodnu liniju donjeg rublja za specijalne namjene i široku potrošnju uložila je 750.000 kuna 6

info&stav 2-3

business.hr

Stanari Kupske izgubili spor Četiri godine otkako je posjedovnu tužbu uložilo 49 stanara, koji su morali napustiti domove u urušenoj Kupskoj ulici pokraj HEP-ova gradilišta, Građanski sud u Zagrebu prvostupanjskom je odlukom zaključio da nije dokazana uzročno-posljedična veza između radnja tuženika i napuštanja domova zbog smetanja posjeda. Stanari su uložili žalbu u kojoj su se pozvali na mnoge već presuđene stvari u istovjetnim slučajevima, no za prava stanara taj postupak više ne znači ništa.

Dobar kvartal za prijevoz robe Tijekom prvog tromjesečja 2011. u Hrvatskoj je prevezeno 27 milijuna tona robe, što je, mjereno tonama, 4,3 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. U prijevozu robe najveći udjel od 53 posto ima cestovni prijevoz, kojim je prevezeno 14,3 milijuna tona robe, što je rast 6,7 posto. Unutarnjim vodnim putovima prevezene su 134.000 tona robe, što je rast od čak 41,1 posto u odnosu na prvo lanjsko tromjesečje.

Ponedjeljak 16/5/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček Art director: Miljenko Pukanić Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

KONtAKt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

IZGLADILI tRZAVICE I DOGOVORILI SE

Hrvatskoj 215 mil. kn Ini dividende, Molu 227 mili Kako je jučer priopćeno iz oba izvora, nakon razgovora Vlada i MOL postignuli su sporazum o prijedlogu godišnjoj skupštini Ine za isplatu dividende. Prema prijedlogu, kao dividenda isplatilo bi se 50 posto dobiti Grupe Ina iz 2010. godine, a preostalih 50 posto reinvestiralo u budućnost kompanije. "Prema konsolidiranom i revidiranom financijskom izvješću, ukupan iznos dividende dosegnuo bi 480,5 milijuna kuna, koje će se raspodijeliti dioniočarima u skladu s njihovim udjelima u kapitalu. Prema prvim računicama, od navedenog iznosa Molu bi za dividendu

pripalo 227 milijuna kuna, a hrvatskoj državi 215,4 milijuna kuna.

Prihvatljiva osnova

Oba strateška partnera suglasna su i o ocjeni da se Ina dobro nosi s izazovima u industriji pa njezino zadovoljavajuće poslovanje osigurava prihvatljivu osnovu za isplatu dividende u navedenom iznosu", ocjenjuje se u priopćenju. Čini se da su trzavice između Mola i Vlade - pri čemu mađarska kompanija drži 47,26 posto, a Vlada 44,84 posto dionica Ine izgubile na intenzitetu iako su još donedavno obje strane imale suprotne stavove

PREMA PRIJEDLOGU, kao dividenda isplatilo bi se 50 posto dobiti Grupe Ina iz 2010. godine, a preostalih 50 posto reinvestiralo u budućnost kompanije

o raspodjeli prošlogodišnje dobiti Ine. Vlada je tako zastupala stav da se u trgovačkim društvima u kojima država ima svoj udjel najmanje 50 posto dobiti isplati za dividendu, pri čemu se posebice spominjala Ina, a

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

www.business.hr

Mol se zalagao da se prošlogodišnja dobit upotrijebi za daljnje investicije.

Ključna ulaganja

Sada se pak navodi kako su "u duhu dobre suradnje partneri pomno razmo-

PREDSJEDNIKU IZVJEŠĆA ZA EU NISU SPORNA

Josipović: Kraj pregovora u lipnju realan Hrvatski predsjednik Ivo Josipović smatra kako je realno očekivati da Hrvatska u lipnju završi pregovore o ulasku u Europsku uniju jer je napravila vrlo važne pomake u ispunjavanju mjerila. Odgovarajući na pitanja novinara u sklopu tradicionalne 'kave s građanima' u subotu, izrazio je uvjerenje da će Europska komisija pozitivno ocijeniti izvješće o ispunjava-

nju mjerila u poglavljima 23. Pravosuđe i temeljna prava i 8. Tržišno natjecanje. "Hrvatska je u stvarima koje traži EU napravila vrlo važne pomake. Oni se zaista mogu prikazati brojkama. Naravno, ovisi o europskim zemljama, o Europskoj komisiji, kako će oni to ocijeniti. Ja vjerujem da će ocijeniti dovoljnim da nam se dade podrška da nam se put u Europu otvori u cije-

losti i zatvore pregovori", rekao je Josipović. Upitan kako komentira nezadovljstvo saborskih zastupnika činjenicom da su s izvješćem prvo bili upoznati veleposlanici zemalja EU, a ne javnost i Hrvatski sabor, Josipović je odgovorio kako pretpostavlja da su rokovi diktirali takav slijed događaja te izrazio uvjerenje da će Vlada sadržaj izvješća pred-

staviti i javnosti. "To je dio našeg pristupnog puta, slika nas samih i stoga svi građani, ne samo zastupnici, imaju pravo znati o čemu je riječ", rekao je. Rekao je da samo izvješće nije vidio, ali da zna njegov sadržaj. "To je jedan kontinuirani rad. Vidite da sam puno putovao po svijetu i uvijek sam imao neku pripremu, podatke. Tako da mi je sadržaj po-

bROJKA

bISER DANA

››

Znam da Sanader ima nešto u Krapju... Znate kaj, ne miješam se u tuđe stvari i ne sjećam se

milijuna eura premašuje cijena po kojoj je Benetton kupio niško tekstilno poduzeće Niteks

STJEPAN FIOLIĆ, HdZ-ov saborski zastupnik, u večernjem listu o izjavi općinske načelnice jasenovca da se raspitivao o kući koja se prodaje u tom posavskom selu, u kojem od 2008. jedno imanje glasi na ime punca bivšega premijera

UVODNIK

Gruss Gott, Gunther, let's go ine na sud lijuna

znat", kazao je. Na ponovljeno pitanje je li normalno da diplomati kroz izvješće vide koje se sve istrage provode u zemlji, a hrvatska javnost ne, Josipović je odgovorio kako se o svemu tomu manje-više pisalo u medijima, a da su neke stvari i povjerljive naravi. "Mislim da se o svemu višemanje pisalo i po medijima, a neke stvari su povjerljive naravi. Ne može se ići s onima koje su tajne, a tu moramo znati da pitanje tajne veže i diplomate", rekao je. H

ante Pavić ante.pavic@business.hr

russ Gott, Gunther, let's go for janjetina, pozvao je predsjednik uprave jedne od mnogih stranih tvrtki u hrvatskoj svoga odvjetnika na ručak. Gunther je Nijemac koji je karijeru počeo u odvjetničkom uredu Max & Grenzen u Augsburgu, što broji oko 200 duša koje za svoje gazde rade od 8 do 20 svakoga bogovetnog dana. Nema tu onih filmskih slučajeva gdje odvjetnici svojim pravničkim talentom zeznu cijeli sustav u zadnjim minutama dramskog raspleta, niti opuštajućeg koktela u obližnjem kafiću nakon napornog, ali smislenog dana, gdje se svježeg lica zna decentno zapjevati na karaoke mašini. Gunther je uglavnom godinama nabijao pečate po onom svojem jeftinom stolu presvučenom plastikom, dok ga nije pomazila sreća i jedna mala egzotična balkanska zemlja po imenu Hrvatska nije ušla u Europsku uniju. Jedva je dočekao poziv firme da ide u tu Hrvatsku. Sada je već tri godine tamo gdje sve više njegovih kolega iz europskih zemalja zarađuje za kruh, a svoje domaće kolege vr-

foToliA

trili stanje u Ini i usuglasili se da je nužno rezervirati sredstva za nastavak i izvršavanje Ininih investicijskih planova". "Osim toga, riječ je o ključnim ulaganjima za Inu koja bi joj omogućila da postane snažna i uspješna predvodnica među hrvatskim kompanijama." Glavna skupština Ine na kojoj će se odlučivati o navedenoj dividendi planirana je za 23. svibnja, kako je sredinom travnja objavljeno u pozivu na Zagrebačkoj burzi. Tada je skupštini bilo predloženo da se prošlogodišnja neto dobit rasporedi u zadržanu dobit i zakonske rezerve. B. K.

››

Gunther je uglavnom godinama nabijao pečate po onom svojem jeftinom stolu presvučenom plastikom, dok ga nije pomazila sreća i jedna mala egzotična balkanska zemlja po imenu Hrvatska nije ušla u Europsku uniju. Jedva je dočekao poziv firme da ide u tu Hrvatsku. Sada je već tri godine tamo gdje sve više njegovih kolega iz europskih zemalja zarađuje za kruh

buju da za jeftinu paru prijeđu u njihove urede. Domaći odvjetnici osjetili su ono što su male trgovine osjetile godinama prije njih - veliki inozemni odvjetnički uredi sasvim su ih istisnuli, a ono malo žilavih što se drži, eno po bolničkim čekaonicama namiguje lakše ozlijeđenima. Pokazalo se da je Guntheru učenje jezika predstavljalo najmanji problem. Mnogo većoM preprekom pokazala se komunikacija

sa sucima, gdje je isprva mislio da ne razumiju njegov izgovor tvrdoga jezika, da bi konačno shvatio da popriličan broj sudaca ne razumije ništa. Poput one sutkinje u Sisku, koja već drugu godinu od pravomoćnosti još uvijek ne umije izvršiti pravomoćnu presudu i izbaciti uljeza kojega je starica tužila da se iseli iz njezina stana. Kasnije će mu domaći govoriti kako je Hrvatska uspješno završila poglavlje 23., a on će se oduševiti

kako država ima vremena pisati knjigu u kojoj upravo to isto poglavlje opisuje sutkinju Šosteru koja je prebacila normu čak 159 posto, što joj jamči sigurno napredovanje, a istodobno je godinama velik broj predmeta zaboravljala zaključiti u roku ili napisati presude. "Gruss Gott, Mile, of course, janjetina jako gut", prihvatit će Gunther menadžerov poziv na ručak zahvaljujući svim svecima što je Hrvatska ušla u EU.

tema 4-5

LETE S GUBICIMA Apsurdno je, upozoravaju u Croatia Airlinesu osiguravaju više od polovinu prihoda dovodi niskotarifne kompani

'Profit nam uzimaju low

kojima nije mjesto u Z

Croatia Airlines spas vidi u restrukturiranju, a niskotarifne kompanije promatra kao oportuniste koji lete samo ondje gdje ima profita i gdje su putnici i usluga na drugome mjestu. Kod nas bi, smatraju, trebali letjeti samo u sekundarne zračne luke, primjerice Dubrovnik i Zadar Oko gubitaka nacionalnog avioprijevoznika Croatia Airlinesa (CA) i dalje se lome koplja. Uprava je, s jedne strane, dežurni krivac svim kritičarima. S druge je strane realna situacija u poslovnom okruženju koja kaže da civilno zrakoplovstvo još nije izašlo iz najgore krize u svojoj povijesti. Kako visoka cijena avionskoga goriva u zrakoplovnim kompanijama diljem svijeta uzrokuje ukidanje linija i smanjenje broja letova, a domaće je tržište zbog turizma visoko sezonski orijentirano, uz nelojalnu konkurenciju niskotarifnih avioprijevoznika, situacija za nacionalnog avioprijevoznika, ističu u CA, nije nimalo jednostavna. S druge strane, prema podacima Državnog zavoda za statistiku o visini isplaćenih plaća, avioindustrija je u Hrvatskoj industrija s prosječno najvišim plaćama. Pla-

BrojkE

380 7,512 tisuća letova

tisuća putnika na redovitim domaćim letovima

Niskotarifne kompanije oduzimaju nam putnike samo na isplativim linijama i lete samo kad su popunjeni će u CA su iznad hrvatskog prosjeka unatoč gubicima koji se pokrivaju iz proračuna. Unatoč svemu, ističu u Croatia Airlinesu, isplaćuju se na vrijeme.

Nelojalna konkurencija

Niskotarifni prijevoznici velika su konkurencija Croatia Airlinesu jer su putnici nakon desetljeća vrlo skupog zračnog prijevoza nahrlili na niskotarifne prijevoznike, ali istodobno se nisu bili spremni odreći mnoštva pogodnosti koje nude klasični avioprijevoznici.

U CA smatraju da je početni zanos s vremenom splasnuo i danas se niskotarifne kompanije dijelom promatra kao oportuniste koji lete samo ondje gdje ima profita i gdje su putnici i usluga na drugome mjestu, ističu u CA. Dokazuju to i neka recentnija istraživanja koja su, primjerice, Ryanair i easyJet svrstala na listu deset najomraženijih brendova u Velikoj Britaniji.

Sezona kao šlag

"Niskotarifne kompanije oduzimaju nam putnike

ToNko rILovIć, izvršni direktor Croatia Airlinesa za prodaju, marketing, upravljanje mrežom i prihodima foto ivanov/cropix

samo na isplativim linijama i lete samo kad su popunjeni, a Croatia Airlines ima

obvezu letenja na svim domaćim relacijama neovisno o popunjenosti. U praksi to

u, da zračna luka kojoj nije

w costeri

Zagrebu'

13,177 2,261 tisuća putnika na međunarodnim letovima

BrojkE

20 23

godina Croatia Airlinesa

milijuna putnika

znači da niskotarifni prijevoznici lete samo u ljetnim mjesecima, dok Croatia Airlines mora, primjerice, u zimskim mjesecima letjeti u Pulu, a popunjenost kabine je tada na nezavidnoj razini", kaže Tonko Rilović, izvršni direktor Croatia Airlinesa za prodaju, marketing, upravljanje mrežom i prihodima. Dodatni je problem, ističu, činjenica da low cost prijevoznici poput easyJe-

tisuću putnika na izvanrednim (čarter) letovima

ta lete u Zračnu luku Zagreb, koja kao čvorišna luka dovodi niskotarifne kompanije, dok u Europi niskotarifni avioprijevoznici lete samo u sekundarne zračne luke, što bi u Hrvatskoj, primjerice, bili Osijek i Zadar. Ne vodi se računa o postojećim linijama Croatia Airlinesa, već se dovode low cost kompanije koje onda rade preklapanja i izravno uzimaju profit Croatia Airlinesu. U situaciji u kojoj Croatia Airlines generira više od polovine prihoda domaćih zračnih luka, a samim time i Zračne luke Zagreb, otvara se pitanje strategije funkcioniranja domaćeg zrakoplovstva u cjelini, posebice ako Hrvatsku želimo promatrati kao važnu svjetsku turističku destinaciju, ističu dobro upućeni u stanje u turističkom biznisu. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

tema 6-7

OTVOREN NOVI POGON Tvrtka Odjeća u novu proizvodnu specijalne namjene i široku potrošnju uložila je 750.000 kuna

Nakon uniformi vojsk

prešli Na DONJe Vodstvo tvrtke koja je nastala na temeljima nekadašnjeg zagrebačkog Udruženja obrtnika konfekcionara osnovanog 1942. godine sve više osjeća pritisak trgovačkih lobija, zbog kojega je tekstilna proizvodnja u Hrvatskoj niskoakumulativna grana gospodarstva

Tvornica Odjeća, specijalizirana za izradu zaštitne i službene odjeće, investirala je 750.000 kuna u pokretanje nove proizvodne linije rublja za specijalne namjene i široku potrošnju. Tvrtka je registrirana u Zagrebu, ali je proizvodnja organizirana u pogonu u zagorskom selu Miljana pokraj Klanjca, uza slovensku granicu. Nova je linija zaposlila dodatnih desetak djelatnica, tako da sad Odjeća

ima pedesetak zaposlenih. Tvrtka proizvodi specijalnu odjeću za vojsku, policiju i ostali zaštitni program Državne uprave za zaštitu i spašavanje, ali i službenu odjeću za kompanije poput Plive, Podravke i Zagrebačkog holdinga. Odjeća je ujedno dugogodišnji zastupnik norveškog brenda Janus, a riječ je o visokokvalitetnom rublju proizvedenom od vune i pamuka. Rublje se proizvodi

za široku potrošnju, ali postoje i specijalni programi, primjerice negorivog rublja za vojsku kojim Odjeća opskrbljuje i HV.

Lohn posao

Direktorica Odjeće Jasminka Korotaj-Zorić kaže da su s Norvežanima počeli surađivati prije tri godine, prvo kao zastupnici, a zatim su za njih kao lohn posao počeli proizvoditi rublje. "Počeli smo skromno, na starim strojevima. Kad smo vidjeli da su pouzdan partner i zahvaljujući otvorenim, prijateljskim odnosim, odlučili smo se na investiciju i zapošljavanje novih ljudi. Dio robe ići će na norveško tržište, a dio će se prodavati u Hrvatskoj i u zemljama bivše Jugoslavije", objašnjava direktorica. Ukupan godišnji prihod Odjeće iznosi desetak milijuna kuna. Od proizvodnje Janusova rublja dosad se prihodovalo 1,5 do 2 milijuna kuna, pa se nadaju da će taj segment prihoda rasti povećanjem proizvodJaNNE VaNGEN SOLhEIm, vlasnica norveške tvrtke Janus Fabrikken, i generalni direktor tvrtke Arne Fonenland Snimio hrvoje dominić

nih kapaciteta. Tvornica Odjeća nastala je na temeljima nekadašnjeg zagrebačkog Udruženja obrtnika konfekcionara osnovanog 1942. godine. Nakon četiri godine udruženje je prilagođeno novom sistemu, da bi 1992. godine tvrtka bila privatizirana. Preuzela ju je nekadašnja direktorica Olga Korotaj koja je u tvrtki po-

čela raditi 1976. godine kao šefica računovodstva, da bi se 1987. godine kandidirala za direktoricu i tu je funkciju obnašala do mirovine 1998. godine. Vođenje poduzeća preuzeli su kći Jasminka Korotaj-Zorić i sin Ratko Korotaj, kao prokurist. Olga Korotaj došla je i na svečano otvorenje nove proizvodne linije u Milja-

u liniju donjeg rublja za a

business.hr Ponedjeljak 16/5/2011

ke i policije,

e rublJe

10 bROjka

milijuna kuna iznosi ukupan godišnji prihod Odjeće

RaTkO kOROTaj, prokurist, Olga Korotaj, vlasnica tvrtke Odjeća, i Jasminka Korotaj-Zorić, direktorica tvrtke prigodno odjevena za svečano otvorenje, u proizvodnom pogonu u zagorskom selu Miljana Snimio hrvoje dominić

ni. Kratko je komentirala kako je u tekstilu sve gore i gore. "Ali ja sam optimist. Za vrijeme rata šivali smo uniforme za vojsku dan i noć, ali danas vam to nitko ne prizna", kazala je Olga Korotaj. Kako je Odjeća uglavnom usmjerena na državne tvrt-

ke, sve veća nesigurnost u dobivanju poslova na javnim natječajima jedan je od razloga zbog kojih su odlučili povećati proizvodnju u novom segmentu specijalnog rublja koje će u najvećoj mjeri plasirati u izvoz. "Naše je traženje posla vezano uz natječaje, a to je kao rješavanje listića za

loto. Onaj koji ponudi pola kune manje odnese velik posao, posebice ako se kao glavni kriterij stavi najniža cijena", napomenula je Jasminka Korotaj-Zorić.

Sve uredno plaćeno

Prokurist Ratko Korotaj kaže da je problem pritiska na cijene u njihovu slučaju

čak i veći od općehrvatske boljke nelikvidnosti. "Ne možete imati i najbolju robu, najnižu cijenu i još čekati da vam plate uz tolika kašnjenja. Proizvodnja se ne može planirati bez dugogodišnjih narudžbi, a proizvođač ne može funkcionirati ako ne zna što će svake godine do-

biti na natječaju. To je pritisak trgovačkih lobija jer mi smo malo tržište i svaka veća tvornica na lageru ima robe potrebne za naše tržište", rekao je Korotaj, dodajući kako je zbog svega toga tekstilna proizvodnja niskoakumulativna grana, što se odražava i na dobit firme koja nije reprezentativna. Unatoč svemu kaže da dosad nisu imali kašnjenja u isplati plaća i da su uredno plaćali poreze i doprinose. Djelatnice koje rade u proizvodnom pogonu u Miljani dolaze sa širokog područja od Zaboka do Huma na Sutli i za njih je organiziran autobusni prijevoz. Unatoč sve lošijoj demografskoj slici tog kraja, nisu imali, kaže, problema s pronalaskom novih zaposlenica jer je posljednjih godina propalo dosta malih poduzetnika u tom kraju pa raste potražnja za poslom. Govoreći o norveškom brendu Janus, Ratko Korotaj kazao nam je i jednu zanimljivost. Naime, taj je brend u Norveškoj simbol kvalitete pa država svakom novorođenom djetetu poklanja komplet Janusova rublja. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 16/5/2011

3. MAJ

Teglenica za belgijskog naručitelja

Rijeka. Teglenica Louis, sagrađena u 3. maju za belgijski North Sea Enterprises BVBA, porinuta je u subotu u more. Predsjednik Uprave 3. maja Edi Kučan vrijednost teglenice nije želio otkriti, navodeći da je riječ o poslovnoj tajni, ali je kazao da je ona veća od pet milijuna eura. Pregovaraju o poslovima vrijednim 700 milijuna eura. H

ŠESTERO OSUMNJIČENIH

Orešaru prijava zbog štete od 23,5 mil. kn

Split. Podnesene su kaznene prijave protiv šest odgovornih osoba u splitskim tvrtkama Uzor, Tekstil Uzor i Jadrankamen zbog sumnje da su zlouporabom položaja i ovlasti oštetili državu, radnike i tvrtke za više od 23,5 milijuna kuna. Navodi se, uz ostalo, kako je Uzor Jadrankamenu

dao zajam od 7,9 milijuna kuna, a dug nije vraćen nego se pokrivao fiktivnim ugovorima. Neuplaćivanjem poreza i doprinosa zaposlenicima Uzora i Tekstil Uzora napravljena je šteta od 12 milijuna i 630 tisuća kuna te su nenamjenski potrošena poticajna sredstva dobivena od Ministarstva gospodarstva u iznosu većem od milijun kuna. Na probleme Uzora, u većinskom vlasništvu Brune Orešara, koji je kako se neslužbeno doznaje među prijavljenima, javnost su upozorile radnice. H

BRUNO OREŠAR, većinski vlasnik splitskog Uzora foTo lidEr

Izvoznici odustali od tečaja, hoće bolje kredite DARINKO BAgO I ANTE BABIć, čelnici Hrvatskih izvoznika, na 6. konvenciji predstavit će prijedlog mjera gospodarskog oporavka snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

NJIHOV IZLAZ IZ KRIZE Za oporavak izvoznici više ne traže devalvaciju kune, predložit će produljenje ročnosti HBOR-ovih izvoznih kredita sa sedam na 10 do 15 godina jer povoljne dugoročne kredite ne mogu dobiti u hrvatskim poslovnim bankama Oko 12.500 izvoznih poduzeća od 103.000 aktivnih hrvatskih poduzeća ostvari 2,5 puta veću dobit nego preostalih 90-ak tisuća poduzeća. Snažnije poticanje izvoznika stoga bi ubrzalo gospodarski oporavak i privuklo investitore. Očito je da se najviše isplati ulagati u izvozna poduzeća, poručili

su čelnici Hrvatskih izvoznika Darinko Bago i Ante Babić najavljujući održavanje ovotjedne 6. konvencije Hrvatskih izvoznika.

Subvencije i njima

Na konvenciji "Naš izlaz iz krize" Hrvatski će izvoznici predstaviti svoj prijedlog mjera gospodarskog opo-

ravka. "Među njima više nije devalvacija kune, što su zagovarali prije visoke euroizacije Hrvatske. Danas bi zbog visoka vanjskog duga i zaduženosti države, poduzeća i stanovništva ona bila opasna za cijelo gospodarstva, pa i za izvoznike, iako bi dijelu izvoznika dobro došla", poručio je predsjednik Hrvatskih izvo-

znika Darinko Bago. Budući da je izvoznicima, ne samo u Hrvatskoj, kronični problem financiranje izvoznih poslova, Hrvatski izvoznici tražit će dodatno jačanje HBOR-a i njegovih sadašnjih programa za izvoznike, ali i uvođenje novoga kojim bi se omogućilo jeftinije kreditiranje stranih kompanija koje kupuju hrvatske izvozne proizvode. Premijerki Jadranki Kosor, koja će nazočiti njihovoj konvenciji, predložit će i da HBOR produlji ročnost izvoznih kredita sa sedam na 10 do 15 godina, jer su izvoznicima nužni povoljni dugoročni krediti, slični onima koje imaju njihovi europski i drugi konkurenti, a u hrvatskim poslovnim bankama ih ne mogu dobiti. Bago i Babić ističu da je nužno reformirati sadašnji sustav subvencioniranja u kojemu prevladava socijalno subvencioniranje kako bi se subvencije smanjile, ali i preusmjerile na izvozne i visokoproduktivne djelatnosti, a tek bi manjim dijelom trebale služiti za vođenje socijalne politike. "Subvencije brodo-

gradnji i poljoprivredi dosad nisu bile racionalne", smatra Bago i dodaje da izvoznici nisu protiv njihova subvencioniranja, nego zagovaraju subvencioniranje izvoza i razvoja visokotehnoloških proizvoda, i u brodogradnji i poljoprivredi. Bago kaže da bi eventualno zatvaranje brodogradilišta bilo opasno za hrvatsku industriju te da treba naći racionalnije i efikasnije modele poslovanja i razvoja.

Italija enigma

Izvoznici su se prvi našli u krizi, ali i prvi iz nje izišli, podsjetili su Bago i Babić. O tome svjedoči i lanjski snažan rast izvoza. Iako je u prvom kvartalu pao u odnosu na isto lanjsko razdoblje, Bago kaže da je trend rasta ukupnog izvoza nastavljen. Pad u prvom tromjesečju uglavnom je rezultat pada izvoza brodogradnje zbog restrukturiranja i privatizacije te pada izvoza nafte i naftnih derivata u BiH zbog obnavljanja i rasta proizvodnje u rafineriji Bosanski Brod. "Zabrinjava, međutim, znatan pad izvoza u Italiju pa je nužno proučiti zašto se dogodio", kaže Bago, ali zaključuje da je sav ostali izvoz i u ovoj godini nastavio rasti, što bi trebalo dodatno potaknuti. Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 16/5/2011

PRIHOD 1,513 MLRD. kn

Prvi kvartal s ostvarenjem 22,7%

Zagreb. U zagrebački proračun u prvom se kvartalu ove godine slilo 1,513 milijardi kuna od ukupno 6,85 milijardi kuna prihoda na koje je planiran. Doduše, u njih je ukalkulirano i zaduženje od 202,3 milijuna kuna, dok su čisti prihodi od poslovanja i prodaje imovine zacrtani na 6,647 milijardi kuna, što zna-

či da je Zagreb prva tri mjeseca 2011. završio s ostvarenjem od 22,7 posto. Najveći su izvor prihoda za gradsku blagajnu, prema podacima gradske uprave, porezi i prirezi od nesamostalnog rada, koji čine 66,76 posto prikupljenoga, odnosno 1,016 milijardi kuna. Premda se situacija zasad ne čini lošom kao na početku prošle godine, kada su planirani prihodi podbacili oko 10%, proračun će ipak morati u rebalans, i to vjerojatno već prije ljeta. Naime, proračun od 6,85 milijardi kuna temeljen je na

prihodima od participiranja roditelja u cijeni vrtića prema dohodovnom cenzusu, što se trebalo početi primjenjivati od 1. srpnja. Iako u proračunu nije jasno istaknuto o kojem je iznosu riječ, osim da kroz uplate roditelja Grad planira uprihoditi 170 milijuna kuna, bez primjene takve odluke financiranje predškolskoga odgoja morat će se mijenjati a time i proračun. Zbog sukoba gradonačelnika i Gradske skupštine odluka o tome kako će se plaćati vrtići otišla je na odlučivanje u Ministarstvo uprave, ali po svim

neslužbenim najavama, ono bi trebalo donijeti mišljenje u korist Skupštine. Prvoga srpnja na snagu stupaju i odluke vezane uz socijalne beneficije, prije svega besplatan prijevoz, te smanjenje subvencija Zagrebačkom holdingu, što će također zahtijevati korekcije u proračunu. Da situacija nije bajna, govori i činjenica da gradonačelnik još nije izašao s konkretnim prijedlogom o pomoći za nezaposlene te male poduzetnike u problemima iako je to najavio još prije dva mjeseca. N. C.

T7 Vis osvaja sve stran SUnCOBRAnI DOBRO IDU Varaždinska tvrtka koja uglavnom proizvodi suncobrane i zastave proširila je poslovanje na skandinavsko tržište te Francusku, Rusiju, Ukrajinu, Moldaviju i Bjelorusiju Skandinavski proizvođači bezalkoholnih pića, najveći proizvođači piva u Francuskoj, Rusiji i Bjelorusiji te britanski ugostitelji i hotelijeri samo su neki od novih kupaca profesionalnih promotivnih tekstilnih proizvoda, uglavnom suncobrana i zastava, te HoReCa proizvoda varaždinskog T7 Visa, koji će ove godine ostvariti rekordnu proizvodnju. "U prvom kvartalu bilježimo rast prihoda veći do 50 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a proizvodnja promotivnih tekstilnih te HoReCa proizvoda porasla je još i više. Tako za ovu godinu, primjerice, već imamo ugovoreno 130.000 suncobrana, što je najviše dosad. Zahvaljujući tome, u sezoni na strana tržišta iz Varaždina odlazi više od tisuću suncobrana na dan", ističe Rako Vlahek, direktor razvoja poslovanja u T7 Visu, koji u sezoni zapošljava i do 700 ljudi.

U 50 zemalja

Veliki rast prihoda i proizvodnje, objašnjava, posljedica je rasta izvoza, na koji se odnosi više od dvije trećine ukupne proizvodnje promotivnih tekstil-

RAkO VLAHek, direktor razvoja poslovanja u T7 Visu, ističe da su im najveći kupci na razini Europe Coca-Cola, Heineken i InBev, a regionalne ugovore imaju s Carlsbergom i Pepsijem foto siniša sović

nih te HoReCa tekstilnih proizvoda. "Strana tržišta, na kojima smo zasnivali naš rast u posljednjih nekoliko godina, oporavila su se od krize. Narudžbe su povećane, a proširili smo se i na nova tržišta pa smo prisutni i u Francuskoj, Finskoj, Rusiji, Ukrajini,

Moldaviji i Bjelorusiji. Uz to, zadržali smo tržišta susjednih zemalja kao što su Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina. Tu su i Bugarska, Grčka, Italija, Nizozemska, Njemačka, Austrija i druge europske zemlje pa smo se približili broju od 50 zemalja u koje izvozimo", kaže Vlahek.

Najveći kupci na razini Europe su im Coca-Cola, Heineken i InBev, a regionalni ugovori sklopljeni su s Carlsbergom i tvrtkom PepsiCo. Još veći izlazak na strana tržišta, ističe Vlahek, bila je jedina opcija dok se čeka oporavak domaćeg tržišta, gdje su im glavni

kupci domaći proizvođači piva, voda, bezalkoholnih i alkoholnih pića, sladoleda i slično, no i javne ustanove kao što su Ministarstvo obrane i Hrvatske željeznice. Ove su godine izabrani i na natječaju za proizvodnju zastava raznih zemalja za Ured predsjednika. "U Velikoj Britaniji

AFERA OD 11,5 MIL. KN

Žužul, Prskalo i Korpar pušteni iz pritvora

Zagreb. Iz pritvora u Remetincu u petak poslijepodne pušteni su vlasnik i direktor Skladgradnje Slaven Žužul te bivši direktor i član Uprave Autoceste Rijeka-Zagreb Josip Prskalo i Zlatko Korpar. Pritvor im je ukinut nakon što je istražni sudac ispitao svih 15 svjedoka u istrazi o navodnim nezakonito-

stima teškim 11,5 milijuna kuna prilikom gradnje nekoliko dionica i objekata na autocesti Rijeka-Zagreb 2006. Nakon što su svjedoci ispitani više nije postojala opasnost da bi Žužul, Korpar i Prskalo na njih mogli utjecati, zbog čega im je 3. svibnja, uz pokretanje istrage, određen i pritvor. Kada je istraga pokrenuta, Korpar i Žužul ponovno su uhićeni, a Prskalo se već nalazio u Remetincu, zbog sumnje da je Hrvatske autoceste oštetio još jednim navodno štetnim ugovorom sa Žužulovom Skladgradnjom. H

ne svijeta uspjeli smo, primjerice, plasirati HoReCa tekstilne proizvode unatoč jakoj konkurenciji iz Pakistana i drugih zemalja koje nude osjetno jeftinije proizvode. Proizvodimo ih u Pamučnoj industriji u Dugoj Resi, koja je lani kupljena u stečaju sa 36 zaposlenika, a sada ima 170 zaposlenih. Bilo bi ih dvostruko više da je bolja poduzetnička klima. Nedostaje povjerenja u poduzetnike pa se mnogo vremena gubi na rješavanje raznih prijava i sumnji umjesto da se ono bolje utroši", upozorava direktor razvoja poslovanja T7 Visa. U dugoreškom tvorničkom kompleksu, gdje su obnovljeni pogoni i strojni park, proizvodi se od pređe do gotovog proizvoda.

Nema sporazuma

"Zahvaljujući tomu, nadziremo sve faze proizvodnje pređe, tkanina, specijalnih tkanina za posebne namjene, HoReCa proizvoda i pletiva. Od ukupne proizvodnje u Dugoj Resi dvije trećine se izvoze. Osim na britanskom tržištu, prisutni smo i u Nizozemskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Austriji i drugim zemljama", ističe Vlahek. Za uspjeh je bio ključan pomno odabran, kvalitetan proizvod kojega nema bez stalnih poboljšanja i dizajna. "Dok prije desetak godina nije otišlo u stečaj,

poduzeće je radilo široku lepezu proizvoda, koja je nakon preuzimanja smanjena. Ostala je proizvodnja kravata, kišobrana, marama i posebnih tkanina, a uveli smo i proizvodnju promotivnih deka i za njih narudžbe već stižu za iduću zimu. Ipak, 70 posto naše proizvodnje čine suncobrani, baneri i promotivne zastave. Danas smo među tri najjače europske tvrtke u toj branši", kaže Vlahek. Još bolje rezultate T7 Vis očekuje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. "Od studenoga do svibnja angažiramo cijelu proizvodnju i tada nam nedostaju zaposlenici, a od lipnja do listopada je drukčije. Da bismo stabilizirali proizvodi proces i riješili problem osciliranja broja zaposlenika, okrenuli smo se tržištima gdje je ljeto u drugom dijelu godine, poput Južnoafričke Republike, Madagaskara, Južne Amerike i Australije. Međutim, tu je ključni problem nepostojanje bilateralnih sporazuma između Hrvatske i tih zemalja, zbog čega se proizvodi iz Hrvatske dodatno carinski opterećuju pri uvozu i postaju nekonkurentni. Unatoč tome, uspijevamo izvoziti u neke od njih, primjerice u Izrael", objašnjava Vlahek te ističe da će se taj problem riješiti ulaskom Hrvatske u EU. Ivica Kruhoberec

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 16/5/2011

VIŠE NEMA MJESTA

Hanjes stigao u Slobodnu zonu Varaždin

Varaždin. Posljednju slobodnu parcelu u Slobodnoj zoni Varaždin, koja se smatra vodećom u zemlji od osnivanja prije desetak godina, kupilo je poduzeće Hanjes d.o.o., tvrtka kći istoimenog austrijskog poduzeća. Kupoprodajni ugovor potpisali su direktorica varaždinske Slobodne zone Andreja Mišak

te direktor tvrtke Hanjes Nino Hanjes u prisutnosti Slobodana Mikca, zamjenika varaždinskoga gradonačelnika i prvog direktora te zone, te Natalije Marjančić, direktorice proizvodnog pogona tvrtke Hanjes d.o.o. U novoj će se hali proizvoditi montažni proizvodi i oni spremni za montažu s područja strojne obrade aluminija, oplemenjenog čelika i čelika, što je srodno dosadašnjoj proizvodnji u postojećim objektima. Proizvode tvrtke Hanjes upotrebljavaju tračna vozila kao što su vlakovi, pod-

zemne željeznice i tramvaji, a dio ima specijalne namjene poput mostova, turbina i pročistača. Više od 90 posto proizvodnje plasira se na tržište Europske unije. Oko milijun eura, koliko će iznositi planirana investicija koja bi trebala biti gotova do 2013., poduzeće osigurava iz vlastitih sredstava. Proširenjem proizvodnih kapaciteta zaposlit će se dodatnih 30-ak radnika, a poslovnu priliku dobit će i nekoliko novih kooperanata s područja Hrvatske. I. K.

AMBALAŽA

Nagrada za Sarajevsku pivovaru

U sklopu festivala ambalaže Fest.a Cropak 2011 Sarajevska pivovara dobila je među 64 konkurenta iz regije 1. nagradu u kategoriji tehnička izvedba ambalaže za nosiljku 11x50 cl za Premium pivo. Festival organiziraju Institut za ambalažu i tiskarstvo, zagrebačka tvrtka Tectus te stručni časopis Ambalaža/REGprint. B.hr

Hrvatski odvjetnici (ne)spremni za EU KUŠNJA Strane poslovne korporacije u Hrvatsku će dovesti i velike europske odvjetničke urede s kojima posluju, što će u ozbiljnu kušnju dovesti spremnost domaćih odvjetnika da odgovore na takvu konkurenciju

BRANKO ŠERIĆ, odvjetnik koji smatra da hrvatski odvjetnici nisu spremni za konkurenciju iz EU

ANTO NOBILO, odvjetnik koji kaže da dolazak inozemnih odvjetničkih ureda ne mora nužno značiti nešto loše jer će sa sobom donijeti znanje

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

snimio hrVojE KnEz

Ulaskom u Europsku uniju hrvatski odvjetnici suočit će se s najsnažnijom konkurencijom koja će im doći iz velikih europskih ureda. Na domaći teren stići će im uredi koji veličinom broje i do nekoliko stotina odvjetnika, što će one domaće staviti na kušnju kakvu nisu poznavali. Ulaskom u EU inozemni odvjetnici moći će djelovati na području Hrvatske pod istim uvjetima kao i njihovi hrvatski kolege pa se postavlja pitanje koliko su oni domaći spremni za tako snažnu konkurenciju. Inozemne poslovne korporacije posluju s tako velikim uredima pa bi nakon liberalizacije u Hrvatsku mogli dovesti i odvjetnike. Ako je suditi po Hrvatskoj odvjetničkoj komori, odvjetnici nemaju pretjeranog razloga za brigu, a viđeniji hrvatski odvjetnici izražavaju više skepse o spremnosti

onih domaćih da se suoče s glomaznim korporacijama iz inozemstva. "Hrvatski odvjetnici odavno su spremni za Europu i nije ih strah konkurencije", rezolutna je Irena Nakić, glasnogovornica Hrvatske odvjetničke komore.

Promjena mentaliteta

Odvjetnik Branko Šerić smatra da hrvatski odvjetnici neće spremni dočekati konkurenciju. "Dolazak velikih inozemnih ureda realnost je koja se već događa i hrvatski odvjetnici za takvo što nisu spremni", tvrdi Šerić. Kaže da se stvari neće pomaknuti dok se ne promijeni mentalitet. U HOK-u tvrde da su neka strana društva na razne načine prisutna u Hrvatskoj. "Izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu regulirani su uvjeti po kojima strana odvjetništva mogu

djelovati. No smatramo kako nitko u Hrvatskoj ne može pružiti profesionalniju i kvalitetniju odvjetničku uslugu od hrvatskih odvjetnika", kaže Irena Nekić. Odvjetnik Anto Nobilo kaže da dolazak snažne konkurencije ne mora nužno biti loš jer će velika inozemna odvjetnička društva donijeti sa sobom i znanje, što bi naposljetku moglo pogurnuti kvalitetu odvjetničkih usluga. On i Šerić smatraju da će, upravo zbog dolaska korporacija koje dovode i odvjetnička društva, najviše promjena osjetiti oni koji su specijalizirali trgovačko i imovinsko pravo. "Odvjetnicima pojedincima koji se bave trgovačkim pravom u budućnosti je zasigurno odzvonilo", smatra Nobilo. Objašnjava da će veliki uredi za korporativne klijente morati imati cijelu paletu

specijaliziranih odvjetničkih usluga: od poreznih savjeta do preuzimanja društava.

Jezična zamka

Inozemni uredi koji dođu u Hrvatsku kupovat će i veće domaće urede kojih u Hrvatskoj nema previše. Možda će im kupnja biti isplativija od dovođenja odvjetnika iz matične zemlje jer će trebati poznavati hrvatski jezik ako stranke odluče zastupati pred hrvatskim sudom. Upravo tu bi domaći odvjetnici mogli vidjeti svoju šansu iako će morati promijeniti način razmišljanja, kako je već rekao Šerić. Morat će poznavati i strane jezike te specijalizirati se i usavršavati ako žele uspjeti u sve težem odvjetničkom poslu. Inače bi nova tržišna pravila mogla izbrisati velik broj odvjetnika. Ante Pavić

moja lisnica

SAM SVOJ BROKER Za uspješno trgovanje vrijednosnim papirima putem interneta, osim informatičke pismenosti, nužno je poznavanje osnovnih zakonitosti tržišta kapitala te aktivno praćenje događaja na tržištu i u gospodarstvu, a zbog manjeg angažmana brokera u usporedbi s usmenim zadavanjem naloga provizije su i upola manje

fotolia

Ponedjeljak 16/5/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Je li bolje imati brokera ili trgovati sam?

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > sam svoj broker > krediti

14-15

7,36

kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je pala 0,09 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,15

kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; dolar je ojačao prema kuni 1,63 posto

5,83

kune iznosio je u petak tečaj švicarskog franka; franak je prema kuni ojačao 0,38 posto

8,38

kuna iznosio je u petak tečaj britanske funte; funta je prošlog tjedna ojačala 0,83 posto prema kuni

97,97 bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis

business.hr Ponedjeljak 16/5/2011

Trgovanje vrijednosnim papirima putem interneta sa sobom nosi određene prednosti u odnosu na klasično usmeno zadavanje naloga, kao što su povoljnija provizija, mogućnost stalnog praćenja kretanja cijena i bržeg reagiranja na promjene. Stoga zanimanje za takav način trgovanja stalno raste, ali ipak teško može zasjeniti plusove klasičnog trgovanja poput osobnog odnosa i povjerenja koje klijent i broker razvijaju tijekom godina, poručuju iz banaka i brokerskih kuća koje su sudjelovale u našoj anketi. Iako posebne vještine nisu potrebne, trgovanje vrijednosnim papirima putem interneta iziskuje određenu dozu informatičke pismenosti te poznavanje osnovnih zakonitosti tržišta kapitala. Upravo zbog jednostavnog pristupa i činjenice da je takav način trgovanja pogodan i za one koji to rijetko čine, među korisnicima su najrazličitiji tipovi ulagača. "Trgovanje vrijednosnim papirima putem interneta, kao uostalom i svi oblici internetskog trgovanja, u stalnom je pora-

››

Trgovanje vrijednosnim papirima putem interneta, kao uostalom i svi oblici internetskog trgovanja, u stalnom je porastu. Razlog tome leži u jednostavnosti i preglednosti informacija, povoljnijim provizijama i bržoj provedbi investicijskih odluka

STIPE LUETIć, analitičar Splitske banke

stu. Razlog tome leži u jednostavnosti i preglednosti informacija, povoljnijim provizijama, kao i u bržoj provedbi investicijskih odluka", kaže analitičar Splitske banke StipeLuetić te objašnjava kako su zbog manjeg angažmana brokera u odnosu na klasično telefonsko zadavanje naloga provizije i upola manje, što je posebno važno osobama koje često trguju. Takva se opcije u Splitskoj banci može aktivirati u bilo kojoj poslovnici, a činjenica da se to radi bez ikakve naknade, baš kao i potpisivanja klasičnog

ugovora, čini je zanimljivom i onima koji malo ili rijetko trguju. "Upravo zbog toga među korisnicima ima svih profila ljudi, od studenata do umirovljenika", kaže analitičar, koji napominje da unatoč svim navedenim plusovima koje nudi trgovanje preko interneta još uvijek postoje prednosti klasičnog zadavanja naloga koje će bilo koja platforma teško nadmašiti.

arhiva business.hr

"To su, primjerice, personalizirani odnos s klijentom te povjerenje koje se gradi godinama", navodi Luetić. Niko Delić iz Momentum brokera objašnjava da način trgovanja ovisi o preferencijama samog klijenta jer neki, bez obzira na mogućnost elektroničkog zadavanja naloga, žele

Zbog jednostavnog pristupa i činjenice da je trgovanje vrijednosnim papirima putem interneta pogodno i za one koji to rijetko čine, među korisnicima su najrazličitiji tipovi ulagača, od studenata do umirovljenika

o stanju na tržištu povremeno popričati i s brokerom. "Neki klijenti ne žele zadavati naloge putem interneta jer misle da bi zbog stalnog praćenja cijena bili previše fokusirani na dnevne oscilacije cijena, čime bi izgubili osjećaj za dugoročniji trend kretanja cijena. Neki žele upravo to jer im odgovara dnevno trgovanje", kaže Delić, koji kao najveće prednosti elektroničkog trgovanja izdvaja mogućnost stalnog praćenja cijena te brzu reakcija na promjene na tržištu. E-trade u Zagrebačkoj banci pak najviše koriste fizičke osobe koje već imaju određeno predznanje o burzi, a žele iskoristiti prednosti poput mogućnosti uvida u portfelj 24 sata na dan, pregleda zadnjih cijena te najpovolj-

Potrošačka košarica 6685 kuna

Sindikalna košarica minimalnih životnih troškova četveročlane obitelji u travnju je iznosila 6685,27 kuna, što je 0,10 posto više nego u ožujku, izvijestili su u petak Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) u svojoj redovitoj mjesečnoj objavi. Prosječna neto plaća za ve-

nijih kupovnih i prodajnih cijena, samostalnog zadavanja naloga s bilo koje lokacije s pristupom internetu te analize najlikvidnijih izdanja Zagrebačke burze. Naknade za E-trade počinju od 0,5 posto (minimalno 50 kuna) i smanjuju se s obzirom na ostvarene promete. Zadavanje naloga putem interneta za trgovinu na Zagrebačkoj burzi svojim klijentima nudi i RBA, a korisnici aplikacije Erste broker Erste vrijednosnih papira mogu trgovati i na tržištima kapitala u Austriji, Njemačkoj i SAD-u. "Naknada za trgovanje koja uključuje i trošak tržišta, namire i platnog prometa te eventualnog posredovanja stranog bro-

ljaču, koja je isplaćena u ožujku, iznosila je 5242 kune, što je pad u odnosu na prethodni mjesec za 100 kuna. Prosječna neto plaća pokrivala je 78,41 posto košarice, što je 1,58 posto manje nego prethodnog mjeseca. Uključe li se u košaricu troškovi za iznajmljivanje stana, napominju u sindikatu, košarica za podstanarsku obitelj iznosi 8528,55 kuna, a pokrivenost prosječnom neto plaćom 61,46 posto. Košarica za domaćinstvo s

kera zasigurno je povoljnija nego u slučaju klasičnog trgovanja", poručuju iz Erste vrijednosnih papira. Iako se svi sugovornici slažu da za trgovanje na internetu nije potrebno veliko predznanje, neki preduvjeti ipak moraju biti ispunjeni. "Gotovo je sigurno da trgovanje bez poznavanja osnovnih zakonitosti tržišta kapitala i aktivnog praćenja događanja na tržištu i u gospodarstvu neće uroditi željenim, pozitivnim ishodom", zaključili su analitičari Erste vrijednosnih papira. Biljana Starčić

fotolia

VIŠE NEGo U oŽUJkU

dvoje umirovljenika u Zagrebu iznosi 3.627,28 kuna, što je 0,14 posto više nego u ožujku. Prosječna mirovina, isplaćena u travnju za ožujak, iznosila je 2159,18 kuna pa je pokrivenost košarice mirovinom bila 59,66 posto, što je 0,13 posto manje u odnosu na ožujak. Udjel hrane u košarici iznosio je 39,7 posto, kao i prethodnih šesnaest mjeseci, što upućuje na dugoročno nepromijenjeno stanje. Najskuplja košarica zabi-

lježena je u Puli (7184,90 kuna) i Vukovaru (7050,68 kuna), a najjeftinija je bila u Osijeku (6426,79 kuna) i Splitu (6371,83 kuna). Sindikalnom košaricom nisu obuhvaćeni troškovi obrazovanja, njege zdravlja, godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti, a pretpostavlja se da obitelj nema osobni automobil, već se koristi isključivo uslugama javnog prijevoza, pa treba imati u vidu da je trošak života i viši nego što je izračunato u košarici. B.hr

››

Neki klijenti ne žele zadavati naloge putem interneta jer misle da bi zbog stalnog praćenja cijena bili previše fokusirani na dnevne oscilacije cijena, čime bi izgubili osjećaj za dugoročniji trend kretanja cijena. Neki žele upravo to, jer im odgovara dnevno trgovanje NIko DElIć, Momentum brokeri OGLAS

snimio darko marić

ŠIRENJE

Hypo otvorio 13. ZG poslovnicu Hypo Alpe-Adria banka otvorila je novu poslovnicu na Črnomercu u Ilici 251, što je 71. poslovnica te banke u Hrvatskoj i 13. u Zagrebu. Iz banke su najavili nastavak uvođenja poslovne strategije temeljene na jačanju poslovanja s građanstvom, malim i srednjim poduzetništvom i javnim sektorom te financiranja građana i poduzetnika. B.hr

Tjedni pregled

naJbOlJiH 5 FOndOVa MP-Mena HR MP-Global HR MP-Bric HR Ilirika Azijski tigar NFD Aureus US Algorithm

34,73%

16-17

JADRAN KAPITAL

14,66%

business.hr Ponedjeljak 16/5/2011

Arenaturist

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> sam svoj broker > krediti

naJGOriH 5 FOndOVa 5,35 3,59 3,33 3,08 2,90

NFD Aureus New Europe Raiffeisen Central Europe Raiffeisen hrvatske dionice ZB global Erste Total East

Tjedni pregled

-0,66 -0,58 -0,48 -0,40 -0,37 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

Stambeni kredit uz državne subvencije

4,44%

411

123.154

4,35% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju

4,51%

413

123.916

4,41% Fiksna 48 mjeseci

RBA

Stambeni kredit uz szbvenciju RH

4,54%

414

124.297

4,44% Fiksna 48 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit uz subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

ZABA

NKS

KAMATA

Kredit uz subvenciiju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz državnu subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju države

4,70%

417

125.062

4,50%

Subvencionirani stambeni krediti HPB-a

4,86%

423

126.986

4,65% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Volksbank HPB Baanco Popolare Karlovačka banka

Promjenjiva

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - Model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turistički kredit za građane - Model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izračuni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

VRSTA

ZARAĐENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJEĆU

Banka Kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

PROIZVOD KAMATA

BANKA

PO DOSPIJEĆU

DOBIT

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,00% Promjenjiva

5.027

427

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

4,80% Promjenjiva

5.009

409

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

ERSTE

Oročena devizna štednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

Standardna štednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oročena štednja

4,05% Promjenjiva

1.265

11.265

IKB

Devizna štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

Volksbank VB klub štednja

4,00% Promjenjiva

Devizna oročena štednja

3,60% Promjenjiva

Veneto banka ERSTE

Podravska banka

VRIJEDNOST

KAMATE

Devizna štednja

Karlovačka banka

Volksbank

VRSTA

Profitni devizni depozit

Partner banka

HPB

PROIZVOD KAMATA

Dječja štednja

4,70% Promjenjiva

4.999

399

Medo Štedo dječja štednja

3,10% Promjenjiva

4.992

392

Bonus štednja

4,60% Promjenjiva

4.991

391

Otvorena štednja

4,50% Promjenjiva

4.983

383

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40% Promjenjiva

4.974

374

11.249

Podravska banka

Dječja štednja Mravac

4,20% Promjenjiva

4.956

356

1.249

11.249

PBZ

PBZ perspektiva

3,65% Promjenjiva

4.939

339

1.119

11.119

ZABA

Dizajn štednja

3,20% Promjenjiva

4.924

324

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

HPB

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Autokrediti uz osiguranje potraživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30% fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 16/5/2011

PO DIONICI

Todorović za Podravsku banku daje 450 kn Uprava Hanfe odobrila je Miljanu Todoroviću i ostalim dioničarima ponudu za preuzimanje Podravske banke. Riječ je o Lorenzu i Antoniji Gorgoni iz talijanskog Cutrofiana, koji drže više od 19,5 posto udjela u banci, talijanskom osiguravatelju Generaliju, koji drži 9,53 posto Podravske banke, tvrtki Cerere iz Trsta, koja ima 9,53

posto, te ostalim pojedinačnim talijanskim dioničarima - Pieru i Andrei Montinari, Giulianu Chersiju te Quiricu, Pierandrei, Giovanniju i Monici Semerari. Zajedno s Todorovićem drže ukupno 79,75698 posto dionica Podravske banke, točno 533.374 komada. Sukladno potvrdi ZSE-a od 6. srpnja 2010. dostavljenoj uz zahtjev za odobrenje objavljivanja ponude za preuzimanje, prosječna cijena u tri mjeseca prije ponude iznosila je 400,26 kuna. Utvrđena je cijena izražena u ponudi od 450 kuna. J. J.

GRIJESI STARE UPRAVE

Podravka stavila na bubanj Plurisove dionice Mirne Na dražbi putem ZSE-a našle su se dionice Mirne, za koje je Podravka najavila da će iz njih naplatiti izgubljena sredstva koja su Podravkini menadžeri, predvođeni Darkom Marincem i Zdravkom Šestakom, 'ustupili' Fima grupi za potrebe akcije unutarnjeg preuzimanja Podravke nazvane Spice Zagrebačka burza je objavila poziv na javnu dražbu 194.770 dionica rovinjske Mirne koje čine više od 50 posto vlasništva nad rovinjskom tvornicom ribljih konzervi. Dražbu koja se provodi prema odluci Trgovačkog suda u Varaždinu pokrenula je koprivnička prehrambena kompanija Podravka, doznajemo neslužbeno iz kompanije.

21,7 milijuna kuna

Podravka je već najavila da će se od Fima grupe, odnosno od svih njezinih tvrtki sljednica, naplatiti izgubljena sredstva koja su Podravkini menadžeri, predvođeni Darkom Marincem i Zdravkom Šesta-

bROJKA

194.000

dionica, odnosno više od 50 posto vlasništva Mirne, našlo se na bubnju

VlADIMIR ŠElEbAJ-SEllIER, upravitelj Plurisa i Validusa, Fiminih tvrtki sljednica, ostaje bez velikog udjela u portfelju

Magma pokriva gubitak

MIlJAN TODOROVIć, suvlasnik Podravske banke

Snimio Saša ĆetkoviĆ

Magma je u petak na stranicama Zagrebačke burze objavila poziv na glavnu skupštinu društva koja će se održati 24. lipnja u Jastrebarskom. Na skoroj glavnoj skupštini razrješnice bi trebali primiti članovi Nadzornog odbora i Uprava. Osim toga gubitak iz poslovne 2010. godine trebao bi se pokriti očekivanim zaradama iz budućeg razdoblja. N. S.

Gospodar unije raste KAO PRIJE KRIZE Za impresivne brojke ponajviše su zaslužna gospodarstva Njemačke i Francuske, čije najveće kompanije poput Siemensa i ThyssenKruppa bilježe visoke stope rasta prihoda, gotovo na pretkriznim razinama

Snimio hrvoje dominiĆ

kom, 'ustupili' Fima grupi za potrebe akcije unutarnjeg preuzimanja Podravke nazvane Spice. Prodaja većinskog vlasništva u Mirni, koja će se održati 19. svibnja, provodi se radi naplate potraživanja od tvrtki Pluris, ali i od povezanih društava STOG, Weissbarth i partneri i Fima Alfa, koji su svi pravni sljednici Plurisa, odnosno prije Fima grupe. Podravkin zastupnik Ivica Crnić ovrhom želi doći do 21,7 milijuna kuna s kamatama, koliko je iznosio Podravkin zajam Fima grupi Milana Horvata za financiranje otkupa dionica koprivničke kompanije od Merrill Lyncha u trenutku kada je Merrill prijetio da će zajam koji je odobrio Fimi naplatiti prisilnom

bUDUćOM DObITI

prodajom dionica.

Dva paketa dionica

Na prodaju su ponuđena dva paketa dionica, jedan u vlasništvu Plurisa (155.329 dionica), a drugi čine dionice upisane kao vlasništvo Weissbarth i partnera (19.139 dionica) te Fima Alfe (20.302 dionice). Početna cijena prvog paketa jest 15.532.900 kuna, drugog 3.944.100 kuna, a dražbu provode Hita vrijednosnice. "Teško je očekivati da će ovaj pokušaj dražbe proći bez žalbe nekog od aktera. Provodimo sudski nalog, a hoće li se dražba provesti u zacrtanom vremenu, vidjet ćemo", pojasnio je vlasnik Hita vrijednosnica Ivan Tadin. Darko Baniček

U prvom ovogodišnjem kvartalu gospodarstvo eurozone poraslo je 0,8 posto u odnosu na prethodni kvartal, kad je stopa rasta iznosila 0,3 posto. Stopa rasta iznenadila je investicijsku zajednicu jer su brojne međunarodne institucije prognozirale slabiji rast zbog hlađenja europskoga gospodarstva. Za impresivne brojke ponajviše su zaslužna gospodarstva Njemačke i Francuske, u kojima je strelovito porastao izvoz. S druge strane, borba protiv krize nastavlja se u Grčkoj, Portugalu i Irskoj unatoč teškoćama s financiranjem javnog duga i proračunskog deficita. Analitičari Raiffeisen Consultinga u ostatku godine ipak očekuju blago usporavanje općenitog rasta, pri čemu će Njemačka i dalje biti predvodnik oporavka, a pozitivni

učinci mogli bi se osjetiti i u Hrvatskoj.

Analitičari iznenađeni

"Potencijalna korist za hrvatsko gospodarstvo mogla bi biti u većoj potrošnji turista iz zemalja koje se relativno snažno oporavljaju, ponajprije Njemačke i Austrije. To bi pak moglo utjecati na trgovinu na malo i BDP u drugoj polovini godine", poručuju iz Raiffeisena. Snažan rast eurozone zaprepastio je i analitičare austrijskog Erstea, koji su revidirali prognoze naviše. "U 2011. očekujemo rast eurozone od dva posto jer smatramo da će, unatoč mogućem usporavanju u sredini godine, snažan rast investicija, jačanje osobne potrošnje i izvoza u globalu nadoknaditi moguće

brŽa INFLaCIja

SLoVENIja

Potrošačke cijene porasle su u Sjedinjenim Državama u travnju zbog viših cijena hrane i energije, ali i dalje ne pokazuju naznake šireg ubrzavanja inflacije, što bi zabrinulo američku središnju banku. Ministarstvo rada u petak je izvijestilo da je indeks potrošačkih cijena (CPI) u prošlome mjesecu porastao 0,4 posto u odnosu na ožujak, kada je uvećan 0,5 posto. H.

Mađarska Mol grupa objavila je danas da je potpisala ugovor sa slovenskim Tuš Holdingom, kojim je Mol kupio 19 Tuš Oil benzinskih postaja u Sloveniji. Mol Slovenija, članica Mol grupe, danas je potpisala ugovor s Tuš Holdingom o kupnji 19 Tuš Oil benzinskih postaja u Sloveniji, navodi se u priopćenju Mola u kojem se ne iznosi iznos te transakcije. "Tom akvizicijom Mol grupa

CPI indeks porastao 0,4 posto

Mol kupio Tuševe benzinske

želi povećati maloprodajni tržišni udio i ostvariti ciljani rast u Sloveniji", ističu iz Mola. Mol Slovenija prisutna je u Sloveniji od 1996. godine i aktivna je u maloprodaji i veleprodaji naftnih proizvoda. "Nakon uspješnog sklapanja posla, Mol grupa imat će 37 benzinskih postaja diljem Slovenije. Mol namjerava ostvariti udio od barem 10 posto maloprodajnog tržišta u toj državi u sljedećih nekoliko godina", izjavio je viši potpredsjednik Mol grupe za trgovinu na malo Laszlo Piry.

Ugovor će se realizirati nakon ostvarenja preduvjeta i dobivanja antimonopolskog dopuštenja, napominju iz Mola. Dodaju da transakcija uključuje prihvaćanje Tuš klub kartice u zajedničkoj mreži benzinskih postaja. Dugoročni sporazum o prihvaćanju kartica omogućit će Molu da se pridruži popularnom Tuš klub card programu vjernosti, navodi se u priopćenju Mola. Mol u Hrvatskoj u vlasništvu ima 47,26 posto dionica Ine, a stopostotni je vlasnik tvrtke Tifon. B.hr

rstvo Europske e brže od očekivanja

zaostatke", tvrdi Mildred Hager, analitičar Erstea. Njemačko gospodarstvo poraslo je u prva tri mjeseca ove godine 1,5 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, čime se vratilo na pretkrizne razine, pokazali su u petak sezonski prilagođeni podaci državnoga statističkog ureda. Solidan rezultat velikim se dijelom temelji na snažnoj domaćoj potražnji, što je dobra vijest za inače izvozno orijentirano najveće europsko gospodarstvo. Strani mediji naveliko su počeli pisati o drugom njemačkom gospodarskom čudu. Podaci također pokazuju ponovno ubrzavanje rasta nakon posustajanja u po-

sljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, kada je zbog loših vremenskih prilika BDP porastao skromna 0,4 posto. Na godišnjoj razini cjenovno prilagođen njemački BDP porastao je u prvom tromjesečju 5,2 posto, što je najviša godišnja stopa rasta od njemačkog ujedinjenja.

rasla i Grčka

Francuski BDP porastao je jedan posto, a nakon četiri uzastopna kvartala žestokog pada, na zaprepaštenje struke, simbolično je porastao grčki BDP. Više od jedan posto povećao se BDP Belgije, Nizozemske i Austrije. Poslovni rezultati najvećih europskih kompanija ta-

kođer su impresionirali investitore. Njemački Siemens u petak je povećao prognozu rasta dobiti za 2011. na četiri posto nakon što je u prvom kvartalu ostvario 28-postotni rast narudžbi i 7-postotni rast prihoda. Najveći europski proizvođač čelika ThyssenKrupp objavio kako mu je bruto dobit u prvom kvartalu porasla 84 posto, na 352 milijuna eura. Prihodi ThyssenKruppa, koji također proizvodi dizala i autodijelove te nudi usluge industrijskih instalacija, povećani su u razdoblju od siječnja do kraja ožujka 21 posto, na 12,3 milijarde eura, što je u skladu s prognozama analitičara.

MIrko Tuš, najbogatiji Slovenac, tijekom restrukturiranja tvrtke prodao je benzinske postaje

arhiva business.hr

Postotna promjena bDP-a članica Eu Postotna promjena 2010.

2011.

Q2 Q3 Q4 Q1 EA171

EU27

2,2 2,2 2,5

2,5

2,1

EA16

2,5

Članice unije

Britanski bankarski holding HSBC objavio je pak kako su mu kreditni plasmani porasli više od četiri posto, a u prvom kvartalu zaradio je 4,4 milijarde dolara. Istodobno je dobit Unicredita, vlasnika Zagrebačke banke, porasla 55,7 posto, na 810 milijuna eura. Takav se rezultat uglavnom temelji na višim prihodima i nižim rezervacijama. Osim toga, znatno je nadmašio očekivanja analitičara. Tako je Dow Jones Newswires objavio suglasnu prognozu da će dobit iznositi 589 milijuna eura. Iz jedne od najvećih europskih kompanija Nestléa poručili su kako im je prodaja u prvom kvartalu iznosila 20,3 milijarde švicarskih franaka - 6,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Pritom je dvoznamenkast rast zabilježen na tržištima u razvoju. U Nestléu smatraju kako će ukupan rast dobiti ove godine iznositi od pet do šest posto. Nikola Sučec

Belgija

2,7

Bugarska

-1

Češka

2,3 2,7 2,6 2,5

Danska

2,6 3,7 2,9

Njemačka

3,9 3,9 3,8 4,8

nikola.sucec@business.hr

brojka

0,8

posto rastao je BDP eurozone u prvom kvartalu ove godine

-1,2 2,9 2,5 :

Estonija

3,1

6,7

Irska

-1,9 -0,5 -0,5

Grčka

-3,1 -4,1 -7,4 -4,8

Španjolska

Francuska

1,5

1,7

1,4

Italija

1,5

1,4

1,5

Cipar

0,6

2,6

1,7

Letonija

-2,8 2,6 3,5

3,1

Litva

1,2

0,2 0,6 0,8 2,2

1,6 4,6 6,8

Luksemburg 5,3 3,2 4,6

Mađarska

0,5 2,3 2,6 2,2

Malta

3,5 3,2 3,9

Nizozemska 2,2 1,8 2,5 3,2 Austrija

2,2 2,7 3,2

Poljska

3,7 4,6 3,9

Portugal

1,4

1,2

4 : -0,7

Rumunjska -0,5 -2,1 -0,6 0,3 Slovenija

1,5

Slovačka

4,3 3,9 3,4 3,6

1,3

1,9

Finska

4,1

Švedska

4,4 6,8 7,2

V. Britanija

1,5 2,5 1,5

1,8

5,2

EFTA zemlje

Island

-6,4 -1,4 0,1

Norveška

1,1

-1,1 1,5

Švicarska

2,7 2,8 3,2

Trgovinski partneri

SAD

Japan

3,3 4,7 2,5

3,2 2,8 2,3 :

Izvor: Eurostat

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dobitnik dana bila je dionica varaždinskog Validusa koju je lansirala objava da će Podravka dug Fimi financirati prodajom dionica Mirne. Dionica Validusa porasla je 5,17 posto, na 12,61 kunu, uz solidan promet od milijun kuna. Na tjednoj razini Validus je skočio samo jedan posto, uz 1,3 milijuna kuna prometa.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Fima validus Dalekovod Atlantic grupa Podravka prehrambena industrija d.d. Končar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla Dom holding Ingra Institut IGH Hidroelektra niskogradnja AD Plastik Kaštelanski staklenici Jadroplov d.d. Dubrovnik - Babin kuk Atlantska plovidba d.d. Privredna banka Zagreb Belje Tehnika Ledo Petrokemija Uljanik plovidba Luka Rijeka Zvijezda Tankerska plovidba Končar SN holding Luka Ploče Istraturist Umag d.d. Vupik Auto Hrvatska Kraš, prehrambena industrija Finvest Corp Valamar grupa Podravska banka Tisak Karlovačka banka Laguna Novigrad Konzum Đuro Đaković holding Jadranski naftovod Turisthotel Viro tvornica šećera d.d. IPK Kandit Maistra Agromeđimurje Adris grupa Končar Imunološki zavod Hoteli Makarska Arenaturis Adriatic Croatia International Club d.d. Elektrometal HUP - Zagreb Croatia osiguranje d.d. Jadranka Transadria Lucidus dioničko Riviera Poreč Slavonski zatvoreni investicijski fond HTP Korčula Siemens dioničko Atlas nekretnine Sunčani Hvar Centar banka Industrogradnja d.d. Zagrebačka banka Vaba d.d. banka Varaždin IPK Osijek

+ Prodaju u petak nije izbjegla dionica zadarske Tankerske plovibe. Ta je brodarska dionica pala 4,29 posto, na 1340 kuna. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je promijenilo samo 40 dionica u uskom cjenovnom rasponu od 1340 do 1345 kuna. Na razini tjedna dionica je također pala četiri posto, uz skroman promet koji je jedva premašio 100.000 kuna.

Redovan promet: 13.468.994,59 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

260.05 267.00 11.99 225.39 730.01 319.00 578.00 1,635.00 71.20 11.28 1,560.03 119.00 137.02 2,889.99 139.00 164.50 692.00 555.69 89.75 1,150.00 5,679.78 161.89 582.00 186.02 3,440.00 1,340.00 1,300.01 160.07 1,233.00 259.99 67.28 345.82 443.21 168.00 64.98 448.00 171.89 60.00 9.80 182.80 37.99 2,930.00 915.00 411.01 195.00 60.00 611.00 303.02 1,260.00 120.00 68.01 67.00 3,005.18 145.00 1,300.00 5,750.00 379.77 608.07 25.05 219.99 26.50 73.99 700.00 35.30 47.12 231.00 560.01 242.00 80.00 29.99

261.76 271.98 13.13 230.00 735.50 323.88 583.90 1,643.98 72.20 11.68 1,627.89 122.00 140.00 3,050.00 140.10 164.50 699.00 560.00 91.33 1,161.00 5,750.00 163.49 584.28 192.00 3,440.00 1,345.00 1,304.44 162.27 1,267.00 264.00 68.03 355.55 450.00 183.99 64.99 448.00 172.97 63.08 9.80 184.00 38.00 2,940.10 915.01 416.49 205.00 61.00 611.00 303.02 1,260.00 120.00 68.01 73.43 3,005.18 145.00 1,300.00 5,750.00 379.77 750.06 27.50 220.00 26.50 74.97 700.00 35.30 50.00 231.00 560.01 242.00 80.00 29.99

261.01 271.98 12.61 227.00 730.01 319.00 583.90 1,635.00 72.00 11.58 1,599.00 121.00 137.51 3,050.00 140.00 164.50 692.00 555.69 90.07 1,160.00 5,750.00 163.00 583.00 186.02 3,440.00 1,340.00 1,300.01 160.11 1,255.03 264.00 67.45 355.55 443.30 183.99 64.99 448.00 172.97 60.00 9.80 182.80 37.99 2,930.00 915.00 416.49 205.00 60.00 611.00 303.02 1,260.00 120.00 68.01 73.43 3,005.18 145.00 1,300.00 5,750.00 379.77 608.07 27.50 220.00 26.50 74.97 700.00 35.30 50.00 231.00 560.01 242.00 80.00 29.99

0.43% 0.81% 5.17% 0.44% -0.68% -0.31% -0.19% -0.21% -0.69% 0.26% -0.81% 0.83% 1.82% 8.93% 1.08% -0.30% -2.09% -0.41% 0.40% -2.11% 4.54% 1.81% -0.51% -0.27% 2.23% -4.29% -1.51% -2.37% 2.03% 1.54% 0.33% 2.81% 0.02% 8.25% -0.02% 11.67% 2.48% -4.88% 8.77% -1.46% -0.03% -1.35% 0.99% 0.36% 2.50% 2.35% -32.11% -0.65% 0.00% 0.00% 11.40% 16.17% 0.17% -3.34% 0.00% 0.00% -0.01% -26.75% -8.36% 2.33% -0.75% 7.07% 9.19% -3.00% 18.71% -0.43% -17.65% -1.22% 0.00% -0.07%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,03%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

17,860 4,209 85,628 2,924 868 1,528 801 279 6,155 29,899 181 2,194 1,878 86 1,304 1,000 229 252 1,371 106 16 453 122 346 17 40 40 304 36 160 598 107 74 171 400 58 146 400 2,500 120 548 7 18 36 70 232 23 45 10 100 149 145 3 53 5 1 14 8 192 20 160 50 5 75 50 6 1 2 3 5

4,659,658.73 1,127,865.52 1,089,619.65 667,370.39 636,831.53 488,363.62 464,622.65 456,811.94 443,004.52 343,259.92 287,731.75 263,930.60 261,522.08 252,031.12 182,559.40 164,500.00 159,073.18 141,071.69 123,931.68 122,675.31 91,198.83 73,739.92 71,041.03 65,283.20 58,480.00 53,606.84 52,140.67 48,797.63 45,057.18 41,835.74 40,596.06 37,907.63 33,221.99 29,832.99 25,994.00 25,984.00 25,109.74 24,935.78 24,500.00 21,977.79 20,822.52 20,560.41 16,470.01 14,812.80 14,138.00 14,110.00 14,053.00 13,635.90 12,600.00 12,000.00 10,133.49 10,035.65 9,015.54 7,685.00 6,500.00 5,750.00 5,316.78 5,006.60 4,929.62 4,399.91 4,240.00 3,700.48 3,500.00 2,647.50 2,435.12 1,386.00 560.01 484.00 240.00 149.95

21,373.73 1,845.14 34.07 520.70 2,434.07 1,728.98 1,501.86 2,177.25 537.64 86.85 253.57 75.49 577.48 346.46 229.13 290.34 965.70 10,599.66 739.97 219.77 1,265.98 544.60 338.14 1,112.49 344.88 839.36 252.45 435.50 279.39 1,234.20 101.54 177.78 608.93 113.66 409.15 299.60 412.81 80.35 152.85 4,150.08 122.98 2,176.54 361.20 577.53 146.59 656.66 25.29 2,913.81 77.40 27.03 76.14 160.26 333.76 12.16 612.79 1,768.69 126.27 17.49 69.61 803.77 88.68 32.04 662.13 117.75 365.55 65.66 253.35 15,499.71 141.22 133.81

365 dana Najniža Najviša 252.00 242.21 5.00 217.00 657.10 240.00 430.00 1,181.00 27.87 11.00 1,106.00 119.00 80.21 612.00 124.01 52.00 672.01 461.06 54.00 871.01 4,720.12 105.50 533.13 161.54 2,851.00 1,140.00 975.00 130.58 1,160.03 250.00 41.77 302.00 350.00 85.00 28.68 400.00 135.00 53.00 8.80 145.00 22.36 2,332.01 543.15 290.00 126.51 51.00 551.00 286.07 909.99 51.52 61.00 33.03 2,200.00 100.01 1,115.16 4,502.00 350.00 608.07 14.03 140.00 15.15 57.00 565.00 24.02 25.00 200.00 292.00 200.00 54.00 15.18

315.99 305.00 22.35 363.00 829.99 343.97 594.99 1,650.00 78.75 35.81 2,600.00 200.02 146.00 4,990.00 176.98 165.00 1,016.97 708.00 118.99 1,614.00 6,900.00 184.73 662.00 267.02 4,249.00 1,560.00 2,450.00 245.00 1,933.00 388.99 110.00 475.00 497.02 195.77 72.00 448.00 244.98 86.88 10.70 225.50 52.00 3,520.00 1,105.00 507.77 255.00 73.00 1,003.00 346.00 2,198.00 194.00 92.00 75.31 3,517.00 219.00 1,595.99 6,299.00 414.00 3,197.00 33.33 259.65 33.71 104.00 700.00 46.99 78.00 270.00 735.00 289.98 95.00 35.00

REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S LUKA KOPER TELEKOM SLOVENIJE PETROL INFOND DYNAMIC KD GROUP ZAVAROVALNICA TRIGLAV SAVA AERODROM LJUBLJANA INFOND GLOBAL CINKARNA CELJE PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK

BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C HEDR-R-A RSRS-O-D RFUM-R-A ELBJ-R-A KRIP-R-A RSDS-O-B RSRS-O-B

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1D FBIHK1B FBIHK1A BSNLR BIGFRK3 FBIHK1C FBIHK1E BHTSR ENISR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO ENHL AIKB SJPT A2014 A2011 IBAR GRDN A2015 A2013 A2016 A2012 AIKBPB JESV

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2011K Ibar a.d. Raška Gradina - D.M.R. a.d. Užice Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2012K AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALK ALKALOID SKOPJE PPIV PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP TEL MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE GRNT Garant a.d. Futog TPLF TOPLIFIKACIJA SKOPJE RADE RADE KONCAR SKOPJE MPT MAKPETROL SKOPJE STIL Stil a.d. Kraljevo KMB KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE RMDEN03 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 03 SKOPSKI PAZAR SKOPJE RZIN RZ INSTITUT SKOPJE SIL SILEKS KRATOVO

Najniža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

58,55 163,60 8,30 0,62 11,95 70,00 222,00 4,45 39,50 15,30 42,26 14,00 9,31 90,00 0,69

60,40 165,00 8,35 0,63 12,01 72,50 226,90 4,45 41,50 15,70 43,99 14,88 9,31 90,00 0,69

59,35 165,00 8,30 0,63 12,00 70,80 226,90 4,45 41,50 15,70 42,26 14,87 9,31 90,00 0,69

Promet

valuta: EUR - euro 59,77 1,37 % 28644 1.711.916,75 164,50 0,86 % 589 96.892,95 8,32 -0,12 % 6559 54.579,04 0,63 0,80 % 75275 47.266,41 12,00 0,00 % 2790 33.477,25 70,85 0,00 % 362 25.648,60 224,53 -0,48 % 68 15.268,45 4,45 -0,67 % 3126 13.912,70 40,51 1,22 % 220 8.912,50 15,59 1,95 % 429 6.688,10 42,83 -10,28 % 131 5.611,89 14,74 6,21 % 270 3.980,40 9,31 0,08 % 368 3.427,00 90,00 0,00 % 30 2.700,00 0,69 -0,71 % 3439 2.386,80

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,70 37,00 0,70 36,00 0,20 0,50 8,00 87,57 36,50

1,71 37,05 0,70 36,30 0,20 0,50 8,02 87,57 37,00

1,71 37,00 0,70 36,01 0,20 0,50 8,00 87,57 36,50

1,70 0,37 0,70 0,36 0,20 0,50 8,00 0,61 0,37

0,00 % -0,11 % 0,00 % -0,28 % -2,91 % -8,76 % -1,23 % 3,00 % -1,35 %

30300 68415 11934 22306 40000 9017 375 4687 7344

51.585,88 25.323,02 8.353,80 8.047,80 8.000,00 4.508,50 3.001,73 2.873,08 2.707,28

valuta: BAM - konvertibilna marka 34,00 41,13 43,00 13,31 5,57 37,20 31,13 21,15 4,50

34,20 41,50 43,01 13,50 5,81 37,20 31,13 21,50 5,00

550,00 510,00 910,00 3.601,00 1.001,00 85,03 99,32 1.382,00 250,00 80,08 90,50 76,35 94,52 1.400,00 6.550,00

592,00 531,00 913,00 3.698,00 1.039,00 85,08 99,33 1.382,00 250,00 80,50 90,52 76,38 94,55 1.400,00 6.550,00

86,20 4.330,00 10.800,00 490,00 585,00 3.910,00 1.800,00 26.500,00 205,00 3.720,00 95,00 6.300,00 400,00 66,00

34,00 41,50 43,01 13,50 5,80 37,20 31,13 21,20 5,00

34,20 41,18 43,00 13,49 5,80 37,20 31,13 21,24 4,79

0,00 % 120542 4.122.463,80 0,92 % 7572 311.821,56 0,02 % 1425 61.279,74 0,75 % 3864 52.137,77 0,00 % 3832 22.218,93 0,54 % 363 13.503,60 0,03 % 365 11.362,45 -1,58 % 462 9.812,40 0,00 % 1022 4.892,60

valuta: RSD - srpski 590,00 526,00 913,00 3.617,00 1.020,00 85,07 99,33 1.382,00 250,00 80,48 90,52 76,37 94,53 1.400,00 6.550,00

583,86 523,64 912,90 3.617,04 1.019,78 85,07 99,33 1.382,00 250,00 80,42 90,52 76,37 94,53 1.400,00 6.550,00

9,67 % 2,53 % 0,22 % -0,28 % 0,20 % 0,05 % 0,03 % 19,97 % 0,00 % 0,50 % 0,02 % -3,33 % 0,01 % -3,78 % -0,76 %

124340 26438 10398 2085 2254 16582 10833 700 3577 9216 7617 7812 6253 410 81

0,02 % 75109 3.986.358,75 -0,16 % 450 1.957.100,00 -1,82 % 100 1.080.000,00 -0,63 % 1418 695.408,00 0,11 % 390 228.470,00 0,42 % 50 195.500,00 0,00 % 70 126.000,00 0,86 % 4 106.600,00 0,02 % 400 82.000,00 0,51 % 20 74.400,00 1,06 % 1100 64.284,53SPAZ -0,01 % 6 37.802,00 -0,25 % 84 33.600,00 -1,49 % 350 23.100,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duhana Sar. -2,94% Petrol -0,48% AIK banka Niš -0,48% Alkaloid -0,14% Nova kred. banka Mar. -0,12%

Naftna industrija Srbije

BH Telecom Sarajevo

Kraj trgovinskog tjedna u Beogradu obilježile su dionice Naftne industrije Srbije, koje su uz golem promet porasle 9,7 posto. Zahvaljujući ponajprije dionicama NIS-a, Belex 15 je skočio gotovo dva posto. Na dionice NIS-a potrošeno je čak 72 milijuna dinara, dok je promet ostalim dionica bio minoran. Objava podataka o poslovanju ove kompanije u prvom ovogodišnjem tromjesečju očekuje se danas.

Slab promet i pad vrijednosti obaju indeksa obilježili su kraj prošlog tjedna na Sarajevskoj burzi. Dionica bosanskog teleoperatera našla se među najtrgovanijima s manje od 10.000 konvertibilnih maraka prometa, dok joj je cijena umanjena u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga dana 1,58 posto te je iznosila 21,2 konvertibilne marke. Tjedan je padom vrijednosti zaključila i dionica sarajevske Fabrike duhna, čija je zadnja cijena iznosila 66 KM.

+9,67 -1,58

72.597.671,00 13.843.939,00 9.492.368,00 7.541.526,00 2.298.593,00 1.410.572,19 1.075.993,39 967.400,00 894.250,00 741.187,12 689.470,68 596.630,84 591.096,05 574.000,00 530.550,00

valuta: MKD - makedonski denar

86,30 86,22 53,07 4.350,00 4.349,11 4.349,11 10.800,00 10.800,00 10.800,00 492,00 490,41 490,41 586,00 585,82 585,82 3.910,00 3.910,00 3.910,00 1.800,00 1.800,00 1.800,00 26.800,00 26.650,00 26.650,00 205,00 205,00 205,00 3.720,00 3.720,00 3.720,00 95,00 95,00 58,44 6.301,00 6.300,33 6.300,33 400,00 400,00 400,00 66,00 66,00 66,00

Aerodrom Nikola Tesla +2,53% Zavarovalnica Trigalv +1,95% Krka +1,37 Mercator +0,86% Bosnalijek +0,75%

REgIONAlNI INdEkSI BIRS -0,68% +0,56% 1.113,93 Belex15 FIRS -0,80% 753,24 +1,98% 2.223,92 Belexline MBI10 +0,61% 1.407,08 +1,23% 2.583,94 SASX10 MONEX20 -0,53% 12,611.15 +4,54% 1.021,70 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u petak 13. svibnja 2011. 1.057,09 -0,50% SBITOP 769,04

EuROPSkI INdEkSI WIg20 +0,55% 2.831,55 +0,24% 5.944,51 dAX BuX +0,31% 23.294,73 +0,41% 7.406,75 CAC40 ATX 2.787,00 -0,43% 4.017,38 +0,17% MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u petak 13. svibnja 2011. 1,632.23 +0,09% FTSE100

AMERIčkI INdEkSI djIA +0,60% S&P500 +0,85% 12.760,36 1.357,74 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,00% četvrtak 12. svibnja 2011. 2.871,77

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR KBMR NF1N LKPG TLSG PETG INDDY KDHR ZVTG SAVA AELG INDGL CICG PBGS

Oznaka

Ponedjeljak 16/5/2011

business.hr

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

rošli tjedan prevladavali su pozitivni rezultati rezultati pa je 76 od ukupno 92 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -0,66 posto do +5,35 posto. Najveći porast od dioničkih fondova zabilježili su MP Mena HR (+5,35 posto) i MP Global HR (+3,59 posto). Najveći gubitnik među dioničkim fondovima bio je fond NFD Aureus New Europe kojem je vrijednost smanjena -0,66 posto, a slijedi ga Raiffeisen C. Europe s padom od 0,58 posto. Od mješovitih fondova najveći je dobitnik NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je ostvario porast vrijednosti 2,44 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom 1,32 posto. Najveći pad među mješovitim fondovima zabilježio je fond ZB Global kojem je vrijednost smanjena 0,40 posto, a iza njega je Agram Trust s padom 0,27 posto. Najveći dobitnik od obvezničkih fondova jest OTP euro obveznički (+1,17 posto), a slijedi ga HI-consrevative (+0,40 posto). Jedini je s negativnim rezultatom ZB bond (-0,07 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom 0,21 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji je dionički fond HPB dionički kojem je vrijednost u 2011. godini porasla 9,06 posto. Od mješovitih fondova vodeći je ICF Balanced s prinosom u ovoj godini 6,86 posto. Među obvezničkim, odnosno novčanim fonovima najuspješniji su HPB Obveznički (+3,79 posto) i HI-cash (+1,22 posto).

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

460,2322 52,4729 91,2528 116,0827 109,6215 52,1770 44,4609 91,7100 74,8463 77,0699 34,8400 321,9456 10,7469 71,2175 115,7954 132,1900 62,9400 94,3210 43,9066 108,0400 84,5948 74,2100 14,4099 160,0304 8,4173 87,0951 14,1674 93,8710 5370,7400 48,4412

0,57 0,54 0,51 0,25 0,22 0,07 0,04 -0,02 -0,04 -0,07 -0,09 -0,15 -0,16 -0,18 -0,22 -0,23 -0,24 -0,24 -0,26 -0,26 -0,26 -0,26 -0,28 -0,30 -0,31 -0,34 -0,42 -0,43 -0,50 -0,50

-2,07 0,77 -1,73 -3,55 -3,50 4,06 -4,14 -5,81 -2,92 -3,52 -1,80 -2,15 -3,38 -5,05 -1,04 -2,82 -9,19 -7,32 -4,33 -0,82 -0,78 -8,70 -6,15 -6,19 -3,72 -6,48 -6,42 -0,34 -4,97 -3,27

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

3,18 3,23 5,61 2,52 1,31 4,71 3,38 5,59 6,95 4,07 3,61 2,96 2,19 3,81 1,81 8,54 6,07 5,45 10,55 7,02 3,36 2,67 3,64 6,55 9,21 5,68 12,01 3,04 3,79 3,61

12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011

DIOnIčkI fOnDOVI MP-Mena HR C-Zenit HPB Dionički NFD Aureus New Europe VB CROBEX10 HPB Dynamic OTP indeksni Erste Adriatic Equity FIMA Equity Capital Two Erste Total East MP-Global HR AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) HPB Titan OTP Europa Plus ZB trend Raiffeisen Central Europe NFD Aureus Global Developed ST Global Equity ZB euroaktiv Platinum Blue Chip Raiffeisen hrvatske dionice Platinum Global Opportunity Ilirika JIE HI-growth PBZ Equity fond KD Victoria OTP MERIDIAN 20 POBA ICO Equity VB High Equity

kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € kn € € € € € kn kn € € kn $ € € kn kn € kn kn

-2,28 8,97 10,39 -9,69 23,13 6,85 19,17 9,36 1,42 11,10 12,93 5,82 -2,46 1,53 7,03 2,16 4,55 1,78 -5,45 5,43 1,33 9,55 3,96 -4,00 2,37 8,65 5,01 9,64 -2,69 -2,11

-0,08 -9,49 -0,33 -8,65 9,05 0,45 7,07 -2,30 -13,44 4,90 1,78 6,18 -2,34 -0,88 6,67 0,50 -4,98 -5,97 -14,28 5,03 -6,04 -0,19 15,48 -5,79 -0,48 1,50 -7,76 5,34 -7,00 -1,39

4,51 -18,11 -1,62 6,10 7,27 -12,91 -21,30 -1,54 -4,08 -6,19 -25,31 -7,07 3,35 -8,53 8,44 3,32 -7,35 -1,07 -7,50 1,11 -4,86 -10,58 -7,55 7,45 -1,85 -2,40 2,94 -2,06 -15,11 -18,18

-5,86 4,77 9,06 -5,18 6,66 6,98 5,83 2,20 -1,36 1,29 7,13 0,39 -4,62 -2,25 3,14 -2,65 0,66 -3,35 -5,59 3,81 -0,31 0,32 1,70 -6,70 -2,61 2,52 1,19 4,68 -3,33 -2,60

4,456 6,070 21,232 10,386 7,988 22,818 130,954 227,349 17,939 8,119 107,244 4,967 14,567 9,457 10,137 174,585 205,577 54,837 12,459 243,582 8,421 18,088 7,829 88,722 65,105 362,086 68,133 20,607 5,874 12,392

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI C-Premium HPB Global Erste Balanced ST Balanced Agram Trust Raiffeisen Prestige Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced PBZ Global fond HI-balanced AC Global Balanced Emerging M (GBEM) OTP uravnoteženi ICF Balanced Ilirika JIE Balanced KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global

kn kn € kn kn € kn € kn € € kn kn € kn kn €

5,7642 103,8445 125,8500 166,6559 68,3871 108,6200 117,4980 152,5500 109,1658 10,1279 10,8325 114,8139 120,8518 148,6626 8,2163 78,7379 141,4200

0,25 0,12 0,02 -0,04 -0,12 -0,12 -0,14 -0,15 -0,16 -0,19 -0,21 -0,25 -0,27 -0,37 -0,38 -0,48 -0,88

0,21 -0,62 -1,68 -5,14 -7,31 -1,52 -0,55 -6,24 -3,05 -1,96 -3,64 -1,74 -0,53 -2,18 -5,57 -4,78 -5,96

6,37 6,14 9,59 -2,60 1,49 0,84 5,22 0,61 8,85 3,17 -1,89 8,08 8,79 -0,09 -0,05 -5,75 -0,72

-3,21 -2,70 4,32 -10,84 -3,61 4,73 7,83 -1,32 4,72 2,04 -1,73 0,10 -4,39 0,65 -1,39 -2,96 -3,31

-12,09 0,68 0,18 6,32 -2,00 7,29 8,39 4,97 5,44 0,14 3,72 2,59 2,42 7,77 -3,63 -4,84 3,58

3,06 6,15 3,01 -2,39 -2,21 0,23 2,01 -1,71 4,52 -1,23 -3,68 6,70 6,86 -2,01 -1,87 -7,22 -4,18

12,270 93,267 105,242 10,784 15,363 221,487 8,154 305,517 307,022 70,990 14,643 39,215 16,280 41,858 6,910 13,451 713,424

4,28 5,61 10,32 8,34 2,84 1,18 2,00 8,71 9,67 9,21 2,19 5,41 9,03 5,30 5,32 4,82 9,86

12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011

€ € kn € € € € €

127,0479 11,7666 166,6685 134,6300 129,2475 131,9740 178,2100 161,2600

0,15 0,01 0,01 -0,01 -0,01 -0,02 -0,07 -0,09

-1,08 3,27 2,51 3,04 2,72 1,45 1,26 1,51

0,08 3,66 3,55 3,05 3,95 1,89 2,37 1,01

0,53 5,78 8,06 6,82 5,88 4,23 5,50 1,95

4,53 1,78 8,12 4,61 4,68 4,55 6,66 4,97

0,13 3,49 2,92 3,31 3,79 1,86 2,16 1,35

18,208 7,971 72,291 491,712 25,327 168,673 507,457 181,771

5,41 9,21 6,55 7,95 5,61 8,18 8,96 9,86

12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011

€ kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € kn kn € kn $ kn

127,0055 133,5823 146,6600 140,3483 136,7094 133,5274 123,9315 118,4545 11,4612 10,7938 109,5462 106,8700 100,7285 164,3946 140,9052 139,9100 125,1779 103,1915

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,08

0,60 0,55 0,76 0,88 0,69 0,64 0,86 0,72 0,83 0,66 0,63 0,97 0,77 0,70 0,48 0,61 0,21 0,87

1,14 1,07 1,60 1,57 1,38 1,32 1,53 1,54 1,46 1,40 1,29 1,52 N/A 1,30 0,90 1,35 0,53 0,90

2,95 2,30 3,38 2,79 2,98 2,92 2,79 3,20 3,11 3,09 2,85 3,36 N/A 2,40 1,97 3,08 1,37 2,48

4,30 6,20 4,77 4,54 4,34 5,29 4,07 4,93 5,33 4,02 4,66 4,15 N/A 4,71 3,22 4,32 3,76 1,77

0,85 0,78 1,17 1,22 0,95 0,96 1,20 1,10 1,14 1,00 0,91 1,21 0,73 0,99 0,67 0,89 0,43 0,62

479,150 1104,572 1209,259 97,458 36,715 299,052 191,672 204,921 159,518 29,206 184,040 255,687 4,018 2344,252 126,858 788,930 40,263 7,466

8,81 12,12 8,21 7,63 7,36 5,61 5,39 3,52 2,62 1,94 2,00 1,64 0,30 10,81 10,81 7,95 6,08 1,79

12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011 12.05.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički HI-conservative Capital One Erste Bond HPB Obveznički PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds ZB bond

nOVčanI fOnDOVI PBZ Euro Novčani PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB plus ZB europlus Erste Money PBZ Dollar fond Platinum Cash

OGLAS

Bez Ine brokeri na ZSE-u prespavali tjedan PoSVEMAŠNJA LETARGIJA Tjedni promet dionicama bio je manji od sto milijuna kuna, a jedina dionica na koju je potrošeno više od deset milijuna kuna bio je tradicionalno najlikvidniji HT U tjednu obilježenom posvemašnjom letargijom, indeksi Zagrebačke burze ubilježili su mršav rast. Crobex je porastao 0,13 posto, a Crobex 10 dodao je 0,05 posto vrijednosti. Tjedni promet dionicama bio je manji od sto milijuna kuna te je iznosio samo 72 milijuna kuna. Jedina dionica s tjednim prometom većim od deset milijuna kuna bio je HT. Tjedan je donekle obilježila i nova suspenzija trgovanja dionicama Ine, koju je naredila Hrvatska agenci-

ja za nadzor financijskih usluga. Tako je bez Ine u optjecaju i vijesti koje bi potaknule ulagače tržište gotovo prespavalo još jedan trgovinski tjedan.

U petak - slabo

Indeksi su se u petak zanemarivo promijenili, uza samo 13 milijuna kuna prometa. Crobex je porastao 0,03 posto, na 2209,87 bodova, s Crobex 10 pao 0,02 posto, na 1233,91 bod. Dobitnik dana bila je dionica varaždinskog Validusa koju je lansirala

objava da će Podravka dug Fimi financirati prodajom dionica Mirne. Dionica Validusa porasla je 5,17 posto, na 12,61 kunu, uza solidan promet od milijun kuna. Na tjednoj razini Validus je skočio samo jedan posto, uz 1,3 milijuna kuna prometa. Prodaju u petak nije izbjegla dionica zadarske Tankerske plovibe. Ta je brodarska dionica pala 4,29 posto, na 1340 kuna. Tijekom trgovinskog dana vlasnika je razmijenilo samo 40 dioni-

IVE MUSTAć, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe, čija je dionica prošli tjedan pala više od četiri posto snimio hrvoje knez

ca u uskom cjenovnom rasponu od 1340 do 1345 kuna. Na razini tjedna dionica je također pala četiri posto, uza skroman promet koji je jedva premašio 100.000 kuna.

HT skuplji 1,28 posto

Znatno najlikvidniji HT prošli je tjedan porastao 1,28 posto, a kao tjedni gubitnik može se promatrati dionica Ingre, koja je pala sedam posto uza šest mili-

REGIJA

NIS donio euforiju u Beograd Kraj trgovinskog tjedna u Beogradu obilježile su dionice Naftne industrije Srbije, koje su uz golem promet porasle 9,7 posto. Zahvaljujući ponajprije dionicama NIS-a, Belex 15 skočio je gotovo dva posto.

Na dionice NIS-a potrošeno je čak 72 milijuna dinara, dok je promet ostalim dionica bio minoran. U Ljubljani je, pak, Krka bila uvjerljiva na vrhu likvidnosti, a cijena joj je ostala nepromijenjena. SBI TOP je ojačao 0,6 posto, na

769,04 boda. U Sarajevu su oba SASX indeksa pala, a jedina sastavnica obaju indeksa koja je završila u plusu bila je dionica Bosnalijeka. U susjednoj Republici Srpskoj većinu prometa uzeli su Telekom Srpske i obvezni-

ce. Pritom je Birs kliznuo nešto više od pola posto, na 0,68 bodova, te je dan zaključio na 1113 bodova, dok je ERS10 indeks pao 0,8 posto, na 2223 boda. Telekom Srpske kliznuo je pola posto, na 1,7 konvertibilnih maraka. N. S.

juna kuna prometa. Loše je prošao i zagrebački građevinar Dalekvod, koji je uz tri milijuna kuna prometa pao šest posto, a IGH je tresnuo gotovo sedam posto. Zapaženiji rast i treću najlikvidniju poziciju prošlog tjedna uzela je dionica Dom holdinga. On je skočio gotovo četiri posto, uz pet milijuna kuna prometa. Nikola Sučec

BRoJKE

769,04

boda iznosila je vrijednost ljubljanskog SBI TOP indeksa krajem prošlog tjedna

1,7

konvertibilnih maraka vrijedila je u petak dionica Telekoma Srpske

arhiva business.hr

PRedSjedniK mmF-a uhićen je nekoliko minuta prije polijetanja aviona kojim je trebao otići u Pariz

arhiva b.hr

dominique Strauss-Kahn optužen za pokušaj silovanja

dObiTnici dAnA (ZSE) Finvest corp +18,78% Arenaturist +14,93% Podravska banka +11,67% Sunčani Hvar +11,48% Hoteli Makarska +11,4% 33 Raste

Predsjednik Međunarodnog monetarnog fonda Dominique Strauss-Kahn optužen je u nedjelju za seksualni napad, pokušaj silovanja i nezakonito zatočenje sobarice u hotelu u New Yorku. "Sobarica je policijskim inspektorima ispričala da je Strauss-Kahn izašao iz ku-

paonice gol, potrčao hodnikom apartmana prema njoj, ugurao je u spavaću sobu i pokušao silovati. Pokušala ga je odgurnuti, no on ju je hodnikom odvukao do kupaonice i ondje je nastavio zlostavljati", prenio je Browne. "Također ju je pokušao zaključati u hotelskoj sobi", izjavio je

GUbiTnici dAnA (ZSE) Agromeđimurje -32,11% Transadria -26,75% Industrogradnja -17,65% Lucidus -8,49% Kaba -5,99%

indeKSi CROX Mirex

9 Nema promjene

31 Pada

Vrijed. 1,280,91 162,06

Prom. 0,09% 0,03%

Sirova nafta 98,97 Prirodni plin 4,10 Zlato 1,505,54 Srebro 34,66 Goveda 112,00 Kava 302,64

0,77% 2,03% 0,30% 1,43% 0,88% 2,29%

glasnogovornik newyorške policije Paul Browne. Na temelju prijave 32-godišnje sobarice Strauss-Kahn je uhićen u subotu, i to na aerodromu John F. Kennedy samo 10 minuta prije polijetanja Air Franceova aviona kojim je trebao odletjeti u Pariz. B.hr/H

www.business.hr

POKAzALO iSTRAživAnje

UKRATKO...

Obrazujte se i budite ambiciozni jer bogataši sporije stare kacijom i starenjem stanica. Vodeći znanstvenik ovog istraživanja Andrew Steptoe izjavio je da dugotrajnijim izlaganjem uvjetima nižeg statusa obrazovanja stanice brže stare. Važan faktor u obrazovanju zasigurno je bogatstvo roditelja. Stoga ako želite da vam djeca žive dulje, počnite štedjeti. I. B.

fotolia

Bogatstvo i ambicija ne kupuju samo privilegije, već i životni vijek, pokazalo je istraživanje Londonskog sveučilišta. Istraživanjem se uspoređivao DNK 450 uredskih zaposlenika i otkriveno je da oni s većim stupnjem obrazovanja imaju dulje telomere, dijelove DNK na krajevima kromosoma koji se skraćuju s repli-

TKO POd dRUGim jAmU KOPA...

Facebook platio kampanju kojom se Google proglašava neprijateljem privatnosti korisnika

arhiva business.hr

RAT divova

Lukašenkovu protivniku pet godina zatvora Andrej Sanikov, jedan od glavnih političkih protivnika bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, osuđen je na pet godina zatvora, i to zbog organiziranja masovnog narušavanja reda.

Serija priča i informacija o tome kako Google svojom tehnologijom zadire u privatnost korisnika nije nastala kao produkt novinarskog rada, već je smišljena kampanja u jednoj od najuglednijih PR agencija u SADu Burson-Marsteller, doznaje Daily Beast. No, ta činjenica sama po sebi i nije tako šokantna kao podatak da je naručitelj medijskog

napada na svjetsku tražilicu broj jedan zapravo tvrtka koja se i sama jedva bori s medijskim otkrićima o zadiranju i zloupotrebi privatnosti korisnika, najveća svjetska društvena mreža Facebook. Do neugodnog otkrića za Facebook došlo je nakon što je poznati bloger dobio ponudu Bursona za objavu teksta o Googleovoj neetičkoj praksi, a umjesto toga objavio je detalje o nemoralnoj ponudi koju je dobio. D. B.

Hoće li se dionicom Ine, koja je u blokadi već 12 radnih dana, napokon početi trgovati, doznajte na...

Kutcher umjesto Sheena Američki glumac Ashton Kutcher, koji se na televiziji proslavio ulogom Michaela Kelsa u seriji Lude sedamdesete, a vodio je i emisiju Punk'd na MTV-ju, zamijenit će Charlieja Sheena u seriji Dva i pol muškarca. Roland Garros bez sestara Williams Američka tenisačica Venus Williams otkazala je nastup na Roland Garrosu, a isto je ranije učinila i njezina mlađa sestra Serena, što znači da će drugi Grand Slam sezone proteći bez predstavnica te trofejne obitelji.