Business.hr broj 891 by Business.hr

DANAS u PRILOGu

karijere, znanje i posao

Na čemu padaju mladi lavovi? ❘ Dizajneri obrtnicima daju znanje za EU

ZA DVIJE GODINE PRVI 11

Prije će Argeta biti broj 1 u Europi nego u Hrvatskoj

Konzum i Droga Kolinska surađuju na svim tržištima osim hrvatskog, a očekuje se da će se do kraja 2011. Argeta i Barcaffe pojaviti i na hrvatskim policama Todorićeva lanca

utorak 17/5/2011

broj 891 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

DEKONSTRuKCIJA HOBOTNICE 4-7 U svom pokajničkom iskazu ZAPOVJEDNI LANAC PO Uskoku bivši član Uprave HAC-a Josip Sapunar objasnio je kako SAPUNARU je funkcionirala zločinačka organizacija HDZ-a na čelu s Marijem Zubovićem, a izjavama je teško optužio i ministra Božidara Kalmetu

SAPUNAR:

'Kalmeta je znao za Fimi mediju, Zubović i Barišić su mu bili nadređeni' Zbog sukoba s većinskim vlasnikom Nacionala 30-ak djelatnika napustilo je redakciju i pokreću novi tjednik Aktual

MARIO ZuBOVIĆ

MLADEN BARIŠIĆ

BOŽIDAR KALMETA

MARIO CRNJAK

www.business.hr

info&stav 2-3

Priznanja hrvatskim inovatorima U jakoj međunarodnoj konkurenciji 300-tinjak izložaka hrvatski inovatori osvojili su na završenoj europskoj izložbi inovacija i novih tehnologija u Iasiju u Rumunjskoj 14 priznanja. Najbolji hrvatski izlagač i na ovoj izložbi bio je Marko Kravar

Bez ponuda za kaštelanske staklenike i Uljanik tESU U Agenciju za upravljanje državnom imovinom nije stigla nijedna ponuda za kupnju Kaštelanskih staklenika i Uljanik TESU-a, a nije otkupljena nijedna ponudbena dokumentacija. Na prodaju je bilo ponuđeno 85.915 dionica Kaštelanskih staklenika (75,6 % temeljnog kapitala) po početnoj cijeni od 601,4 mil. kuna, te 367.353 dionice Uljanik TESU-u, što je 100-postotni udjel u temeljnom kapitalu, po početnoj cijeni od 9,18 mil. kn

business.hr Utorak 17/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

REGIonaLna nEJEDnakoSt nIJE SManJEna

Varaždinska županija najkonkur na drugom je mjestu Grad Zagreb, treća je Istarska županija, Međimurska je s drugoga skliznula na četvrto mjesto, a Zagrebačka je zadržala peto mjesto Varaždinska županija najkonkurentnija je hrvatska županija. Od 2007., kad je provedeno prvo istraživanje regionalne i županijske konkurentnosti, do prošlogodišnjeg istraživanja ta je županija napredovala s četvrtog na prvo mjesto, s kojeg je na drugo potisnula Grad Zagreb. Treća je ostala Istarska županija, a Međimurska je s drugoga skliznula na četvrto mjesto. Zagrebačka županija zadržala je peto mjesto.

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

IvIca MUDRInIć, predsjednik NVK

Na dnu ljestvice su Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska županija. Deset županija koje imaju najniži rang konkurentnosti ujedno imaju najniži indeks razvijenosti (manje od 75% prosječnog BDP-a Hrvatske po stanovniku), što upućuje na to da je njihova nekonkurentnost razlog njihove nera-

zvijenosti. U rangiranju triju hrvatskih statističkih regija koje su kreirane po EU standardima nije došlo do promjena.

Prva je sjeverozapadna Hrvatska, druga jadranska Hrvatska, a treća panonska Hrvatska (srednja i istočna).

Globalno loše

Istraživanje pokazuje da su regionalne razlike i dalje velike te da je ostvaren vrlo malen napredak u njihovu smanjivanju. Na predstavljanju rezultata istraživanja, koje su proveli Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) i Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), predsjednik NVK Ivica Mudrinić poručio je kako je vrijeme "da se pogledamo u ogledalo" i suočimo s brojkama po kojima je Hrvatska na ljestvici globalne konkurentnosti na

77. mjestu od 139 uvrštenih zemalja, a na MMF-ovoj ljestvici po rastu BDP-a tek je na 175. mjestu od 184 rangirane zemlje. Pogotovo je loše što Hrvatska na tim i drugim globalnim ljestvicama kontinuirano pada. Kako nam je istodobno nacionalni cilj ulazak u EU, istaknuo je, mora nam biti jasno da za članstvo u Uniji trebamo biti spremni, jer samo ako smo gospodarski spremni, onda je EU velika prilika. U suprotnome Hrvatska postaje tržište razvijenih zemalja i njihov potencijalni plijen, zaključio je Mudrinić, poručivši kako "imamo pravo zahtijevati odgovornost za donošenje odluka i politika koje će razvijati svaku našu regiju i zemlju u cjelini". I stalna predstavnica

brojka

biser dana

››

Ulaskom u EU hrvatski se narod vraća kući jer se doista osjećamo kao da pripadamo tom civilizacijskom krugu jadranka kosor, hrvatska premijerka, na 3. europskom gospodarskom kongresu u katowicama

UNDP-a u Hrvatskoj Louisa Vinton smatra da Hrvatska mora puno raditi na uklanjanju i smanjenju regionalnih nejednakosti i jačanju regionalne konkurentnosti jer se u prošle tri godine ništa nije dogodilo kako bi se promijenilo stanje u kojemu su prosječna primanja triput veća u bogatijim od onih u siromašnim regijama.

Preporuke vladi

Rezultate istraživanja detaljnije je prezentirala osječka profesorica ekonomije Slavica Singer, koja je predvodila tim istraživača. Istaknula je da konkurentnost ne može biti čin jednog poduzetnika, ili skupine ljudi, ili politika koje traju jedan politički mandat, nego moraju postojati institucije koje su kompatibilne s politikama koje podižu ukupnu konkurentnost zemlje i konkurentnost svih njezinih regija. Dio preporuka koje su NVK i UNPD dali nakon istraživanja 2007. proveden je, ali su i nakon drugog istraživanja ostale aktualne, pa ih je Slavica Singer opet preporučila Vladi. Dodala je i pet novih: razviti monitoring-alate, osnažiti liderske kapacitete za izgradnju regionalne konkurentnosti, osnažiti kapacitete za korištenje EU fondova, analizirati učinkovitost teritorijalne podjele Hrvatske te intenzivirati metodu otvorene koordinacije na razini ministarstava. Zoran daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

milijuna eura uložit će slovenska naftna komapnija Petrol na hrvatsko tržište do 2014. godine

uvodnik

Koliko još bijesa? ante pavić ante.pavic@business.hr

vaki put kad čujem politički govor ili pročitam što pišu oni koji nama upravljaju, već godine i godine hvata me užas, jer ni u čem ne čujem ljudski prizvuk. To su uvijek iste riječi kojima se kazuju iste laži. A u tome što se ljudi tome prilagođavaju i što bijes naroda još nije rastrgao marionete vidim dokaz da ljudi ne pridaju nikakvu važnost svojoj vladi i da se poigravaju čitavim jednim dijelom svoga života i svojih takozvanih životnih interesa“, napisao je u svojim bilježnicama francuski književnik i filozof Albert Camus. Iskaz Josipa Sapunara Uskoku pokazuje da će se Hrvatska teško riješiti ljudi koji su postali previše moćni nakon pljačke vlastite zemlje i svojih sugrađana. Ono što je Sapunar ispričao istražiteljima prije svega govori o njemu i njegovoj spremnosti da godinama trpi poniženja kako bi se zadržao u hijerarhiji. Njegov iskaz također govori da su metode izvlačenja novca zapravo bile primitivne i temeljile su se na prijetnjama i ucjenama. Imamo tu i ministra Božidara "nemam pojma što se događa" Kalmetu, koji je, prema Sapunaru, bio glavni časnik za vezu političkim komesarima zaduženima za izvlačenje nov-

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

rentnija

››

Zamislite uspješna ministra zaduženog za infrastrukturu kako dobiva glasove zahvaljujući tome što u 21. stoljeću ljudima u europskoj zemlji obeća tekuću vodu, kao što to radi Kalmeta u zadarskom zaleđu. Nije im obećao nekakav tehnološki park ili tvornicu. Nije to napravio ni u Zadru, gdje se malo što uopće proizvodi

ca za stranku i privatne džepove. To je isti onaj Kalmeta koji je i nakon brojnih afera ostao na svojemu mjestu. Nemamo pojma kako je premijerka Jadranka Kosor Europljanima objasnila da istraga ne smije ići prema ministrima koji nose glasove. Kalmeta svoje političko zaleđe vuče iz Zadra, koji je vještom marketinškom kampanjom predočio kao uspješan. A koliko je taj model

uspješan, pokazuje izjava gradonačelnika Zvonimira Vrančića koji je kazao da očekuje izvlačenje grada iz financijskih problema kada se poboljša prodaja stanova?! Kalmeta je dokazao da je bolji od onog Rusa koji je radio makete sela samo da bi zadivio caricu. Zadarski je ministar svojim kulisama zadivio brojne građane. Zamislite uspješna ministra zaduženog za infrastruktu-

ru kako dobiva glasove zahvaljujući tome što u 21. stoljeću ljudima u europskoj zemlji obeća tekuću vodu, kao što to radi Kalmeta u zadarskom zaleđu. Nije im obećao nekakav tehnološki park ili tvornicu. Kvragu, to nije napravio ni u Zadru, gdje se grade uglavnom stanovi i malo što se uopće proizvodi. Zaista, koliko je bijesa još potrebno i dokad ćemo se poigravati vlastitim životom?

tema 4-5

DEKONSTRUKCIJA HOBOTNICE U svom pokajni kom iskazu Usk cionirala zlo ina ka organizacija HDZ-a na elu s Mariom Zubovi em

Sapunar: Kalmeta je z Zubović i Barišić su mu Sapunar je u svome iskazu navodno kazao kako je Mario Zubovi optužio HAC-ove elnike za manjak domoljublja jer posao osiguranja u kompaniji nije dobilo državno Croatia osiguranje, a istaknuo je i da mu je prvi ovjek CO-a Hrvoje Vojkovi kazao kako je Zubovi u vrhu vlasti zadužen za CO i da je o svim važnijim odlukama morao pisati izvješ a za Zubovi a Ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta ne samo da je znao da izvla enje novca iz Hrvatskih autocesta ide preko Fimi medije, nego je i aktivno nagovarao lanove Uprave toga javnog poduze a da poslove daju toj tvrtki, zbog koje su u pritvoru završili njezina vlasnica Nevenka Jurak i bivši prvi ovjek Carinske uprave Mladen Bariši . To je Uskoku izjavio Josip Sapunar, bivši lan Uprave HAC-a. Iz Sapunarovog iskaza Uskoku proizlazi da je Mario Zubovi , bivši politi ki tajnik HDZa i prijatelj tadašnjeg premijera Ive Sanadera na elu pothvata izvla enja novca preko Fimi medije bio nadre en Bariši u i Kalmeti. Sapunarov iskaz pruža uvid u na in funkcioniranja vlasti i opisuje prili no primitivan modus izvla enja novca iz državnih poduze a ucjenama i prijetnjama te pozivom na vjernost vladaju oj stranci koja je izjedna ena s državom, a kontrola cijelog sustava sli nija je mafijaškom na inu rada uz politi ko komesarenje nego poslovanju u državi koja je svih ovih godina bori za ulazak u Europsku uniju. Ostaje otvoreno pitanje zbog ega

IZJAVA JOSIPA SAPUNARA u dokumentu dostupnom izvorima Business.hr-a

O N V I Z U EKSKL Kalmeta nakon ovog iskaza nije pozvan na razgovor u Uskok.

Probna torta Croatera SAPUNAR je bio svjestan da Bariši (gore) odlu uje o njihovim sudbinama, a potvrdu je pronašao u razgovorima s Nevenkom Jurak (dolje), koja je, postupkom kakav rabe tajne policije u diktaturama, u jednom razgovoru spomenula Sapunarova oca, za kojega je rekla da je ve tri puta trebao biti uhi en, te je Sapunaru dala savjet da se i njemu to može dogoditi ako ne bude pametan. Iz toga je Sapunar zaklju io da kontroliraju sve u državi, pa i policijski aparat FOTO CROPIX

Sam Sapunar tvrdi da Uprava i nije imala prostora za odlu ivanje kada je u pitanju izvla enje novca preko Fimi medije, nego je angažiranje te tvrtke bilo nametnuto kako od Bariši a, tako i od Kalmete. Kalmetino nagovaranje traje još od 2005. godine, kada je ministar naložio Sapunaru da primi Nevenku Jurak u prostorije HAC-a. Sam Sapunar tvrdi da nije imao pojma zašto je treba primiti, ali je o ito bez pogovora slušao Kalmetine naloge pa je ministru potvrdno odgovorio na zapovijed, bez suvišnih pitanja. Primivši napokon do tada mu nepoznatu Nevenku Jurak u ured, ova je zatražila da njezinu tvrtku Fimi mediju angažira za objavu godišnjih izvješ a HAC-a, što

je Sapunar ispo etka odbio objasnivši da takvo što HAC nikada nije radio. Takav odgovor iznenadio je Nevenku Jurak, kazuju izvori Business.hr-a. Osim razgovora o izradi izvješ a, Jurak se poželjela angažirati u nabavi boži nih darova za HAC, konkretno torti, a dali su joj prigodno ime Croatera. U naknadnom iskazu pokazat e se kako je pozivanje na domoljublje esto korišteno pri discipliniranju elnih ljudi državnih poduze a u vezi s izvla enjem novca. Sapunar je istražiteljima Uskoka kazao kako je Jurak na traženje poslala jednu probnu tortu kao uzorak koju je na iznena enje HAC-ovaca uredno naplatila 180 kuna. Sapunar tvrdi da je sve njegove nedoumice nakon tog sastanka oko nabave torte riješio Kalmeta, koji mu je kazao da Fimi mediju HAC mora angaži-

business.hr

koku bivĹĄi lan Uprave HAC-a Josip Sapunar objasnio je kako je funkm, a izjavama je teĹĄko optuĹžio i ministra BoĹžidara Kalmetu

Utorak 17/5/2011

znao za Fimi mediju, u bili nadreÄ&#x2018;eni â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

U obra anju nama kao lanovima Uprave HACa, kada smo se naĹĄli u restoranu Baltazar, Mladen BariĹĄi je bio ljut i takvim tonom rekao nam je da traĹži tri stvari. Rekao je da HAC mora raditi s Fimi medijom, da trebamo traĹžiti od HAC-ovih izvo a a da i oni rade s Fimi medijom te da HAC-ovi izvo a i trebaju dati donacije za HDZ putem Fimi medije. Cijelo to vrijeme, dok se jasnim i ljutitim tonom BariĹĄi obra ao meni i Mikuli u, Kalmeta je umirivao BariĹĄi a i brinuo se da netko za susjednim stolom ne bi uo naĹĄ razgovor. itavo to vrijeme vidjelo se da je Kalmeta podre en BariĹĄi u rati za bilo kakav posao. Sapunar je, na sre u njegove karijere, pravilno shvatio taj zahtjev pa je HAC nakon razgovora s Kalmetom naru io 50 komada Croatere. Slijedili su i drugi razgovori o poslovima, pa je tako krajem 2005. ili po etkom 2006. godine Kalmeta pozvao Sapunara i Marija Crnjaka, predsjednika Uprave HAC-a, na druĹženje u zagreba ki restoran Baltazar. Kako Crnjak nije mogao i i, Sapunaru je druĹĄtvo pravio Milivoj Mikuli , tadaĹĄnji lan Uprave HAC-a. Nakon ulaska u restoran, Sapunar je, kaĹžu izvori Business.hra, primijetio kako za jednim stolom sjede Kalmeta i BariĹĄi . Kalmeta je odmah po njihovu dolasku naloĹžio da sjednu za drugi stol, a Stjepka Bobana, tadaĹĄnjeg lana Uprave, koji je tako er doĹĄao u Baltazar, razmjestio je za tre i stol. Nakon ĹĄto su se smjestili, po elo je ono

ĹĄto su elni ljudi HAC-a kasnije, upotrebljavaju i policijski rje nik, prozvali "privo enjem". Naime, za stol u Baltazaru priĹĄli su im Kalmeta i BariĹĄi , a nakon Kalmetina uvoda BariĹĄi je na lanove Uprave HAC-a sasuo ljutitu verbalnu vatru te je zatraĹžio tri stvari: prva se ticala potrebe rada s Fimi medijom, druga da HAC isto zatraĹži od izvo a a, a tre e da svi HAC-ovi izvo a i moraju dati donacije HDZ-u preko Fimi medije.

ViĹĄi drĹžavni interesi

Kako Sapunar objaĹĄnjava istraĹžiteljima, BariĹĄi je vikao, zbog ega ga je Kalmeta ak umirivao brinu i se da njihov razgovor ne uje netko za susjednim stolovima, a Sapunaru se iz cijelog igrokaza u inilo da je Kalmeta ak podre en BariĹĄi u. BariĹĄi se, kako kaĹže Sapunar, sluĹžio prijetnja-

ma pa je spomenuo gubitak posla ako se ne sura uje s Fimi medijom, a u zahtjevu za strana kim doniranjem ak se pozvao na viĹĄe drĹžavne interese. Sapunar je Uskoku kazao kako je bio svjestan toga da BariĹĄi odlu uje o njihovim sudbinama, a potvrdu je pronaĹĄao u kasnijim razgovorima s Nevenkom Jurak koja je, postupkom kakav rabe tajne policije u diktaturama, u jednom razgovoru spomenula Sapunarova oca za kojega je rekla da je ve tri puta trebao biti uhi en te je Sapunaru dala savjet da se i njemu to moĹže dogoditi ako ne bude pametan. Iz toga je Sapunar zaklju io da kontroliraju sve u drĹžavi, pa i policijski aparat. Sli na "privo enja" ponavljat e se joĹĄ mnogo puta kasnije, a Sapunar se posebno sjetio jednog u Ministarstvu mora, prometa i veza, gdje je Uprava HAC-a doĹĄla

ILUSTRACIJA: DAVOR TRGOV EVI

tema 6-7 na sastanak s Kalmetom na njegov poziv. Tu je Kalmeta ponovio zahtjev da HAC mora sura ivati s Fimi medijom. Sapunar se u razdoblju od 2005. do 2009. godine nekoliko puta naĹĄao s BariĹĄi em, koji u nekoliko navrata nije propustio re i da sve poslove s Fimi medijom zna ĹĄef, a Sapunaru nije bilo teĹĄko zaklju iti da misli na bivĹĄeg premijera Ivu Sanadera. Sapunar je 2010. godine primijetio jednu bitnu promjenu: Jurak je izgubila dosadaĹĄnju bahatost i razgovarala je mnogo poniznije nego u prijaĹĄnjim prilikama. Tada je Nevenki Jurak organizirao sastanak s Ivanom Berketom zaduĹženim za financije u Dalekovodu, koji mu je kasnije rekao da je Jurak ak Dalekovodu vratila dio novca koji je pla en za otvaranje dionice Ĺ˝upanja - Lipovac. TroĹĄkovi sve anosti otvaranja uredno su se prebacivali na izvo a e, pa je tako otvaranje dionice akovo - Sredanci preba eno na tvrtku Hidroelektra niskogradnja, dok je Zagorje Tehnobeton doniralo dio novca za potrebe HDZ-a.

Nikome u cijelom tom sustavu nije bilo udno ĹĄto je sve tehni ke detalje oko proslave dogovarao sam predsjednik Uprave Mario Crnjak unato tome ĹĄto HAC ima poseban Odjel za odnose s javnoĹĄ u i marketing. Crnjak je imao vremena baviti se i detaljima sve anosti proglaĹĄenja tunela Brinje najsigurnijim tunelom u Europi, kao i poslovima poput onoga u vezi s izradom monografije.

Ĺ˝uĹžuli smijenili Mikuli a

Sapunar u iskazu objaĹĄnjava kako je namjeĹĄtanje natje aja za Fimi mediju uvijek bilo identi no: Uprava bi naloĹžila sluĹžbama zaduĹženima za odnose s javnoĹĄ u da stupe u kontakt s Fimi medijom te da se dogovore koji je na in najpogodniji za tu marketinĹĄku ku u kako bi dobila poslove u vezi s pozivnim natje ajima. Nakon toga bi se pozivala odabrana druĹĄtva, a Sapunar kaĹže da ne zna koja su u pitanju, pokraj kojih bi Fimi media redovito ispadala najpovoljniji ponu a . Sapunar se dotaknuo i potresa u HAC-u 2006. goMARIO CRNJAK, nekadaĹĄnji elnik HAC-a, osobno se bavio tehni kim detaljima otvaranja dionice akovo Sredanci, a otkriveno je kako su se troĹĄkovi otvaranja prebacili na tvrtku Hidroelektra niskogradnja, koja je bila HAC-ov izvo a

Zubar koji ulijeva strah rijeÄ?i Sapunar je vrlo zanimljivu opservaciju dao o saborskom zastupniku Mariju Zubovi u, jednom od nekadaĹĄnjih najbliĹžih suradnika bivĹĄega premijera Ive Sanadera. Naime, Sapunar je istaknuo kako smatra da je Zubovi bio i iznad ministra Kalmete, ali i iznad svemo noga Mladena BariĹĄi a. Zubovi je Sapunara "oprao" u razgovoru oko Croatia osiguranja u srediĹĄnjici zagreba koga HDZ-a u Gunduli evoj ulici spo itavaju i mu, me u ostalim, i manjak domoljublja. Sapunar je kazao kako je Zubovi tom prilikom verbalno bio vrlo neugodan, a ini se kako to nije bio izoliran slu aj. Naime, ini se kako je samozatajni zubar Zubovi ina e vrlo odrjeĹĄit kada je rije o prodikama u bilo kojoj prilici. Tako ga je javni biljeĹžnik iz Supetra Ervin Kuzmani opisao kao vrlo agresivnog i bahatog. Naime, jedini bra ki javni biljeĹžnik imao je "posla" s njime po pitanju zemljiĹĄta u Murvici na juĹžnom dijelu Bra a. Radilo se o zemljiĹĄtu pokojne mjeĹĄtanke Danice Ĺ˝uljevi , od ijih je nasljednika Zubovi kupio parcele. No utvrdilo se da na ze-

MARIO ZUBOVI javnom biljeĹžniku na Bra u Ervinu Kuzmani u verbalno je prijetio i kazao kako ima USKOK i Baji a u malom prstu

mljiĹĄtu postoji "plomba" jer je sestra pokojnice An elka zaklju ila ugovor o uzdrĹžavanju s Op inom Bol po kojem nakon smrti lokalnoj zajednici ostavlja svoj dvotre inski udjel na svim zemljiĹĄtima koje su ona i sestra naslijedile od roditelja. Budu i da je upravo Kuzmani ovjerio potpis An elke Ĺ˝uljevi i lokalnih vlasti, Zubovi ga je posjetio kako bi mu "objasnio" da treba pobiti tu ovjeru koja smeta njegovim planovima.

"PonaĹĄao se agresivno i bahato te mi je kazao da sam izvrĹĄio jednu ovjeru koja smeta njegovim poslovnim planovima, koju treba pobiti, da me ima u ĹĄaci i da mi je jedini izlaz suradnja s njim. ZatraĹžio je da mu iz arhiva predam tu ispravu, ĹĄto sam odbio pozivaju i se na zakon i biljeĹžni ku tajnu, a za prijetnju i poziv na suradnju odgovorio sam da u se praviti da ih nisam ni uo. Drugi put Zubovi mi je doĹĄao u rujnu 2009. godine i ponovno zatraĹžio

PRUĹ˝ALA OTPOR

TraĹžili smjenu Alenke Du i Nevenka Jurak i Mladen BariĹĄi bili su nezadovoljni Alenkom Du i , voditeljicom Odjela za poslovne komunikacije u HAC-u. Ona je u HAC doĹĄla 2002. godine, a nakon dolaska HDZ-a na vlast trebala je biti smijenjena zbog navodnih bliskih veza s Radimirom a i em. Josip Sapunar tvrdi da je on inzistirao da ostane raditi u HAC-u nakon promjene vlasti. Ona je u okviru svojih poslova bila zaduĹžena za organizaciju svih sve anosti otvaranja pojedinih dionica, po etka i za-

dine, kada je smijenjen Milivoj Mikuli , ĹĄto povezuje sa Skladgradnjom bra e Ĺ˝uĹžul kojoj Mikuli o ito nije odgovarao. Tih ga je dana, naime, nazvao mini-

vrĹĄetka radova. Nevenka Jurak se poĹžalila Mariju Crnjaku na nekooperativnost Alenke Du i , a sli no je nezadovoljstvo izraĹžavao i Mladen BariĹĄi , koji je traĹžio njezinu smjenu. Nakon tih upozorenja, kako se Sapunar izrazio, poslovi organizacije svih sve anosti u HAC-u preneseni su na radno mjesto na kojemu je radila Daria Petrovi u Odjelu za tehni ku regulativu i tehnologiju. Time je rijeĹĄen problem Alenke Du i , rekao je Sapunar.

star Kalmeta da ga priupita o jednom slu aju za koji se zanima Mario Zubovi . Njega je zanimalo zaĹĄto ta osiguravaju a ku a nije dobila posao osiguranja u HAC-u,

a nije ga zadovoljio odgovor da je posao dobila najjeftinija ponuda u koju nije spadala ona CO-a pa je Sapunar morao Kalmeti proslijediti kompletnu dokumenta-

OGLAS

ima, a ne bušilicom

moju suradnju uz prijetnju: 'Imam Bajića i Uskok u malom prstu!' Nakon što sam opet odbio suradnju, kazao mi je da sam loše odlučio, da ću morati s tim živjeti i da će moj sljedeći razgovor o toj temi biti s Uskokom, što se i ostvarilo", prisjeća se Kuzmanić svoga susreta s tada očito vrlo moćnim Zubovićem. Incident na rubu tučnjave Zubović je imao s djelatnikom zagrebačke komunalne tvrtke Zagrebparking kada se početkom 2009. ciju vezanu uz natječaj, uz objašnjenje da tako traži Zubović, zbog čega je Sapunar stekao dojam da je Zubović nadređen i Kalmeti i Barišiću. U nešto kasnijem razgovoru s Hrvojem Vojkovićem, tadašnjim predsjednikom Uprave CO-a, doznao je da je Zubović u vrhu vlasti zadužen za CO i da je Vojković o svim važnijim odlukama morao pisati izvješća za Zubovića. Sapunar je nakon toga brzo zatražio sastanak sa Zubovićem, koji ga je primio u prostorijama glavnog odbora HDZ-a u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici, gdje je, kako je rekao, 45 minuta slušao Zubovićeve pro-

naljutio jer su mu htjeli "paukom" podignuti auto. Jedan od radnika tvrdio je da ga je Zubović fizički napao i prijetio mu, dok je saborski zastupnik kazao kako je taj djelatnik njega vrijeđao te ga je stoga primio za jaknu. Inače, poznat kao zubar za elitu, Zubović svoj politički uspon duguje svome osobnome prijatelju Ivi Sanaderu koji je u njega imao veliko povjerenje pa je tako, navodi Sapunar, bio zadužen od "vrha vlasti" da pazi na poslovanje Croatia osiguranja. Zubovićev otac bio je pak vlasnik sada već legendarnog broda Malo vitra kojim su Sanader, njegova obitelj i stranački moćnici išli na krstarenja. Njegova vjernost Sanaderu bila je apsolutna, što ga je na kraju i stajalo političkih pozicija u Saboru i stranci. Nakon neuspješnog Sanaderova unutarstranačkog puča upravo je Zubović bio prozvan kao jedan od njegovih organizatora pa je stoga smijenjen s pozicije političkog tajnika HDZ-a te s mjesta predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku i mjesta predsjednika Izaslanstva Hrvatskog sabora u Zajedničkom parlamentarnom odboru RH - Europske unije. B.hr dike o domoljublju. Nakon toga je otišao Barišiću da mu ispriča situaciju sa Zubovićem, a Barišić ga je napao pitanjem zašto se svaki tjedan u restoranu na Varaždin Bregu nalazi s Radimirom Čačićem, što je Sapunar demantirao. Takvi sastanci za Sapunara su napokon završili u studenome 2010. godine, kada je uhićen zajedno s cijelim tadašnjim vrhom HAC-a nakon što je otkriveno kako je Fimi media preko HACa izvukla oko 26 milijuna kuna. Ni Kalmeta ni Zubović nisu bili dostupni za komentar Sapunarovih optužbi. Ante Pavić

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 17/5/2011

ŠKVEROVI

Sindikati pritišću Vladu HUS je zatražio hitan sastanak s ministrom Popijačem, a sindikalni čelnici Brodosplita pozvali su Vladu da u četvrtak potpiše suglasnost za gradnju četiriju brodova Nezadovoljni onime što se zbiva u domaćoj brodogradnji, sindikalci su jučer bili izrazito aktivni u upućivanju zahtjeva Vladi. Hrvatska udruga sindikata (HUS) zatražila je hitan sastanak s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem zbog stanja u brodogradilištima. HUS predlaže sazivanje sastanka s predstavnicima svih sindikata koji djeluju u brodogradnji zbog preduge privatizacije Brodosplita i neizvjesnosti oko održivosti planova restrukturiranja Brodotrogira, Kraljevice i 3. maja. I sindikalni čelnici Brodosplita pozvali su Vladu da na sjednici u četvrtak potpiše suglasnost za gradnju četiriju brodova koji će im otvoriti vrata daljnjim poslovima. "Ugovori za gradnju brodova postoje, usvojeni su na NO-u Brodosplita, limovi i materijali su tu. Čekamo početak gradnje, a to ne možemo bez Vlade koja mora potpisati suglasnost ", istaknuo je predsjednik Nezavisnog sindikata Brodosplita Zvonko Šegvić. On je kazao kako postoje i narudžbe za Jadroplov te za gradnju dvaju kruzera koji već deset mjeseci "čekaju" u Ministarstvu gospodarstva. H

ZLATNI INDEKS

Studenti nagradili Holcim, HPB, Plivu... Zagreb. Prvi su put studenti u Hrvatskoj dodijelili nagradu poduzećima za aktivno sudjelovanje u studentskom životu. Riječ je o nagradi Zlatni indeks 2010. koju su u ponedjeljak dodijelile studentske udruge Zagrebačkog sveučilišta pod organizacijom udruge eStudent. Uručeno je 13 nagrada u pet kategorija poduzećima koja su

u 2010. najviše ulagala u studente putem stipendija i praksi, te ulaganja u studentske projekte i udruge, a nagradu su dobila i poduzeća koja imaju najbolji imidž prema percepciji studenata. Za ulaganje u studentske udruge i projekte u kategoriji malih i srednjih poduzeća nagradu je odnio Holcim Hrvatska, u kategoriji velikih mješovitih poduzeća Hrvatska poštanska banka (HPB), a među velikim privatnim poduzećima Coca-Cola HBC Hrvatska. U dodjeli stipendija najaktivniji su bili Renoprom i Ina,

a na projektima u organizaciji studenata najviše su sudjelovali Euro-UNIT i Coca-Cola HBC Hrvatska. Za studentske prakse Zlatni indeksi su dodijeljeni poduzećima Ernst & Young, HPB-u i Ericssonu Nikoli Tesli. Nagradu za najbolji imidž prema percepciji studenata odnijeli su Henkel Croatia, Ina i Ericsson Nikola Tesla, a istraživanje je provedeno na pet najvećih fakulteta na uzorku od 511 studenata. "Ovu kategoriju relativno je teško definirati pa smo je definirali na način da su studen-

ti ocjenjivali imidž iz svoje perspektive. Stipendiranje studenata, zapošljavanje nakon fakulteta i uključivanje u studentske projekte kriteriji su za najbolji imidž“, izjavila je direktorica Nevenka Hendrih, direktorica Hendal Market Researcha, koji je proveo istraživanje. Grand prix nagrade uručene su poduzećima koja su najviše nagrađivana, a to su Ina, HPB, Coca-Cola i Ericsson Nikola Tesla, dok su posebne nagrade žirija pripale Kolektivi web, Jadranskom naftovodu i Plivi Hrvatska. I. B.

Pliva otpremila 40 tona lijekova u Ameriku TERET OD 4,8 MIL. USD Posebnim zrakoplovom iz Zagreba je u Philadelphiju najveća domaća farmaceutska tvrtka poslala gotove lijekove koji tijekom cijelog procesa isporuke moraju biti u strogo kontroliranim uvjetima

ceutskoj kompaniji. Tom isporukom gotovih lijekova ostvaruje se najavljeni trend rasta izvoza u SAD, za čiju je realizaciju u prošloj godini premijerka Kosor nedavno Plivi kao najvećem izvozniku u SAD uručila nagradu "Ron Brown".

Kemija u Savskom Marofu

MATKO BOLANčA, predsjednik Uprave Plive, zahvalio je Zračnoj luci Zagreb koja je bila kooperativna u ovom specifičnom tehnološkom procesu prihvata i otpreme arhiva business.hr

Iz Zagreba je u Philadelphiju jučer poletio izvanredan teretni zrakoplov sa 40-ak tona Plivinih lijekova namijenjenih tržištu SAD-a, unajmljen isključivo za realizaciju tog projekta. Vrijednost pošiljke procjenjuje se na oko 4,8 milijuna dolara, poručuju iz Plive. Ovo je prvi put da se lijekovi tako otpremaju u SAD, a za taj način transporta Pliva se odlučila zato što je riječ o gotovim lijekovima

koji tijekom cijelog procesa isporuke moraju biti u strogo kontroliranim uvjetima, poglavito u pogledu zadanog temperaturnog režima, kao i zbog toga što iz Hrvatske za Philadelphiju nema izravnih letova.

Nagrada 'Ron Brown'

Danas je SAD, pored Rusije i Hrvatske, Plivino najveće tržište na koje je prošle godine izvezla lijekova u vrijednosti od pola milijarde kuna, dok je

plan za 2011. godinu 80 posto veći i dosegnut će gotovo milijardu kuna. U sljedeće dvije godine očekuje se daljnji porast izvoza prema SAD-u, najavljuju u Plivi. Činjenica da Pliva iz godine u godinu povećava svoj izvoz, i to na najzahtjevnije i najveće farmaceutsko tržište u svijetu, tržište SAD-a, dovoljno govori o visokoj razini kvalitete Plivinih proizvoda i njezinoj konkurentnosti, napomenuli su u toj farma-

"Cijeli postupak vrlo je kompleksan i podrazumijeva tehnološki zahtjevna i inovativna rješenja. Zadovoljni smo što smo u Zračnoj luci Zagreb našli kvalitetnog sugovornika koji će nam, uz ostale važne sudionike u ovom specifičnom tehnološkom procesu prihvata i otpreme, osigurati sigurno i kvalitetno postupanje s tim osjetljivim proizvodima i omogućiti da oni u strogo kontroliranim uvjetima stignu do odredišta i krajnjih korisnika", istaknuo je Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive, komentirajući prvu takvu pošiljku lijekova za Ameriku. U sljedeće tri godine Pliva će investirati 120 milijuna dolara u izgradnju nove tvornice aktivne kemijske supstancije, takozvanu kemiju u Savskom Marofu, te u povećanje proizvodnih pogona u Zagrebu. Plan je dosegnuti proizvodnju od 6 milijardi tableta godišnje, što bi dodatno ojačalo izvozni potencijal tvrtke i njezinu poziciju na inozemnom tržištu. Irena Habjanec

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 17/5/2011

INFLACIJA

U travnju usporio rast cijena

Zagreb. Godišnji rast potrošačkih cijena u travnju je blago usporio u usporedbi s ožujkom te je iznosio 2,4 posto, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Analitičari Raiffeisen Consultinga ističu kako kretanje potrošačkih cijena u travnju pokazuje da slaba domaća potrošnja i dalje

stvara vrlo blage inflatorne pritiske. Glavni generator inflatornih pritisaka jest rast cijena sirove nafte na svjetskim tržištima i njihovo prelijevanje na domaće gospodarstvo. Isključi li se energija i prehrana, indeks je na godišnjoj razini porastao 0,6 posto. U odnosu na ožujak potrošačke su cijene porasle 0,2 posto, a mjesečnom su rastu najviše pridonijeli rast cijena odjeće i obuće 3,5 posto te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva 0,5 posto. M. P.

Prije će Arget Nacional napustilo u Europi nego 30-ak djelatnika, PRELAZE U BUSINESS MEDIA GRUPU

kreće tjednik Aktual Kao razlog odlaska navode neprofesionalnost novoga većinskog vlasnika Nacionala i NCL Media grupe Haralda von Seefrieda Nezadovoljno načinom na koji novi većinski vlasnik Harald von Seefried upravlja Nacionalom i NCL Media grupom, tridesetak zaposlenika odlučilo je napustiti tvrtku i pokrenuti novi tjednik, u sklopu Business Media grupe.

Nezadovoljni Upravom

"Novine su odraz svjetonazora, a naš očito nije istovjetan svjetonazoru naših navodnih većinskih vlasnika. Iz moralnih razloga ne želimo nastaviti suradnju", izjavio je sada već bivši novinar Nacionala Berislav Jelinić. Kao glavni razlog odlaska novinari i drugi suradnici navode neprofesionalnost Haralda von Seefrieda i njegova sina i novoimenovanoga predsjednika Uprave Moritza von Seefrieda. Prema glasinama, Harald von Seefried tvrtku je kupio iz sumnjivih razloga, a ne s ciljem razvijanja novinskih poslova. Bivši Nacionalovi novinari tvrde da o novinskom biznisu ne

››

Za nas ovo nije bila laka odluka, ali to je jedino časno rješenje BERISLAV JELINIć, bivši novinar Nacionala

zna ništa. Krajnje su nezadovoljni i načinom ponašanja vlasnika prema zaposlenicima, opisuju ga kao arogantan, podcjenjivački i sumnjičav, a navode i nepostojanje ikakve želje za suradnjom s manjinskim vlasnicima. Najbolji pokazatelj toga, ističu, otkaz je sestri ubijenog osnivača i glavnog urednika Nacionala Ive Pukanića, i to prvog dana kada su stupili u tvrtku. U prosincu 2010., kada je von Seefried postao vlasnik, Nacional ga je opisivao kao vlasnika nekoliko uspješnih kompanija. Riječ je o konzultantu koji se primarno bavi savjetovanjem kod preuzimanja i spajanja tvrtki. Media Holding osnovao je 2005., a glavni biznis mu je konzultantska tvrtka Adlitz

koja pruža pravne savjete.

Glavni urednik tajna

Business.hr tako će u novom tjedniku dobiti medijskoga partnera jer su njegovi suvlasnici Andrija Kević i Mujo Selimović, ujedno i financijeri novog tjednika Aktual. Jelinić tvrdi da je riječ o političkom tjedniku čija je tendencija zamijeniti sve druge tjednike, pokretanje planiraju u skorom roku, a ime tjednika i glavnog urednika zasad će ostati tajna. "Vrlo brzo izlazimo, a po sadržaju, formi i kvaliteti namjeravamo postati tržišni lider. Za nas ovo nije bila laka odluka, ali to je jedino časno rješenje", zaključio je Jelinić. Iva Bikanec

ZA DVIJE GODINE PRVI Atlanticova ambicija je da Argeta postane najprodavanija robna marka paštete u Europi i druga u Hrvatskoj U Drogi Kolinskoj, koja je od prošle godine u vlasništvu Atlantic grupe Emila Tedeschija, uvjereni su da će njihovi intenzivni pregovori s Ivicom Todorićem uroditi plodom te da će se Drogini proizvodi, Argeta pašteta i Barcaffe, do kraja godine naći na Konzumovim policama. To je novinarima u Izoli potvrdio Srećko Nakić, predsjednik Uprave Droge Kolinske. Konzum je, naime, jedini trgovački lanac u regiji u koji se proizvodi Droge Kolinske nisu uspjeli probiti. "S Konzumom radimo na svim tržištima. Sa svim robama prisutni smo u svim trgovačkim lancima u regiji osim u Konzumu s Argetom i Barcaffeom. Naši se proizvodi prodaju u Konzumu u BiH i u Srbiji u Ideji, a nadamo se da će i u Hrvatskoj situacija do kraja godine biti riješena tako da i mi budemo u Konzumu", kazao je Nakić. U Hrvatskoj je Argeta na trećeme mjestu po prodaji, iza Gavrilovićevih i proizvoda PIK Vrbovca. Kako ističu u Drogi, prije će Argeta osvo-

jiti Europu i postati broj jedan na kontinentu nego u svojem istočnom susjedstvu. "Blizu smo toga da budemo broj jedan u Europi. Za godinu, najkasnije dvije, to ćemo sigurno biti", uvjeren je Tomaž Arh, izvršni direktor poslovne jedinice delikatesnih namaza za Argetu.

Najbolji u Austriji

Zanimljivo je da je Argeta druga po prodaji pašteta u Austriji i Švicarskoj, gdje čini 21 odnosno 19 posto tržišta, a to joj je uspjelo u pet godina otkako se pojavila u tim zemljama. U Hrvatskoj Drogina pašteta ima tržišni udjel od 14 posto, dok u BiH i Makedoniji drži prvo mjesto sa 50 odnosno 39 posto tržišta. Dolazak u Konzum odmah bi ih "prebacio" na drugu poziciju, ali da bi bili broj jedan, potrebno je puno više marketinga i rada s potrošačima. Argeta je skuplja od svojih konkurenata, a u Drogi Kolinskoj naglašavaju kako, s obzirom na to da nemaju mesnu industriju, kupuju finalni proizvod pa njihovi proizvodi nisu "sa-

brOjkA

hrvatskih tvrtki i dvije udruge predstavit će se na Međunarodnom sajmu vina i jakih alkoholnih pića u Londonu od 17. do 19. svibnja

HOĆE PLAĆE

Štrajk radnika Dalmacijavina Split. U Dalmacijavinu jučer je počeo štrajk radnika zbog neisplate tri posljednje plaće. Štrajkat će sve dok novac ne sjedne na račune, izjavio je predstavnik Nezavisnog sindikata Lukica Bucat. Preseljenje na novu lokaciju odgođeno je za mjesec dana, kazao je Bucat, koji vjeruje da će se do 17. lipnja, kada istječe rok za podnošenje ponuda, ipak pojaviti kupac za Dalmacijavino. H

eta biti broj 1 o u Hrvatskoj brOjkA

60 SNIMIO HRVOJE DOMINIĆ

milijuna eura prihoda od prodaje Argete ove godine očekuju u Drogi Kolinskoj

››

Intenzivni pregovori, koje s Ivicom Todorićem vode čelni ljudi Atlantic grupe, trebali bi uroditi vraćanjem Barcaffea i pašteta Argeta na police Konzuma SrEĆkO NAkiĆ, predsjednik Uprave Droge Kolinske

stavljeni" od ostataka.

Prostor za rast

Ove se godine od Argete očekuje 60 milijuna eura prihoda, od čega se 25 posto ostvari na tržištu BiH, a primjerice u Hrvatskoj samo pet posto. Od ukupnih prihoda 30 posto prikupi se izvan regije, a najviše u Austriji, Švicarskoj i Njemačkoj. U Drogi "targetiraju" i Bugarsku, Rumunjsku te Španjolsku, gdje oče-

kuju još veću prodaju. "Od svih tržišta u Hrvatskoj vidimo prostor za najveći rast, ali ne oslanjamo se samo na Hrvatsku", istaknuo je Nakić. Prošle je godine proizvedeno 11.000 tona Argeta paštete, što je 20 puta više nego 1992. godine. Dvije tvornice, u slovenskoj Izoli i Hadžićima, rade sa 60 posto kapaciteta i mogu zadovoljiti planove rasta u sljedećih nekoliko godina. Nevenka Cuglin

OGLAS

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 17/5/2011

GEOINFORMATIKA

Gisdati posao u Albaniji od 400.000 eura

Zagreb. Zagrebačka i tiranska podružnica GDi Gisdata grupe s partnerom CCSom iz Tirane potpisala je novi ugovor i počela izradu 400.000 eura vrijednoga informacijskog sustava za središnji registar prirodnih resursa i upravljanja njima tijekom koncesija za mineralne sirovine, naftu, plin

TWINNING PROJEKT

Poreznicima 224,5 tisuća eura za borbu protiv korupcije Projekt je podijeljen u pet faza, među ostalim, izradit će se smjernice za borbu protiv korupcije, provesti stručna usavršavanja i obuka te istrage antikorupcijskih tijela "Ovo je jedan od najvažnijih projekata koji jača kontrolu i red u Poreznoj upravi, ali i važan korak u prilagodbi stečevinama Europske unije“, kazao je jučer ravnatelj Porezne uprave Ivica Mladineo na predstavljanju IPA 2008 twining light projekta "Jačanje Porezne uprave u borbi protiv korupcije“. Projekt vrijedan 224,5 tisuća eura, koji počinje sljedećeg tjedna i trajat će šest mjeseci, predstavili su delegacija EU i Ministarstvo financija, a cilj mu je jačanje odgovornosti i transparentnosti rada Porezne uprave te podizanje učinkovitosti u otkrivanju i progonu korupcijskih djela. Prvi tajnik Delegacije Europske unije u Hrvatskoj Jean-Marie Moreau istaknuo je kako su ciljevi projekta transparentnost, integritet i vladavina prava te ustvrdio kako je u Hrvatskoj posljednjih godina pojačan interes javnosti za problem korupcije. Ocijenio je da će projekt biti važan za poboljšanje

učinkovitosti poreznog sustava. Austrijski veleposlanik Jan Kickert kazao je kako je premijerka Jadranka Kosor na sastanku održanom u petak uvjerila veleposlanike da zaključenje pregovora i zatvaranje 23. poglavlja neće označiti kraj hrvatskih nastojanja na području korupcije. On je ustvrdio da Austrija podupire Hrvatsku u zadnjim etapama pristupnog maratona te se nada da ćemo završiti pregovore u lipnju. Jedan od zanimljivijih dijelova projekta, koji se provodi uz pomoć Agencije za europske integracije i gospodarski razvoj u sklopu austrijskog Federalnog ministarstva financija, bit će i izrada smjernica za obradu prigovora i pritužbi koje Porezna uprava dobiva od građana i javnosti. Projekt je inače podijeljen u pet faza. U prvoj se predviđa analiza nedostataka i potreba postojećeg sustava borbe protiv korupcije, u drugoj će se predložiti program suzbijanja korupcije i akcijski plan. Uz navedeno izradit će se i smjernice za borbu protiv korupcije, provesti stručna usavršavanja i obuka te istrage antikorupcijskih tijela.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

i energetske izvore za cijelo područje Albanije. Sustav će pomoći u provođenju analize i uvođenju mogućnosti izdavanja određenih tipova koncesija, od vođenja natječaja, ugovaranja i kontinuirane naplate, do praćenja stanja na terenu putem inspekcije koja će provjeravati odvija li se sve u skladu s izdanom koncesijom i interesima države. GDi Gisdata projekt je dobila na nedavnom natječaju, a izvodi se u suradnji sa CCSom iz Tirane. D. T.

bROJKA

IT RJEŠENJA

7,3

InfoDom za Elektroprivredu Crne Gore

posto smanjena je u odnosu na ožujak nezaposlenost u Virovitičko-podravskoj županiji krajem travnja, kada je evidentirana 9291 nezaposlena osoba

Zagreb. U Elektroprivredi Crne Gore zagrebačka tvrtka InfoDom implementirala je poslovno informacijski sustav Oracle eBusiness Suite. Riječ je o poslovno-administrativnoj platformi koja uključuje sustav za upravljanje poslovnim procesima, uredskim poslovanjem i digitalnom arhivom sa sustavom za dokumentiranje. D. T.

Odzvonilo last minuteu na Jadranu PROMJENA TRENDA Većina smještajnih kapaciteta na Jadranu ove godine bit će bukirana u first minuteu i neće puno toga ostati za ponudu u posljednji tren, smatraju u putničkoj agenciji Atlas

foto keber/cropix

dogaaji

MIslAv vEsElICA, izvršni direktor u Atlas Airtoursu

Prodaja aranžmana na Jadranu u prva četiri mjeseca ove godine u putničkoj agenciji Atlas bilježi rast od 25 posto. Na temelju toga u toj članici grupacije Adriatica.net prognoziraju kako će većina smještajnih kapaciteta na Jadranu ove godine biti bukirana u first minuteu i da neće puno toga ostati za ponudu u posljednji tren. S druge strane, interes domaćih gostiju za first minute ponudu ove je godine još slabiji nego lani upravo zato što su se posljednjih godina svi naviknuli čekati drastična sniženja u last minute ponudi.

Oporavak tržišta

"Dok je u first minute ponudi popust išao do 15 posto, u last minuteu je prijašnjih godina

bilo akcija i do 50 posto. Posljednjih je godina zbog krize bio pojačan trend last minutea, ali se sad trendovi mijenjaju jer se oporavlja stanje na našim glavnim emitivnim tržištima. Uz aktualne prodajne smjerove, last minute neće ni biti moguć, osim u manjoj mjeri i temeljen na vrlo oskudnoj ponudi", poručio je Mislav Veselica, izvršni direktor u Atlas Airtoursu. U Atlasu su predstavili ovogodišnji katalog za Jadran koji nudi 240 smještajnih objekata na 92 destinacije od Umaga do Budve. Pritom 70-ak posto kapaciteta drži lanjske cijene, a ostali su podignuli cijene desetak posto. Na pitanje zašto su aranžmani za Jadran koji se, primjerice, prodaju u nje-

mačkom TUI-ju povoljniji od cijena hrvatskih touroperatora, Veselica kaže da je to stvar volumena. "Uvjeti nabave uvijek ovise o volumenu. Njemačko je tržište najveće emitivno tržište na svijetu i njihovi touroperatori imaju centraliziranu nabavu. Hotelijeri imaju jasnu sliku kakvu strukturu gostiju žele i s kojih tržišta. Nije sve vezano samo uz cijenu kreveta nego i uz izvanpansionsku potrošnju", objašnjava Veselica.

burgas umjesto Tunisa

Iako se govorilo da se predsezona lošije prodaje, u Atlasu ističu da su za svibanj imali manje akcija i "vatrogasnih" last minute mjera, a lipanj također ide dobro. Oko 80 posto prometa u Atlasu odnosi se upravo na putovanja u Hrvatsku, i to na Jadran. Kad je riječ o putovanjima izvan Hrvatske, ovogodišnje hit-destinacije na Mediteranu su Turska, Grčka i Španjolska. Kao zamjena za povoljnu destinaciju Tunis ističe se Bugarska, i to njezino turističko središte na crnomorskoj obali, Burgas. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

karijere, znanje i posao KAKO ZAPOŠLJAVAMO Praksu pisanih preporuka, koju su u nas donijele internacionalne kompanije, domaće nerado prihvaćaju. Možda i zato što paralelno funkcionira vrsta usmenih preporuka koja ne stavlja naglasak na stručnost, već na socijalnu komponentu. A ta vrsta preporučivanja može doći u obzir jedino uz profesionalnu procjenu kompetencija...

fotolia

Utorak 17/5/2011

U kulturi nepotizma

papir suvišan

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr

Muškarci su u sudačkoj profesiji 2009. češće bili na najvišim položajima, a žene brojnije, pokazuju podaci koje je Državni zavod za statistiku objavio u publikaciji “Žene i muškarci u Hrvatskoj 2011”. Sudaca je u 2009. bilo više na Ustavnom sudu (61,5%), od ukupno 13 sudaca i sutkinja, te neznatno više u Vrhovnom

U statistici nije navedeno koliko je 2009. bilo sudaca i sutkinja među ukupno 1866 zaposlenih u sudačkoj profesiji. No, da su žene tada bile brojnije, može se zaključiti jer ih je u postotcima bilo više od muškaraca na županijskim, trgovačkim, općinskim i prekršajnim sudovima na kojima je radila većina svih sudačkih dužnosnika i dužnosnica, 1812. Od tog broja gotovo polovica sudaca i sutkinja, 852, bilo je zaposleno u općinskim sudovima, 422 u prekršajnim, 398 u županijskim i 140 u trgovačkim sudovima. H

posto u odnosu prema 2008. pao je lani udjel vrhovnih sutkinja. Udjel vrhovnih sutkinja u 2009. bio je 48,8 posto, a 1961. nije bilo nijedne žene

igOr ŽOnja, predsjednik Uprave portala MojPosao

Saša jUrKOVić, direktor portala Posao.hr

ećina hrvatskih poslodavaca još ne traži pisane preporuke prilikom zapošljavanja, u čemu zaostaju za razvijenim zemljama. Stoga ih zaposlenici i ne traže kad mijenjaju posao, a većina poslodavaca ne sjeti se ponuditi ih svom uskoro bivšem zaposleniku. Ponekad poslodavci odbijaju dati preporuku jer žele na svaki način zadržati zaposlenika, ili pak smatraju da nije dovoljno kvalitetan pa ne žele kompromitirati ni sebe ni tog čovjeka. Ipak, preporuke više traže internacionalne kompanije. "U Hrvatskoj postoji praksa davanja i traženja tzv. usmenih preporuka. Naime, kada poslodavac traži nekog stručnjaka, vrlo često će ga tražiti preko svoje mreže poslovnih poznanstava koje profesionalno cijeni, pa tako i njihovo mišljenje o kvalitetnim zaposlenicima", kaže Tanja Pureta, profesorica psihologije, specijalistica industrijske i organizacijske psihologije.

prediktora uspješnosti budućeg zaposlenika upravo njegovo ponašanje kod prijašnjeg poslodavca. "U nas, međutim, postoji još jedna vrsta usmenih preporuka koja ne stavlja naglasak na stručnost, već na socijalnu komponentu. Tako se često događa da se poslodavcu, kada raspiše natječaj za zapošljavanje, javljaju prijatelji i poznanici koji preporučuju svoje prijatelje, rodbinu i susjede jer bi im htjeli pomoći u zapošljavanju iako nemaju osobno iskustvo u radu s njima pa ne mogu objektivno prosuđivati o njihovim profesionalnim kompetencijama. Ta vrsta preporučivanja može doći u obzir samo ako tako preporučeni kandidati prolaze poslodavčevu profesionalnu procjenu kompetencija pa se budući zaposlenik prima na temelju objektivnog udovoljavanja kriterijima za upražnjeno radno mjesto. Nije dobro da ih se zapošljava bez ikakve provjere, jer se na takav način oduzima svaki smisao natječaju, a ljudima šalje poruka da nije važno kakve imaju kompetencije, već koliko su im moćni prijatelji", kaže Pureta. Iz navedenih razloga smatra kako bi bilo najbo-

3,8

arhiva business.hr

Utorak 17/5/2011

Žena više, muškarci na višim pozicijama

sudu (51,2%), od ukupno 41 suca i sutkinje. Sutkinja je pak iste godine bilo više u županijskim sudovima (55,5%), u trgovačkim sudovima 65 posto, općinskim 69,1 posto i prekršajnim sudovima čak 72,3 posto. Iako je 2009. sutkinja županijskih sudova bilo deset posto više nego sudaca, dužnost predsjednika županijskog suda obnašalo je čak 85 posto muškaraca. Žene su iste godine bile brojnije među predsjednicima trgovačkih sudova (53 posto), općinskih (60 posto) i prekršajnih (62 posto).

snimio saša ćetković

SUDSTVO

››

Najbolje bi bilo proširiti praksu davanja pisanih preporuka, no ne treba inzistirati na njoj u svim natječajima Tanja PUreTa, specijalistica industrijske i organizacijske psihologije

snimio hrvoje dominić

anKeTa POrTaLa MOj POSaO

Preporuku nikad nije tražilo 40 posto zaposlenika Četrdeset posto zaposlenih nije nikada tražilo preporuku poslodavca, pokazali su rezultati ankete koju je nedavno proveo portal MojPosao među 304 ispitanika. U najvećem broju slučajeva ti ispitanici tvrde da im preporuka nije trebala, niti ju je potencijalni poslodavac tražio. Teškoća s dobivanjem preporuke imalo je 29 posto ispitanika, koji uglavnom tvrde da su poslodavci bili ljuti ili povrijeđeni nji-

hovim odlaskom pa je to bio glavni razlog zbog kojeg im nisu htjeli dati preporuku, unatoč njihovu dobrom radu. Prilikom dobivanja preporuke 31 posto ispitanika nije imalo problema. Oni ističu da su im poslodavci osigurali preporuke jer je to standard u njihovoj industriji. U nekim su slučajevima poslodavci sami pripremili preporuku, dok su u drugima samo potpisali što su zaposlenici napisali.

Bez kompetencija

To je, ocjenjuje, dobra praksa i ukazuje da su preporuke uistinu potrebne, jer je jedan od najboljih

tiSAK

KnJiGA

Za novog direktora Sektora veleprodaje u Tisku d.d. imenovan je Ante Trutin. U Koncernu Agrokor radi od 2000. godine, i to na području veleprodaje i distribucije. Godine 2004. postao je direktor operativnog poslovanja u poslovnom području veleprodaje i distribucije VELPRO-a, a 2007. postao je Ante trutin, novi direktor direktor sektora istog poslovSektora veleprodaje u Tisku nog područja. B.hr arhiva business.hr

Kad tvrtke posluju tako loše da se neuspjeh može smatrati sigurnim, samo ih promjena smjera poslovanja može vratiti na put učinkovitosti. Predsjednici uprava, izvršni direktori, konzultanti… mogu preobraziti njezinu učinkovitost putem uviđanja temeljnih načela. Recept nude Stuart Slatter i David Lovett u knjizi “Kako svaku

lje proširiti praksu davanja pisanih preporuka, no bio bi pogrešan pristup uvesti je nepromišljeno "na velika vrata" i inzistirati na njoj u svim budućim natječajima za posao jer bi to izazvalo hiperinflaciju nekvalitetnih preporuka, koja bi sigurno dovela do općeg negativnog stava o njima.

osobama s kojima su surađivali i koje su procjenjivale njihov rad", ističe Žonja. "Preporuka je jedan od važnijih elemenata pri donošenju konačne odluke o odabiru zaposlenika. Znalo se dogoditi da se na temelju dobivene preporuke određeni kandidat, bez obzira na činjenicu da je kontakte za provjeru omogućio sam, nije mogao preporučiti poslodavcu", dodaje predsjednik Uprave portala MojPosao.

Trutinu Sektor veleprodaje

telefonska provjera

Igor Žonja, predsjednik Uprave MojPosao, smaOGLAS

Vodič za posrnule tvrtke

tra da je traženje preporuka dobra praksa jer sadrži dodatne informacije koje će pomoći u kvalitetnom odabiru osobe na određeno radno mjesto te navodi kako se ne preporučuje da ljudi sami pišu svoje preporuke i daju ih na potpis poslodavcu. "Bolje agencije, kao i svi odgovorni poslodavci, uglavnom telefonski provjeravaju preporuke, uz obavezan pristanak kandidata, kontaktirajući s

tvrtku izvući iz krize”. Ključ oporavka, tvrde, leži u rigoroznoj dijagnostičkoj procjeni nakon koje je nužno provesti program stabilizacije. Stuart Slatter ima više od 25 godina iskustva u pružanju strateških savjetovanja velikim korporacijama. David Lovett utemeljio je investicijski fond Thames Fund Ltd., zajednički pothvat konzultantske kuće Arthur Andersen i investicijske banke HSBC, s ciljem pružanja inovativnog financiranja dugova. B.hr

Saša Jurković, direktor portala Posao.hr, smatra kako najviše koristi od preporuka imaju mladi zaposlenici, odnosno oni koji nemaju puno radnog iskustva, pa im one pomažu da se izdvoje iz velika broja kandidata.

Korisne u uslugama

Preporuke, objašnjava, nisu najčešće vezane uz sektor ili industriju iako dobro dođu u uslužnim djelatnostima i od njih

KnJiGA Stuarta Slattera i David Lovetta u izdanju Mozaika knjiga arhiva b.hr

posloprimci tih djelatnosti imaju najviše koristi. "Preporučio bih pismene preporuke jer su usmene kompliciranije. Naime, u usmenim preporukama bivši poslodavac može biti spriječen vremenom ili situacijom podijeliti sve pozitivne informacije o zaposleniku, a može se dogoditi i da, svjesno ili nesvjesno, dade negativnu preporuku", objašnjava Jurković. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

KONGRES U VODICAMA > karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 17/5/2011

Kvaliteta prezentirana kroz 61 rad Zagreb. U hotelu Punta u Vodicama ovoga je vikenda održana 11. hrvatska konferencija o kvaliteti i 2. znanstveni skup Hrvatskog društva o kvaliteti pod nazivom "11. inovativna primjena kvalitete". Događaj je održan pod visokim pokroviteljstvom predsjednika

Republike Hrvatske Ive Josipovića uz suorganizaciju Hrvatske gospodarske komore te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, Državnog zavoda za mjeriteljstvo, Hrvatskog zavoda za norme i Hrvatske akreditacijske agencije. Na konferenciji za novinare predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu Božidar Ljubić spomenuo je kako je odaziv sudionika veći nego prošle godine. Naime, u četiri konferencijske dvorane hotela Punta paralelno je prezentiran 61 rad, a predstavljali su ih predavači iz

SURADNJA HOK-a I PRODUKT DIZAJNERA

Dizajneri obrtnicima daju znanje za EU Svrha radionica nastalih u suradnji Hrvatske obrtničke komore i produkt dizajnera okupljenih u ReAktoru jest repozicioniranje obrta u proizvodnu djelatnost s većom dodanom vrijednošću "Obrtnički proizvod koji su oblikovali industrijski dizajneri imat će konkurentsku prednost kad uđemo u Europsku uniju", ocijenio je Vlado Vlašić, vlasnik obrta za proizvodnju kartonske ambalaže Kartonaža Vlašić, koji je bio jedan od sudionika radionice što su je u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom (HOK) održali produkt dizajneri okupljeni u ReAktoru. Vrlo zadovoljan predloženim dizajnerskim rješenjima, Vlašić je najavio suradnju s dizajnerima na redizajnu nekih vlastitih proizvoda u programu koji, među osta-

lim, uključuje arhivske kutije i ambalažu.

Traže se male serije

Pilot radionica naziva Re: Obr(a)t dizajnom, održana u Muzeju suvremene umjetnosti prošloga tjedna, zamišljena je kao prva u nizu serije radionica s ciljem repozicioniranja obrta u proizvodnu djelatnost s većom dodanom vrijednosti primjenom menadžmenta dizajna i inovacije kroz dizajn na postojećoj tehnologiji. Direktorica konzalting tvrtke za menadžment dizajna Narativ i jedna od utemeljitelja ReAktora Tatjana Bartaković pojašnjava kakvu korist dizajn može donijeti obrtu. "Vani je vlada trend zasićenosti industrijskim proizvodima i na tržištu se ukazuje potreba za dizajniranim predmetima ručne izrade koji

››

Prednost obrtničkih proizvoda jest što imaju identitet, unikatnost, a dizajn im omogućuje ulazak u viši razred

TATJANA BARTAKOVIĆ, direktorica konzalting tvrtke za dizajn Nativ i jedna od utemeljiteljica ReAktora snimio s. ćetković

se ne proizvode u velikim serijama, a mogu ih ponuditi manje tvrtke i obrti. Prednost obrtničkih proizvoda jest što imaju identitet, unikatnost, a dizajn im omogućuje ulazak u viši razred", kaže Tatjana Bartaković, koja je, ocjenivši prvu radionicu vrlo uspješnom, objavila kako s HOK-om dogovaraju i sljedeće suradnje.

Proizvod s pričom

U radionici je sudjelovalo 10ak dizajnera koji su nakon upoznavanja s tehnologijom proizvodnje, materijalima i proizvodnim programom obrta predložili smjer razvoj njihovih proizvoda te što se sve od materijala koje koriste može proizvesti. Uz kartonažu Vlašić, sudjelovao je obrt Notos, koji se bavi proizvodnjom namještaja i građevne stolarije od masivnog drveta. Njegovu vlasniku Tomislavu Novoselcu tim dizajnera predložio je da proizvodni program, među ostalim, obogati unikatnim dizajnerskim komadima namještaja poput stola od različitih vrsta drveta. "Definitivno je potrebmo inestirati u dizajn jer proizvod mora imati dobru priču da bi bio konkurentan na tržištu", smatra Novoselec. U obiteljskom obrtu iz Rakitja pet je zaposlenih, a proizvodni program uključuje i ograde za balkone te stepeništa od masivnog drveta. Novoselec priliku za suradnju s dizajnerima vidi upravo u segmentu opreme za eksterijere koje, kako smatra, nema dovoljno u ponudi. M. Podnar

TIHOMIR BABIĆ, predsjednik organizacijskog odbora, te Božidar Ljubić, predsjednik Hrvatskog društva za kvalitetu arhiva business.hr

Sjedinjenih Američkih Država, Portugala, Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine te Srbije. Na konferenciji je bilo riječi i o porastu broja certifikata u Hrvatskoj (ISO 9001, ISO 14000, OHSAS 18000) iako se sustav upravljanja normama ne promjenjuje u potpunosti.

"Hrvatsko društvo za kvalitetu volontersko je društvo, pa je bitno naglasiti kako bez podrške sponzora (Institute for six sigma, Hrvatske gospodarska komora, Ine, Nexe grupe) ne bi moglo obavljati posao koji donosi rezultate već 18 godina", zaključuje Ljubić. B.hr

Na čemu MENADŽMENT ZA POČETNIKE Neuzimanje autoriteta zdravo za gotovo, izgradnja tima a ne prijateljstva i predanosti umjesto poslušnosti samo su neki od savjeta novim menadžerima

ako je dobar menadžment temeljito istražen, a osnovne postavke prihvaćene i poznate, većina novih menadžera postupa pogrešno. Linda Hill, profesorica s Harvard Business Schoola, proučavala je one koji su postali menadžeri prvi put te otkrila najčešće mitove i zablude koji vode pogreškama.

MIT 1

Menadžeri imaju velik autoritet

Novi menadžeri nerijetko s novim poslom i titulom očekuju još više ovlasti i moći. Većina ih, međutim, biva šokirana kad shvati koliko su ograničeni u svom radu. Zapleteni su u mrežu odnosa u kojoj nisu samo podređeni nego i nadređeni, zatim kolege na istim pozicijama te ostali unutar i izvan organizacije, a svi oni postavljaju im nemilosrdne i često konfliktne zahtjeve, piše Linda Hill

SVI ZAHTIJEVAJU Postati menadžer ne znači postati šef već talac, čest je dojam novih menadžera fotolia

u Harvard Businessu. Jedan je lider ustvrdio kako postati menadžer ne znači postati šef već talac. Dok novi menadžeri ne odustanu od mita o moći i ne prepoznaju da moraju pronaći vlastiti put kroz mrežu međuodnosa, vrlo vjerojatno će se susretati s frustracijama i neuspjehom.

MIT 2

Autoritet proizlazi iz pozicije

Novi menadžeri često misle da se autoritet podra-

AGRO ARCA

Hrvatske, Udruga inovatora Hrvatske i HGK. Okupili su se ondje uz ostale inovatori iz nekoliko zemalja, a cilj je bilo povezivanje izlagača s potencijalnim partnerima u gospodarstvu, ali i savjetovanju iz susjednih nam zemalja o mogućnostima Međunarodna konferencija korištenja europskih fondova u Europski dani agro i eko inovapodručju ekoinovacija. Istaknucija bila je središnje događanje Međunarodnoga sajma inovacija, to je da su uvođenjem ARKOD eko ideja, proizvoda i tehnologija sustava krajem ožujka hrvatski u poljoprivrednoj i prehrambenoj poljoprivrednici uvedeni u program EU prijave, nadzora, industriji AGRO ARCA 2011., potpora i digitalnog popisa svih koji je nedavno u Slatini okupio obradivih površina. Državni taj220 izlagača. Organizirali su ga nik u Ministarstvu poljoprivrede Europska poduzetnička mreže

Praksom susjeda do EU fondova za ekoinovacije

Stjepan Mikolčić ustvrdio je tom prigodom da je ova godina godina izlaska iz krize: "Morali smo uskladiti zakonodavstvo i institucionalno se prilagoditi, a jedan od najvećih iskoraka jest naša Agencija za plaćanje preko koje ćemo administrirati novac iz EU namijenjen našoj poljoprivredi". Za prilagodbu domaćih subjekata u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji do ulaska u EU namijenjeno je oko 170 milijuna eura iz fonda IPARD. Četverodnevna konferencija imala je dvije paralelne plenarne sekcije

posvećene agroinovacijama te eko inovacijama i obnovljivim izvorima energije. Predstavila je naprednu tehnologiju u poljoprivrednoj proizvodnji, primjer dobre prakse upravljanja prirodnim resursima, te ulogu paralelnih aktivnosti u promicanju poljoprivredne proizvodnje i obrazovanja. Nagrađeni su Dmitry Usanov, Alexander Skripal, Anatoly Vagarin, Boris Korotin, Vladimir Feklistov i njihovi suradnici s Državnog sveučilišta Saratov u Rusiji za kompleks za testiranje vodenog medija. B.hr

StjepAn MikOlčić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede arhiva b.hr

padaju mladi lavovi? Mit 3

Mit 5

Novi menadžeri nesigurni u svoju ulogu, pogotovo u ranim danima, od svojih podređenih često traže apsolutno udovoljavanje i suglasnost, no vremenom shvate da to nije isto što i predanost. Ako ljudi nisu predani, ne preuzimaju inicijativu, a tada menadžer ne može efektivno delegirati zadatke. Menadžerima bi izazov trebao biti razvijanje jakog osjećaja zajedničke predanosti zadanim ciljevima, a ne slijepo pridržavanje uputa.

Težak je zadatak brinuti se o tome da se svi poslovi odvijaju glatko. Novim menadžerima to može oduzeti sve vrijeme i energiju.

Menadžeri moraju ima- Moraju osigurati ti apsolutnu kontrolu da stvari teku glatko

zumijeva s njihovom titulom i pozicijom. Brzo, međutim, nauče da direktne naredbe ne nailaze na odgovor. Što je podređeni talentiraniji, manje je vjerojatno da će jednostavno slijediti odredbe. Vremenom dobri menadžeri shvate da moraju zaslužiti poštovanje i povjerenje svojih podređenih kako bi mogli izgraditi svoj autoritet. Prije nego što ih podređeni počnu slijediti, moraju im pokazati svoj karakter, stručnost i sposobnosti.

Mit 4

Moraju izgraditi dobre individualne odnose

Linda Hill navodi da se menadžeri moraju usmjeriti na izgradnju tima, a ne na prijateljstvo. Kada se novi menadžeri fokusiraju samo na izgradnju odnosa jedan na jedan, zanemaruju temeljne aspekte učinkovita leadershipa. Treba upregnuti kolektivnu moć grupe kako bi se poboljšalo individualno postignuće, ali i predanost.

OGLAS

Ako je to sve čime se bave, riječ je o velikoj pogreški. "Novi menadžeri odgovorni su za poticanje promjena koje će poboljšati rad njihove grupe. Često to podrazumijeva izazivanje organizacijskih proce-

sa i struktura koje su iznad ili ispod njihova područja formalne ovlasti. Tek kad shvate taj dio posla, mogu se ozbiljno pozabaviti svoje liderskim zaduženjima i odgovornostima", zaključuje Linda Hill. I. H.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 17/5/2011

UPRAVLJANJE IMOVINOM

RBA u ponudu uveo Portfolio Raiffeisenovo društvo za upravljanje imovinom Invest pokrenulo je novu uslugu upravljanja nazvanu Portfolio. Kako stoji u objavi za medije, Portfolio nudi tri modela ulaganja - Private s četiri razine averzije prema riziku, Money Market za niskorizična ulaganja na novčanom tržištu i Tailor Made s visokim stupnjem fleksibilnosti. B.hr

BLOKADA KROZ TRI MJESECA

Hanfa opet obustavila trgovinu dionicama Ine Agencija za nadzor financijskih usluga i dalje čeka Molovu dokumentaciju o stjecanju dionica Ine, a do dostave će trgovina Inom i dalje biti blokirana, do kraja ovoga tjedna Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u ponedjeljak je ponovno produljila privremenu obustavu trgovanja dionicama Ine do kraja trgovinskog dana u petak 20. svibnja, a od mađarskog Mola očekuje očitovanja o podacima i dokumentima o načinu stjecanja dionica Ine zatraženim 9. svibnja, u svrhu 'zaštite ulagatelja i osiguranja redovitog i pravilnog trgovanja na uređenom tržištu'.

Od koga su kupovali?

Da podsjetimo, dionicama Ine ne trguje se na Zagrebačkoj burzi još od 28. travnja. Agencija je, s obzirom na okolnosti trgova-

nja i raspoložive podatke o investitorima utvrđene tijekom kontinuiranog nadzora, 9. svibnja preko punomoćnika odvjetničkog društva Žurić i partneri zatražila od Mola 'podatke i dokumente o načinu stjecanja dionica Ine, koji naročito uključuju odluku Uprave Mola o stjecanju dionica Ine, podatke o trećim osobama od kojih su dionice stjecane, preslike ugovora i drugu dokumentaciju iz koje je razvidna količina, cijena i način plaćanja predmetnih dionica te podatke o svim skrbničkim računima na kojima MOL posredno ili neposredno drži dionice Ine', navodi se u obrazloženju rješenja kojim je Hanfa naložila Zagrebačkoj burzi da bez odgode privremeno obustavi trgovanje dionicama Ine.

Istekao rok za očitovanje

Odvjetničko društvo Žurić i partneri, kako se navodi, zaprimilo je taj zahtjev 9. svibnja, ali se do donošenja rješenja Hanfe još nije očitovalo. "Rok za dostavu navedenog očitovanja bio je 16. svibnja. Nakon njegova dostavljanja bit će potrebno određeno vrijeme u kojem će Agencija analizirati prikupljene informacije te će po objavljenoj analizi donijeti i odgovarajuću odluku o predmetnoj stvari", ističe se u obrazloženju rješenja koje je objavljeno na Zagrebačkoj burzi. B.hr

NISU DOBILI 3 PLAĆE

Dalmacijavino u štrajku

U splitskom Dalmacijavinu u ponedjeljak je počeo štrajk zbog neisplate tri plaće zbog čega su radnicima na račune počele stizati ovrhe. "Štrajkat ćemo sve dok novac ne bude uplaćen na tekuće račune radnika", izjavio je novinarima predstavnik Nezavisnog sindikata Dalmacijavina Lukica Bucat. "Zadnje dvije godine sindikat traži brzu privatizaciju

tvrtke, ali čini se da od toga nema ništa. U nezavidnoj smo situaciji jer naši proizvodi nestaju s tržišta, a time gubimo stečenu poziciju", rekao je Bucat, dodavši kako radnici žele upozoriti vlasnika da treba redovito isplaćivati plaće želi li da se privatizacija odvija po planu. Na prodaji po posebnim uvjetima, odnosno po početnoj cijeni od jedne kune, jest 620.618 dionica koje čine 79,82 posto temeljnog kapitala tvrtke. B.hr

UZ DIVIDENDU

Centar banka bez razrješnice

Dioničari Cenar banke dobit će dividendu na svoje dionice u visini kamate na depozite koje inače isplaćuje banka iako iz poslovanja nije ostvarena dovoljna dobit za potrebnu dividendu. U obavijesti na ZSE-u Nadzorni odbor izvješćuje da će se potrebna sredstva za dividendu isplatiti iz dobiti ranijih godina, no zato Uprava Centar banke neće dobiti razrješnicu na glavnoj skupštini. D. B.

MMF ubrzano t Strauss-Kahna KRAJ KARIJERE POHOTNOG BANKARA Seksualni skandal Dominiquea Strauss-Kahna, uskoro bivšeg glavnog direktora MMF-a, mogao bi okončati dominaciju Europljana i Amerikanaca na čelu MMF-a i Svjetske banke jer zemlje u razvoju traže svojeg čovjeka na čelu 'međunarodnog financijskog policajca' Uhićenje predsjednika Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Dominiquea Strauss-Kahna vjerojatno će potaknuti čelnike zemalja u razvoju da razmisle o jačanju svog utjecaja pri odabiru novih šefova MMF-a i Svjetske banke, piše agencija Bloomberg. Šezdesetdvogodišnji Strauss-Kahn uhićen je u New Yorku zbog pokuša-

ja silovanja. Čelnik MMFa na tu je poziciju došao iz francuskog ministarstva financija, a 2007. godine izglasan mu je petogodišnji mandat. Još od kraja Drugog svjetskog rata nepisano je pravilo da Amerikanac vodi Svjetsku banku, dok se na čelo MMF-a bira Europljanin. Čelnici zemalja u razvoju, poput brazilskog mini-

stra financija Guida Mantege, smatraju kako je vrijeme da se takva praksa prekine te da se konačno prepozna važnost tržišta u razvoju koja ove godine rastu po dvostruko većim stopama od svojih razvijenih konkurenata. Uhićenje Strauss-Kahna dalo je autoritetima s tržišta u razvoju još više streljiva za postizanje cilja, rekao je za

Kandidati za novog šefa MMF-a

THARMAN SHANMUGARATNAM, singapurski ministar financija, TREVOR MANUEL, bivši južnoafrički ministar financija, i KEMAL DERVIS, bivši turski ministar gospodarstva arhiva b.hr

OGLAS

traži zamjenu za Josipović: Proračun RH nije dovoljno VELIK POTHVAT

transparentan

DOmInIquE STRAuSS-KAHn na izlasku iz MMF-a nakon još jednog seksualnog skandala

Predsjednik Republike je na sastanku svojeg gospodarskog savjeta izjavio kako je Hrvatskoj nužna sveobuhvatna porezna reforma, koja će iskorijeniti i neplaćanje poreza tvrtki

arhiva b.hr

Bloomberg Eswar Prasad, viši suradnik u washigtonskom Brooking Institutu.

borba za vlast

"Nakon ovog događaja uslijed će dramatična borba za vlast u MMF-u. Strauss-Kahn će teško zadržati posao, a Europa će još teže zadržati kontrolu nad budućim čelnicima MMF-a", rekao je bivši dužnosnik monetarnog fonda Prasad. On tvrdi da će novi šef MMF-a biti izabran između singapurskog ministra financija Tharmana Shanmugaratnama, bivšeg južnoafričkog ministra financija Trevora Manuela i Kemala Dervisa, bivšeg turskog ministra gospodarstva. No prije samog odabira međunarodnu zajednicu čeka epizoda fanatičnog lobiranja jer novi natječaj nikada prije nije bio toliko međunarodno otvoren. "Europljanin može postati novi čelnik MMF-a, ali

taj kandidat mora biti stvarno izniman", smatra Jacok Kirkegaard, istraživač Peterson Instituta. Jedinu šansu, prema njegovim riječima, ima francuska ministrica financija Christine Lagarde, ali ipak smatra da će čelnici zemalja u razvoju biti složniji u lobiranju za vlastitog kandidata kojega će zajednički podržati. Najizgledniji kandidat, prema mišljenju Bloombergovih sugovornika, jest Zhu Min, specijalni savjetnik MMF-a i bivši zamjenik guvernera kineske središnje banke. Osim što udovoljava svim zahtjevima, Min bi u svojoj kandidaturi imao i podršku Kine, koja traži veću zastupljenost u fondu.

Izbori u Francuskoj

Osim što je uhićenjem Kahn ostao bez posla, njegov boravak u američkom pritvoru mogao bi poremetiti izbore za francuskog predsjednika. Naime, kao zamje-

na na Kahna na izborima bi mogao nastupiti novi kandidat Socijalističke stranke François Holland. Provedene ankete pokazale su da bi Kanh na izborima pomeo sadašnjeg predsjednika Nicolasa Sarkozya u prvom krugu sa pet posto prednosti. Sarkozy sada ne samo da može odahnuti, nego će i pokušati uzeti dio glasova iz centra koje je Kahn privlačio. Tijekom 2007. godine Tristane Banon, francuska novinarka i spisateljica, također je optužila Kahna za pokušaj silovanja, koji se navodno dogodio 2002. godine. Novinarka ga nije tužila, a neovisna istraga je dokazala Kahnovu nevinost. Tri prijave je zaradio i s ekonomisticom Piroškom Nagy, što je rezultiralo njegovom javnom isprikom. Nakon toga francuski su ga mediji ironično prozvali "velikim zavodnikom". Nikola Sučec

Hrvatskoj je potrebna porezna reforma koja će, s jedne strane, očuvati kvalitetu života i nužna socijalna davanja za građane kojima je potrebna pomoć, a s druge strane omogućiti promjene koje će motivirati proizvodnju i investicije, izjavio je predsjednik Republike Ivo Josipović nakon jučerašnje sjednice svojega gospodarskog savjeta. To nije jednostavan projekt, a trenutačno se u Hrvatskoj radi na nekoliko stručnih projekata za promjenu poreznog sustava, rekao je Josipović. Kao važan instrument pravedne porezne politike Josipović je istaknuo transparentnost proračuna, odnosno jasnoću trošenja državnog novca.

Efikasnija socijala

Prema nekim podacima, otvorenost proračuna u Hrvatskoj

bROjKA

posto iznosi otvorenost proračuna u RH, a u SAD-u iznosi čak 95 posto

IVO jOSIPOVIć, predsjednik Republike Hrvatske, kaže da socijalnu pomoć treba usmjeriti prema građanima kojima je zaista potrebna, a ne dijeliti je neselektivno snimio h. dominić

je 58 posto, a u SAD-u iznosi čak 95 posto. Ubuduće bi u proračunu trebalo biti što manje generalnih opisa, a što više detalja. Socijalna politika treba biti efikasnija, što znači da socijalnu pomoć treba usmjeriti prema građanima kojima je zaista potrebna, a ne dijeliti je neselektivno. S tim u vezi, poreznu reformu treba uskladiti sa zdravstvenom i mirovinskom reformom jer su one nerazdvojne od poreznog sustava, ocijenio je predsjednik. Na sjednici je istaknut i problem sive ekonomije zbog koje se znatan dio gospodarskih aktivnosti odvija izvan poreznog sustava. Mnoge tvrtke ne plaćaju poreze i doprinose, ponekad jer za to nisu sposobne, a ponekad se radi o utaji, kazao je Josipović. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Neo ekivano snažan rast u ponedjeljak je zabilježila dionica Instituta IGH. Zagreba ki institut za gra evinu sko io je 6,25 posto i dosegnuo razinu od 1699 kuna. Tijekom trgovinskog dana na tu je dionicu potrošeno nešto više od 240.000 kuna pri emu je u cjenovnom rasponu od 1602 do 1700 kuna vlasnika promijenilo samo 146 dionica.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dom holding Ericsson Nikola Tesla Kaštelanski staklenici Petrokemija Belje Ingra Atlantic grupa Institut IGH Adris grupa AD Plastik Croatia osiguranje d.d. Vaba d.d. banka Varaždin Atlantska plovidba d.d. Uljanik plovidba Dalekovod Fima validus Dukat Luka Rijeka Tankerska plovidba Kraš, prehrambena industrija Tehnika Vupik Zagreba ka banka uro akovi holding Finvest Corp Podravska banka Laguna Novigrad IPK Kandit Viadukt Jadroplov d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Viro tvornica še era d.d. Plava laguna Centar banka Adris grupa Tisak Badel 1862 Hidroelektra niskogradnja Kon ar Atlas nekretnine Kon ar - elektroindustrija Slatinska banka SN holding Lucidus dioni ko Siemens dioni ko Croatia osiguranje d.d. Sun ani Hvar Jadroagent Transadria Karlova ka banka Fima proprius d.d. Adriatic Croatia International Club d.d. Kon ar - elektri ni aparati Kon ar - elektri ni aparati Luka Plo e Istraturist Umag d.d. Exportdrvo Jadranski naftovod Franck prehrambena industrija Privredna banka Zagreb Arenaturis Riviera Pore Dubrovnik - Babin kuk Valamar grupa Industrogradnja d.d. Jadran tvornica arapa HTP Kor ula Elektrometal Jadranska banka Uljanik d.d. Turisthotel HGspot Pounje trikotaža Slobodna Dalmacija Kon ar Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. akovština Centar banka Proficio Hoteli Makarska

+ Titulu gubitnika dana u ponedjeljak je uzela dionica Kaštelanskih staklenika, iji se pad nesmiljeno nastavlja nakon što je objavljeno da se zasad nitko nije odlu io prijaviti na privatizacijski natje aj. Kaštelanski su staklenici u ponedjeljak pali 10,82 posto, na 2720 kuna, uz redovan promet od 641.000 kuna.

Redovan promet: 10.980.746,65 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

260.09 68.08 1,620.00 2,500.00 161.00 90.06 11.36 730.01 1,602.00 267.99 136.00 5,575.00 80.00 685.00 575.00 227.50 12.98 650.00 182.51 1,340.00 443.21 1,151.00 65.13 242.22 37.80 182.00 440.01 9.33 200.00 215.00 141.00 319.10 411.00 1,715.00 249.99 303.00 169.55 64.00 120.05 1,310.00 35.00 580.00 110.00 160.00 23.02 700.10 5,670.10 45.00 625.01 652.00 65.00 20.05 3,039.00 1,200.00 1,169.99 1,250.00 264.00 400.04 2,930.01 850.00 557.00 72.76 220.00 165.00 65.00 625.00 125.00 69.50 145.00 2,100.00 66.00 910.00 15.39 0.87 27.00 1,245.00 16.00 7.21 270.00 12.88 61.05

263.20 74.43 1,640.00 3,000.00 164.01 91.19 11.60 742.00 1,700.00 270.00 138.00 5,625.00 80.99 692.00 581.28 234.85 13.28 650.00 186.02 1,340.05 450.00 1,199.98 67.45 245.00 39.00 200.00 440.01 9.33 205.00 227.99 141.00 320.40 411.01 1,715.00 249.99 303.02 172.97 67.00 123.90 1,310.00 36.46 580.04 110.00 163.07 30.98 700.10 5,811.16 51.00 625.01 1,120.00 65.00 20.05 3,039.00 1,200.00 1,169.99 1,250.00 264.00 400.04 2,930.02 850.00 560.00 72.77 220.00 165.00 65.00 625.00 125.00 70.00 145.00 2,100.00 66.00 910.00 15.39 0.87 27.00 1,245.00 16.00 7.21 270.00 12.88 61.05

260.50 73.00 1,625.00 2,720.00 164.00 90.06 11.60 734.00 1,699.00 270.00 137.68 5,575.00 80.00 685.00 575.00 234.50 12.99 650.00 183.03 1,340.00 443.21 1,199.94 65.25 245.00 38.87 200.00 440.01 9.33 205.00 227.99 141.00 319.85 411.00 1,715.00 249.99 303.00 172.97 67.00 123.90 1,310.00 36.46 580.04 110.00 163.07 30.98 700.10 5,670.10 51.00 625.01 1,120.00 65.00 20.05 3,039.00 1,200.00 1,169.99 1,250.00 264.00 400.04 2,930.01 850.00 560.00 72.77 220.00 165.00 65.00 625.00 125.00 69.50 145.00 2,100.00 66.00 910.00 15.39 0.87 27.00 1,245.00 16.00 7.21 270.00 12.88 61.05

-0.20% 1.39% -0.61% -10.82% 0.61% -0.01% 0.17% 0.55% 6.25% -0.73% 0.12% -3.04% 0.00% -1.01% -1.37% 3.30% 3.01% -0.76% -1.61% 0.00% -0.02% 3.44% -3.26% 1.24% 2.32% 8.70% -1.78% -4.80% 0.00% -0.83% 0.71% 0.27% -1.32% 0.29% 8.22% -0.01% 0.00% 4.35% 2.40% 0.77% 3.29% -0.66% 1.37% 1.85% 12.65% 0.01% -0.52% 2.00% -3.84% 84.19% 8.33% 0.25% 1.13% 9.08% 1.83% -0.40% 0.00% -6.97% 0.00% 5.92% 0.78% -0.90% 0.00% 0.30% 0.02% 11.61% 25.00% -7.30% 0.00% 0.00% -17.50% -0.55% 0.00% 6.10% -10.00% -1.19% 13.88% -16.65% 0.00% 0.63% -10.23%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,09%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

13,857 14,202 560 237 2,972 3,551 24,917 372 146 772 1,519 34 2,216 259 260 631 11,004 200 657 81 235 88 1,491 320 1,810 314 120 5,070 209 184 283 124 86 20 124 100 178 464 241 22 754 45 218 140 772 26 3 358 26 21 220 660 4 10 10 9 40 24 3 10 15 100 25 30 66 4 19 33 15 1 31 2 100 1,713 50 1 69 46 1 18 1

3,629,305.97 1,033,229.76 911,862.01 641,105.14 483,381.32 321,852.18 286,539.03 274,619.75 243,421.74 207,899.93 207,786.72 189,876.81 177,883.05 177,858.38 150,641.08 146,525.10 143,306.42 130,000.00 120,763.24 108,540.05 105,210.24 102,302.53 98,655.63 78,343.48 69,245.19 60,308.76 52,801.20 47,303.10 42,795.00 40,326.65 39,903.00 39,648.45 35,346.10 34,300.00 30,998.76 30,300.90 30,226.44 30,105.41 29,068.25 28,820.00 26,735.44 26,101.00 23,980.00 22,519.79 20,172.35 18,202.60 17,151.36 17,134.00 16,250.26 14,658.99 14,300.00 13,233.00 12,156.00 12,000.00 11,699.90 11,250.00 10,560.00 9,600.96 8,790.04 8,500.00 8,385.03 7,276.80 5,500.00 4,950.00 4,290.00 2,500.00 2,375.00 2,303.50 2,175.00 2,100.00 2,046.00 1,820.00 1,539.00 1,490.31 1,350.00 1,245.00 1,104.00 331.66 270.00 231.84 61.05

21,331.96 545.11 2,163.93 308.97 547.94 739.89 87.00 2,447.38 269.43 1,831.71 578.20 1,714.86 141.22 955.93 333.50 537.90 35.09 1,950.00 1,094.61 839.36 608.80 227.34 98.23 15,691.86 125.82 123.55 294.26 145.51 146.59 104.15 230.77 1,733.59 569.92 936.94 71.06 2,913.62 412.81 50.39 77.30 254.39 121.62 1,491.93 101.09 443.55 78.42 662.23 49.61 372.86 69.28 32.21 87.05 40.16 337.51 47.06 30.87 278.27 1,234.20 57.61 2,176.55 363.09 10,681.87 158.82 803.77 291.23 409.22 282.75 17.70 29.71 12.16 251.21 147.59 359.23 5.08 2.32 140.97 76.48 30.73 7.60 16.88 50.40 68.34

365 dana Najniža Najviša 252.00 27.87 1,181.00 612.00 105.50 54.00 11.00 657.10 1,106.00 242.21 80.21 4,502.00 54.00 672.01 533.13 217.00 5.00 290.01 161.54 1,140.00 350.00 871.01 41.77 200.00 22.36 85.00 400.00 8.80 126.51 190.00 124.01 240.00 290.00 1,345.00 200.00 286.07 135.00 57.03 119.00 975.00 24.02 430.00 98.00 130.58 14.03 565.00 4,599.99 25.00 515.00 608.07 53.00 17.01 2,200.00 701.00 669.50 1,160.03 250.00 305.00 2,332.01 655.38 461.06 33.03 140.00 52.00 28.68 292.00 82.01 57.00 100.01 2,000.00 61.11 543.15 15.10 0.60 20.01 909.99 11.14 5.11 240.00 11.50 61.00

315.99 78.75 1,650.00 4,990.00 184.73 118.99 35.60 829.99 2,577.00 305.00 146.00 6,299.00 95.00 1,004.00 662.00 360.00 19.39 675.00 267.02 1,540.00 497.02 1,614.00 110.00 289.98 52.00 200.00 448.00 10.70 255.00 346.00 176.84 343.97 507.77 1,895.00 270.00 346.00 244.98 88.50 200.02 2,450.00 46.99 594.99 132.37 245.00 33.33 700.10 6,290.00 78.00 711.99 3,197.00 86.88 25.95 3,517.00 1,200.00 1,169.99 1,914.70 388.99 594.84 3,520.00 938.00 708.00 75.31 259.65 165.00 72.00 735.00 125.00 104.00 219.00 3,100.00 130.00 1,105.00 39.95 0.98 60.00 2,198.00 24.97 19.90 290.00 15.15 92.00

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA MERCATOR PETROL GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND DYNAMIC TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S INFOND GLOBAL KD GROUP PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK TERME CATEZ LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AERODROM LJUBLJANA

BANJALUČKA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-C HEDR-R-A JHKP-R-A ZPTP-R-A INVP-R-A RSRS-O-B

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF JAHORINA KOIN AD PALE ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKJ JPESR BSNLR BHTSR FDSSR INGMRK2 SOSOR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO INGRAM DD SREBRENIK SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS IMLK DNREM SJPT AERO ENHL A2015 AIKB AGBN IBAR A2016 A2011 PKBT DINNPB JAFA

NIS a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Dunav Re a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Ibar a.d. Raška Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2011K Pekabeta a.d. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN10 STIL TPLF GRNT KOMU REPL TTK RADE BESK RZUS FERS OKTA

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE Garant a.d. Futog KOMUNA SKOPJE REPLEK SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE Besko a.d. Vlasotince RZ USLUGI SKOPJE FERSPED SKOPJE OKTA SKOPJE

Najniža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

58,05 160,30 222,60 10,65 15,40 4,32 70,00 0,62 9,18 40,00 0,70 179,90 12,00 8,20 14,05

60,50 165,15 226,00 10,99 16,50 4,41 70,80 0,63 9,26 41,50 0,70 179,90 12,40 8,22 14,99

60,00 160,30 223,00 10,80 15,70 4,32 70,05 0,63 9,26 41,50 0,70 179,90 12,00 8,20 14,99

Promet

valuta: EUR - euro 60,23 164,80 223,09 10,76 15,74 4,36 70,38 0,62 9,23 41,08 0,70 179,90 12,37 8,21 14,66

1,10 % 9178 -2,85 % 355 -1,72 % 256 0,00 % 3321 0,00 % 2266 -2,92 % 4911 -1,06 % 294 -0,16 % 17959 -0,57 % 1172 0,00 % 184 0,58 % 10545 0,00 % 30 0,00 % 311 -1,19 % 443 0,81 % 134

Energopetrol Sarajevo +1,96% Pivovarna Laško +1,84% BH Telecom +1,42% Kom. banka Skopje +0,81% Alkaloid +0,02%

552.751,94 58.504,60 57.112,60 35.725,04 35.667,00 21.430,10 20.693,17 11.213,91 10.821,50 7.558,98 7.389,02 5.397,00 3.846,28 3.636,46 1.964,21

Krka

valuta: BAM - konvertibilna marka 85,01 36,00 1,70 37,05 0,70 5,00 6,50 0,06 36,02

85,01 36,98 1,72 37,05 0,70 5,16 6,50 0,07 37,50

85,01 36,97 1,70 37,05 0,70 5,00 6,50 0,07 37,50

0,77 0,36 1,71 0,37 0,70 5,15 6,50 0,07 0,37

0,01 % 2,67 % -0,58 % 0,14 % 0,00 % -3,10 % 0,00 % 1,54 % 2,74 %

26397 49548 8641 36260 6899 832 631 51420 5868

20.196,09 18.069,00 14.748,90 13.434,33 4.829,30 4.282,40 4.101,50 3.392,30 2.170,90

valuta: BAM - konvertibilna marka 95,00 97,01 87,01 30,00 13,26 21,49 65,61 20,00 7,20

95,00 97,01 87,01 30,00 13,50 21,56 66,60 20,00 7,20

570,00 1.900,00 15.100,00 1.010,00 516,00 910,00 80,13 3.600,00 8.300,00 1.432,00 76,37 99,34 7.000,00 1.840,00 7.700,00

590,00 1.900,00 15.100,00 1.020,00 520,00 913,00 80,50 3.630,00 8.301,00 1.432,00 76,38 99,35 7.000,00 1.850,00 7.700,00

3.750,00 4.350,00 86,00 200,00 3.900,00 587,00 457,00 41.000,00 890,00 1.800,00 7.300,00 260,00 54.000,00 2.050,00

95,00 97,01 87,01 30,00 13,37 21,50 66,00 20,00 7,20

95,00 0,89 % 17838 1.694.610,00 97,01 0,00 % 12053 1.169.261,53 87,01 0,01 % 6711 583.924,11 30,00 -0,03 % 500 15.000,00 13,38 -0,96 % 994 13.296,93 7.332,06 21,50 1,42 % 341 66,40 0,00 % 110 7.304,85 20,00 -12,66 % 200 4.000,00 7,20 0,00 % 432 3.110,40

valuta: RSD - srpski 580,00 1.900,00 15.100,00 1.020,00 517,00 911,00 80,28 3.609,00 8.300,00 1.432,00 76,38 99,34 7.000,00 1.842,00 7.700,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,81 % 829 3.108.750,00 0,02 % 647 2.814.500,00 -0,05 % 29254 1.551.272,79 -0,94 % 2613 530.644,00 -0,23 % 98 382.280,00 0,82 % 313 184.875,00 0,22 % 390 178.230,00 2,27 % 4 164.000,00 1,49 % 124 110.360,00 0,00 % 60 108.000,00 0,00 % 13 94.900,00 -0,10 % 311 80.860,00 0,00 % 1 54.000,00 0,00 % 25 51.250,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Petrol NIS Telekom Slovenije Agrobanka Toplifikacija Skopje

-1,72% -1,69% -1,06% -0,73% -0,23%

Mercator

+1,02 -2,85 Novi tjedan dionica Krke otvorila je rastom cijene većim od jedan posto, dosegnuvši konačno razinu od 60 eura, koliko je iznosila posljednja zabilježena cijena u ponedjeljak. Tijekom dana dionicom Krke trgovalo se i po cijeni od 60,5 eura, a najniža je dnevna cijena iznosila 58,05 eura. Uz ukupan promet od 552.700 eura ta je dionica bila uvjerljivo najlikvidnija u Ljubljani te jedina kojom se trgovalo u iznosu većem od 100.000 eura.

Iako je s prometom od 58.500 eura bila druga na popisu najlikvidnijih izdanja u Ljublajni, dionica trgovačkog lanca Mercatora zaslužila je titulu gubitnice dana padom vrijendosti od 2,85 posto na 160,3 eura. Posljednja zabilježena cijena bila je ujedno najniža po kojoj se tom dionicom tijekom dana trgovalo, dok je najviša iznosila 165,15 eura. Slovenski indeks SBI TOP pao je 0,92 posto.

579,87 -1,69 % 30702 17.803.222,00 1.900,00 0,00 % 6850 13.015.000,00 15.100,00 -11,37 % 350 5.285.000,00 1.019,59 0,00 % 4164 4.245.578,00 516,27 -1,71 % 6888 3.556.043,00 911,27 -0,22 % 2850 2.597.120,00 80,26 -0,25 % 24036 1.929.168,53 3.609,03 -0,22 % 438 1.580.756,00 8.300,07 -0,73 % 118 979.408,00 1.432,00 3,62 % 650 930.800,00 76,38 0,01 % 11236 858.198,56 99,34 0,01 % 6938 689.232,92 7.000,00 0,00 % 50 350.000,00 1.841,30 0,11 % 154 283.560,00 7.700,00 0,00 % 34 261.800,00

3.750,00 3.750,00 3.750,00 4.351,00 4.350,08 4.350,08 86,50 86,18 53,03 205,00 203,08 203,08 3.920,00 3.900,82 3.900,82 595,00 590,65 590,65 457,00 457,00 457,00 41.000,00 41.000,00 41.000,00 890,00 890,00 890,00 1.800,00 1.800,00 1.800,00 7.300,00 7.300,00 7.300,00 260,00 260,00 260,00 54.000,00 54.000,00 54.000,00 2.050,00 2.050,00 2.050,00

REgIONAlNI INdEKSI BIRS -0,50% -0,92 % 1.108,32 Belex15 FIRS +0,37% 750,09 -0,42% 2.232,23 Belexline MBI10 +0,25% 1.405,27 -0,13% 2.590,35 SASX10 MONEX20 -0,10% 12,553.90 -0,45% 1.020,65 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 16. svibnja 2011. 1.057,45 +0,03% SBITOP 761,94

EuROPSKI INdEKSI WIg20 -0,75% 2.840,73 +0,32% 5.900,03 dAX BuX -0,64% 23.139,79 -0,67% 7.359,66 CAC40 ATX -2,05% -0,95% 2.730,00 3.979,10 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -0,57% ponedjeljak 16. svibnja 2011. 1,622.98 FTSE100

AMERIčKI INdEKSI djIA +0,60% S&P500 +0,85% 12.760,36 1.357,74 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,00% petak 13. svibnja 2011. 2.871,77

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PETG GRVG ZVTG INDDY TLSG NF1N INDGL KDHR PBGS TCRG LKPG KBMR AELG

Oznaka

Utorak 17/5/2011

business.hr

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Platinum Global Opportunity 14,3108

14,56

HPB WAV DJE

99,4577

11,40

VB CROBEX10

109,5910

9,86

68,8475

9,33

115,9357

8,52

ST Global Equity

43,6840

-14,67

FIMA Equity

75,1644

-12,74

Ilirika Azijski tigar

52,2132

-11,55

NFD Aureus New Europe 114,9570

-9,51

C-Zenit

-8,69

OTP Europa Plus

52,4766

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

117,5171

7,95

Raiffeisen Prestige

108,6000

4,59

PBZ Global fond

109,0440

4,58

Erste Balanced

126,2900

4,52

HI-balanced

10,1573

2,22

ST Balanced

166,1380

-11,00

ICF Balanced

120,9505

-4,27

Agram Trust

68,4864

-3,81

C-Premium

5,7620

-3,33

141,9300

-2,83

ZB global

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

Valuta

Prospectus JIE MP-Bric HR NFD Aureus BRIC AC Rusija MP-Mena HR KD Nova Europa KD Energija Ilirika Azijski tigar Erste Total East HI-growth HPB Titan Erste Adriatic Equity NFD Aureus Global Developed ZB trend ZB aktiv KD Victoria FIMA Equity NFD Aureus US Algorithm ZB BRIC+ Ilirika BRIC HPB Dionički POBA ICO Equity Raiffeisen Emerging Markets MP-Global HR OTP Europa Plus Raiffeisen World PBZ I-Stock VB High Equity Ilirika Gold OTP MERIDIAN 20

kn kn € € kn kn kn € € € € € kn € kn kn kn kn € € kn kn € kn € € kn kn € €

59,7775 330,7019 26,4283 42,1809 464,4849 7,0897 10,5571 52,2132 35,1100 8,4758 71,6843 92,2700 94,8709 132,9100 100,5300 14,2360 75,1644 133,4838 97,1200 104,9038 91,5493 5386,2700 56,0300 322,3588 115,9357 106,4800 68,8475 48,4945 88,7501 93,9391

1,46 1,35 1,32 1,24 0,92 0,87 0,83 0,78 0,77 0,69 0,66 0,61 0,58 0,54 0,54 0,48 0,43 0,42 0,40 0,35 0,32 0,29 0,13 0,13 0,12 0,11 0,11 0,11 0,09 0,07

-9,20 -1,62 -1,40 -11,49 -1,15 -4,17 -6,26 -6,22 -1,04 -3,05 -4,42 -5,24 -6,78 -2,29 -7,63 -5,96 -2,50 -14,31 -5,32 -7,03 -1,41 -4,69 -5,26 -2,02 -0,92 -3,94 -3,95 -3,16 -6,69 -0,27

0,93 -8,08 -7,73 -2,17 -1,60 3,77 3,62 -16,83 13,81 3,09 2,19 10,03 2,13 2,71 1,30 5,52 1,79 6,20 -4,44 -11,45 10,75 -2,41 -1,15 5,65 7,16 5,21 5,97 -2,01 -11,05 9,71

-4,18 -5,35 -8,26 -6,71 0,53 8,45 7,77 -11,55 2,87 0,02 -0,23 -1,77 -4,40 1,33 -0,99 -8,10 -12,74 -2,77 -1,32 -4,45 -0,08 -6,44 -4,78 6,73 8,52 3,26 9,33 -1,74 N/A 5,38

-11,32 -5,83 -14,35 -18,66 4,81 -9,16 4,64 -15,08 -25,13 -1,78 -8,37 -1,43 -0,96 3,39 0,11 2,98 -4,02 11,80 -2,67 3,61 -1,56 -15,04 -15,69 -7,02 8,50 0,83 -9,30 -18,14 N/A -2,03

-3,83 -10,99 -8,62 -9,34 -4,99 -3,10 -3,14 -15,86 7,96 -1,93 -1,61 2,82 -2,79 -2,12 -3,32 1,68 -0,94 -9,17 -8,89 -12,31 9,42 -3,05 -8,97 0,52 3,27 1,29 -1,06 -2,49 -11,31 4,76

22,887 7,285 8,993 9,038 4,456 22,229 9,539 5,450 106,924 63,254 9,457 222,317 54,837 169,537 480,192 68,133 18,014 29.164 142,144 29,016 21,232 5,891 23,289 4,967 10,137 41,258 237,335 12,288 4,320 20,607

4,28 3,17 4,12 4,18 3,19 3,58 1,20 3,98 3,62 9,22 3,81 5,59 5,45 8,55 4,88 12,01 6,95 2,59 1,08 1,35 5,61 3,80 3,40 2,96 1,81 7,61 3,82 3,62 0,54 3,04

13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ZB global € Erste Balanced € HI-balanced € OTP uravnoteženi kn Agram Trust kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € ICF Balanced kn Allianz Portfolio kn KD Balanced kn Raiffeisen Prestige € Raiffeisen Balanced € C-Premium kn HPB Global kn PBZ Global fond kn ST Balanced kn Ilirika JIE Balanced €

79,7746 141,9300 126,2900 10,1573 115,0504 68,4864 10,8467 120,9505 117,5171 8,2155 108,6000 152,4900 5,7620 103,7808 109,0440 166,1380 148,1918

1,32 0,36 0,35 0,29 0,21 0,15 0,13 0,08 0,02 -0,01 -0,02 -0,04 -0,04 -0,06 -0,11 -0,31 -0,32

-3,53 -5,62 -1,34 -1,68 -1,54 -7,18 -3,52 -0,45 -0,53 -5,58 -1,54 -6,28 0,18 -0,68 -3,16 -5,44 -2,49

-4,81 -0,36 9,97 3,49 8,30 1,63 -1,76 8,88 5,09 -0,06 0,83 0,57 6,33 6,07 8,73 -2,90 -0,40

-1,20 -2,83 4,52 2,22 0,60 -3,81 -1,88 -4,27 7,95 -1,44 4,59 -1,34 -3,33 -2,65 4,58 -11,00 0,21

-4,58 3,61 0,21 0,17 2,62 -1,95 3,78 2,43 8,39 -3,63 7,25 4,96 -12,09 0,66 5,42 6,28 7,70

-6,00 -3,83 3,37 -0,94 6,92 -2,07 -3,55 6,94 2,03 -1,88 0,21 -1,75 3,02 6,08 4,40 -2,69 -2,32

13,451 699,941 103,762 70,106 39,215 15,500 14,244 16,280 8,060 6,910 200,410 294,033 12,270 93,267 303,400 10,784 41,858

4,82 9,86 10,32 9,22 5,41 2,84 2,20 9,03 2,01 5,32 1,18 8,71 4,28 5,61 9,67 8,34 5,30

13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011

€ € € € kn € € €

161,2700 178,2200 134,6200 11,7641 166,6392 131,9032 126,9841 129,1718

0,01 0,01 -0,01 -0,02 -0,02 -0,05 -0,05 -0,06

1,52 1,26 3,03 3,24 2,49 1,40 -1,13 2,66

1,01 2,38 3,05 3,72 3,53 1,84 0,03 3,89

1,92 5,43 6,76 5,64 8,06 4,16 0,54 5,74

4,96 6,66 4,60 1,78 8,11 4,54 4,51 4,67

1,36 2,17 3,30 3,46 2,90 1,81 0,08 3,73

175,786 541,933 601,267 8,239 72,279 200,651 18,208 25,327

9,86 8,97 7,95 9,22 6,55 8,18 5,41 5,61

13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn € € kn $ €

103,3542 133,5897 146,6700 140,3636 136,7196 133,5379 123,9384 118,4644 11,4621 10,7950 109,5549 100,7356 164,3976 140,9089 127,0009 139,9100 125,1791 106,8700

0,16 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1,03 0,56 0,76 0,89 0,69 0,65 0,86 0,73 0,84 0,68 0,63 0,77 0,70 0,48 0,59 0,61 0,22 0,97

1,06 1,08 1,61 1,56 1,39 1,33 1,54 1,55 1,47 1,41 1,29 N/A 1,31 0,91 1,13 1,35 0,53 1,52

2,63 2,30 3,39 2,80 3,00 2,92 2,80 3,21 3,11 3,09 2,86 N/A 2,41 1,97 2,93 3,08 1,36 3,34

1,86 6,19 4,77 4,54 4,34 5,29 4,06 4,93 5,33 4,02 4,66 N/A 4,71 3,22 4,29 4,32 3,76 4,14

0,78 0,79 1,17 1,23 0,96 0,97 1,21 1,11 1,15 1,01 0,92 0,74 0,99 0,68 0,85 0,89 0,44 1,21

7,466 1228,415 1372,186 114,558 36,715 299,052 191,672 206,781 157,206 25,504 170,772 4,026 2434,278 121,104 426,295 801,499 38,763 200,070

1,79 12,12 8,22 7,64 7,36 5,61 5,39 3,52 2,63 1,94 2,01 0,30 10,81 10,81 8,81 7,95 6,08 1,64

13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011 13.05.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,6392

8,06

Erste Bond

134,6200

6,76

HPB Obveznički

129,1718

5,74

HI-conservative

11,7641

5,64

Raiffeisen Bonds

178,2200

5,43

OTP euro obveznički 126,9841

0,54

ZB bond

161,2700

1,92

PBZ Bond fond

131,9032

4,16

Raiffeisen Bonds

178,2200

5,43

HI-conservative

11,7641

5,64

ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond HI-conservative Capital One PBZ Bond fond OTP euro obveznički HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

OGLAS

SAMO DESET MILIJUNA Na dionice je u ponedjeljak potrošeno samo 10 milijuna kuna, pri čemu su jedini milijunaši bili dionice HT-a i Dom holdinga Uz novu blokadu trgovanja dionicama Ine, koju je nametnula Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, trgovanje na Zagrebačkoj burzi proteklo je izrazito letargično. Redovan promet dionicama iznosio je samo 10,9 milijuna kuna, uz dva milijunaša - HT i Dom holding. Crobex je porastao 0,09 posto, na 2211,94 boda, a Crobex 10 pao je 0,15 posto, na

Crobexi stagnirali, IGH eksplodirao 1232,05 bodova. "S nastavkom blokade trgovanja dionicom Ine, na domaćoj burzi je u i ponedjeljak likvidnost bila vrlo skromna. Otprilike polovina prometa ostvarena je dionicom HT-a, a ostalim se izdanjima slabo trgovalo", rekao je za Hinu Davor Špoljar, stariji analitičar u Erste&Steiermärkische banci.

Opet bez Ine

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) naložila je Zagrebačkoj burzi da bez odgode privremeno obustavi trgovanje dionicama Ine, i to dok Agencija ne odluči drukčije, ali ne dulje od kraja trgovinskog dana u petak 20. svibnja. Trgovanje dionicom Ine obustavljeno je od 28. travnja. Na vrhu likvidnosti bila

je dionica HT-a, na koju je potrošeno 3,6 milijuna kuna, pri čemu je pala 0,2 posto, na 260,5 kuna. Više od milijun kuna potrošeno je i na Dom holding, koji je porastao jedan i pol posto, na 73 kune. Titulu gubitnika dana u ponedjeljak je uzela dionica Kaštelanskih staklenika, čiji se pad nesmiljeno nastavlja nakon što je objavljeno da se zasad nitko nije odlučio prijaviti na privatizacijski natječaj. Kaštelanski su staklenici u ponedjeljak pali 10,82 posto, na 2720 kuna, uz redovan promet od 641.000 kuna.

Dobar dan građevinara Neočekivano snažan rast u ponedjeljak je zabilježila dionica Instituta IGH. Zagrebački institut za gra-

JURE RADIĆ, predsjednik Uprave Instituta IGH, čija je dionica u ponedjeljak porasla više od šest posto snimio saša ćetković

đevinu skočio je 6,25 posto i dosegnuo razinu od 1699 kuna. Tijekom trgovinskog dana na tu je dionicu potrošeno tek nešto više 240.000 kuna, pri čemu je u cjenovnom rasponu od

REGIJA

Krka se oduprla korekciji u Ljubljani Većina je burzovnih indeksa u regiji novi tjedan započela minusom, a najviše je izgubio ljubljanski SBI TOP spustivši se na 761,94 boda, što je 0,92 posto manje u odnosu na prethodni trgovinski dan.

Krka je bila najlikvidnija s više

od pola milijuna eura prometa, a cijena joj je porasla 1,1 posto, dosegnuvši konačno 60 eura. Neto dobit te kompanije pala je pet posto u prvom ovogodišnjem kvartalu i iznosila 47 milijuna eura, a dobit na razini grupe porasla je dva posto, na 48 milijuna eura.

Druga na popisu najlikvidnijih u Ljubljani bila je dionica trgovačkog lanca Mercatora kojom se trgovalo u iznosu od 58.500 eura, a cijena joj je umanjena 2,85 posto, na 160,3 eura. Beogradski brokeri najviše su posla pak imali s dionicom Naftne industrije Srbije

kojom se trgovalo u iznosu od 17,8 milijuna dinara. Cijena te dionice nakon objave rezultata o 9,8 milijardi dinara neto dobiti u prva tri mjeseca (u istom razdoblju lani gubitak je iznosio 4,5 milijarde dinara) pala je 1,69 posto, na 580 dinara. B. St.

1602 do 1700 kuna vlasnika promijenilo samo 146 dionica Instituta. Više od tri posto plusa u ponedjeljak je dobila i dionica Dalekovoda. Nikola Sučec

BROJkE

0,42 0,50 posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je banjalučki BIRS

Što više pričate na mobitel, baterija će biti punija arhiva business.hr

ZvUK pretvara u električnu energiju

dObiTnici dAnA (ZSE) Transadria +78,69% Jadran +25,00% Lucidus +20,64% Finvest Corp +14,65% Varteks +13,88% 32 Raste

Inženjeri sa sveučilišta u Seoulu u Južnoj Koreji rade na bateriji za mobitel koja se puni glasom pretvarajući zvuk u električnu energiju. Prije nego što vam se baterija isprazni, a ne možete je napuniti punjačem, bit će potrebno samo obaviti tele-

fonski poziv ili pričat u smjeru mobitela, a što ćete biti glasniji, više će se energije generirati. Pričanje na mobitel dosad je praznilo njegovu bateriju, no ova će ostati 'živa' dokle god brbljate na mobitel. "Zvukovi prisutni u sva-

GUbiTnici dAnA (ZSE) Uljanik -17,5% Đakovština -16,65% Hoteli Makarska -10,23% Slobodna Dalmacija -10,00% Exportdrvo -6,97%

indeKSi CROX Mirex

9 Nema promjene

31 Pada

Vrijed. 1,280,5 162,28

Prom. 0,03% 0,14%

Sirova nafta 98,97 Prirodni plin 4,10 Zlato 1,494,73 Srebro 35,37 Goveda 112,00 Kava 302,64

0,77% 2,03% 0,72% 2,04% 0,88% 2,29%

kodnevnom životu motivirali su nas da zvučnu energiju iz govora, glazbe i buke pretvorimo u električnu energiju", priopćili su sa sveučilišta. Ovaj tehnološki izum još nije spreman za tržište, ali inženjeri su i više nego optimistični. I. B.

www.business.hr

OdlUčili UlOžiTi U KlUb STARleTe

UKRATKO...

Investicijska tvrtka Andreessen Horowitz odlučila je uložiti 30 milijuna dolara u klub za kupnju cipela ShoeDazzle, čija je suosnivačica poznata starleta Kim Kardashian. ShoeDazzle ima čak tri milijuna pretplatnika, a funkcionira putem pretplate od 39,95 dolara mjesečno. Klub korisnicima šalje mjesečni izbor cipela, torbi i ostalih

modnih dodataka koje mogu kupiti unutar iznosa članarine. Kupnja se može preskočiti jedan mjesec, a članarina koja se plati može se iskoristiti kasnije. Tvrtku je prije dvije godine zajedno s Kardashian osnovao poduzetnik Brian Lee, a plan je proširiti se za nekoliko mjeseci na britansko, azijsko i južnoameričko tržište. I. B.

arhiva business.hr

Kardashian skupila 30 mil. dolara za biznis sa cipelama

ShOedAZZle ima čak tri milijuna pretplatnika

UnOSni feSTivAli

arhiva business.hr

'Glazbeni turisti' britanskom gospodarstvu godišnje donose 864 milijuna funti

7,7 milijUnA posjetitelja na "glazbenim" putovanjima potroši 1,4 milijarde funti

Turisti koji posjećuju brojne koncerte i glazbene festivale u Ujedinjenom Kraljevstvu na takvim putovanjima godišnje potroše 1,4 milijarde funti, što britanskom gospodarstvu donosi najmanje 864 milijuna funti. Te ekonomski nezanemarive podatke objavilo je udruženje UK Music, koje okuplja autore glazbe, menadžere i izdavačke kuće. U izvještaju UK Musica navodi se da festivale

i koncerte u Ujedinjenom Kraljevstvu godišnje posjeti 7,7 milijuna ljudi, s time da iz inozemstva stiže samo pet posto "glazbenih turista", javlja Bloomberg. Iako stranci čine samo pet posto posjetitelja britanski glazbenih događanja, oni su zaslužni za 18 posto ukupne potrošnje. Upravo zato UK Music traži usvajanje strategije za privlačenje inozemnih "glazbenih" gostiju. N. Rivosechi

Hoće li Zagrebačka skupština odobriti Čermaku gradnju nebodera u Jankomiru, pratite na...

Strauss-Kahn ručao, a ne silovao? Odvjetnici Dominiquea StraussKahna, koji je u pritvoru zbog optužbi za silovanje branit će predsjednika MMF-a navodnim dokazom da je on, u vrijeme kada je navodno seksualno napao hotelsku sobaricu, bio u restoranu na ručku sa svojom kćerkom. Karlovačkom gradonačelniku prijava zbog susjeda Osnivač i voditelj akcije "Stop korupciji“ Domagoj Švegar predao je karlovačkom DORH-u kaznenu prijavu protiv gradonačelnika Damira Jelića zbog pogodovanja Vladimiru Severu, koji mu je susjed, pri prodaji gradskog zemljišta. Gadafi zločinac? Međunarodni kazneni sud zatražio je podizanje naloga za uhićenje libijskog čelnika Moamera Gadafija i njegova sina Saifa al-Islama zbog zločina protiv čovječnosti.