Business.hr broj 893

POMOĆ OKO UGOVORA 8

DANAS U PRILOGU

mediji/marketing/prodaja

Isplativ domaći film je SF ❘ Web je mjesto za nov pristup sponzorima

Sindikat državi nudi četvrtinu udjela u škverovima Sindikalni čelnici za problem nedostatka posla krive menadžere, a žele i da država zadrži 25 posto vlasništva u preostalim brodogradilištima

četvrtak 19/5/2011

broj 893 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

POZADINA KAZNE MOLU 6-7 Iz mađarskog suvlasnika Ine kažu da su nakon telefonskog poziva čelnika Hanfe bili prisiljeni povući ovlasti odvjetničkoj tvrtki Žurić i partneri koja ih zastupa u Hrvatskoj

'Samodol je zvao naše odvjetnike i prijetio im' SUBVENCIJE ZBOG SUBVENCIJA

Izvoznici traže poticaje, ali i zaštitu od subvencionirane robe iz uvoza Iz EU u Hrvatsku bez ikakvih zaštitnih carina uvoze se poljoprivredni proizvodi subvencionirani sa 36%, zbog čega je Hrvatska pri prinuđena subvencionirati svoju poljoprivredu kako bi izbjegla njezino propadanje 4

info&stav

I dalje ne trpe konkurenciju

2-3

Kupac za Dalmatinku novu Tvrtka Frigus Lumen iz Gale kod Sinja, koja proizvodi rasvjetnu opremu, kao jedini ponu a na ju eraĹĄnjoj je usmenoj javnoj draĹžbi ponudila 27 milijuna kuna za kupnju sinjske tvornice konca Dalmatinke nove u ste aju. Sud je utvrdio da je ispunila sve uvjete natje aja te e uskoro donijeti kona nu odluku...

UdruĹženje autotaksi prijevoznika Grada Zagreba uputilo je nadleĹžnim institucijama Grada Zagreba i Republike Hrvatske prijave protiv Grupe Cammeo. Razlog tome je, kako navode u priop enju, obavljanje autotaksi prijevoza u Gradu Zagrebu na na in koji nije dozvoljen zakonom i pozitivnim propisima koji reguliraju obavljanje te djelatnosti.

business.hr etvrtak 19/5/2011

MINISTARSTVO FINANCIJA U RASPRAVI KOLIKO TROĹ I URED PREDSJE

www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

'Kosor nije krivo brifira "Predsjedni ki ured nije rastroĹĄan, nego je samo doĹĄlo do preraspodjele resursa i pove anja prora una 9% posto, a ne 37 posto", izjavio je ju er predsjednik Ivo Josipovi na Kosori inu kri-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

PREMIJERKA Jadranka Kosor: Prora un Ureda predsjednika pove an 37%

tiku, na ĹĄto je brĹže-bolje reagiralo Ministarstvo financija U raspravu o tome koliko zapravo troĹĄi Ured predsjednika RH, izme u premijerke Jadranke Kosor i predsjednika Ive Josipovi a, uklju ilo se i Ministarstvo financija koje je, naravno, stalo na stranu premijerke.

"Nedvojbeno je kako je predsjednica Vlade Jadranka Kosor u izjavi o visini troĹĄkova Ureda predsjednika RH raspolagala to nim podacima", poru ili su ju er iz Ministarstva financija na tvrdnje predsjednika Josipovi a o tome "da je premijerka pogreĹĄno brifirana".

Kriv je zrakoplov

"Predsjedni ki ured nije ra-

stroĹĄan kao ĹĄto tvrdi premijerka, nego je samo doĹĄlo do preraspodjele resursa i pove anja prora una devet posto, a ne 37 posto", izjavio je ju er predsjednik Ivo Josipovi za posjeta Brodarskom institutu u Zagrebu.

Prema Josipovi evu pojaĹĄnjenju, troĹĄkovi su ve i samo zato ĹĄto je Vlada, kako je rekao, odlu ila troĹĄkove drĹžavnog zrakoplova preraspodijeliti na sve korisnike, pa je za toliko pove an i prora un Ureda predsjednika.

Bio je to Josipovi ev odgovor na prethodnu izjavu premijerke Jadranke Kosor kako bi i njegov ured mogao pridonijeti ĹĄtednji.

Na stranu premijerke Jadranke Kosor stalo je i Ministarstvo financija, iz kojeg je priop eno kako nema nikakve dvojbe da je prora-

un Ureda predsjednika za 2011. pove an 37,4 posto u odnosu na izvrĹĄenje prora una za 2010. godinu.

"Prora un Ureda predsjednika za 2010. godinu izvrĹĄen je u iznosu od 40,5 milijuna kuna, a za 2011. planiran je u iznosu od 55 milijuna kuna. Iz navedenih podataka o ito je da je prora un Ureda predsjednika RH za 2011. pove an 37,4 posto u odnosu na izvrĹĄenje prora una za 2010. godinu," poru ili su iz Ministarstva financija.

Sve transparentno

Reagirali su i na izjavu predsjednika Josipovi a da ne postoji transparentnost prora una.

"Objavljivanjem podataka o prora unu u Narodnim novinama, na internetskim stranicama Vlade RH

DUŽNOSNICI I SUKOB INTERESA: ISTRAŽIVANJE TIH-a

Dvije trećine građana za prijavljivanje imovine blisk ak 92,3 posto gra ana slaŞe se u potpunosti s odredbom da duŞnosnici moraju dati podatke o svojem imovinskom stanju, pokazuju rezultati ispitivanja javnog miťljenja o pojedinim odredbama Zakona o sprje avanju sukoba interesa koje je ju er predstavio Transparency International Hrvatska (TIH).

Tako visok postotak suglasnosti, koji raste iz godine u godinu, moĹže se tuma iti kao po-

sljedica velika broja skandala koji su pokazali da u hrvatskoj administraciji ve i broj duĹžnosnika ima imovinu koja nije razmjerna njihovim prihodima, rekao je predsjednik TIHa Nikola Kristi . Dvije tre ine gra ana smatra da duĹžnosnici trebaju prijaviti i imovinu bliskih srodnika, a gotovo 82 posto ispitanika u potpunosti se slaĹže da je imovinu potrebno prijavljivati svake godine. "Na temelju tih podataka moĹže se

zaklju iti kako su gra ani svjesni toga da imovinska kartica treba upozoriti ako se netko od duĹžnosnika za svojega mandata koristio 'inovativnim' na inom stjecanja imovine te da nije rije o zavirivanju u ne iji nov anik", rekao je lan Upravnog odbora TIH-a Zorislav Antun Petrovi .

IstraĹživanje koje je provela Promocija Plus pokazalo je da je 71,5 posto gra ana, viĹĄe nego ikad, ulo za zakon, a zamjetan

je skok u postotku gra ana koji smatraju da duĹžnosnici tijekom mandata ne bi smjeli biti lanovi nadzornih odbora poduze a, ak 11 posto u godinu dana. NajĹĄarolikiji su odgovori na pitanje ĹĄto bi duĹžnosnici za mandata trebali u initi sa svojim poduze em. NajviĹĄe gra ana (22,5%) smatra da bi trebali prenijeti vlasni ka prava na posebnu tvrtku. Dosad su suzbijanju korupcije, smatraju gra ani, najviĹĄe pridonijeli ne-

BROJKA

BISER DANA

››

Žao mi je zbog svega, ali mi isto nije jasno zbog ega se sad oko ove slike skandalizira viťe nego da sam, recimo, pet godina proveo u zatvoru zbog nekog kriminala ili sli no

28,6 milijuna kuna vrijedi dividenda koju su Uprava i Nadzorni odbor Croatia osiguranja predloĹžili za isplatu dioni arima

PREDSJEDNIK Nogometnog kluba Hajduk u Slobodnoj Dalmaciji reagira na objavu fotografije na kojoj pozira u ustaĹĄkoj kapi

ana'

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

te Ministarstva financija, na mjese noj i godiĹĄnjoj razini, ostvaruje se visoka transparentnost drĹžavnog prora una", poru ili su Josipovi u iz Ministarstva financija. N. C.

PREDSJEDNIK Ivo Josipovi : Nije nego 9%

kih srodnika vladine organizacije (38,5%) i mediji (25,7%), a na tre em su mjestu policija, Uskok i pravosu e (6,9%).

"I dok nam je drago ĹĄto gra ani prepoznaju doprinos nevladinih udruga suzbijanju sukoba interesa, moramo se zabrinuti jer u Hrvatskoj postoje institucije koje bi puno viĹĄe trebale zagovarati Zakon o sprje avanju sukoba interesa", isti u u TIHu. M. Podnar

UVODNIK

Bitka za Inu tek predstoji Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

H

rvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga nije trebalo puno vremena da uzvrati Molovu glasnogovorniku Szollaru na tvrdnje da Hanfa ne razumije trgovanje na burzi.

Hanfa je u srijedu u obrazloĹženju objavljenom na vlastitim internetskim stranicama, kao i na stranicama Zagreba ke burze, zaklju ila da je Mol nedvojbeno manipulirao burzom jer je dioni are u posljednjoj ponudi za otkup dionica Ine javno uvjeravao kako samo Ĺželi pruĹžiti priliku da prodaju svoje dionice po cijeni iz prethodne javne ponude, a istodobno je djelovao tajno tako da stekne 50-postotni udjel u Ini. Klju ni dokaz je posljednje priznanje Mola da je sklopio opcijski sporazum o kupnji 1,6 posto Ininih dionica, ĹĄto Mol nije otkrio ostalim sudionicima na trĹžiĹĄtu kapitala, iako je to tijekom „rata za Inu“ Hanfa od njega traĹžila nebrojeno puta.

Osim toga, Mol je priznao da je kupovao dionice Ine na ZSEu, i to po cijenama daleko viĹĄim od 3500 kuna.

MALIM dioni arima koji su dionice prodali Molu po 2800 kuna u javnoj ponudi to ostavlja mogu nost da traĹže nadoknadu ĹĄtete. Proces moĹže za-

SNIMIO SAĹ A ∆ETKOVI

EDNIKA

››

Kako sada stvari stoje, cijeli e sukob rijeĹĄiti odvjetnici. Posebno je zanimljivo kako se u ovoj situaciji Mol u Hrvatskoj zasad uglavnom neuspjeĹĄno brani glasnogovornikom, dok se u daleko teĹžoj borbi u Ma arskoj vrlo lako nosi s pritiskom koji mu nabija Rusija

po eti Hanfa traĹže i od Ma ara mijenjanje teksta ponude i obeĹĄte enje, no ako se u to ne upusti regulator, mali dioni ari slobodni su podi i privatne tuĹžbe.

Bit e zanimljivo vidjeti i kako e Ante Samodol, ĹĄef Hanfe, odgovoriti na Molove optuĹž-

be da je osobno prijetio Molovim zastupnicima u Hrvatskoj - odvjetni kom druťtvu Žuri i parteri. Prema Szollarovim rije ima, suradnja Mola i Žuri a prekinuta je kako bi se zaťtitilo to druťtvo.

MOŽE se pretpostaviti da kulminacije borbe za Inu tek slije-

di, a kako sada stvari stoje, cijeli e sukob rijeĹĄiti odvjetnici. Posebno je zanimljivo kako se u ovoj situaciji Mol zasad u Hrvatskoj uglavnom neuspjeĹĄno brani glasnogovornikom, dok se u daleko teĹžoj borbi u Ma arskoj vrlo lako nosi s pritiskom koji mu nabija Rusija.

tema 4-5

SUBVENCIJE ZBOG SUBVENCIJA Iz EU u Hrvatsku se bez ikak cionirani sa 36%, zbog čega je Hrvatska prinuđena subvencionirat

Izvoznici traže poticaje, ali i zaštitu od subvencionirane robe iz uvoza

Udruga izvoznika zatražila je i ukidanje zakona koji ne ostvaruju svoje ciljeve, a ponajprije zakona o poticanju ulaganja i javnoj nabavi, jer su zbog neostvarenih ciljeva zbog kojih su doneseni od početka krize prouzročili zatvaranje oko 60.000 radnih mjesta

DOBITNICI NAGRADE NAJBOLJE IZVOZNI NAJBOLJI VELIKI IZVOZNIK NAJBOLJI SREDNJI IZVOZNIK NAJBOLJI MALI IZVOZNIK NAJINOVATIVNIJI IZVOZNIK NAJBOLJI IZVOZNIK U ITALIJU NAJBOLJI IZVOZNIK U BOSNU I HERCEGOVINU NAJBOLJI IZVOZNIK U NJEMAČKU NAJBOLJI IZVOZNIK U SLOVENIJU NAJBOLJI IZVOZNIK U AUSTRIJU NAJBOLJI IZVOZNIK U SRBIJU NAJBOLJI IZVOZNIK U SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE NAJBOLJI IZVOZNIK U MAĐARSKU NAJBOLJI IZVOZNIK U RUSIJU NAJBOLJI IZVOZNIK U VELIKU BRITANIJU ZA PODRUČJE JUŽNE AMERIKE NAJBOLJI IZVOZNIK U BRAZIL ZA PODRUČJE AZIJE I PACIFIKA NAJBOLJI IZVOZNIK U UJEDINJENE ARAPSKE EMIRATE ZA PODRUČJE AFRIKE NAJBOLJI IZVOZNIK U NIGERIJU ZA RASTUĆA TRŽIŠTA NAJBOLJI IZVOZNIK U KINU I HONG KONG

PREmIJERkA JADRANkA kOSOR na jučerašnjoj konvenciji podijelila je nagrade najboljim izvoznicima u 18 kategorija

Na jučerašnjoj 6. konvenciji Hrvatskih izvoznika premijerka Jadranka Kosor obećala je da će Vlada udovoljiti zahtjevima koje je predsjednik Udruge izvoznika Darinko Bago nabrojio u svojemu uvodnom izlaganju. Bago je prethodno naglasio da su izvoznici prvi ušli u krizu, ali su iz nje prvi i izašli, o čemu svjedoči 18-postotni rast izvoza u prošloj godini. Iako izvoznici čine samo 12 tisuća od 96,7 tisuća analiziranih hrvatskih poduzeća (12,5%), nastavio je Bago, ona ostvaruju 38 posto hrvatskog BDP-a, zapošljavaju polovinu svih zaposlenih, ostvaruju 62 posto ukupnog hr-

vatskog prihoda, kapital koriste 30 posto efikasnije od hrvatskog prosjeka, a dobit im je 2,17 puta veća od dobiti svih ostalih poduzeća.

Jačanje HBOR-a

Zbog tih obilježja izvoznika Bago smatra da su oni središte hrvatske izvrsnosti, pa od Vlade traži da tu izvrsnost i afirmira. Zatražio je i da Vlada povećanjem temeljnog kapitala ojača HBOR jer bi bez njegova kreditiranja u prošloj godini izvoznici imali manje prihode. Uz veći temeljni kapital, HBOR bi uz postojeće programe za izvoznike trebao i mogao osigura-

Snimio hrvoje dominić

DARINkO BAGO, predsjednik Hrvatskih izvoznika, istaknuo je da izvoznici kapital koriste za 30 posto efikasnije od hrvatskog prosjeka

Snimio hrvoje dominić

ti i konkurentne dugoročne kredite za kupce u inozemstvu (15 do 20 godina). Vlada bi, također, trebala pokrenuti investicije s ciljem stjecanja referenci za izvoz, uspostaviti kontrolu trošenja državnih subvencija i djelomično ih preusmjeriti prema izvrsnima (izvoznicima, tehnološkom razvoju, znanosti, obrazovanju) te pooštriti kontrolu i zaštitu od nekvalitetne i subven-

cionirane robe iz uvoza, napomenuo je Bago.

Blokirano 12 mlrd. kuna

Pojasnio je da se iz Europske unije u Hrvatsku bez ikakvih zaštitnih carina uvoze poljoprivredni proizvodi subvencionirani sa 36 posto, zbog čega je Hrvatska prinuđena subvencionirati svoju poljoprivredu kako bi izbjegla njezino propadanje i zatvaranje radnih mjesta. Bago

predlaže uvođenje carina na subvencionirane proizvode, kao što je Unija uvela 40-postotne carine za subvencionirane proizvode iz Kine.

Bago je na kraju zatražio i ukidanje zakona koji ne ostvaruju svoje ciljeve, a ponajprije zakona o poticanju ulaganja i javnoj nabavi, jer su zbog neostvarenih ciljeva zbog kojih su doneseni od početka krize prouzročili zatvaranje oko

kvih zaštitnih carina uvoze poljoprivredni proizvodi subventi svoju poljoprivredu kako bi izbjegla njezino propadanje

E "ZLATNI KLJUČ" ZA IKE U 2010. GODINI Dobitnik KONČAR D&ST D.D. SOLARIS D.O.O. NAVIS CONSULT D.O.O. AVL-AST D.O.O. SOLARIS D.O.O. KOKA D.D. EKO MEĐIMURJE D.D. P. P. C. BUZET D.O.O. EUROCABLE GROUP D.D. CEDEVITA D.O.O. DOK-ING D.O.O. SLADORANA D.D. JADRAN - GALENSKI LABORATORIJ D.D. KONČAR ENERGETSKI TRANSFORMATORI D.O.O. LPT D.O.O. ŠESTAN - BUSCH D.O.O. KONČAR - D&ST D.D. HARBURG-FREUDENBERGER BELIŠĆE D.O.O.

Zoran Daskalović

Četvrtak 19/5/2011

CRNE BROJKE S CROMINE KONFERENCIJE

Gospodarstvo u minusu 1,7 mlrd. kn, najveći gubitnici državna poduzeća Najveći gubitnik među poduzećima je Zagrebački holding, koji je u minusu od 500 milijuna kuna, pokazalo je izvješće predstavljeno na poduzetničkom skupu Hrvatsko gospodarstvo, odnosno 96.661 tvrtka u Hrvatskoj, u 2010. godini zabilježilo je gubitak od 1,7 milijardi kuna, od čega su trećinu generirala poduzeća u državnom vlasništvu, zaključio je Ante Pulić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, na temelju izvješća koja je prikupila Fina. Svoje istraživanje predstavio je u Zagrebu na 1. kongresu hrvatskih menadžera i poduzetnika u organizaciji Crome.

Najveći gubitnik među poduzećima je Zagrebački holding, koji je u minusu od 500 milijuna kuna.

Pulić u analizu uvodi pojam dodane vrijednosti, čiji pad traje od 2006., što je pokazatelj da je tada i počeo sunovrat hrvatskoga gospodarstva. Dodana vrijednost ukupni je prihod umanjen za svu na tržištu kupljenu robu i usluge.

Šansa za oporavak

60.000 radnih mjesta. Naime, unatoč zakonu o poticanju ulaganja, u Hrvatskoj su od 2008. do 2010. godine investicije smanjene za 20 milijardi kuna, zbog čega je izgubljeno 40 tisuća radnih mjesta, a zbog javnih nabava koje traju dulje od godinu dana blokirano je 12 milijardi kuna, zbog čega je dodatno zatvoreno 20 tisuća radnih mjesta.

business.hr

"Kada se uzme opći trend za ovih pet godina, vidi se da je riječ o promašenoj ekonomskoj politici koja se manifestirala kroz dugoročni pad stvaranja vrijednosti", kazao je Pulić.

Podatak o rastu prerađivačke industrije ohrabrio je Pulića, koji je rekao kako je vidljivo da ima šanse za oporavak.

Prerađivačka je industrija u 2010. opet počela rasti, što daje nadu da ima šanse za hrvatski oporavak, složio se s Pulićem i Vladimir Ferdelji, predsjednik Upra-

ve Elektrokontakta i predsjednik Crome. Ponovio je da je povećanje izvoza i industrijalizacija jedini način da se Hrvatska makne s ruba gospodarskog ponora te je predstavio masterplan oporavka hrvatskoga gospodarstva.

On ima 10 glavnih područja promjena, a to su koordinirana promjena monetarne i fiskalne politike, promjena načina upravljanja državnim poduzećima, optimiziranje razvoja proizvodnje i industrije u skladu sa statusom priključenja EU, rješavanje nelikvidnosti, smanjenje parafiskalnih nameta, teritorijalni preustroj s ciljem efikasnije i jeftinije uprave, efikasnija energetska politika, efikasnije zakonodavstvo i pravosuđe, uključivanje znanosti i obrazovanja u razvoj proizvodnje te promjene u ostalim područjima.

Procjenjuje se da bi se primjenom mjera iz masterplana u srednjoročnom razdoblju mogao ostvariti gospodarski rast od 6 do 10 posto.

Politički odjeci

Istodobno se održavala i 6. konvencija hrvatskih izvoznika, što se u kuloarima protumačilo i kao osveta za stalne Ferdeljijeve kritike na račun Vladine ekonom-ske politike. Ferdelji nije komentirao paralelno odr--

žavanje konferencija već je samo kazao da se nada da će na konvenciji izvoznika reći iste stvari koje su se čule i na Crominu kongresu.

Gotovo se sva politička elita okupila na konvenciji izvoznika, dok je od predstavnika vlasti na Crominoj konferenciji bio samo Boris Cota, kao izaslanik predsjednika Ive Josipovića, koji je pokrovitelj Cromine konferencije. U neformalnim razgovorima s poduzetnicima na Crominoj konferenciji moglo se čuti da ANtE PUlIć, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu Snimio žarko bašić

je udruga Hrvatski izvoznici zapravo državna udruga, pa nije čudno da vladajući političari nisu htjeli doći na konferenciju na kojoj se, osim kritika, mogla čuti i konkretna rješenja hrvatske gospodarske krize.

Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

POZADINA KAZNE MOLU Iz mađarskog suvlasnika Ine kažu da su ka Hanfe bili prisiljeni povući ovlasti odvjetničkoj tvrtki Žurić i partne

'Samodol je zvao n odvjetnike i prijetio Hanfa je objavila rješenje kojim se Mol kažnjava zbog manipuliranja tržištem jer je širio lažne informacije.

Time je otvorena pravna mogućnost za sve male dioničare Ine koji su prihvatili javnu ponudu Mola da nadoknade izgubljenu zaradu "Utvrđuje se da je društvo Mol manipuliralo tržištem tako da je općom ponudom za kupnju dionica Ine i kasnije putem medija širilo informacije koje daju lažne i obmanjujuće signale u pogledu cilja namjeravanog stjecanja dionica znajući da su iste informacije lažne i obmanjujuće", presudila je Hanfa rješenjem nakon izvanrednog nadzora nad trgovanjem dionicom Ine. Hanfa je u obrazloženju objavljenom na vlastitim internetskim stranicama, kao i na stranicama Zagrebačke burze, zaključila da je Mol nedvojbeno manipulirao burzom jer je dioničare javno uvjeravao kako im samo želi pružiti prili-

ku da prodaju svoje dionice po cijeni iz prethodne javne ponude, a istovremeno je djelovao tajno tako da stekne 50-postotni udjel u Ini. Ključni dokaz je posljednje priznanje Mola da je sklopio opcijski sporazum o kupnji 1,6 posto Ininih dionica, što nije otkrio ostalim sudionicima na tržištu kapitala. „Ostali smo bez teksta“, jedina je rečenica koju je komentirajući odluku Hanfe za Business.hr izgovorio glasnogovornik Mola Domokos Szollar.

Bez dostave rješenja

Hanfa u svom obrazloženju kazne, koja se sastoji samo u javnoj objavi rješenja, otkriva i da je Mol uskratio punomoć odvjetničkom društvu

Žurić i partneri te da mu ne može dostaviti rješenje.

U Molu pojašnjavaju: „Oduzeli smo im punomoć za zastupanje u ovom slučaju kako bismo ih zaštitili, ali ćemo i dalje koristiti njihove usluge. Smatramo kako ćemo ih povlačenjem s ovog slučaju bolje zaštiti od osobnog napada. Naime, predsjednik Hanfe osobno je zvao našu odvjetničku tvrtku i zahtijevao objašnjenja dvojbenim načinom i tonom. To je za nas neprihvatljivo i nije u skladu s europskim standardima”, tumači Szollar.

Tijekom javne ponude u kojoj je Mol nudio 2800 kuna za dionicu Ine stekao je 10.082 dionice, no prodavateljima nije bila poznata

PrEDsJEDNIKU HANfE Anti Samodolu sporno je i to što je Uprava Mola 18. siječnja donijela odluku o kupnji dodatnih dionica izvan javne ponude, no o toj odluci, kao ni o količini ni o ciljanoj cijeni, nije informirana javnost

KAKO DALJE?

Vlada je zakasnila pa je spašava Hanfa

JAsMINKO UMIčEvIć, naftni konzultant i savjetnik predsjednika HSLS-a za gospodarstvo i energetiku, smatra da je potrebno zakonski urediti da nijedan vlasnik ne može steći više od 49,9 posto Ine kako bi se zaštitio hrvatski interes u Ini

Naftni konzultant i savjetnik predsjednika HSLS-a za gospodarstvo i energetiku Jasminko Umičević izjavio je za Business.hr kako je hrvatska Vlada napravila stratešku pogrešku kada je početkom travnja odustala od privremene zabrane stjecanja više od 49,9 posto dionica Ine, što je mađarskom Molu dalo dovoljno vremena da stekne veliku prednost kupnjom nekoliko odlučujućih postotaka dionica Ine. Umičević podsjeća kako je

upravo HSLS od Vlade zahtijevao da izglasa spomenute zakonske izmjene. Kako to nije učinjeno, Umičević kaže kako ta stranka smatra da se šteta još može popraviti pa HSLS od Vlade traži da, unatoč mogućim pritiscima i strahovima, ipak donese spomenutu zakonsku izmjenu te na taj način zaštiti hrvatski nacionalni interes u Ini kao najvećem energetskom subjektu u zemlji.

Velika odgovornost za današnju situaciju zasigurno

leži na hrvatskoj Vladi, koja je napravila golemu pogrešku kada je krajem ožujka i početkom travnja ove godine prvo najavila, a onda za samo nekoliko dana odustala od donošenja zakonskih izmjena kojima se trebalo privremeno spriječiti bilo kojeg od dioničara da stekne više od 49,9 posto dionica Ine. Da su zakonske izmjene tada donesene, bilo bi dovoljno vremena da Hanfa istraži zakonitost Molova stjecanja Ininih dionica te da reagira u

slučaju da se dokaže kako su tom kupnjom prekršeni zakonski propisi. No nakon što je Vlada najavila mogućnost tih zakonskih izmjena, mađarski je Mol upotrijebio sve svoje političke veze i utjecaje kako bi se na Zagreb izvršio politički pritisak da odustane od takve odluke, tvrde dobro upućeni. Pritisak je uspio i Hrvatska je odustala od donošenja spornih zakonskih izmjena, čime je Mol kupio vrijeme, ali i dodatne opcijske dionice te dionice od

u nakon telefonskog poziva čelnieri koja ih zastupa u Hrvatskoj

naše o im' Molova namjera da stekne više od 50 posto dionica, zaključila je Hanfa. Do ključnog dokaza Hanfa je došla čitajući Molovu službenu web stranicu na kojoj je u utorak objavljeno priopćenje da Mol ima opcijski sporazum za stjecanje 1,6 posto dionica Ine. Očigledno je upravo tih 1,6 posto dionica Hanfi od početka bilo zanimljivo, no Mol ih ne spominje ni u jednom očitovanju Hanfi poslanom preko odvjetnika Žužić i partnera.

Hanfa je već prije otkrila da se "na tri skrbnička računa inozemne banke nalazi evidentirano ukupno 161.578 dionica Ine na imena tri ovlaštenika po računu".

Naknadna kupnja

Te su dionice tamo pohranjivane od 21. prosinca pa do 25. ožujka, dakle i za trajanja javne ponude.

Hanfi je sporno i to što je Uprava Mola 18. siječnja donijela odluku o kupnji dodatnih dionica izvan

brokera na izvanburzovnom tržištu ili na burzi.

Vlada je propustila adekvatno odgovoriti na Molove poteze. Njenu pogrešku sada pokušava ispraviti Hanfa, ali s vrlo neizvjesnim ishodom.

Do zaključenja lista nismo uspjeli dobiti relevantan odgovor iz Ministarstva gospodarstva o mogućim potezima koje hrvatska Vlada namjerava povući kako bi pokušala zaštititi suvlasničko pravo u Ini. Sandra Carić Herceg

GLAsNOGOvOrNIK MOLA Domokos szollar kaže da su odvjetnicima oduzeli punomoć kako bi ih zaštitili od osobnog napada, a na odluku Hanfe kazao je kako su 'ostali bez teksta'

javne ponude, ali o tomu, kao ni o količini i ciljanoj cijeni, nije informirana javnost. Štoviše, Mol je od 31. siječnja samostalno kupovao dionice na burzi, a u očitovanju Hanfi naknadno tvrdi samo da je prihvatio ponude za prodaju raznih ponuditelja. Mol je tako stekao 21.009 dionica Ine, dakle dvostruko više nego u javnoj ponudi.

Zbog naknadne kupnje, i to po cijenama između 3650 i 4016,02 kuna, Hanfa je ustvrdila da je cijelo vrijeme Mol namjeravao steći više od 50 posto Ine, odnosno da je proklamirani cilj iz javne ponude obmanuo dioničare.

Nakon odluke Hanfe otvorena je pravna mogućnost za one male dioničare Ine koji su prihvatili javnu ponudu Mola da nadoknade izgubljenu zaradu, tumači za Business.hr ugledni zagrebački odvjetnik, inače stručnjak za trgovačko pravo. Pravni slijed po njemu tekao bi tako da oni Hanfi upute zahtjev za obeštećenjem od Mola, a da Hanfa novim rješenjem izmjeni ponudu Mola te naloži isplatu razlike između javno ponuđene cijene i cijene po kojoj je Mol naknadno kupovao dionice Ine. Ako Hanfa to ne bi učinila ili Mol ne bi postupio po nalogu, otvara se mogućnost privatne tužbe.

Darko Baniček Josip Jagić

OGLAS

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 19/5/2011

AFERA 'VŽ VIJESTI'

Fišer sinu sredio (i) auto Varaždin. Nastavkom kriminalističke istrage u Varaždinskim vijestima utvrđena je osnovana sumnja da su 68-godišnji direktor i odgovorna osoba u tom poduzeću počinili kazneno djelo zlouporabe položaja i ovlasti, izvijestila je varaždinska Policijska uprava, ne navevši ime tog poduzeća. Iako policija ne navodi identitet osumnjičenika, neslužbeno se doznaje da je ri-

ka već otplaćena zajma od oko 25.000 kuna. Sumnja se i da je Fišer dva kreditno neopterećena osobna automobila poduzeća, ukupno vrijedna 170.500 kuna, ugovorom ustupio dvojici zaposlenika, odnosno njihovim trgovačkim društvima u kojima je uz njih osnivač i vlasnik njegov sin. E. Fišer, S. Fischer i voditelj marketinga Davor Mašić prvotno su osumnjičeni da su oštetili tvrtku za 4,425.000 kuna. Ernest Fišer u pritvoru je od 5. svibnja, a S. Fischeru i D. Mašiću pritvor je ukinut 12. svibnja. H

ječ o direktoru i glavnom uredniku lokalnog tjednika Varaždinske vijesti Ernestu Fišeru i njegovu sinu i zamjeniku Sveboru Fischeru. Fišer je sklopio ugovor o kupoprodaji i uporabi automobila sa sinom o kupnji njegova osobnog automobila te se ugovorom obvezao za otplatu 42.300 švicarskih franaka zajma, koji je on dobio kao privatna osoba. Po ugovoru je određeno da se Svebor Fischer i nadalje služi automobilom kao službenim vozilom. Uz to mu je tim ugovorom omogućen povrat četiriju obro-

MALI MAESTRO

Gotovac i Stanić: Nismo krivi Zagreb. Bivši potpredsjednik HFP-a Ivan Gotovac i poduzetnik Svjetlan Stanić jučer su na Županijskom sudu, kao i na prvom suđenju kada su oslobođeni, kazali da nisu krivi u slučaju "mali maestro". Gotovac se tereti da je od Stanića kao mito primio peku i putovanje u Monte Carlo, a zauzvrat mu davao informacije da bi stekao dionice Dalmacijavina i hotela Bellevue. H

Sindikat državi nudi četvrtinu udjela u škverovima

snimio hrvoje dominić

ČELNIK HUS-a Ozren Matijašević, ministar gospodarstva Đuro Popijač i predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević

POMOĆ OKO UGOVORA Sindikalni čelnici za problem nedostatka posla krive menadžere, a žele i da država zadrži 25 posto vlasništva u preostalim brodogradilištima "Danas smo se složili kako je ključno osigurati preduvjete za zatvaranje osmog poglavlja i uskoro očekujemo pozitivno mišljenje Europske komisije za tri preostala brodogradilišta - 3. maj, Brodotrogir i Kraljevicu. Učinili smo sve da sačuvamo opstojnost brodogradilišta, ali i zaposlenost i socijalni mir", kazao je jučer ministar gospodarstva

Đuro Popijač nakon sastanka s predstavnicima sindikata na temu privatizacije domaće brodogradnje.

Na sastanku, koji je potrajao više od dva sata, Vlada je bila zastupljena u najjačem sastavu pa su uz Popijača bili ministar prometa Božidar Kalmeta, ministrica financija Martina Dalić, ministar poljoprivrede Petar Čobanković, kao i predsjed-

nica Vijeća AZTN-a Olgica Spevec.

Čeka se konačna procjena

Popijač je istaknuo kako je Vladin cilj da brodogradnja može potpuno spremno funkcionirati na tržištima diljem svijeta, čak i u velikoj konkurenciji kakva je ona u Kini, gdje se isplaćuju iznimno visoki državni poticaji.

"Mi pak moramo funkci-

onirati po pravilima koja smo preuzeli. Potpore koje će se ubuduće davati mogu biti samo one koje se dogovore s Europskom komisijom, odnosno one koje su predviđene programom restrukturiranja", kazao je Popijač. Na pitanje o visini potpora kazao je kako će one ovisiti o konačnoj procjeni neposredno uoči prijenosa dionica u vlasništvo novog investitora. Ministar gospodarstva je kazao kako je sindikatima bilo najvažnije da se osigura kontinuitet proizvodnje, odnosno nove narudžbe, kako bi se postiglo stabilno poslovanje, a budućim vlasnicima treba omogućiti solidan period za provođenje procesa restrukturiranja. Čelnik HUS-a Ozren Matijašević objasnio je da su sindikati zatražili ovaj sastanak kako bi doznali u kojoj su fazi pregovori o tri preostala brodogradilišta te da bi ti pregovori postali prioritet kako bi što prije počelo ugovaranje novih poslova.

"Imamo i primjer Brodosplita, gdje je usvojen poslovni plan, ali se nikako ne uspijevaju ugovoriti novi poslovi. Stoga smo zadovoljni današnjim sastankom na kojem je rečeno kako više nema nikakvih prepreka da se realizira ugovor s Jadroplovom, a dobar dio radnika koji su dosad bili na čekanju

praktički već sutra može početi obrađivati limove za novu narudžbu", kazao je Matijašević.

Žele u sve pregovore

Prvi čovjek HUS-a istaknuo je kako je najvažniji sindikalni zahtjev ipak bio da se ubuduće kao socijalni partneri uključe u sve faze pregovora za preostala brodogradilišta, kao i da dogovore socijalni sporazum s partnerima kako bi sve bilo u skladu s uvjetima natječaja.

Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević ustvrdio je da Vlada "ima dobre namjere" te da su za problem nedostatka posla odgovorni menadžeri i uprave koji se ne usude riskirati jer se boje da ponuđenim poslovima neće moći osigurati profitabilnost brodogradilišta.

On je kazao i kako je s Ministarstvom gospodarstva dogovoreno da pomogne u sklapanju novih ugovora s Tankerskom plovidbom.

Na jučerašnjem sastanku sindikati su prvi put predložili i da država zadrži 25 posto vlasništva u preostalim brodogradilištima budući da mnogo ulaže u njihovo restrukturiranje saniranjem dugova. Popijač prijedlog nije komentirao, kazavši kako o tome u Vladi tek trebaju razgovarati.

Branimir Kovač

dogaaji

JGL

Aqua Marisom osvojili Rusiju

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 19/5/2011

Ivo UsMIAnI, direktor tvrtke Jadran-galenski laboratorij Snimio Saša ĆetkoviĆ

Zagreb. Farmaceutska tvrtka Jadran-galenski laboratorij (JGL) iz Rijeke jučer je na konvenciji Hrvatskih izvoznika dobila nagradu Zlatni ključ u kategoriji najbolji izvoznik u Rusiju u 2010. Posrijedi je nagrada koju je JGL dobio i 2009. godine. Rusija, Ukrajina i Hrvatska tri su najjača tržišta te tvrtke koja je prisutna na 30-ak inozemnih tržišta.

Rusko tržište osvojio je najpoznatiji brend Aqua Maris, gdje je taj program prošle godine zaradio 143 milijuna kuna, što je rast 78 posto. Na to je tržište direktor JGL-a Ivo Usmiani odlučio zakoračiti potkraj 90-ih, kad su se drugi povlačili, pa je tvrtka uskočila u pravo vrijeme.

Tvrtka je lani ostvarila 642 milijuna kuna ukupnih prihoda na razini JGL grupe te 320 milijuna kuna izvoza. Bilježi rast prodaje od 36 posto te rast izvoza 67 posto u odnosu na 2009. godinu. JGL je nedavno otvo-

rio i tvrtku u SAD-u, a uskoro namjerava zakoračiti na tržišta Brazila, Indije, Kine te zapadne Europe, najavljuju u kompaniji.

Portfelj tvrtke čini više od 300 proizvoda razvrstanih u programske cjeline, pri čemu je Aqua Maris vodeći brend u svojoj kategoriji u regijama jugoistočne Europe i bivših sovjetskih republika. S više od 50 milijuna prodanih jedinica Aqua Maris jedan je od najuspješnijih hrvatskih izvoznih brendova čiji izvoz čini 98 posto njegove prodaje, ističu u JGL-u. I. H.

RBA snizila prognozu BD boje se odljeva mozgova Raiffeisen banka objavila je novi Strategy Croatia dokument u suradnji sa svojim austrijskim kolegama u kojem, revidirano, predviđaju da će ove godine rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda iznositi oko jedan posto, dok je ranije predviđanje bilo drastično optimističnijih 1,5 posto. Kako stoji u izvješću banke, u posljednje je dvije godine hrvatska ekonomija ipak prošla kroz određene strukturne reforme, pa je dio udjela privatne potrošnje i uvoza preuzela državna potrošnja, ali bez pozitivnih efekata prelijevanja.

Minus 80.000 radnika

Jedini pozitivan efekt imao je rast izvoza proizvodnje i usluga, ali ni oni nisu još dosegnuli razinu prije krize.

Sudeći prema podacima iz realnog sektora prikupljenima dosad ove godine, u Raiffeisenu ne očekuju nikakav rast u prvoj polovini ove

godine. S dobrom turističkom sezonom, oporavkom potrošačkog optimizma i generalnim jačanjem aktivnosti očekuju da će oporavak početi u drugoj polovini godine, uz spomenutu ukupnu godišnju stipu rasta od jedan posto. Uz izvoz, doprinos rastu očekuje se od investicija.

No, to je prije svega zbog baznog efekta jer se građevina, na koju se 2009. go-

dine odnosilo oko 16 posto ukupnog iznosa investicija, ove godine vjerojatno neće oporaviti. Dodatni potencijal stoji u ulaganjima koja je najavila Vlada, ali vremenski horizont je dosta dug s obzirom na činjenicu da su tek nedavno objavljena.

Dok se negativna opća slika gospodarstva već ranije dala razabrati, Raiffeisenovi analitičari pronašli su novi

Snimio hrvoje dominiĆ

RAsT 1% Rast izvoza i potrošnje još nije dosegnuo pretkriznu razinu, a razuzdana državna potrošnja nije urodila rastom BDP-a pa se opet moramo nadati dobroj turističkoj sezoni. Zbog nezaposlenosti moguć novi odljev visokoobrazovanih

AnTUn sTARčevIć, glavni ekonomist RBA, gdje su svoje prognoze ovogodišnjeg rasta hrvatskoga gospodarstva snizili za 30%

razlog za brigu - mogući odljev mozgova zbog visoke nezaposlenosti među visoko

obrazovanim i obučenima.

Zbog vala otpuštanja tijekom kojega je u tri godine iz-

OGLAS

DP-a, Zagreb Centrum a ne želi u ZG Holding BITKA ZA ZEMLJIŠTE

gubljeno više od 80.000 radnih mjesta, od kasne 2009. godine raste produktivnost rada, a to je posljedica snažnijeg pada zaposlenosti nego proizvodnje. No, riječ je o cikličkoj pojavi, a ne promjeni strukture ekonomije u smjeru povećanja dodane vrijednosti i konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva, što su promjene nužne za ostvarivanje održivog rasta.

Nezaposlenost viša

Usporavanje otpuštanja, koje se dogodilo ove godine, posljedica je pak toga da su kompanije koje su preživjele krizu svoje kapacitete snizile na najnižu razinu potrebnu za ostanak u poslu. Zbog nesigurnosti kompanije odgađaju projekte pa nema novog održivog zapošljavanja. Sve to zajedno moglo bi dovesti do novog odljeva mozgova, što si hrvatsko gospodarstvo ne može priuštiti zbog ionako malog udjela visokoobrazovanih u ukupnoj radnoj snazi. U sljedećih bi nekoliko mjeseci sezonsko zapošljavanje u turizmu trebalo pridonijeti smanjenju nezaposlenosti, dok bi rast zaposlenosti mogao uslijediti krajem godine.

No, nezaposlenost će na kraju ove godine biti veća nego prošle, 2010. godine.

Josip Jagić

Čelništvo tvrtke koja upravlja Gredeljevim zemljištem ne želi da se tvrtka pripoji ZGH jer se boji da će tada Holding prodati zemlju kako bi pokrio dio svojih golemih gubitaka Nakon što je TŽV Gredelj 15. travnja napokon predao u posjed lokaciju u Strojarskoj ulici Zagreb Centrumu, tvrtki Zagrebačkog holdinga (ZGH), koji je zemljište kupio za 88 milijuna eura, afere se nižu jedna za drugom; prvo devastacija lokacije zbog čega se od Gredelja traži milijunska naknada štete, a sada su se na suprotnim stranama našli direktor ZG Centruma Goran Krmpotić i Uprava ZGH. Uprava je, naime, prošlog tjedna donijela odluku da se Zagreb Centrum d.d., tvrtka osnovana 2008. godine kako bi upravljala Gredeljem, pripoji Holdingu, no Krmpotić smatra da se to radi kako bi o Gredelju odlučivao Holding i kako bi se lokacija mogla odmah prodati što bi ZGH, tvrdi, odgovaralo s obzirom na lošu financijsku situaciju.

Natječaj pa investitor

Krmpotićeva je vizija, koju je predstavio jučer novinarima, da se o projek-

ninama budući da Gredelj nije jedina nekretnina koju imaju.

Najavio odlazak

GorAN KrMpoTIć, direktor Zagreb Centruma, u prijateljskim je odnosima s predsjednikom zagrebačkog SDP-a Davorom Bernardićem Snimio Saša ĆetkoviĆ

tu Gredelj provede široka rasprava i definiraju javne potrebe s obzirom na to da je riječ o gradskom projektu te da se tek nakon natječaja za idejno-urbanističko-arhitektonsko rješenje traži investitor. Krmpotić je otkrio i da kupljeno Gredeljevo zemljište nije cjelovito jer postoje dijelovi koji ga presijecaju i u vlasništvu su Hrvatskih željeznica. Pitanje je koji bi se investitor upustio u takvu situaciju na terenu.

"Dolaze pritisci iz Holdinga da se zemljište proda kakvo jest. Svaki se tjedan javi neki investitor koji bi htio kupiti, ali nije stigla ni jedna službena ponuda. Bi li Holdingu bilo

u interesu, s obzirom na sadašnju financijsku situaciju, to odmah prodati? Pa naravno da bi", odgovorio je Krmpotić.

Međutim, izvor blizak Upravi ZGH kazao nam je kako zasad nemaju namjeru prodavati zemljište jer je riječ o strateškom projektu od javnog interesa Grada, a s obzirom na cijene nekretnina i devastaciju lokacije, 88 milijuna eura, što je bilo precijenjeno i 2006. godine, ne bi se danas moglo dobiti ni u snu. Iz Uprave su poručili da su odluku o pripajanju ZG Centruma Holdingu donijeli na temelju zaključka Nadzornog odbora ZGH o centraliziranju upravljanja nekret-

Podsjetimo, tu je i Zagrepčanka, čiji je pokušaj prodaje IGH propao. "Činimo to zbog bolje operativnosti i efikasnosti", ističu u Upravi Holdinga.

Ipak, prodaja zemljišta bi, prema Krmpotićevu objašnjenju, preko ZG Centruma bila jeftinija za investitora jer bi kupovao dionice Zagreb Centruma pa ne bi plaćao porez. Premda se protivi instant-prodaji Gredelja, Krmpotić je ipak predlagao da se prodaju manjinski udjeli dionica kako bi se tvrtka mogla financirati. Sada pokriva rashode iz uplata ZGH u temeljni kapital.

Goran Krmpotić je najavio, ako i NO i Skupština ZGH prihvate pripajanje, da odlazi iz ZG Centruma, a njegovu je smjenu već zatražio HSLS zbog angažiranja vanjske PR agencije. Za direktora je imenovan u prosincu 2010. godine, dugogodišnji je SDP-ovac blizak Davoru Bernardiću, predsjedniku GO SDP-a, koji pak nije u najboljim odnosima s predsjednikom Uprave ZGH Ivom Čovićem.

Nevenka Cuglin

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 19/5/2011

REGIONALNI TROFEJ

Zlato za hrvatska vina Zagreb. Hrvatska su vina dobila 40 medalja i 25 preporuka na Decanter World Wine Awardsu 2011., nagradama najpoznatijega stručnoga vinskog časopisa Decanter u sklopu London Wine Faira, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore. Prestižnu nagradu Regionalni trofej dobila je ledena berba Bodren Bodren,

a zlatnu medalju Krauthaker graševina izborna berba prosušenih bobica. Prema podacima HGK, srebrnu medalju dobilo je 11 hrvatskih vina, a njih 27 dobilo je brončanu. London Wine Fair vodeći je međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića na kojem se tradicionalno susreću posjetitelji i vodeći svjetski proizvođači i distributeri, a izlagači prezentiraju kompletan pregled svjetskog tržišta. Ove godine na sajmu 1500 izlagača iz svih dijelova svijeta predstavlja više od 20.000 različitih vrsta vina. H

APLIKACIJA

MEĐU NAJBOLJIMA

RBA-ova Bubašpara na iPhoneu

Valamar dobio TUI-jevu nagradu

Zagreb. Raiffeisen stambena štedionica, agencija Nukleus i Imagine studio predstavili su 1. hrvatsku multimedijalnu aplikaciju za djecu: Bubašpara iPhone aplikaciju koja se može besplatno preuzeti u App Storeu. "Kreirali smo aplikaciju koja bi mogla postati hrvatski Angry birds", rekao je Neven Dubravčić, direktor Nukleusa. B. hr.

Poreč. Valamar Bellevue Hotel & Residence u vlasništvu Rapca d.d. koji posluje unutar Valamara, najveće turističke grupacije u Hrvatskoj, osvojio je TUI Holly 2011, nagradu koju dodjeljuje njemački TUI, jedan od najvećih svjetskih turističkih operatera. Ovime se taj hotel u Rapcu svrstao među 100 najboljih hotela na svijetu u kojima odsjedaju TUI-jevi gosti. B.hr

Microsoft bacio oko na Nokiju STEPhEN ELOP, izvršni direktor Nokije, na službenom je blogu istaknuo važnost onoga 'što obje kompanije donose na stol'

Hoće li se obistiniti jedno od najvećih preuzimanja u korporativnoj povijesti vrijedno 30-ak milijardi dolara, tek će se vidjeti. Naime, Microsoftu je zapeo za oko nekad vodeći svjetski proizvođač mobilnih telefona, finska Nokia, što baca novo svjetlo na telekomunikacijsku industriju, odnosno mobilnu telefoniju. Špekulaciju o toj golemoj akviziciji na svojem je blogu proširio popularni Eldar Murtazin, poznat po predviđanjima o Nokiji koja se uvijek ostvare. Ako se obistini, to bi značilo da će Microsoft proizvoditi mobilne uređaje prema vlastitim željama.

Murtazin je suradnju s Microsoftom predvidio još krajem 2010., kao i odlazak

tadašnjeg izvršnog direktora Olli-Pekka Kallasvuoa.

Naime, ovogodišnji najveći svjetski sajam mobilne telekom industrije, Mobile World Congress u Barceloni, donio je široko strateško partnerstvo s Microsoftom čiji će Windows Phone ubuduće služiti kompaniji kao primarna platforma za pametne telefone.

Primarna platforma

Microsoftova platforma Windows Phone bit će primarna, a dosadašnji Nokijin Symbian postat će franšizna platforma pomoću koje bi tvrtka trebala zadržati 200 milijuna klijenata koji su se dosad služili Symbianom te im omogućiti postupan prijelaz na novu platformu.

arhiva business.hr

VRLO IZGLEDNA ŠPEKULACIJA Kupi li američki div finskog diva, bit će to jedno od najvećih preuzimanja u korporativnoj povijesti, a stajalo bi 30-ak milijardi dolara. Microsoft bi nakon toga mogao proizvoditi mobilne uređaje prema vlastitim željama Osim suradnje s Microsoftom u operativnom sustavu za mobilne telefone, Nokia je najavila i suradnju kada je u pitanju "tražilica" na mobilnim telefonima.

Očekivano, riječ je o Microsoftovoj tražilici Bing, a na službenom blogu glavni izvršni direktor Nokije Stephen Elop, nekada jedan od ključnih ljudi Microsofta, istaknuo je važnost "onoga što obje kompanije donose na stol te da Nokia ima dugu tradiciju inovacije patenata".

Sličnog je mišljenja i glavni izvršni direktor Microsofta Steve Ballmer, koji je istaknuo kako imaju vrlo značajne brendove kao što su Windows, Office, Bing, Xbox Live, NAVTEQ i No-

kia, što pokazuje da glasine o spajanju/kupnji mogu biti itekako istinite.

Promjena fokusa

Nokia je svakako jedan od najpoznatijih, iako pomalo posrnuli proizvođač mobilnih telefona, a korporativna povijest, koja počinje još 1865., mnogo je zanimljivija od današnjeg uspjeha u svijetu mobilnih telefona. Nokijina povijest odraz je razvoja finske industrije, koja je na početku bila orijentirana na proizvodnju drva i drvnih prerađevina i papira, nakon toga na proizvodnju gume, a danas na visokotehnološku proizvodnju.

Zanimljivo je da je u strukturi prodaje 1990. godine konzumna elektronika

u Nokiji bila zastupljena sa 27 posto, slijede informatički sustavi sa 21 posto, kabeli sa 11 posto i tek su na četvrtome mjestu bili mobilni telefoni sa 10 posto. Nakon 12 godina Nokia je, nakon promjene fokusa, doživjela i promjenu na području prodaje pa su mobilni telefoni sa 77 posto sada na prvome mjestu po prodaji, mrežna oprema sa 21 posto na drugome mjestu, a svi ostali proizvodi čine samo 2 posto ukupne prodaje. Danas Nokia proizvodi mobilne telefone, a proizvodnju mrežnih uređaja za mobilne mreže udružila je sa Siemensom u tvrtku Nokia Siemens Networks.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

mediji/ marketing/ prodaja Četvrtak 19/5/2011

THE SHOW MUST GO ON Prvi hrvatski film snimljen gotovo bez proračuna, koji se nedavno počeo prikazivati u kinima, dugometražni je prvijenac Nevija Marasovića koji iza sebe ima 40-ak reklama snimljenih za brendove u Hrvatskoj i Sloveniji. Na njegovu stvaranju i promociji, koja se temelji na novim medijima, okupio je i mnogo ljudi iz marketinške branše svjesnih toga da su domaći kinodistributeri serviseri holivudske A produkcije, a hrvatski im film uglavnom nije isplativ. Ako je suditi po ‘product placementu’, zaradu najbolje oslikava žanr - SF

Isplativ domaći film je SF U

hrvatskim se kinima ovih dana pojavio prvi dugometražni film mladoga hrvatskog redatelja Nevija Marasovića "The Show Must Go On", koji je na domaćoj filmskoj sceni jedinstven po nekoliko stvari. U posljednjih tridesetak godina to je

prvi hrvatski film SF žanra snimljen gotovo bez proračuna kao debitantski, studentski uradak uz volonterski angažman profesionalnih glumaca i snimateljske ekipe.

Snimljen 2008. godine, prošle je godine u Puli pokupio četiri nagrade; dvije Zlatne arene, za najbolji scenarij i specijalne efek-

te, nagradu kritike Oktavijan za najbolji film i Brezu za najboljeg debitanta.

Tek se ovih tjedana "The Show Must Go On" probio i do kinodvorana.

Nakon osvojenih nagrada, u promociju filma uključio se i Hrvatski audio video centar (HAVC) na čelu s Hrvojem Hribarem. U promociji pomažu

i stručnjaci za PR i marketing, također na volonterskoj osnovi, pokušavajući primijeniti gerilske metode komuniciranja s publikom.

Kampanja na fejsu

"Imamo više od tisuću fanova na fejsu, a mnogi hrvatski filmovi imaju ih samo po nekoliko stotina.

To su sve novi kanali komunikacije koje treba primijeniti. Gledajući druge domaće filmove, imamo najzreliju i najmoderniju kampanju jer se temeljimo na novim medijima, ali i na integriranim marketinškim akcijama", rekao je Alan Bahorić, PR konzultant koji se na prijateljskoj osnovi uključio

USUSRET FESTIVALU

Ideja X s više od 650 sudionika i 269 radova

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 19/5/2011

NAGRADA 1. nacionalnog festivala oglašavanja arhiva business.hr

Iako su troškovi snimanja naposljetku iznosili 200.000 kuna, vrijednost filma procjenjuje se na milijun eura. Od 450 kadrova, njih 300-tinjak obiluje specijalnim efektima u promociju Marasovićeva filmskog prvijenca.

"Svi koji rade na filmu uglavnom su ljudi iz marketinga poput poznatih kreativaca Hrvoja Škure i Daniela Vukovića iz reklamne agencije Fahrenheit.

U startu smo zaključili da film moramo tretirati kao proizvod koji treba prodati", napomenuo je Marasović, koji je upravo pred diplomom Akademije dramskih umjetnosti.

Unatoč svojih 27 godi-

IDEJA ZA SCENARIJ nastala je kao dio studentske vježbe za prikazivanja druge sezone Big Brothera, kada se pojavila panika zbog ptičje gripe.

Priča je sljedeća: sudionici realityja borave u sigurnoj kući, a vani izbija nuklearni rat...

na, iza sebe ima već 40-ak reklama snimljenih za poznate brendove u Hrvatskoj i Sloveniji. U posao je, kaže, krenuo već sa 21 godinom zaradivši novac kojim je kupio opremu i upustio se u snimanje prvog filma.

Ideja za scenarij nastala je kao dio studentske vježbe prije četiri godine, u vrijeme prikazivanja druge sezone Big Brothera, kada je u svijetu nastala panika zbog izbijanja ptičje gripe.

Za natjecateljski dio prvog nacionalnog festivala oglašavanja Ideja X, koji se održava u Zagrebu 26. i 27. svibnja, pristiglo je 269 radova, od čega 200 za nagradu X (tradicionalno oglašavanje u off-line medijima), te 69 za nagradu Mixx, za najbolje radove u on-line/digitalnim medijima, priopćili su organizatori. Deset dana prije

početka festivala prijavljeno je i više od 650 sudionika iz Hrvatske i regije.

Radovi i agencije za nagradu X međusobno će se natjecati u dvije osnovne skupine: "Best on market" (14 kategorija) i "Best of Admaking" (8 kategorija), prema industrijama u kojima djeluju oglašivači. Dodijelit će se i Grand Prix za najbolju kreativnu kampanju. Na završnoj svečanosti festivala 27. svibnja bit će dodijeljene nagrade za "Oglašivača godine" (prijavljeno 107 oglašivača/naručitelja) i "Agenciju godine" (prijavljene

33 agencije) temeljem zbroja bodova u ukupnoj konkurenciji pristiglih radova. U natjecanju za Mixx nagrade, on-line kampanje i elementi kampanja natjecat će se u šest kategorija, a posebnu nagradu pod nazivom "Best In Show" osvojit će najbolja on-line kampanja. Rok za prijave sudionika za Ideju X istječe 24. svibnja. Organizatori najavljuju predavanja vrhunskih svjetskih stručnjaka te dvije panel-diskusije:"Kreacija, inovacija, bagatelizacija... Pošto kila ideje?" I "Fight Club: Specijalizacija ili integracija?". B.hr

››

Budući da smo snimali bez proračuna, bilo nam je važno postići dogovor s HRT-om, koji nam je ponudio sramotno nizak iznos: šestinu cijene koju plaća za epizodu sapunice NEVIO MARASOVIĆ, redatelj

Marasović je zamislio priču u kojoj su sudionici reality showa posve izolirani od svijeta. Dok oni borave u sigurnoj kući, vani izbijaju svjetska katastrofa i nu-

klearni rat.

Iako su troškovi snimanja naposljetku iznosili 200.000 kuna, vrijednost filma procjenjuje se na milijun eura. Od 450 kadro-

va, njih 300-tinjak obiluje specijalnim efektima.

Na HAVC-ovu natječaju naknadno su dobili 400.000 kuna. Tako su pokrili prijašnje troško-

PODRAVKA

Studena nagrađena u Bruxellesu

Na testiranju "Superior Taste Award 2011" Podravkina izvorska voda Studena dobila je tri zvjezdice. Najviša je to ocjena koju može dobiti prehrambeni proizvod, a dodjeljuje ju International Taste & Quality Institute iz Bruxellesa, jedna od vodećih svjetskih organizacija koja ocjenjuje kvalitetu okusa svih kategorija

NEVIO MARASOVIĆ I HRVOJE HRIBAR Redatelj filma nagrađena dvjema Zlatnim arenama i ravnatelj Hrvatskoga audiovizualnog centra, od kojeg su dobili 400 tisuća kuna, kojima su pokrili troškove izrade 35-milimetarske kopije filma, bez koje ne bi mogli sudjelovati na Pulskom filmskom festivalu SNIMIO SAŠA ĆETKOVIĆ

ve izrade 35-milimetarske kopije filma, bez koje ne bi mogli sudjelovati na Pulskom filmskom festivalu.

Distributeri i isplativost

Kao važan stup u financiranju takvih projekata Marasović ističe hrvatsku javnu televiziju, od koje, nažalost, nije bilo potpore.

"Budući da smo snimali bez proračuna, važno nam je bilo postići dogovor s HRT-om, koji nam je ponudio sramotno nizak iznos, šestinu cijene koju plaćaju za epizodu sapunice. Naposljetku, RTL nam je ponudio odlične uvjete pa je otkupio TV prava i film će prikazati sljedeće godine", rekao je Marasović, dodajući kako im je u pregovorima s kinodistributerom i TV kućama uve-

proizvoda iz segmenta prehrane i pića. U stručnom sudu bilo je 150 uvaženih šefova kuhinja i sommeliera.

U Superior Taste Award kategoriji ocjenjuju se isključivo proizvodi koji se nalaze na policama trgovina, a u proces ocjenjivanja mogu ući proizvodi samo onih kompanija koje posjeduju certifikate kontrole kvalitete."Voda kojoj vjerujem" pak naziv je slogana za novi spot Studene u kojem glavnu ulogu ima zaštitno lice te Podravkine izvorske vode Blanka Vlašić. B.hr

like pomogao Hribar koji putem HAVC-a pokušava na javnoj televiziji uspostaviti jasan mehanizam, kriterije i uvjete financiranja filmova, posebice mladih redatelja. Distribucija u kinodvoranama dogovorena je s Continentalom, a riječ je o prvom hrvatskom filmu koji se digitalno prikazuje.

"Domaći su kinodistributeri zapravo servis holivudske A produkcije, a hrvatski je film slabo zastupljen. Uz pokoju iznimku, domaći su filmovi u kinima bili slabo posjećeni, imaju lošu reputaciju i nisu isplativi distributerima, a autori nemaju snage za jaču promociju", objašnjava Alan Bahorić.

Budućnost u regiji

Ističe kako unatoč svemu i hrvatski film treba promovirati. "The Show Must Go On" u kinima se prikazuje oko mjesec dana, a naposljetku će izaći s brojkama posjećenosti. Slijede i nastupi na međunarodnim festivalima. Nakon nedavne uspješne projekcije u Londonu, sredinom lipnja Marasovićev film prikazat će se na velikom filmskom festivalu u Šangaju, u Brazilu gostuje na festivalu SF

‘IT’S PERSONAL’

MINI guerilla kampanja Berlin je mjesto u kojem se do 29. svibnja odvija guerilla marketinška kampanja kojom se predstavlja BMV-ov MINI. U sklopu kampanje "It’s personal" posjetitelji ulaze u MINI Photo Box, fotografiraju se te odabiru MINI model, čiju unutrašnjosti sami biraju. Nakon toga slika posjetitelja i personaliziranog MINI-ja pojavljuje se na velikom zaslonu. B.hr

filmova, pa u Sankt Peterburgu i u Novom Sadu na New film festivalu.

"Budućnost hrvatskog filma je u regionalnoj suradnji.

Funkcioniramo kao jedno tržište, povezani smo mentalitetom i jezikom, i to treba iskoristiti.

U protivnom, od projekcije samo u hrvatskim kinima domaći film ne može biti isplativ", zaključuje Marasović.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr OGLAS

BRENDIRANJE LABINA

ELFS-i i Borovo na labIN24seven festivalu Ivan Tandarić i Aleksandar Šekuljica, poznatiji kao modni dvojac ELFS, uključit će se sa svojim brendom u labIN24seven Summer Festival. Riječ je o projektu brendiranja Grada Labina kao grada umjetnosti i vrhunske ljetne zabave koji predstavlja Istru kao idealnu

destinaciju za urbanu europsku generaciju. Zbog ultramodernog tona ELFS odjeća, ističu organizatori, idealan je partner toga novoga ljetnog međunarodnog festivala. "Festival će dati nove ideje te ga smatramo idealnom prilikom za zajednički promociju tog modnog branda među mladima", kaže Mario Gigović, direktor festivala.

Uz ELFSe, modnu priču labIN24seven Summer Festivala zatvorit će Borovo s redizajniranim Startasicama, koje su službena obuća festival. .hr

PRODUCT PLACEMENT

Sapunice da, domaći film ne Jedan od mogućih izvora prihoda u snimanju filma jest i ‘product placement’ koji se uvelike primjenjuje u snimanju domaćih sapunica, pa se u kadru nađu poznati domaći prehrambeni ili kozmetički brendovi. Slično su pokušali i u snimanju "The Show Must Go Ona" sa scenom u kojoj se sta-

nari Big Brother kuće natječu u jedenju hamburgera.

"Probali smo na osnovi te scene doći do McDonalds’a, ali nas je odbio. Ni drugi nisu bili zainteresirani. Jednostavno, čim su čuli da je riječ o hrvatskom filmu, računali su da će gledanost biti mala", kaže Marasović.

aPb ProGraM

‘Konvencije koče poslovanje’

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 19/5/2011

Gabriele Troilo, prof. na Bocconi Universityju u Milanu, za predavanja u Zagrebu arhiva business.hr

Zagreb. U sklopu Executive education programa Advanced Program in Business prošloga je vikenda u Zagrebu gostovao Gabriele Troilo, profesor marketinga na Bocconi Universityju u Milanu te konzultant vodećih modnih marki u pristupima razvoja tržišta. Konvencije su rutine koje koče poslovanje, istaknuo je, dobre ideje dolaze slučajno, ali se može stvoriti niz

slučajnosti uspješnim menadžmentom kreativne sredine.

Pojasnio je pristupe koje imaju poduzeća koja mijenjaju tržišta, čije su se marke počele poistovjećivati s nazivima cijelih skupina proizvoda (Sonyev Walkman, Gillette, Labello, Kleenex, Xerox…). Naglasio je da je važno da fokus poduzeća nije na potrošačima, na konkurenciji i njihovim potezima, nego na stvaranju novih tržišta koja su "izvan postojećeg tržišta". U protivnom, kaže Troilo, dolazi do "zrcaljenja" zbog ugledanja konkurenata jednih na druge,

što koči napredak i razvoj u novim, profitabilnim smjerovima i tržištima. Istaknuo je važnost razmišljanja izvan konvencionalnih okvira te nužnost korištenja svima dostupnih informacija, te primjenu na tržištima koja nitko nije prepoznao kao potencijalna objasnivši to na dobro poznatom primjeru aviokompanije Ryanair.

Na idućem predavanju (20./21. svibnja) gostuje prof. Ajay K. Kohli sa sveučilišta Georgia Institute of Technology, urednik časopisa "The Journal of Marketing". B.hr

Web je mjesto za nov pristup sponzorima

ZNaJU ZNaNJe ZN Internetska stranica KSL-a, lokalne podružnice teleameričke tele vizijske mreže NBC u Salt Lake Cityju, zahvaljujući jasno određenom seroglašivačkom ser visu bilježi 250posak milijuna pos mjejeta svaki mje sec, što je velik broj s obzirom na lokalveličinu tog lokal nog tržišta

MeDiJi i oGlaŠiVaČi U redefiniranju odnosa prema oglašivačima tradicionalni mediji trebaju iskoristiti on-line tržište: kvalitetniji sadržaj na webu i reklame s dodanom vrijednošću moguća su rješenja, pokazalo je američko istraživanje

M

ediji bi trebali redefinirati svoj odnos i odnos svoje publike prema oglašivačima; to ne znači prepuštanje uređivačke kontrole sponzorima, ali potrebne su alternative, kreiranje kvalitetnijega sadržaja za web i reklama koje će same po sebi imati neku vrijednost.

Zaključak je to istraživanja grupe autora s američkoga sveučilišta Columbia, koji su nekoliko mjeseci pratili rad medijskih kuća. Studiju su vodili profesori s Novinarske škole Columbijskog sveučilišta, a svrha joj je pomoći novinama, časopisima i TV kućama da se bolje pozicioniraju na online tržištu.

"Ne kažemo da bi novinari trebali slušati nared-

be oglašivača, ali mogli bi bolje razumjeti zašto se sve manje novca za oglašavanje ulaže u tradicionalne medijske kanale", kazao je Bill Grueskin, koautor studije, u tekstu koji prenosi New York Times.

Novinarska ekonomija

Zaključak studije počinje citatom nekadašnjega reportera newyorškog Timesa Randalla Rothenberga, koji kaže da je problem u tome što novinari jednostavno ne razumiju svoj biznis. Stoga ne čudi što je i na akademskoj razini sve veći interes za ekonomske temelje novinarstva.

Na Columbiji i nekim drugim školama tako se nude kolegiji iz novinarske ekonomije.

Mnoga područja tradicionalne medijske indu-

strije sporo integriraju promjene koje je donijela digitalna tehnologija, stoji u izvješću studije koja preporučuje puno brže i dosljedno uvođenje inovacija i ulaganja. Novinarima se savjetuje da pokušaju potpunije razumjeti kako oglašivači dolaze do potrošača preko društvenih mreža, oglasa na novim medijima i optimizacijom on-line pretraživača.

oglašivački paketi

Autori studije dijagnosticirali su i probleme digitalnih medija, a možda je najveći u tome što oglašavanje na webu ima manju vrijednost za potrošača nego reklama u drugim medijima.

"Kada netko lista magazin, gotovo će jednako vremena posvetiti reklamama

i tekstovima jer su oglasi tu zapravo korisni čitatelju", smatra Grueskin, inače veteran Wall Street Journala. Jedan od slučajeva dodane oglašivačke vrijednosti, koji su columbijski istraživači dobro proučili, jest KSL.com, internetska stranica KSL-a lokalne podružnice američke televizijske mreže NBC u Salt Lake Cityju.

Zahvaljujući jasno određenom oglašivačkom servisu, stranica bilježi oko 250 milijuna posjeta svakog mjeseca, što je velik broj s obzirom na veličinu tog lokalnog tržišta.

Istraživači ističu kako bi kreatori vijesti i marketingaši trebali zajedno stvoriti nove modele koji će integrirati digitalne oglase i društvene medije, a kao primjer navode internet-

sku stranicu Dallas Morning Newsa, koja ima rubriku o srednjoškolskim sportovima.

"Raznovrsni paketi za oglašavanje u toj rubrici omogućuju odmak od klasičnog modela oglašavanja, gdje se svakih tisuću posjeta stranice naplaćuje pet dolara", kaže Grueskin.

Naplata za mobitele

Kad je riječ o naplati sadržaja na internetu, predstavnici Columbije smatraju da takav model neće zaživjeti nakon što je počinjen ‘prvi grijeh’ i omogućeno besplatno pregledavanje sadržaja portala, ali se s pretplatama može pokušati za sadržaje koji se plasiraju preko mobitela.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 19/5/2011

SKUPŠTINA 29. 6.

NAFTA

IZ DOBITI 2010.

Quaestus nekretnine u srijedu su na stranicama Zagrebačke burze objavile poziv na glavnu skupštinu 29. lipnja, na kojoj će se osim uobičajenih odluka donijeti i ona o raspodjeli dobiti iz 2010. godine. Quaestus je lani zaradio 910.000 kuna.

Od toga će 575.000 kuna biti raspoređeno u zadržanu dobit, a 305.000 kuna potrošit će se na pokriće minusa iz 2009. godine. N. S.

Cijene nafte prekoračile su u srijedu na međunarodnim tržištima razinu od 111 dolara za barel, poduprte neočekivanim padom zaliha benzina u SAD-u i slabijim dolarom. Cijene nafte u Londonu skočile su za 1,21 dolar, na 111,20 dolara za barel. Na američkom tržištu cijene nafte su bile u plusu 1,49 dolara i iznosile 98,40 dolara za barel. H

Hrvatska poštanska banka održat će glavnu skupštinu 30. lipnja u sjedištu banke u Zagrebu. Banka je u 2010. godini pod upravljanjem Čede Maletića ostvarila neto dobit u visini od 50,83 milijuna kuna, a iskoristit će je za pokrivanje gubitka iz 2009. godine u visini od 63,65 milijuna kuna.

Predloženo je i davanje razrješnica Upravi i Nadzornom odboru. J. J.

Quaestus zadržava pola mil. kuna

Barel opet iznad 111 dolara

HPB pokriva gubitak

RESTRUKTURIRANJE U TIJEKU

Hoće li na bubanj Validusove nekretnine?

Predsjednik Uprave Validusa i Plurisa Vladimir Šelebaj Sellier, koji je preuzeo te tvrtke kako bi ih restrukturirao, već je za Business.hr istaknuo da će se s vjerovnicima dogovoriti te da mu najviše glavobolje zadaje Podravka.

Upitno je hoće li se na bubnju naći Validusove atraktivne nekretnine i namjerava li ih Šelebaj uopće prodavati. No on se nije očitovao o tim pitanjima, koja su upućena na Validusovu adresu.

Revizija

VLADIMIR ŠELEBAJ, predsjednik Uprave Validusa, u čijem je portfelju niz atraktivnih nekretnina na jadranskoj obali

U Validusovu portfelju nalaze se poduzeća kao što su splitski Mils, Hoteli Vis, Vaba banka, Fima banka Sarajevo, Hoteli Helios na Hvaru i Mirna Rovinj te niz nekretnina u Bosni i Hercegovini, a ovaj petak na dražbi ZSE-a naći će se udjel u Mirni

Snimio hrvoje dominiĆ

Nakon što je Zagrebačka burza objavila kako kreće u prodaju dionica Mirne kojima će Podravka namiri potraživanja od Fime, priča o restrukturiranju Validusa i Plurisa dobila je nastavak.

Naime, na dražbi u petak ponuđeni će biti i paket u vlasništvu Plurisa (155.329 dionice).

Na umu treba imati da se u Validusovu portfelju nalaze poduzeća kao što su splitski Mils, Hoteli Vis, Vaba banka, Fima banka Sarajevo, Hoteli Helios na Hvaru i Mirna Rovinj te niz nekretnina u Bosni i Hercegovini.

Revizorski izvještaj za 2009. pokazuje kako je Validus u prije dvije godine uprihodio samo 682.000 kuna, a godinu dana prije promet je bio viši od 11 milijuna kuna.

Pritom je u 2009. u odnosu na 2008. godinu gubitak udvostručen na 22 milijuna kuna. Istodobno, ukupna dugotrajna imovina smanjena je sa 324 na 293 milijuna kuna.

Ugrožena likvidnost

Ne treba zaboraviti da je likvidnost tvrtke bila ugrožena još i tijekom 2009. godine zbog nedostupnosti

kreditnih linija, odnosno činjenice da je većina imovine tvrtke bila pod nekakvim zalogom. U to vrijeme, kad je na čelu Fime bio Milan Horvat, Validus je namjeravao prodati ili iznajmiti pet nekretnina.

Prema izvješću revizora, u promet su trebale otići poslovni prostori u zgradi Đuro Đaković Holdinga u Slavonskom Brodu, građevine i zemljište u Sinju, zemljište u Starom Gradu na Hvaru, zemljište u Švici i zgrada u Varaždinu.

Visina duga - tajna

Šelebaj je u prijašnjim razgovorima kazao da ne smije reći koliki je ukupan Validusov dug, ali neslužbenim konzervativnim izračunima dolazi se do iznosa od 170 milijuna kuna, čak i kad se njemu pribroji izvid porezne Uprave, koji je pokazao da je Validus u posljednjih pet godina napravio na desetke milijuna kuna duga prema državi zbog neplaćenih poreza.

Osim toga, ta je tvrtka vlasnik 29,089 posto Vaba banke i 48,65 posto Fima banke u Sarajevu. Nagađa se da bi prodaja udjela u Vaba banci mogla biti, na prvi pogled, jedan od najjednostavnijih poteza za lakše spašavanje fonda, no i taj je vlasnički udjel opterećen zalozima i hipotekama.

Nikola Sučec

ČEDO MALETIć, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke

Snimio Saša ĆetkoviĆ

Merc digao PROFIT 10,2 MILIJUNA Najveći udjel u ukupnim prihodima od 59,6 posto odnosi se na Sloveniju, dok je 18,1 posto ukupnih prihoda od prodaje ostvareno na tržištu Srbije.

Hrvatska je u toj stavci sudjelovala sa 14,3 posto, a u istom razdoblju lani zauzimala je 13,8 posto udjela

OGLAS

cator u prvom kvartalu o dobit za čak 53 posto Dobit Mercatora u prvom ovogodišnjem kvartalu skočila je u odnosu na prethodno usporedivo razdoblje 53 posto, na 10,2 milijuna eura, što je više od četvrtinu planirane godišnje dobiti, izvijestila je Uprava na čelu sa Žigom Debeljakom.

Unatoč nepovoljnim gospodarskim okolnostima, od kojih su izdvojeni smanjenje kupovne moći, insolventnost velikih kompanija, problemi s naplatom potraživanja i nevoljkost banaka za kreditiranjem, prihodi su porasli šest posto, na 675,5 milijuna eura.

Od šest regionalnih tržišta na kojima Mercator posluje najveći udjel u ukupnim prihodima (59,6 posto) odnosi se na Sloveniju, dok je 18,1 posto ukupnih prihoda od prodaje ostvareno na tržištu Srbije. Hrvatska je u toj stavci su-

djelovala sa 14,3 posto, dok je u istom razdoblju lani zauzimala 13,8 posto udjela.

Bruto novčani tok od poslovanja prije najamnina u prvom je tromjesečju iznosio 54 milijuna eura, što ukazuje, kako poručuju iz Mercatora, na financijsku moć, konkurentnost i poslovnu efikasnost grupe.

Očekivano

"Mercatorovi kvartalni rezultati otprilike su u skladu s očekivanjima: prihodi su iznosili 675,5 milijuna eura, što je 2,5 milijuna manje od naše procjene, a dobit je premašila procjenu od 9 milijuna eura", navodi analitičar slovenske investicijske tvrtke Alta skladi Žiga Gregorinčič. Ističe i podatak o 16-postotnom porastu kratkoročnih potraživanja, nazivajući ga trendom među slovenskim tvrtkama

čija se disciplina u plaćanju potraživanja pogoršava.

"Zbog pogoršanja u osobnoj potrošnji maloprodajni sektor suočava se s promjenama u ponašanju potrošača. Međutim, Mercator i dalje očekuje da će se ukupna trgovina na malo proizvodima za svakodnevnu i upotrebu u kućanstvu povećati po prosječnoj stopi od oko tri posto godišnje u iduće četiri godine", komentira Gregorinčič.

Trebaju im novi vlasnici

Cijena dionice je sa 158 eura, zabilježenih na Ljubljanskoj burzi početkom prošle godine pod utjecajem vijesti o preuzimanju udjela Pivovarne Laško, skočila na 175 eura krajem ožujka. Prezadužena Pivovarna Laško objavila je, naime, u veljači natječaj za prodaju 23,34 posto udjela u

Žiga Debeljak, predsjednik Uprave Mercatora, u kojem i u sljedeće četiri godine mogu očekivati rast trgovine na malo od tri posto godišnje foto finance

››

Kod slovenskih tvrtki, pa i Mercatora, uočljiv je trend pogoršavanja discipline plaćanja Mercatoru na kojem je najpovoljniju ponudu od konačnih 221 eura po dionici dao hrvatski Agrokor u vlasništvu Ivice Todorića. Nakon niza oprečnih objava i unatoč najpovoljnijoj ponudi, hrvatski je poduzetnik konačnu odbijenicu od

brOjke

675,5 10,2

milijuna eura Mercatorovi su prihodi u prvom kvartalu

milijuna eura kvartalna je dobit Mercatora

Nadzornog odbora Pivovarne Laško dobio početkom mjeseca. No mogućnost konkuriranja na novom natječaju ostala je otvorena.

"Mercatoru definitivno treba stabilna vlasnička strukturu i na njegovim je trenutačnim vlasnicima da se izjasne o svojim namjerama", kaže Gregorinčič te dodaje da je Pivovarna Laško pod pritiskom banaka koje posjeduju 30-ak posto Mercatora za zajedničku prodaju dionica strateškom partneru. "Međutim, cijela je stvar upitna s obzirom na protivljenje slovenskih proizvođača i javnosti", smatra analitičar.

Biljana Starčić

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Ingrina dionica raste već četiri dana zaredom, a u srijedu je zabilježila i najveći dnevni rast cijene u tom razdoblju.

Ingra se tako nakon šest dana ponovno probila na cjenovne razine iznad 12 kuna.

Ukupan promet u srijedu nije bio zanemariv te je Ingrom protrgovano u vrijednosti od 498.088 kuna, pri čemu je vlasnika promijenila 42.121 dionica u 129 transakcija.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Končar - elektroindustrija Ingra Europlantaže d.d. za proiz. i usluge Hidroelektra niskogradnja Opeka d.d. za proizv. i promet građ. mat.

AD Plastik Luka Rijeka Atlantska plovidba d.d.

Dom holding Đuro Đaković holding Belje Kaštelanski staklenici Petrokemija Dalekovod Podravka prehrambena industrija d.d.

Tehnika Valamar grupa Banka Brod Zagrebačka banka Atlantic grupa Fima validus Uljanik plovidba Vupik Viro tvornica šećera d.d.

Croatia osiguranje d.d.

Jamnica Adris grupa Institut IGH SN holding Finvest Corp Kraš, prehrambena industrija Konzum Tisak Ledo Imunološki zavod Končar Banka splitsko-dalmatinska Plava laguna Riviera Poreč Jadranski naftovod Končar - električni aparati Belišće Tankerska plovidba Dukat Istraturist Umag d.d.

IPK Kandit TEP-tvornice elektrotehn proizvoda Liburnia Riviera Hoteli HGspot Jadroplov d.d.

Viadukt Vaba d.d. banka Varaždin Slavonski zatvoreni investicijski fond Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Jadranka Dubrovnik - Babin kuk Zvijezda Koka Končar Dioki d.d.

Veterina d.d.

HTP Korčula Privredna banka Zagreb Lucidus dioničko Vjesnik Puljanka Saponia Luka Ploče Industrogradnja d.d.

Turisthotel Lošinjska plovidba Karlovačka banka Franck prehrambena industrija Transadria Sunčani Hvar Zlatni otok Žitnjak Rabac, ugostiteljstvo i turizam Atlas nekretnine

+ Izdanje prehrambene industrije Podravka u srijedu je bilo u minusu 1,23 posto, čime je sasvim poništen rast iz prethodnog dana. Podravka se tako kratko zadržala na razinama iznad 320 kuna. Ukupan promet bio je nešto veći od 116.000 kuna, što nije zanemariv promet s obzirom na više nego smanjen promet na Zagrebačkoj burzi u posljednje vrijeme. Ukupno je u srijedu protrgovano sa 366 dionica Podravke.

Redovan promet: 14.408.961,71 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

257.71 268.17 1,610.00 583.00 11.62 745.00 122.00 400.00 133.05 180.00 682.00 77.01 37.80 89.58 2,600.00 162.15 229.01 319.40 1,233.00 63.20 2,900.00 243.02 740.00 12.66 574.00 63.40 411.00 5,478.01 46,000.05 305.00 1,669.96 160.28 224.00 443.21 181.66 170.02 5,600.00 103.00 1,305.00 62.50 1,710.03 210.00 2,930.00 1,180.00 609.99 1,331.00 615.00 256.00 205.00 38.00 1,998.99 15.06 140.00 218.08 80.02 26.10 16.00 399.93 170.00 3,400.00 210.00 1,230.90 63.30 56.50 69.71 557.15 29.70 20.01 30.05 160.00 1,240.00 675.00 950.00 144.99 67.20 852.55 800.00 45.00 220.00 127.09 219.90 35.55

260.77 269.99 1,633.99 598.00 12.05 745.00 124.90 400.00 136.40 183.65 700.00 79.93 39.33 91.97 2,785.00 163.56 232.99 320.00 1,250.00 66.99 2,900.00 246.00 747.00 13.05 587.00 67.90 411.01 5,575.02 46,000.05 305.00 1,699.97 160.54 250.00 450.50 184.95 174.31 5,649.00 103.00 1,310.00 62.50 1,710.03 215.00 2,930.01 1,180.00 610.00 1,331.01 615.00 263.80 210.00 38.00 1,998.99 15.09 141.68 229.99 82.99 26.10 18.00 399.93 170.00 3,400.00 210.01 1,230.90 67.20 59.40 69.71 557.22 30.08 20.01 30.05 160.00 1,240.00 675.00 950.00 146.55 67.20 852.55 800.00 45.00 220.00 127.09 219.90 35.55

260.77 268.34 1,633.99 598.00 12.04 745.00 122.00 400.00 136.40 183.65 700.00 77.50 39.00 90.23 2,631.00 162.16 232.00 319.70 1,249.99 63.20 2,900.00 243.02 746.00 13.00 575.14 65.60 411.00 5,500.00 46,000.05 305.00 1,699.97 160.54 244.00 443.21 184.95 174.31 5,649.00 103.00 1,305.00 62.50 1,710.03 210.00 2,930.00 1,180.00 610.00 1,331.00 615.00 256.00 210.00 38.00 1,998.99 15.09 141.68 229.99 82.99 26.10 18.00 399.93 170.00 3,400.00 210.00 1,230.90 67.20 59.40 69.71 557.15 29.99 20.01 30.05 160.00 1,240.00 675.00 950.00 146.55 67.20 852.55 800.00 45.00 220.00 127.09 219.90 35.55

1.07% -0.24% 0.96% 2.72% 3.26% 0.00% 1.23% 0.00% 1.75% 1.46% 2.94% 1.97% 3.17% -0.52% 3.10% -0.82% 1.48% -1.23% 4.17% 0.32% 1.75% -1.21% 0.54% 0.00% 0.37% 0.92% 0.00% -1.35% -2.13% 0.66% 3.03% 0.34% 1.67% 0.00% 1.62% 1.34% 1.15% -8.85% -0.08% -45.65% -0.30% 0.00% 0.00% 0.86% 1.67% 0.00% -6.11% 0.18% 2.44% -11.61% 5.21% -1.95% 1.93% 0.88% 3.74% -1.51% 5.88% 5.31% 0.00% 0.89% 0.00% -0.73% -3.99% 0.17% 0.30% 0.03% -1.67% -0.20% -8.94% 0.01% 0.00% 0.00% 4.40% 3.20% 11.81% 0.30% -28.57% -11.76% 3.77% 1.67% 4.71% 1.54%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,62%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

21,273 9,021 1,017 889 42,121 525 2,607 700 1,369 1,003 257 2,087 4,089 1,555 50 812 532 366 64 1,157 25 285 80 4,589 101 868 129 9 1 140 25 259 163 86 195 177 4 200 13 250 9 73 5 12 20 9 19 45 52 264 5 643 68 39 107 320 493 20 42 2 30 5 77 73 58 7 130 162 100 18 2 3 2 13 20 1 1 10 2 3 1 1

5,506,417.59 2,433,150.71 1,647,117.39 524,839.90 498,088.25 391,125.00 318,978.20 280,000.00 184,730.14 180,801.32 178,828.48 163,172.14 158,566.35 141,686.50 134,916.28 132,313.52 122,649.61 116,956.24 79,536.82 75,075.86 72,500.00 69,648.85 59,552.90 59,134.13 58,876.28 56,125.23 53,019.27 49,487.06 46,000.05 42,700.00 42,309.56 41,553.20 38,870.74 38,519.30 35,659.83 30,314.62 22,498.00 20,600.00 16,973.00 15,625.00 15,390.27 15,340.00 14,650.03 14,160.00 12,199.90 11,979.07 11,685.00 11,634.85 10,665.00 10,032.00 9,994.95 9,697.18 9,615.18 8,860.67 8,731.43 8,352.00 8,317.55 7,998.60 7,140.00 6,800.00 6,300.15 6,154.50 5,057.40 4,240.50 4,043.18 3,900.36 3,889.23 3,241.62 3,005.00 2,880.00 2,480.00 2,025.00 1,900.00 1,889.55 1,344.00 852.55 800.00 450.00 440.00 381.27 219.90 35.55

21,354.07 1,820.45 2,175.90 1,538.13 90.30 330.97 76.11 84.25 572.82 1,098.31 976.86 578.71 126.25 741.28 298.86 541.80 532.16 1,732.77 236.82 397.88 7.39 15,565.04 2,487.39 35.12 333.58 98.76 569.92 1,691.79 1,017.80 2,932.85 269.58 436.67 150.73 608.80 4,198.89 416.01 1,243.74 23.20 253.42 29.48 934.22 767.24 2,176.54 31.13 710.23 833.72 1,845.00 1,196.80 150.17 14.36 604.98 4.98 231.88 105.06 146.50 87.34 34.57 132.97 300.05 340.87 189.68 75.61 271.63 109.58 29.80 10,627.51 75.91 21.24 31.72 105.37 276.04 305.37 375.02 97.08 89.99 364.18 23.00 328.99 78.67 26.14 222.59 118.59

365 dana Najniža Najviša 252.00 242.21 1,181.00 430.00 11.00 740.00 119.00 390.00 80.21 161.54 672.01 27.87 22.36 54.00 612.00 105.50 217.00 240.00 871.01 28.68 2,205.01 200.00 657.10 5.00 533.13 41.77 290.00 4,502.00 31,101.00 286.07 1,106.00 130.58 85.00 350.00 145.00 135.00 4,720.12 51.52 975.00 62.50 1,345.00 140.00 2,332.01 669.50 420.00 1,140.00 290.01 250.00 126.51 13.05 1,900.00 15.06 124.01 190.00 54.00 15.15 11.14 350.00 52.00 2,851.00 183.12 909.99 60.20 54.03 57.00 461.06 14.03 20.00 30.05 105.25 1,160.03 292.00 543.15 121.00 53.00 655.38 608.07 25.00 50.00 76.10 65.10 24.02

315.99 305.00 1,650.00 598.00 35.44 745.00 200.00 400.00 146.00 267.02 995.98 79.93 52.00 118.99 4,990.00 184.73 360.00 343.97 1,614.00 72.00 2,900.00 289.98 829.99 19.24 662.00 110.00 507.77 6,299.00 50,000.00 346.00 2,577.00 245.00 250.00 497.02 225.50 244.98 6,900.00 194.00 2,450.00 164.00 1,895.00 259.65 3,520.00 1,180.00 635.00 1,540.00 675.00 387.94 255.00 42.99 2,699.98 39.95 176.84 346.00 95.00 33.71 24.97 414.00 170.00 4,249.00 269.99 2,198.00 102.83 78.13 104.00 708.00 33.33 30.00 54.25 189.38 1,914.70 735.00 1,105.00 164.00 86.88 938.00 3,197.00 78.00 220.00 163.85 220.00 46.99

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA GORENJE MERCATOR PETROL TELEKOM SLOVENIJE HELIOS SALUS NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENIJALES AKTIVA NALOZBE AERODROM LJUBLJANA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SAVA INFOND GLOBAL

BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A RSDS-O-C RSRS-O-D ZPTP-R-A RSRS-O-C NOVB-R-E HETR-R-A HEDR-R-A HELV-R-A

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD

SARAJEVSKA BURZA FBIHKF FBIHKC BIGFRK3 FBIHKE FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E

BEOGRADSKA BURZA NNIIS NIS a.d. Novi Sad AERO Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIKB AIK banka a.d. Niš ENHL Energoprojekt holding a.d. Beograd JMBN Jubmes a.d. Beograd A2013 Obveznice RS serije A2013K A2015 Obveznice RS serije A2015K INSK Inex Sokolica a.d. Prijepolje A2014 Obveznice RS serije A2014K TGAS Messer Tehnogas a.d. Beograd FITO Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun KMBN Komercijalna banka a.d. Beograd SCEN Sacen a.d. Novi Sad TIGR Tigar a.d. Pirot SJPT Soja protein a.d. Becej

MAKEDONSKA BURZA ALK KMB GRNT SOKO PPIV RMDEN10 STIL TPLF SPAZ TEL TKST REPL BESK RMDEN09

ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog Soko a.d. Lucani PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TEKSTIL SKOPJE REPLEK SKOPJE Besko a.d. Vlasotince R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09

Najniža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,70 10,42 163,00 225,10 69,00 410,00 285,70 0,63 15,20 100,00 3,80 14,20 7,93 38,70 9,23

60,20 10,69 167,40 230,00 70,00 419,50 310,00 0,63 15,60 100,00 3,80 14,80 8,00 42,00 9,25

60,00 10,69 167,40 230,00 70,00 410,00 300,00 0,63 15,21 100,00 3,80 14,80 7,96 38,71 9,24

Promet

valuta: EUR - euro 60,03 0,00 % 9760 10,57 0,94 % 15500 165,61 3,33 % 648 228,48 2,22 % 468 69,79 0,00 % 1434 412,50 -0,01 % 114 298,55 -3,23 % 132 0,63 -0,32 % 45649 15,22 -3,73 % 1372 100,00 122,72 % 163 3,80 0,00 % 3054 14,71 0,00 % 677 7,97 -3,52 % 1209 39,56 -7,83 % 181 9,25 0,33 % 743

Aerodrom Nikola Tesla +3,8% Mercator +3,33% Petrol +2,22% Nova banka Banja Luka +1,89% Telekom Srpske +1,18%

585.929,63 163.819,83 107.314,50 106.927,65 100.079,49 47.025,00 39.409,80 28.676,65 20.886,98 16.300,00 11.605,20 9.959,55 9.639,21 7.161,94 6.870,91

NIS

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,70 84,50 36,01 6,40 37,00 0,97 0,67 0,70 0,70

1,72 84,51 36,21 6,40 37,10 0,97 0,67 0,70 0,70

1,72 84,50 36,20 6,40 37,00 0,97 0,67 0,70 0,70

1,71 0,76 0,36 6,40 0,37 0,97 0,67 0,70 0,70

1,18 % 0,33 % 0,53 % -1,39 % 0,00 % 1,89 % 0,00 % 0,00 % 5,71 %

29605 42653 46209 1601 26596 6823 8172 7792 6877

50.625,47 32.440,76 16.685,22 10.246,40 9.841,12 6.618,31 5.475,24 5.454,40 4.834,54

valuta: BAM - konvertibilna marka 81,00 97,02 5,60 87,02 43,00 41,60 37,65 34,14 31,50

81,01 97,02 5,80 87,02 43,00 41,60 37,65 34,14 31,50

630,00 526,00 3.451,00 870,00 15.200,00 89,10 80,56 550,00 84,99 7.650,00 7.300,00 3.050,00 940,00 818,00 1.001,00

683,00 570,00 3.550,00 905,00 16.400,00 89,66 80,59 550,00 84,99 7.650,00 7.600,00 3.100,00 940,00 830,00 1.020,00

4.352,00 3.750,00 590,00 19.680,00 11.100,00 86,20 200,00 3.861,00 6.111,00 490,00 5.000,00 41.000,00 7.202,00 87,50

81,00 97,02 5,80 87,02 43,00 41,60 37,65 34,14 31,50

81,01 97,02 5,79 87,02 43,00 41,60 37,65 34,14 31,50

0,00 % 37356 3.026.135,25 0,01 % 5200 504.504,00 0,00 % 31524 182.652,91 0,02 % 2000 174.040,00 0,00 % 1554 66.822,00 -0,95 % 1310 54.496,00 0,00 % 1151 43.335,15 0,41 % 1151 39.295,14 1,19 % 1156 36.414,00

valuta: RSD - srpski 675,00 546,00 3.523,00 880,00 15.990,00 89,31 80,57 550,00 84,99 7.650,00 7.368,00 3.057,00 940,00 828,00 1.015,00

666,18 544,17 3.522,85 880,19 15.989,92 89,31 80,57 550,00 84,99 7.650,00 7.368,41 3.057,06 940,00 828,10 1.014,99

8,70 % 3,80 % -1,54 % -3,30 % -3,07 % 3,05 % 0,36 % 0,00 % -0,01 % -2,34 % -1,76 % -1,39 % 19,90 % 1,10 % 0,10 %

66791 63930 7207 21392 397 66007 72803 10605 63457 460 400 780 2090 2050 1537

0,62 % 706 3.091.476,00 -0,08 % 295 1.106.440,00 0,31 % 1585 938.044,00 0,00 % 34 669.120,00 2,80 % 56 621.744,00 0,05 % 10442 553.724,64 -0,81 % 2553 512.850,00 0,00 % 129 502.515,00 -3,00 % 81 495.011,00 -0,02 % 798 391.020,00 0,00 % 44 220.000,00 0,00 % 5 205.000,00 -0,74 % 27 195.640,00 0,00 % 2015 108.447,53

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Zavarovalnica Triglav -3,73% Nova kred. ba. Maribor -3,52% Energ. holding Beograd -3,3% Sarajevska pivara -2,56% Stil Kraljevo -0,81%

AIK banka Niš

+8,07 -1,54 Intenzivna trgovina dionicom Naftne industrije Srbije obilježila je dan u Beogradu: promet tom dionicom iznosio je 44,5 milijuna dinara, a cijena joj je porasla impresivnih 8,7 posto, na 675 dinara. Kompanija je početkom tjedna izvijestila o 9,8 milijardi dinara neto dobiti u prvom ovogodišnjem tromjesečju, dok je gubitak Naftne industrije Srbije u usporedivom lanjskom razdoblju bio na razini od 4,5 milijardi dinara.

Sa 25,4 milijuna dinara prometa dionica niške AIK banke bila je u srijedu treća najtrgovanija u Beogradu, ali cijena joj je u odnosu na posljednju zabilježenu prethodnoga dana pala 1,54 posto, na 3523 dinara. Najviša cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana bila je tri dinara viša od posljednje zabilježene, a najniža je bila na razini od 3451 dinara. Oba su beogradska indeksa bila u plusu.

44.494.768,00 34.788.866,00 25.389.208,00 18.828.926,00 6.348.000,00 5.894.836,18 5.865.425,44 5.832.750,00 5.393.210,43 3.519.000,00 2.947.365,00 2.384.510,00 1.964.600,00 1.697.601,00 1.560.038,00

valuta: MKD - makedonski denar

4.400,00 4.378,86 4.378,86 3.752,00 3.750,64 3.750,64 600,00 591,83 591,83 19.680,00 19.680,00 19.680,00 11.124,00 11.102,57 11.102,57 86,30 86,21 53,03 202,00 200,88 200,88 3.900,00 3.895,47 3.895,47 6.112,00 6.111,25 6.111,25 490,00 490,00 490,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 41.000,00 41.000,00 41.000,00 7.300,00 7.245,93 7.245,93 87,50 87,50 53,82

REgIONAlNI INdEKSI BIRS +0,31% +0,94% 1.106,74

Belex15 FIRS -1,13% 760,89 +0,94% 2.204,47 Belexline

MBI10 +0,35% 1.410,54 +0,33% 2.719,40 SASX10 MONEX20 -0,60% 12,004.31 -4,37% 1.016,04 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u utorak 18. svibnja 2011.

1.058,65 -0,22% SBITOP

771,88

EuROPSKI INdEKSI WIg20 +0,19% 2.837,85 +0,49% 5.916,99 dAX BuX -0,10% 23.156,64 +0,77% 7.298,73

CAC40 ATX 2.730,10 -0,56% 3.985,93 +0,45% MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u utorak 17. svibnja 2011.

1,627.03 +1,14% FTSE100

AMERIčKI INdEKSI djIA +0,13% S&P500 -1,26% 12,496.23 1.331,61 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,52% ponedjeljak 17. svibnja 2011.

2.797,78

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG MELR PETG TLSG HDOG SALR NF1N ZVTG SLLG ATPG AELG KBMR SAVA INDGL

+

Oznaka

Četvrtak 19/5/2011

+

Powered by

business.hr

Zamislite grad dvostruko veći od cijele Švicarske i s četiri puta većom populacijom nego što je ima New York City. Takav grad, težak 304 milijarde dolara, gradi se u južnoj Kini.

Sve je započelo početkom godine, kada se počela graditi

brza željeznica u kineskoj provinciji Guangdong s ciljem spajanja devet kineskih gradova koji okružuju Pearl River deltu kako bi se stvorila metropola kakvu svijet još nije vidio.

Projekt "Pretvorite Pearl River deltu u jedno" Kinezi pla-

niraju završiti za šest godina, a prema njihovim procjenama grad će dosegnuti populaciju od 42 milijuna ljudi.

Tih devet gradova predstavlja kineski epicentar proizvodnje i deset posto kineskoga gospodarstva. Iva Bikanec

dOBiTNici dANA (ZSE) Karlovačka banka +11,81% Varteks +5,88% Jadranka +5,31% LRH +5,21% Rabac +4,71%

GUBiTNici dANA (ZSE) Banka SD -45,65% Transadria -28,57% Sunčani Hvar -11,76% TEP -11,61% Puljanka -8,94%

47 Raste

13 Nema promjene

22 Pada

arhiva business.hr

za 304 mlrd. USd Kinezi grade metropolu dvostruko veću od Švicarske

ideji o novoj metropoli 'kumovala' je brza željeznica

iNdeKSi CROX Mirex

Vrijed.

1,288,17 162,08

Prom.

1,22% 0,05%

Sirova nafta 97,37 Prirodni plin 4,25 Zlato 1,486,50 Srebro 33,93 Goveda 112,00 Kava 299,04

1,62% 3,54% 0,18% 1,17% 0,00% 1,19%

NOVO 'UpAKiRAVANje' RiziKA

arhiva business.hr

Banke se žele kladiti kada ćete umrijeti

MiROViNSKi fondovi želi se zaštititi od dugovječnih članova

Najveće svjetske banke, koje su ne tako davno trgovale milijarde dolara vrijednim vrijednosnim papirima poduprtim hipotekama, sada investitorima žele pomoći da ulažu u proizvode koji predviđaju kada će ljudi - umrijeti.

Naime, mirovinski fondovi, u kojima leži više od 23 bilijuna dolara imovine, kupuju osiguranje kojim se žele zaštiti od mogućnosti da će njihovi članovi živjeti dulje od očekivanja. Takva mogućnost postaje sve izglednija kako su u mirovine počeli odlaziti lju-

di iz "baby boom" generacije, čiji će životni vijek biti osjetno dulji od onog pripadnika prethodne generacije.

Banke poput Deutsche Banka, Goldman Sachsa i JPMorgan Chasea traže načine na koje bi rizik protiv kojega se fondovi osiguravaju "upakirali" u obveznice i druge vrijednosne papire koje bi mogli prodati investitorima, javlja Bloomberg.

No, neće im biti lako naći ulagače koji će htjeti investirati u nešto čiji će ishod biti poznat tek za 20 ili više godina. Nikolina Rivosechi

VeliKi pROBleMi iNdUSTRije Od 3,3 MilijARde dOlARA

fotolia

Virus herpesa ugrozio francusku ljubav prema kamenicama

NeKi ReSTORANi u Parizu najskuplje kamenice naplaćuju i 6,5 eura po komadu

Proizvodnja kamenica u Francuskoj, u kojoj se na godinu konzumira 108.000 tona te delikatese, što je itekako vežno za industriju tešku najmanje 3,3 milijarde dolara, u velikim je problemima zbog virusa herpesa koji je napao kolonije ostriga.

Francuzi s tim virusom muku muče još od 2008., no do sada nije došlo do nestašice kamenica u trgovinama i restoranima jer treba tri godine da one narastu i sazriju.

Proizvodnja kamenica u Francuskoj prošle se godine ipak strmoglavila čak 38 posto zbog čega su vele-

prodajne cijene poznate delicije skočila 20 posto, piše Bloomberg. To je prouzročilo uzlet cijena i u restoranima pa neki u Parizu najveće kamenice naplaćuju i 6,5 eura po komadu.

Francuzi su virusu namjeravali doskočiti uvozom mladih kamenica iz Japana, koje bi se zatim uzgajale pred francuskom obalom, no razorni potres koji je u ožujku pogodio tu zemlju poremetio je takve planove. Mnogi smatraju da najveći problemi za francusku proizvodnju kamenica tek dolaze.

Nikolina Rivosechi

Što će u svom govoru poručiti predsjednik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet, čitajte na...

www.business.hr

UKRATKO...

Buffett ušao u Mastercard Holding Warrena Buffetta Berkshire Hathaway u prva je tri mjeseca ove godine kupovao samo dionice Mastercarda.

Na to je potrošio 54 milijuna dolara, a kupio je 216.000 dionica po prosječnoj cijeni od 252 dolara.

Roth dobio Bookera Američki pisac Philip Roth osvojio je nagradu Man Booker, koja se autoru dodjeljuje za cjelokupni opus.

Najnovija nagrada obogatit će Rothovu pozamašnu zbirku u kojoj su i dva National Book Awardsa i Pulitzer.

Von Trier se proglasio nacistom Danski filmski režiser Lars Von Trier na konferenciji za novinare u Cannesu u šali se proglasio nacistom i rekao da je "Izrael prava gnjavaža", čime je izazvao sveopću konsternaciju i razbjesnio mnoge židovske udruge.

www.business.hr