DANAS u pRIloGu
business plus
Do strateških odluka po receptu NASA-e ❘ Bolje plaćeni od Srba, ali i dalje ovise o njima ❘ Počeo s tisuću korisnika, a danas prkosi Googleu
optužbe pljušte 24
Mol: Hanfa želi uništiti naš ugled, tužit ćemo je sudu
Mol tvrdi da nije manipulirao tržištem dionica, već je Hanfa tendenciozno ignorirala da su oni dionice Ine na burzi kupovali nakon što je njihova privatna ponuda istekla
petak/subota 20 i 21/5/2011
broj 894 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km
VReMeNA SVe MANje 6-7 Radi spasa domaće konkurentnosti HUP predlaže izmjene koje bi mu riješile 'glavobolje' prouzročene nekim od rješenja iz zakona usklađenog s europskim standardima
Poslodavci traže fleksibilniju satnicu i manje otpremnine bIZNIS DIploMACIjA
Lobistička utakmica ulagača za golf na Oštrici zasad neriješena Austrijanci zainteresirani za golfski teren suptilno upućuju strelicu Vladi od koje očekuju rokove, a Amerikanci preferiraju 'finu diplomaciju' 4
info&stav 2-3
business.hr
EK treba joĹĄ vremena za Hrvatsku Air France opet u plusu Air France-KLM u 12-mjese nom razdoblju, zaklju no sa 31. oĹžujka, ostvario je neto dobit od 613 milijuna eura u odnosu na neto gubitak od 1,6 milijardi eura u fiskalnoj 2009./2010. godini. Ponovno je u plusu zahvaljuju i oporavku svjetskoga gospodarstva, amortizirao je troĹĄkove goriva uve ane za milijardu eura...
Europskoj komisiji treba joĹĄ malo vremena za procjenu je li Hrvatska spremna za zaklju enje pristupnih pregovora te od Zagreba o ekuje joĹĄ neka objaĹĄnjenja i materijale u vezi s ispunjavanjem mjerila za zatvaranje, rekla je u etvrtak Natasha Butler, glasnogovornica povjerenika za proĹĄirenje Ĺ tefana Fuelea. Nije htjela ni potvrditi ni opovrgnuti da e ministri vanjskih poslova zemalja lanica u ponedjeljak raspravljati o datumu ulaska Hrvatske u punopravno lanstvo...
Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr
KONTAKT
Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
AKCIJSKI PLAN UKLANJANJA PREPREKA ULAGANJIMA
Vlada smanjila vodne dopr Pojednostavnjuje se procedura prenamjene ĹĄumskoga zemljiĹĄta i zemljiĹĄta o kojem se vode sporovi izme u drĹžave i jedinica lokalne samouprave, kao i procedura gradnje i financiranja gradnje infrastrukture nuĹžne za ostvarenje ulaga kih projekata Vlada je na sjednici u srijedi prihvatila dopunu Akcijskog plana uklanjanja prepreka za ulaganja u Hrvatsku koja, me u ostalim, sadrĹži smanjenje vodnoga doprinos za proizvodna ulaganja i objekte koji su vezani uz proizvodne aktivnosti. Tako er se pojednostavnjuje procedura prenamjene ĹĄumskoga zemljiĹĄta i zemljiĹĄta o kojem se vode sporovi izme u drĹžave i jedinica lokalne samoupra-
DOMAGOJ IVAN MILOĹ EVI , potpredsjednik Vlade za investicije, najavio je da e se ubrzati i pojednostavniti procedura za ulaganja u obnovljive izvore energije
ve, kao i procedura gradnje i financiranja gradnje infrastrukture nuĹžne za ostvarenje ulaga kih projekata.
Kontrola cijena
Domagoj Ivan MiloĹĄevi , potpredsjednik Vlade za investicije, najavio je da e se dopunom Akcijskoga plana dodatno ubrzati i pojednostavniti procedura ula-
ganja u obnovljive izvore energije. Usvojena je i izmjena uredbe o izravnim mjerama kontrole cijena kojom se svaka promjena cijena izrade isprava i sluĹžbenih obrazaca, izdavanja, tiskanja i prodaje sluĹžbenih obrazaca te prijevoza putnika u doma em Ĺželjezni kom prometu mora
SNIMIO HRVOJE DOMINI
www.business.hr
prijaviti Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva. Na sjednici je donesena odluka i o posebnoj interventnoj mjeri u svinjogojskom sektoru. Naime, radi ublaĹžavanja nepovoljnog ekonomskog stanja svinjogojske proizvodnje i sprje avanja mogu eg smanjenja njezina obujma, do
UDRUGE PROTIV IZMJENA ZAKONA O POLJOP. ZEMLJIĹ TU
'Rezanje naknada za prenamjenu prostor za mito' Predstavnici koalicije udruga (Zelena akcija, Transparency International Hrvatska, GONG, Pravo na grad, Zelena Istra, Eko-Zadar, Sr je naĹĄ) i mreĹže Zeleni forum (42 udruge za zaĹĄtitu okoliĹĄa iz cijele Hrvatske) zatraĹžili su ju er da se izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljiĹĄtu povuku iz hitne procedure te da se zaĹĄtiti kvalitetno i visokokvalitetno poljoprivredno
zemljiĹĄte od prenamjene u gra evno zemljiĹĄte. Prije konferencije za novinare ispred Hrvatskog sabora 17 aktivista izvelo je performans kod crkve sv. Marka. Svaki od aktivista je na bijeloj majici ispisao po jedno slovo, tako da su zajedno tvorili poruku "ZemljiĹĄna korupcija". Policija je nakon presice ispitivala predstavnike udruga i legitimirala ih.
IzvrĹĄni direktor GONGa Dragan Zeli ustvrdio je da se time ugroĹžava sloboda govora i legitimira se predstavnike udruga civilnog druĹĄtva koje su sazvale konferenciju za novinare na Trgu sv. Marka. Rekao je da je to Ĺžalosno. Zeli je na konferenciji za novinare izjavio kako je loĹĄe ĹĄto se zakon donosi po hitnom postupku te ustvrdio kako je to jedan od zakona
koji se donose po hitnom postupku i bez savjetovanja sa stru nom javnoĹĄ u. Rekao je da je dosad u ovom sazivu viĹĄe od 87 posto zakona doneseno po hitnom postupku te da je to loĹĄa praksa koju treba mijenjati. SaĹĄa Ĺ egrt iz Transparency Internationala smatra da predloĹžene zakonske izmjene, kojima se tako drasti no, ak deset puta, smanjuju do-
BROJKA
BISER DANA
››
konj
Možda za vas nije uvreda kada vam netko kaže da ste
IVAN DRMI , saborski zastupnik HDSSB-a, u raspravi s potpredsjednikom Sabora, HDZ-ovcem Vladimirom Šeksom
26
posto, na 2,4 milijarde dolara, porasla je neto dobit britanskoga proizvo a a piva SABMillera u fiskalnoj godini koja je završila krajem ožujka
UVODNIK
rinose Vlada poslodavce izigrala
Suglasnost HAC-u
Hrvatskim autocestama dana je suglasnost za sklapanje ugovora o dopuštenom prekora enju po poslovnom ra unu u okvirnom iznosu od 10 milijuna kuna, i to u Hrvatskoj poštanskoj banci, uz uve anje za kamate i troškove. Ante Pavi
ante.pavic@business.hr
sadašnje naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta, otvaraju prostor za razli ite špekulacije, a time i mito i korupciju i razli ite vrste pritisaka. Naime, tako veliko smanjenje naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta u praksi bi lako moglo utjecati na otkup jeftinoga poljoprivrednog zemljišta i onda lobiranjem i pritiscima posti i izmjene prostornih planova te njegovu prenamjenu u mnogo skuplje gra evinsko zemljište, rekla je Saša Šegrt. H
prijedlogom Zakona o radu Stanko BoriÊ, stanko.boric@business.hr
S
lovenija i Hrvatska barem su u jednome u sli nim problemima. U ovom slu aju radi se o tržištu rada koje je u obje države, blago re eno, nefleksibilno. Presko it emo ovaj put razloge zašto je tome tako u Sloveniji ve vidjeti što nam je initi u Lijepoj našoj. Naravno, sve se svodi na za arani trokut poslodavci-sindikati-vlada. Logi no je i razumno da e svatko od njih pokušati maksimizirati svoje interese s tim da e država u slu aju ove vlade uvijek imati samo jedan interes-zamjeriti se što manje onima kojima smatra klju nima za dobivanje izbora. E sad, problem je, izme u ostalog, i što se ta ista vlada ne može baš odlu iti tko im je važniji partner (ili tko im nosi više glasova). MALO SU im važniji sindikati, malo poslodavci, ali ini se kako im je najmanje važno ono što bi im trebalo biti prvenstveno važno, a to je napredak države i gospodarstva. Sve izmjene zakona i podzakonskih propisa svaka bi razumna vlada trebala raditi sa ciljem poboljšanja situacije u društvu, a ne (ili barem ne samo zato) što ih netko na to pritiš e, bi-
FOTOLIA
kojeg dolazi naro ito zbog smanjenja broja doma e prasadi namijenjene tovu, što bi dugoro no moglo imati nepovoljan utjecaj i na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju, uvodi se mjera naknade za držanje ženskih rasplodnih grla u svinjogojstvu koja e se ispla ivati vlasnicima. Za provedbu te mjere u državnom prora unu za 2011. godinu osigurano je do 30 milijuna kuna.
››
Posljednje izmjene ZOR-a izazvat e zadovoljstvo sindikalista koji su esto tako er prili no kratkovidni i ne vide da e dugoro no i zaposlenici biti na gubitku, a s njima i prora un
lo da se radi o pritisku izvana (EU) ili pritisku iz same države. E sad, zakonske izmjene u regulativi o radu koje su bile nužne zbog uskla ivanja sa EU su napravljene, ali nije izgledno da e zato biti pomaka nabolje. Poslodavci tvrde da e, ukoliko se ne ostvare njihovi zahtjevi ili barem dio njih, situacija na tržištu rada i nadalje stagnirati, a konkurentnost e nam padati. DOJAM je da ih je u ovom
slu aju država ostavila na cjedilu. Posljednje izmjene e, naravno, izazvati zadovoljstvo sindikalista, koji su, po esto, tako er prili no kratkovidni. Naravno, da bi se ispunili zahtjevi poslodavaca koje su iznijeli putem HUP-a nužno je da i oni ispune svoj dio zadatka i „kazne“ (u svojim mogu nostima, jer naravno država je ta koja daje „prave“ sankcije“) sve one u svojim redovima ko-
ji se ne pridržavaju zakonskih propisa (neisplata pla a, nepla anje prekovremenog i sli ne „majstorije“). Tada e, zasigurno, dobiti i bolji imidž u javnosti i lakše progurati svoje inicijative. No, ako ništa drugo, znamo barem jednu stvar koja je izvjesna-ova vlada e i dalje uljuljkana ekati izbore i poduzimati apsolutno ništa po ovome pitanju.
tema 4-5
BIZNIS DIPLOMACIJA Austrijanci zainteresirani za golfski te ve, a Amerikanci preferiraju 'finu diplomaciju'
Lobistička utakm golf na Oštrici za Prije dva dana Frank Stronach bio je na radnom ručku s premijerkom, no Vladinom potporom maše i Todd Morley, za kojega je lokalnu lobističku turu osobno obavio veleposlanik. Obojica nude dodatne mamce: prvi industrijski pogon, a drugi uređenje turističkih objekata, no gradonačelnik i župan zastupaju suprotstavljene strane, o čemu svjedoči i činjenica da je u srijedu na radnom ručku u Vladi bio i župan Goran Pauk Šibenski poluotok Oštrica postao je predmetom međunarodnog zanimanja. Naime, poluotok nasuprot Žaboriću, potencijalni golfski teren, izazvao je zanimanje dvaju investitora: Austrijanca Franka Stronacha s Magna grupom te američke G2 grupacije J. Todda Morleyja. Obojica su iznimno zainteresirana, a o razini interesa govori i nevjerojatna razina lobiranja koju poduzimaju, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini. Tako je prije dva dana Stronach bio na radnom ručku s premijerkom Kosor, potpredsjednikom Domagojem Miloševićem i još nekim članovima Vlade. Tema - poluotok Oštrica i želja Franka Stronacha da ondje napravi golfski teren. Mamac za Vladu - industrijsko postrojenje u šibenskim Podima. "Premijerka i potpredsjednik Milošević bili su iznimno zadovoljni sastankom. Dobili smo zeleno svjetlo za daljnji rad, a u Vladi vjeruju da je naš projekt izvrstan", kaže Jurij Pin-
ter koji Stronacha zastupa u Hrvatskoj. Svjesni su, dodaje, da postoje i drugi investitori, Amerikanci, no "uvjereni smo da je naš projekt najbolji". "Više je nego jasno tko je Frank Stronach. Mi nismo spekulanti i nekakav rizičan fond. Mi smo zdrava industrija, i to je naš najveći adut", suptilno je Pinter ošinuo konkurentski fond, ali i uputio strelicu Vladi. "Moraju se postaviti rokovi... Interes postoji, ali teško da investitor u svakom trenutku ima milijardu ili pola milijarde eura", kaže Pinter.
Upregnuli veleposlanika
Američki je fond zasad mnogo oprezniji u izjavama. Poručuju da su zainteresirani, ali da stvari ne žele rješavati silom i da će se povući ako osjete da nisu dobrodošli. I oni se mogu pohvaliti Vladinom potporom: potpredsjednik Milošević i Morleyju je dao punu podršku i oduševio se projektom koji nudi. No, nisu ni oni bez aduta: počet-
ŽUPAN GOrAN PAUk (u društvu američkog veleposlanika Jamesa Foleya) lobira za Magna grupu Franka Stronacha (u krugu) foto cropix
kom tjedna u Šibeniku je boravio američki veleposlanik James Foley. Kako neslužbeno doznajemo, njegov je posjet imao samo jednu svrhu: vidjeti taj slavni poluotok Oštricu i doznati što se zbiva s američkim radnika zaposlio bi na projektu Stro- ulagačima ovdje. Kako doznajemo, nach Foley je razgovarao i sa županom Goranom Paukom i s gradonačelnikom Antom Županovićem, a tema je bila jedna jedina - golf. Metoda pritiska? U zamršenom svijetu diplomacije svakako se može i tako čitati. radnika zapošljavala bi Morleyjeva A i u samome Šibeniku traju "digrupacija plomatska" prepucavanja. Naime, Grad i Županija moraju se dogovo-
BrOJke
1000 4000
eren suptilno upućuju strelicu Vladi od koje očekuju roko-
business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
mica ulagača za asad neriješena
GrADONAčeLNIk ANte ŽuPANOvIć lobira za američku G2 grupaciju J. Todda Morleyja foto cropix
riti čiji je poluotok Oštrica i tko će naposljetku - donijeti odluku o zastavi pod kojom će se raditi golfski teren. A nije stvar samo u golfskom terenu: svaki od investitora ponudio je i dodatne mamce kojima se nada osvojiti Vladu i lokalnu upravu. Stronach nudi industrijski pogon u Šibeniku i dodatno zapošljavanje radnika, a Morley očuvanje posebnosti Oštrice i uređenje turističkih objekata u Šibeniku. Stronach će, tvrdi tako, zaposliti oko 1000 radnika, ali i uložiti u lokalnu zajednicu u koju dolaze. Morleyjeva bi grupacija zapošljavala 4000 radni-
ka. Zvuči kao win-win situacija za sve, osim za lokalne zelene koji frkću na oba projekta. Između dvije vatre, gradonačelnik i župan, silom prilika, zastupaju suprotstavljene strane. Stronach je prije 10 godina prve pregovore započeo sa Županijom - iako je to, kako doznajemo, bilo samo iskazivanje interesa i Austrijanac se ni u jednom trenu nije konkretnije zanimao za svoj projekt u Šibeniku - pa se logično, u obnovljenom interesu, vratio njoj. Amerikanci su pak stjecajem okolnosti stigli u gradonačelnikov ured. Iako u Šibeniku poku-
šavaju smiriti strasti i neslužbeno govore da nije riječ o sukobu oko ingerencija ni o tome da netko lobira za jednog od investitora, činjenica je također da je u srijedu na radnom ručku u Vladi bio i Goran Pauk.
Proceduralne zamke
No, ako netko od investitora misli da će stisak ruke u Vladi i srdačne riječi Domagoja Miloševića ubrzati rješavanje projekta, očekuje ga teško prizemljenje. Naime, prema važećem Županijskom prostornom planu, područje poluotoka Oštrica zelena je zona. Sada bi Šibensko-
kninska županija morala promijeniti prostorni plan i prenamijeniti područje - te pritom preživjeti javnu raspravu u ionako protugolfskoj klimi u Hrvatskoj i uz udruge građana i zelene koje krstare jadranskom obalom i prosvjeduju protiv golfskih terena, od Istre do Dubrovnika. Zatim je na potezu Grad Šibenik, koji bi trebao prilagoditi prostorni plan. Budući da se ne donosi nov prostorni plan nego se preuređuje postojeći, sve bi trebalo proći mnogo brže nego inače, ali... Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr
tema 6-7
VREMENA SVE MANJE Radi spasa doma e konkurentnosti, HU ne nekim od rješenja iz zakona uskla enog s europskim standardim
Poslodavci traže fl satnicu i manje otp
I prije sjedanja za stol za kojim e sa socijalnim partnerima zapodjeti razgovor o konkretnim interesnim i drugim pitanjima, poslodavci traže da se sindikatima koji kod poslodavca u svojem lanstvu imaju najmanje 20 posto od ukupno zaposlenih radnika prizna reprezentativnost i pravo pregovaranja o kolektivnom ugovoru i drugim pitanjima, jer do kraja mandata ove Vlade, o ito je, ne e biti donesen Zakon o reprezentativnosti sindikata zato što sindikalne središnjice još nisu dostavile svoj prijedlog u Banske dvore Odmah nakon što je Institut for Menagement Development (IMD) iz Lausanne objavio "Godišnjak svjetske konkurentnosti 2011." u kojemu je Hrvatska uvrštena na predzadnje 58. mjesto, a Slovenija na 51., slovenski ministar za razvoj Mitja Gaspari i ministrica gospodarstva Darja Radi sazvali su konferenciju za novinare na kojoj su se o itovali o razlozima zbog kojih je slovenska konkurentnost na IMD-ovoj ljestvici uvrštena u njezin donji dio iako je prije krize bila za 20-ak mjesta bolje pozicionirana. Premda su upozorili da je nejasno koliko su na IMD-ovu ranglistu utjecali statisti ki podaci, a koliko anketni, odnosno koliko je ona objektivna, a koliko subjektivna, Gaspari i Radi eva prije svega su govorili što je Sloveniji initi kako bi se u dogledno vrijeme prebacila u gornji dom svjetske konkurentnosti.
Referendumi ruše Pahora
Istodobno, u Banskim dvorima nikome nije ni palo na pamet sazivati presicu zbog još jednog uvrštavanja hrvatske konkurentnosti na samo dno globalne ljestvice. Oglasilo se samo Nacionalno vije e za konkurentnost i njegov predsjednik Ivica Mudrini , iako Hrvat-
sku mu e još ve e nekonkurentne muke od slovenskih. Slovenskim ministrima Gaspariju i Radi evoj nije sporno da je slovensku konkurentnost prema dnu globalne ljestvice u znatnoj mjeri povuklo nekonkurentno tržište rada, pa su IMDovu ljestvicu iskoristili za dodatno propagiranje reformi koje u tom segmentu Pahorova vlada pokušava provesti, a sindikati i dio oporbe ih sprje avaju slanjem predloženih zakona na referendume na kojima padaju ili e pasti, kako prognoziraju istraživanja javnog mišljenja. S druge strane, u Hrvatskoj je uo i sljede ih parlamentarnih izbora sasvim zamrla bilo kakva rasprava o reformi tržišta rada, iako su njegova nefleksibilnost i nekonkurentnost me u klju nim razlozima prikovanosti hrvatske konkurentnosti za dno globalne ljestvice. Nakon što je na prijelazu iz 2009. u 2010. godinu propao pokušaj krupnije izmjene Zakona o radu, i ona se svela na uskla ivanje s europskim standardima, u me uvremenu se gotovo ništa nije dogodilo, osim što su sindikati s Vladom potpisali bipartitni sporazum u kojem se traži ukidanje pravilnika o radu te proklamira da
kolektivni ugovori na odre eno vrijeme mogu biti otkazani isklju ivo zbog promijenjenih gospodarskih okolnosti koje nisu bile poznate prilikom njihova sklapanja. Zamjenik glavnog direktora HUP-a Bernard Jakeli za Business.hr kaže da sadašnja pat pozicija ne može još dugo trajati, jer zadnjim promjenama Zakona o radu nije obuhva en cijeli set interesnih pitanja o kojima su socijalni partneri dugo raspravljali i dogovarali promjene, ali je Vlada pod pritiskom sindikata i dijela oporbe od njih odustala jer se uplašila najavljenog referenduma, ali i približavanja izbora i izborne kampanje. No, kako su se u me uvremenu i neka od novih rješenja u "uskla enom" Zakonu o radu pokazala lošima, a nerješavanje radnopravnih interesnih pitanja još više "pritisnulo" hrvatsku gospodarsku konkurentnost, Jakeli vjeruje da e Vlada, sindikati i poslodavci uskoro morati sjesti za stol i nastaviti tamo gdje su stali prije godinu i pol dana. Poslodavci su, kako doznaje Business.hr, staroj listi neriješenih interesnih pitanja dodali ponešto novih, me u kojima su i 'glavobolje' koje su im prou-
zro ila neka od rješenje iz zakona uskla enog s europskim standardima, a odnose se, uz ostalo, i na raspored i preraspodjelu radnog vremena te pravilnike i uredbe koji su proizišli iz izmijenjenih zakonskih odredbi. No, i prije sjedanja za stol za kojim e sa socijalnim partnerima zapodjeti razgovor o konkretnim interesnim i drugim pitanjima, poslodavci traže da se sindikatima koji kod poslodavca u svojem lanstvu imaju najmanje 20 posto od ukupno zaposlenih radnika prizna reprezentativnost i pravo pregovaranja o kolektivnom ugovoru i drugim pitanjima, jer do kraja mandata
BERNARD JAKELI , zamjenik glavnog direktora HUP-a, kaže da sadašnja pat-pozicija izme u Vlade, poslodavaca i sindikata ne može još dugo trajati
UP predlaže izmjene koje bi mu riješile glavobolje uzrokovama
business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
leksibilniju premnine
SLOVENSKA MINISTRICA Darja Radi brzo je reagirala na slovenski pad na ljestvici svjetske konkurentnosti, dok njen hrvatski kolega uro Popija , ini se, eka izbore i dotle ne poduzima ništa
ove Vlade, o ito je, ne e biti donesen Zakon o reprezentativnosti sindikata zato što sindikalne središnjice još nisu dostavile svoj prijedlog u Banske dvore. Poslodavci e obnoviti i svoj zahtjev da se ograni i institut produžene primjene kolektivnih ugovora najdulje na godinu dana od istjeka roka na koji su sklopljeni, za što u prošlim pregovorima sindikalne središnjice nisu htjele ni uti, pogotovo one ije lanstvo u ve ini ine zaposleni u javnom sektoru. Tomu e pridodati 20ak pitanja koja
im stvaraju najviše problema, a ijim bi se rješavanjem dinamiziralo tržište rada, prevenirale zloupotrebe sadašnjih zakonskih rješenja te podigla konkurentnost i produktivnost rada.
Bez naknade za godišnji
Tako e, primjerice, tražiti proširenje kruga rukovodnih osoba na koje se ne primjenjuju odredbe Zakona o radu, ve se njihova prava i obveze ure uju tzv. menadžerskim ugovorima (sada samo lanovi uprava, izvršni direktori, odnosno top menadžeri). Radi fleksibilizacije radnih odnosa otvorit e i pitanje ugovora o radu na odre eno vrijeme, a traže i e se da se mogu ugovarati i sklapati bez posebnog navo enja
razloga, kako je sada propisano. Obnovit e zahtjev da se skrati trajanje postupka otkazivanja brisanjem bolovanja i godišnjih odmora kao razloga za prekidanje otkaznog roka, ali i da se smanje troškovi otkazivanja ugovora o radu (pove ati kvalifikacijski prag za otpremnine, vezati ih uz poslovni otkaz i sl). Predložit e i da poslodavci u slu aju izvanrednog otkaza ne moraju više pla ati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. S Vladom i sindikatima pokušat e dogovoriti da poslodavci dobiju glavnu rije pri utvr ivanju rasporeda radnog vremena te njegove preraspodjele u trajanju od 6 do 8 mjeseci zbog sezonskih poslova. Ponovo e tra-
žiti i da se stanka za odmor ne ra una u radno vrijeme te da se omogu i druk ije ure enje tjednog i dnevnog odmora kolektivnim ugovorima u gra evinarstvu.
Labavija zaštita
Uz druk ije reguliranje odredbi o pravu povratka na druge odgovaraju e poslove, naknade pla a u slu aju neskrivljenog prekida rada i sli nih pitanja, poslodavci e tražiti i ukidanje odredbe po kojoj poslodavci ne smiju šest mjeseci nikoga zaposliti na radnome mjestu s kojeg su prethodno otpustili radnika zbog gospodarskih, tehni kih ili organizacijskih razloga, odnosno po kojoj su taj posao morali prvo ponuditi otpuštenom radniku. U paketu mjera koje bi
trebale fleksibilizirati tržište rada, a time i podi i konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, poslodavci e pred socijalne partnere staviti i zahtjev da se obriše sadašnja odredba po kojoj isklju enje s rada ne smije zapo eti prije isteka osam dana od po etka štrajka, ali i da se ukine apsolutna zaštita pojedinih kategorija radnika. Premda o ekuju žestoko protivljenje sindikata mnogima od njihovih prijedloga, poslodavci smatraju da vremena za odga anje pregovora i dogovora o njima više nema, jer dok hrvatsko gospodarstvo stagnira, druga se uglavnom brže reformiraju i pritom sve manje ovise o izbornim ciklusima.
Zoran Daskalovi
zoran.daskalovic@business.hr
8 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
SASTANAK
Željezničkih regulatora JI Europe u Zagrebu
Zagreb. Drugi okrugli stol regulatornih tijela željezničkih usluga jugoistočne Europe održava se u četvrtak i petak u Zagrebu, a s ciljem međusobnoga upoznavanja željezničkih tržišta država jugoistočne Europe te prakse i nadležnosti regulatornih tijela, priopćeno je iz Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga i HŽ - In-
NAKON SASTANKA S DROBNJAKOM
Ribari mirniji, no problemi neriješeni Ribari mislili da je završetak pregovora o poglavlju Ribarstvo povezan s primjenom Sporazum o malograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije Slovenski će ribari moći loviti ribu u hrvatskim teritorijalnim vodama tek kad se bude znala jasna granica na moru između Hrvatske i Slovenije, poručeno je u srijedu ribarima na sastanku s resornim ministrom Petrom Čobankovićem i glavnim EU pregovaračem Vladimirom Drobnjakom. SOPS, odnosno Sporazum o malograničnom prometu i suradnji između Hrvatske i Slovenije, nije bio predmet pregovora Hrvatske i EU u poglavlju 13 o ribarstvu, a određena rješenja iz SOPS-a primjenjivat će se u ograničenoj mjeri i recipročno tek nakon što međunarodni arbitražni sud odredi jasnu granicu, naglasio je Drobnjak. "Riječ je o malom broju brodova na ograničenom dijelu mora uz primjenu međunarodnih ugovora", pojasnio je te naveo da jedno od tih rješenja predviđa mogućnost ulaska slovenskih ribara u hrvatske vode i obrnuto, ali će brodovi moći raditi samo uz nadzor zemlje u kojoj ribare.
Od EU 30 mil. eura
Predstavnici ribara naveli su kako su se ribali pobunili jer nisu imali točne informacije
te su mislili da je završetak pregovora o poglavlju Ribarstvo povezan s primjenom SOPS-a, odnosno da su se bojali kako će njihovi interesi biti ugroženi pojavom slovenskih ribara u domaćim teritorijalnim vodama. "Bilo nas je strah što je naš pregovarački tim ispregovarao, no prvi put smo čuli cjelovit prikaz dogovora i zadovoljni smo onim što nam je prikazano", rekao je Vladan Bojić, predsjednik Ceha ribara pri HOK-u. Poglavlje će biti zatvoreno za nekoliko tjedana, najavio je Drobnjak, te naveo da će ulaskom u EU ribarima biti dostupan zajednički ribolovni fond iz kojeg će im na raspolaganju biti 30 milijuna eura godišnje. "Zaštićeni ekološki ribolovni pojas ostaje međunarodna pravna činjenica i Hrvatska od njega ne odustaje, ZERP ostaje i nakon ulaska u EU, ali se neće primjenjivati na članice EU", rekao je Drobnjak.
Pred kolapsom
"Zaključenje 13. poglavlja neće riješiti probleme hrvatskog ribarstva, koje je u svim svojim segmentima gotovo pred kolapsom", ustvrdio je Ljubomir Kučić, predsjednik Udruženja ribarstva i prerade ribe pri HGK, te apelirao da nadležno ministarstvo i znanost počnu rješavati goruće probleme jer "brodova je previše, a ribe premalo". I. Habjanec
frastrukture. Skup je početak multilateralne suradnje među predstavnicima regulatornih tijela tržišta željezničkih usluga JI Europe (Hrvatska, Srbija, Crna Gora, BiH, Makedonija, Srbija, Kosovo i Albanija). Suradnja je važna jer preko država jugoistočne Europe prolaze mnogi međunarodni koridori čija je funkcionalnost nužna za ekonomski napredak regije, navodi se u priopćenju. Sve su zemlje u nekoj fazi pridruživanja EU, što znači da se nacionalna zakonodavstva o tržištu željezničkih usluga, kao
BROJKA
i sva druga, trebaju uskladiti sa zakonodavstvom EU, ističe se u priopćenju. Predstavnici regulatora na skupu će izvijestiti o svojim nadležnostima, organizaciji, aktivnostima i pravnom okviru u kojem djeluju, a izrađen je i katalog s podacima o svim regulatornim tijelima u zemljama jugoistočne Europe. Ostale teme dvodnevnog okruglog stola su naknada za pristup infrastrukturi, tehnološki pristup izračunu naknade, nadzor tržišta te projekcija razvoja tržišta. H
4,92 milijuna kuna vrijedna je prostorno-prometna studija grada Osijeka, o čijem su sufinanciranju sporazum potpisali Županija, Grad, HAC, HC, HŽ, osječka Lučka uprava i županijska Uprava za ceste
IPO lansirao LinkedIn u neslućene visine UDVOSTRUČILI VRIJEDNOST U samo nekoliko sati vrijednost dionica prve društvene mreže koja je krenula u javnu prodaju porasla je sa 45 na gotovo 93 dolara i u konačnici se stabilizirala na oko 87 dolara LinkedIn je prva društvena mreža koja je izašla na burzu kroz inicijalnu javnu ponudu dionica, i to s čak 7,84 milijuna dionica. Vrijednost te dionice u nekoliko je minuta porasla sa 45 dolara na 92,99 dolara. Cijena se nakon toga stabilizirala na 87,40 dolara po dionici, koliko je iznosila i u trenutku pisanja ovog teksta, odnosno ostvaren je rast od 94,22 posto.
Više interesenata
Zanimljivo je da je bilo mnogo više zainteresiranih za kupnju dionica od onih ponuđenih u IPO-u, što dokazuje da ta popularna društvena mreža namijenjena poslovnim ljudima ima itekako veliku tržišnu priliku, no s druge strane dokazuje kako je na tržištu premalo novih kompanija u tehnološkom sektoru koje bi bile zanimljive potencijalnim investitorima. Prvotni je plan uprave i vlasnika kompanije bio da tijekom IPO-a i izlistavanja na NYSE-u (New York Stock
Exchange) bude cijena od 3235 dolara po dionici. Nakon toga je ljestvica još jednom podignuta, tako da se dan uoči IPO-a govorilo kako će cijena biti od 35 do 45 dolara, kolika je u konačnici i bila. Kada se tome pribroji i mogućnost prodaje dodatnih 1,18 milijuna dionica, ukupno bi LinkedIn prikupio novih 406 milijuna dolara potrebnih za poslovanje, a vrijednost njegovih dionica u trenutku IPO-a procjenjivala se na oko 4,25 milijardi dolara.
Više od 100 mil. članova
LinkedIn je osnovan prije osam godina, ima više od 100 milijuna članova u, kako tvrde, 200 država i teritorija, a u prvom kvartalu ove godine ostvario je prihode od 93,9 milijuna dolara, dok mu je neto dobit dosegnula dva milijuna dolara. Izlazak LinkedIna na burzu jako je važan, smatraju analitičari, jer se očekuje da bi ga nakon očitog uspjeha mogle slijediti i druge web 2.0
fotolia
dogaaji
IZLAZAK LinkedIna na burzu, drže analitičari, mogle bi slijediti i druge web 2.0 kompanije i društvene mreže
kompanije i društvene mreže pa svi s velikim očekivanjima očekuju IPO-e Facebooka, Groupona i Zynge. Kod procjena vrijednosti LinkedIna uzelo se kako kompanija vrijedi 17 puta više od vrijednosti prometa od prodaje u prošloj godini koja je iznosila 243 milijuna dolara, no to je ipak mnogo manje od konkurentskog Facebooka čija je vrijednost na privatnom tržištu dionica dosegnula čak 32 iznosa vrijednosti prihoda od prodaje u prošloj godini. Dražen Tomić
drazen.tomic@business.hr
OGLAS
dogaaji
NE MOŽE S MRTVE TOČKE
Još nema odgovora za Fantasyland
10-11
Snimio hrvoje knez
> nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
ARTuR GEdiKE, glavni izvršni direktor Fantasylanda
Samobor. Iako je početkom svibnja izgledalo kao da se stvari pomiču s mrtve točke, još nema odgovora za samoborski Fantasyland. Naime, za ovaj utorak, 17. svibnja, bio je dogovoren sastanak s predstavnicima AUDIO-a na kojem se očekivalo rješenje statusa suglasnosti za parcela-
cijski elaborat, vezano uz projekt Šmidhen, no do današnjeg dana nema povratne informacije. "Nažalost, ni nakon dvije godine čekanja i dva dogovorena roka ove godine nema suglasnosti za parcelacijski elaborat, kao ni povratne informacije o tome što je tome razlog. To je milijunski gubitak za sve nas, za državu, za lokalnu zajednicu i, naravno, za investitora", kazao je Artur Gedike, glavni izvršni direktor Fantasylanda. Proces dobivanja suglasnosti za parcelacijski elaborat traje još od kolovoza 2009. I. U. G.
OSVJEŽEN iZGLEd
Nova ambalaža Tonka mlijeka Rijeka. Tvrtka PIK Rijeka priopćila je kako je za prozvode Tonka lansirala novo tetrapak pakiranje. Osim osvježenog izgleda, Riječki PIK ponudu je obogatio novim dizajnom, odnosno nazivom jogurta, vrhnja i sira. Tako se od sada njihovi voćni jogurti zovu Frutonka, jogurti s probiotičkim kulturama Vitonka, a jogurti namijenjeni mlađima nazivaju se Tonkica. B.hr
Kandidatima za konce ZLZ-a rok produljen d ŽELE dOdATNA POJAŠNJENJA Imena ponuditelja objavit će se službeno tek nakon otvaranja konačnih ponuda u drugom krugu, a kvalificirani kandidati morat će dostaviti i financijske ponude Premda je najavljeno kako će s jučerašnjim danom biti poznati kandidati za koncesionara Zračne luke Zagreb (ZLZ) koji su ispunili uvjete natječaja, povjerenstvo za odabir odlučilo je zatražiti dodatna objašnjenja nekih pristiglih ponuda, a poziv za drugi krug kandidati mogu očekivati tek u lipnju.
Nova terasa i bar
Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture također su poručili kako će pričekati da prođe zakonski rok mirovanja, odnosno žalbeni postupak, a imena ponuditelja objavit će se službeno tek nakon otvaranja konačnih ponuda. Naime, u drugom krugu kvalificirani kandidati morat će dostaviti i financijske ponude, a planirani rok za odabir najboljeg ponuditelja je rujan
2011. godine. Na natječaj za gradnju novog terminala Zračne luke Zagreb javilo se deset interesenata - indijsko-njemački konzorcij GMR Infrastructure i Zračna luka München, korejski IC Incheon International Airport Corporation te turski TAV Airport Holding i TAV Construction. Prijavio se i američko-kanadski konzorcij ADC&HAS u suradnji s Alpine Bau i FCC Construction zbog kojeg su, prema medijskim nagađanjima, i prolongirani rokovi kako bi se mogao prilagoditi uvjetima natječaja. Za upravljanje ZLZ-om zainteresirane su i grčke kompanije J&P Avax te Zračna luka Atena, kao i VINCI Concessions, europski investitor u infrastrukturne projekte. Zagreb želi i njemački Hochtief Con-
cessions, britanska ZAICA, konzorcij Zračne luke Zürich i Strabaga te turskofrancuski konzorcij Limak - French Riviera Airports Construcions. Budući koncesionar ZLZ-a trebao bi do kraja 2015. godine sagraditi novi putnički terminal vrijedan 192 milijuna eura te osi-
gurati godišnji promet od barem pet milijuna putnika čime bi se ZLZ premetnuo u regionalnog lidera. Međutim, prema onome što je isplivalo na površinu prilikom otvaranja ponuda, ponuđači su tražili smanjenje investicije u prvu fazu o čemu su u Ministarstvu spremni pregovarati.
Početak gradnje terminala očekuje se u drugom kvartalu 2012., a trebao bi biti završen do kraja 2015. godine.
Spremni za sezonu
Koncesija se daje na 30 godina, a do gradnje novog terminala koncesionar će upravljati postojećim, ali i
IT RJEŠENJA
NAV koji korisniku omogućava praćenje i realizaciju plana nabave te ComDigitalOffice, Combisovo rješenje za elektroničko uredsko poslovanje koje olakšava evidentiranje i pristup dokumentima. Osim toga, sudionici su se upoznali i s vizijom državne uprave u kojoj zaposlenici koriste napredna programska rješenja bez obzira na to nalaze li se na radnom mjestu, dok u isto vrijeme građani imaju pristup i koriste usluge na mobilan način, bez potrebe dolaska u pojedine urede. D. T.
Combisova rješenja za državnu upravu
Zagreb. Regionalni sistemski integrator Combis predstavio je na konferenciji pod nazivom "Combis Government Day" napredna informatička rješenja čijim se korištenjem može umnogome unaprijediti rad državne uprave. Predstavljen je tako modul za praćenje javne nabave, razvijen u programskom sustavu MS
esionara do lipnja
snimio hrvoje dominić
ToNčI PEovIć, direktor Zračne luke Zagreb, pohvalio se da je u prva četiri mjeseca ove godine i prvih deset dana svibnja ZLZ ostvario rast prometa putnika od 18 posto u odnosu na isto razdoblje lani
na njega plaćati naknadu. Tonči Peović, glavni direktor Zračne luke Zagreb (ZLZ), nije jučer htio komentirati tijek nadmetanja za javno-privatno partnerstvo za Zračnu luku Zagreb. Prilikom otvorenja obnovljene terase i bara Vidikovac kazao je samo kako se nada snažnom koncesionaru.
Peović se pohvalio rezultatima ZLZ-a u ovoj godini te naglasio kako su i više nego spremni za predstojeću turističku sezonu. "Zračna luka Zagreb je u prva četiri mjeseca ove godine i prvih deset dana svibnja ostvarila rast prometa putnika od 18 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema svim pokazateljima, očekuje se daljnji trend rasta pa je moguće da ZLZ u 2011. godini dostigne rekordnu 2008. u kojoj je kroz aerodrom prošlo 2,2 milijuna putnika", istaknuo je Peović, dodavši da se milijuntni putnik ove godine očekuje već u lipnju, znatno ranije u odnosu na prijašnje godine. Međutim, prema službenim podacima, usprkos povećanju prometa, gubitak ZLZ-a u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 7,29 milijuna kuna, dok je, za usporedbu, u istom razdoblju prošle godine bio 3,57 milijuna kuna. U ZLZ-u se očekuje daljnje povećanje broja linija i novih destinacija, a Peović je istaknuo otvaranje novih prekooceanskih linija - u lipnju ove godine za Chicago i dogodine za New York.
Nevenka Cuglin
nevenka.cuglin@business.hr
OGLAS
ZA REGIJU
M SAN-u distribucija Della
12-13 > nacionalno > lokalno > svijet
ToMISlAv JURAGA, menadžer Della za regiju
business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
Snimio DRAŽEn TomiĆ
NovA STRATEGIJA
Tele 2 nade položio u ovcu Gregora Uz predstavljanje novog oglašivačkog koncepta, Tele 2 je izašao s novom ponudom za pretplatnike, kojima su sada na raspolaganju četiri različita modela
Snimio DRAŽEn TomiĆ
Mobilni operater Tele 2 predstavio je novi oglašivački koncept i nove tarife sa, kako tvrde, najboljom cijenom glasovnog i podatkovnog paketa za smartphone. Direktor Tele 2 Hrvatska Julian Ogrin rekao je kako su zadovoljni poslovnim rezultatima kompanije u prvom kvartalu koji pokazuju odlično pozicioniranje Tele 2 na domaćem tržištu. Tele 2 sada ima 14 posto tržišnog udjela prema prihodu, naveo je Ogrin, pohvalivši se kako je Tele 2 jedini operater koji je imao rast u posljednjih
DIREKToR tvrtke Julian Ogrin ističe daTele 2 ima 14 posto tržišnog udjela u Hrvatskoj gledajući prihode
12 mjeseci. "Zabilježili smo rast od čak 21 posto po broju korisnika, a podaci govori kako 30 posto kućanstava ima barem jedan pametni mobilni telefon", ističe Ogrin. "Tele 2 je uveo novi oglašivački koncept zasnovan na novom zaposleniku kompanije, Gregoru, crnoj ovci koja će predstavljati Tele 2 na svim komunikacijskim razinama. Gregor je crna ovca s ljudskim osobinama, bogatog životnog iskustva i zanimljivog karaktera. Jednako kao i Tele 2, Gregor je drukčiji od ostalih jer korisnicima uvijek nudi više i bolje. Umjesto kompromisa između najniže cijene i kvalitete, Tele 2 svojim korisnicima nudi oboje - najnižu cijenu usluga i proizvoda te kvalitetu. Ili, kako Gregor kaže: 'I ovce i novce'", ističe Mihail Černjišev, direktor marketinga Tele 2 Hrvatska. Uz predstavljanje novog oglašivačkog koncepta, Tele 2 je izašao s novom ponudom za pretplatnike. Nova tarifa nosi naziv Smart i korisnicima donosi besplatan glasovni promet, besplatan podatkovni promet te besplatne SMS poruke u okviru iznosa mjesečne potrošnje koji izaberu. Pretplatnicima su na raspolaganju četiri različita iznosa mjesečne potrošnje s različitim pogodnostima u obliku minuta i SMS-a te podatkovnog prometa uključenog u pretplatu, kao i povoljni pametni telefoni. Dražen Tomić
Zagreb. M SAN grupa postala je ovlašteni distributer Della za Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Makedoniju i Albaniju. U distribuciji će se naći kompletna rješenja za velike enterprise korisnike, male i srednje firme te kućne korisnike. "Ovime Dell zaokružuje svoju prisutnost na tržištu u jadranskoj regiji", rekao je menadžer Della za regiju Tomislav Juraga. D. T.
AMERIKANCI UlAŽU
U kolovozu gradnja tvornice etanola u osijeku Osijek. Američka tvrtka ICM u kolovozu počinje graditi tvornicu etanolskog biogoriva u Osijeku, procijenjena vrijednost investicije je oko stotinu milijuna eura, a završetak radova očekuje se za godinu dana, doznaje se iz osječke gradske uprave, čiji su čelnici nedavno raz-
govarali s predstavnicima američkih ulagača. Budući da se radi o velikom ulaganju i tvornici koja bi, uključujući i kooperante, trebala zaposliti tisuću ljudi, ulagači i projektanti zatražili su potporu i pomoć Grada Osijeka kako bi taj posao počeo na vrijeme te se pribavila sva dokumentacija. Trenutačno je u tijeku izrada glavne projektne dokumentacije, lokacijska dozvola je pribavljena, a studija utjecaja na okoliš već je potpisana, doznaje se od osječkog
Srpskim farm 5 mil. dinara NovoSADSKI SAJAM Subvencionirane kredite farmerima na rok do tri godine, uz fiksnu kamatnu stopu od 8%, najavio je ministar poljoprivrede Srbije na sajmu na kojem sudjeluje 25 izlagača iz Hrvatske U Novom Sadu se od 14. do 21. svibnja održava 78. međunarodni poljoprivredni sajam na kojem izlaže više od 25 izlagača iz Hrvatske. Njih 23 okupljeno je na zajedničkom štandu Hrvatske gospodarske komore, a u glavnoj, master hali već tradicionalno svoje brendove iz Hrvatske, ali i Srbije predstavlja korporacija Agrokor. Hrvatski su izlagači prvi put na novosadski sajam, jedan od najjačih poljoprivrednih sajmova u regiji, organizirano došli 2001. godine. "Ta je prva godina bila i jedna od najuspješnijih. Posljednjih nekoliko godina osjetila se kriza, ali čini se da se ove godine ponovno nešto pokreće", rekla je Jelena Radić iz Županijske komore Osijek, dodajući kako ih je prošle godine bilo 19. I direktor Novosadskog sajma Goran Vasić kazao je kako je sajam ove godine dobio dodatnu kvalitetu. Svoje poljoprivredne i prehram-
ARhivA buSinESS.hR
dogaaji
DUšAN PETRovIć, ministar poljoprivrede Srbije: Subvencijama se može generirati više od 400 milijuna eura kredita
bene proizvode predstavlja ukupno 1500 izlagača iz 60ak zemalja.
Povećanje izvoza
Srbijanski ministar poljoprivrede Dušan Petrović u četvrtak je održao konferenciju
za 50-ak novinara iz Europe i svijeta koje je na sajmu okupilo Udruženje poljoprivrednih novinara Srbije Agropress. Srbija je, prema njegovim riječima, lani ostvarila 4 mlrd. eura BDP-a u poljoprivredi i prehrambenoj industriji
dogradonačelnika Ivana Vrdoljaka. Tvornici, koja će osim etanolskog biogoriva proizvoditi stočnu hranu, trebat će oko 450.000 tona kukuruza na godinu, koji će biti zasijan na oko 45.000 hektara. Gradsko vijeće je potkraj 2010. godine odlučilo izdati suglasnost na zamjenu nekretnina (čestica) s državom u Luci-Osijek i Jug IV, odnosno na području na kojem će biti izgrađena buduća tvornica etanolskog biogoriva. H
BROJKA
100 MIlAN BANdIć, gradonačelnik Zagreba snimio hrvoje dominić
dOŠlI PRIJE VIdOŠEVIćA
Vetropack Straža hrvatski veteran na sajmu
te značajan suficit u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Najavio je novu raspodjelu novca namijenjena poticanju poljoprivrede, a cilj je postići efikasniju proizvodnju i povećavati izvoz. Šest klaonica i šest mljekara iz Srbije, podsjetio je, dobilo je nedavno dozvolu za izvoz u Rusiju, a Subotička je mljekara dobila dozvolu za izvoz u EU.
Privilegije čistima
"Promijenit ćemo strukturu subvencija, manje će novca ići na klasične subvencije i okrenut ćemo se subvencioniranju kamata na kredite", kazao je Petrović. Farmeri će na raspolaganju imati kredi-
Od 1. lipnja sat u prvoj zoni 10 kn
milijuna eura uložit će američka tvrtka ICM u tvornicu u Osijeku koja bi trebala zaposliti oko 1000 ljudi
merima a kredita Proizvođač staklene ambalaže Vetropack Straža iz Huma na Sutli svojevrsni je hrvatski veteran na novosadskom sajmu, na kojemu izlaže od 1998., tj. tri godine prije dolaska HGK na čelu s Nadanom Vidoševićem. Direktor marketinga i prodaje Vetropacka Darko Šlogar kaže da im je prvi od većih kupaca na srpskom tržištu bio proizvođač vode Knjaz Miloš, koji
PARKIRANJE U ZG
od njih danas kupuje 90 posto ambalaže. U segmentu staklene ambalaže u Srbiji drže tržišni udjel od 46 posto, ali Šlogar ističe da još ima prostora za rast. Na sajmu u Novom Sadu nisu izostali ni jednu od posljednjih 14 godina, ali kaže da se na sajmovima više ne ugovaraju novi poslovi nego je to mjesto za predstavljanje novih proizvoda i tehnologija.
te u vrijednosti do 5 miljuna dinara na rok do tri godine, uz fiksnu kamatnu stopu od osam posto. Sve valutne i monterne rizike preuzima vlada, istaknuo je ministar, kazavši kako agrarni budžet Srbije iznosi 300 milijuna eura, a navedenim se subvencijama može generirati više od 400 milijuna eura kreditnog potencijala za ulaganje u poljoprivredu. "Svatko tko poštuje pravila u Srbiji imat će privilegije, a oni koji ih ne poštuju bit će sankcionirani i taj će red proizvesti dobre učinke", istaknuo je Petrović. Maja Grbić
maja.grbic@business.hr
OGLAS
Zagreb. U Zagrebu će se od 1. lipnja produljiti vrijeme parkiranja u svim zonama za jedan sat, a cijena sata parkiranja u prvoj zoni smanjit će se 18 posto pa će umjesto 12 stajati 10 kuna, rekao je jučer gradonačelnik Milan Bandić. U drugoj i trećoj zoni parkiranja zasad se cijene nisu mijenjale, ali je najavio no-
vosti za jesen. U drugoj i trećoj zoni ostaje pet, odnosno dvije kune po satu parkiranja, parkiranje će se naplaćivati od 7 do 20 sati, a ne do 21 sat kao dosad, kazao je gradonačelnik Bandić. Podsjetio je da se kao i dosad subotom parkiranje naplaćuje do 15 sati, a nedjeljom i blagdanima je besplatno. Na zahtjev građana, rekao je, parkiranje u Sigetu i Sopotu te na južnom parkiralištu ZV-a prebacuje se iz druge u treću zonu. H
dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
NEPRAVILNOSTI
Sindikat vozača prijavio Gamont Zagreb. Sindikat hrvatskog vozača prijavio je zagrebačku tvrtku Gamont zbog brojnih nepravilnosti koje su, između ostalog, dovele i do nedavne pogibije vozača Marka Zeca, rečeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare toga sindikata. Iza kolege Zeca, koji je poginuo prije tjedan dana prilikom istovara tereta, ostali su nezaposlena supruga i
dvoje male djece, a poslodavac mu je ostao dužan još tri plaće, kazao je predsjednik sindikata Miljenko Gočin. Gamont je građevinska tvrtka koja zapošljava oko 150 vozača kojima, međutim, ne daje valjane ugovore o radu, prisiljava ih na rad od 15 - 16 sati dnevno, ne isplaćuje im redovito plaće, ucjenjuje ih i mobbingira, ustvrdio je Gočin. Dijelu vozača koji su došli na Zečev pogreb poslovođa je zaprijetio da će dobiti otkaze, ustvrdila je na konferenciji nekolicina vozača, među
kojima i brat preminulog Mirko Zec. Vozači još nisu primili plaće za ožujak, a inače im se isplaćuje oko 3000 kuna preko platne liste, te još 2000 do 2500 kuna "u koverti". Prekovremeno znaju imati i po stotinjak sati mjesečno. Sindikat je prije mjesec dana podnio prijave Državnom inspektoratu i Inspekciji cestovnog prometa pri Ministarstvu mora, no nisu reagirali. Gočin najavljuje da će idući ponedjeljak podnijeti prijavu i Državnom odvjetništvu. H
bROJKA
78
posto Španjolaca zabrinjava nezaposlenost, prema samo 6 posto Nizozemaca, pokazalo je istraživanje GfK prema kojem Europljane osim nezaposlenosti posebno zabrinjava inflacija, a najzabrinutiji su Nijemci
Ako može Varteks, zašto ne bi i Mundus SPAŠAVANJE UTOPLJENIKA Lokalni varaždinski čelnici u Zagreb su išli kako bi iznašli rješenje za spas tamošnje posrnule tekstilne industrije, ali do konkretnih rezultata nisu uspjeli doći
Osim načelnog razumijevanja u Vladi, za sada nema konkretnih rezultata iznenadnog uključivanja varaždinskih političara u rješavanje situacije u kojoj se našao dio varaždinske radno-intenzivne industrije, posebice tekstilna na čelu s Varteksom.
Glasat će protiv
PREdRAG ŠTROMAR, varaždinski župan, traži da se, po uzoru na brodogradilišta, država uključi u sređivanje prilika u Varteksu i Mundusu snimio siniša sović
dUG 250 MILIJUNA
I Međimurci žele oprost I međimurski župan Ivan Perhoč, zajedno sa saborskim zastupnicima iz Međumurske županije, odlučio je Vladi iznijeti inicijativu za oprost poreznih dugova međimurskih radno-intenzivnih poduzeća koja državi iznose 250 milijuna kuna. „Neke od obveza međimurske tekstilne, obućarske, kožne i drvoprerađivačke industrije prema državnom proračunu vuku se dugi niz godina
te tvrtkama onemogućuju normalno poslovanje i razvoj. Neke od njih imaju osigurane poslove i realne razvojne programe, ali zbog dugova nastalih dijelom i zbog nemogućnosti naplate potraživanja ne mogu se razvijati. S obzirom na to, izrađujemo plan oprosta dugova koji ćemo žurno uputiti Vladi kako bi ušla u rebalans proračuna za 2011. godinu“, kaže Perhoč.
Da su prilike u najvećoj domaćoj tekstilnoj i modnoj industriji, kao i u najstarijem domaćem drvoprerađivaču Mundusu, toliko složene da zahtijevaju hitnu akciju, prvi je prije tjedan dana upozorio varaždinski župan Predrag Štromar. No njegova je inicijativa Vladi da se, po uzoru na brodogradilišta, država uključi i u sređivanje prilika u Varteksu te Mundusu naišla na podvojena mišljenja. Štromarov prijedlog dobio je otvorenu podršku uglavnom predstavnika zaposlenika Varteksa i Sindikata tekstila, kože, obuće i gume, ali je bio i predmet kritike onih koji su upozoravali na prilike u poduzećima i njihove posebnosti. Naime, četiristotinjak zaposlenika iz desetak Mundosovih tvrtki kćeri već mjesecima ne radi nakon što su u njima početkom godine zbog višemilijunskih dugova otvoreni stečajni postupci pa je pitanje čime bi oprost dugova u ovom trenutku uopće
rezultirao. U otvorenom pismu Vladi varaždinski župan je predložio da država prenese u javni dug i osjetno veće dugove Varteksa koji iznose oko 300-tinjak milijuna kuna, od čega se 70-ak odnosi na državno potraživanje. U spašavanje Varteksa iznenada su uključili i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok te njegov zamjenik Zlatko Horvat, koji su nekoliko puta isticali da u petak neće podržati zakon kojim bi se državna jamstva brodogradnji pretvorila u javni dug ako se ne nađe rješenje za tekstilnu industriju. Nakon što je u srijedu hitno otkazana sjednica Gradskog vijeća, dvojica varaždinskih čelnika i saborskih zastupnika otišla su u Vladu.
Model pomoći
"Iznio sam niz brojčanih pokazatelja o situaciji u Varteksu. Predsjednica Vlade zadužila je ministricu financija da napravi model pomoći o kojem će se još raspravljati u Vladi", rekao nam je Horvat. Varaždinski gradonačelnik imao je u četvrtak zaseban sastanak u Ministarstvu financija. No što je dogovoreno na tom sastanku, na kojem nije bilo predstavnika Varteksa, nismo uspjeli doznati unatoč višekratnim upitima. Ivica Kruhoberec
business plus Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
OBEĆANA ZEMLJA ZA INVESTITORE Iračka pokrajina broj-
nim poticajnim mjerama nastoji privući inozemne ulagače. Jedna od najvažnijih takvih mjera jest odluka o potpunom oslobađanju od svih poreznih obveza u trajanju od deset godina te oslobađanju od carinskih davanja u trajanju od tri godine za sve inozemne kompanije koje se registriraju u toj regiji. Usto, zakonski propisi kojima se regulira repatrijacija dobiti dodatni su poticaj zainteresiranim ulagačima da poslovanje vežu upravo uz Kurdistan, kao i politička stabilnost i visok stupanj sigurnosti poslovanja
Kurdistan - prilika koju Hrvati nisu iskoristili
> nova Saudijska Arabija > potpora odlučivanju > turizam ne može sam > lovci na vijesti
16-17 business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
Regija Kurdistan na sjeveru Iraka golemim je koracima krenula naprijed nakon što su u tom području prije samo nekoliko godina otkrivene i potvrđene značajne rezerve nafte. Brz razvoj donedavno siromašne i zaostale sredine u posljednjih je osam godina, nakon svrgavanja režima Sadama Huseina, očit iz godine u godinu. Interes u razvijanju poslova i investicijama u tom iznimno perspektivnom dijelu svijeta svakako bi mogle imati i brojne hrvatske kompanije.
Iskustvo i reference
Premijer kurdistanske regije Barham Salih nedavno je potvrdio kako je samo u posljednje četiri godine, odnosno od 2007. godine, u Kurdistan investirano više od 10 milijardi dolara izravnih stranih ulaganja vezanih uz istraživanje i razvoj naftnih i plinskih polja. Investitori zainteresirani za istraživanje i proizvodnju nafte i plina dolaze iz 40-ak kompanija i 17 zemalja, a rezultat tih investicija jest procjena da bi regija Kurdistan već krajem 2013. ili 2014. godine svijetu trebala isporučivati oko 200.000 barela nafte na dan. Investicije vezane uz razvoj naftne industrije nisu jedina ulaganja u toj sjevernoj iračkoj pokrajini, koja od 2006. godine ima visok stupanj neovisnosti od vlade u Bagdadu, a time i samostalnosti u kreiranju zakonskih propisa kao preduvjeta za ulagački bum u tom dijelu zemlje, što kurdistanska regionalna vlada obilato koristi. U istom
GlAvnI GrAd Kurdistana Erbil do prije nekoliko godina bio je samo prašnjavo selo od samo nekoliko kuća zbijenih uz srednjovjekovnu citadelu. Danas je to moderan grad s nešto više od milijun stanovnika, mnoštvom luksuznih hotela, sjedištima 40-ak najznačajnijih svjetskih naftnih kompanija, monumentalnim poslovnim zgradama, elitnim stambenim četvrtima i predstavništvima brojnih svjetskih tvrtki
su vremenskom razdoblju u ostalim gospodarskim granama, a najviše u graditeljstvu i turizmu, inozemne kompanije investirale još 17 milijardi dolara. Uvjerljivu prednost po broju investicija u tom dijelu Iraka drže kompanije iz Francuske. To je, među ostalim, grana u kojoj bi i hrvatske kompanije, s obzirom na dosadašnje isku-
stvo i reference u poslovima u Iraku, mogle naći interes za poslovanje u Kurdistanu, kao i u poslovima izgradnje elektroenergetske mreže, koja se jako širi u posljednjih pet godina. No, prema riječima predsjednika kurdistanske podružnice Gospodarske komore Iraka Hersha M. Altayyara, ni jedna hrvatska kompanija dosad nije
pokazala interes za ulaganje u tom dijelu Iraka.
Erbil treći u Iraku
Altayyar je grupi hrvatskih novinara početkom ovoga tjedna izjavio kako Kurdistan vrlo liberalnim investicijskim zakonom iz 2006. godine brojnim poticajnim mjerama nastoji privući inozemne ulagače. Jedna od najvažnijih
HErsH M. AltAyyAr, predsjednik kurdistanske podružnice Gospodarske komore Iraka, priznaje da im je najveći nedostatak slabo obrazovana radna snaga
takvih mjera jest odluka o potpunom oslobađanju od svih poreznih obveza u trajanju od deset godina te oslobađanju od carinskih davanja u trajanju od tri godine za sve inozemne kompanije koje se registriraju u toj regiji, što je mnogo povoljnije od uvjeta koje nudi vlada u Bagdadu. Uz to, zakonski propisi kojima se regulira repatrijacija dobiti, odnosno povratak profita u matičnu zemlju, dodatni su poticaj zainteresiranim ulagačima da svoje poslovanje vežu upravo uz Kurdistan, kao i politička stabilnost i visok stupanj sigurnosti poslovanja, u čemu Kurdistan vidi svoju prednost u odnosu na ostatak Iraka. Sve tvrtke registrirane u Kurdistanu mogu slobodno poslovati diljem cijelog Iraka, no zbog nesigurnosti u južnim iračkim pokrajinama i čestih otmica poslovnih ljudi u tim dijelovima zemlje većina svjetskih tvrtki radije se drži sjeverne kurdistan-
Priliku su najbolje iskoristili Francuzi, čije su kompanije najviše investirale u taj sjeverni dio Iraka, koji je znatno sigurniji od ostatka zemlje, gdje su česte otmice poslovnih ljudi
HrVATSkA kuĆA
Zajedničko predstavništvo Unatoč tvrdnji predsjednika kurdistanske podružnice Iračke gospodarske komore Altayyara kako hrvatske tvrtke nisu prisutne u tom dijelu Iraka, prema podacima HGK, od 2008. godine u Erbilu postoji Hrvatska gospodarska kuća, zajedničko predstavništvo nekoliko domaćih tvrtki koje posluju u Kurdistanu. Početkom svibnja ove godine u Zagrebu je održan sastanak predstavnika ukupno 52 hrvatske tvrtke iz područja energetike, graditeljstva, prehrambene industrije, razminiranja, brodogradnje, naftne industrije, poljoprivrede i vojne industrije zainteresiranih za poslovanje u Kurdistanu s hrvatskim veleposlanikom u Iraku Jerkom Vukasom i voditeljem Hrvatske gospodarske kuće Jasimom Daherom. Vukas i Daher su na skupu predstavili mogućnosti ulaganja u Kurdistan i važeću zakonsku regulativu o stranim ulaganjima, pojasnili proceduru registracije tvrtke i postupak dobivanja radne dozvole, sustav bankarskog poslovanja te dali brojne podatke o aktualnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji u tom dijelu Iraka, kao i planovima obnove i izgradnje pokrajine.
ske pokrajine i stabilnosti koju taj dio Iraka nudi inozemnim ulagačima. Priča o strelovitom razvoju Kurdistana, u kojem živi oko 3,7 milijuna stanovnika, potkrijepljena je i mnoštvom podataka koji svjedoče o brzini kojom naftni biznis taj dio Iraka izvlači iz bijede i zaostalosti. Jedan od tih podataka kaže kako je glavni grad regije Kurdistan Erbil, treći po veličini grad u Iraku, sve do prije osam godina, odnosno do pada režima Saddama Husseina, bio prašnjavo selo od samo nekoliko kuća zbijenih uz srednjovjekovnu citadelu.
Donedavno bez struje
Danas je Erbil moderan grad s nešto više od milijun stanovnika, mnoštvom luksuznih hotela, sjedištima 40-ak najznačajnijih svjetskih naftnih kompanija, monumentalnim poslovnim zgradama, elitnim stambenim četvrtima i predstavništvima brojnih svjetskih tvrtki koje na vri-
brojkA
200 tisuća barela nafte na dan isporučivat će Kurdistan već krajem 2013. godine
jeme nastoje osigurati prisutnost u Kurdistanu. Samo u posljednje četiri godine kurdistanska gospodarska komora izdala je 4600 licencija za poslovanje brojnim tvrtkama iz cijeloga svijeta, a među njima su najbrojnije one iz susjedne Turske. Sve do 2007. godine stanovnici Erbila su, zbog posve nerazvijene elektroenergetske mreže, struju imali na raspolaganju samo jedan sat dnevno, a danas sve blješti od neonskih reklama i osvijetljenih izloga brojnih trgovina. Uza sve prednosti koje Kurdistan nudi, Altayyar ne krije i brojne nedostatke. Stopa nezaposlenosti u toj pokrajini od 14,5 posto
relativno je mala u odnosu na vrlo visokih 30-ak posto u ostalom dijelu Iraka. No najveći problem državnih institucija, koje brojnim mjerama i poticajima nastoje smanjiti broj nezaposlenih, jest slaba obrazovanost potencijalne radne snage. Naime, obrazovanje u Kurdistanu nije zakonska obveza pa pokrajinu muči vrlo visok postotak nepismenih, a time i visoka stopa nekvalificirane radne snage. Iako regionalne vlasti intenzivnim obrazovnim programima i osnivanjem državnih škola za edukaciju buduće radne snage nastoje umanjiti taj problem, rezultat svega je činjenica da inozemne kompanije teško pronalaze školovanu radnu snagu zbog čega se najčešće odlučuju za uvoz radne snage ili zapošljavaju vlastite radnike, a lokalno stanovništvo angažiraju samo za obavljanje pomoćnih poslova.
Sandra Carić Herceg
sandra.caric@business.hr
> nova Saudijska Arabija > potpora odlučivanju > turizam ne može sam > lovci na vijesti
18-19 business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
POSLOVNO ODLUČIVANJE AHP Metoda višekriterijskog odlučivanja, koju, među ostalima, koristi i američka svemirska agencija NASA za određivanje projekata u koje će uložiti novac ili usmjeriti resurse, može poslužiti i hrvatskim kompanijama. Prva domaća primjena bila je u Ministarstvu obrane, a sada se koristi i u drugim dijelovima javne uprave
fAkULtEt OrgANIZAcIJE I INfOrMAtIkE u Varaždinu u sklopu kojega je pokrenut Centar za potporu odlučivanju
Naša kriza posljedica je loših odluka. Srećom, i u nas se ubrzano shvaća da će nam biti bolje budemo li važne odluke donosili uz pomoć suvremenih metoda, na transparentan i mjerljiv način koji sprječava teške promašaje, ali i mogućnost korupcije, nepotizma te ostalih loših posljedica. Ističe to dr. sc. Nina Begičević, docentica na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI), gdje je pokrenut Centar za potporu odlučivanju, prva takva znanstvena jedinica u nas. Njegovu jezgru, uz Begičević, čine voditelji projekata prof. dr. sc. Blaženka Divjak, prof. dr. sc. Vjeran Strahonja i prof. dr. sc. Tihomir Hunjak, koji se među prvima na ovim prostorima počeo baviti AHP metodom višekriterijskog odlučivanja.
Softverska podrška
"Takvi centri postoje na veliki i utjecajnim fakultetima u Europi u SAD-u, a kod nas je pokrenut zahvaljujući stručnjacima koji imaju iskustva u pružanju potpore u odlučivanju kako doma, tako i u inozemstvu. Važni ulogu u pokretanju imala je i naša suradnja s inozemstvom, posebice s Katz Graduate School of Business, odnosno prof. Thomasom Saatyjem s Univesity of Pittsburgh, vodećim stručnjakom na području višekriterijskog odlučivanja, koji je 1977. osmislio metodu Analitički hijerarhijski proces (AHP)", objašnjava dr. sc. Begičević.
foto siniša sović
Do strateških odluka
Dr. Sc. NINA BEgIČEVIć, docentica na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike (FOI)
Primjena u nas uglavnom nije prolazila jer smanjuje mogućnost donošenja odluka s ciljem ostvarivanja osobne koristi, no praksa se mijenja "Za razliku od drugih metoda za višekriterijsko odlučivanje, kao što su Electre i Topsis, AHP metoda ima širu primjenu, a kao podršku koristi softverske alate Decision Lens i Expert Choice koji omogućuju i dislocirani rad
preko weba. Te metode koriste se za davanje preporuka prilikom odlučivanja u gospodarstvu, zdravstvu, javnoj upravi i drugim područjima. Tako se AHP često koristi u strateškom odlučivanju i planiranju. Dok sam boravi-
la u Pennsylvaniji, primjerice, političari i razni stručnjaci iz SAD-a i Iraka pokušavali su riješiti problem rata u Iraku pomoću metode analitički mrežni proces (ANP), koja je nadogradnja AHP-a. Pentagon već godinama primjenjuje AHP metodu, što ne čudi jer je njezin nastanak usko povezan s vojnim sektorom", ističe docentica s varaždinskog FOI-a. AHP metoda koristi se i prilikom alokacije resursa. "Ovu metodu u NASA-i koriste za određivanje projekata u koje će uložiti novac ili usmjeriti resurse. I velike kompanije koriste je kada trebaju rasporediti proračun sukladno prioritetima ili pak imaju portfelj projekata od kojih trebaju odabrati nekoliko koji će ići u realizaciju s određenom svotom. Resursi se alociraju na temelju utvrđenih prioriteta", pojašnjava. Kao primjere da je AHP metodu moguće primijeniti uistinu na raznim područjima, navodi i slučaj kluba Green Bay Packersa, koji je uz njezinu pomoć odlučivao kojega će igrača kupiti, a supruzi prof. Saatyja poslužila je pri odabiru kuće.
Prisiljeni na promjene
"I u Hrvatskoj se sve više koriste metode višekriterijskog odlučivanja, osobito AHP, zbog svoje raznolike primjene u praksi. Prva primjena bila je u MORH-u, a sada se koristi i u javnoj upravi. Bilo je samostalnih pokušaja primjene metode u nekim hrvatskim
kompanijama. Međutim, primjena metode uglavnom nije prolazila jer omogućuje transparentnost i učinkovitost pri donošenju odluke koje su utemeljene na kvantitativnim pokazateljima. Naime, ta metoda i takvi modeli koji služe kao podrška pri odlučivanju jednostavni su i jasni. Jasni su pokazatelji, jasno se može argumentirati odluka, mogu se provjeriti stav i preferencije svih sudionika odlučivanja i tomu slično. Ukratko, uvelike se smanjuje mogućnost donošenja odluka s ciljem ostvarivanja osobne koristi", upozorava Begičević. Ističe, međutim, da se i u nas praksa mijenja, pa i svijest, što zbog stanja u gospodarstvu, što zbog približavanja EU. „Postajemo sve više svjesni da će se i u nas morati raditi benchmarking, odnosno mjeriti i uspoređivati operacije, proizvodi i usluge poduzeća s najboljima. To posebno vrijedi za one koji su izašli iz okvira naše male zemlje jer su svjesni pogodnosti koje daju suvremene metode za odlučivanje, među kojima su i one za višekriterijsko odlučivanje. Institucije i poduzeća prepoznaju potrebu za racionalnim pristupom odlučivanju, uz postizanje potpune transparentnosti i argumentiranosti odluke. Po uzoru na inozemstvo, AHP metoda najviše se nastoji primijeniti u javnoj nabavi, odnosno pri odabiru ponude po kriteriju ekonomski najpovoljnije ponude. Tako pomažemo pri
U ČEMU GRIJEŠIMO
foto siniša sović
Sastančenje na operativu, strategija iz afiniteta Kod nas je velika pogreška, a potvrđuju to i statistički pokazatelji, što većina menadžera i drugih koji odlučuju troši mnogo više vremena na donošenje taktičkih i operativnih odluka, dok se ključne, strateške odluke donose vrlo lako i na temelju osobnih afiniteta, odnosno bez primjerena racionalnog i analitičkog pristupa. Suvremene
metode odlučivanja daju kvantitativne pokazatelje koji su, slikovito rečeno, dokazni materijal i relevantna potvrda opravdanosti odluke. Sve metode daju zapravo preporuku, a odluku na kraju donosi pojedinac ili grupa. Sustav omogućuje da se integriraju procjene svakog člana grupe i na kraju dobivate određeni rezultat
a po receptu NASA-e odabiru vozila, softvera, posebne opreme i dr. Zbog poslovne tajne ne mogu reći koji su točno poslovi i tvrtke posrijedi, ali riječ je o poslovima od nekoliko stotina do nekoliko milijuna eura. Tvrtke traže pomoć za donošenje OGLAS
oduke o kupnji, pri čemu se ne gleda najniža cijena nego ekonomski najpovoljnija ponuda“, pojašnjava Begičević.
Javna nabava
Na području javne nabave Centar za potporu u odluči-
vanju posebno dobro surađuje sa Središnjim uredom za javnu nabavu, za što je zadužen prof. dr. sc. Hunjak. "Držimo i program izobrazbe u području javne nabave, čiji su polaznici iz javnog i privatnog sektora. Pokazu-
jemo im kako primijeniti tu metodu kada je posrijedi javna nabava, a s ciljem transparentnosti donošenja odluke", kaže Begičević. Osim u našoj zemlji, stručnjaci varaždinskog Centara za potporu odlučivanju svoje znanje
primjenjuju i u inozemstvu. Uključeni su u strateško planiranje i izradu strategije uvođenja e-učenja u osnovne i srednje škole na Kosovu. Riječ je o projektu u sklopu IPA programa vrijednom dva milijuna eura. Ivica Kruhoberec
20-21 business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
arhiva business.hr
> nova Saudijska Arabija > potpora odlučivanju > turizam ne može sam > lovci na vijesti
PET GODINA NEZAVISNOSTI Crna Gora nakon pola desetljeća obnove samostalnosti još uvijek ima Srbiju kao glavnog vanjskotrgovinskog partnera, a Srbi najviše ljetuju na crnogorskom primorju. Unatoč tome što je turizam glavna gospodarska grana, Crnogorci nisu sagradili ni jedan novi hotel
Bolje plaćeni od Srba, ali i dalje ovise o njima
MIlO ĐukANOVIć više nije premijer, ali je i dalje najutjecajnija politička ličnost u državi
foto ap
Petogodišnjica obnove crnogorske državne nezavisnosti protječe u sjeni izjave bivšeg premijera Mila Đukanovića, ali i dalje najutjecajnije političke ličnosti u Crnoj Gori, da je Crna Gora i dalje meta velikosrpskog državnog projekta. Odnosi dviju država tijekom pet godina uglavnom su bili toplo-hladni, ali i liberalniji intelektualci u Srbiji priznaju da je ključni problem u tome što Srbija nije suštinski prihvatila realnost da je Crna Gora nezavisna država, što se ogleda kroz razne državne strategije o patronatu nad Srbima koji žive u Crnoj Gori. Vlast u Crnoj Gori smatra da je petogodišnji period od obnove nezavisnosti Crne Gore vrlo uspješan. Crna je Gora u europskim integracijama odmakla dalje od Srbije (dobila je status kandidata za EU i čeka datum početka pregovora), kojoj je i dalje najveća boljka suradnja s Haaškim sudom. Crna Gora nema neriješenih pro-
blema sa zemljama u regiji, a i ekonomski pokazatelji su na njezinoj strani: prosječna plaća iznosi između 480 i 508 eura, što je znatno više od prosječne plaće u Srbiji, koja iznosi oko 330 eura. Srbiju muči visoka inflacija, koja je lani bila nešto veća od 10 posto, dok je u Crnoj Gori, koja koristi euro kao valutu, iznosila oko 0,5 posto. No obje je zemlje snažno pogodila ekonomska kriza i muči ih visoka nezaposlenost. Daleko od toga da je Crna Gora od obnove nezavisnosti procvjetala. Ekonomska analitičarka Jadranka Rabrenović za Business.hr kaže da većina crnogorskoga gospodarstva ne radi, ili radi minimalnim kapacitetom uz obilnu državnu pomoć. Ističe da je stopa nezaposlenosti premašila 20 posto, a jedan od razloga tomu jest smanjivanje broja radnika u najvećim poduzećima - Kombinatu aluminija, Rudnicima boksita i Željezari Nikšić. Tijekom 2009. više od 600 rad-
nika otišlo je iz KAP-a kojim upravlja ruski oligarh Oleg Deripaska, bez posla je ostalo više od 800 rudara iz Nikšića, a ove će godine, nakon što je Željezara otišla u stečaj nakon trećeg neuspjelog procesa privatizacije, bez posla ostati 980 radnika. Iako su sve tri kompanije privatizirane, otpremnine su plaćene iz proračuna, novcem poreznih obveznika. Osim toga, iz proračuna je za KAP izdvojeno 60 milijuna eura za subvenciju električne energije za četiri godine, odnosno do 2012., objašnjava Jadranka Rabrenović.
Ništa od radova
U Crnoj Gori u ovih pet godina nije počela realizacija nijednog većeg infrastrukturnog projekta. U posao stoljeća, kako su mnogi zvali gradnju autoceste od Bara do granice sa Srbijom, a svečano je prezentiran još 2009. godine u nazočnosti tadašnjih premijera Srbije, Hrvatske i Crne Gore - Mirka
brojka
arhiva business.hr
480
eura prosječna je plaća u Crnoj Gori, a u Srbiji 330
Cvetkovića, Jadranke Kosor i Mila Đukanovića, u Gornjim Mrkama više nitko ne vjeruje. Iako su stručnjaci još tada upozoravali da Crna Gora ne treba ulaziti u taj posao, jer bi zbog nepristupačna terena kilometar ceste bio najskuplji u svijetu, vlada je prvo mjesecima neuspješno pregovarala s hrvatskim Konstruktorom, zatim s grčko-izraelskim konzorcijem i na kraju s grupom kineskih kompanija. Kineske su kompanije zatražile dodatno vrijeme koje im je vlada dala u nedostatku daljnje strategije. Srbija je službeno počela graditi prvu dionicu autoceste kroz tu zemlju, od Uba do Lajkovca, ali zbog problema s eksproprijacijom zemljišta radovi nisu ni počeli. Sve se češće čuje da će dvije zemlje zajedno od međunarodnih financijskih institucija tražiti pomoć za gradnju autoceste od Bara do Beograda. Srbija i Crna Gora trebale bi započeti rekonstrukciju željeznice od Bara do Beograda, gdje je prosječna brzina vlakova 40 kilometara na sat, a na nekim dionicama samo 30 kilometara. Studija koju je financirala talijanska vlada predviđa ulaganja oko 336 milijuna eura, od čega Srbija treba osigurati 198 milijuna eura, da bi se postigla prosječna brzina vlakova od 85 kilometara na sat. Srbija je i dalje najvažniji vanjskotrgovinski partner Crne Gore i iz nje uvozi najviše proizvoda. Ovisnost Crne Gore o Srbiji najbolje se vidjela kada je Srbija nedavno donijela uredbu o zabrani izvoza pšenice, jer je preveliki izvoz prijetio nestašicom na domaćem trži-
štu, što je u Crnoj Gori dočekano na nož budući da se najveća količina uvozila iz te zemlje. Odluka vlade u Beogradu natjerala je proizvođače iz Crne Gore da se okrenu drugim tržištima. Jadranka Rabrenović kaže da je poljoprivredna proizvodnja druga strateška gospodarska grana Crne Gore, odmah nakon turizma, ali je zapuštena pa se 80 posto hrane uvozi. "Zbog toga Crna Gora ima golem vanjskotrgovinski deficit, koji je dosad 'peglan' izravnim stranim investicijama, odnosno privatizacijom, a u posljednje dvije godine i zaduživanjem putem euroobveznica", objašnjava Rabrenovićeva.
Više stanova nego ljudi
Srpski turisti i dalje su najbrojniji na crnogorskom primorju. Mnogi imaju vikendice, ljetuju kod prijatelja, pa se najveći broj Srba i dalje odlučuje za ljetovanje na crnogorskoj obali iako službena statistika bilježi da Srbi najviše ljetuju u Grčkoj i Turskoj. Crna je Gora prošle godine prvi put ponudila povoljne aranžmane nakon što je konačno priznala da se s postojećom infrastrukturom ne može razvijati kao elitna turistička destinacija. Masovno su se gradili apartmani za prodaju (Budva, primjerice, ima više stanova nego stanovnika), a od proglašenja nezavisnosti nije sagrađen ni jedan novi hotel pa Crna Gora pati od kroničnog nedostatka hotelskih turističkih kapaciteta. "To više što najveći dio privatiziranih hotela ili ne radi ili je u početnoj fazi rekonstrukcije jer su investitori ostali bez novca", ističe Jadranka Rabrenović.
Stručnjaci ističu i da su pet godina od referenduma o proglašenju neovisnosti ekonomski odnosi između Crne Gore i Srbije i njihovih stanovnika znatno bolji nego odnosi političkih elita. Profesor na Fakultetu političkih nauka u Beogradu i Podgorici Predrag Simić smatra da je posljednjih pet godina prošlo u znaku trzavica, jer se iz vrha crnogorske vlasti puno govorilo o nastavku "veliOGLAS
kosrpskog projekta", dok je na srpskoj strani s velikim ogorčenjem primljena odluka Podgorice, kao i Skoplja, da priznaju nezavisnost Kosova. Crnogorski predsjednik Filip Vujanović rekao je da je nakon svibanjskog referenduma 2006. godine Crna Gora stekla veliki međunarodni ugled, koji je "iznad njene veličine i broja stanovnika", ali i dodao da se moglo
više učiniti u pogledu svladavanja unutarnjih političkih podjela u Crnoj Gori. Dobro upućeni kažu da je upravo to najveći problem Crne Gore jer vlast nije promijenjena 20 godina: Milo Đukanović formalno nije na čelu vlade, već ga je zamijenio njemu lojalni, mladi Igor Lukšić, a veći dio opozicije i dalje je okrenut Srbiji te tvrdi da su Srbi u Crnoj Gori diskriminirani. Vesna Rajković
> nova Saudijska Arabija > potpora odlučivanju > turizam ne može sam > lovci na vijesti
22-23 business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
PORtal je i dalje vjeran početnoj ideji - bez vlastitih sadržaja, s naslovnom stranicom, posve ogoljena dizajnom te usmjeren samo na agregiranje informacija na dugim siteovima
Počeo s tisuću kor a danas prkosi Go IZVORNO I SIROVO Iako je brutalno jednostavan i dizajnerski gotovo neugledan, web portal Drudge Report nezaobilazan je alat svakog novinskog profesionalca, a generira više posjeta news siteovima od Facebooka i Twittera zajedno
Trenutačni podaci pokazuju kako kad je riječ o američkim news web stranicama 60-ak posto prometa dolazi od redovitih posjetitelja koji izravno ukucavaju njihovu adresu, a preostalih 40 posto putem linkova na drugim stranicama. Upravo taj drugi tip posjetitelja već je godinama u žiži jer se mnogi nastoje istaknuti kao generatori posjeta i na tome zasnovati poslovne modele. Osim nedodirljivoga Googlea, koji kao najpopularnija svjetska tražilica generira čak 30 posto posjeta news stranica, odnosi se to ponajviše na društvene mreže, pa su se tako u posljednje vrijeme Facebook i Twitter u općoj percepciji nametnuli kao najvažniji generator posjeta.
Prvi izbor za milijune
To su, uostalom, i news stranice masovno prihvatile jer sve gotovo imaju implementirane Facebookove i ostale tipke za dijeljenje sadržaja, a većina
ima i otvorene profile na društvenim mrežama gdje dijele najzanimljiviji sadržaj. No rezultati koje je ovih dana objavio Nielsen pokazuju kako, iako je uloga društvenih mreža nedvojbeno velika i u porastu, njihova važnost barem u Americi znatno premašuje jedan 14 godina star, dizajnerski brutalno jednostavan i gotovo neugledan site. Riječ je, dakako, o Drudge Reportu (drudgereport.com), iznimno posjećenom agregatoru vijesti, koji se nametnuo kao prvi izbor u pretrazi za vijestima za milijune čitatelja. Brojke koje je Nielsen prikupio proučavajući 21 vodeći news portal pokazuju da je za njihovu posjećenost Drudge Report znatno važniji nego Facebook s gotovo 700 milijuna korisnika. Tako podaci pokazuju kako s Drudge Reporta stiže čak sedam posto ukupnog prometa news stranica, a Facebook je prema tom kriteriju više nego
dvostruko slabiji - generira tek malo više od tri posto prometa, a Twitter samo jedan posto. Ako se pak gleda pet najposjećenijih stanica, udio posjetitelja koji im pristupaju s Drudge Reporta penje se na više od 10 posto. Tako se ta stranica odmah nakon Googlea pozicionirala kao najvažniji agregator posjeta news stranicama, a što je najvažnije, jednako preferira web stranice različitih ideoloških usmjerenja. Bili konzervativni bili demokratski, podjednako profitiraju od tog agregatora. To je svakako zanimljivo kada se zna politički profil osnivača te stranice Matta Drudgea, koji se deklarirao kao konzervativni populist. Drudge je bez dvojbe postao svojevrsnom legendom weba, no isto tako istina je da zbog krajnje netipičnog pristupa, koji je bio potpuna suprotnost aktualnim trendovima, često nije dobivao onaj stupanj priznanja koji po učincima objektivno zaslužuje.
Tako dok je osnivač Facebooka Mark Zuckerberg postao aktualnom Timeovom osobom godine, Drudge se morao zadovoljiti titulom koju je u istome magazinu odvojio 2006., kada je izabran među stotinu najutjecajnijih ličnosti u svijetu te godine. Matt Drudge cijeli je projekt započeo sredinom 90ih kao e-mail newsletter namijenjen praćenju vijesti iz svijeta zabave, a oglašavao ga je na newsgrupi alt.showbiz.gossip, no vrlo brzo mijenja fokus prema političkim zbivanjima. Rast korisnika je dramatičan - 1995. imao je 1000 pretplatnika, a samo dvije godine kasnije njih 85.000. Pokretanje web stranica bio je logičan korak, a velik uzlet dogodio se kasnih 90-ih, kada je Drudge Report brojne vijesti javljao čak i prije poznatih i većih medija.
Proslavila ih seks-afera
Za podizanje posjećenosti posebice je bilo važno praćenje seks-afere tadaš-
risnika, oogleu njega američkog predsjednika Billa Clintona s Monicom Levinsky. Uostalom, seks je oduvijek bio dobar okidač za dizanje posjećenosti, a Drudge Reportov recept primijenili su i neki domaći news siteovi koji su se upravo tako pozicionirali među čitateljima. Nije naodmet pripomenuti kako kad se danas govori o news portalima zapravo se i ne razmišlja o izvornom značenju riječi koja se nije odnosila na siteove s većinom vlastitim sadržajima, nego na agregatore koji upućuju prema drugim stranicama. Čudnim sticajem okolnosti portalom se danas naziva svaki news site, no Drudge Report je bio i ostao portal u najizvornijem značenju. Ono što je istinski fascinantno jest činjenica da je Matt Drudge u svih tih 14 godina zadržao osnovnu funkciju Drudge Reporta gotovo netaknutom. Za razliku od onih koji bi snažnu tržišnu poziciju iskoristili za brutalnu monetarizaci-
ju dodavanjem tko zna kakvog sadržaja, Drudge je ostao vjeran izvornoj ideji - bez vlastitih sadržaja, samo sa naslovnom stranicom, posve ogoljenim dizajnom (neki bi rekli i nedostatkom istog) te usmjeren na agregiranje informacija na dugim siteovima. Pokazalo se kako nije pogriješio jer mu je site postao prvi dnevni izbor milijuna korisnika i većine novinarske struke. Danas gotovo i nema novinskog profesionalca koji se ne koristi Drudge Reportom. No i suvremeni web dizajn u velikoj je mjeri prihvatio postulate utemeljene na Drudge Reportu, gdje više nije važno imati dizajnerski teške stranice, nego je puno bitnije na kvalitetan način prezentirati informaciju i učiniti je lako dostupnom kroz konzistentnu i jednostavnu navigaciju. To je bez dvojbe jedan od većih doprinosa Matta Drudgea suvremenom webu. Branimir Kovač
branimir.kovac@business.hr
Matt DruDge, osnivač stranice, deklarira se kao konzervativni populist, ali Drudge Report jednako preferira web stranice različitih ideoloških usmjerenja arhiva business.hr
tema 24-25
OPTUŽBE PLJUŠTE Nadigravanje o tomu tko je u pravu a tko u k burze nakon isteka privatne ponude za preuzimanje tek bi moglo d
Mol: Hanfa tendenciozn naš ugled, obračunat ć Mađari ne žele mirno primiti pljusku koju im je udijelio predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol, već tvrde kako je tendenciozno ignorirao da su oni dionice Ine kupovali nakon isteka svoje privatne ponude, pa stoga nisu manipulirali tržištem, a protiv Hanfe će se boriti pravnim sredstvima
ZsOLT HErnadi, predsjednik Uprave Mola, u kojem su najavili kako će se protiv Hanfine optužbe da su manipulirali tržištem kapitala boriti sudskim putem Snimio darko marić
anTE saMOdOL, predsjednik Uprave Hanfe, može uskoro očekivati novu rundu borbe s mađarskom kompanijom
Dan nakon što je Hanfa objavila da je Mol manipulirao tržištem kapitala, iz mađarske kompanije to opovrgavaju. Hanfine su odluke proglasili tendencioznima, a najavljuju i pokretanje pravnog lijeka protiv Hanfinih odluka i postupaka, jer Hanfa pokušava uništiti ugled Mola. Glasnogovornik Mola Domokos Szollar rekao je za Business. hr kako je prerano govoriti o tome koji će pravni lijek i na kojim instancama koristiti.
kla te su obavljeni potpuno u skladu s primjenjivim pravilima i propisima", stoji u Molovu dopisu.
Tendenciozna Hanfa
Szollar je medijima uputio dopis u kojem stoji kako je
Hanfina optužba jednostavno pogrešna i kako tendenciozno zanemaruje činjenicu da se Molova ponuda za dionice Ine odnosila na sve slobodne dionice, njih 8,09 posto, te kako Mol nije stekao ni jednu dionicu za trajanja privatne ponude, osim dionica Ine koje su mu ponuđene. "Da je Hanfa postavila prava pitanja i pitala nas kada je taj opcijski ugovor potpisan, znala bi da je njezina optužba pogrešna i neutemeljena. Sve kupnje dionica i opcijski sporazumi uslijedili su tek nakon što je naša privatna ponuda iste-
Snimio žarko bašić
nisu ih ni pitali
Kako je privatna ponuda bila istekla 14. siječnja, stoji u Molovoj objavi, odlučili su ići dalje te su kupili još 21.009 Ininih dionica preko brokerskih kuća, od 31. siječnja do 17. ožujka. Nakon isteka privatne ponude Mol je zaključio opcijski sporazum za 1,6 posto dionica, koje još nije stekao. U Molu kažu kako Hanfa nije propisno istražila kada i
kako je stečeno tih 1,6 posto dionica te je zaboravila pitati Mol o tome. Mol je tijekom ponude i nakon nje, tvrde u mađarskoj kompaniji, uvijek djelovao na pošten, jasan i transparentan način. Pritom je uvijek slijedio sve propise koji se odnose na tržište kapitala i hrvatske zakone. Mol odlučno odbacuje sve navode i optužbe u vezi s manipulacijom tržištem. U Hanfi nisu željeli komentirati Molove najave tužbi. Josip Jagić
rEZULTaTi PrVOg
Molova net kvartalu sk
Mađarski suvlasnik ine Mol u prva je tri mjeseca ove godine zaradio 465 milijuna dolara zahvaljujući rastu cijene nafte, koji su uspjeli pratiti povećanom proizvodnjom u koju su ove godine su najviše ulagali, uz ulaganja u obnovu rafinerije u rijeci i termoelektrane u Bratislavi. Žale se na slabiju profitabilnost nekih segmenata ine Mađarski Mol, suvlasnik Ine, u prva je tri mjeseca ove godine ostvario neto dobit u visini 92,7 milijardi forinti odnosno 465 milijuna dolara, objavila je kompanija u četvrtak. U usporedbi s istim periodom prošle godine, dobit je više nego učetverostručena, a u kompaniji to pripisuju puno boljim rezultatima u sektoru proizvodnje i istraživanja. Prije isključivanja jednokratnih događaja u poslovanju neto dobit iznosila je 511 milijuna dolara.
Zarada na tečaju
Neto prihodi od prodaje iznosili su 5,904 milijarde dolara i porasli su 31 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je dobit prije kamata, poreza i amortizacije iznosila 886 milijuna dolara i bila je 45 posto veća nego u istom periodu 2010. godine. Operativna dobit iznosila je 547 milijuna dolara i porasla je 121 posto. Zarada po dionici dosegnula je 5,4 dolara. Kako navode,
krivu kad je riječ o Molovu stjecanju dionica Ine putem doživjeti kulminaciju; još nismo vidjeli sve
business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
zno pokušava uništiti ćemo se s njom sudski
g TrOMJESEČJa
to dobit u prvom kočila čak 375 posto operativna dobit u segmentu rafinerijskog poslovanja i marketinga također je poboljšana, što se najvećim dijelom pripisuje znatnom povećanju zaliha i povoljnim tečajnim razlikama jer je okruženje u rafinerijskom segmentu i dalje izazovno. Operativna dobit u downstream segmentu, koji uključuje i maloprodaju, iznosila je 39,1 milijardu forinti, a osnovni su razlozi rasta profitabilnosti veći spread između brent i ural cijena nafte, reevaluacija zaliha, kao i dobici na valutnom tečaju. No, u Molu se i dalje žale kako im je slabiji Inin downstream oštetio profitabilnost, dok je petrokemija ostvarila plus. U tome je segmentu operativna dobit, isključujući posebne stavke, uvećana za 62 posto, na 87,5 milijardi forinti, zahvaljujući većoj proizvodnji u hrvatskim off-shore projektima te u Siriji, rastu cijena sirove nafte te slabljenju forinte i kune u odnosu na dolar, kaže se u priopćenju. Operativna dobit u rafinerijskom je segmentu porasla na 39,1 milijardu forinti, a u istom razdoblju lani ostvaren je gubitak od 3,9 milijardi forinti.
Hernadi zadovoljan
Predsjednik Uprave Mola Zsolt Hernadi zadovoljan je rezultatima. Izjavio je kako je njihov trud da prošire por-
tfelj u istraživanju i proizvodnju dignu na rekordne razine uvelike pridonio iskorištavanju boljih eksternih uvjeta poslovanja. U prijevodu, Hernadi je zadovoljan time kako su uspjeli učiniti da proizvodnja bude glavni generator profita i u ovom prvom tromjesečju. Kompanija nastavlja razvijati ta dva kraka osnovnog poslovanja, gdje u upstream segmentu planiraju zadržati više količine proizvodnje, nastaviti s istraživanjima i iskoristiti nove potencijale u Hrvatskoj. U downstream segmentu poslovanja planiraju nastaviti s povećanjem učinkovitosti te modernizacijom riječke rafinerije, ključne za održavanja snažne pozicije u regiji na srednji rok. Nakon minusa u financijskom poslovanju u istom prošlogodišnjem periodu, ove je godine Mol ostvario neto financijski prihod u visini 28,6 milijardi forinti kroz neto plus na tečajnim razlikama u visini od 48,8 milijardi forinti, ali su zabilježili i velik trošak kroz plasman trezorskih dionica Magnolia Francea. Kapitalna ulaganja iznosila su 34,2 milijarde forinti, 59 posto manje nego u istom periodu 2010. godine. Investicije su bile usmjerene na srednju i istočnu Europe te Siriju u proizvodnji i istraživanju, a u downstream poslovanju u obnovu termoelektrane u slovačkoj Bratislavi i dovršavanje modernizacije riječke rafinerije. Josip Jagić
OGLAS
investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet
business.hr Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
PRODAN INDIJCIMA
AD Plastik ne e kupiti Sealynx
Solinski AD Plastik nije uspio kupiti imovinu francuske tvrtke Sealynx Automotive Transieres SAS, za koju je u ožujku podnio ponudu Trgova kom sudu u Nanterreu, izvijestila je danas ta tvrtka preko Zagreba ke burze. Imovina Sealynxa na koju se odnosila ponuda AD Plastika obuhva ala je zemljište i objekte u Transieresu, opremu, strojeve i alate,
nematerijalnu imovinu, financijsku imovinu i zalihe te tvrtke za proizvodnju brtvenih sustava za automobilsku industriju. Pored AD Plastika, ponudu za kupnju imovine Sealynxa, nad kojim je krajem prošle godine otvoren ste ajni postupak, predale su još etiri kompanije, i to njema ki MSSL Polymers, indijski Ruia Group, španjolski Kaufil Sealing Technologijes i poljski Boryszew. Trgova ki sud u Nanterreu prihvatio je ponudu indijske Ruia grupe, navodi se još u današnjem priop enju AD Plastika. B.hr
IZ ZADRŽANE DOBITI
MIV pokriva 13,5 milijuna gubitka
Glavna skupština Metalske industrije Varaždin, MIV, održat e se 30. lipnja u 10 sati u Varaždinu. Na dnevnom redu bit e odluka o pokri u gubitka poslovanja za 2010. godinu. Gubitak od 13.553.730,84 kune pokrit e se iz zadržane dobiti za razdoblje od 2001. do 2004. godine. Tako er e se dati razrješnica Upravi i Nadzornom odboru. Za revi-
zora za 2011. godinu imenovat e se tvrtka Moore Stephen Revidens d.o.o. iz Varaždina. Skupština e primiti na znanje izvješ e Nadzornog odbora o vo enju poslovanja i financijskom izvješ u za 2010. godinu. Ako na toj skupštini ne bude kvorum utvr en statutom društva, sljede a glavna skupština održat e se istog dana u 12 sati. Tako održana skupština mo i e valjano odlu ivati bez obzira na broj dioni ara koji se odazovu. B.hr
Mirovinski fondovi: Hanfin zakona rušit emo na Ustav PROTIV USTAVA I SLOBODE KAPITALA Prijedlog zakona kojim bi lanovi mirovinskih fondova postali njihovi 50-postotni suvlasnici protuustavan je i predstavlja djelomi nu nacionalizaciju društva za upravljanje bez ikakve naknade vlasnicima, ogor eni su u Udruzi društava za upravljanje mirovinskim fondovima
VELIKA »ETVORKA: Dinko Novoselec, Dubravko Štimac, Damir Grbavac i Petar Vlai , vode i ljudi etiriju doma ih društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima SNIMIO SAŠA ETKOVI
Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskim osiguravaju im društvima promptno je u etvrtak reagirala na inicijativu predsjednika Uprave Hanfe Ante Samodola o tome da smanji izdatke korisnika prema mirovinskim fondova tako da lanove fondova pretvori u 50-postotne vlasnike mirovinaca. Samodolovu inicijativu proglasili su protuustavnom. Nakon što je godinama društvima za upravljanje mirovinskim fondovima ispla ivana ulazna naknada za svakog novog korisni-
ka, Samodol je napokon zaklju io da to nema smisla jer je mirovinska štednja u drugom stupu ionako obvezna, piše Ve ernji list. Mirovinci, iza kojih stoje etiri najve e hrvatske banke, ostvarili su od naknada ak 1,4 milijarde kuna zarade. Samodol predlaže da lanovi postanu vlasnici 50 posto društava za upravljanje, pa bi tako imali i pravo na 50 posto njihove zarade.
Protiv ve ih izdvanjanja
Samodol se istodobno protivi pove anju izdvajanja u drugi stup jer smatra da se manjak za prvi stup, odno-
sno u blagajni HZZ-a, koji za postotni bod gubi milijardu kuna godišnje, ne može nadoknaditi u prora unu jer tog novca jednostavno nema. Mirovinski fondovi oštro su reagirali na prijedlog da lanovi OMF-ova postanu vlasnici 50 posto temeljnog kapitala društva koje upravlja njihovim fondom. Prema udruzi mirovinaca, rije je o pokušaju djelomi ne nacionalizacije bez ikakve naknade. Prijedlog je Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji je objavila Agencija za
nadzor financijskih usluga protuustavan jer „predvi a djelomi nu nacionalizaciju društava za upravljanje mirovinskim fondovima bez ikakve naknade“, tvrdi Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima. Eventualno donošenje ili prihva anje takvog zakona i njegovo izvjesno rušenje na Ustavnom sudu uzrokovalo bi nesagledive posljedice za mirovinski sustav u RH i negativno utjecalo na pridruženje Hrvatske Europskoj uniji, upozoravaju mirovinci. Udruženje je reagiralo na
TEŠKO ZAMJENJIV
Strauss-Kahn dao ostavku
Dominique Strauss-Kahn dao je ostavku na mjesto direktora Me unarodnog monetarnog fonda (MMF) uz pojašnjenje kako svu energiju i vrijeme mora usmjeriti na dokazivanje svoje nevinosti. Njegovim odlaskom otvorila se utrka za elno mjesto u MMF-u na koje pravo na temelju 65-godišnje tradicije polažu Europljani, dok brzorastu e ekonomije svijeta traže da se iz njihovih redova bira prvi
ovjek Fonda jer smatraju da trebaju imati ja i glas u tome kako se upravlja MMF-om. Me u potencijalnim kandidatima je francuska ministrica financija Christine Lagarde, kojoj je podršku dala Švedska. Kina, Brazil i Južna Afrika s druge strane dale su na znanje kako bi trebalo promijeniti na in izbora elnika MMF-a, a Meksiko i Japan pozvali su na otvaranje toga procesa. U priop enju MMF navodi kako e uskoro objaviti postupak izbora novog izvršnog direktora, a u me uvremenu privremeno tu
dužnost ostaje obavljati John Lipsky. Strauss-Kahn je došao na elnu poziciju u MMF-u u studenome 2007. godine i u tom je razoblju Fond povratio svoj ugled. U trenutku njegova dolaska, navodi Bloomberg, krizni zajmovi koje je izdao MMF pali su u 2006. na 58,7 milijuna dolara, sa 66,4 milijarde dolara u 2002., a jedan od prvih poteza novog elnika bio je ukidanje 400-tinjak radnih mjesta. Globalna financijska kriza pomogla je MMF-u povratiti nekadašnji utjecaj budu i da je vrijednost hitnih zajmova pora-
sla, dostigavši lani rekordnih 91,7 milijardi dolara. StraussKahn dobio je potporu grupe G20 za trostruko pove anje zajmodavnog kapaciteta Fonda, koji je u posljednje dvije godine dobio i nove zada e kako bi se izbjeglo ponavljanje krize. MMF je sufinancirao pomo prezaduženoj Gr koj i Irskoj. Za vrijeme Strauss-Kahna odobren je plan kojim se Kini daje ve e pravo glasa, a istodobno se slabi utjecaj europskih zemalja kako bi se oslobodilo više mjesta za zemlje u razvoju u organizaciji koja ima 187 lanica. M. P.
DOMINIQUE STRAUSSKAHN, osumnji en za silovanje ARHIVA BUSINESS.HR
n prijedlog Novi pad premije vnom sudu neživotnih osiguranja OSIGURANJA U TRAVNJU
prijedlog zakona objavljen na internetskim stranicama Hanfe prema kojem bi lanovi obveznih mirovinski fondova postali vlasnici 50 posto temeljnog kapitala društva koje upravlja njihovim fondom i omogu ilo bi im se sudjelovanje u dobiti mirovinskog društva. Udruženje u priop enju navodi lanke Ustava Republike Hrvatske u kojima se jam i pravo vlasništva te poduzetni ka i tržišna sloboda kao osnova gospodarskog ustroja države. "Prava ste ena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom ili drugim pravnim aktom", "inozemnom ulaga u jam i se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala", navodi se u priop enju Udruženja. Upravo te ustavne odredbe ograni avaju se Hanfinim prijedlogom zakona, tvrde mirovinci.
Zaštita ulaganja
U priop enju se navodi i niz drugih propisa, me unarodnih ugovora i sporazuma s kojima prijedlog Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima nije uskla en, izme u ostalog Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. On propisuje slobodno kretanje kapita-
la koje se odnosi na izravna ulaganja u društva, a propisana je i sloboda kretanja kapitala s obzirom na potraživanja, portfeljna ulaganja i financijske zajmove i kredite. Prijedlog zakona nije sukladan ni me unarodnim sporazumima, odnosno ugovorima o poticanju i zaštiti ulaganja koje je Republika Hrvatska potpisivala s brojnim zemljama, lanicama Europske unije, a radi promicanja i poticanja gospodarskog razvoja i napretka. Kao primjer mirovinci navode ugovor Republike Hrvatske i Republike Austrije o poticanju i zaštiti ulaganja, kojim se definira da me usobna ulaganja dviju država i njihovi povrati uživaju punu zaštitu.
Trgova ko pravo
„Definirano je tako er da ulaganja ulagatelja nijedne od ugovornih stranaka ne e biti izvlaštena na teritoriju druge ugovorne stranke, osim u javnu svrhu, zakonskim putem i uz naknadu. Kona no, prijedlog se protivi i doma im pravnim propisima kojima je u RH ure eno vlasništvo fizi kih i pravnih osoba kao i propisima trgova kog prava“, zaklju ili su ogor eni mirovinci. Nikola Su ec
Travanj je obilježio ulazak dviju novih ku a na tržište osiguranja. Izvor i Hrvatsko kreditno osiguranje do travnja prikupili su šest milijuna kuna premije
Premija hrvatskih društava za osiguranje u prva etiri mjeseca ove godine iznosila je 3,318 milijardi kuna ili samo 0,7 posto manje u odnosu na prva etiri mjeseca prošle godine. Od ukupnog iznosa premija ak 2,54 milijarde kuna otpada na zara unatu bruto premiju neživotnih osiguranja, a premija životnih osiguranja iznosi 753 milijuna kuna, pokazuju podaci Hrvatskog ureda za osiguranje. Pritom treba re i da je u promatranom razdoblju premija neživota smanjena 0,6 posto, a premija životnih osiguranja pala 1,3 posto. Najviši postotni rast premije osiguranja u prva etiri ovogodišnja mjeseca zabilježili su Cardif osiguranje (plus 32 posto), KD Life (35,6 posto) i Victoria osiguranje s plusom 486,2 posto. Treba naglasiti da je Victoria osiguranje tek lani zapo elo s radom, zbog ega rast premije od gotovo 500 posto treba promatrati isklju ivo kao statisti ku kategoriju. Ukupna premija Victorije potkraj travnja bila
je pola milijuna kuna, što je samo 0,02 posto tržišnog udjela. Dva najmla a osiguravatelja na hrvatskom tržištu - Izvor osiguranje Jake Andabaka i Hrvatsko kreditno osiguranje (HKO - u suvlasništvu HBOR-a i austrijske izvozno kreditne agencije Oesterreichische Kontrollbank), tako er se mogu pohvaliti solidnim rezultatima. Naime, Izvor je do travnja prikupio etiri milijuna kuna premije i osvojio 0,12 posto premije, a HKO zara unao dva milijuna kuna premije. HKO je ina e tvrtka usko specijalizirana za osiguranje naplata potraživanja vezanih uz isporuke roba i usluga.
Veliki bez promjene
S druge strane, u ovoj godini najve i pad premije u prva etiri mjeseca ima-
BROJKA
2,54
milijarde kuna iznosile su na kraju travnja zara unate bruto premije neživotnog osiguranja
753
milijuna kuna premije su životnih osiguranja na kraju travnja ove godine
li su Kvarner VIG (15,5 posto), Velebit životno (19,8 posto) te Croatia zdravstveno (9,6 posto). Kod najve ih osiguravatelja nisu se dogodile nikakve važnije promjene. Premija Croatia osiguranja pala na nešto manje od 1,2 milijarde kuna, što odgovara udjelu od 36,41 posto tržišta. Isti trend zabilježen je kod Euroherca, u kojem je premija pala manje od milijun kuna. Dvije vrste osiguranja s najve im udjelom u ukupnoj premiji jesu osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih vozila i (klasi no) životno osiguranje. Dok automobilsko bilježi rast premije od 1,1 posto na 941,25 milijuna kuna, životno ima isto toliki pad premije na ukupno 646,45 milijuna kuna.
Jamstva u fokusu
Od svih vrsta osiguranja najve e postotke rasta ove su godine zabilježila osiguranja jamstava (61,4 posto, na 1,86 milijuna kuna), osiguranje raznih financijskih gubitaka (40 posto, na 44,95 milijuna kuna) te osiguranje troškova pravne zaštite (na 33,4 milijuna kuna). Od svih vrsta osiguranja najviše postotke rasta bilježe osiguranja jamstava, financijskih gubitaka i troškova pravne zaštite. Nikola Su ec
investor 28-29
zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja
+
Izvor: ZSE Oznaka
Cijeli građevinski sektor u četvrtak je snažno rastao na Zagrebačkoj burzi, gdje su i indeksi zabilježili velik rast vrijednosti. Titula najlikvidnije sektorske dionice pripala je upravo Dalekovodu kojim se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 1,3 milijuna kuna. Unatoč velikoj stopi rasta od 5,17 posto, Dalekovod ipak nije zabilježio najveći rast među građevinarima, od kojih su najviše rasli Institut IGH i Hidroelektra niskogradnja.
Ericsson Nikola Tesla HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Adris grupa Belje Dalekovod Dom holding Luka Rijeka Podravka prehrambena industrija d.d. Zagrebačka banka Ingra Institut IGH Končar - elektroindustrija Viro tvornica šećera d.d. Petrokemija Atlantic grupa AD Plastik Adris grupa Tisak Atlantska plovidba d.d. Uljanik plovidba Fima validus Čakovečki mlinovi Jadranski naftovod Luka Ploče Valamar grupa Hidroelektra niskogradnja Atlas nekretnine Tehnika Dubrovnik - Babin kuk Kraš, prehrambena industrija Đuro Đaković holding Končar Ledo Kaštelanski staklenici Končar Jadransko osiguranje Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Vupik Veterina d.d. Maistra Jadroplov d.d. Jamnica HGspot HTP Korčula Turisthotel Transadria Croatia lloyd Banka splitsko-dalmatinska Croatia osiguranje d.d. Banka Brod Jadranska banka Zvijezda Riviera Poreč Lošinjska plovidba Konzum Privredna banka Zagreb Rabac, ugostiteljstvo i turizam Belišće Tankerska plovidba OT-optima telekom d.d. Slatinska banka Podravska banka Dioki d.d. Solaris Industrogradnja d.d. Metalska industrija Varaždin SN holding Centar banka Lucidus dioničko Sunčani Hvar Hoteli Makarska Saponia Auto Hrvatska Istraturist Umag d.d. Finvest Corp Centar banka Arenaturis Croatia airlines Žitnjak Elektropromet d.d. za trgovinu i usluge Đakovština
+ Cijena dionice Genere u četvrtak je pala po priličnoj stopi od 4,02 posto. Stoga joj se cijena nakon pet dana ponovno spustila ispod razine od 59 kuna. Ukupan promet iznosio je 50.272 kune, pri čemu je protrgovano 879 komada dionica u 10 transakcija. Genera je bila jedna od rijetkih dionica koje su pale na Zagrebačkoj burzi u četvrtak, kada su indeksi napokon zabilježili malo veći rast vrijednosti.
Redovan promet: 25.437.342,25 Kn
CROBEX: +1,71%
Najniža
Najviša
Zadnja
Promjene Cijene
Količina
Promet
Trž. kap. (mil kn)
1,620.62 259.00 269.00 90.98 230.31 78.00 182.60 320.01 244.38 11.95 1,682.00 595.20 414.00 164.70 745.00 136.00 305.00 174.26 687.00 574.05 13.04 3,900.00 2,930.00 1,226.00 63.50 123.01 36.50 1,240.00 171.00 445.14 38.80 1,285.08 5,640.00 2,700.00 1,219.11 2,935.00 18.00 65.16 56.50 60.00 140.01 46,500.00 15.85 69.74 920.00 800.00 2,500.02 100.00 5,501.00 3,200.50 2,100.00 3,400.00 204.05 144.95 186.23 558.14 219.90 609.99 1,331.00 37.01 114.00 460.03 66.00 245.02 674.00 3,000.00 160.65 272.99 29.00 49.99 69.97 145.35 345.81 262.49 200.00 240.01 69.99 100.00 129.11 30.00 7.25
1,649.96 260.77 273.52 94.50 245.88 85.86 187.00 328.00 255.00 12.50 1,795.00 647.09 435.00 166.89 770.00 138.07 319.00 183.10 702.99 595.25 13.42 3,900.00 3,047.00 1,260.00 67.50 130.00 41.40 1,267.01 171.00 460.00 39.84 1,300.00 5,800.00 2,950.00 1,230.90 3,010.00 19.00 67.94 59.59 63.00 141.99 46,500.00 16.00 70.02 920.00 827.01 2,500.02 100.00 5,600.00 3,200.50 2,100.00 3,405.00 213.99 146.55 190.00 560.01 219.90 609.99 1,340.00 38.00 114.00 460.03 66.20 245.02 675.00 3,000.00 160.65 272.99 30.00 50.00 69.97 145.35 345.82 262.49 244.90 240.01 70.00 100.00 129.11 30.00 7.25
1,635.00 260.55 273.00 93.50 243.99 83.50 186.99 327.49 255.00 12.47 1,789.00 624.00 428.01 164.70 770.00 136.51 319.00 183.10 702.99 590.95 13.20 3,900.00 2,930.04 1,260.00 65.00 130.00 41.40 1,267.01 171.00 460.00 39.84 1,300.00 5,800.00 2,950.00 1,219.11 3,010.00 19.00 67.90 57.01 63.00 140.65 46,500.00 15.85 69.75 920.00 800.00 2,500.02 100.00 5,600.00 3,200.50 2,100.00 3,400.01 204.23 146.55 190.00 558.14 219.90 609.99 1,340.00 37.01 114.00 460.03 66.20 245.02 675.00 3,000.00 160.65 272.99 30.00 50.00 69.97 145.35 345.81 262.49 244.90 240.01 69.99 100.00 129.11 30.00 7.25
0.06% -0.08% 1.74% 3.62% 5.17% 7.74% 1.82% 2.44% 4.93% 3.57% 5.24% 4.35% 4.14% 1.57% 3.22% 0.08% 4.59% 5.04% 0.43% 2.75% 1.54% 0.00% 0.00% 1.61% 2.85% 6.56% 16.46% 1.36% 0.59% 3.79% 2.15% -0.38% 2.67% 12.12% -0.96% 2.03% 5.56% 3.51% -4.02% 5.00% -0.73% 1.09% 5.04% 0.06% -3.16% 0.00% -3.86% 60.00% 1.82% 10.36% 3.39% 0.00% -2.75% 0.00% 2.73% 0.18% 0.00% 0.00% 0.68% 0.71% 4.58% 4.55% -1.49% -2.39% 0.00% 0.00% 0.07% 1.11% 0.03% 11.11% 14.61% -9.16% -2.74% 2.54% 0.37% -3.99% -3.82% 0.00% 1.59% 0.00% 0.55%
2,873 14,829 9,736 16,849 5,695 13,614 5,127 2,494 3,027 56,480 344 947 1,255 2,906 441 2,382 1,016 1,774 387 460 17,510 50 61 148 2,452 1,061 3,167 94 647 240 2,623 79 16 30 68 20 2,937 764 879 786 330 1 2,476 465 30 32 10 234 4 6 9 5 82 115 85 28 71 25 10 346 100 24 152 40 12 2 35 20 180 100 70 33 12 15 18 9 25 17 3 8 11
4,713,768.80 3,850,901.85 2,636,874.44 1,564,723.27 1,364,485.97 1,117,006.24 948,647.38 809,079.40 756,876.28 694,081.30 597,830.07 576,968.87 532,700.53 481,702.68 334,295.70 327,627.26 322,999.00 316,595.59 269,711.69 269,080.87 231,554.85 195,000.00 184,147.07 182,674.90 161,210.06 134,768.25 124,337.84 117,946.69 110,637.00 108,305.92 102,615.12 101,575.60 91,276.00 84,890.24 82,998.11 59,605.09 54,960.41 51,134.12 50,272.90 48,926.88 46,589.83 46,500.00 39,572.70 32,512.27 27,600.00 26,383.02 25,000.20 23,400.00 22,276.20 19,203.00 18,900.00 17,005.03 16,958.22 16,801.50 16,076.70 15,664.48 15,612.90 15,249.75 13,373.00 13,039.01 11,400.00 11,040.72 10,052.40 9,800.80 8,095.00 6,000.00 5,622.75 5,459.80 5,231.91 4,999.43 4,897.90 4,796.55 4,149.75 3,937.35 3,734.75 2,160.09 1,749.82 1,700.00 387.33 240.00 79.75
2,177.25 21,336.06 1,852.06 768.15 559.67 623.51 1,118.29 1,775.00 16,332.34 93.53 283.70 1,605.00 593.51 550.28 2,567.41 573.29 3,067.47 436.98 981.04 342.75 35.66 409.50 2,176.57 280.49 409.22 81.10 138.10 240.05 301.82 631.87 128.96 252.44 1,276.99 335.01 74.89 376.25 36.50 102.22 105.18 689.49 230.20 1,028.86 5.23 29.81 363.18 23.00 362.69 47.16 1,722.55 8.15 251.21 340.87 746.16 97.08 4,313.54 10,646.39 222.59 710.22 839.36 104.37 104.76 307.64 267.58 151.35 305.37 45.05 436.97 17.06 75.94 365.55 78.33 95.72 172.91 1,227.14 151.29 68.22 152.75 492.43 26.55 10.05 7.64
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
365 dana Najniža Najviša 1,181.00 252.00 242.21 54.00 217.00 27.87 161.54 240.00 200.00 11.00 1,106.00 430.00 290.00 105.50 657.10 80.21 286.07 135.00 672.01 533.13 5.00 2,950.00 2,332.01 1,160.03 28.68 119.00 24.02 871.01 52.00 350.00 22.36 975.00 4,720.12 612.00 909.99 2,486.50 11.14 41.77 54.03 51.00 124.01 31,101.00 15.06 57.00 543.15 608.07 2,488.01 62.50 4,502.00 2,205.01 2,000.00 2,851.00 140.00 121.00 145.00 461.06 65.10 420.00 1,140.00 25.00 98.00 400.00 60.20 166.55 292.00 1,771.00 130.58 240.00 14.03 25.00 61.00 105.25 302.00 250.00 85.00 200.00 33.03 100.00 76.10 18.00 5.11
1,650.00 315.99 305.00 118.99 356.00 85.86 267.02 343.97 289.98 34.99 2,550.01 647.09 507.77 184.73 829.99 146.00 345.00 244.98 980.00 662.00 19.00 4,000.00 3,520.00 1,900.00 72.00 200.00 46.99 1,614.00 171.00 497.02 52.00 2,450.00 6,900.00 4,990.00 2,198.00 3,401.00 24.95 108.90 78.13 73.00 176.84 50,000.00 39.95 104.00 1,105.00 3,197.00 3,100.00 164.00 6,299.00 3,200.50 3,100.00 4,249.00 259.65 164.00 225.50 708.00 220.00 635.00 1,540.00 42.39 132.37 460.03 102.83 295.00 735.00 3,130.00 245.00 290.00 33.33 78.00 92.00 189.38 439.00 386.59 250.00 270.00 75.31 160.00 163.85 45.00 19.90
REgIONALNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com
LJUBLJANSKA BURZA KRKA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR GORENJE PETROL ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK LUKA KOPER SAVA REPUBLIKA SLOVENIJA 29. IZDAJA AKTIVA NALOZBE SALUS TERME CATEZ
BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A RSDS-O-C RSRS-O-D ZPTP-R-A RSRS-O-C NOVB-R-E HETR-R-A HEDR-R-A HELV-R-A
TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD
SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKD FBIHKC FBIHKF FBIHKJ TCMKR FDSSR FBIHK1A RMUKR
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST
BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO AIKB AGBN ENHL TIGR SJPT IMLK INSK A2014 IBAR VZAS GRDN MRVJ MTLC
NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Inex Sokolica a.d. Prijepolje Obveznice RS serije A2014K Ibar a.d. Raška Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Gradina - D.M.R. a.d. Užice Morava a.d. Jagodina Metalac a.d. Gornji Milanovac
MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 RMDEN09 ALK KMB MPT GRNT REPL TPLF TEL TNB ZPKO BESK RZLV STIL
R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog REPLEK SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE ZK PELAGONIJA BITOLA Besko a.d. Vlasotince ARCELORMITTAL SKOPJE (CRM) SKOPJE Stil a.d. Kraljevo
Najniža
Najviša
Zadnja Prosječna Promjena Količina
59,70 69,00 0,62 166,15 10,40 225,00 15,21 9,25 0,70 11,72 38,12 101,10 3,80 300,00 179,90
60,30 70,50 0,63 168,10 10,68 230,00 15,80 9,29 0,70 12,00 38,72 101,10 3,80 300,00 179,90
60,20 70,50 0,63 166,15 10,49 230,00 15,21 9,26 0,70 11,73 38,12 101,10 3,80 300,00 179,90
Promet
valuta: EUR - euro 60,07 69,98 0,63 167,05 10,49 228,30 15,23 9,28 0,70 11,73 38,65 1,01 3,80 300,00 179,88
0,33 % 7735 0,71 % 1951 0,32 % 180636 -0,75 % 641 -1,82 % 3271 0,00 % 148 0,00 % 1894 0,21 % 2978 0,87 % 19584 -2,25 % 765 -1,52 % 173 -0,39 % 5000 0,00 % 1328 0,00 % 16 0,00 % 25
Aerodrom N. Tesla Fab. duhana Sarajevo ZK Pelagonija Tutunska banka KD Group
464.642,34 136.539,55 113.490,27 107.077,65 34.305,66 33.789,70 28.853,02 27.629,64 13.669,63 8.973,76 6.687,52 5.055,00 5.046,40 4.800,00 4.497,5
1,72 84,51 36,21 6,40 37,10 0,97 0,67 0,70 0,70
1,72 84,50 36,20 6,40 37,00 0,97 0,67 0,70 0,70
1,71 0,76 0,36 6,40 0,37 0,97 0,67 0,70 0,70
0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %
29605 42653 46209 1601 26596 6823 8172 7792 6877
50.625,47 32.440,76 16.685,22 10.246,40 9.841,12 6.618,31 5.475,24 5.454,40 4.834,54
valuta: BAM - konvertibilna marka 87,06 95,00 97,02 81,00 87,00 23,50 67,50 43,00 64,97
87,50 95,00 97,04 81,00 87,00 23,50 70,00 43,00 64,97
720,00 560,00 3.500,00 7.710,00 869,00 800,00 1.002,00 1.850,00 550,00 85,00 1.432,00 530,00 250,00 680,00 2.400,00
743,00 591,00 3.540,00 7.799,00 880,00 830,00 1.015,00 1.875,00 550,00 85,02 1.432,00 535,00 250,00 680,00 2.490,00
86,10 88,00 4.376,00 3.700,00 25.855,00 595,00 40.500,00 3.850,00 490,00 3.644,00 2.175,00 7.300,00 127,00 206,00
87,06 95,00 97,04 81,00 87,00 23,50 70,00 43,00 64,97
87,46 95,00 97,03 81,00 87,00 23,50 69,62 43,00 64,97
0,05 % 0,00 % 0,02 % 0,00 % -0,01 % -6,00 % 3,70 % 0,00 % -0,05 %
34058 20499 17372 16719 3369 6200 326 500 300
2.978.735,20 1.947.405,00 1.685.564,38 1.354.239,00 293.103,00 145.700,00 22.696,25 21.500,00 19.491,00
valuta: RSD - srpski 740,00 577,00 3.500,00 7.727,00 869,00 829,00 1.013,00 1.870,00 550,00 85,01 1.432,00 534,00 250,00 680,00 2.471,00
740,55 574,43 3.500,62 7.726,62 869,20 828,83 1.012,70 1.868,14 550,00 85,01 1.432,00 534,48 250,00 680,00 2.471,40
0,12 % 95359 5.062.681,19 0,57 % 81074 4.388.616,69 0,57 % 363 1.598.619,00 -1,06 % 208 771.903,00 -0,13 % 22 571.272,00 0,78 % 778 464.044,00 -0,61 % 10 407.495,00 -1,16 % 74 284.925,00 0,00 % 552 270.480,00 2,97 % 60 218.640,00 2,98 % 90 195.750,00 0,75 % 25 182.500,00 -0,63 % 1242 157.984,00 2,55 % 620 127.720,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
Rudnik soli Tuzla -6,67 % TTK banka Skopje -2,25 % Alfa plam -1,98 % Sava -1,52 % Energoprojekt holding -1,25 %
Luka Koper
+9,63 -2,25 Dionica Naftne industrije Srbije u četvrtak je bila najlikvidnija dionica na Beogradskoj burzi te se ovim izdanjem protrgovalo u vrijednosti od 56 milijuna dinara, što je polovica ukupnog prometa ostvarenog na Beogradskjoj burzi u četvrtak. Osim toga, NIS je zabilježio i najveću stopu rasta među najlikvidnijim izdanjima od čak 9,63 posto. Naftna dionica snažno raste već nekoliko dana i sigurno je da će obilježiti ovaj tjedan na Beogradskoj burzi.
Izdanje koparske luke u četvrtak je zabilježilo najveći pad cijene na Ljubljanskoj burzi. Cijena joj je pala za 2,25 posto, na 11,7 eura. To je ujedno najniža razina ove dionice u ovoj godini i prvi put se dogodilo da je cijena lučke dionice pala ispod 12 eura. Zanimljivo je da joj je cijena posljednjih šest dana bila nepromijenjena, da bi u četvrtak uslijedio veliki pad koji je Luku Koper vratio na niske razine.
9,63 % 75656 56.027.050,00 5,68 % 28495 16.368.306,00 -0,65 % 2827 9.896.250,00 -0,26 % 534 4.126.017,00 -1,25 % 4423 3.844.477,00 0,12 % 3830 3.174.410,00 -0,20 % 3111 3.150.519,00 -1,37 % 1508 2.817.150,00 0,00 % 3550 1.952.500,00 0,02 % 13230 1.124.695,22 0,00 % 680 973.760,00 0,75 % 1596 853.035,00 0,00 % 3354 838.500,00 0,00 % 1225 833.000,00 1,85 % 250 617.850,00
valuta: MKD - makedonski denar
86,50 86,31 53,09 88,00 88,00 54,13 4.449,00 4.403,91 4.403,91 3.750,00 3.711,07 3.711,07 26.000,00 25.966,91 25.966,91 598,00 596,46 596,46 40.999,00 40.749,50 40.749,50 3.851,00 3.850,34 3.850,34 490,00 490,00 490,00 3.644,00 3.644,00 3.644,00 2.175,00 2.175,00 2.175,00 7.300,00 7.300,00 7.300,00 128,00 127,20 127,20 206,00 206,00 206,00
+5,68% +3,70% +2,98% +2,97% +2,38%
NIS
valuta: BAM - konvertibilna marka 1,70 84,50 36,01 6,40 37,00 0,97 0,67 0,70 0,70
REgIONALNI INdEKSI BIRS 0,00% -0,06% 1.106,74 Belex15 FIRS 0,00% 776,49 +2,05% 2.204,47 Belexline MBI10 +0,15% 1.428,86 +1,30% 2.580,16 SASX10 MONEX20 0,0% 12,086.96 +0,69% 1.016,03 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u četvrtak 19. svibnja 2011. 1.058,54 -0,01% SBITOP 771,42
EuROPSKI INdEKSI WIg20 +0,03% 2.855,89 +0,64% 5.977,93 dAX BuX +1,13% 22.925,37 -1,00% 7.381,32 CAC40 ATX 2.757,70 +1,01% 4.030,67 +1,12% MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u četvrtak 19. svibnja 2011. 1,630.72 +0,23% FTSE100
AMERIčKI INdEKSI djIA -0,55% S&P500 +0,88% 12.479,58 1.340,68 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,14% srijedu 18. svibnja 2011. 2.815,00
Izdavatelj
KRKG TLSG NF1N MELR GRVG PETG ZVTG INDGL PBGS LKPG SAVA SI0002101572 ATPG SALR TCRG
+
Oznaka
Petak 20/5/2011 Subota 21/5/2011
+
Powered by
business.hr
investor
OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova
30
Powered by
DIONIČKI
Ime fonda
+
Platinum Global Opportunity 14,1661
16,91
HPB WAV DJE
98,7818
12,22
68,6463
11,97
VB CROBEX10
109,8039
11,58
OTP indeksni
44,6426
9,76
43,2966
-14,25
ST Global Equity Ilirika Azijski tigar
51,4116
-12,42
FIMA Equity
76,1757
-10,72
NFD Aureus New Europe 114,4675
-7,80
AC Rusija
-6,99
41,6647
+ MjEŠOVItI
+
vrijednost promjena
udjela % 12 mj.
NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity Erste Total East KD Energija NFD Aureus Global Developed MP-Bric HR HPB Titan FIMA Equity Erste Adriatic Equity HPB Dynamic KD Victoria OTP Europa Plus KD Prvi izbor VB CROBEX10 Ilirika Gold C-Zenit ZB euroaktiv OTP indeksni PBZ I-Stock HPB Dionički VB High Equity POBA ICO Equity Raiffeisen Emerging Markets Platinum Blue Chip Prospectus JIE KD Nova Europa NFD Aureus BRIC Raiffeisen hrvatske dionice Raiffeisen World ZB BRIC+
kn $ € kn kn kn € kn € kn kn € kn kn € kn € kn kn kn kn kn € € kn kn € kn € €
Prom. %
3 mj. %
6mj. % 12 mj. (%)
PGP (%) Ove god. (%)
Imovina
Starost
Datum
117,5411
8,30
MješOVItI fOnDOVI
PBZ Global fond
109,1071
6,40
Erste Balanced
127,3500
6,39
Raiffeisen Prestige
Erste Balanced € KD Balanced kn C-Premium kn Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn Agram Trust kn ICF Balanced kn Raiffeisen Prestige € HI-balanced € ZB global € HPB Global kn PBZ Global fond kn Ilirika JIE Balanced € OTP uravnoteženi kn ST Balanced kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) €
108,5900
4,43
HI-balanced
10,1540
3,13
ST Balanced
165,6759
-10,67
HPB Global
103,8039
-2,82
Agram Trust
68,5237
-2,72
ICF Balanced
122,0624
-2,66
10,7857
-2,25
133,0153 14,1661 35,6400 10,5885 94,7569 330,5840 72,5007 76,1757 93,0900 52,7673 14,0607 115,7464 12,6870 109,8039 88,9488 52,2967 106,8900 44,6426 68,6463 92,1969 48,4455 5396,7600 56,0500 83,8172 59,8163 7,0622 26,5495 74,6000 105,7200 97,1200
2,59 1,65 1,02 0,94 0,92 0,92 0,86 0,76 0,71 0,69 0,68 0,67 0,64 0,64 0,64 0,62 0,60 0,60 0,56 0,51 0,42 0,41 0,41 0,41 0,38 0,38 0,36 0,34 0,33 0,29
-13,83 -7,33 0,88 -7,65 -7,25 -3,13 -4,13 0,16 -2,85 5,50 -3,90 -2,33 -5,40 0,31 -11,54 -0,27 -2,98 -0,48 -4,14 0,42 -4,52 -4,86 -5,85 -2,51 -8,13 -4,20 -4,94 -5,10 -6,29 -7,12
4,39 0,94 15,60 3,06 0,68 -7,35 3,83 3,63 11,49 7,85 7,65 6,62 -0,40 23,70 -10,86 8,63 3,32 20,34 4,61 11,09 -3,12 -2,04 -2,40 0,22 0,53 3,00 -7,40 10,86 3,36 -4,54
-0,71 16,91 7,80 8,83 -3,86 -3,93 0,98 -10,72 1,09 3,20 -6,03 9,18 5,77 11,58 N/A -5,69 5,85 9,76 11,97 1,44 0,08 -5,17 -3,36 -5,79 -2,21 8,54 -5,57 1,79 3,76 0,32
11,59 -7,95 -24,74 4,84 -0,98 -5,81 -8,07 -3,83 -1,27 -12,66 2,87 8,33 2,92 7,31 N/A -18,11 0,95 -21,11 -9,34 -1,43 -18,10 -14,94 -15,62 -5,10 -11,27 -9,23 -14,21 -10,34 0,73 -2,64
-9,49 -0,02 9,59 -2,85 -2,91 -11,02 -0,49 0,39 3,73 8,19 0,43 3,10 -2,38 6,84 -11,11 4,42 2,71 6,26 -1,35 10,19 -2,59 -2,86 -8,94 -1,23 -3,77 -3,48 -8,21 0,85 0,57 -8,89
29.164 7,794 106,924 9,539 54,837 7,285 9,457 18,256 222,317 22,818 68,133 10,137 5,458 7,586 4,340 6,070 239,077 130,954 237,335 21,232 12,288 5,903 23,289 8,509 22,887 22,229 8,993 17,351 41,258 142,144
2,60 3,66 3,63 1,21 5,47 3,19 3,82 6,96 5,60 4,72 12,03 1,83 8,27 1,33 0,56 3,25 7,04 3,39 3,84 5,62 3,63 3,81 3,41 3,37 4,30 3,59 4,13 2,68 7,63 1,09
18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011
www.business.hr/investor
Allianz Portfolio
AC GBEM
Vrijednost
DIOnIčkI fOnDOVI
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
PBZ I-Stock
Valuta
127,3500 8,1155 5,7399 152,1000 117,5411 68,5237 122,0624 108,5900 10,1540 141,7100 103,8039 109,1071 147,9751 113,8318 165,6759 79,5941 10,7857
0,58 0,33 0,31 0,27 0,18 0,17 0,13 0,13 0,12 0,11 0,09 0,03 -0,02 -0,13 -0,16 -0,21 -0,25
0,20 -4,66 -0,87 -5,76 -0,12 -6,00 3,15 -1,62 -1,88 -6,77 -0,02 -1,72 -2,43 -2,64 -5,02 -4,77 -3,93
11,15 0,50 6,36 0,62 4,93 1,84 10,00 0,65 3,11 -0,62 6,18 8,84 -0,48 6,90 -2,33 -5,87 -1,85
6,39 -0,01 -1,59 -1,07 8,30 -2,72 -2,66 4,43 3,13 -2,13 -2,82 6,40 1,17 0,80 -10,67 0,30 -2,25
0,29 -3,84 -12,14 4,92 8,34 -1,92 2,53 7,16 0,17 3,59 0,67 5,42 7,65 2,42 6,23 -4,61 3,49
4,24 -3,08 2,63 -2,00 2,05 -2,01 7,93 0,20 -0,98 -3,98 6,11 4,46 -2,46 5,79 -2,96 -6,21 -4,10
103,762 6,910 12,270 294,033 8,060 15,500 16,280 200,410 70,106 699,941 93,267 303,400 41,701 39,215 10,784 13,451 14,244
10,33 5,34 4,29 8,72 2,02 2,85 9,05 1,19 9,23 9,88 5,62 9,68 5,32 5,43 8,35 4,84 2,21
18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 17.05.2011 18.05.2011 18.05.2011
€ € € € € kn € €
126,8651 134,8900 132,0225 161,1700 178,1700 166,7275 11,7823 129,2075
0,15 0,07 0,02 0,01 -0,01 -0,01 -0,02 -0,03
-1,44 3,02 1,31 1,33 1,03 2,34 3,05 2,22
0,02 3,43 1,92 1,17 2,47 3,32 4,06 4,01
0,93 6,89 4,20 1,00 5,21 8,01 5,67 5,66
4,48 4,62 4,54 4,95 6,64 8,10 1,79 4,66
-0,01 3,51 1,90 1,29 2,14 2,96 3,62 3,75
18,208 601,267 200,651 175,786 541,933 72,354 8,239 25,327
5,43 7,96 8,19 9,88 8,98 6,56 9,23 5,62
18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011
kn kn € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € $ € kn
133,6267 164,4509 127,0377 146,7200 139,9700 140,4492 136,7559 133,5856 123,9760 118,5114 11,4663 10,7992 109,5984 100,7677 140,9433 125,1906 106,9000 103,3805
0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,02
0,55 0,69 0,58 0,72 0,61 0,90 0,69 0,65 0,81 0,72 0,83 0,67 0,64 0,76 0,48 0,21 0,96 0,93
1,07 1,29 1,13 1,59 1,34 1,58 1,35 1,32 1,53 1,52 1,47 1,40 1,29 N/A 0,89 0,53 1,50 1,03
2,29 2,41 2,91 3,37 3,07 2,84 3,00 2,91 2,80 3,21 3,11 3,09 2,86 N/A 1,97 1,33 3,31 2,62
6,19 4,70 4,29 4,77 4,31 4,54 4,34 5,29 4,06 4,92 5,32 4,01 4,65 N/A 3,22 3,75 4,12 1,86
0,81 1,03 0,88 1,21 0,93 1,30 0,98 1,00 1,24 1,15 1,18 1,05 0,96 0,77 0,70 0,44 1,24 0,81
1228,415 2434,278 426,295 1372,186 801,499 114,558 36,715 299,052 191,672 206,781 157,206 25,504 170,772 5,000 121,104 38,763 200,070 7,449
12,14 10,82 8,82 8,23 7,96 7,65 7,38 5,62 5,40 3,54 2,64 1,96 2,02 0,31 10,82 6,10 1,65 1,80
18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 17.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011 18.05.2011
+
ObVeznIčkI fOnDOVI
OBVEZNIČKI
+
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
Capital One
166,7275
8,01
Erste Bond
134,8900
6,89
HI-conservative
11,7823
5,67
HPB Obveznički
129,2075
5,66
Raiffeisen Bonds
178,1700
5,21
OTP euro obveznički 126,8651
0,93
ZB bond
161,1700
1,00
PBZ Bond fond
132,0225
4,20
Raiffeisen Bonds
178,1700
5,21
HPB Obveznički
129,2075
5,66
OTP euro obveznički Erste Bond PBZ Bond fond ZB bond Raiffeisen Bonds Capital One HI-conservative HPB Obveznički
nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Platinum Cash
+
OGLAS
U očekivanju EU ulagači se raspametili SOLIDAN PROMET Redovan promet dionicama u četvrtak iznosio je 25 milijuna kuna i bio je dvostruko veći nego u srijedu, a oba dionička indeksa porasla su više od jedan posto
Prilično živahan dan na ZSEu donio je promet veći od 20 milijuna kuna i skok indeksa viši od jedan posto. Katalizator optimizma bila je, među ostalim, vijest o skorom završetku hrvatskih pregovora s Europskom unijom. Redovan promet dionicama iznosio je 25,4 milijuna kuna. Crobex je porastao 1,71 posto, na 2256,86 bodova, dok je Crobex 10 skočio 1,2 posto, na 1251,42 boda.
Pozitivni pomaci
"Napokon vidimo pozitivan pomak na tržištu. Veseli nešto izraženiji rast cijena dionica, a nadamo se da će se dobici nastaviti i idućih dana", rekla je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke. Nešto pozitivnije raspoloženje na domaćem tržištu djelomično je pod utjecajem očekivanja skorašnjeg
završetka pristupnih pregovora s Europskom unijom, dodala je. Najlikvidniju poziciju s gotovo pet milijuna kuna prometa uzela je dionica Ericssona, koja je porasla 0,06 posto. "Dionica Ericssona bila je u nešto većem fokusu investitora jer je posljednji dan za njezinu kupnju želi li se ostvariti pravo na isplatu dividende u visini od 190 kuna po dionici. Kompanija je ujedno objavila i novi posao", istaknula je Hatvalić.
Građevinari rastu
Ericsson Nikola Tesla, naime, izvijestio je da je ugovorio proširenje i modernizaciju postojeće mobilne mreže HT Mostara u 2G i 3G dijelu. Uz to, s HT Mostarom potpisan je i ugovor o isporuci te implementaciji usluge prenosivosti brojeva u fiksnoj mreži te usluge podrške za fiksnu i
LukA MILIČIć, predsjednik Uprave Dalekovoda, čija je dionica u četvrtak skočila više od pet posto
Snimio hrvoje dominiić
mobilnu mrežu. Titula najlikvidnije građevinske dionice pripala je Dalekovodu kojim se trgovalo u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna. Unatoč velikoj stopi rasta, od 5,17 posto, Dalekovod ipak nije zabilježio najveći rast među građevinarima, od kojih su najviše rasli Institut IGH i Hidroelektra niskogradnja. Cijena dionice Genere pala je u četvrtak po prilič-
REGIJA
Korekcija u Ljubljani, NIS i dalje diže Belex 15 Četvrtak je donio novi pad cijene dionica na Ljubljanskoj burzi, koja je bila i jedina u minusu.
Slovenski je burzovni indeks SBI TOP izgubio 0,06 posto, povučen u minus korekcijama cijena Mercatora, Gorenja i Luke Koper, za što nije tre-
balo previše truda, četiri dionice premašile su 100 tisuća eura prometa, a Krka kao najlikvidnija nije dosegnula ni 500 tisuća. U Beogradu, indeks Belex 15 porastao je golemih 2,05 posto, na 776,49 bodova. Uz promet od solidnih za Beogradsku burzu 56 mi-
lijuna dinara, cijena dionice NIS-a porasla je čak 9,63 posto, a slijedio je Aerodrom Nikola Tesla sa 16,3 milijuna dinara prometa i poskupljenjem od 5,68 posto. U Sarajevu brokeri i dalje umjesto s dionicama najviše rade s obveznicama ratnih od-
šteta i stare devizne štednje, a među dionicama u prvi je plan izbila Tvornica cementa Kakanj, sa 145 tisuća konvertibilnih maraka prometa. U Banjoj Luci prometi su još niži pa je tako Telekom Srpske bio na vrhu liste sa samo 50 tisuća KM. J. J.
noj stopi od 4,02 posto. Stoga joj se cijena nakon pet dana opet spustila ispod razine od 59 kuna. Ukupan promet iznosio je 50.272 pri čemu se trgovalo sa 879 komada dionica u 10 transakcija. Genera je bila jedna od rijetkih dionica koje su u četvrtak pale na Zagrebačkoj burzi kada su indeksi napokon zabilježili nešto veći rast vrijednosti. Nikola Sučec
bROJkE
2,05 0,15 posto skočio je indeks Belex 15 u četvrtak
posto narastao je indeks MBI 10
Kupci će biti oduševljeni uređajem Scan It jer će izbjeći beskonačno duge redove pred blagajnom, a prodavači će ga voljeti jer potiče kupce da potroše više. Uređaj kojim će se skenirati namirnice što ih kupac stavlja u košaricu ili kolica
nalikuje na smartphone, bit će pričvršćen na ručku, a na malenom ekranu bit će prikazan ukupan iznos kupnje. Scan It već se koristi u nekoliko većih supermarketa u SADu, kao što su Ahold Stop & Shop te Giant. Njegovi korisnici troše
10 posto više nego 'obični' kupci. Ako se skenira neželjen proizvod, dovoljno je samo na uređaju kliknuti 'ukloni'. Keptner smatra da će Scan It postati pravi hit, jer znatno skraćuje vrijeme kupnje, praktičan je i zabavan. I. B.
dObiTNici dANA (ZSE) Banka SD +60% Excelsa nekretnine +16,46% Hoteli Makarska +14,61% Kaštelanski staklenici +12,12% Sunčani Hvar +11,11%
GUbiTNici dANA (ZSE) Saponia Centar banka Croatia Airlines Arenaturist Turisthotel
53 Raste
11 Nema promjene
-9,16% -3,99% -3,86% -3,82% -3,16% 16w Pada
arhiva business.hr
Zaboravite beskonačno duge redove u dućanima, dolazi Scan it
iNdeKSi CROX Mirex
Vrijed. 1,307,94 162,08
Prom. 1,54% 0,05%
Sirova nafta 100,10 Prirodni plin 4,13 Zlato 1,496,70 Srebro 35,07 Goveda 112,00 Kava 294,25
2,80% 2,83% 0,69% 3,35% 0,00% 1,60%
ZRAKOplOve plAćAjU 30 milijUNA dOlARA
arhiva business.hr
Nigerijski svećenici kupuju zrakoplove, a narod umire
ČAK 60 posto stanovnika živi ispod granice siromaštva
Nekoliko bogatih Nigerijaca u godinu dana potrošilo je najmanje 225 milijuna dolara na privatne zrakoplove, među kojima su i svećenici koji su za ljubimca „iskeširali“ čak 30 milijuna dolara. Iako već posjeduje zrakoplov, milijunaš Aliko Dangote za 53. rođendan darovao si je Bombardiera vrijednog 45 milijuna dolara, a svećenik David Oyedepo, kojeg smatraju najbogati-
jim gospel propovjednikom u Africi, u kolekciji ih ima čak četiri, a razmišlja o gradnji privatnog hangara. Njegov kolega iz druge crkve posjeduje zrakoplov Gulfstream, koji je također platio 30 milijuna dolara, a tu je i treći svećenik, također vlasnik zrakoplova, poznat po propovijedanju financijskog prosperiteta. Sve to događa se u zemlji gdje čak 60 posto stanovnika živi ispod granice siromaštva. I. B.
KOme TRebA KONTROlA?
Iako su špekulativni potezi na tržištu robe 2008. godine već pokazali kamo vodi neregulirano tržište kada je nafta u jednom trenutku dosegnula 148 dolara za barel na terminskom tržištu, vođa republikanske većine u američkom Kongresu Eric Cantor obećao je tijekom posjeta najvećoj svjetskoj burzi za opcije na robu CME u Chicagu da će njegova stranka učiniti sve da spriječi regulaciju tržišta,
otkriva ThinkProgress. Osim što je obećao da će republikanci u Kongresu blokirati implementaciju financijske reforme koja je provedena kao odgovor na hipotekarnu krizu, najavio je zaustavljanje regulatornih agencija poput Commodity Futures Trading Commissiona. Prema procjeni Goldman Sachsa, u cijeni nafte utjecaj špekulativne trgovine iznosi 25 dolara za svaki prodani barel. D. B.
Što nas danas očekuje na ZSE-u, pratite na...
arhiva business.hr
Nafta ponovno prema rekordu? Špekulantima obećane otvorene ruke
eRic cANTOR zna tko su njegovi birači
www.business.hr
UKRATKO... Nade NATO-a Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen izjavio je da je NATO "ozbiljno naštetio" ratnoj mašineriji Moamera Gadafija u Libiji te kako se nada da će ga vojni i politički pritisak napokon srušiti. Trebaju vremena Natasha Butler, glasnogovornica povjerenika za proširenje Štefana Fuelea, izjavila je da Europskoj komisiji treba još malo vremena za procjenu je li Hrvatska spremna za zaključenje pristupnih pregovora te očekuje još objašnjenja u vezi s ispunjavanjem mjerila za zatvaranje. Umro premijer Garret FitzGerald, najpopularniji irski državnik koji je dva mandata bio premijer i koji je igrao važnu ulogu u oblikovanju moderne Irske, umro je u 85. godini.
www.business.hr