Business.hr broj 895 by Business.hr

SInDIKalnI raSKol 10

Devet sindikata: Ne ode li Ribić, mi ćemo

Ne padne li ostavka Vilima Ribića, kojemu zamjeraju ponajprije preusku suradnju s vlašću, devet sindikata napustit će Maticu, koja će time po njihovoj računici pasti na 40.000 članova

afera polančec 2

Jandroković zabio pregovarački autogol

ponedjeljak 23/5/2011

broj 895 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

JeDInI IZlaZ 6-7 Dugovi Obrtničke štedne banke premašili su 90 milijuna kuna, a ne bude li prihvaćena ponuda Centar banke, može se očekivati da će se na sudu provesti stečaj

Centar banka za 40 mil. kn preuzima Obrtničku štednu banku SInDIKaT Zračne lUKe rIJeKa

'Ryanair nas drži u zraku, politika prizemljuje' Zračna luka Rijeka na poslovnom je dnu, iz kojega je svakoga mjeseca upumpavanjem novca za plaće vadi država, njezin 55-postotni vlasnik. Ništa, međutim, ne ulaže u njezinu infrastrukturu

info&stav 2-3

business.hr

BDP će nastaviti pad Prodaja do kraja tjedna Najveći vlasnici Mercatora potpisat će sporazum o zajedničkoj prodaji udjela u tom trgovačkom lancu do kraja ovoga tjedna, najavljeno je u slovenskim medijima. "To znači da postupak prodaje može početi. Prodaja bi mogla biti zaključena do kraja ljeta", rekla je za slovenske medije koordinatorica prodaje većinskog udjela Cvetka Selšek.

Svi najvažniji makroekonomski podaci, od potrošnje do industrijske i građevinske aktivnosti, pokazuju da je recesija u hrvatskom gospodarstvu nastavljena i u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Stoga osam makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine procjenjuje u prosjeku da je u prvom tromjesečju BDP oslabio 1,2 posto. Svi anketirani očekuju pad gospodarstva, i to u rasponu od 0,7 do 2 posto.

Ponedjeljak 23/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

VLaDa SaMU SEBE DEMantIRa Po PItanJU nEoVISnoG PRaVoSUĐa

Jandroković zabio pregovarački Zbog prošlotjedne izjave da je "impresionirana napretkom koji je Hrvatska učinila u izgradnji pravosudnog sustava" europska povjerenica za pravosuđe Viviane Reding mogla bi se ugristi za jezik ako je i kad je suradnici upoznaju s onim u što se pretvorila policijska istraga o navodnom ratnom profiterstvu SDP-ovca Slavka Linića. Prošloga je petka ulje na vatru u policijskoj istrazi koja je protiv Linića pokrenuta na temelju anonimne kaznene prijave dolio donedavni vicepremijer i jedan od osumnjičenika u aferi Spice Damir Polančec svojom tvrdnjom da je ravnatelj policije Oliver Grbić u rujnu 2009. godine inicirao pisanje anonimnih prijava protiv oporbenih čelnika kako bi se uspostavila kakva-takva ravnoteža u procesuiranju stranačkih čelnika osumnjičenih i prijavljenih za korupciju, jer je u svojim fasciklima imao brojne prijave protiv HDZovaca koje je morao istražiti, a nijednu ili malo prijava protiv oporbenjaka.

Politički dogovori

Polančecove optužbe ponukale su predsjednika države Ivu Josipovića da inicira sazivanje Vijeća za nacionalnu sigurnost, jer "ako su točne, one predstavljaju drastičan udar na ljudska prava, ustavnopravni i politički poredak u Hrvatskoj". I dok pred-

ZBoG IZJaVa DaMIRa PoLančEca o pisanju anonimnih kaznenih prijava protiv čelnika oporbe predsjednik Ivo Josipović sazvao je sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost Snimio hrvoje dominić

sjednik Josipović traži temeljitu istragu "iznimno ozbiljnih" Polančecovih optužbi, HDZ-ovi čelnici uglavnom su reagirali tvrdeći da Polančec laže. Najdalje je, međutim, otišao ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković svojom tvrdnjom da Polančec laže zato što mu je Slavko Linić obećao da će nakon izbora biti obustavljanji kazneni postupci koji se sada vode protiv bivšeg HDZ-ova potpredsjednika Vlade. Glavni Vladin vezni igrač zadužen za diplomatsko uvje-

ravanje članica Unije i njezinih bruxelleskih čelnika kako je Hrvatska ispunila sva mjerila za završetak pristupnih pregovora, pa i ona iz 23. poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima, odjednom tvrdi kako je u Hrvatskoj još uvijek ipak moguće političkim dogovorom obustaviti kazneni progon protiv optuženika za korupciju i organizirani kriminal, iako se Banski dvori mjesecima hvale kako su hrvatska istražna i pravosudna tijela konačno postala neovisna i samostalna u pro-

vođenju zakona i progonu svih vrsta kriminala. Po Jandrokoviću, dakle, Linić će sutra kad opet dođe na vlast pucnuti prstima, a hrvatski policajci, državni odvjetnici i suci odustat će od procesuiranja Polančeca. Može li, onda, zemlja s takvim policijsko-pravosudnim tijelima završiti pregovore i postati članica EU?

Prebiranje po istragama

I ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko i ravnatelj policije Oliver Grbić također uvjeravaju

brojka

biser dana

››

Nećemo pojeftiniti. Naša taksi usluga je bolja od konkurencije i želimo je naplaćivati još i više

juraj Šnidarić, predsjednik udruženja radio taksi Zagreb u razgovoru za Jutarnji list

tisuće kandidata prijavilo se za Inin Growww program, usmjeren na zapošljavanje mladih talenata, a kroz selekciju bit će odabrano 119 pripravnika

uvodnik

i autogol Ipak može i bez velikih poticaja javnost da Polančec laže kad ih optužuje da su protiv Linića i drugih oporbenjaka pokrenuli policijske istrage kako bi izbalansirali stranačku pripadnost osumnjičenika za korupciju i kriminal, iako potvrđuju onaj dio Polančecovih navoda po kojima je ministar Karamarko izvijestio premijerku Kosor i uži vladin kabinet o okončanju istrage u aferi kamioni i podnošenju prijave protiv bivšeg ministra obrane Rončevića, ali i da se ravnatelj policije Grbić tri puta s Polančecom sastajao u njegovu ministarskom uredu kako bi "prebirali" po istragama koje policija vodi, uz ostalo, i u Podravci. Ministar Karamarko i šef policije Grbić tvrde da je to uobičajena praksa i u demokratskim državama. Sudeći po "vikendaškim" izjavama premijerke Kosor i drugih vladinih i HDZ-ovih čelnika, zasad se i oni s njima slažu. O tome će se očito očitovati i Vijeće za nacionalnu sigurnost, no konačni sud o tome je li doista i u eurodemokratskim zemljama normalno na taj način voditi i završavati protukorupcijske istrage, mogli bi ipak izreći čelnici Unije kad sljedećih dana podvuku crtu pod hrvatsko izvješće o ispunjavanju mjerila iz poglavlja o pravosuđu i ljudskim pravima. Zoran daskalović

Maja Grbić maja.grbic@business.hr

a razliku od neslavne hrvatske inačice, čini se kako je Srbija svoju izvoznu ofenzivu provela i bez marketinških kampanja. I što je još zanimljivije, istočni susjedi su nam dobar primjer kako je poljoprivreda uspješna i bez značajne financijske injekcije države, odnosno barem bez one u obliku poticaja. Naime, Srbija je u prošloj godini izvezla poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od oko 2,2 milijarde američkih dolara, a uvoz je iznosio oko milijardu dolara i to je rekordan suficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda u posljednjih desetak godina. Od 2002. iZvOZ kontinuirano raste, a uvoz je pratio rast sve do 2008. godine, kad je počeo padati, tako da je prošle godine pao gotovo na razinu iz 2006. Poljoprivredi i prehrambenoj industriji Srbije najveći vjetar u leđa dalo je potpisivanje ugovora o slobodnoj trgovini s Ceftom, koja okuplja zemlje srednje Europe, nečlanice EU. Dok robna razmjena Srbije sa zemljama srednje Europe raste iz godine u godinu, znatno je smanjen uvoz iz drugih zemalja, članica WTO-a. Najviše se izvoze žitarice, šećer, maline, suncokretovo ulje, pivo, jabuke, sokovi i sojino ulje, a u uvozu dominiraju kava, banane, du-

››

Na temelju ugovora o slobodnoj trgovini i suradnji na području poljoprivrede srpski proizvođači svoju robu mogu plasirati na golema tržišta Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i Turske te nekih afričkih i azijskih zemalja i od toga svi imaju velika očekivanja. Srbija zasad nije članica WTO-a, ali se na tome marljivo radi

hanski proizvodi, naranče, palmino ulje, rajčica, soja i sjemenke suncokreta. S pozicije malih proizvođača osobito je zanimljiv prodor proizvođača malina, tako da je Srbija jedan od najvećih svjetskih izvoznika tog bobičastog voća, o čemu se ponajviše pisalo u našim medijima kada su se spominjali uspjesi srpske poljoprivrede. Oko 80 posto proizvodnje ide u izvoz, ponajviše u Njemačku, Francusku i Belgiju. Ukupna vrijednost izvezenog voća prošle je godine iznosila 360 milijuna dolara,

a od toga se 170 milijuna odnosilo na izvoz malina. S druge Strane, od 800 tisuća poljoprivrednih gospodarstava u Srbiji samo je polovica registriranih. U zemlji s oko 5,7 milijuna hektara obradivih površina i 44 posto stanovništva u ruralnim područjima, godišnji budžet za poticanje poljoprivrede iznosi samo 300 milijuna eura. Poticaji su u ovoj godini prvotno planirani u iznosu od oko 140 eura po hektaru. Prema nekim naznakama iz resornog ministarstva, iznosit će

tek oko stotinu eura po hektaru, ali se još ne zna ni točan iznos ni kad će krenuti isplate. Na temelju ugovora o slobodnoj trgovini i suradnji na području poljoprivrede srpski proizvođači svoju robu mogu plasirati na golema tržišta Rusije, Bjelorusije, Kazahstana i Turske te nekih afričkih i azijskih zemalja i od toga svi imaju velika očekivanja. Srbija zasad nije članica WTO-a, ali se na tome marljivo radi pa je izvozna ofenziva zapravo pitanje opstanka tamošnje proizvodnje.

tema 4-5

JEDINI IZLAZ Dugovi Obrtničke štedne banke premašili su 9 banke, može se očekivati da će se na sudu provesti stečaj

Centar banka za preuzima Obrtnič Ako ponudu Centar banke prihvate i deponenti, konačnu odluku donijet će Nadzorni odbor, odnosno skupština Obrtničke štedne banke, a to je u ovom slučaju, kada se provodi likvidacija, Agencija za osiguravanje štednih uloga DAB Centar banka ponudila je za preuzimanje Obrtničke štedne banke 40 milijuna kuna, doznaje Business.hr od izvora iz bankarskih krugova. Predavanje ponude za Obrtničku štednu banku potvrdio nam je i predsjednik Uprave Centar banke Ivo Markotić, ali o cijeni koju su ponudili za dio aktive OŠB-a ne želi govoriti dok ne dobije informaciju o tome je li njihova ponuda prihvaćena. No, kaže kako je njihova ponuda fer u odnosu na ono što je na prodaju, prema procjenama njihovih stručnjaka. Ponuda Centar banke, doznajemo, stigla je prošle srijede, zadnjeg dana roka za podnošenje ponuda, a za natječajnu se dokumentaciju prijavila i jedna druga banka, koja na kraju nije predala ponudu.

Do 600 novih klijenata

Prema Markotićevim riječima, preuzimanje OŠBa uklapa se u strategiju organskog i anorganskog rasta Centar banke prije svega u strategiji poslovanja s malim i srednjim poduzetnicima, pa se poslovanje s obrtnicima idealno nadopunjuje uz već razvijeno poslovanje. Ako deponenti Obrtničke banke prihvate njezinu po-

nudu, Centar banka dobit će između 500 i 600 novih klijenata. Markotić kaže kako je cilj Centar banke s novim klijentima razviti partnerski odnos jer su prepoznali ideju Grada Zagreba i Obrtničke komore koju planiraju dalje razvijati kroz nove, povoljnije proizvode. Ponuda Centar banke bila je i jedina koja je stigla na adresu Agencije za osiguravanje štednih uloga DAB. Sljedeći je korak, doznaje Business.hr, da likvidatori analiziraju ponudu i ako ona bude udovoljavala uvjetima natječaja, bit će prezentirana velikim deponentima, među kojima je jedan od najvažnijih Grad Zagreb. Ako ponudu Centar banke od 40 milijuna kuna prihvate i deponenti, konačnu odluku donijet će Nadzorni odbor, odnosno skupština Obrtničke štedne banke, a to je u ovom slučaju, kada se provodi likvidacija, Agencija za osiguravanje štednih uloga DAB. Markotić kaže kako nije znao da je Centar banka jedina dala ponudu te da bi mu bilo draže da je bilo još ponuđača pa da pobijede u oštroj konkurenciji. Obrtnička štedna banka našla se na bubnju početkom studenoga proš-

IVO MARKOtIĆ, predsjednik Uprave Centar banke, kaže kako bi mu bilo draže da je bilo još ponuđača pa da pobijede u oštroj konkurenciji arhiva business.hr

NAJVEĆI VJEROVNIK

Zagreb se mora odreći dijela uloga U Obrtničku štednu banku najviše je deponirao Grad Zagreb, a da bi se banku moglo spasiti, Grad Zagreb trebao se odreći najmanje 39 posto svojih ulaganja. Grad je u banku plasirao 26 milijuna kuna, a pokreta-

njem stečaja ostao bi bez svega. U ožujku je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić od inače neprijateljski raspoložene Skupštine dobio zeleno svjetlo za pregovaranje o raspisivanju natječaja.

90 milijuna kuna, a ne bude li prihvaćena ponuda Centar

business.hr Ponedjeljak 23/5/2011

40 milijuna kuna čku štednu banku le godine, kada je Hrvatska narodna banka u nju uvela posebnu upravu kako bi osigurala financijsku stabilnost. To je bilo i prvi put u posljednjih deset godina da je HNB u neku banku poslao prisilnu upravu, i to jer je gubitak premašio temeljni kapital.

ZLATko CAhuN, ugledni zagrebački obrtnik, koji je bio predsjednik Nadzornog odbora OŠB-a, kazao je kako je s vjerom ušao u projekt, ali nije bilo dovoljno interesa kada ju je trebalo dokapitalizirati

I Turci bili u igri

SuZANA BArADA bila je direktorica OŠB-a dok HNB nije uveo posebnu upravu

Početkom ovog mjeseca dugovi Obrtničke štedne banke premašili su 90 milijuna kuna, a vrijednost njezine imovine, prema nekim procjenama, iznosila je 77 milijuna kuna.

Aktiva banke potkraj je rujna prošle godine iznosila 123,9 milijuna kuna, a jamstveni kapital jedva šest milijuna kuna, dva milijuna manje od propisanog minimuma, dok je gubitak iz poslovanja bio 3,7 milijua kuna. HNB je posebnu upravu, umjesto one u kojoj je direktorica bila Suzana Barada, uveo jer su se, kako su tada rekli u HNBu, oglušili na upozorenja o nužnosti stabilizacije poslovanja i hitne dokapitalizacije. Ugledni zagrebački obrtnik Zlatko Cahun, koji je bio

predsjednik Nadzornog odbora banke, izjavio je tada kako je s vjerom ušao u projekt banke, ali kada ju je trebalo dokapitalizirati, nije bilo dovoljno interesa. Za Obrtničku štednu banku tada je navodno interes pokazivao i turski Sekerbank, koji je želio preuzeti 75 posto OŠB-a kroz dokapitalizaciju. Ako ponuda Centar banke ne bude prihvaćena, može se očekivati da će se na sudu provesti stečaj Obrtničke štedne banke.

Josip Jagić Nikola Sučec

OGLAS

tema 6-7

NA DRŽAVNOJ UZICI Zračna luka Rijeka na poslovnom je d plaće vadi država, njezin 55-postotni vlasnik. Ništa, međutim, n

Da nije Ryanaira, mogli Zračnu luku Rijeka, kojoj je lani promet gotovo prepolovljen, nakon odlaska EasyJeta od kolapsa spašava niskotarifni Ryanair, koji je ove godine uveo dvije linije za London i Stockholm. Air Berlin je pak zbog loše popunjenosti sezonsku liniju Krk - Köln, Düsseldorf i Stuttgart pomaknuo s ožujka na svibanj. Čak i Zračna luka Mali Lošinj bilježi veći promet... Radnici Zračne luke Rijeka, koja je prošlu godinu završila padom prometa od katastrofalnih 47 posto, zbog stalnoga kašnjenja plaća opet najavljuju mogućnost štrajka. Početkom travnja, netom prije najavljenoga štrajka, zahvaljujući inicijativi Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, isplaćeni su dugovi u iznosu od milijun i 200 tisuća kuna, čime su podmirene plaće za prva dva mjeseca ove godine. Ovoga mjeseca do obustave rada ipak nije došlo, ponovno intervencijom Ministarstva, a najavljena je i mogućnost pomoći iz državnoga proračuna u iznosu od 4,4 milijuna kuna. No Sindikat Istre i Kvarnera (SIK) Zračne luke Rijeka mogućnost ponovnog pokretanja štrajka ne odbacuje. Konstantan pad poslovanja, neulaganje u infrastrukturu, gomilanje dugova, nepoštovanje prava radnika, izostanak odgovarajuće uprave i nedostatak perspektive, ističu, samo su neki od problema.

'Gori od gorega'

Unatoč prognozama bivšeg direktora Marija Pašćenka, koji je na početku mandata isticao mogućnost transformacije Zračne luke Rijeka u vodeći aerodrom regije za niskotarifne aviokompanije, stanje je potpuno drukčije. Pašćenko je lani smijenjen. Zamjerali su mu nelogične poslovne poteze poput odbijanja Ryanairove ponude za povezivanje Zračne luke

MILJENKO BAN, povjerenik Sindikata Istre i Kvarnera u Zračnoj luci Rijeka, kaže da je Uprava na čelu s Mladenom Pasarićem još gora od prethodne, a spas vidi u jakoj političkoj potpori koju bi im mogao osigurati župan Komadina postane li - ministar SNIMIO ŽELJKO MALETIĆ

Rijeka s lukama u Kölnu i Pisi te obustave suradnje s EasyJetom. Naslijedio ga je dotadašnji šef prometa Mladen Pasarić. Povjerenik SIK-a u Zračnoj luci Rijeka Miljenko Ban smatra da je glavni problem loša Uprava, a nova je na čelu s Pasarićem, kaže, lošija od prethodne. "Na početku Pašćenkova mandata stvari su izgledale sjajno: zahvaljujući EasyJetu, Zračna luka Rijeka bilježila je promet od 170.000 putnika, no sve se to promijenilo gotovo preko noći. Jednostavno, suradnja je obustavljena, nit-

ko ne zna zašto, a EasyJet je sklopio ugovor o suradnji sa Zračnom lukom Zagreb. Dolaskom Mladena Pasarića na čelo poslovanje ide iz gorega u gore, što je kulminiralo krajem prošle godine, kada radnici za blagdane nisu dobili plaću", navodi Ban. Agonija bi se, objašnjava, nastavila da nije pokrenut postupak mirenja.

Sezonski oporavak

Kratkoročni spas vidi u ljetnoj sezoni, kojom se uspijevaju pokriti plaće i nužne režije, nakon čega ponovno dolazi razdoblje stagnacije. Od potpunog kolapsa Zrač-

MLADEN PASARIĆ, DIREKTOR ZL-

Nije sve tako crno, predviđam rast prome „Mišljenje Miljenka Bana iznenadilo me jer smo dosad s njim kao povjerenikom i sa sindikatom dobru surađivali. Ono kaže je, uvjetno rečeno, istina. ZL Rijeka bilježi velik pad prometa od dolaska nove uprave, no on očito ne poznaje trendove u zrakoplovstvu. Svjetska financijska kriza uvelike je utjecala i na ovaj

sektor. Niskotarifne kompanije posluju po principu kritične mase putnika, tzv. load factor predviđa popunjenost kapaciteta zakoplova 75-85%. Kad se taj zahtjev ne ispuni, prestaje održavanje zračnih linija. Povratak Ryanaira dokaz je da se stvari kreću nabolje - razlog su tome incijative TZ-a Kvarnera i Ministar-

dnu, iz kojega je svakoga mjeseca upumpavanjem novca za ne ulaže u njezinu infrastrukturu

business.hr Ponedjeljak 23/5/2011

i bi staviti ključ u bravu bROJke

47 40

posto pao je lani promet Zračne luke Rijeka

posto minus je od siječnja do ožujka ove godine

nu luku spašava niskotarifni Ryanair, koji je ove godine uveo dvije linije za London i Stockholm, za što zasluge idu Turističkoj zajednici Primorsko-goranske županije. "Da nema zračnih liniOGLAS

-a RIJekA

eta i 60% stva turizma. Zajedničkim oglašavanjem Kvarner je dobio na popularnosti. Turistički marketing izravno utječe na naše funkcioniranje. Previđam bolje dane, pa čak i porast prometa 60%, odnosno 100.000 putnika. Smatram da su štrajkovi potpuno nepotrebni“, kaže direktor Zračne luke Rijeka Mladen Pasarić.

ja dva puta tjedno, ponedjeljkom i petkom, mogli bismo slobodno zatvoriti vrata. Odziv putnika zasad je solidan, iako slabiji od očekivanog. Nadamo se da će poražavajući podatak o padu poslovanja od 40 posto za razdoblje od siječnja do ožujka ove godine spasiti upravo dolazak Ryanairovih aviona. Tješimo se činjenicom da ljetna sezona nije ni počela", navodi Ban. Zračna luka Rijeka jedina je hrvatska zračna luka koja bilježi takav drastičan pad: u gubicima je i Zračna luka Osijek, no sve ostale zračne luke bilježe golemi rast poslovanja. Primjerice, zračna luka Zadar zabilježila je rast od 50 posto, čemu je razlog, smatra Ban, zauzimanje ministra Božidara Kalmete u poticanju razvoja Zadra te djelova-

nju lokalne zajednice. Zračna luka Zadar tako je prošle godine imala 300 tisuća putnika, a Rijeka samo 70 tisuća. "Zabrinjava činjenica da je u ovoj godini čak i Zračna luka Mali Lošinj imala veći promet od nas, a razlog za optimizam ne pruža ni činjenica da je Air Berlin, koji je održavao sezonsku liniju Krk - Köln, Düsseldorf i Stuttgart već od ožujka, zbog neisplativosti i nepopunjenosti, zračnu liniju uspostavio tek u svibnju", objašnjava Ban.

Da im je komadina...

U modernizaciju infrastrukture Zračne luke Rijeka, podsjeća, nije ništa uloženo od gradnje aerodroma 1972. godine. Tako danas izgleda isto, bez trunke preinake, kompjutorizirana je nedavno, a

tek prije tri godine uvedena je klimatizacija. Ban smatra da su razlog tomu politički sukobi između vladajuće stranke i koalicije. "Država, u čijem je vlasništvu 55 posto Zračne luke Rijeka, ne poduzima nikakve mjere kako bi se taj objekt unaprijedio. Još nam nije jasno povezivanje EasyJeta sa snažnom Zračnom lukom Zagreb budući da je riječ o niskotarifnoj kompaniji čijim potrebama krčki aerodrom potpuno može zadovoljiti. Riječ je, evidentno, o nečijim interesima. HDZ ne zanima aerodrom županije kojom vlada SDP", kaže Ban. Župan Zlatko Komadina, postane li novi ministar, mogao bi donijeti preokret, smatra Ban. Dimitri Jelovčan

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 23/5/2011

REGIJa Ipak RastE

EBRD snizio prognozu za RH Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) snizila je prognozu rasta za Hrvatsku u ovoj godini, dok je za regiju svih tranzicijskih gospodarstava prognoza poboljšana, pokazale su gospodarske prognoze EBRD-a. Za Hrvatsku se u 2011. sada prognozira realan rast BDP-a od 1,4 posto, a prema siječanjskim prognozama EBRD-a u ovoj godini rast se procjenjivao u visini

od dva posto. U 2012. hrvatsko gospodarstvo moglo bi ubrzati rast po stopi od dva posto. U čitavoj regiji djelovanja EBRDa, koja se proteže od srednje Europe i Baltika sve do Turske, Rusije i srednje Azije, u ovoj se godini očekuje viša stopa rasta nego što je prognozirano u siječnju, u prosjeku od 4,6 posto. Za 2012. se prognozira blago usporavanje rasta na 4,4 posto. U podregiji zemalja srednje Europe i Baltika, u kojoj je i Hrvatska, za 2011. također je naviše revidirana stopa rasta, na 3,5 posto, s ranijih 3,2 posto. H

kupac EQuItY FonD

Digitel prodao city Express Zagreb. Vlasnici City Expressa, predvođeni većinskim vlasnikom Digitel komunikacijama, priopćili su da su prodali svoje udjele u toj tvrtki koja se bavi poštanskim usluga privatnom equity fondu Bancroft. "Ulaganje u City Ex bilo je za Digitel komunikacije uspješan poslovni potez kojim smo iznimno zadovoljni. Kao

suvlasnici smo zajedno s drugim vlasnicima pridonijeli razvoju tvrtke koja spremna i s potencijalom daljnjeg rasta dočekuje proces liberalizacije poštanskog tržišta u Hrvatskoj. Drago nam je da smo zahvaljujući City Exu u Hrvatsku doveli ugledne ulagače koje okuplja Bancroft", kazao je predsjednik Uprave Digitel komunikacija Aljoša Roksandić. Bancroft je srednje veliki private equity fond, čije poslovanje je usmjereno na zemlje srednje i istočne Europe i na Tursku. B.hr

Delhaize im omogućio prodor u EU EuRo Za kIloGRaM JaBukE Delta Agrar, u vlasništvu srpskog tajkuna Miroslava Miškovića, dobro je iskoristio nestašicu jabuka u srednoj Europi, a vodstvo tvrtke ne boji se da će belgijskim preuzimanjem Maxija ostati bez tržišta U Delta Agraru, poljoprivrednom sustavu unutar Delta M grupe, korporacije u vlasništvu srpskog tajkuna Miroslava Miškovića, u ovoj godini od prinosa sa 15.000 hektara planiraju ostvariti promet od 302,2 milijuna eura. Prošle je godine ostvareno 264,7 milijuna eura, a jedan od segmenata tog sustava je i proizvodnja voća koja donosi 25 milijuna eura. Na lokaciji Podunavlje Če-

larevo prije četiri godine podignuti su suvremeni nasadi jabuka na 210 hektara. U njihovo je podizanje uloženo oko osam milijuna eura, a strategija je od početka bila prodor na inozemna tržišta pa su u Čelarevu zastupljene i sorte koje se traže na tržišu Rusije i EU.

šest sorti

"Zastupljeno je šest sorti jabuka. U Srbiji se najviše pro-

daje idared, ali za strana tržišta tu imamo i granny smith, zlatni delišes, gold rush... Prošlogodišnji je rod donio oko 4,6 tisuća tona jabuka, od čega je polovica plasirana u Srbiji, a polovica u izvoz. U petoj godini očekujemo puni rod, što znači 60 do 70 tona po hektaru ili ukupno 12.000 tona, a plan je da 75 posto završi u izvozu", rekao je direktor otkupa i prodaje voća i povrća u Delta Agraru Slobo-

aMERIkancI sE DoBRo uklopIlI

U kvasac uložili 25 milijuna eura U Senti, malom mjestu s većinskim mađarskim stanovništvom na sjeveru Vojvodine, smješten je pogon za proizvodnju kvasca i nekoliko vrsta proizvoda na bazi kvasca, i to jedan od najvećih te vrste u srednjoj Europi. Riječ je o nekadašnjoj srpskoj tvrtki Fermin koju je 2002. preuzela američka korpora-

cija Alltech. Fermin je bio u gubicima, a s Alltechom su surađivali od 1996. godine, tako da su Amerikanci bili dobro upoznati sa stanjem u tvornici i javili se kao kupac. S obzirom na mnogobrojne privatizacijske afere u Srbiji, lokalna je zajednica u početku bila sumnjičava prema novim vlasnicima, ali, kako

tvrde u Alltechu, danas su u dobrim odnosima. Nakon što su prvih godina uložili pet milijuna eura za saniranje dugova, posljednje su tri godine uložili dodatnih 25 milijuna eura u modernizaciju proizvodnje i proširenje kapaciteta. Proizvode, između ostalog, pekarski kvasac koji plasiraju u 13 zemalja EU.

Julka toskIć, voditeljica marketinga Delta Agrara, sloBoDan košutIć, direktor otkupa i prodaje voća i povrća Delta Agrara, i nIkola MIlIčEvIć, direktor voćnjaka Podunavlje Čelarevo arhiva business.hr

dan Košutić. Zbog nestašice jabuka u Poljskoj i srednjoj Europi rasla je cijena jabuka tako da su dostigli cijenu od 65 do 80 eurocenti za kilogram i čak euro za ekstraklasu. Košutić dodaje kako se takva dobra godina vjerojatno neće uskoro ponoviti i da je njihov cilj utjecati na što nižu cijenu proizvodnje. Primjenom modernih tehnologija i što većim prinosima proizvodnu cijenu nastoje držati ispod 20 eurocenti. U Delta Agraru kažu da nedavna prodaja maloprodajnog trgovačkog lanca Delta Maxija belgijskom trgovačkom lancu Delhaize neće utjecati na plasman njihova voća u Maxiju i ne boje se da će belgijski proizvodi istisnuti domaće.

Rusi sve zahtjevniji

"Očekujemo veći prodor naše robe na inozemna tržišta jer je Delhaize multinacionalni lanac koji pod raznim brendovima poslu-

je i u Grčkoj i Bugarskoj", napomenuo je Košutić, dodajući kako se rusko tržište prema zahtjevima kvalitete izjednačava s tržištem EU, gdje su im glavna konkurencija Italija, Španjolska i Grčka. Vlastita proizvodnja obuhvaća trećinu voća i povrća kojima prometuje Delta Agrar, a dvije trećine otkupljuju od malih proizvođača. Trenutačno imaju pet otkupnih centara, a planira se otvoriti još četiri kako bi se pokrila cijela Srbija. U ovoj godini plan je otkupiti 52.000 tona svježeg voća i povrća, a prošlogodišnja otkupna cijena u jeku berbe jabuka iznosila je 30 do 40 eurocenti za kilogram. Pritom se proizvodnja ne ugovara jer Košutić objašnjava da je teško unaprijed planirati količine jabuka prve klase. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 23/5/2011

PLINOVOD U ROKU

Plinacro može do osam nekretnina Zagreb. Hrvatska je Vlada na posljednjoj održanoj sjedici donijela odluke prema kojima tvrtka Plinacro može stupiti u posjed ukupno osam nekretnina na području općina Konjevrate i Lozovac pokraj Šibenika prije pravomoćnosti rješenja o nepotpunom izvlaštenju, kako bi magistralni plinovod Bosiljevo - Split bio na vrijeme dovršen.

ZA DVIJE GODINE

Molu iz Iraka 10.000 barela nafte na dan Mađari u ovom trenutku, u partnerstvu s britanskom kompanijom Gulf Keystone, obavljaju istražne radove na dva naftna polja u Kurdistanu. Neka su probna bušenja već završena, a neka se tek provode na poljima Akri-Bijeel i Shaikan Ako istražne bušotine u sjevernoj iračkoj pokrajini Kurdistan, koje su u vlasništvu mađarskog Mola, pokažu prisutnost nafte u količinama isplativima za eksploataciju - a nekoliko takvih bušotina već je potvrdilo relevantne zalihe nafte, plina i kondenzata - ta bi kompanija već za dvije godine iz Iraka mogla crpiti oko 10.000 barela sirove nafte na dan. To je grupi hrvatskih novinara potvrdio Majdi Ahmad, predsjednik Uprave tvrtke Kalegran, Molove tvrtke kćeri koja u Kurdistanu provodi istražne radove. Mol u ovom trenutku, u partnerstvu s britanskom kompanijom Gulf Keystone, obavlja istražne radove na dva naftna polja u Kurdistanu. Neka su probna bušenja već završena, a neka se tek provode na poljima Akri-Bijeel i Shaikan. U nekoliko istražnih bušotina u polju Akri-Bijeel Mol planira uložiti 50-ak miliju-

na dolara. Jedna od tih bušotina Bijeel-1 već je pokazala znatne količine nafte, a sadašnje procjene govore da će se iz te bušotine pridobiti oko dva milijuna barela sirove nafte. Bijeel-1 u probnu će proizvodnju krenuti već krajem godine, a još jedna bušotina u polju Akri-Bijeel, pod nazivom Bekhme-1, koja je s probnim bušenjima počela krajem ožujka, pokaže li se isplativom, u probnu će proizvodnju krenuti već početkom sljedeće godine. Istražna bušenja u Kurdistanu za Mol obavlja tvrtka Rotary u vlasništvu Inina Crosca. Drugo naftno polje Shaikan također je, prema dosadašnjim istražnim radovima, pokazalo prisutnost znatnih količina nafte, plina i kondenzata, no na tom je polju Mol samo partner glavnom operateru istražnih radova, britanskom Gulf Keystoneu. Dvije od tih bušotina - Shaikan-1 i Shaikan2 - već su u fazi probne proizvodnje i one u ovom trenutku daju oko 7000 barela nafte na dan te znatne količine plina i kondenzata. Bušotina Shaikan-2 tek treba pokazati kolike količine nafte, plina i kondenzata leže u podzemnim rezervoarima Kurdistana. Sandra Carić Herceg

Naime, Plinacro nije uspio postići dogovor o obeštećenju s vlasnicima nekoliko katastarskih čestica u spomenutim općinama preko kojih bi trebali prolaziti navedeni magistralni plinovod i odvojni plinovodi za Šibenik i Knin, pa je Vlada bila prisiljena donijeti odluku o prijevremenom stupanju u posjed spornih nekretnina kako bi se poštovao rok završetka magistralnog plinovoda, predviđen za lipanj 2012. godine. Natječaj za odabir izvođača radova na gradnji magistral-

nog plinovoda na četvrtoj dionici od Benkovca do Dugopolja pokraj Splita u tijeku je, a obeštećenje vlasnika spornih čestica bit će određeno naknadno. Treća dionica spomenutog plinovoda, ona od Gospića do Benkovca, već je dovršena u predviđenim rokovima, tehnički pregled cjevovoda obavljen i čeka se uporabna dozvola. Grade se i odvojni plinovodi za Šibenik, Knin, Trogir i Tisno, koji bi trebali biti dovršeni do sredine iduće godine. S. C. H.

BROJKA

43,8 posto registriranih pravnih osoba, odnosno poslovnih subjekata, bilo je aktivno potkraj ožujka ove godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku

Devet sindika ode li Ribić, m SINDIKALNI RASKOL Ne padne li ostavka Vilima Ribića, kojemu zamjeraju ponajprije preusku suradnju s vlašću, devet sindikata napustit će Maticu, koja će time po njihovoj računici pasti na 40.000 članova

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

dogaaji

VILIMU RIBIĆU, predsjedniku Matice hrvatskih sindikata, zamjeraju, među ostalim, preferiranje javnoga sektora nauštrb ostalih

Nezadovoljni vodstvom čelnika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića, devet sindikata koji su učlanjeni u Maticu u petak su zatražili njegovu ostavku. Pobunjeni sindikati traže sazivanje sjednice Velikog vijeća na kojem će se raspravljati o Ribićevoj smjeni, a ako se to ne dogodi, najavljuju svoj odlazak.

'One man show'

Tvrde kako će Matica time sa sadašnjih 83.000 članova pasti na 40.000 članova, a u njoj bi ostala samo četiri velika sindikata: osnovnih i srednjih škola, znanosti i visokog obrazovanja te medicinskih sestara."U Matici je trenutačno krizno stanje, sve se vodi netransparentno, a odnosi su

narušeni. Narušeno je povjerenje u predsjednika Matice Vilima Ribića, ali i mene kao njegova zamjenika, pa sam dao mandat na raspolaganje", rekao je predsjednik Sindikata grafičara Stjepan Kolarić, žaleći se na preglasavanje u tijelima Matice. Devet sindikata na Ribićev rad ima niz zamjerki, kao što su preferiranje javnoga sektora nauštrb ostalih, pristup vođenju sindikalne središnjice po principu "one man show" te konfliktno vođenje sjednica. Kolarić kaže kako Ribić ozbiljno krši statut Matice, zloupotrebljava ovlaštenja koja ima te nastupa autokratski, zanemarujući tuđa mišljenja. "Ribiću naročito zamjeramo i preusku suradnju s vladaju-

POGODOVANJE LOBIJU

NHS protiv zakona o zemljištu

MATO MLINARIć, predsjednik NHS-a

Osijek. Predsjednik udruge Nezavisni hrvatski seljaci (NHS) Mato Mlinarić pozvao je na povlačenje izmjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz hitne saborske procedure ustvrdivši da se izmjenama pogoduje građevinskom lobiju. „Žalosno je što ova Vlada kada treba braniti građevinski lobi donosi brze odluke“, rekao je Mlinarić. H

ata: Ne mi ćemo IZ NAPADNUTOG TABORA

Matica ima 91.000 članova, a pobunjenici 25.000 Čelnik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić nije htio komentirati zahtjev devet sindikata za njegovu smjenu, već nas je uputio na potpredsjednika Branimira Mihalinca. "Nije riječ o devet nego o šest sindikata koji su napustili sjednicu Malog vijeća prije nego što se raspravljalo o njihovim zahtjevima. Riječ je o sindikatima koji

su uglavnom naknadno stupili u Maticu te ne mogu prihvatiti njezine standarde, pa zato traže alibi za izlazak. Matica ima 91.000 članova, a navedeni sindikati oko 25.000 članova. Samo Sindikat hrvatskih učitelja ima više članova", kazao je Mihalinec, napomenuvši kako će, i ako bude napuštanja, Matica sigurno opstati.

ćom opcijom, koja utječe i na percepciju sindikata u javnosti. Valja napomenuti kako je koordinacija pet sindikalnih središnjica izigrala 717.000 potpisa građana koji su potpisali peticiju za referendum o Zakonu o radu, a čelnici središnjica, zajedno s našim predsjednikom Ribićem, ne žele slušati glas sindikata i građana.

što je program gospodarskog oporavka u 128 točaka. Jadranka Ivezić iz Sindikata zaposlenih u socijalnoj skrbi kazala je kako se takvom politikom čuva rejting Vlade, a srozava rejting sindikata. Predsjednica Sindikata zdravstva i socijalne skrbi Spomenka Avberšek, koja je zbog ranijih istupa u javnosti suspendirana na dva mjeseca, kazala je kako je Matica znatno lošije organizirana od SSSH, u kojem se taj sindikat prije nalazio. Devet sindikata najavljuje da se neće učlanjivati u druge središnjice ako izađu iz Matice, no i dalje će ostati zajedno.

'Lošiji od SSH'

Kap koja je prelila čašu je prekid tradicije prvosvibanjske sindikalne povorke prvi put nakon 121 godine", kazao je Kolarić, koji tvrdi kako su sindikalne središnjice prevarile građane. Ujedno se upitao u čije su ime čelnici središnjica izašli s prijedlozima kao

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

OGLAS

NOVA SJEDALA

CA obnavlja kabine aviona Lufthanse

foTo KrisTo/cropix

> nacionalno > lokalno > svijet

NOVA sjedala zauzimat će manje mjesta od prethodnih

business.hr Ponedjeljak 23/5/2011

DONACIJA

Ina dala pola milijuna kuna za razminiranje Mine u Hrvatskoj uzrokuju niz gospodarskih, ekoloških i sigurnosnih poremećaja, a do danas je od mina stradalo 1937 osoba od čega 502 smrtno

snimio hrvoje dominić

Kompanija Ina donirala je 500.000 kuna Zakladi za humanitarno razminiranje Hrvatske "Hrvatska bez mina", a iznos će biti namijenjen troškovima razminiranja minski sumnjive površine u središnjem dijelu Vukovarsko-srijemske županije u općini Stari Jankovci. Ugovor su u petak u zgradi te općine nedaleko od Vinkovaca svečano potpisali predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott i upraviteljica zaklade Đurđa Adlešić. Prvi čovjek naftne kompanije tom je prigodom istaknuo da Ina u sklopu svojih društveno odgovornih aktivnosti kontinuirano pomaže i donira novac onima kojima

PREDSJEDNIk Uprave Ine Zoltan Aldott u društvu predstojnika podružnice HCR-a Osijek Dubravka Krušarovskog

je pomoć najpotrebnija te naglasio da uvijek nastoje odgovarati na potrebe lokalnih zajednica i u područjima gdje Ina ima svoje djelatnosti. Ina u Slavoniji na pogonima Beničanci, Lipovljani i Vinkovci ima četrnaest naftnih te četiri plinska polja. "Sudjelovanjem u financiranju humanitarnog razminiranja želimo dodatno pridonijeti kvaliteti i sigurnosti života u Hrvatskoj, podići svijest javnosti te potaknuti i ostale da se aktivno uključe u rješavanje tog problema, jer cilj nam je isti - riješiti se opasnosti od mina te time dodatno potaknuti razvoj i prosperitet Hrvatske", naglasio je Aldott te dodao da će se u ovom slučaju omogućiti da poljoprivrednici mogu normalno koristiti svoja poljoprivredna zemljišta. Đurđa Adlešić navela je da je u Hrvatskoj danas kao posljedica Domovinskog rata ostalo 800 četvornih kilometara minski sumnjiva područja koje obuhvaća 12 županija zagađenih minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima. Mine u Hrvatskoj uzrokuju niz gospodarskih, ekoloških i sigurnosnih poremećaja, a do danas je od mina stradalo 1937 osoba, od čega 502 smrtno. "Za razminiranje Hrvatske dosad je 60 posto novca osiguravano iz proračuna, malo smo dobivali donacijama, a još manje izravnim donacijama iz gospodarstva", izjavila je Đurđa Adlešić. I. Habjanec

Zagreb. Njemački avioprijevoznik Lufthansa do kraja rujna ove godine u servisnim će objektima Croatia Airlinesa (CA) obnoviti unutrašnjost putničkih kabina devet svojih zrakoplova, a najveći zahvat pritom je zamjena putničkih sjedala, rečeno je u petak na predstavljanju novoga izgleda putničke kabine Lufthansi-

nih zrakoplova. CA jedina izvan Lufthansa grupe obavlja modernizaciju unutrašnjosti putničkih kabina zrakoplova njemačke kompanije. Dosad su u hangarima CA u Zračnoj luci Zagreb modernizirane kabine pet zrakoplova, a do kraja rujna u planu je obnova još četiriju Lufthansinih zrakoplova Airbus A320. Kolika je vrijednost tog posla, nije rečeno. Ukupno će u novi izgled kabina Lufthansa ove godine uložiti 170 milijuna eura, a planira postaviti 32.000 novih sjedala u 180 zrakoplova u svojoj floti za kratke i

srednje dolete. Novooblikovana sjedala zauzimat će manje mjesta od prethodnih pa će se u svakom zrakoplovu moći ugraditi i do dva nova reda sjedala. Lufthansa će tako moći ponuditi oko 2000 dodatnih mjesta, što odgovara kapacitetu od 12 zrakoplova Airbus A320. Croatia Airlines i Lufthansa Technik, vodeći pružatelj usluga tehničkog održavanja zrakoplova, surađuju već gotovo 20 godina. Od 2001. zrakoplovni tehničari i inženjeri CA izveli su 149 velikih zahvata na Lufthansinim zrakoplovima. H

'Uzimamo nove kredite, ali to nije novo zaduženje' NATJEČAJ ZA REFINANCIRANJE ZGH Holding uzima kunski kredit od 140 milijuna kuna i revolving u iznosu od 20 milijuna eura jer ne može vratiti prije uzete zajmove Zagrebački holding prošlog je tjedna raspisao natječaj za dva kratkoročna kredita - kunski od 140 milijuna kuna i revolving od 20 milijuna eura. Zaduženja su jednaka onima iz srpnja prošle godine, a s obzirom na to da su i ta dva kredita uzeta na godinu dana i da ih uskoro treba vratiti, u Holdingu nisu našli druge mogućnosti nego se opet zadužiti po istom sistemu. "Ne bih to nazvala novim zaduživanjem već refinanciranjem postojećeg duga. Banke imaju novca, mi smo u dobroj pregovaračkoj poziciji, a očekujemo da ćemo dobiti još povoljnije kamate nego prošle godine", ističe Mirka Jozić, šefica financija Zagrebačkog holdinga. Lani su kamate na devizni kredit bile 5,8 posto, a na kunski nešto veće od šest posto.

Rezervacija za obveznice

U srpnju 2010. Zagrebački holding se zadužio u Zagrebačkoj banci kako bi platio 120 milijuna kuna kamata na 300 milijuna eura obveznica koje su plasirane 2007. godine na Londonskoj burzi. Ostatak novca otišao je na podmirenje dospjelih obveza za nabavu tramva-

ČELNIšTVO ZGH-a potvrdilo je da su ovoga mjeseca tri dana kasnile plaće za 13.000 zaposlenika kompanije

ja i autobusa te dovršetak stambenog naselja Sopnica. Ove godine, prema riječima Mirke Jozić, sigurno se neće ponoviti takva situacija. "Oko 16 milijuna eura za kamate koje 10. srpnja trebamo platiti na izdane obveznice već smo rezervirali tako da nećemo trebati novi kredit", naglašava Jozić. Potvrdila je informaciju da su ovog mjeseca tri dana kasnile plaće za gotovo 13.000 zaposlenih, ali u današnjim okolnostima to ne smatra toliko zabrinjavajućim. Jozić je kazala i da su zadovoljni suradnjom s Gradom, iz čijeg se proračuna redovito isplaćuje novac za ZET, Zagrebačke ceste i još neke podružnice, pa nema problema kao lani kada se Holding našao u financijskoj gabuli dijelom i zato što mu je gradonačelnik Milan Bandić uskratio

snimio sAŠA ∆eTKović

dogaaji

više od 200 milijuna kuna.

Snaći se s onim što imaju

Tako je ZGH, koji je prošlu godinu završio sa 430 milijuna kuna minusa, i lani u prosincu tražio spas u tri kratkoročna kredita od ukupno 340 milijuna kuna. Dio je tog novca, 150 milijuna kuna, također je otišao na refinanciranje kredita koji je ZGH dignuo krajem 2009. godine. Kada se sve zbroji, Zagrebački je holding u godinu i pol dignuo više od milijardu kuna 'brzih' kredita. Dugoročno zaduživanje, prema riječima Mirke Jozić, zasad nije u planu. Jozić tvrdi da im dugoročno zaduženje i ne treba jer su stare investicije velikim dijelom otplaćene, a za ovogodišnje se treba snaći s onim što se ima. Nevenka Cuglin

moja lisnica

MANJKAVI SUSTAVI Univerzalan recept za mirovinsku štednju ne postoji nigdje u svijetu - dok se neke zemlje upravo odlučuju na spuštanje obaveznih uplata u drugi stup mirovinske štednje, druge ga osnivaju ili povećavaju stopu obveznih uplata za sustave slične našem drugom stupu mirovinske štednje

fotolia

Ponedjeljak 23/5/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Kakva je budućnost drugog stupa?

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > mirovinski sustavi > krediti

14-15

7,4

kuna iznosio je u petak tečaj eura; kuna je pala 0,09 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,17

kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; dolar je ojačao prema kuni 1,63 posto

5,88 8,41 kune iznosio je u petak tečaj švicarskog franka; franak je prema kuni ojačao 0,38 posto

kuna iznosio je u petak tečaj britanske funte; funta je prošlog tjedna ojačala 0,83 posto prema kuni

2243

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis

business.hr Ponedjeljak 23/5/2011

Nepovoljni demografski trendovi u razvijenim zemljama podijelili su mišljenje stručnjaka za mirovinska pitanja. Zemlje poput Poljske, Litve, Ukrajine i Estonije sve manje vjeruju u sustav obveznog drugog stupa, koji je mirovinskom reformom usvojila i Hrvatska. S druge strane, Češka, Slovenija i Ukrajina planiraju drugi stup učiniti obveznim. Stručnjaci su sukobljeni i u SAD-u, čiji je naizgled robustan 401k plan mirovinske štednje počeo pokazivati ozbiljne manjkavosti.

posto Amerikanaca koji štede u 401k planu nakon umirovljenja neće imati ni četvrtinu novca koji im je potreban za održavanje životnog standarda, pokazala su istraživanja

fotolia

401k stimulira štednju

Hrvatski drugi stup mirovinske štednje, koji je za razliku od američkog 401k obavezan za sve u dobi do 40 godina, također je pun nedostataka provodi se preko obveznih mirovinskih fondova u vlasništvu četiriju banaka i dvaju osiguravatelja

Američki 401k plan nastao je 1978. godine, kada su kongresmeni zaključili da Amerikance treba potaknuti na mirovinsku štednju i stvoriti alternativu tradicionalnom sustavu mirovinske štednje. Princip 401k bio je poticanje na štednju uz porezne olakšice, što je ozakonjeno Tax Reform Actom, čije je izglasavanje stvorilo plan štednje preusmjeravanjem poreznih olakšica. Zakon se počeo provoditi tek 1982. godine i građani su počeli štedjeti, a konačna regulirana verzija zakona objavljena je gotovo deset godina kasnije, 1991. Novac na osobne račune štediša u 401k planu uplaćuje poslodavac u varijabilnim iznosima te sam štediša. Specifičnost plana je u tomu da štediša može početi raspolagati novcem kad navrši 59 i pol godina, tj. ne mora čekati umirovljenje. Zadnja statistike pokazuju da 60 posto

OGLAS

Amerikanaca pred mirovinom danas ima 401k račun. Poslodavci svoje zaposlenike mogu potaknuti na štednju smanjenjem oporezivog dijela dohotka, a zaposlenici uplatom novca u 401k plaćaju manji porez na osobni dohodak. Naravno, porez na dohodak platit će kad počnu koristiti uplaćeni novac. Zaposlenici tijekom razdoblja uplate mogu birati hoće li se njihov novac uložiti u dionice, obveznice, novčano tržište ili kombinaciju svega kako bi ostvarili što veći prinos. Dionička društva, pak, u sklopu 401k svojim zaposlenicima umjesto novca nude otkup dionica vlastite tvrtke. U početku se većina američkih radnika složila s načelima 401k plana i počeli su štedjeti za mirovinu. No danas, samo 20 godina nakon što je donesena konačna verzija zakona, novac iz 401k nije dovoljan da osigurana Amerikancima miran život u mirovini. Wall Street Journal je početkom veljače objavio podatak da prosječan štediša, u rasponu od 60 do 62 godine, danas na računu ima manje od četvrtinu potrebna novca kojim

bi trebao osigurati životni standard. Manjkavosti postoje i u hrvatskom drugom stupu mirovinske štednje, koji je za razliku od 401k obavezan za sve u dobi do 40 godina.

manjkavosti sustava

Drugi stup provodi se preko obveznih mirovinskih fondova u vlasništvu četiriju banaka i dvaju osiguravatelja, kojima upravljaju njihova društva za upravljanje mirovinskom štednjom. Sustav korisnicima pruža sigurnost tako da društvima za upravljanje mirovinskim fondovima precizno propisuje gdje mogu ulagati novac. Sav se novac mora ulagati u zakonom dopuštene vrijednosnice koje su uvrštene za trgovanje na uređenim tržištima i čije su cijene dnevno utvrdive. Budući da se minimalno 50 posto vrijednosti imovine obveznih mirovinskih fondova mora ulagati u obveznice Republike Hrvatske, tj. dužničke vrijednosnice koje je država izdala i čiju isplatu jamči, veći dio rizika portfelja mirovinskog fonda u biti je rizik države. Za razliku od liberalnog

Ekonomski istitut

Oba stupa nedostatna Prema računici Ekonomskog instituta, buduća mirovina prosječno plaćene osoba iz prvog stupa iznosit će samo od 21 do 24 posto plaće, a dodatkom iz drugog stupa taj bi se iznos popeo na samo 34 posto plaće. Osim toga, Hanfa je u svojem novom prijedlogu zakona tvrdi da mirovinska društva naplaćuju previsoke naknade.

401k-a, u Hrvatskoj je obvezna štedjeti svaka zaposlena osoba u dobi do 40 godina i osobe u dobi između 40 i 50 godina koje odluče izabrati svoj mirovinski fond i time ući u drugi stup. Uplate njihovih doprinosa za mirovinsko osiguranje poslodavci uplaćuju na prolazni račun REGOS-a, a on ga preusmjerava mirovinskom fondu koji je korisnik izabrao. Mirovinski fond primljeni novac ulaže na tržiOGLAS

štima kapitala i za članove pokušava ostvariti najveći mogući prinos. Drugi mirovinski stup i danas i u budućnosti čeka niz izazova. Naime, prema računici Ekonomskog instituta, buduća mirovina prosječno plaćene osoba iz prvog stupa iznosit će samo od 21 do 24 posto plaće, a dodatkom iz drugog stupa taj bi se iznos popeo na samo 34 posto plaće. Osim toga, Hanfa u svojem novom prijedlo-

gu zakona tvrdi da mirovinska društva naplaćuju previsoke naknade koje su određene zakonom i odlukama Hanfe. Statistike pokazuju da su naknade lani iznosile 276 milijuna kuna, a troškovi svih mirovinaca iznosili su 58 milijuna kuna. Čelnici mirovinaca nebrojeno su mnogo puta upozorili na to da su naknade u Hrvatskoj daleko niže od onih u srednjoj Europi. Nikola Sučec

Tjedni pregled Finvest Corp

naJbOlJiH 5 FOndOVa Erste Total East FIMA Equity Erste Adriatic Equity Prospectus JIE HPB Titan

33,14%

16-17

Ericsson N.T.

11,00%

business.hr Ponedjeljak 23/5/2011

Tjedni dObiTnik/GUbiTnik

> mirovinski sustavi > krediti

naJGOriH 5 FOndOVa 3,93 3,05 3,03 2,94 2,67

Ilirika BRIC NFD Aureus New Europe Platinum Global Opportunity KD Balanced Ilirika Azijski tigar

Tjedni pregled

-1,54 -1,29 -1,13 -1,06 -0,90

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

Stambeni kredit uz državne subvencije

4,44%

411

123.154

4,35% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju

4,51%

413

123.916

4,41% Fiksna 48 mjeseci

RBA

Stambeni kredit uz subvenciju RH

4,54%

414

124.297

4,44% Fiksna 48 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit uz subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

OTP Hypo Alpe-Adria Bank

ZABA

NKS

KAMATA

Kredit uz subvenciiju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz državnu subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju države

4,70%

417

125.062

4,50%

Subvencionirani stambeni krediti HPB-a

4,86%

423

126.986

4,65% Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uza zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uza zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uza zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Volksbank HPB Baanco Popolare Karlovačka banka

Promjenjiva

lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus OMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turistički kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria Bank Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turistički kredit za građane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turističke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turistički kredit za građane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turistički kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izračuni u tablicama su informativni i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA

VRSTA

ZARAĐENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJEĆU

Banka kovanica

©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.

PROIZVOD KAMATA

BANKA

PO DOSPIJEĆU

DOBIT

5,20% Promjenjiva

1.643

11.643

Banco Popolare

Otvorena devizna štednja

5,00% Promjenjiva

5.027

427

4,75% Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

4,80% Promjenjiva

5.009

409

Bonus štednja

4,70% Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Oročeni depozit

4,55% Promjenjiva

1.428

11.428

ERSTE

Oročena devizna štednja

4,50% Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

Standardna štednja

4,25% Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Hypo Alpe-Adria Bank

Oročena štednja

4,05% Promjenjiva

1.265

11.265

IKB

Devizna štednja

4,00% Promjenjiva

1.249

Volksbank VB klub štednja

4,00% Promjenjiva

Devizna oročena štednja

3,60% Promjenjiva

Veneto banka ERSTE

Podravska banka

VRIJEDNOST

KAMATE

Devizna štednja

Karlovačka banka

Volksbank

VRSTA

Profitni devizni depozit

Partner banka

HPB

PROIZVOD KAMATA

Dječja štednja

4,70% Promjenjiva

4.999

399

Medo Štedo dječja štednja

3,10% Promjenjiva

4.992

392

Bonus štednja

4,60% Promjenjiva

4.991

391

Otvorena štednja

4,50% Promjenjiva

4.983

383

Karlovačka banka

Otvorena bonus štednja

4,40% Promjenjiva

4.974

374

11.249

Podravska banka

Dječja štednja Mravac

4,20% Promjenjiva

4.956

356

1.249

11.249

PBZ

PBZ perspektiva

3,65% Promjenjiva

4.939

339

1.119

11.119

ZABA

Dizajn štednja

3,20% Promjenjiva

4.924

324

GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

HPB

aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30% fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESEČNA NAKNADA

PREKORAČENJE

KAMATA NA MINUS

Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 23/5/2011

HANFA

Mirovinci su znali za prijedlog

Hanfa je u petak objavila da su predstavnici mirovinskih fondova bili upoznati s detaljima prijedloga zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima koji je objavljen na internetskim stranicama Hanfe. "Objavljeni prijedlog zakona rađen je u suradnji s upravama svih četiriju mirovinskih fondova, počevši još od lipnja 2009., i to na inicijativu udruženja mirovinskih fondo-

20 GODINA PARTNER BANKE

Ulaskom Hrvatske u EU broj malih banaka će se prepoloviti

JOZO MATAS, predsjednik Uprave Partner banke, potvrdio je pregovore malih banaka o mogućim spajanjima, ali kaže kako su oni tek u povojima foto mehkek/cropix

Male banke neće osnovati vlastitu udrugu, ali planiraju suradnju na više razina kako bi se sačuvale nakon ulaska u EU i snizile troškove poslovanja Idućih će godina doći do prepolavljanja broja malih banaka jer zakonodavstvo ne prepoznaje razlike između malih i velikih banaka, kazao je Jozo Matas, predsjednik Uprave Partner banke, prilikom obilježavnja 20 godina te banke. Najveće promjene u domaćem bankarskom sustavu Matas očekuje ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, ali istaknuo je kako to ne znači da će male banke nestajati, nego je najavio okrupnjivanja. "Postoje neki načelni pregovori o tome, ali su oni još u povojima", rekao je Matas, dodavši kako je Partner banka otvorena

za sve mogućnosti. Unatoč tome što su na tržištu uvjeti malim i velikim bankama izjednačeni, kao i činjenici da će male banke svoje interese pokušati izboriti bližom suradnjom, Matas je odbacio neke napise da male banke osnivaju vlastitu udrugu. "Ostajemo u asocijaciji kao što je HUB za koji smatramo da štiti interese svih banaka. Unutar naših malih banaka postoje određene inicijative uže suradnje, ali još uvijek nismo sve detaljno definirali", kazao je Matas. "Interesi će nas spojiti i regulator je tu oprezan", dodao je Matas. Dao je pritom primjer informatizacije banaka koji je skup proces za male banke pa bi one u suradnji razvijale i financirale jedinstveno IT rješenje. Kazao je da su male banke specifične po tome što su uglavnom orijentirane na malo i srednje poduzetništvo, ali glavni je problem bankarskog sustava da kapitala ima dovoljno, ali nema poduzetnika. Borislav Škegro, predsjednik Nadzornog odbora banke, objasnio je da je glavni problem danas rizik jer banke moraju biti izrazito oprezne budući da raspolažu novcem štediša, što se počesto zaboravlja kada se navodi da banke imaju novca a ne žele financirati poduzetništvo. A. Pa.

va", navodi Hanfa u priopćenju koje je objavila na svojim internetskim stranicama. Ističe se i da je u razdoblju do srpnja 2010. u Hanfi održano "šest dugih i iscrpnih sastanaka s prezentacijama na kojima su bili predstavnici uprava svih četiriju mirovinskih fondova i predstavnici Hanfe". O svim pitanjima i prijedlozima već se raspravljalo i dobro su poznati upravama mirovinskih fondova, naglašavaju iz Hanfe i dodaju da se, nakon što su predstavnici mirovinskih fondova preuzeli obvezu izrade

izračuna za potportfelje do rujna 2010. s kolegama na PMF-u, Hanfi više nisu obratili. "Dakle, istina je da predstavnici mirovinskih fondova znaju za svaki detalj iz prijedloga zakona još od prosinca 2010. godine, kada smo donosili odluku o visini naknade za 2011. godinu. Svi podaci o sastancima i boravku ljudi iz mirovinskih fondova, kao i njihove prezentacije, postoje u Hanfi", zaključuje se u priopćenju. Hanfa u svojem prijedlogu teksta novog zakona predviđa niz novosti u drugom

mirovinskom stupu, a jedna od najvažnijih jest prijedlog da članovi obveznih mirovinskih fondova preuzmu 50 posto temeljnog kapitala obveznoga mirovinskog društva koje upravlja njihovom imovinom te da sudjeluju u raspodjeli dobiti tog društva. Udruženje društava za upravljanje mirovinskim fondovima u četvrtak je oštro reagiralo na Hanfin prijedlog zakona te ocijenilo da je suprotan Ustavu, međunarodnim ugovorima i sporazumima te domaćim pravnim propisima. B.hr

IJF: Treba razjasn za reprogram pore POREZNI DUG RASTE Porezni obveznici bili su na kraju 2010. godine dužni 12 milijardi kuna za poreze i dvije milijarde za doprinose, a Mihaela Bronić s Instituta za javne financije kaže da treba jasnije definirati kriterije ako država omogućuje reprogram duga

Nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj posljednjih godina znatno rastu, a najviše su porasli u 2009. i 2010. godini kad je nenaplaćeno ostalo po više od tri mi-

lijarde kuna poreza. Kako je Hrvatska istodobno suočena sa znatnom nezaposlenošću i nelikvidnošću, zbog čega se državni proračun možda neće pu-

niti u skladu s očekivanjima, Mihaela Bronić iz Instituta za javne financije u najnovijem newsletteru "Naplaćeni i nenaplaćeni porezi u Hrvatskoj i Eu-

PUNO VJEROVNIKA

Odgođeno ročište za Željezaru Split Ispitno ročište za Željezaru Split u stečaju koje se u petak trebalo održati na Trgovačkom sudu u Splitu odgođeno je na neodređeno vrijeme jer prostorne i tehničke mogućnosti sudnice ne dopuštaju održavanje ročišta. Naime velik je broj stečajnih vjerovnika, punomoćenika i zastupnika stečajnih vjerovnika bio i u hodniku izvan

sudnice, kazao je stečajni sudac Ivan Basić. "Sve smo pripremili za današnje ispitno ročište, ali uvjeti, zbog velikog broja nazočnih, nisu primjereni", rekao je Basić obrazlažući odluku o odgađanju ispitnog ročišta. Prema njegovim riječima, nužni su povoljniji tehnički uvjeti za održavanje ispitnog ročišta jer je ono "važno za daljnji tijek stečajnog postupka" Željezare. Sudac Basić rekao je kako će pokušati u idućih nekoliko dana u Splitu osigurati

niti kriterije eznog duga ropskoj uniji" zaključuje da bi "zbog toga Ministarstvo financija moralo posebnu pozornost posvetiti što boljem prikupljanju državnih prihoda, uključujući i nenaplaćene poreze".

Dobar nedorečen zakon

Bronić kaže da je dobro što je usvojen Zakon o posebnoj mjeri naplate poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, ali bi ga trebalo detaljnije razraditi i obznaniti kriterije po kojima će se odlučivati o reprogramiranju. No nužno je istražiti i ostale slučajeve neplaćanja poreza te ih pokušati smanjiti i naplatiti, ali i spriječiti nastanak novih poreznih dugovanja, zaključuje Mihaela Bronić. U 2010. godini, prema dostupnim podacima, ukupno nenaplaćeni porezi iznosili su oko 12 milijardi kuna, a ukupno nenaplaćeni doprinosi oko 2 milijarde kuna. To je oko 13 posto od ukupno naplaćenih poreza i doprinosa u prošloj godini, zaključuje Mihaela Bronić. Dio njih sigurno neće biti naplaćen, pa bi ih trebalo otpisati, kao što se to radi u EU, preporučuje Bronić. Mihaela Bronić je usporedila ukupni porezni teret u Hrvatskoj i EU u razdoblju od 2000. do 2009.

godine, analizirala sličnosti i razlike u poreznoj strukturi Hrvatske i Unije te prikazala iznos nenaplaćenih poreza u Hrvatskoj. Kad bi se ukupan porezni teret u Hrvatskoj i EU prikazivao na isti način, u Hrvatskoj bi bio viši nego u EU. No kako se u Hrvatskoj porezi prikazuju isključivo u trenutku naplate (gotovinsko načelo), a u EU čim nastanu (obračunsko načelo), ukupni porezni teret u Hrvatskoj, odnosno udjel svih poreza i doprinosa u BDP-u, u prošlom desetljeću bio je nešto niži od prosjeka EU27, a malo viši od prosjeka EU-12 (nova Europa).

Pada udjel PDV-a

Također, struktura ukupnih poreznih prihoda u Hrvatskoj znatnije se razlikuje od prosjeka EU-27, a nešto manje od prosjeka EU-12. Svugdje dominiraju doprinosi, ali u Hrvatskoj i EU-12 snažnije je izraženo oporezivanje potrošnje (uglavnom PDVom), a u EU-27 oporezivanje dohotka. Mihaela Bronić dodaje i da je u razdoblju od 2000. do 2009. godine udjel poreza na potrošnju (PDV, trošarine i dr.) u ukupnim poreznim prihodima EU-27 rastao, a u Hrvatskoj se smanjivao. Zoran Daskalović zoran.daskalovic@business.hr

primjeren prostor za održavanje ispitnog ročišta kako bi mu mogao prisustvovati veći broj stečajnih vjerovnika. Stečajni je sudac zadužio stečajnog upravitelja Željezare Vedrana Šeparovića da o novom datumu ispitnog ročišta, koji će biti naknadno utvrđen, izvijesti sve stečajne vjerovnike koji su prijavili svoje tražbine. Stečajni sudac Basić u petak nije mogao potvrditi hoće li se, nakon odgode ispitnog ročišta, izvještajno ročište OGLAS

održati 26. svibnja. Na splitskom su Trgovačkom sudu 5. svibnja otvorene dvije ponude kompanija iz C.I.O.S. grupe za najam i kupnju Željezare i tada je najavljeno da će o tim ponudama odlučivati vjerovnici na izvještajnom ročištu zakazanom za 26. svibnja. Prema tim ponudama, tvrtka CEZA-R spremna je za najam Željezare Split izdvajati 100 tisuća kuna mjesečno, a ponudu za kupnju Željezare za 105 milijuna kuna dostavila je tvrtka C.I.O.M. B.hr

bROJKA

289 milijuna kuna potpora Željezara Split mora vratiti u državni proračun zbog nepravilnosti u provedbi plana održivosti

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dobitnika dana na Zagrebačkoj burzi u petak je uvjerljivo osvojila dionica Arenaturista, koja je skočila 4,3 posto uz solidan promet od milijun i pol kuna, čime je zasjela na četvrtu najlikvidniju poziciju, odmah iznad Ingre. No snažan rast u petak nije zasjenio prijašnje gubitke te turističke dionice, koja je na tjednoj razini kliznula 0,6 posto, na 73 kune.

Atlantic grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ericsson Nikola Tesla Arenaturis Ingra Dom holding Petrokemija Končar - elektroindustrija Belje Podravka prehrambena industrija d.d. Adris grupa Luka Rijeka Kraš, prehrambena industrija Dalekovod Viro tvornica šećera d.d. AD Plastik Atlantska plovidba d.d. Tisak Maistra Vupik Fima validus HUP - Zagreb Kaštelanski staklenici Institut IGH Končar Hidroelektra niskogradnja Čakovečki mlinovi Riviera Poreč Zagrebačka banka Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Žitnjak Atlas nekretnine Đuro Đaković holding Jadransko osiguranje Luka Ploče Tankerska plovidba Proficio Tehnika Imunološki zavod Valamar grupa Rabac, ugostiteljstvo i turizam Jadroagent Ledo Magma d.d. Privredna banka Zagreb Končar HTP Korčula Metalska industrija Varaždin Belišće Croatia osiguranje d.d. Solaris Banka splitsko-dalmatinska Sunčani Hvar Hoteli Maestral Konzum Uljanik plovidba Jadroplov d.d. Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Plava laguna Veterina d.d. Lošinjska plovidba Franck prehrambena industrija Pismorad Jadranka Lavčević Transadria Viadukt Vjesnik Lucidus dioničko HGspot Slatinska banka Liburnia Riviera Hoteli Slobodna Dalmacija Dubrovnik - Babin kuk OT-optima telekom d.d. Zvečevo, prehrambena industrija Istraturist Umag d.d. SN holding Božjakovina Croatia airlines Quaestus nekretnine Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond

+ Dionica Atlantic grupe Emila Tedeschija u petak je zauzela najlikvidniju poziciju na Zagrebačkoj burzi s prometom od gotovo tri milijuna kuna. Uz titulu najlikvidnije, dionica te maloprodajne grupe uzela je i titulu dnevnoga gubitnika zahvaljujući minusu od 3,25 posto. Posljednja cijena Atlantica u petak je iznosila 745 kuna, a dnevni minimum mu se spuštao i do 742 kune.

Redovan promet: 17.968.649,98 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

742.01 260.01 1,451.00 69.99 12.33 81.85 165.00 601.01 93.00 323.05 271.11 186.05 448.03 240.75 429.00 136.62 695.00 182.00 63.00 67.20 12.95 1,255.00 2,950.00 1,750.00 1,250.00 129.00 3,900.00 214.97 254.00 19.94 129.52 41.40 38.52 2,900.00 1,230.12 1,360.00 14.04 1,252.00 100.00 65.00 219.80 650.00 5,707.00 15.00 561.00 1,300.00 69.75 3,000.00 570.05 5,515.01 270.00 110.00 45.01 90.02 192.99 580.01 138.07 17.10 1,710.00 55.61 145.00 849.99 430.00 399.92 194.55 810.00 230.02 20.00 30.00 15.28 114.00 1,930.00 20.26 171.02 37.89 112.00 263.30 160.65 122.02 100.00 38.00 23.03

762.00 261.00 1,480.00 77.69 13.10 84.89 169.40 625.00 94.05 330.00 273.98 195.00 460.50 244.99 437.99 138.80 703.00 192.00 69.64 69.65 13.22 1,300.00 3,350.00 1,790.00 1,260.00 134.00 3,905.00 225.98 258.96 21.50 135.00 43.77 39.79 3,000.00 1,294.00 1,399.99 15.50 1,275.00 100.00 65.99 220.00 650.00 5,820.00 16.80 575.00 1,320.00 70.00 3,000.00 610.00 5,515.02 270.00 110.00 51.00 90.02 197.99 583.01 140.51 18.96 1,710.00 59.00 145.00 852.55 430.00 399.92 194.55 820.00 247.00 20.00 30.50 16.49 114.00 1,997.99 26.00 171.02 37.90 114.40 263.30 160.65 122.02 100.00 38.00 23.03

745.00 260.71 1,455.12 73.00 12.95 83.20 169.40 602.00 93.00 329.99 273.98 193.00 460.50 244.90 437.80 138.00 703.00 188.00 69.64 69.01 12.98 1,300.00 3,350.00 1,760.00 1,260.00 134.00 3,900.00 225.98 257.98 21.50 135.00 43.00 39.77 2,900.00 1,294.00 1,399.99 14.04 1,275.00 100.00 65.99 220.00 650.00 5,820.00 16.79 575.00 1,320.00 70.00 3,000.00 610.00 5,515.01 270.00 110.00 51.00 90.02 197.99 582.33 138.07 18.96 1,710.00 59.00 145.00 852.55 430.00 399.92 194.55 820.00 230.02 20.00 30.50 16.49 114.00 1,997.99 20.26 171.02 37.90 114.40 263.30 160.65 122.02 100.00 38.00 23.03

-3.25% 0.06% -11.00% 4.30% 3.85% -0.36% 2.85% -3.53% -0.53% 0.76% 0.36% 3.21% 0.11% 0.37% 2.29% 1.09% 0.00% 2.68% 10.54% 1.63% -1.67% 0.00% 13.56% -1.62% 3.35% 3.08% 0.00% 10.65% 1.17% 13.16% 4.56% 3.86% -0.18% -3.65% 2.70% 4.48% 9.01% 0.63% -2.91% 1.52% 0.05% 4.00% 0.34% -0.06% 3.02% 1.54% 0.36% 0.00% 0.00% -1.52% 10.20% 10.00% 2.00% -0.01% 4.21% -1.46% -1.83% -4.72% 0.00% 3.49% -1.06% 0.00% -4.23% 0.00% 0.05% 2.50% 0.01% -0.05% 1.67% 4.04% 0.00% -0.05% -24.96% 0.01% 2.40% 12.16% 0.31% 0.00% 10.93% 0.00% 2.54% -0.09%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,59%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

3,877 8,665 1,223 20,091 67,019 9,899 4,582 1,186 6,433 1,671 1,976 2,395 774 1,354 737 2,306 435 1,303 2,567 2,444 12,677 105 41 73 87 714 24 418 348 4,330 557 1,729 1,289 16 36 31 2,198 24 302 449 130 37 4 1,196 33 14 263 6 30 3 50 121 250 135 62 20 72 536 5 134 50 8 15 16 30 7 23 273 179 312 40 2 141 20 74 24 10 14 18 20 45 60

2,898,580.08 2,257,585.74 1,794,792.28 1,496,253.42 859,003.08 822,289.71 771,483.45 730,925.88 602,810.63 548,776.30 537,750.20 454,675.20 354,832.50 327,682.59 320,562.60 318,337.72 304,753.51 243,745.51 165,606.54 165,602.51 165,240.59 134,230.88 130,792.98 129,238.05 109,011.75 93,958.85 93,610.00 92,426.87 89,653.00 88,934.98 74,384.96 72,983.29 51,006.06 47,318.00 45,711.39 42,798.76 31,239.47 30,207.43 30,200.00 29,236.95 28,585.80 24,050.00 23,147.00 19,582.00 18,559.28 18,415.01 18,377.50 18,000.00 17,900.50 16,545.05 13,500.00 13,310.00 12,593.57 12,152.70 12,057.42 11,649.61 10,002.46 9,314.40 8,550.00 7,713.69 7,250.00 6,805.04 6,450.00 6,398.72 5,836.50 5,720.00 5,460.26 5,460.00 5,377.00 4,781.88 4,560.00 3,927.99 3,545.46 3,420.40 2,804.10 2,720.00 2,633.00 2,249.10 2,196.36 2,000.00 1,710.00 1,381.80

2,484.05 21,349.16 1,937.71 159.32 97.12 621.27 565.99 1,548.42 764.04 1,788.55 1,858.71 1,154.23 632.55 561.75 607.08 579.54 981.05 448.68 762.16 103.89 35.07 612.79 380.54 279.10 77.40 83.60 409.50 825.62 16,523.20 41.30 27.76 143.44 128.74 362.50 288.06 876.93 54.94 241.56 22.53 415.45 222.69 72.05 1,281.39 81.84 10,967.99 256.33 29.92 45.05 710.23 1,696.41 166.78 51.88 372.86 46.43 4,494.94 337.75 225.98 9.59 934.20 108.85 96.05 364.18 10.01 132.97 93.03 23.58 105.08 21.23 77.20 5.44 104.76 604.67 105.78 301.85 106.88 35.21 1,230.93 436.97 25.01 492.43 85.71 18.23

365 dana Najniža Najviša 657.10 252.00 1,181.00 33.03 11.00 27.87 105.50 430.00 54.00 240.00 242.21 161.54 350.00 217.00 290.00 80.21 672.01 135.00 51.00 41.77 5.00 1,115.16 612.00 1,106.00 909.99 119.00 2,950.00 140.00 200.00 11.14 76.10 24.02 22.36 2,486.50 1,160.03 1,140.00 11.50 871.01 51.52 28.68 65.10 515.00 4,720.12 14.95 461.06 975.00 57.00 1,771.00 420.00 4,502.00 166.55 62.50 25.00 44.59 145.00 533.13 124.01 15.16 1,345.00 54.03 121.00 655.38 382.00 350.00 161.10 608.07 190.00 20.00 14.03 15.06 98.00 1,900.00 20.01 52.00 25.00 84.32 250.00 130.58 80.01 100.00 36.29 16.00

829.99 315.99 1,650.00 77.69 34.67 85.86 184.73 647.09 118.99 343.97 305.00 267.02 497.02 356.00 507.77 146.00 979.99 244.98 73.00 108.90 19.00 1,595.99 4,990.00 2,539.99 2,198.00 200.00 4,000.00 259.65 289.98 24.95 163.85 46.99 52.00 3,401.00 1,900.00 1,540.00 15.50 1,614.00 194.00 72.00 220.00 711.99 6,900.00 69.90 708.00 2,450.00 104.00 3,130.00 635.00 6,299.00 295.00 164.00 78.00 100.00 225.50 662.00 176.84 22.99 1,895.00 78.13 164.00 938.00 450.03 414.00 275.00 3,197.00 346.00 30.00 33.33 39.95 132.37 2,699.98 60.00 171.02 42.39 164.00 384.99 245.00 130.00 160.00 87.00 27.01

REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji LJUBLJANSKA BURZA

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Ljubljanska burza | valuta:EUR -euro | Zadnja promjena: Vrijednosti od 13:00:00 (20.05.2011) KRKG KRKA 59,85 60,30 MELR MERCATOR 166,50 167,80 NF1N NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S 0,62 0,63 GRVG GORENJE 10,20 10,50 PETG PETROL 224,00 229,60 DATR DATALAB TEHNOLOGIJE 2,20 2,20 SAVA SAVA 38,00 38,49 INDGL INFOND GLOBAL 9,24 9,30 KBMR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR 8,02 8,10 TLSG TELEKOM SLOVENIJE 69,15 70,00 SALR SALUS 300,00 300,05 ATPG AKTIVA NALOZBE 3,80 3,80 KDHR KD GROUP 42,00 42,99 PBGS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK 0,69 0,70

BANJALUČKA BURZA KRIP-R-A RSRS-O-C BIRA-R-A TLKM-R-A RSRS-O-D ZPTP-R-A EINP-R-A HETR-R-A NOVB-R-E

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne BIRAC AD ZVORNIK TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE NOVA BANKA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC SSTNR FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E BHTSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C SARAJEVOSTAN D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BH TELECOM D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB EGMN AGBN AERO ENHL KMBN FITO INSK ZEDS PSBN MTLC SJPT IBAR UNBN

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Energomontaža a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Inex Sokolica a.d. Prijepolje Zavod za ekon. dom. Srbije a.d. Beograd Poštanska štedionica a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Soja protein a.d. Becej Ibar a.d. Raška Univerzal banka a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 ALK KMB MPT RZUS GRNT TNB TEL OKTA REPL CEVI STIL TPLF MTUR

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE Garant a.d. Futog TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE OKTA SKOPJE REPLEK SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE

Zadnja Prosječna Promjena Količina 60,20 167,20 0,63 10,50 228,00 2,20 38,35 9,29 8,10 69,99 300,00 3,80 42,99 0,70

Promet

valuta: EUR - euro 60,01 167,14 0,63 10,35 227,70 2,20 38,18 9,29 8,05 69,92 300,00 3,80 42,43 0,70

0,00 % 13344 0,63 % 2026 -0,16 % 75000 0,05 % 2633 -0,87 % 117 -4,35 % 8000 0,60 % 331 0,36 % 1315 1,00 % 1287 -0,72 % 125 0,00 % 25 0,00 % 1906 -0,02 % 150 0,29 % 7816

ZIF Euroivestment Energomontaža Stopanska banka ZIF BIG NKBM

800.763,06 338.634,56 46.946,81 27.264,09 26.641,30 17.600,00 12.637,82 12.214,63 10.356,02 8.740,25 7.500,15 7.242,80 6.365,65 5.466,30

7,91 37,05 0,06 1,74 36,40 6,50 12,00 0,65 1,00

7,90 37,00 0,06 1,74 36,00 6,50 12,00 0,65 1,00

7,90 0,37 0,06 1,73 0,36 6,48 12,00 0,65 1,00

6,76 % 5408 0,00 % 107622 5,17 % 340000 1,16 % 9743 -0,55 % 43875 1,56 % 1401 9,09 % 531 -2,99 % 9212 2,99 % 5777

42.724,70 39.821,54 20.626,23 16.865,03 15.818,76 9.080,20 6.372,00 5.987,80 5.771,22

valuta: BAM - konvertibilna marka 94,50 97,04 98,00 42,80 41,60 37,65 34,16 31,50 21,80

94,50 97,04 98,00 43,00 41,61 37,65 34,16 31,51 22,00

730,00 3.501,00 4.200,00 7.500,00 550,00 850,00 3.050,00 7.500,00 550,00 50.050,00 12.000,00 2.350,00 1.002,00 1.432,00 4.001,00

788,00 3.630,00 4.200,00 7.750,00 576,00 898,00 3.100,00 7.500,00 550,00 50.050,00 12.000,00 2.480,00 1.020,00 1.432,00 4.100,00

86,30 4.411,00 3.700,00 26.000,00 260,00 595,00 3.611,00 490,00 2.111,00 41.000,00 701,00 206,00 3.835,00 2.800,00

94,50 97,04 98,00 43,00 41,61 37,65 34,16 31,51 21,90

94,50 -0,53 % 11347 1.072.291,50 97,04 0,00 % 8080 784.083,20 98,00 -44,00 % 4541 445.018,00 42,83 0,00 % 3426 146.727,60 41,61 0,02 % 2989 124.368,15 98.906,55 37,65 0,00 % 2627 34,16 0,06 % 2627 89.738,32 31,51 0,03 % 2638 83.119,73 21,96 0,46 % 1513 33.227,44

valuta: RSD - srpski 771,00 3.599,00 4.200,00 7.577,00 564,00 871,00 3.062,00 7.500,00 550,00 50.050,00 12.000,00 2.473,00 1.007,00 1.432,00 4.074,00

770,78 3.598,86 4.200,00 7.578,60 558,68 870,63 3.061,60 7.500,00 550,00 50.050,00 12.000,00 2.472,70 1.007,93 1.432,00 4.074,27

0,20 % 41187 2.191.192,54 0,92 % 416 1.848.904,00 0,35 % 343 1.277.310,00 0,13 % 18 468.000,00 0,00 % 1546 401.960,00 0,10 % 648 386.908,00 -0,91 % 88 317.768,00 0,00 % 450 220.500,00 2,98 % 83 175.213,00 0,61 % 3 123.000,00 -2,91 % 156 109.356,00 0,00 % 477 98.262,00 -0,40 % 20 76.700,00 -0,71 % 25 70.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sarajevotekstil -46,67% Boksit -19,49% Datalab tehnologije -4,35% FZC 11. Oktomvri -2,91% Galenika Fitofarmacija -1,32%

Aerodrom Nikole Tesle

+5,00 -2,25 Dionica Skopske pivare u petak je zabilježila jednu od najvećih stopa rasta na makedonskom tržištu kapitala. Promet je bio, doduše, prilično skroman te je Skopskom pivarom protrgovano u ukupnoj vrijednosti od 63.000 denara. Međutim, i ostale najlikvidnije dionice dale su dovoljno potpore indeksu MBI 10, među kojima se posebno isticao Alkaloid, što je dovelo do nešto znatnijeg rasta vrijednosti dioničkog indeksa u petak.

Nakon što je prethodnih sedam damna bilježila kontinuirani i snažan rast, dionica Aerodroma Nikole Tesle u petak je pala po nešto većoj stopi od 2,25 posto. Ona je zabilježila i nešto veći promet od 4,4 milijuna kuna, što je svrstava među likvidnije dionice na Beogradskoj burzi u petak. Dionica Aerodroma Nikole Tesle zbog pada u petak spustila se ispod razine od 570 dinara pa je dan završila na cijeni od 564 dinara.

4,19 % 185141 142.703.071,00 2,83 % 2598 9.349.851,00 5,00 % 1730 7.266.000,00 -1,94 % 628 4.759.360,00 -2,25 % 7994 4.466.092,00 0,23 % 4469 3.890.852,00 0,16 % 1253 3.836.180,00 -1,32 % 500 3.750.000,00 0,00 % 5060 2.783.000,00 0,00 % 55 2.752.750,00 1,69 % 151 1.812.000,00 0,08 % 537 1.327.840,00 -0,59 % 1161 1.170.202,00 0,00 % 680 973.760,00 -0,02 % 202 823.002,00

valuta: MKD - makedonski denar

86,50 86,48 53,20 4.451,00 4.444,48 4.444,48 3.750,00 3.723,94 3.723,94 26.000,00 26.000,00 26.000,00 260,00 260,00 260,00 599,00 597,08 597,08 3.611,00 3.611,00 3.611,00 490,00 490,00 490,00 2.111,00 2.111,00 2.111,00 41.000,00 41.000,00 41.000,00 701,00 701,00 701,00 206,00 206,00 206,00 3.835,00 3.835,00 3.835,00 2.800,00 2.800,00 2.800,00

+ 9,09% + 5,00% + 3,00% +1,72% + 1,00%

Skopska pivara

valuta: BAM - konvertibilna marka 7,90 37,00 0,06 1,71 36,00 6,40 12,00 0,65 1,00

REgIONAlNI INdEkSI BIRS -0,63% -0,05% 1.099,75 Belex15 FIRS +1,90% 787,33 +1,40% 2.246,28 Belexline MBI10 +0,46% 1.438,38 +0,61% 2.592,03 SASX10 MONEX20 -0,31% 12,022.87 -0,53% 1.012,90 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u petak 20. svibnja 2011. 1.054,61 -0,37% SBITOP 771,07

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -0,055% 2.835,07 -0,73% 5.945,35 dAX BuX -1,55% 22.710,99 -0,94% 7.266,61 CAC40 ATX -0,80% 2.748,00 +0,66% 3.998,62 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -1.64% petak 20. svibnja 2011. 1,603.97 FTSE100

AMERIčkI INdEkSI djIA -0,55% S&P500 +0,22% 12.479,58 1.343,60 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,30% četvrtak 19. svibnja 2011. 2.823,31

Izdavatelj

Oznaka

Ponedjeljak 23/5/2011

business.hr

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

rošlog su tjedna prevladavali pozitivni rezultati te su 62 od ukupno 22 fonda ostvarila porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,54 do +3,93 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su Erste Total East (+3,93 posto) i Fima Equity (+3,05 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond Ilirika BRIC kojem je vrijednost smanjena za 1,54 posto, a slijedi ga NFD Aureus New Europe s padom od 1,29 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je Erste Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 2,38 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom od 2,04 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond KD Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,06 posto, a iza njega je OTP uravnoteženi s padom od 0,71 posto. Najveći dobitnik kod obvezničkih fondova je Erste Bond (+0,15 posto), a slijedi ga HI-conservative (+0,08 posto), dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički (0,37 posto). Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,28 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond je HPB dionički kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 11,56 posto. Kod mješovitih fondova vodeći je ICF Balanced s prinosom u ovoj godini od 9,04 posto. Kod obvezničkih odnosno novčanih fonova najuspješniji su HPB Obveznički (+3,68 posto) i HI-cash (+1,32 posto).

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn € kn $ € kn kn € kn kn € kn € kn € € kn € kn €

45,3929 36,2100 94,4900 60,6490 77,9096 77,1257 93,3411 75,5100 111,0830 89,4300 101,5900 73,1172 87,6148 14,2468 99,3280 53,0519 52,5591 107,4100 7,0963 43,5625 63,1600 12,7330 116,1413 319,8125 8,5064 41,7886 5412,4200 106,0100 48,5640 83,9586

1,68 1,60 1,50 1,39 1,35 1,25 1,24 1,22 1,16 1,11 1,00 0,85 0,80 0,57 0,55 0,54 0,50 0,49 0,48 0,42 0,40 0,36 0,34 0,31 0,30 0,30 0,29 0,27 0,24 0,17

1,20 2,49 -1,39 -6,85 -0,29 1,36 1,66 -3,94 1,47 0,98 -7,05 -3,31 -4,09 -6,80 0,72 6,07 0,23 -2,51 -3,74 -5,22 -7,44 -5,06 -2,00 -3,62 -3,23 -11,84 -4,65 -6,04 -4,29 -2,34

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

3,39 3,63 5,61 4,30 4,08 6,97 5,62 2,69 1,33 3,00 4,90 3,82 5,70 3,66 3,71 4,73 3,25 7,04 3,59 10,57 6,08 8,27 1,83 2,98 9,23 4,20 3,81 7,63 3,63 3,38

19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011

DIOnIčkI fOnDOVI OTP indeksni Erste Total East Erste Adriatic Equity Prospectus JIE Capital Two FIMA Equity HPB Dionički Raiffeisen hrvatske dionice VB CROBEX10 A1 ZB aktiv HPB Titan PBZ Equity fond Platinum Global Opportunity HPB WAV DJE HPB Dynamic C-Zenit ZB euroaktiv KD Nova Europa ST Global Equity Raiffeisen Central Europe KD Prvi izbor OTP Europa Plus MP-Global HR HI-growth AC Rusija POBA ICO Equity Raiffeisen World VB High Equity Platinum Blue Chip

22,96 17,45 13,54 2,68 11,49 4,69 12,84 12,60 25,61 16,01 1,98 5,21 9,41 0,52 7,47 8,46 8,49 4,60 4,18 -5,75 5,02 0,26 8,03 3,30 3,38 -2,75 -1,61 4,17 -2,83 0,19

12,07 9,96 3,40 -0,41 8,15 -10,55 2,93 3,57 13,08 7,04 2,88 3,23 5,67 16,92 14,68 3,94 -3,51 9,46 12,95 -13,50 -1,73 8,27 11,90 8,50 3,34 -3,42 -4,51 6,63 1,94 -4,68

-20,71 -24,39 -1,01 -10,98 -5,91 -3,66 -1,22 -9,92 8,23 -3,66 0,32 -7,86 -2,29 -7,80 -0,18 -12,55 -17,97 1,02 -9,10 -7,56 -7,27 2,97 8,52 -7,23 -1,74 -18,78 -14,87 0,77 -18,03 -5,05

8,05 11,35 5,29 -2,43 2,39 1,64 11,56 2,08 8,09 6,83 -2,30 0,36 3,13 0,55 2,28 8,78 4,94 3,21 -3,01 -6,33 1,01 -2,03 3,45 -0,27 -1,58 -10,18 -2,58 0,85 -2,35 -1,06

130,954 106,924 222,317 22,887 8,207 18,484 21,232 17,351 7,586 10,257 480,192 9,457 355,058 7,794 15,744 22,818 6,070 239,077 22,229 12,459 196,626 5,458 10,137 4,967 63,254 9,038 5,920 41,258 12,288 8,509

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Erste Balanced ICF Balanced Agram Trust Allianz Portfolio ZB global PBZ Global fond C-Premium ST Balanced HPB Global KD Balanced OTP uravnoteženi HI-balanced Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced AC Global Balanced Emerging M (GBEM)

€ kn kn kn € kn kn kn kn kn kn € € € € kn €

128,8500 123,3197 68,9185 118,1763 142,3700 109,5226 5,7601 166,1332 103,9996 8,1295 113,9996 10,1678 108,7400 152,2100 147,7855 79,4645 10,7689

1,18 1,03 0,58 0,54 0,47 0,38 0,35 0,26 0,19 0,17 0,15 0,14 0,14 0,07 -0,13 -0,16 -0,16

1,38 4,19 -5,46 0,35 -6,34 -1,34 -0,52 -4,65 0,17 -4,50 -2,49 -1,76 -1,49 -5,69 -2,55 -4,92 -4,08

12,66 11,39 2,61 5,51 0,14 9,29 6,35 -2,29 6,40 0,62 7,80 3,53 0,79 0,69 -0,27 -5,36 -1,93

8,36 -1,28 -1,84 9,30 -0,61 7,32 -0,61 -10,24 -2,36 0,72 1,97 3,98 4,62 -0,56 2,01 1,44 -2,28

0,41 2,65 -1,72 8,62 3,64 5,46 -12,06 6,26 0,70 -3,81 2,44 0,18 7,27 4,93 7,62 -4,64 3,41

5,47 9,04 -1,45 2,60 -3,54 4,86 2,99 -2,69 6,31 -2,91 5,95 -0,84 0,34 -1,93 -2,59 -6,37 -4,24

103,762 16,280 15,500 8,060 699,941 303,400 12,270 10,784 93,267 6,910 39,215 70,106 200,410 294,033 41,747 13,451 14,244

10,33 9,05 2,86 2,02 9,88 9,68 4,30 8,36 5,62 5,34 5,43 9,23 1,20 8,73 5,32 4,84 2,21

19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011

€ kn € € € € € €

161,2900 166,7660 132,0237 178,1200 134,8300 11,7763 129,1191 126,5818

0,07 0,02 0,00 -0,03 -0,04 -0,05 -0,07 -0,22

1,41 2,36 1,31 1,00 2,98 3,06 2,15 -1,66

1,34 3,35 1,91 2,42 3,34 3,97 3,94 -0,22

1,34 8,05 4,24 5,24 6,80 5,59 5,61 0,86

4,96 8,10 4,54 6,64 4,61 1,79 4,65 4,44

1,37 2,98 1,90 2,11 3,46 3,57 3,68 -0,23

175,786 76,571 200,651 541,933 601,267 8,239 25,327 18,208

9,88 6,56 8,19 8,98 7,96 9,23 5,62 5,43

19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011

kn kn kn € kn € € kn kn kn kn kn kn € kn kn $ kn

103,4806 140,4764 124,0063 106,9200 133,6338 140,9507 127,0451 146,7300 139,9800 136,7752 133,5960 118,5211 11,4672 10,7998 109,6070 164,4497 125,1930 100,7720

0,10 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00

1,03 0,91 0,84 0,98 0,56 0,48 0,58 0,73 0,62 0,70 0,66 0,73 0,84 0,67 0,64 0,69 0,22 0,77

1,12 1,59 1,55 1,51 1,07 0,89 1,13 1,59 1,34 1,34 1,32 1,52 1,47 1,40 1,29 1,28 0,54 N/A

2,71 2,86 2,81 3,31 2,28 1,97 2,89 3,38 3,07 3,00 2,91 3,21 3,11 3,09 2,86 2,40 1,31 N/A

1,91 4,54 4,06 4,13 6,19 3,22 4,29 4,77 4,31 4,34 5,28 4,92 5,31 4,01 4,64 4,70 3,75 N/A

0,91 1,32 1,27 1,26 0,82 0,71 0,88 1,21 0,94 1,00 1,01 1,15 1,19 1,06 0,97 1,02 0,45 0,78

7,449 114,558 191,672 200,070 1228,415 121,104 426,295 1372,186 801,499 36,715 299,052 206,781 157,206 25,504 170,772 2434,278 38,763 5,000

1,81 7,65 5,41 1,65 12,14 10,82 8,82 8,23 7,96 7,38 5,62 3,54 2,64 1,96 2,02 10,82 6,10 0,32

19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011 19.05.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI ZB bond Capital One PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Erste Bond HI-conservative HPB Obveznički OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash HI-cash OTP novčani fond Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash ZB plus PBZ Dollar fond Certus Cash

OGLAS

Hanfa odobrila short selling i strane dionice na ZSE-u NoVI SET PRAVILA Od 24. lipnja ove godine na ZSE će se moći uvrstiti strukturirani vrijednosni papiri i instrumenti stranih izdavatelja, a omogućit će se i kratka prodaja, tzv. short selling Oba indeksa Zagrebačke burze prošlog su tjedna porasla zbog vijesti da se Hrvatska bliži zaključenju pregovora s Europskom unijom. Crobex je porastao 1,52 posto, na 2243,47 bodova, dok je Crobex 10 porastao samo 0,14 posto, na 1235 bodova. Tjedni redovan promet dionicama iznosio je samo 83 milijuna kuna. Jedine dionice na koje je potrošeno više od 10 milijuna kuna bile su HT i Ericsson Nikola Tesla. Pritom je najveći domaći telekom pao 0,11 posto, na 260,71 kunu, dok je Ericsson

pao golemih 11 posto, na 1455,12 kuna. Znatan pad Ericssona bio je očekivan nakon što je u petak nastupio ex dividend day.

Nova pravila igre

Važna vijest za tržište sa Zagrebačke burze stigla je u petak nakon što je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila nova pravila trgovanja koja ulagačima donose niz zanimljivosti. Naime, nova će se pravila primjenjivati od 24. lipnja ove godine. Rad na novim pravilima, koji je uključivao i intenzivnu suradnju

s Hanfom, bio je jedan od najopsežnijih projekata tijekom prošle i u prvoj polovini ove godine ponajprije jer se novim pravilima nastojala dati širina potrebna za omogućavanje nove faze rasta i razvoja domaćeg tržišta kapitala, stoji u priopćenju ZSE-a.

omogućeno 'šortanje'

Nova pravila Zagrebačke burze usko su vezana i uz razvoj trgovinskog sustava burze te poboljšanje njegovih funkcionalnosti, pa će tako neke stavke predviđene prethodnim pravilima postati

GoRdANA koVAčEVIć, predsjednica Uprave Ericcsona Nikole Tesle, čija je dionica prošli tjedan pala 11 posto snimio s. ćetković

tehnički provedive njihovim stupanjem na snagu, a bit će otvorene i neke nove mogućnosti. Među najvažnijim novostima jest mogućnost uvrštenja strukturiranih vrijednosnih papira, uvrštenje instrumenata izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske na inoze-

REGIJA

NIS gura indekse Beogradske burze Najveći rast dioničkih indeksa u petak je zabilježila Beogradska burza na kojoj je Belex 15 skočio 1,4 posto, čime je stigao na vrijednost od 787,33 boda. Najveći interes ulagača i

dalje privlači dionica Naftne dionice Srbije koja je uz 142 milijuna dinara prometa nastavila s velikom stopom rasta, pa je tako u petak cijena NIS-a porasla 4,19 posto. Slovenski indeksi ostali su gotovo nepromijenjeni pa je SBI TOP narastao neznat-

nih 0,05 posto. Velik rast uz jako mali promet zabilježila je Intereuropa, dok su jedan od većih skokova cijene zabilježili Nova kreditna banka Maribor i Mercator. Upravo su te dionice pogurale indekse kako se ne bi našli u minusu. Indeksi u

Sarajevu zabilježili su pad vrijednosti pa je SASX-10 pao 0,31 posto, spustivši se na 1012,90 bodova. Najveći rast od 0,82 posto zabilježila je dionica Bosnalijeka, a po nešto manjoj stopi rastao je i BH Telecom. Ante Pavić

mni MTP, kratka prodaja (short selling), kao i neke stavke vezane uz uvrštenja i izvrštenja vrijednosnih papira te odredbe koje se odnose na uže područje trgovine, poput uvođenja dražbe uravnoteženja, varijabilnog završetka i novih vrsta ponuda. Nikola Sučec

BRoJkE

1,40

posto porastao je Belex 15, dionički indeks Beogradske burze

0,46

posto porastao je MBI 10, dionički indeks Makedonske burze

Najnovija luksuzna poslastica u svijetu sladoled je na štapiću napravljen od tequile i komadića 24-karatnog zlata, a cijena mu je nevjerojatnih tisuću dolara. Taj sladoled, koji je trenutačno najskuplji na svijetu, prodaje

se u meksičkom hotelu Marquis Los Cabos, pa tako oni kojima regularna ponuda hotela nije dovoljno luksuzna mogu naručiti taj skupocjeni sladoled, koji će osoblje dostaviti gostu na bazen. Tequila koju sadrži sladoled je Azul Ultra tequi-

la čija boca košta 1500 dolara, a samo jedno piće u hotelu se plaća čak 500 dolara. Taj sladoled vjerojatno je najbrži način da ugodite svojim fantazijama o zlatu, a hvalisanje je ono što će vam ostati zauvijek. I. B.

dOBITnIcI dAnA (ZSE) Kaštelanski staklenici +18,39% Finvest Corp +18,06% Varteks +14,91% Zvečevo +12,71% Maistra +11,87%

GUBITnIcI dAnA (ZSE) Slobodna Dalmacija -24,96% Karlovačka banka -18,71% Ericsson -11,31% Pismorad -4,23% Imunološki zavod -2,91%

49 Raste

12 Nema promjene

23 Pada

arhiva business.hr

najskuplji sladoled košta 1000 dolara, a napravljen je od tequile i zlata

nAjnOvIjA luksuzna poslastica na štapiću

IndeKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,276,79 162,22

Prom. 2,38% 0,09%

Sirova nafta 98,44 Prirodni plin 4,06 Zlato 1.493,40 Srebro 34,97 Goveda 107,93 Kava 297,87

1,66% 1,70% 0,22% 0,28% 3,63% 1,23%

POTvRđene SUmnje

arhiva business.hr

Mozak vjerskih i Appleovih fanatika reagira na isti način

ISTRAžIvAnje je ograničeno samo na Appleov brend

Fanatici Applea diljem svijeta poznati su po svojoj odanosti prema tom gigantu u proizvodnji računala i gadgeta, a prema najnovijem istraživanju, područja mozga koja proizvode taj žar kod Appleovih fanova identična su onim koja imaju religiozne osobe, piše BBC. Znanstvenici su koristeći magnetsku rezonanciju Appleovim fanovima predstavili sliku popularnih Appleovih gadgeta i tako ot-

krili aktivnosti mozga iste kao i kod vjernika kada vide sliku svog božanstva. Teško je zaključiti jesu li reakcije koje su znanstvenici opažali značajne ili ne s obzirom na to da gotovo svi imaju brend kojem su vjerni i da je istraživanje ograničeno samo na Apple. Ipak, sama činjenica da nešto poput iPhonea izaziva istu reakciju poput doživljavanja određenog božanstva zanimljivo je samo po sebi. I. B.

je lI TwITTeR nOvI BURzOvnI PROROK?

Investicijska tvrtka Derwent Capital Markets pokrenula je u Londonu prvi svjetski hedge fond koji se temelji na informacijama s društvene mreže. Fond je prikupio čak 40 milijuna dolara od ulagača koji vjeruju da su društvene mreže pametnije od njih i nadaju se da će zaraditi ako ulagačke odluke prepuste menadžerima koji se oslanjaju isključivo na Twitter. Ulagačka strategija zasniva se na teoriji da su burze podložne utjecaju

ljudskih emocija poput pohlepe i straha. Problem je što je nemoguće egzaktno mjeriti rast pohlepe ili straha u društvu, no golema količina informacija koja se svake sekunde objavi na Twitteru može poslužiti kao poluga za izračunavanje svjetskog indeksa straha. Ako Twitter može predvidjeti osjećaje, a osjećaji mogu najaviti rast ili pad burze, hoće li Twitter predvidjeti kretanje burze? DCM očekuje prinos od 15 do 20 posto. D. B.

fotolia

Pokrenut prvi svjetski hedge fond temeljen na Twitteru

dRUŠTvenA mRežA kao burzovni alat

Hoće li se, nakon blokade koja traje gotovo mjesec dana, napokon ponovno početi trgovati dionicom Ine, pratite na...

www.business.hr

UKRATKO... Strauss-Kahn pušten iz pritvora Bivši izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn u petak je pušten iz zatvora Rikers Island, a ćeliju će zamijeniti stanom na južnom Manhattanu, koji se nalazi u blizini mjesta na kojem su nekad stajali tornjevi Svjetskog trgovačkog centra. Šveđani žele kraljicu Gotovo 60 posto Šveđana želi da se kralj Carl Gustaf XVI., koji je nedavno napunio 65 godina, odrekne prijestolja u korist svoje najstarije kćeri princeze Victorije, u koju povjerenje ima 73 posto stanovnika te skadinavske zemlje. Britanci otišli iz Iraka Glasnogovornik iračke vlade Ali al-Dabag potvrdio je da su u nedjelju tu zemlju napustili posljednji britanski vojnici - marinci koji su završili obuku iračkih snaga.