Business.hr broj 896

PRVI PuT 18

DANAS u PRILOGu

Švicarski franak probio granicu od šest kuna

karijere, znanje i posao

Vern ponudio model zapošljavanja studenata ❘ Akademija ZSE: u godinu dana 600 polaznika

Nervoza ulagača na europskim tržištima u vezi sa sposobnošću zaduženih zemalja da vraćaju svoj dug natjerala ih je u povećanu kupnju švicarskog franka, što je diglo franak na rekord prema euru i - kuni

utorak 24/5/2011

broj 896 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

u 'DEŽELI' TO RADE JAVNO 4-5 Slovenska je vlada svoje proturecesijske mjere tabelarno predočila na 52 stranice, a uz svaku je naveden i učinak, odnosno koliko tvrtki ih je koristilo

Pahor sve reforme radi prije izbora, Kosor nijednu OKONČANA BITKA, ALI NE I RAT

Bancroft pretekao Hrvatsku poštu i Austrijance Dobar 'poštanski biznis' City Expressa nanjušili su u londonskom private equity fondu kojemu je ovo prva investicija u Hrvatskoj, ali vjerojatno ne i zadnja

6

info&stav 2-3

business.hr

Zakasnjeli Severov apel HOK pobijedio nakon 10 g.

Hrvatska obrtni ka komora (HOK) pozdravila je donošenje Zakona o zabrani i sprje avanju obavljanja neregistriranih djelatnosti koji je Sabor prihvatio prošli tjedan.

Zakonom koji su predlagali više od 10 godina ograni ava se siva ekonomija, iji je udjel u BDP-u od 20 do 30 posto, odnosno izme u 50 i 90 milijardi kuna godišnje. "Želja nam je da 'fuš-majstori' prestanu biti 'fuš' i postanu 'majstori", isti u u HOK-u.

"Ne smijemo dopustiti mahnitom, pohlepnom i nezasitnom kapitalu da potpomognut politikom i uz potporu me unarodnih financijskih institucija nadvlada radnike", poru uje predsjednik NHS-a Krešimir Sever u pismu sindikatima i sindikalnim središnjicama, koje poziva na jedinstvo. Isti e da sindikalisti nemaju pravo na razjedinjenost i me usobna su eljavanja u javnosti jer to ide na ruku gospodarima kapitala i njihovim politi kim opslužiteljima...

Utorak 24/5/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

MANIPULACIJE TRŽIŠTEM I ŠTETE ZA DOMA E KUPCE MLAZNOGA GORIVA

Molu Hanfina kaznena prijava, Ini AZTN-ova pa Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) objavila je da je ju er podnijela kaznenu prijavu Državnom odvjetništvu protiv ma arskog MOLa i odgovornih osoba u toj kompaniji zbog osnovane sumnje da su po inili kazneno djelo manipulacije tržištem, a prijava je protiv njih podnesena i zbog sumnje u kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju Ponovno je ju er produljila

obustavu trgovanja dionicama Ine na Zagreba koj burzi, a trajat e dok Hanfa ne odlu i druk ije po okon anju izvanrednoga neposrednog nadzora nad izdavateljem Inom. U obrazloženju blokade Hanfa podsje a da je u postupku kontinuiranog nadzora pratila i nadzirala zakonitost stjecanja i otpuštanja dionica Ine od doma ih i stranih investitora radi osiguranja pravilna i uredna trgovanja te da je 18. svibnja donijela rješenje kojim je utvrdila da je ma arski Mol manipuliralo tržištem protivno zabrani iz lanka 465. Zakona o tržištu kapitala, i to tako da je op om ponudom za kupnju dionica Ine, objavljenom 15. prosinca 2010. i kasnije putem medija, širio informacije koje daju lažne i obmanjuju e signale u pogledu cilja stjeca-

SNIMIO SAŠA ETKOVI

www.business.hr

JU»ER je jedino skupština prošla bez iznena enja nja dionica Ine. Hanfa je u tom rješenju uz ostalo navela da je Mol op om ponudom od 15. prosinca 2010. proklamirao i javno objavio

kako je cilj stjecanja dionica Ine da se radnicima Ine i privatnim osobama koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj ponudi pruži još jedna mogu nost da po cijeni znatno iznad tržišne (ponuda je bila 2800 kuna za dionicu) prodaju svoje dionice Molu. No, nakon završetka ponude kupovao je dionice Ine po znatno višim cijenama (izme u 3650 i 4016,02 kuna po dionici), pa proizlazi da je osnovni cilj od po etka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, što kao cilj nije javno objavio prilikom objavljivanja op e ponude.

Mol je reagirao priop enjem kojim je "odlu no odbacio sve navode i optužbe u vezi s manipulacijom tržištem", istaknuo

je da je kupovao zakonito i da nije prekršio zakon te najavio da e upotrijebiti pravni lijek protiv Hanfinih odluka i postupaka.

Dubrovnik Airline No, to nije jedini problem koji Ina trenuta no ima. Njezino se poslovanje našlo i u fokusu istrage Vije a Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), koje je ju er objavilo rješenje prema kojem je Ina, kao jedini trgovac na veliko mlaznim gorivom i jedini pružatelj usluge opskrbe zrakoplova mlaznim gorivom JET A-1 u zra nim lukama u Hrvatskoj, ograni ila tržišno natjecanje i zloupotrijebila vladaju i položaj na tom tržištu u razdoblju od 21. travnja 2008 . do dana izricanja rješenja.

Prema priop enju iz AZTNa, postupak utvr ivanja sprje avanja, ograni avanja ili narušavanja tržišnog natjecanja pokrenut je na zahtjev ošte ene tvrtke Dubrovnik Airline.

Rezultati istrage pokazali su da je ugovaranjem cijena mlaznoga goriva na netransparentan na in - primjenom razli itih kriterija pri formiranju cijene avionskoga goriva kojim se opskrbljuje Dubrovnik Airline i drugi doma i kupci od kriterija koje koristi pri formiranju cijene istog mlaznoga goriva za inozemne kupce - Dubrovnik Airline i ostale doma e poduzetnike Ina dovela u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju.

Tko je ošte en Težina povrede u ovom slu aju proizlazi upravo iz injenice da je Dubrovnik Airline zbog takva ponašanja Ine, kao jedinog dobavlja a avionskoga goriva u Hrvatskoj, u mati noj zra noj luci Dubrovnik doveden u nepovoljan položaj u odnosu na konkurenciju koju ine najve i doma i avioprijevoznik i svi inozemni prijevoznici koji posluju s Inom, tvrdi se u priop enju.

Tako er se dodaje da Dubrovnik Airline i ostali kupci mlazno gorivo u Hrvatskoj mogu kupovati samo od Ine, pri emu je usporedna analiza cijena provedena za doma e i inozemne kupce u dubrova koj zra noj luci pokazala da su cijene za doma e kupce bile više nego za inozemne te da je cjenik troškova opskrbe za doma e kupce bio prikazan netransparentno, za razliku od transparentnog cjenika

BROJKA

BISER DANA

››

Drago mi je što sam u Makedoniji

5480 kuna iznosila je prosje na pla a za ožujak, objavio je Državni zavod za statistiku

BIVŠI ameri ki predsjednik Bill Clinton prilikom otvaranja konferencije o jugoisto noj Europi, koja se održava u Budvi u Crnoj Gori

A

UVODNIK

za inozemne kupce.

Me u doma im kupcima koje je Ina na taj na in dovela u nepovoljan položaj uz Dubrovnik Airline su Croatia Airlines, MORH RH, Trade Air, hrvatska Vlada, Deli Air, MUP RH i još neke tvrtke. Vije e AZTNa stoga je Ini naložilo da u roku od tri mjeseca od dana dostave rješenja izmijeni odredbe o cijeni mlaznoga goriva u ugovorima tako da cijena bude odre ena na jasan, transparentan i nediskriminiraju i na in prema doma im i inozemnim kupcima, uz obvezu da izmijenjene uvjete iz ugovora dostavi Agenciji u roku od osam dana od provedenih izmjena.

Iz Sektora korporativnih komunikacije Ine na naš je upit stigao odgovor kako još nisu primili rješenje AZTN-a te da ga ne mogu komentirati. "Nakon što zaprimimo rješenje, prou it emo ga kako bismo mogli pristupiti provo enju daljnjih koraka“, stoji u odgovoru Ine.

Skupština o ekivano Ju er je održana i glavna skupština dioni ara Ine, koja je, prema o ekivanjima, prošla bez ve ih iznena enja. Ve ina dioni ara složila se s prijedlogom Vlade o isplati polovine lani ostvarene dobiti na ime dividendi, dok e druga polovina, na zahtjev Mola, biti investirana u razvoj i unaprje enje poslovanja.

Hina/S. C. H.

Biljana StarËiÊ biljana.starcic@business.hr

A

gonija zvana švicarski franak nastavljena je po etkom ovog tjedna kada je švicarska valuta oja ala na rekordnih šest kuna zadaju i tako glavobolje onima koji su prije nekoliko godina, kada je zaduživanje u 'najsigurnijoj valuti' uzelo maha, ignorirali upozorenja o valutnom riziku koje takvo zaduživanje nosi sa sobom.

U skladu s predvi anjima analiti ara, ni ova godina nije donijela dobre vijesti za sve one ije su rate kredita sko ile u nebo zahvaljuju i rastu švicarske valute, koja je ju er prvi put u povijesti premašila razinu od šest kuna zahvaljuju i dobrim gospodarskim izgledima Švicarske i rastu em nepovjerenju u euro.

ZADUŽIVANJE u toj valuti u Hrvatskoj je uzelo maha prije nekoliko godina, a upozorenja o valutnom riziku vezanom uz kreditiranje u francima nikada nisu zvu ala zlokobnije.

Analiti ari su esto upozoravali na rizik koji nosi kredit vezan uz franke budu i da se te aj te valute u odnosu na kunu formira posredno putem te aja švicarskog franka u odnosu na euro.

Naime, Hrvatska narodna banka ima utjecaj na kretanje

FOTOLIA

acka

Tu ni HNB ne može pomo i

››

Iako su rate kredita koje gra ani imaju vezane uz švicarski franak ve e i nekoliko tisu a kuna u odnosu na po etak otplate kredita, teško da e banke ponovno rezati kamate kao što su ve napravile

kune u odnosu na euro, dok je na te aj franka presudan utjecaj kretanja na svjetskim deviznim tržištima.

PREMA objavljenim podacima HNB-a, udjel kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom prošle godine iznosio

je 13,5 posto, od ega najviše stanovništvu. Iako je ve ina doma ih banaka ve snizila kamatne stope na stambene kredite u toj valuti kako bi olakšala njihovo vra anje, rate kredita ve e su i nekoliko tisu a kuna u odnosu na po etak otplate kredita, a teško je

predvidjeti ho e li banke ponovno rezati kamate s obzirom na to da bi zaplijenjene stanove u trenuta nim okolnostima teško prodale.

Uvijek se mogu pozvati na upozorenja koja su nesretni dužnici trebali ozbiljnije shva ati...

tema 4-5

U 'DEŽELI' TO RADE JAVNO Slovenska je vlada svoje protur svaku je naveden i učinak, odnosno koliko ih je tvrtki koristilo

Pahor sve reform prije izbora, Kosor Borut Pahor i njegova vlada odlučili su, čini se, ići do kraja. Vođeni valjda logikom da kada im je u anketama rejting već na niskim granama, onda nemaju što puno izgubiti, pa ako i ne dobiju, iza njih će ostati promjene koje dugoročno mogu puno dobroga donijeti Sloveniji i njezinu gospodarstvu. Za razliku od Pahorove, Kosoričina je vlada sve svoje reforme planirala za poslijeizborno razdoblje pokušavajući na taj način izbjeći izborni poraz koji, sudeći po anketama, gotovo ne može izbjeći U istraživanjima javnog mišljenja Pahorova vlada u Sloveniji stoji jednako loše kao i Kosoričina u ovdašnjim anketama. Kada bi se izbori održali danas, i u Sloveniji i u Hrvatskoj došlo bi do smjene vlasti, ili bi barem rezultirali velikim promjenama u vladajućim koalicijama. Većina Slovenaca prije svega je nezadovoljna kako je Pahorova vlada kormilarila zemljom od početka gospodarske krize. Razlozi njihova nezadovoljstva vrlo su slični onima zbog kojih i hrvatski građani daju negativne ocjene Kosoričinoj vladi, iako se u Sloveniji kriza primirila još u drugoj polovini prošle godine, a statistički podaci počeli su pokazivati da je slovensko gospodarstvo izašlo iz recesije i počelo se oporavljati.

I u prvom ovogodišnjem kvartalu slovensko gospodarstvo bilježi blagi rast, nezaposlenost je zauzdana, izvoz je za petinu veći nego lani, industrijska proizvodnja je porasla, ali ništa od toga nije utjecalo da anketi-

rani građani vrate povjerenje u Pahorovu vladu. I Kosoričina je vlada u istoj koži, ali su hrvatski gospodarski pokazatelji još uvijek na silaznoj putanji ili stagniraju i tek ponešto rastu. Kada se usporede i mjere koje je Pahorova vlada poduzimala kako bi Slovenija lakše prebrodila krizu s onima koje je Kosoričina vlada povlačila u vremenskom tjesnacu nakon što ju je bivši premijer Ivo Sanader ostavio na cjedilu ne poduzevši nijednu antirecesijsku mjeru, onda bi Slovenci zapravo trebali biti puno zadovoljniji svojom vladom.

Svjedoči o tome i nedavno objavljena Kosoričina analiza provedbe Programa gospodarskog oporavka te sličan pregled provođenja protukriznih mjera koji je Pahorova vlada objavila prošle jeseni u kojem je popisala mjere što ih je u svakom od svojih resora poduzimala od početka krize 2008. godine do prošloga ljeta. Uz svaku od poduzetih mjera Pahorova je vlada navela i svotu kojom je financirano njezino provođenje.

Manja neporezna davanja

Ako se iz antirecesijskih mjera Kosoričine vlade

VLADA BORUTA PAhORA ima slične prioritete kao i hrvatska, ali nije ostala na načelnom definiranju, nego točno navodi koje će zakonske i druge promjene inicirati i donijeti i u kojim rokovima

izuzme prošlogodišnje ukidanje kriznog poreza kojim je gospodarstvu "ostavljeno" 1,9 milijardi kuna, koliko mu je prethodno "oduzimano" radi spašavanja državnog proračuna, onda je najvrjednije mjera kojom je Kosoričina vlada rasteretila hrvatske kompanije smanjenje neporeznih davanja u iznosu oko 500 milijuna kuna.

Pahorova je vlada, pak, u dvije krizne godine za "zamrzavanje" poreznih i neporeznih davanja iz

proračuna samo za subvencioniranje skraćenog radnog tjedna i privremenog slanja radnika na čekanje kompanijama izdvojila 120 milijuna eura, a još 14 milijuna eura za otpremnine i samozapošljavanje viška radnika. Dok je Kosoričina vlada smanjivala prava i naknade za nezaposlene na zavodu za zapošljavanje, Pahorova je uz rast nezaposlenosti povećala naknade za nezaposlene pa je u prošloj i pretprošloj godini za naknade nezaposlenima

recesijske mjere tabelarno predočila na 52 stranice, a uza

business.hr Utorak 24/5/2011

rme radi r nijednu JADRANkA kOsOR mjere je povlačila u vremenskom tjesnacu nakon što ju je bivši premijer Ivo Sanader ostavio na cjedilu

izdvojila 415 milijuna eura te još oko 225 milijuna eura za programe njihova zapošljavanja. Kad se tim iznosima dodaju svote planirane za ovu godinu, Pahorova će vlada za naknade i zapošljavanje nezaposlenih u tri godini utrošiti više od milijardu eura.

Žestoki otpori

Nabrajanje mjera koje je slovensko Ministarstvo gospodarstva poduzimalo kako bi kompanijama olakšalo hrvanje s krizom bilo

bi suhoparno, a i oduzelo bi previše novinskog prostora. No za ilustraciju, primjerice, u 2009. godini je za sufinanciranje kupnje nove tehnološke opreme izdvojilo 24,86 milijuna eura koje je dodijelila mikro, malim i srednjim tvrtkama. Njima je izdalo i jamstva u iznosu od 159 milijuna eura kako bi poboljšala svoju konkurentnost na tržištu te za financiranje obrtnih sredstava još 23,5 milijuna eura jamstava za osiguranje povoljnijih bankarskih kredita.

Pahorova vlada je svoje proturecesijske mjere tabelarno predočila na 52 stranice. Pritom ih uz kratak opis pojedinačno navodi, kao i iznos uloženih proračunskih i drugih sredstava te komu se bile namijenjene i kakav je njihov učinak, odnosno koliko ih je tvrtki koristilo. Kosoričina vlada ne može na sličan način "položiti" račune u provođenju svojih antirecesijskih mjera, jer ih ni približno nije toliko i tim intenzitetom provodila.

Pahorova vlada objavila je i svoje prioritete do kraja mandata, odnosno što će sve poduzeti u sljedećih godinu i nešto dana. Načelno gledajući, Kosoričina je vlada u svojemu programu gospodarskog oporavka upisala iste ili slične prioritete. Slovenska vlada se odlučila za šest prioriteta, a to su: konsolidacija javnih financija, poboljšanje uvjeta za poslovanje poduzeća, poboljšanje discipline plaćanja, poboljšanje odnosa na tržištu rada, efikasniji progon gospodarskog kriminala te strukturne reforme i institucionalne promjene.

No, Pahorova vlada nije ostala na načelnom definiranju prioriteta nego točno navodi koje će zakonske i druge promjene inicirati i donijeti i u kojim rokovima kako bi ih ostvarila. Nijedan rok nije ostavljen za poslije izbora, pa ni oni upisani uz reformske prioritete za koje je nužno promijeniti radno i slično zakonodavstvo što u pravilu izaziva žestoke otpore građana i sindikata, a i oporba ih dočeka kao priliku za potkopavanje i rušenje vladajućih.

Pahorova je vlada upravo ušla u završnicu kampanje uoči referenduma na kojem će biti potvrđena ili srušena njezina reforma mirovinskog sustava. Ankete su donedavno sugerirale da će ona sigurno pasti, ali kako se referendum približava, smanjuje se postotak onih koji se protive mirovinskoj

reformi, a raste broj njezinih pristaša iako su protiv nje ustali svi sindikati, većina oporbenih stranaka, a umirovljenička stranka Desus zbog nje je izašla iz vladajuće koalicije i pridružila se protivnicima reforme.

Guraju do kraja

Neovisno o rezultatima referenduma, Pahorova vlada najavljuje da će pokušati izgurati svoj mandat do kraja, ali i da neće odustati ni od reformiranja i liberalizacije tržišta rada, odnosno od izmjena radnog zakonodavstva, kao ni od reforme zdravstvenog sustava iako i u Sloveniji mnogi tvrde da su u izbornoj godini takvi i slični potezi samoubilački. No, Borut Pahor i njegova vlada odlučili su, čini se, ići do kraja, valjda vođeni logikom da kad im je u anketama rejting već na niskim granama, onda više nemaju što puno izgubiti, pa ako i ne dobiju, iza njih će ostati promjene koje dugoročno mogu puno dobroga donijeti Sloveniji i njezinu gospodarstvu.

Za razliku od Pahorove, Kosoričina je vlada sve svoje reforme planirala za poslijeizborno razdoblje pokušavajući na taj način izbjeći izborni poraz koji, sudeći po anketama, gotovo ne može izbjeći. Ni HDZ-ova vladajuća koalicija neće od toga imati koristi, a još manje će se okoristiti Hrvatska i njezino gospodarstvo.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

tema

OKONČANA BITKA, ALI NE I RA vate equity fondu kojemu je ovo p

6-7

BROjKE

156 20

10. oda u 20 ih r p a n u milijuna k

2010. a dobiti u n u k a n u ij mil

Bancr

Hrvatsku

Za City Express bile su zainteresirane i Hrvatska pošta i Austrijska vla pošta, koja je u Hrvatskoj vlasnik i Overseas Expressa, a o eventualnom spajanju pregovaralo se s Cetisom Zagreb. Upućeni u ovu transakciju kazali su nam da će Hrvatska pošta sigurno i dalje biti zainteresirana za kupnju City Exa jer s liberalizacijom dolazi i okrupnjavanje tržišta Tvrtku City Express u većinskom vlasništvu agencije Digitel komunikacije preuzeo je private equity fond Bancroft i to je prva velika transakcija u ovoj branši uoči liberalizacije hrvatskog poštanskog tržišta, koja bi trebala nastupiti 2013. godine.

Naime, proces postupne liberalizacije tržišta poštanskih usluga počeo je prije nekoliko godina, a prema planovima prilagodbe europskom zakonodavstvu, to bi se tržište u Hrvatskoj trebalo potpuno liberalizirati 1. siječnja 2013. godine.

Hrvatska pošta (HP) trenutačno ima rezervirano područje koje vrijedi za univerzalne poštanske usluge do 50 grama, ali s liberalizacijom će i taj dio tržišta biti potpuno otvoren za druge tvrtke.

Na kraju prošle godine na hrvatskom je tržištu bio 21

davatelj poštanskih usluga, a City Ex je među glavnim konkurentima Hrvatske pošte. Prema podacima koje nam je dostavio Digitel, od 2008. godine do 2010. prihod je u City Exu sa 100 milijuna kuna povećan na 156 milijuna kuna, a dobit tvrtke u tom je razdoblju porasla 30 posto. Prošla je godina završena sa 20 milijuna kuna neto dobiti.

Kredit Erste banke

"Liberalizacija tržišta trenutak je u kojem City Ex širenjem portfelja usluga i na one koje su sada pod monopolom Hrvatske pošte želi zauzeti još značajniji udjel na hrvatskom tržištu", poručili su iz Digitela, koji je spretno iskoristio trenutak uoči liberalizacije i interes investitora te je nakon tri godine odlučio prodati svoj udjel u City Exu. O visini transakcije nitko ne želi go-

voriti, ali mediji špekuliraju o cijeni između 30 i 40 milijuna eura. Tvrtki Bancroft je zajam za kupnju City Exa osigurala Erste banka.

Među manjinskim suvlasnicima koji su zaradili tom transakcijom su i Boris Vidić, koji je prije 15-ak godina osnovao City Express, San-

di Šola, predsjednik Uprave Karlovačke banke, te Damir Gojanović, predsjednik hokejaškog kluba Medveščak.

U Digitelu navode kako

pAd uNuTARNjEg pROmETA

HP drži 76 posto domaćeg tržišta Na hrvatskom poštanskom tržištu lani su ostvarene 364.493.884 usluge, od kojih su 232.433.901 ili približno 64 posto bile univerzalne poštanske usluge, dok su 132.059.983 odnosno oko 36 posto bile ostale poštanske usluge. Na ukupnom tržištu poštanskih usluga Hrvatska pošta drži približno 76 posto udjela.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je broj pismonosnih usluga u četvrtom tromjesečju 2010. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine pao 10,6 posto, ali je broj paketnih usluga porastao 8,1 posto.

Promatrano na godišnjoj razini, pismonosne usluge lani su pale 7,6 posto, a paketne su usluge porasle 0,1 posto prema 2009. godini.

Gledajući prema segmentima, u prošloj je godini u unutarnjem prometu otpremljeno 324,4 milijuna pismovnih pošiljki, što je 7,5 posto manje u odnosu na 2009. godinu. Još je veći pad zabilježen u međunarodnoj otpremi pismovnih pošiljaka, koja je pala čak 21,7 posto, na 8,6 milijuna komada. Međutim, broj pismovnih pošiljaka iz inozemstva porastao je 1,5 posto, na 12,2 milijuna komada.

Kada je riječ o paketima, ukupno su u unutarnjem prometu otpremljena 7,4 milijuna paketa, a pad u odnosu na 2009. iznosi 0,2 posto. Što se tiče otpreme paketa u inozemstvo, rast je iznosio 2,4 posto, odnosno 43 milijuna komada. Iz inozemstva je u Hrvatsku došlo 220 milijuna paketa uz rast od 8,4 posto.

RAT Dobar 'poštanski biznis' nanjušili su u londonskom priprva investicija u Hrvatskoj, ali vjerojatno ne i zadnja

business.hr Utorak 24/5/2011

roft pretekao

u poštu i Austrijance OGLAS

ALjOšA ROKsANdIć, predsjednik Uprave Digitel komunikacija, i Valeri Petrov, partner u Bancroftu, nisu odali točan iznos cijene za preuzimanje City Expressa, ali špekulira se da je raspon između 30 i 40 milijuna eura

su interes za City Ex iskazali brojni međunarodni ulagači.

"Razgovaralo se i s drugim interesentima za City Ex, ali kako te ponude nisu prihvaćene, ne možemo ih komentirati", poručuju iz Digitela.

U RH 36 poslovnica

Prema neslužbenim informacijama, za kupnju su bile zainteresirane Hrvatska pošta i Austrijska pošta, koja je u Hrvatskoj vlasnik i Overseas Expressa, a o eventualnom spajanju pregovaralo se s Cetisom Zagreb. Upućeni u transakciju kazali su nam kako će Hrvatska pošta sigurno i dalje biti zainteresirana za kupnju City Exa jer s liberalizacijom dolazi i okrupnjavanje tržišta, a iskustva iz drugih zemalja pokazala su da su nekadašnji monopolisti obično kupovali glavnog konkurenta.

Dobar "poštanski biznis" nanjušili su i u private equity fondu Bancroftu kojemu je ovo prva investicija u Hrvatskoj, ali kako kaže Valeri Petrov, jedan od partnera u Bancroftu, vjerojatno ne i zadnja. Sjedište Bancrofta je u Londonu, a regionalne urede ima u Budimpešti, Pragu, Sofiji i Istanbulu. Od osnutka prvog fonda 1996. godine Bancroft je investirao u 17 tvrtki, uključujući i City Ex, te je prodao udjele u njih 11.

"Sklopili smo sporazum o kupnji vrlo uspješne tvrtke s iznimno sposobnim upravljačkim timom. Iako je spomenuti posao prvi takav iskorak Bancrofta u Hrvatsku te u konkretni sektor, vjerujemo u potencijal rasta hrvatskog tržišta i City Exa", istaknuo je partner u Bancroftu Valeri Petrov.

Iz Digitela su nam odgovorili kako će CityEx i dalje voditi isti menadžment tim, koji će nastaviti unapređivati sve segmente poslovanja te podizati kvalitetu usluge kako bi potpuno spreman dočekao liberalizaciju tržišta poštanskih usluga.

City Ex ima 36 poslovnica u 30 gradova diljem Hrvatske, zapošljava više od 1000 ljudi, a godišnje isporuči više od milijun paketa i 60 milijuna dokumenata.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 24/5/2011

SLUČAJ VARTEKS

AZTN protiv Štromarove ideje Varaždin. Nakon što je varaždinski župan Predrag Štromar pozvao Vladu da se po uzoru na brodogradilišta, i dugovanja Varteksa, koja samo prema državi iznose oko 70 milijuna kuna, pretvore u javni dug, oglasilo se i Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja koje se protivi Štromarevoj zamisli. Naime, AZTN podsjeća da je Varteks upozoren da se pot-

pore za restrukturiranje mogu dodijeliti samo jednom u deset godina, i to u Rješenju kada su mu istodobno odobrene državne potpore za restrukturiranje u razdoblju od 2004. do 2006. godine, a sukladno presudi Upravnog suda RH. Tako su spomenutim rješenjem dane suglasnosti na odluku Vlade kojom su 23. prosinca 2004. i 3. kolovoza 2006. odobrena državna jamstva za financiranje tekućeg poslovanja Varteksa u korist Zagrebačke i Privredne banke te Hrvatske banke za obnovu i razvoj. Nadalje, Vije-

će AZTN-a je dalo suglasnost na državne potpore za restrukturiranje sadržane u kreditima sklopljenim pod povoljnijim uvjetima između Varteksa i HBOR-a te na državne potpore koje je Varteks 2005. dobio u obliku subvencije Ministarstva gospodarstva. S obzirom na stav AZTN-a, čini se da država Varteksu može pomoći samo tako da dugovanja pretvori u vlasnički udjel, što je i bio predmet razgovora varaždinskog gradonačelnika u Ministarstvu financija, o čemu bi trebao progovoriti u utorak. I. K.

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

dogaaji

PREdRAg ŠTRomAR, varaždinski župan

ČEKA SE RJEŠENJE Tvrtka PSP ozbiljno računa i na gradnju još jednog, vršnog podzemnog skladišta kapaciteta 100 milijuna prostornih metara plina u Grubišnom polju. No zbog spora s Inom rokovi za gradnju toga skladišta, predviđeni za 2013. godinu, znatno kasne

snimio hrVojE dominiĆ

Do kraja rujna u Okolima 553 mil. kubika plina

dRAgicA KRPAN, direktorica PSP-a Okoli, kaže kako iz Ine stižu signali da je voljna ustupiti Grubišno polje, no glavni prijepor ostaje visina naknade za ustupanje polja

U jedinom hrvatskom podzemnom skladištu plina u Okolima početkom travnja započeo je 24. redovni godišnji ciklus utiskivanja plina i stvaranja rezervi za sljedeću ogrjevnu sezonu.

Od 1. travnja do 23. svibnja u skladište je utisnuto 60-ak milijuna prostornih metara plina, a do kraja ciklusa, koji završava 30. rujna, u skladište će biti spremljeno 553 milijuna prostornih metara plina, potvrđeno je Business.hr-u iz tvrtke PSP Okoli.

Osim podzemnog skladišta u Okolima, tvrtka PSP ozbiljno računa i na

gradnju još jednog, vršnog podzemnog skladišta plina kapaciteta 100 milijuna prostornih metara plina u Grubišnom polju, koje bi trebalo pokriti opskrbu plinskog sustava u danima najvećeg opterećenja, kada je potrošnja plina najveća.

No zbog spora s Inom rokovi za izgradnju toga skladišta, predviđeni za 2013. godinu, znatno kasne.

Petogodišnja koncesija

Treba podsjetiti da je Ini 2007. godine bez posebnog natječaja odobrena petogodišnja koncesija za istra-

živanje naftnog i plinskog polja u Grubišnom polju.

Unatoč produljenju roka, Ina koncesiju nikada nije službeno zatražila jer nije ispunila uvjete potrebne za njezino ishođenje.

Najnovijim izmjenama Zakona o rudarstvu iz travnja ove godine olakšano je i ubrzano obavljanje pripremnih radnji za raspisivanje natječaja za dodjelu koncesija.

Realni troškovi

Jedna od najvažnijih izmjena onemogućila je produljenje rokova za ishođenje koncesije za tvrtke koje u zadanom roku nisu ispunile potrebne uvjete te je predviđeno da se polje za koje nije zatražena koncesija vraća u vlasništvo države. Tako je polje u Grubišnom polju oduzeto Ini i vraćeno državi pa sada nema ni formalnih zapreka za pripremu i raspisivanje novog natječaja za dodjelu nove koncesije. PSP Okoli bit će jedna od tvrtki koja će se javiti na natječaj za dodjelu koncesije za spomenuto eksploatacijsko polje kada on bude raspisan, potvrdila je Business.hru direktorica PSP-a Okoli Dragica Krpan.

No prema zakonskim odredbama, tvrtka koja dobije novu koncesiju dužna je nadoknaditi realne troškove

istraživanja polja tvrtki kojoj je oduzeta koncesija za eksploatacijsko polje.

Ina je Ministarstvu gospodarstva već dostavila dokumentaciju iz koje je vidljivo koliko je novca u posljednje četiri godine uloženo u istraživanje polja u Grubišnom polju. Krpan naglašava kako iz Ine stižu signali da ta kompanija nije zainteresirana za Grubišno polje i da ga je voljna ustupiti PSP-u, ali glavni prijepor ostaje visina naknade za ustupanje polja.

Krpan objašnjava kako Ina od PSP-a zahtijeva da joj se, osim troškova uloženih u istraživanje, nadoknadi i izmaknula dobit za spomenuto polje. No PSP to nije spreman platiti jer smatra da Ina na takvo što nema pravo s obzirom na to da spomenuto eksploatacijsko polje nikada nije privedeno proizvodnji. U Ini nisu željeli komentirati situaciju vezanu uz to polje dok ne završe pregovori.

Pregovori koji se vode uz posredovanje Ministarstva gospodarstva uskoro bi, kako se procjenjuje, trebali razriješiti gordijski čvor i konačno osigurati uvjete za realizaciju projekta vršnog skladišta plina čija gradnja kasni.

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

OGLAS

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 24/5/2011

U MJESEČNOM PADU

Nezaposlenost 18,2 posto Zagreb. Stopa registrirane nezaposlenosti za travanj u Hrvatskoj je iznosila 18,2%, objavio je julčer Državni zavod za statistiku. To je 1,1 postotni bod manja stopa registrirane nezaposlenosti nego za ožujak kada je iznosila 19,3%. No, na godišnjoj je razini stopa registrirane nezaposlenosti još uvijek veća, u travnju ove je viša 0,3 postot-

PRVI PUT NA REAL VIENNA

Pet županija predstavlja se u Beču Na skupu tvrtke, gradovi i regije prezentiraju svoje projekte i traže nove mogućnosti ulaganja Na sajmu Real Vienna, koji će se u utorak i srijedu održava u Beču, prvi će put zajedno nastupiti pet županija sjeverozapadne Hrvatske.

U sklopu Gospodarskog foruma regije sjeverna Hrvatska dvadesetak gradova i općina iz Međumirske, Varaždinske, Krapinskozagorske, Koprivničkokriževačke i Zagrebačke županije predstavit će mogućnosti ulaganja na svom području. Pri tome će naglasak biti na mogućnosti ulaganja u hotelske i turističke projekte kao što su Terme Tuhelj, Terme Sv. Martin na Muri, Terme Jezerine, Specijalna bolnica Naftalan te Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama.

"Varaždinska će županija potencijalnim stranim ulagačima predstaviti projekt ulaganja u medicinski turizam u Varaždinskim Toplicama, kao tržišno najzanimljiviji investicijski projekt u nas", ističe varaždinski župan Predrag Štromar, koji puno očekuje od sajma.

Naime, kako je pojasnio, osim tisućljetne tradicije u liječenju, Varaždinske Toplice investitorima nude stručne kadrove i povoljni

prometni položaj, kao i riješene imovinskopravne odnose i uređenu prostornoplansku dokumentaciju.

"Riječ je o projektu rekonstrukcije postojećih kapaciteta bolničkog kompleksa i hotelskog smještaja te projektu gradnje novog spa hotela, kao i suvremenog spinalnog i novog specijalističkog bolničkog krila, uz koji su oba vezana na funkcioniranje sadašnjih kapaciteta bolnice i hotela. Riječ je o 3900 četvornih metara za novo bolničko krilo i 30.000 kvadrata za novi hotel Jupiter", pojašnjava župan, dodajući da se sličan zajednički nastup pet županija očekuje najesen i u Njemačkoj.

Sajam Real Vienna fokusira se na promet nekretninama i investicije na području srednje i istočne Europe i najveći je takav specijalizirani sajam u ovom dijelu Europe.

Tu tvrtke, gradovi i regije predstavljaju svoje projekte i traže nove mogućnosti ulaganja. Na sajmu se predstavljaju nekretnine i investicije srednje i istočne Europe, a prošle godine nastupilo je 220 regija i gradova te međunarodnih izlagača iz 20 zemalja. Sajam je lani okupio 6822 vrhunska stručnjaka u prometu nekretninama iz 26 različitih država te investitora raznih profila.

Ivica Kruhoberec

na boda u odnosu na travanje prošle godine kada je iznosila 17,9 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti, koju objavljuje Državni zavod za statistiku, izračunava se kao odnos broja nezaposlenih evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) prema ukupnom aktivnom stanovništvu. Prema podacima HZZ-a, krajem travnja bilo je registrirano 308.869 nezaposlenih, što je 21.261 osoba ili 6,4% manje u odnosu na ožujak. Tijekom travnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 17.318 osoba. H

DIREKTOR TZ-a

'Hlača kriv što nema kruzera u Rijeci'

Rijeka. Direktor Turističke zajednice Grada Rijeke Petar Škarpa jučer je prozvao ravnatelja Lučke uprave Rijeka Bojana Hlaču da je odgovoran što u riječkoj luci ne pristaju turistički brodovi za kružna putovanja. Rekao je da sve lučke uprave od Dubrovnika do Opatije, pa i slovenska luka Kopar koja ima ovlasti kao i ri-

ječka Lučka uprava, rade na dovođenju kruzera, osim riječke. Ustvrdio je da "više ne želi slušati diletante koji žele na sebe skrenuti pozornost" te je u tom kontekstu uz Hlaču naveo i Nikolu Ivaniša iz Primorsko-goranskog saveza. Hlača je nedavno izjavio da je Lučka uprava ostvarila sve tehničke uvjete za prihvat kruzera i da su brodarima poslali podatke o novom putničkom terminalu, ali da oni odgovaraju da neće doći jer u Rijeci nema osmišljene turističke ponude. H

Radnici prekinu Todorić bi Dalm VRATILI SE NA POSAO Radnici tvrtke opterećene sa 950 milijuna kuna duga danas bi trebali dobiti polovicu plaće za veljaču. Nadu polažu u vlasnika koncerna Agrokor, za kojeg im je ministar Čobanković rekao da je iskazao interes za tu tvrtku. Do 17. lipnja trebao bi završiti i privatizacijski natječaj Radnici Dalmacijavina prekinuli su štrajk nakon što im je obećana isplata polovice plaće za veljaču već danas, dok će drugu polovicu dobiti u roku od dva tjedna. "Plaću za veljaču isplatit će Uprava tvrtke, a s ministrom Čobankovićem dogovorili smo da će nam u istom roku biti isplaćena i plaća za ožujak", kazao je sindikalni povjerenik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Lukica Bucat. Štrajk je zaustavio preseljenje pogona iz trajketne luke na novu lokaciju u

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

dogaaji

ZGRADU u trajektnoj luci, koja je na lučkom dobru, Dalmacijavino će ustupiti Ministarstvu mora; preseljenje na novu lokaciju u Sjevernoj luci uvjet je za privatizaciju

DVA PROPALA KRUGA

Privatizacijska trakavica U prvom krugu privatizacije, kada je država svoje udjele prodavala po punoj cijeni i kada se nije odricala svojih potraživanja, nije bilo zainteresiranih kupaca za Dalmacijavino. U drugom krugu, kada je država dala 90 posto

popusta na vrijednost tvrtke, nije prihvaćena ponuda Keruma, kao ni ponuda Luje iz Lovrana, s obrazloženjem da jamstva koja su ponudili nisu dovoljno kvalitetna. Zatim je afera Maestro zaustavila cijeli proces privatizacije.

'NEZAKONIT OTKAZ'

Prosvjed pred pulskim Vodovodom

Pula. Povjerenici podružnica Sindikata Istre i Kvarnera (SIK) prosvjedovali su u ponedjeljak pred pulskim Vodovodom zbog najave izvanrednoga otkaza sindikalnom povjereniku u tom gradskom poduzeću SIK-a Stanku Raduloviću. Sindikalci tvrde da je otkaz nezakonit te da se i u

ovome slučaju "istarska politička oligarhija obračunava sa sindikalizmom". "Mi smo očito taj sindikat koji njima smeta jer smo do sada ukazivali na štetnost projekta Brijunirivijera, na kriminal u pulskoj Zračnoj luci i na Dragoneru", kazao je predsjednik SIK-a Bruno Bulić, ocijenivši kako je u odnosu na istarske političare "Sanader mali Titov pionir".

"Očito je da politička oligarhija u Istri i Puli ima pod kontrolom policiju, državno odvjetništvo, pravosuđe i medije", ustvrdio je Bulić. H

uli štrajk, macijavino Sjevernoj luci, a preseljenje je uvjet za nastavak privatizacije. Opstanak Dalmacijavina moguć je jedino ako se privatizacija kvalitetno okonča, a ako preseljenje ne bude gotovo, natječaj bi mogao biti prolongiran.

Mnogi bi otpremnine

Svjesni su toga i radnici, koje je obradovala vijest da je Ivica Todorić ozbiljno zainteresiran za Dalmacijavino. "Ministar Čobanković prenio nam je da je Todorić iskazao interes za tvrtku.

Svima nam je u cilju da natječaj završi 17. lipnja", rekao je Bucat.

U trećem krugu privatizacije Dalmacijavina država prodaje svoj paket od 79,8 posto dionica po posebnim uvjetima za jednu kunu. U javnom pozivu za kupnju dionica Dalmacijavina navodi se da je krajem prošle godine ukupna aktiva te tvrtke bila jednaka ukupnim obvezama i iznosila 920,9 milijuna kuna.

U toj splitskoj tvrtki koja se bavi proizvodnjom i preradom vina te alkoholnih pića i sokova krajem 2010. bilo je 440 zaposlenih.

Kupac će morati zadržati osnovnu djelatnost i sve zaposlene na rok od godine dana te ponuditi program restrukturiranja za pet godina s programom ulaganja.

Osim ulaganja u proizvodnju i tehnološku modernizaciju zastarjelih pogona, novi bi vlasnik trebao poštovati i kolektivni ugovor prema kojem će svakom radniku koji ode iz tvornice sa 30 godina staža isplatiti 150.000 kuna.

Navodno je velik broj radnika iskazao želju da uzme otpremninu i ode, a to je ono što bi moglo privući potencijalnog investitora.

Bez trošarinskoga broja

Zgradu u trajektnoj luci, koja je na lučkom dobru, Dalmacijavino će ustupiti Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, prema sporazumu koji su potpisali u siječnju prošle godine.

Naime, pri pretvorbi 2002. u temeljni kapital nije ušlo zemljište u trajektnoj luci, već samo zgrada i oprema.

Dalmacijavino nije moglo dobiti koncesiju da tu obavlja svoju djelatnost jer GUP tu ne predviđa proizvodnju, već lučku, ugostiteljsku i turističku djelatnost.

Zbog duga od 950 milijuna kuna tvrtka ne može dobiti trošarinski broj, zbog čega ne mogu ni proizvoditi ni prodavati pića.

Sindikati se nadaju da će do 17. lipnja, kada istječe rok za ponude zainteresiranih kupaca, biti dovršeno preseljenje.

Sandra Livajić

OGLAS

dogaaji

NEXE GRUPA

Prihodi povećani za 22,58 posto

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 24/5/2011

IvAN ERGovIć, predsjednik Uprave Nexe grupe Snimio hrvoje knez

Našice. Nexe grupa, najveći hrvatski proizvođač građevinskog materijala, u prva četiri mjeseca ove godine povećala je prihode od prodaje za 22,58 posto, s lanjskih 254,8 milijuna kuna na ovogodišnjih 312,4 milijuna kuna. Rast prihoda ostvaren je prije svega porastom izvoza građevinskog materijala i usluga, i to uglavnom u susjednu BiH i druga tržišta

Hrvatskoj još ne primjećujemo znakove oporavka pa smo zadovoljni što smo i na tako stagnantnom tržištu ne samo uspjeli zadržati poziciju, već i povećati prihode za 12 posto. Naš dugoročni plan razvoja s fokusom na širenje i jačanje pozicija na tržištima uže i šire regije omogućio nam je aktivno sudjelovanje u investicijskom ciklusu BiH, koja je trenutačno u regiji najaktivnija u investicijama u infrastrukturu", rekao je Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe. B.hr

na kojima Grupa već posluje, kao i na neka nova tržišta, ali i uspješnim plasiranjem novih proizvoda. Rast prihoda ostvaren je i u većini Nexeovih tvrtki izvan osnovne djelatnosti, pa je tako divizija Dodatne djelatnosti zabilježila rast prihoda od šest posto, na 12,7 milijuna kuna, stoji u priopćenju kompanije. Istodobno je profitabilnost Grupe mjerena pomoću dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) porasla više od šest puta, na 30,9 milijuna kuna.

"U građevinskom sektoru u

Direktori ne daju, a radnici žele stečaj Nature Agro ŽELE oDGoDU Predstečajni postupak nekadašnjeg ponosa Đurđevca pokrenuo je jedan od dvjestotinjak zaposlenika tvrtke.

Od dokapitalizacije je odustao Capris iz Kopra, ali pojavio se novi strateški partner "Strateški partner na kojega smo računali odustao je od iskazane namjere da za visinu duga uđe u vlasništvo poduzeća, što je odobreno i na Skupštini. Naime, nakon što su mu prezentirani uvjeti, ocijenio ih je prezahtjevnim", rekao je Zlatko Gregurić, pravni zastupnik đurđevačkog poduzeća.

foto mišković/cropix

Natura Agro, nekada gospodarski ponos Đurđevca, na korak je do stečaja iako biogradski poduzetnik Milenko Mikulić nudi rješenje za to đurđevačko poduzeće, čiji je direktor Željko Blažok u pritvoru nakon što je protiv njega otvorena istraga zbog sumnji u zlouporabu ovlasti i položaja.

Na varaždinskom Trgovačkom sudu u ponedjeljak je održano ročište u predstečajnom postupku nad prehrambenim poduzećem Natura Agro, a pokrenuo ga je Dražan Juren, jedan od dvjestotinjak zaposlenika koji plaću nisu dobili od početka ove godine.

Riječ je o drugom predstečajnom ročištu tijekom ovog mjeseca budući da je prethodno odgođeno kako bi vlasnici Nature Agro dogovorili dokapitalizaciju sa strateškim partnerom Capris iz Kopra, čime bi se izbjeglo otvaranje stečaja.

MILENko MIkULIć, biogradski poduzetnik zainteresiran za Naturu Agro, kaže da mu je Hypo banka, inače najveći vjerovnik, već odobrila sredstva

Saniranja stanja

Međutim, kao i prije dva tjedna, ponovno se usprotivio otvaranju stečaja te je zatražio još jednu odgodu donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka jer je u međuvremenu pronađen novi strateški partner za Naturu Agro.

"Riječ je o Milenku Mikuliću, koji je već stupio u kontakt s Hypo bankom, najvećim vjerovnikom, te prezentirao poslovni plan nakon što je na skupštini izabran za strateškog partnera. Na temelju toga tijekom dana trebao bi

ČUDNI INTERESI

'Ne žele 100.000 kuna' "Odobren nam je kredit od 30 milijuna kuna u Hypo banci, i to u rekordom roku od četiri dana. Ako se ne otvori stečaj, polovinom tog iznosa u roku od 15 dana riješila bi se potraživanja zaposlenika i dobavljača, a polovinom bi se pokrenula proizvodnja. Nadam se razumnoj odluci suda, kao što sam očekivao i od zaposlenika te udjeličara kojima sam ponudio po 100.000 kuna za udjele. Međutim, dio njih ponaša se kao da im nije ni do čega stalo, pa ni do svog novca, osim do otvaranja stečaja. To ne mogu nikako razumjeti osim ako za udjele nisu dali ni lipe", kaže Mikulić, vlasnik dvaju hotela u Biogradu, napominjući kako mu se čini da je nekome u interesu da se poduzeće uništi, a ostaci raspodijele.

dovršiti sve što je nužno kako bi u kratkom roku mogao sanirati tekuće stanje, odnosno nelikvidnost i dugove zaposlenicima i vjerovnicima, i to uz pomoć kredita odobrenog mu na temelju kolaterala njegovih poduzeća te založene ostale imovine", pojasnio je Gregurić.

Unatoč takvom obrazloženju, pravni zastupnik radnika usprotivio se novom odgađanju ročišta i ustrajao je na otvaranju stečaja. Kako je pojasnio, i dalje nema izjave o pristupanju dugu, a iznio je i stajalište da Skupština Nature Agro od 20. svibnja nije sazvana na propisani način pa se mogu osporiti sve donesene odluke, kao i ona da je Mikuliću novi strateški partner.

Pismena odluka

Odgodi ročišta usprotivila se i privremena stečajna upraviteljica Sanja Mihalić, ističući da je gotovo u potpunosti obustavljena proizvodnja zbog prekida isporuke plina pa je velik dio zaposlenika upućen na godišnji odmor.

"Račun tvrtke blokiran je više od 170 dana. Natura Agro je u vrlo teškoj situaciji u kojoj je potrebno poduzimati razne mjere radi zaštite imovine i vjerovnika", ustvrdila je Mihalić. Odluku o tome hoće li se otvoriti stečaj ili prihvatiti prijedlog za još jednu odgodu sud će donijeti pismeno.

Ivica Kruhoberec

karijere, znanje i posao

KARIJERA U RUSIJI Rad u jednoj od najbrže rastućih ekonomija na svijetu dobra je referenca za bilo koju državu zapada ili istoka, kaže Vladimir Franković, bivši Holcimov menadžer u Rusiji, danas samostalni konzultant s uredom u Moskvi, gdje je uobičajen početak radnoga dana u nekim branšama između 10 i 11 sati, no zato se ne gleda kada se završava. Poslovna je komunikacija prilično izravna, poznavanje ruskoga jezika nužnost, a kulture uopće velika strateška prednost

Utorak 24/5/2011

Rusi vole

autoritet s pokrićem

ZAVRŠEN NATJEČAJ

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 24/5/2011

Stipendija i posao u Zabi za troje studenata

Zagrebačka banka odabrala je troje studenata diplomskih studija Fakulteta elektronike i računarstva i Prirodoslovnomatematičkog fakulteta koji su osvojili pravo na mjesečnu stipendiju banke do završetka studija. Ugovorom o stipendiranju, koji im je uručila Andrea Mimica, direktorica Upravljanja ljudskim resur-

som Zagrebačke banke, Luka Božić i Filip Boltužić s Fakulteta elektronike i računarstva i Tamara Rukavina s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta do kraja studija dobivat će mjesečnu stipendiju od 1600 kuna, a nakon završetka studija čeka ih mjesto u Informatici i Upravljanju i kontroli rizika Zagrebačke banke, uz mogućnost razvoja međunarodnog iskustva u Grupi UniCredit. Studenti će i prije završetka studija dobiti mogućnost sudjelovanja na poslovnim projektima te studentsku praksu. B.hr

STIPENDISTI Tamara Rukavina (PMF), Luka Božić i Filip Boltužić (Fakultet elektronike i računarstva) s predstavnicima Zabe arhiva business.hr

Najvažnija razlika u odnosu na rad u Hrvatskoj jest veličina - zemlja, tržište, projekti i odgovornosti mnogo su veći šte i razvija vlastiti poslovni projekt.

Veliko tržište

Nedavno je na veleučilištu Vern održao predavanje o poslovanju u Rusiji, što je bio najavni program konferenciji "Pogled k Rusiji", koja se u organizaciji Akademije za politički razvoj u Zagrebu održava ovoga petka i subote (27. i 28. svibnja) i dovodi eminentne govornike iz cijele Europe koji će predstaviti trenutačnu društveno-političku i ekonomsku situaciju u zemlji te s hrvatskim sudionicima propitati ne samo kako iz Hrvatske gledamo prema Rusiji, već i kako poboljšati suradnju na svim razinama.

"Konferencija će nastojati korigirati sliku koja prevladava o Rusiji i otvoriti putove suradnje, gdje Hrvatska ima komparativne prednosti i prilike. Vrlo je pozitivna percepcija Hrvatske kao turističke destinacije s iznimno visokom kvalitetom života, izvrsnom kuhinjom, očuvanom prirodom i raznolikošću", nabraja Franković.

arhiva business.hr

Lj

udi u Hrvatskoj, i to ne samo menadžeri, nemaju dovoljno informacija o Rusiji i nisu svjesni mogućnosti koje nudi rusko tržište. Postoji određeno kašnjenje s informacijama, misli se da je tamo situacija kao što je bila u devedesetima, da se nose s tranzicijskim problemima i siromaštvom.

Međutim, Rusija je posljednjih desetak godina krenula dramatično naprijed, prema bruto društvenom proizvodu dostigla je Hrvatsku, a mnogi dijelovi, primjerice Moskva, znatno su bogatiji od Hrvatske. Šanse i veze koje je Hrvatska kao dio Jugoslavije imala prije dvadesetak godina iskorištene su, na žalost, samo jako malim dijelom pa treba krenuti od početka, rekao je Vladimir Franković, koji je posljednje četiri godine radio u Moskvi na odgovornim pozicijama za Holcim Rusija, a početkom svibnja postao je samostalni konzultant baziran u Moskvi koji pomaže međunarodnim kompanijama pri ulasku na rusko trži-

››

Ugodno me iznenadila visoka razina obrazovanja, tajnice dolaze na posao s Dickensovim knjigama u torbici, a ponekad vam taksisti mogu citirati ruske klasike VlADImIR FRANkoVIć, samostalni konzultant u Moskvi

U Moskvi radi od kolovoza 2007. godine, kada je u Holcimu, na vrhuncu građevinskog buma, preuzeo poziciju voditelja poslovnoga razvoja za područje bivšega Sovjetskog Saveza, a s početkom ekonomske krize postao je odgovoran za marketing i analizu tržišta u Holcimu Rusija.

Najvažnija razlika u odnosu na rad u Hrvatskoj, navodi, jest veličina; zemlja, tržište, projekti i odgovornosti mnogo su veći, a u Rusiji se posao brže razvija, brže raste u konjunkturi, ali i pada u vremenima krize.

"Moskovljani vole početi raditi nešto kasnije nego

u drugim zemljama, u nekim je branšama uobičajeno između 10 i 11 sati, možda zbog klime ili prometnih gužvi, ali se zato ne gleda kada se završava.

Radi se puno. Komunikacija zna biti prilično izravna, na što se treba priviknuti. Rusi vole jasnoću i autoritet, pri čemu su

U RIJECI

Na jesen starta Izdavačka akademija

U Rijeci na jesen počinje izobrazba za izdavaštvo za mlade visokoobrazovane ljude, a financirat će se u većini novcem iz europskih fondova. Projekt Izdavačka akademija pokreće riječka udruga Katapult, a dobio je 80.000 eura u okviru 4. komponente programa IPA. Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka sufinancirat će

projekt sa još 17.400 eura.

Riječka podružnica HZZ-a sudjelovat će izborom i testiranjem kandidata za izobrazbu. U Izdavačku akademiju će se upisati najviše 30 mladih do 29 godina koji će u šest mjeseci teorijski i praktično svladavati sva područja izdavaštva pod vodstvom mentora. Udruga Katapult djeluje od 2006. i bavi se neformalnom izobrazbom u izdavaštvu i kreativnom pisanju. Temeljni projekt udruge je istoimena biblioteka s do sada izdanih 13 knjiga proze. H

ZLATNI INDEKS

Coca-Coli trostruka nagrada studenata

TANYA ŠPLAJT-BRAINOVIĆ, direktorica Odjela za ljudske potencijale Coca-Cole HBC Hrvatska arhiva b.hr

Coca-Cola HBC Hrvatska na prošlotjednoj je dodjeli nagrada Zlatni indeks 2010., koje eSTUDENT, studentska udruga Sveučilišta u Zagrebu, dodjeljuje tvrtkama koje su u protekloj godini najviše ulagale u studente, osvojila nagrade u trima kategorijama. Prepoznata je kao tvrtka koja je tijekom 2010. najviše ulagala u

studentske udruge i projekte, nagrađena je i za sudjelovanje u studentskim projektima u organizaciji studenata i studentskih udruga, a s obzirom na to da je nagrađena u više kategorija, uručen joj je i Grand Prix. Dodjelom nagrada Zlatni indeks nagrađuju se i promoviraju sve tvrtke i ustanove koje svojim radom, djelovanjem i ostalim aktivnostima na bilo koji način sudjeluju u studentskome životu, potpomažu aktivnosti udruga ili sudjeluju u nekim od njihovih projekata. B.hr

KARIJERU GRADIO U HOLCIMU I NESTLEU

Preko Švicaraca došao do Rusa Vladimir Franković deset je godina radio u dvjema švicarskim kompanijama, Holcimu, proizvođaču cementa, agregata, betona i drugih građevinskih materijala, te u prehrambenoj kompaniji Nestle. Diplomirao je ekonomiju u Hrvatskoj, kodnevni život i poslovanje poznavanje ruskog je ipak nužno.

Dobra referenca

osobni odnosi bitni, odnosno ljudi vam najprije trebaju početi vjerovati, a onda se može dobro surađivati. Klišej o potrebi da se puno pije s poslovnim partnerima susreće se ponekad, ali ne prečesto, jer to ne prakticira nova generacija mladih stručnjaka", navodi Franković.

Strani menadžer koji radi u toj zemlji mora otvoriti oči i učiti o ruskim posebnostima jer je Rusija vrlo različita od Hrvatske i od ostatka Europe i Azije, a za uspješan rad i komunikaciju bitno je poznavanje kulture. Engleski jezik uči se sve više, ali za sva-

"Ugodno me iznenadila visoka razina obrazovanja. U usporedbi s ostatkom Europe veći dio populacije je obrazovan i načitan.

Tajnice dolaze na posao s Dickensovim knjigama u torbici, a ponekad vam taksisti mogu mnogo reći o povijesti Moskve te citirati ruske klasike. Vrlo je pozitivan odnos prema strancima iz Europe i sa Zapada općenito, možda i zato što su bili izolirani u vrijeme SSSR-a pa sada vole biti izloženi novim iskustvima. S druge strane, odnos prema strancima iz središnje Azije može biti sasvim drukčiji", rekao je Franković.

Rusija je jedna od najbrže rastućih ekonomija na svijetu, čime je apsolutno relevantna referenca za karijeru koja se nakon rada u toj zemlji može nastaviti u bilo kojoj državi zapada ili istoka, zaključuje Vladimir Franković.

Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

a magistrirao na London School of Economics kao stipendist britanske vlade (Chevening Scholarship). Usavršavao se na IMD Lausanne, Central European Universityju Budapest i Universityju St. Gallen Švicarska.

U Holcimu je počeo ra-

OGLAS

diti odmah nakon fakulteta u području poslovnog razvoja, a od 2005. do 2007. godine bio je asistent člana europske uprave u središtu kompanije u Zürichu. U Moskvu je prešao u kolovozu 2007. godine kao voditelj poslovnog ra-

zvoja za područje bivšeg Sovjetskog Saveza zadužen za strategiju i akvizicije. Dolaskom krize odgovara za marketing i analizu tržišta u Holcim Rusija. Od početka svibnja nezavisni je konzultant sa sjedištem u Moskvi.

> karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 24/5/2011

Stručnjak za interaktivni marketing u Zagrebu

U moru strategija, taktika i vrsta društvenih medija kompanije se često pitaju gdje i kako ostvariti prisutnost koja će polučiti željene rezultate?

John Deighton, profesor marketinga na Harvard Business School, jedan od najcjenjenijih stručnjaka današnjice u po-

dručju interaktivne marketinške komunikacije i društvenih medija, pokušat će idućega vikenda u Zagrebu polaznicima Advanced Program in Business (APB) dati odgovor upravo na to pitanje. Urednik je jednoga od ponajboljih znanstvenih časopisa Journal of Consumer Research te osnivač i urednik Journal of Interactive Marketing, znanstvenog časopisa koji se brzo prometnuo u vrhunski časopis s posebnim fokusom na razumijevanje uloge interaktivnih medija u odnosima između kompanija i njihovih potrošača.

Ipak, najpoznatiji je kao prvi čovjek koji je uspio odrediti utjecaj on-line poslovanja na gospodarstvo te time neosporno potvrdio važnost i ulogu interaktivnih medija u današnjem poslovanju. Surađivao je s brojnim renomiranim svjetskim kompanijama, od kojih se ističu Dove - Kampanja za stvarnu ljepotu, te analiza Obama/Clinton kampanje na društvenim medijima. Na predavanju u Zagrebu govorit će uz ostalo o razumijevanju ponašanja potrošača i njihovu utjecaju na ciljeve i strategije poduzeća. B.hr

arhiva b.hr

APB EDUKACIJA

JOHN A. DEIGHTON, profesor marketinga na Harvard Business School

Vern ponudio model zapošljavanja studenata STUDENTI I TRŽIŠTE RADA Veleučilište čijih 95% studenata zaposlenje nalazi u godini dana nakon završetka studija ponudit će i drugim visokoobrazovnim institucijama projekt zapošljavanja studenata po principu spajanja s poslodavcima partnerima, među kojima su Billa, Diona, One to play...

SUDIONICI PANELA Saša Jurković (Posao.hr), Robert Manchin (Gallup Europe), Ivana Vrhovski (Veleučilište Vern), Aco Momčilović (Billa) i Vedran Mornar (Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje) snimio hrvoje dominić

T

eške okolnosti na tržištu rada u posljednje dvije godine potaknule su Veleučilište Vern na osmišljavanje projekta "100 posto radi" kojim žele postići efikasnije zapošljavanje svojih završenih studenata, a program će ponuditi i drugim zainteresiranim visokoobrazovnim ustanovama kroz akademsku suradnju.

Kako je istaknuto na jučerašnjem okruglom stolu "Studenti i tržište rada", cilj projekta je zapošljavanje svih završenih stu-

denata, i to po principu spajanja s poslodavcima partnerima na temelju poslovnoga profila kandidata koji će u jednoj od kompanija odraditi praksu nakon koje je moguće zapošljavanje.

Inertan sustav

"Muči nas činjenica da je golem broj ljudi nezaposlen i da će se ta brojka nakon ljetne sezone samo povećavati", rekao je dekan Veleučilišta Vern Goran Radman, dodavši kako je riječ o malom, ali važnom koraku.

"I drugi bi trebali krenuti od sebe i u vlastitoj kući promijeniti situaciju", dodao je Radman, istaknuvši kako je prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje s kraja prošle godine 95 posto Vernovih studenata od ukupno 2000 u prvoj godini nakon završetka našlo posao. Cilj predstavljenog projekta kroz suradnju s kompanijama partnerima, među kojima su Billa, Diona, One to play, Croata, jest zaposliti i preostale studente, njih 80-ak.

Govoreći o domaćem

sustavu visokoga obrazovanja, predsjednik Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje Vedran Mornar kao njegovu glavnu karakteristiku iznio je inertnost i teško prilagođavanje.

"Pravi primjer je Bologna, koja nikad nije zaživjela kako treba", kazao je Mornar, naglasivši kako je pravi put onaj u kojemu se osluškuju potrebe tržišta rada. Smatra kako mi to nerado činimo jer se lako može dogoditi da nam se ne svidi ono što čujemo.

"Svako društvo mora imati

Tillu Henkelov sektor proizvoda za pranje Christoph Till preuzeo je dužnost direktora poslovnog sektora proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu tvrtke Henkel za regiju Adria, koja obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju te BiH (Managing Director Adria Region, Laundry and Home Care Division). U dugogodišnjoj karijeri unutar tvrtke

Henkel radio je na različitim pozicijama i tržištima. Od 1999. do 2006. godine radio je u brend menadžmentu za regiju srednje i istočne Europe za deterdžente Persil, Weisser Riese i Fewa. Godine 2006. preuzeo je poziciju Head of Key Account Management u Turskoj, na kojoj je proveo pune dvije godine. Od siječnja 2009. godine do danas obnašao je dužnost Strategic Business Unit Managera za regiju srednje i istočne Europe. Diplomirao je ekonomiju i poslovnu administraciju. B.hr

METODOLOGIJA

Do talenta Gallupovim upitnikom "U sklopu projekta prikupit ćemo informacije o našim nezaposlenim studentima, uspostaviti mrežu poslovnih partnera, pomoću Gallupova Strenghts Finder upitnika za prepoznavanje talenata izraditi profil svakog prijavljenog kandidata te ga sukladno rezultatima upućivati na dodatnu edukaciju bude li potrebna. U suradnji s partnerima, istražit ćemo postoji li među poslodavcima na tržištu potražnja za dobivenim profilom osobe te ih spajati s potencijalnim kandidatima koji odgovaraju njihovim potrebama”, rekao je Ozren Jureković, glavni direktor Verna na predstavljanju projekta. znanstvenike koji će istraživati nešto što nije profitabilno, no takvi ne trebaju biti u većini", zaključuje.

Za profit 6 mjeseci

Na panelu se mogao čuti i podatak o tome kako je diplomantima okvirno potrebno šest mjeseci da poslodavcu donesu profit, a voditelj ljudskih potenci-

GORAN RADMAN, dekan Veleučilišta Vern snimio h. dominić

jala trgovačkog lanca Billa Aco Momčilović istaknuo je kako su internacionalne kompanije spremnije na suradnju u projektima poput predstavljenog "100 posto radi".

"Oni koji imaju dobro ime lako zapošljavaju", zaključio je Momčilović.

Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

SUMMIT U SPLITU

Izbor HR menadžera godine arhiva b.hr

ZA REGIJU ADRIA

ChRISTOPh TILL, direktor poslovnog sektora proizvoda za pranje i čišćenje u domaćinstvu tvrtke Henkel za Hrvatsku, Sloveniju i BiH

Četvrti regionalni HR Summit u organizaciji portala Posao. hr održat će se u Splitu 3. i 4. lipnja. Najavljena su dva okrugla stola: "Što menadžeri (CEO) očekuju od svojih HR menadžera?", u kojem će se raspravljati o percepciji HR menadžera i njihovoj važnosti u razvoju i vodstvu kompanija, te “Human Resources Management u privatnom i javnom

sektoru”, u kojem će snage odmjeriti HR stručnjaci i profesionalci privatnog odnosno društvenog sektora.

Predavači IEDC-Bled School of Management, Egon Zhender International, Galapagosu NV, Akademije za Executive Coaching te Lingua grupe podijelit će sa sudionicima Summita konkretna iskustva i zapažanja o ulozi HR menadžera budućnosti. U sklopu HR Summita portal Posao.hr treću godinu zaredom organizira izbor za HR menadžera godine. B.hr

OBRAZOVANJE ZA TRŽIŠTE KAPITALA

Akademija ZSE: u godinu dana 600 polaznika Najčešće se obrađuju osnove tržišta kapitala, a na dobar odaziv naišla je i tema fondova gospodarske suradnje Na telefonskoj centrali Zagrebačke burze (ZSE) godinama se odgovara na pitanja poput "kome se obratiti pri kupnji dionica", pa su upravo raznovrsne potrebe za znanjem o tržištu kapitala, koje s razvojem tehnologije i regulative samo rastu, razlog pokretanja Akademije Zagrebačke burze, koja je upravo obilježila prvu obljetnicu, kaže njezina voditeljica Melita Marčeta.

Kroz edukativne sadržaje Akademije prošlo je više od 600 pojedinaca; 26 tečajeva pohađalo je gotovo 300 polaznika, a još ih je toliko sudjelovalo u raznim drugim oblicima edukacije kao što su upoznavanje domaćih i stranih učenika i studenta s burzovnim trgovanjem i tržištem kapitala, specijalizirane edukacije za društva uvrštena na burzu i članove burze te Dani otvorenih vrata.

Spektar polaznika

Osnovni je cilj Akademije, navodi Melita Marčeta, omogućiti stručno usavršavanje svim sudionicima domaćeg tržišta kapitala, što ostvaruju ponudom jednodnevnih i dvodnevnih programa, koji s praktičnog aspekta obrađuju teme vezane uz tržište kapitala.

"Uz programe koje nudimo od početka, kontinuirano pratimo interes polaznika i razvijamo nove programe. Obrađivali smo, primjerice, osnove tržišta kapitala, zakonodavnu usklađenost, upravljanje rizicima, fundamentalnu analizu, računovodstvo pojedinih financijskih instrumenata, odnose s investitorima, private equity, izvedenice, devizno tržište i instrumente s fiksnim prinosom, upravljanje portfeljem i druga područja", nabraja Melita Marčeta.

Tema koju najčešće održavaju odnosi se na osnove tržišta kapitala, a na znatan odaziv naišla je i tema fondova gospodarske suradnje, koju su ponudili u suradnji s Hrvatskom asocijacijom za rizični kapital. Sklopili su ugovor o suradnji s Hrvatskim udruženjem korporativnih rizničara, za koje su dosad održali tri programa, a obradili su i temu pravnog okvira hrvatskog tržišta kapitala, u suradnji s Pravosudnom akademijom, za suce i savjetnike.

Potpora EBRD-a

Polaznici Akademije dolaze iz uvrštenih društava, banaka, društava za upravljanje fondovima, investicijskih društava, regulatornih institucija te raznih drugih društava i institucija kao što su konzultantska društva, škole, fakulteti, odvjetnički i javnobilježnički uredi.

"U traženju financijske

MELITA MARčETA, voditeljica Akademije Zagrebačke burze arhiva b.hr

podrške važnost projekta prepoznao je EBRD, koji je bespovratnim sredstvima financirao pripremu prvih edukativnih programa Akademije. Materijal za prve edukativne programe pripremili su BME konzultanti, vezani uz Institut za edukaciju Madridske burze, koji unatrag dvadeset godina educira o tržištu kapitala", navodi Melita Marčeta.

U planu je Akademije razvijanje novih sadržaja za jednodnevno i dvodnevno stručno usavršavanje, razvijanje ponude duljeg edukativnog programa te pronalaženje novih načina educiranja šire investicijske javnosti.

I. Habjanec

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 24/5/2011

bORbA ZA MMF

Carstens ide protiv Lagarde

Francuska ministrica financija Christine Lagarde ima potporu Njemačke, SAD-a i Velike Britanije, a jedini koji će istaknuti protukandidaturu jest Meksikanac Agustin Carstens Christine Lagarde, francuska ministrica financija, sve je bliže tome da postane nova šefica Međunarodnog monetarnog fonda. Takav izgledan razvoj događaja može zahvaliti dvjema stvarima, tzv. džent-

lmenskom dogovoru između Sjedinjenih Američkih Država i europskih zemalja o podjeli funkcija u MMF-u i Svjetskoj banci prema kojemu SAD daje čelnika Svjetske banke, a Europa čelnika MMF-a, i nemogućnosti zemalja u razvoju da artikuliraju zajedničkog kandidata koji bi bio protuteža europskom. Čini se da će jedini protukandidat iskusnoj Francuskinji biti guverner meksičke narodne banke Agustin Carstens, još jedan veteran koji je već služio u MMF-u, a za koji dan

će se i službeno kandidirati meksički ministar financija Ernesto Cordero. Meksikanac Carstens bio je zamjenik izvršnog direktora MMF-a od 2003. do 2006. godine, a nakon toga je postao ministar financija, da bi u siječnju prošle godine došao na čelo meksičke središnje banke. Carstens ima doktorat iz ekonomije sa Sveučilišta u Chicagu, a u sklopu politike transparentnosti rada postao je prvi meksički guverner koji objavljuje bilješke sa sastanaka s odborom središnje banke. J. J.

Švicarski franak probio granicu od šest kuna

Zbog pada tečaja eura u odnosu na švicarski franak, preko kojeg se posredno određuje i tečaj kune prema franku, švicarski franak u ponedjeljak je prvi put u povijesti premašio šest kuna. U odno-

bROJkA

2

posto pala je kuna u ponedjeljak u odnosu na švicarski franak te je on porastao na 6,003104 kune

su na tečajnu listu HNB-a od petka, kuna je u ponedjeljak prema franku oslabila za dva posto, na 6,003104 kune.

Prema glavnom ekonomistu Societe Generale - Splitske banke Zdeslavu Šantiću, rast franka u odnosu na kunu bio je očekivan i najavljivan još od početka godine. Prvi razlog tomu je sve veća vrijednost franka prema euru, što je posljedica novih neizvjesnosti u eurozoni poput sve veće sumnjičavosti ulagača prema sposobnosti Italije da uredno servisira svoj dug, a to je potvrdio i negativni outlook rejtinške agencije Standard & Poor's za tu zemlju.

No imamo mi i domaće razloge rasta tečaja švicarskog franka, poput deficita tekućeg računa platne bilance i smanjenog neto priljeva inozemnog kapitala te slabljenja

20

kuna po dionici iznosi dividenda koju će Kraš isplatiti svojim dioničarima iz dobiti ostvarene u 2010. godini

Short nedos

PRVI PUT

Nervoza ulagača na europskim tržištima u vezi sa sposobnošću zaduženih zemalja da vraćaju svoj dug natjerala ih je u povećanu kupnju švicarskog franka, što je diglo franak na rekord prema euru i - kuni

bROJkA

ZDesLAV ŠANTIć, glavni ekonomist SocGen Splitske banke, kaže da je kuna pala prema švicarskom franku i zbog deficita tekućeg računa platne bilance te smanjenog neto priljeva inozemnog kapitala Snimio Saša ĆetkoviĆ

kune u odnosu na euro.

Rata porasla za 650 kuna

Tako je, primjerice, mjesečna rata ne pretjerano velikog stambenog kredita u protuvrijednosti u švicarskim francima od oko 42.000 eura na jedanaest godina danas veća za oko 650 kuna nego što je bila u isto vrijeme prošle godine, premda su u međuvremenu pojedine banke snižavale kamatne stope na stambene kredite vezane uz franak.

Ta sniženja, međutim, s obzirom na kretanje tečaja,

ipak nisu bitno ublažila rast mjesečnih rata otplata kredita u švicarcima.

13,5 posto u 'švicarcima'

Prema ranije objavljenim podacima Hrvatske narodne banke, udjel kredita indeksiranih uz švicarski franak u ukupnim kreditima sredinom prošle godine iznosio je 13,5 posto, a najveći dio takvih kredita odnosi se na kredite odobrene stanovništvu.

Na kraju kolovoza prošle godine gotovo četvrtina kreditnih obveza stanovništva odnosila se na kredite indeksirane uz švicarski franak.

Pritom je, prema vrstama kredita u švicarcima, njihov udjel najveći među kreditima za kupnju automobila (52,9 posto) i stambenim kreditima (41,5 posto).

Među poduzeća udjel kredita indeksiranih uz franak znatno je manji i na kraju kolovoza iznosio je samo 3,4 posto. B.hr

FINANCIJAŠI POZDRAVILI NOVA PRAVILA bURZe Short selling ili kratka prodaja ovisit će o tome kada će postojati instrumenti pod kontrolom SKDD-a kojima će se moći trgovati putem uzajma, a certifikati, ako ih bude, bit će uspješni koliko ih brokerske kuće učine atraktivnima

OGLAS

t selling i certifikati su O.K., staju nam ulagači s novcem Investicijska zajednica pozdravila je uvođenje novih pravila Zagrebačke burze koje je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila prošli tjedan. Brokeri i fond menadžeri su složni - dobro je svako širenje palete proizvoda i uspostava nove infrastrukture, ali upitno je koliko će vremena proći prije nego što se nova pravila počnu primjenjivati u praksi.

Najvažnije novosti su mogućnost uvrštenja strukturiranih vrijednosnih papira, uvrštenje instrumenata izdavatelja sa sjedištem izvan Hrvatske na inozemni MTP i kratka prodaja, odnosno short selling. Riječ je o operaciji koja se provodi u očekivanju pada cijene vrijednosnih papira. Investitor posuđuje dionice ili druge vrijednosne papire od brokera i prodaje ih kako bi ih otkupio prema očekivanom padu njihovih cijena i, nakon što ih vrati brokeru, zaradio na padu cijena vrijednosnih papira.

Nove vrste ponuda

Novosti su i neke stavke vezane uz uvrštenja i izvrštenja vrijednosnih papira te odredbe koje se odnose na uže područje trgovine, poput uvođenja dražbe uravnoteženja, varijabilnog završetka i novih vrsta ponuda. Nova pravila primjenjivat će se od 24. lipnja ove godine, osim onih čije

vilim KlemeN iz Momentum brokera kaže kako je teško vjerovati da bi pojedini certifikati mogli privući veći interes ulagača ako su cijene sastavnica tih certifikata u padu snimio ŽARKo BAŠiĆ

Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira, smatra kako je novim pravilima tržištu kapitala omogućeno da diše punim plućima snimio HRVoJE DominiĆ

stupanje na snagu zahtijeva tehničke pretpostavke.

"Operativne realizacije pojedinih stavki ovise o nekoliko faktora. Primjerice, ZSE je obavio sve pripreme za početak kratke prodaje, ali kada će ona biti moguća, ovisi ponajprije o depozitoriju: kratka prodaja predviđena novim pravilima Burze dozvoljena je samo za instrumente primjerene za korištenje u sustavu zajma vrijednosnih papira", poručili su sa ZSE-a.

Slično je i sa strukturiranim vrijednosnim papirima ili, primjerice, inozemnim MTP-om - mogućnost je otvorena, ali mora postojati interes izdavatelja takvih

ako su cijene sastavnica tih certifikata u padu", kazao je Klemen.

Nova pravila ZSE-a svakako će povećati važnost i atraktivnost Burze u regiji, smatra Žarko Buzuk, portfeljni menadžer OTP Investa. On žali što ta pravila nisu uvedene prije, ali i dodaje kako je očito da je recesija učinila svoje pa nije bilo pritiska sudionika da se promjene ubrzaju.

instrumenata, odnosno interes inozemnih tvrtki za prijem na inozemni MTP. Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, smatra da je na tržištu postoje ulagači čija je razina znanja dostatna za proširenje ulaganja u certifikate ili short selling. No, Klemen kaže kako će ulaganje u nove instrumente ovisiti o nekoliko faktora, kao što su atraktivnost novih dionica ili certifikata, cijena trgovanja i uspješnost brokerskih kuća da postojećoj bazi klijenata približe nove instrumente.

"Teško je vjerovati da bi pojedini certifikati mogli privući veći interes ulagača

Pozvati strance na Zse

"Trebalo bi ohrabriti što više regionalnih kompanija da se izlistaju na ZSE-u kako bi se učvrstio položaj burze. Uvođenje short sellinga dobar je potez jer iskustvo pokazuje

da je uvođenje tog instrumenta povećalo transparentnost procesa formiranja cijena te da je smanjena volatilnost tržišta", rekao je Buzuk.

Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira, rekao je, pak, kako je novim pravilima tržištu kapitala omogućeno da diše punim plućima. "Nude se mnoge interesantne novosti, a na sudionicima tržišta kapitala, od investicijskih društava do izdavatelja, kako domaćih tako i stranih, je koliko će ih i kada zaživjeti. Infrastruktura je postavljena, na nama je da je iskoristimo", zaključak je Krstulovića.

Nikola Sučec

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dnevnog dobitnika ponijela je dionica Ingre, koja je izbjegla opći pad na ZSE-u i porasla 1,54 posto, na 13,15 kuna.

Na Ingru je u ponedjeljak potrošeno više od 630.000 kuna, a vlasnika je u rasponu cijene od 12,9 do 13,3 kune promijenilo više od 48.000 dionica te zagrebačke građevinske kompanije.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ericsson Nikola Tesla Istraturist Umag d.d.

Dom holding Dalekovod Ingra Belje Luka Rijeka Atlantic grupa Petrokemija Viro tvornica šećera d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

Adris grupa Zagrebačka banka Tankerska plovidba Jadroplov d.d.

Končar - elektroindustrija Kaštelanski staklenici Vupik Tehnika Čakovečki mlinovi Fima validus AD Plastik Arenaturis Đuro Đaković holding Atlantska plovidba d.d.

Tisak Rabac, ugostiteljstvo i turizam Luka Ploče Ledo Kraš, prehrambena industrija Institut IGH Žitnjak Hidroelektra niskogradnja Riviera Poreč Lošinjska plovidba Valamar grupa Industrogradnja d.d.

Zvijezda Uljanik plovidba Privredna banka Zagreb Konzum Atlas nekretnine Dioki d.d.

Lavčević Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Vaba d.d. banka Varaždin Viadukt Imunološki zavod Jadransko osiguranje Končar Centar banka HTP Korčula Turisthotel Podravska banka Končar HGspot Badel 1862 Koka HUP - Zagreb Imperial hotelijerstvo Croatia lloyd Veterina d.d.

Slatinska banka Solaris PIK-Vinkovci Dubrovnik - Babin kuk Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Adris grupa Božjakovina TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Maistra OT-optima telekom d.d.

IPK Osijek

+ Jedan od najvećih dnevnih gubitnika u ponedjeljak je bila dionica Kaštelanskih staklenika, koja još uvijek osjeća posljedice propale privatizacije o kojoj su mediji ranije izvještavali. Kaštelanski staklenici u ponedjeljak su pali 10,45 posto, na okruglih 3000 kuna. Dnevni minimum te dionice spuštao se i do 2882 kune.

Redovan promet: 11.975.077,30 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

259.80 1,420.00 259.00 80.10 240.00 12.90 90.15 185.00 742.00 166.00 427.60 325.00 270.00 252.20 1,340.00 136.12 602.00 2,882.00 67.57 1,230.00 3,939.00 12.50 135.60 70.00 38.90 687.59 180.23 220.00 1,260.00 5,651.00 449.01 1,715.01 131.17 128.00 230.00 147.99 64.60 680.00 3,365.00 580.13 570.00 195.01 43.00 64.00 173.00 20.20 82.50 235.00 100.00 2,870.00 1,310.00 240.00 69.75 925.00 455.00 1,251.10 15.50 62.55 207.10 1,300.00 175.00 2,500.00 56.70 114.99 263.19 211.00 171.00 17.55 318.99 122.00 38.11 66.45 37.07 15.50

260.84 1,455.12 264.00 83.35 246.00 13.30 93.40 189.90 750.00 169.40 440.00 328.40 272.99 256.49 1,400.00 141.40 605.00 3,450.00 70.00 1,279.95 3,940.00 13.14 137.99 73.50 39.10 700.05 185.00 225.00 1,280.00 5,820.00 449.01 1,741.02 135.00 133.00 230.00 147.99 66.00 720.00 3,401.00 582.00 571.00 195.01 43.00 65.60 184.98 23.88 84.96 235.00 100.00 2,871.01 1,310.01 240.00 70.00 925.00 455.00 1,251.10 15.57 68.99 210.00 1,300.00 175.00 2,500.00 59.25 114.99 263.19 211.00 171.00 18.98 318.99 122.00 38.11 66.45 37.07 15.50

259.80 1,445.00 259.00 80.10 241.51 13.15 92.00 185.00 742.00 166.00 430.00 328.00 270.00 255.00 1,400.00 141.40 602.00 3,000.00 68.00 1,250.00 3,940.00 12.52 136.00 70.11 39.04 694.00 180.23 225.00 1,280.00 5,651.00 449.01 1,740.00 135.00 128.00 230.00 147.99 66.00 720.00 3,365.00 580.13 571.00 195.01 43.00 65.00 184.98 23.88 84.96 235.00 100.00 2,870.01 1,310.00 240.00 70.00 925.00 455.00 1,251.10 15.50 68.00 207.10 1,300.00 175.00 2,500.00 59.25 114.99 263.19 211.00 171.00 18.98 318.99 122.00 38.11 66.45 37.07 15.50

-0.35% -0.70% -1.63% -3.73% -1.38% 1.54% -1.08% -4.15% -0.40% -2.01% -1.78% -0.60% -1.45% -1.16% 0.00% 2.41% 0.00% -10.45% -1.46% -1.96% 1.03% -3.54% -1.45% -3.96% -1.84% -1.28% -4.13% 2.27% -1.08% -2.90% -2.50% -1.14% 0.00% -4.48% 1.78% 2.06% 0.02% 6.67% -1.03% -0.38% -0.70% -1.51% 0.00% -1.81% -4.92% 11.07% 2.37% 2.17% 0.00% -1.03% -0.76% 0.00% 0.00% 0.54% -1.09% -0.71% -6.00% 3.03% -1.38% 0.00% 12.18% 0.00% 0.42% 0.87% -2.52% -15.94% -0.01% 0.11% 0.00% -0.02% 0.29% -4.58% -2.19% -48.32%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,88%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

10,473 748 2,910 8,160 2,623 48,180 6,234 3,028 503 2,116 771 991 1,143 880 150 1,087 231 42 1,689 88 28 7,605 643 1,212 1,900 104 380 307 51 11 119 30 375 367 200 300 531 48 10 52 51 149 670 393 140 1,129 264 89 200 6 12 47 115 8 14 5 400 87 25 4 29 2 75 38 15 18 20 129 5 5 9 5 6 6

2,723,297.20 1,078,205.77 753,740.00 665,190.47 641,020.77 630,720.35 572,816.78 564,419.84 374,973.05 353,288.80 333,486.25 323,731.95 310,579.27 222,767.80 208,474.95 151,250.57 139,124.79 128,490.00 116,171.94 110,319.44 110,317.00 96,562.47 88,128.99 86,510.91 74,129.21 72,073.79 69,052.62 68,840.00 64,630.30 63,077.00 53,432.19 52,023.26 50,621.17 47,685.56 46,000.00 44,397.00 34,555.55 33,926.50 33,732.00 30,217.85 29,101.00 29,056.49 28,810.00 25,627.85 24,336.85 23,002.98 21,862.82 20,915.00 20,000.00 17,222.02 15,720.06 11,280.00 8,047.25 7,400.00 6,370.00 6,255.50 6,222.45 5,893.65 5,244.20 5,200.00 5,075.00 5,000.00 4,380.00 4,369.62 3,947.85 3,798.00 3,420.00 2,339.74 1,594.95 610.00 342.99 332.25 222.42 93.00

21,274.64 1,924.23 1,210.82 598.13 553.98 98.62 755.82 1,106.39 2,474.05 554.63 596.27 1,777.76 1,831.71 16,332.34 876.94 231.43 1,548.42 340.78 102.37 236.82 413.70 33.82 571.14 153.02 126.38 968.49 430.13 227.75 284.95 1,244.18 616.77 275.93 27.76 79.86 840.31 98.03 415.51 325.73 337.36 336.48 10,891.69 4,427.28 143.44 262.73 88.46 45.87 149.97 107.35 22.53 358.75 254.39 68.22 29.92 365.15 304.28 76.85 5.12 51.14 187.06 612.79 111.27 362.69 109.31 105.67 162.58 66.93 301.82 9.60 3,067.38 25.01 14.40 727.25 104.54 69.16

365 dana Najniža Najviša 252.00 1,181.00 250.00 27.87 217.00 11.00 54.00 161.54 657.10 105.50 290.00 240.00 242.21 200.00 1,140.00 124.01 430.00 612.00 41.77 871.01 2,950.00 5.00 80.21 33.03 22.36 672.01 135.00 65.10 1,160.03 4,720.12 350.00 1,106.00 76.10 119.00 140.00 121.00 28.68 292.00 2,851.00 533.13 461.06 145.00 24.02 60.20 161.10 11.14 54.00 190.00 51.52 2,486.50 975.00 200.00 57.00 543.15 400.00 909.99 15.06 57.03 183.12 1,115.16 150.00 2,488.01 54.03 98.00 166.55 179.00 52.00 15.16 286.07 80.01 13.05 51.00 25.00 15.18

315.99 1,650.00 383.88 85.86 348.48 34.40 118.99 267.02 829.99 184.73 507.77 343.97 305.00 289.98 1,540.00 176.84 647.09 4,990.00 108.90 1,614.00 4,000.00 18.26 146.00 77.69 52.00 979.99 244.98 225.00 1,900.00 6,900.00 497.02 2,500.00 163.85 197.89 259.65 164.00 72.00 735.00 4,249.00 662.00 708.00 225.50 46.99 102.83 275.00 24.95 95.00 346.00 194.00 3,401.00 2,449.98 270.00 99.97 1,105.00 460.03 2,198.00 39.95 88.50 269.99 1,595.99 214.95 3,100.00 78.13 132.37 295.00 319.90 171.02 22.99 345.00 130.00 42.99 73.00 42.39 35.00

REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji LJUBLJANSKA BURZA

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Ljubljanska burza | valuta:EUR -euro | Zadnja promjena: Vrijednosti od 13:00:00 (20.05.2011) KRKG KRKA 59,96 60,49 MELR MERCATOR 165,00 167,85 TLSG TELEKOM SLOVENIJE 68,90 70,00 INDGL INFOND GLOBAL 9,15 9,17 GRVG GORENJE 10,30 10,55 PETG PETROL 224,00 225,00 NF1N NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S 0,62 0,63 SAVA SAVA 38,00 38,06 PBGS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK 0,69 0,69 INDDY INFOND DYNAMIC 4,33 4,35 DATR DATALAB TEHNOLOGIJE 2,20 2,20 SLLG SLOVENIJALES 100,05 100,05 ZTOG ZITO 104,00 104,00 KDHR KD GROUP 42,50 42,99

BANJALUČKA BURZA TLKM-L5 NOVB-R-E RSDS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-C ZPTP-R-A RSRS-O-D HETR-R-A INVP-R-A

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKF FBIHKD FBIHKC FBIHK1C FBIHKM FBIHK1D FBIHK1E BSNLR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA F FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS SJPT AGBN EGMN AERO GFOM IBAR MTBN TIGR IMLK AIKB A2012 ZGPB NPRD DINNPB

NIS a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Agrobanka a.d. Beograd Energomontaža a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Goša FOM a.d. Smederevska Palanka Ibar a.d. Raška Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Tigar a.d. Pirot Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K ŽGP GP Beograd a.d. Beograd Napred GP a.d. N. Beograd DIN Fabrika duvana a.d. Niš

MAKEDONSKA BURZA ALK RMDEN10 TPLF KMB GRNT MPT SBT RMDEN05 TEL STB ZPOG OKTA CEVI RMDEN09

ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE ZITO POLOG TETOVO OKTA SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09

Zadnja Prosječna Promjena Količina

60,20 167,50 70,00 9,17 10,40 224,00 0,63 38,06 0,69 4,35 2,20 100,05 104,00 42,99

Promet

valuta: EUR - euro 60,15 167,13 69,57 9,17 10,34 224,30 0,62 38,02 0,69 4,35 2,20 100,05 104,00 42,87

0,00 % 10523 0,18 % 585 0,01 % 696 -1,28 % 2732 -0,95 % 2308 -1,75 % 93 -0,64 % 32943 -0,76 % 532 -1,14 % 18603 -1,32 % 2576 0,00 % 4880 0,05 % 105 0,00 % 65 0,00 % 150

Energopetrol Sarajevo +7,69% Fab. duhana Sarajevo +1,64% Toplifikacija Skopje +0,29% Mercator +0,18% Nova banka Banja Luka +0,1%

632.990,13 97.769,40 48.418,70 25.044,39 23.863,30 20.860,95 20.552,66 20.225,61 12.828,56 11.204,69 10.736,00 10.505,25 6.760,00 6.431,17

Alkaloid Skopje

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,76 1,00 84,51 1,71 37,00 6,36 36,00 0,63 0,07

1,76 1,00 84,61 1,74 37,00 6,50 36,00 0,65 0,07

1,76 1,00 84,61 1,74 37,00 6,50 36,00 0,65 0,07

1,76 1,00 0,76 1,72 0,37 6,45 0,36 0,65 0,07

0,00 % 0,10 % 0,13 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,62 % 0,00 %

500000 56649 61683 12051 21000 794 11361 5308 43531

880.000,00 56.649,00 46.947,32 20.777,71 7.770,00 5.124,02 4.089,96 3.450,28 2.873,05

valuta: BAM - konvertibilna marka 87,06 81,00 94,00 97,04 37,65 89,00 34,16 31,52 13,50

87,10 81,00 94,00 97,04 37,65 89,00 34,16 31,52 13,52

709,00 1.000,00 7.600,00 4.200,00 531,00 430,00 1.432,00 2.600,00 828,00 1.850,00 3.572,00 94,50 648,00 2.800,00 1.800,00

735,00 1.010,00 7.650,00 4.200,00 547,00 430,00 1.432,00 2.700,00 830,00 1.900,00 3.600,00 94,51 648,00 2.800,00 1.805,00

4.411,00 86,20 3.800,00 3.705,00 590,00 26.000,00 2.700,00 92,00 490,00 203,00 1.900,00 2.111,00 722,00 87,50

87,06 81,00 94,00 97,04 37,65 89,00 34,16 31,52 13,50

87,08 81,00 94,00 97,04 37,65 89,00 34,16 31,52 13,50

0,00 % 31013 2.700.511,78 0,00 % 28529 2.310.849,00 -0,53 % 16979 1.596.026,00 0,00 % 8080 784.083,20 0,00 % 7861 295.966,65 0,00 % 2100 186.900,00 0,00 % 1083 36.995,28 0,03 % 1088 34.293,76 -1,46 % 1813 24.481,24

valuta: RSD - srpski 722,00 1.000,00 7.608,00 4.200,00 538,00 430,00 1.432,00 2.685,00 829,00 1.883,00 3.599,00 94,50 648,00 2.800,00 1.801,00

722,49 1.000,31 7.608,03 4.200,00 536,48 430,00 1.432,00 2.685,24 829,03 1.883,25 3.598,38 94,50 648,00 2.800,00 1.801,44

NIS

Dionica skopske farmaceutske kompanije Alkaloid u ponedjeljak je zauzela prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja Makedonske burze sa 3,5 milijuna denara, a uz to joj je cijena porasla 0,74 posto, na zadnjih zabilježenih 4477,34 denara, što je ujedno bila najviša cijena postignuta tijekom dana.

Makedonski indeks MBI 10 dan je ipak zaključio minusom od 0,38 posto, dok je MBID rastao 0,17 posto.

Nakon što je prošloga tjedna cijena dionice Naftne industrije Srbije rasla na krilima dobrih tromjesečnih rezultata, u ponedjeljak je njezina vrijednost pala više od šest posto pa je posljednja zabilježena cijena te dionice iznosila 722 dinara. Tijekom dana cijena NIS-a spuštala se i na 709 dinara, dok je promet od 10,08 milijuna dinara toj dionici donio titulu najlikvidnije u Beogradu. Najviša cijena po kojom se NISom u ponedjeljak trgovalo iznosila je 735 dinara.

-6,36 % 26409 19.080.348,00 -0,70 % 10121 10.124.110,00 0,41 % 295 2.244.368,00 0,00 % 350 1.470.000,00 -4,61 % 2715 1.456.540,00 17,81 % 2500 1.075.000,00 0,00 % 680 973.760,00 5,50 % 310 832.424,00 0,00 % 1000 829.025,00 -0,89 % 429 807.915,00 0,00 % 155 557.749,00 0,40 % 4979 470.518,86 0,00 % 674 436.752,00 0,00 % 138 386.400,00 -3,64 % 194 349.480,00

0,74 % 776 3.474.412,00 -0,12 % 22634 1.203.172,16 0,29 % 252 969.195,00 -0,14 % 133 494.585,00 -1,19 % 832 490.880,00 0,00 % 17 442.000,00 -2,91 % 82 221.400,00 0,99 % 3000 169.839,64 0,00 % 165 80.850,00 -0,49 % 300 61.200,00 0,00 % 27 51.300,00 0,00 % 21 44.331,00 3,00 % 59 42.598,00 -0,57 % 663 35.698,63

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Aerodrom Nikola Tesla -4,61% Petrol -1,75% IK banka Zenica -1,33% Garant Futog -1,19% Gorenje -0,95%

+0,74 -6,36

REgIONAlNI INdEkSI BIRS -1,13% -0,21% 2.193,88

Belex15 FIRS -2,33% 772,14 -1,93% 2.246,28 Belexline

MBI10 -0,38% 1.418,82 -1,36% 2.736,64 SASX10 MONEX20 -0,31% 12,022.87 -0,53% 1.012,90 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 23. svibnja 2011.

1.057,95 +0,32% SBITOP

769,43

valuta: MKD - makedonski denar

4.500,00 4.477,34 4.477,34 86,50 86,38 53,16 3.850,00 3.846,01 3.846,01 3.720,00 3.718,68 3.718,68 590,00 590,00 590,00 26.000,00 26.000,00 26.000,00 2.700,00 2.700,00 2.700,00 92,00 92,00 56,61 490,00 490,00 490,00 205,00 204,00 204,00 1.900,00 1.900,00 1.900,00 2.111,00 2.111,00 2.111,00 722,00 722,00 722,00 87,50 87,50 53,84

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -1,63% 2.794,92 -1,42% BuX -2,01% 22.255,61 -2,01%

ATX -2,04% -2,02% 2.692,00

Stanje indeksa na zatvaranju u -1.92% ponedjeljak 23. svibnja 2011.

FTSE100 5.848,32

dAX 7.120,20

CAC40

3.917,87 MICEX 1,573.14

AMERIčkI INdEkSI djIA -1,19% S&P500 -1,20% 12,363.55 1,317.07 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,63% petak 20. svibnja 2011.

2.757,73

Izdavatelj

+

Oznaka

Utorak 24/5/2011

+

Powered by

business.hr

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Platinum Global Opportunity 14,1750

18,89

PBZ I-Stock

68,4615

18,22

HPB WAV DJE

98,9032

16,74

KD Nova Europa

7,0316

15,48

OTP Europa Plus

115,2895

13,60

ST Global Equity

43,4542

-13,37

FIMA Equity

77,6386

-9,61

Ilirika Azijski tigar

51,2897

-7,60

KD Victoria

14,1191

-5,48

5425,4300

-4,19

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

118,5231

9,85

Erste Balanced

129,0800

8,85

PBZ Global fond

109,8987

8,14

HI-balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

POBA ICO Equity

Valuta

10,1373

4,40

Raiffeisen Prestige

108,4400

4,24

ST Balanced

166,0802

-9,94

HPB Global

104,4566

-2,37

AC GBEM

10,7652

-1,48

Agram Trust

69,1946

-1,00

ICF Balanced

123,9467

-0,60

Ilirika Gold A1 HPB Dionički HPB Dynamic Erste Total East FIMA Equity HPB Titan Erste Adriatic Equity ZB aktiv PBZ Equity fond KD Victoria POBA ICO Equity Ilirika JIE Prospectus JIE OTP MERIDIAN 20 Raiffeisen hrvatske dionice Raiffeisen Central Europe MP-Mena HR MP-Global HR Capital Two NFD Aureus New Europe ZB trend Ilirika Azijski tigar NFD Aureus US Algorithm AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) NFD Aureus Global Developed PBZ I-Stock KD Energija ST Global Equity KD Prvi izbor

€ kn kn kn € kn € € kn kn kn kn € kn € kn € kn kn kn kn € € kn € kn kn kn kn kn

89,8356 90,2300 94,1002 53,4233 36,4600 77,6386 73,5601 95,0300 102,1500 88,0100 14,1191 5425,4300 159,8151 60,7668 93,5708 75,5900 63,2000 461,5063 319,7851 77,8845 114,4875 131,8900 51,2897 132,3848 10,6668 94,5394 68,4615 10,5270 43,4542 12,7016

1,32 0,89 0,81 0,70 0,69 0,67 0,61 0,57 0,55 0,45 0,30 0,24 0,19 0,19 0,13 0,11 0,06 0,01 -0,01 -0,03 -0,08 -0,10 -0,10 -0,11 -0,13 -0,18 -0,23 -0,24 -0,25 -0,25

-10,65 1,89 2,49 6,81 3,20 2,04 -2,73 -0,82 -6,53 -3,66 -3,50 -4,41 -5,81 -6,67 0,03 -3,84 -7,39 -1,63 -3,63 -0,32 -5,30 -5,07 -8,95 -14,24 -4,32 -7,46 -4,39 -8,18 -5,46 -5,29

-9,96 17,05 13,76 9,22 18,26 5,40 5,85 14,19 2,54 9,91 8,11 -1,38 -4,04 2,87 9,13 12,72 5,09 -2,66 3,77 11,45 -10,96 1,57 -16,89 5,59 -2,69 1,44 4,45 3,12 -5,98 0,01

N/A 7,09 3,88 4,96 11,12 -9,61 4,17 4,29 4,39 6,78 -5,48 -4,19 -3,34 1,08 10,84 3,99 -1,08 2,17 10,73 8,93 -4,03 4,12 -7,60 6,65 -2,40 -1,19 18,22 9,63 -13,37 9,80

N/A -3,37 -1,07 -12,42 -24,23 -3,57 -7,71 -0,90 0,43 -2,21 2,91 -14,80 7,40 -10,93 -2,15 -9,88 -7,26 4,57 -7,23 -5,91 5,47 3,29 -15,39 11,36 2,97 -1,02 -9,39 4,32 -7,58 2,93

-10,22 7,79 12,46 9,54 12,12 2,32 0,97 5,89 -1,76 3,60 0,85 -2,35 -6,82 -2,24 4,35 2,19 1,07 -5,60 -0,28 2,36 -6,48 -2,87 -17,35 -9,92 -5,33 -3,13 -1,62 -3,41 -6,56 -2,27

4,401 10,257 21,232 22,818 106,924 18,604 9,457 222,317 480,192 355,058 68,133 5,934 88,835 22,887 20,607 17,351 196,626 4,456 4,967 8,205 10,386 169,537 5,374 29.164 14,311 54,837 237,335 9,539 12,459 5,458

0,56 3,00 5,63 4,73 3,64 6,97 3,83 5,61 4,90 5,71 12,03 3,82 6,57 4,30 3,06 2,69 6,09 3,21 2,98 4,09 2,54 8,56 3,99 2,61 2,21 5,47 3,84 1,22 10,58 8,27

20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI OTP uravnoteženi kn ICF Balanced kn ZB global € HPB Global kn Agram Trust kn PBZ Global fond kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Allianz Portfolio kn Erste Balanced € Ilirika JIE Balanced € Raiffeisen Balanced € ST Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € C-Premium kn KD Balanced kn Raiffeisen Prestige € HI-balanced €

114,6138 123,9467 143,0300 104,4566 69,1946 109,8987 79,7106 118,5231 129,0800 148,0234 152,1900 166,0802 10,7652 5,7536 8,1101 108,4400 10,1373

0,54 0,51 0,46 0,44 0,40 0,34 0,31 0,29 0,18 0,16 -0,01 -0,03 -0,03 -0,11 -0,24 -0,28 -0,30

-1,97 4,72 -5,90 0,61 -5,08 -1,00 -4,63 0,64 1,57 -2,39 -5,71 -4,68 -4,11 -0,63 -4,73 -1,76 -2,06

8,38 11,95 0,60 6,87 3,02 9,67 -4,59 5,80 12,86 -0,11 0,68 -2,32 -1,96 6,23 0,38 0,51 3,45

3,42 -0,60 0,78 -2,37 -1,00 8,14 3,90 9,85 8,85 2,76 -0,41 -9,94 -1,48 -0,41 0,88 4,24 4,40

2,54 2,70 3,69 0,78 -1,58 5,50 -4,57 8,76 0,43 7,65 4,93 6,26 3,39 -12,07 -3,85 7,00 0,15

6,52 9,59 -3,09 6,78 -1,05 5,22 -6,08 2,90 5,66 -2,43 -1,94 -2,73 -4,28 2,87 -3,14 0,06 -1,14

39,215 16,280 699,941 93,267 15,500 303,400 13,451 8,060 103,762 41,868 294,033 10,784 14,244 12,270 6,910 200,410 70,106

5,43 9,05 9,88 5,63 2,86 9,69 4,84 2,02 10,34 5,32 8,73 8,36 2,22 4,30 5,34 1,20 9,24

20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011

kn € € € € € € €

166,7794 161,2900 134,8100 131,9913 129,0960 178,0500 11,7696 126,0584

0,01 0,00 -0,01 -0,02 -0,02 -0,04 -0,06 -0,41

2,37 1,41 2,96 1,28 2,13 0,96 2,99 -2,06

3,35 1,34 3,33 1,89 3,92 2,38 3,92 -0,64

8,03 1,01 6,81 4,23 5,63 5,31 5,57 0,78

8,10 4,96 4,61 4,54 4,64 6,63 1,78 4,36

2,99 1,37 3,45 1,87 3,66 2,07 3,51 -0,65

77,375 175,786 601,267 200,651 25,327 541,933 8,239 18,208

6,57 9,88 7,97 8,20 5,63 8,99 9,24 5,43

20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011

kn kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn € kn kn € kn $

103,5114 133,6408 127,0525 146,7400 140,4927 136,7847 133,6060 124,0126 118,5305 11,4681 10,8006 109,6151 106,9300 100,7785 164,4517 140,9577 139,9800 125,1940

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

1,06 0,56 0,59 0,73 0,92 0,71 0,67 0,84 0,74 0,84 0,68 0,65 0,99 0,77 0,69 0,49 0,62 0,22

1,15 1,08 1,13 1,59 1,60 1,35 1,33 1,55 1,52 1,48 1,40 1,29 1,52 N/A 1,28 0,90 1,34 0,54

2,74 2,28 2,88 3,37 2,86 2,99 2,91 2,80 3,20 3,11 3,08 2,86 3,31 N/A 2,40 1,96 3,06 1,30

1,93 6,19 4,29 4,77 4,54 4,34 5,28 4,06 4,92 5,31 4,00 4,64 4,13 N/A 4,70 3,22 4,31 3,75

0,94 0,83 0,89 1,22 1,33 1,01 1,02 1,27 1,16 1,20 1,07 0,98 1,27 0,78 1,03 0,71 0,94 0,45

7,449 1228,415 426,295 1372,186 114,558 36,715 299,052 191,672 206,781 157,206 25,504 170,772 200,070 5,000 2434,278 121,104 801,499 38,763

1,81 12,14 8,83 8,24 7,65 7,38 5,63 5,41 3,54 2,65 1,96 2,02 1,66 0,32 10,83 10,83 7,97 6,10

20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011 20.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7794

8,03

Erste Bond

134,8100

6,81

HPB Obveznički

129,0960

5,63

HI-conservative

11,7696

5,57

Raiffeisen Bonds

178,0500

5,31

OTP euro obveznički 126,0584

0,78

ZB bond

161,2900

1,01

PBZ Bond fond

131,9913

4,23

Raiffeisen Bonds

178,0500

5,31

HI-conservative

11,7696

5,57

Capital One ZB bond Erste Bond PBZ Bond fond HPB Obveznički Raiffeisen Bonds HI-conservative OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Novčani fond PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash ZB plus ZB europlus Erste Money PBZ Dollar fond

+

OGLAS

Dokapitalizacija - loša vijest za dionicu Dalekovoda UVOZNI PESIMIZAM Uslijed većih padova na europskim burzama, na prodaju su se odlučili i zagrebački ulagači, zbog čega su uz slab promet oba indeksa pala više od pola posto

LUKA MILIčIć, predsjednik Uprave Dalekovoda, čija je dionica u ponedjeljak pala više od jedan posto snimio hrvoje dominić

Negativni sentiment s europskih burza u ponedjeljak se djelomično prelio i na Zagrebačku burzu, a poticaji investitorima ne stižu ni iz domaćeg poslovnog sektora.

Crobex je pao 0,88 posto, na 2223,62 boda, dok je Crobex 10 pao 0,62 posto, na 1227,93 boda. Redovan promet dionicama iznosio je samo 11,9 milijuna kuna, a

jedini milijunaši bili su HT i Erisscon Nikola Tesla.

Blokada Ine

"Negativni sentiment sa svjetskih burza djelomično se prelio i na domaće tržište.

S druge strane, iz poslovnog sektora nema važnijih vijesti, osim najave Dalekovoda o dokapitalizaciji", rekao je za Hinu Davor Špoljar, sta-

riji analitičar u Erste & Steiermärkische banci.

Iz Dalekovoda je objavljen poziv kvalificiranim ulagačima da iskažu namjeru za upis novih redovnih dionica najkasnije do srijede 25. svibnja.

Temeljni kapital Dalekovoda povećat će se do 57,35 milijuna kuna, na ukupno 286,73 milijuna, i to izdavanjem 573.453 redovnih dionica na ime. Ponudbenu cijenu zainteresirani moraju navesti u cjenovnom rasponu od 228 do 254 kune. Dionica je u ponedjeljak pala 1,38 posto, na 241,51 kunu, uz 641.000 kuna prometa.

U međuvremenu je Hr-

vatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) naložila Zagrebačkoj burzi da bez odgode privremeno obustavi trgovanje dionicama Ine, i to dok Agencija ne odluči drukčije, po okončanju postupka izvanrednog neposrednog nadzora nad izdavateljem Inom. Agencija u svojem rješenju ocjenjuje kako nije moguće redovito i pravilno trgovanje dionicom Ine na uređenom tržištu dok se u posebnom postupku nadzora ne utvrdi ispunjava li Ina sve svoje zakonske obveze u vezi s postupanjem s propisanim i cjenovno osjetljivim infor-

Ingra u plusu

Najlikvidniji HT pao je 0,35 posto, na 259,8 kuna, uz 2,7 milijuna kuna prometa, dok je Ericsson pao 0,7 posto, na 1445 kuna, uz milijun kuna prometa. Titulu dnevnog dobitnika ponijela je dionica Ingre, koja je izbjegla opći pad na ZSE-u i porasla 1,54 posto, na 13,15 kuna. Na Ingru je u ponedjeljak potrošeno više od 630.000 kuna.

Nikola Sučec

BROJKE

REGIJA

Slabe vijesti iz europe spustile SBI TOP i Belex 15 Početak novoga tjedna slovenski je indeks SBI TOP obilježio padom vrijednosti od 0,21 posto, na 769,43 boda, dok se samo jednom dionicom, onom farmaceuta Krke, trgovalo u iznosu većem od pola milijuna eura.

macijama sukladno Zakonu o tržištu kapitala i podzakonskim aktima. Dionicama Ine trgovanje je obustavljeno od 28. travnja.

Posljednja cijena te dionice zadržala se u petak na razini iznad 60 eura, a ukupan promet od 633.000 eura bio je i više nego dovoljan za prvo mjesto na popisu najtrgovanijih. Slijedili su Mercator i Telekom Slovenije čije su cijene blago porasle, no

ostvareni prometi bili su ispod 100.000 eura.

Padom vrijednosti od 1,93 posto istaknuo se i beogradski indeks Belex 15 koji je dan zaključio na 772,14 bodova.

U Beogradu je nastavljena dominacija dionice Naftne

industrije Srbije kojom se trgovalo u iznosu od 19,08 milijuna dinara, no cijena joj je umanjena 6,36 posto, na 722 dinara. Dionica Soja proteina bila je jedina čiji je promet uz onaj NIS-a premašio 10 milijuna denara.

Biljana Starčić

0,27 1,13

posto porastao je sarajevski SASX-10

posto pao je banjalučki BIRS

Ako ste se ikada pitali čemu služe tehnološke novotarije poput tableta e-readera ili smartphonea i kada ćete ih uopće moći koristiti s obzirom na sve obveze koje imate, odgovor je dala studija Nielsena koja otkriva da se s e-readeom najčešće ide u krevet, a da su tableti i smar-

tphonei nezaobilazna alatke za uživanje u TV programu.

Naime, čak 70 posto svih ispitanika izjavilo je da tablet najviše koristi kada gledaju televiziju. U slučaju smartphonea 68 posto korisnika tvrdi da ga koristi gledajući TV. Tableti su za 57 posto vlasnika kori-

sni u krevetu, dok smartphone dobro dođe kada se nešto čeka (59 posto), kupuje (59 posto) te druži s prijateljima i obitelji (58 posto).

E-reader se, osim u krevetu, najčešće čita uz TV (35 posto) ili čekajući nešto (32 posto). D. B.

dObITnIcI dAnA (ZSE) Varteks +27,63% Imprial +12,18% Riviera Poreč +11,21% Excelsa nekretnine +9,53% ZIF Breza +7,9%

GUbITnIcI dAnA (ZSE) IPK Osijek -48,32% PIK Vinkovci -15,94% Validus -5,3% Jadransko osiguranje -3,7% HGspot -3,00%

18 Raste

8 Nema promjene

45 Pada

fotolia

nove gadgete volimo koristiti u krevetu

IndeKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,266,61 162,61

Prom.

0,80% 0,24%

Sirova nafta 99,49 Prirodni plin 4,08 Zlato 1.511,55 Srebro 35,04 Goveda 107,60 Kava 293,06

1,07% 0,57% 1,22% 0,19% 0,31% 1,61%

ČeTvRTA pROdAjA KOmpAnIje

arhiva business.hr

Luksuzni Jimmy Choo prodan Labeluxu za 811 milijuna USD

SvOTA je gotovo tri puta veća od one koju je dao Towerbrook

Labelux, grupa koja okuplja brojne luksuzne brendove, a čiji je vlasnik njemačka milijarderska obitelj Reimann, za 811 milijuna dolara kupila je modnu kuću Jimmy Choo, poznatu po dizajnu luksuznih cipela, koja je u vlasništvu private equity tvrtke Towerbrook.

Grupa Labelux osnovana je 2007. godine radi stvaranja globalnog igrača u području luksuznih proizvoda,

a Jimmy Choo osnovali su istoimeni dizajner i bivša modna novinarka Tamara Mellon, koja još uvijek posjeduje 17 posto dionica kompanija.

U petnaest godina koliko Jimmy Choo postoji ovo je četvrta prodaja, a svota od 811 milijuna dolara gotovo je tri puta veća od one koju je Towerbrook dao za tvrtku prije četiri godine.

I. B.

OmOGUćIlO mInISTARSTvO RAdA SAd-a

Američki zaposlenici koji ne vjeruju previše svojim šefovima kada je riječ o vođenju evidencije vezene uz njihovu plaću sada to mogu raditi sami uz pomoć Timesheet aplikacije za smartphone koju je izradilo Ministarstvo rada.

Iako je to za zaposlenike dobra vijest, poslodavci strahuju da bi aplikacija, uz ostale inicijative, mogla potaknuti još više

tužbi vezanih uz plaće i prekovremeni rad.

Aplikacija omogućuje zaposlenicima da putem broja regularnih i prekovremenih radnih sati te satnice izračunaju iznos svoje plaće, a iz ministarstva poručuju da će aplikacija pomoći zaposlenicima da se bore za svoja prava u slučaju kada poslodavci nisu skloni isplatiti teško zarađeni novac. I.B.

Što nas danas očekuje na Zagrebačkoj burzi, pratite na...

fotolia

Aplikacija za smartphone za isplatu prekovremenih sati

pOSlOdAvcI se boje pokretanja još više tužbi

www.business.hr

UKRATKO...

Opet na izbore Izvori bliski ruskom premijeru Vladimiru Putinu kažu da bi se on ponovno mogao kandidirati za predsjednika na izborima 2012., a analitičari nagađaju da njegov 'učenik' i sadašnji predsjednik Medvedev neće tako lako odustati od izborne utrke.

Zarada godine Četvrti nastavak filma Pirati s Kariba: Nepoznate plime u SAD-u je zaradio 90,1 milijun dolara prvog vikenda prikazivanja, nešto manje od predviđenog, ali i dalje najviše od svih filmova ove godine.

Ismijavanje protivnika Slovenska je vlada, kako bi povećala izglede za dobivanje ključnog referenduma koji se održava 5. lipnja, naručila videospotove u kojima ismijava "populističke" argumente protivnika mirovinske reforme, a prvi je već objavljen na Youtubeu.

www.business.hr