Business.hr broj 897 by Business.hr

SURGUtNEftEGAZ NA MOLU ZARADIO 480 MIL. € 2

Mađari od Rusa otkupili 21,2 posto Mola

Mađarski premijer Viktor Orban priznao je da su vodili tešku bitku s ruskim naftašima

REGIONALNI RAZVOJ 8

Na testu podjela Hrvatske na 3 regije

srijeda 25/5/2011

E.ON Ruhrgas i hrvatska Vlada broj 897 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

pregovaraju o osnivanju zajedničke kompanije

StIŽE NOVI IGRAČ 6-7 Njemački energetski div želi pod svaku cijenu kao veliki dobavljač plina ući na hrvatsko plinsko tržište

KOMPROMIS UPRAVE I VLADE

Država će preuzeti 40 posto Varteksa Iako su čelnici varaždinskog tekstilnog diva željeli da državni udjel u kompaniji ne prijeđe 25 posto, dug od 77 milijuna kuna bit će namiren većim udjelom države 4

info&stav

Raste cijena nafte

2-3

Moody’s: Rejting Hrvatske stabilan Agencija Moody’s objavila je u mišljenju o kreditnom rejtingu Hrvatske da su njegovi izgledi stabilni. Važeći je Moody’sov rejting za hrvatske državne obveznice Baa3. Među hrvatskim prednostima navodi skorašnje zaključivanje pregovora s EU. Ističe, međutim, da bi kreditni rejting mogao biti ugrožen u slučaju kontinuirana značajna slabljenja kune. Procjenjuju da će realna stopa gospodarskog rasta u Hrvatskoj iznositi 1,1%, a u idućoj 2%

business.hr

Cijene sirove nafte poskočile su u utorak na međunarodnim tržištima nakon što je Goldman Sachs povisio prognozu cijena nafte na londonskom tržištu, ukazujući na snažan rast potražnje za gorivom. Cijene nafte za isporuke u srpnju porasle su na londonskom tržištu 1,58 dolara na 111,68 dolara za barel, da bi se naknadno stabilizirale na 111,53 dolara. Na američkom tržištu bile su u plusu 1,45 dolara i iznosile su 99,15 dolara.

Srijeda 25/5/2011

SURGUtneFteGaz na MoLU zaRaDIo 480 MIL. €

www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Mađari od Rusa otkupili 21,2% Mola snimio hrvoje dominić

Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

MađaRSkI PReMIJeR Viktor Orban priznao je da su vodili tešku bitku s ruskim naftašima

Mađarska će od ruskog naftaša Surgutneftegaza otkupiti 21,2 posto dionica Mola koje je ruska kompanija kupila od OMV-a u pokušaju neprijateljskog preuzima-

nja Mola, objavio je u utorak mađarski premijer Viktor Orban u svojem izravnom obraćanju javnosti. Da se pripremala takva odluka, postalo je jasno nakon što je dionica Mola na Budimpeštanskoj burzi jučer ujutro skočila 4,1 posto uza znatni porast obujma trgovine, nakon čega je Burza obustavila daljnju trgovinu dok se svi ulagači ne informiraju o novim važnim činjenicama.

ključ neovisnosti

Orban je priznao da je mađarska vlada vodila teške bitke prošlih godinu dana, ali da su napokon uspjeli ključnu nacionalnu kompaniju "dovesti na sigurno". Dogovor o otkupu dionica Orban je opisao kao važan za nacionalnu trgovinu jer

je ključan za energetsku neovisnost Mađarske i razvoj industrijskog sektora. Država ne može biti jaka ako joj je ugrožena energetska opskrba, zaključio je Orban. Ministar razvoja Tamás Fellegi otkrio je cijenu po kojoj će Mađarska dionice od nacionalnog interesa vratiti pod državno okrilje, a nemalo je iznenadio javnost i otkrićem da će novac za dionice doći iz MMF-ova paketa pomoći Mađarskoj iz 2008. godine te da se zbog toga transakcija neće odraziti na mađarski deficit.

otvorena opcija

Mađarska kupuje sve Surgutove dionice za 1,88 milijardi eura, odnosno po prosječnoj cijeni dionice Mola u posljednja tri mjeseca. Pod-

JaDRanko UMI

´Mađari se rije u cipeli, bez utj Predsjednik NO-a Ine Davor Štern procijenio je da otkup Surgutneftegazovih udjela u Molu neće imati nikakva izravna utjecaja na poslovanje Ine, ali je komentirao da Hrvatska, za razliku od Mađarske, nije u poziciji otkupljivati dionice Ine na tržištu. Vlasnik Oil & Gas Consultinga i nekadašnji drugi čovjek Ine Jasminko Umićević složio se sa Šternom u ocjeni da mađarsko vraćanje kontrole nad Molom neće utjecati na Inu, ali je i naglasio kako je to sjajan primjer toga kako država i nacionalna naftna kompanija surađuju u osiguranju ener-

sjetimo, Surgut je donice MOL-a kupio za 1,4 milijarde eura pa će ovim poslom zaraditi 480 milijuna eura, iako je dionice 2009. kupio po cijeni dvostruko višoj od tržišne. Mogućnost da će država kupiti još dionica na

PItanJe zeMLJIŠnIH zaJeDnICa

Povratom imovine neće propasti državna poljoprivreda Nekadašnji članovi zemljišnih zajednica, kojima su 1947. godine oduzeta poljoprivredna zemljišta i šume, dvadeset godina čekaju na mogućnost povrata svoje imovine ili obeštećenje. O tom se problemu u utorak raspravljalo i na dva saborska odbora, za poljoprivredu i regionalni razvoj. Nakon što raspravu o istom pitanju, ali sa zaključcima, provede i odbor za pravo-

suđe, u Saboru bi se trebalo raspraviti o prijedlogu izmjena i dopuna zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme komunističke vladavine. Prijedlog je krajem prošle godine Saboru uputio zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh. Prema nekim procjenama, u vlasništvu nekadašnjih zemljišnih zajednica bila je oko trećina državnog poljoprivrednog zemljišta i polovi-

na šuma. Slovenija je povrat tog zemljišta omogućila još 1994. godine, a zemlju i šume natrag je tražila samo četvrtina bivših vlasnika. "Zato je bespredmetno govoriti o tome da bi povratom zemljišta propala državna poljoprivreda jer bi predmet povrata bila samo dvanaestina zemljišta. Većina toga zemljišta ionako je zapuštena, ali za deset će godina poljoprivredno zemlji-

šte zlata vrijediti i postoje oni koji ga se žele domoći za dvije kune po kvadratu", kaže Beus, koji je već ranije kao glavne igrače koji koče povrat zemljišta nekadašnjim vlasnicima navodio HDZ-ove i HSS-ove tajkune. Beus tvrdi da zemljišne zajednice i danas postoje u nekim zemljama središnje Europe - Austriji, Italiji i Njemačkoj, dok su

››

biser dana To nesretno poglavlje o pravosuđu ima puno, puno politike, i onda je sasvim jasno da su te zemlje koje nisu za završetak pregovora koristile obilato taj, taj, recimo, prokleti Haag ili tako nešto slično, jer je to usporavalo proces i do sada

352 brojka

milijuna eura vrijedan je projekt gradnje pet hidroelektrana što će ih u Srbiji graditi njemački RWE

vera Tomašek, dopisnica Hrvatskog radija iz Bruxellesa, u Dnevniku 3 HTV-a u ponedjeljak navečer o zemljama koje nisu za što raniji ulazak Hrvatske u EU

ešili kamenčića jecaja na Inu´ getske stabilnosti. Umićević kaže kako Surgutneftegaz zbog mađarske blokade ni dosad nije imao utjecaja na poslovanje Mola, pa tako ni posredno na Inu, a na ovaj su se način Mađari riješili kamenčića u cipeli. U naftnim krugovima komentira se da su Mađari, osim dobre cijene, sigurno morali ponuditi i neke druge ustupke Rusima kako bi ovi odustali od Mola. Znakovito je da su u Surgutneftegazu radije odlučili prodati udjel u Molu nego otkriti tko je stvarni vlasnik ruske naftne kompanije, jer naftaši već dugo kalkuliraju kako je vlasnik premijer Vladimir Putin.

tržištu i dalje ostaje otvorena, a nije otkriveno ni hoće li dionice biti dodijeljene nekom od velikih javnih poduzeća, poput elektroenergetskog diva MVM-a ili razvojne banke MFB-a. Darko Baniček

u Engleskoj i Francuskoj članovi zajednica međusobno podijelili zemlju. Za razliku od zadruga kod kojih zadrugari unose privatno vlasništvo u zajedničku imovinu, kod zemljišnih zajednica svatko je vlasnik idealnog udjela, a ne točno određenog dijela vlasništva. "Pitanje suvereniteta više nije stvar zastave, grba i putovnice nego onoga tko gospodari zemljom, vodom i ostalim resursima", istaknuo je Beus. Maja Grbić

uvodnik

Bolja vremena za industrijalce Sandra Carić Herceg sandra.caric@business.hr

no što je već mjesecima najavljivano i o čemu se u stručnim energetskim krugovima šaptalo već dulje konačno se dogodilo: na hrvatsko plinsko tržište dolazi novi veliki dobavljač plina u liku njemačkog energetskog diva - E.ON Ruhrgasa. On bi, kako su to i ranije upozoravali plinski stručnjaci, konačno trebao uvesti red na tržište plinom kojim je do danas vladala jedna jedina kompanija - Ina preko svoje tvrtke Prirodni plin. DOlazak novog "igrača" na plinsko tržište natjerat će i Vladu da smanji svoj utjecaj na formiranje cijene plina za krajnje korisnike. Konačno bi ostvare li se poslovni planovi E.ON-a, čiji su predstavnici u utorak razgovarali s potpredsjednikom Vlade Domagojem Miloševićem - trebali odahnuti prije svega veliki potrošači. Naime, dobro je poznato da se tržište plina u Hrvatskoj već godinama vodi nekom svojom "izvrnutom" logikom, pa smo tako po cijenama plina za male korisnike (kućanstva) bili na dnu ljestvice europskih zemalja, dok smo po cijenama plina za velike potrošače u samom vrhu. Drugim riječima, posve suprotno

arhiva business.hr

iČeviĆ

››

Ulaskom njemačkog E.ON-a i dokidanjem monopola Prirodnog plina najviše bi odahnuli gospodarstvenici koje Vlada "izvrnutom" logikom lupa po džepu ponajvišim cijenama plina za velike korisnike u cijeloj Europi, kupujući tako socijalni mir od tarifnih pravila kakva vrijede u Europi. Basnoslovno skup energent industriji je godinama bio težak uteg i prepreka normalnom razvoju poslovanja, a Vlada je s druge strane upravo cijenu plina koristila kao jedan od alata za kontroliranje socijalnog bunta nezadovoljnih građana. Ulazak novog dobavljača plina - a za njim će, uvjeravaju plinski stručnjaci, uskoro doći i drugi - situaciju bi konačno trebao preokrenu-

ti nabolje. Pritom treba upozoriti kako će gospodarstvenici vrlo vjerojatno odahnuti, no ne i kućanstva. Ulazak E.ON-a i otvaranje do sada gotovo hermetički zatvorenog hrvatskog tržišta klasičnim zakonima ponude i potražnje najavljuje smanjivanje cijene plina za industriju, ali i neminovni porast cijene za male potrošače, odnosno tarifne modele kakvi su uobičajeni u ostatku Europe. Jedino svjetlo na kraju tu-

nela za male potrošače kojima prijeti porast cijene plina možda se nazire u obećanom gospodarskom napretku zemlje. Naime, dobro upućeni izvori tvrde kako će za E.ONom kao svojevrsnim prethodnikom u Hrvatsku pohrliti i ostale jake njemačke kompanije, a one donose nova radna mjesta i nove investicije. Tako je barem do sada bilo uobičajeno u mnogim zemljama Europe. Hoćemo li i mi biti jedna od njih?

tema

KOMPROMIS UPRAVE I VLADE Iako su elnici varaĹždinskoga te udjel u kompaniji ne prije e 25 posto, dug od 77 milijuna kuna bit e

DrĹžava Ä&#x2021;e pre 40 posto Vart 4-5

Finalizira li se dogovor prema kojem bi drĹžava na ime potraĹživanja postala suvlasnik Varteksa, takvu odluku trebaju potvrditi Hanfa i Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja. Naime, ima stajaliĹĄta prema kojem se Varteksu ne mogu dati potpore za restrukturiranje viĹĄe od jednom u deset godina. Nasuprot tome, postoji miĹĄljenje da to ne mora biti tako ako je rije o interventnoj pomo i To ĹĄto se Varteks uspjelo uvjeriti da treba omogu iti ve i ulazak drĹžave u vlasni ku strukturu mogla bi biti klju na stvar za pokretanje s mrtve to ke pregovora o na inu rjeĹĄavanja dugova naĹĄe najve e tekstilne i modne industrije drĹžavi. Presudnu ulogu u tome imali su varaĹždinski gradona elnik Ivan ehok i njegov zamjenik Zlatko Horvat, sude i barem po njihovu istupu u varaĹždinskoj Gradskoj vije nici. "Zahvaljuju i Horvatu i meni, pregovori Varteksa i ministarstava pomaknuli su se s mrtve to ke i na to sam ponosan", naglasio je u utorak ehok, varaĹždinski gradona elnik i nezavisni saborski zastupnik. Posljednjih tjedan dana, podsjetio je, sa zamjenikom i saborskim kolegom Zlatkom Horvatom intenzivnije se uklju io u rjeĹĄavanje aktualnih problema najve e doma e tekstilne i modne industrije, koja i dalje biljeĹži gubitke u poslovanju i oni opasno prijete njezinu opstanku. Naime, unato zatvaranju neprofitnih dijelova i smanjenju broja zaposlenika, gubitak na kraju prvog tromjese ja iznosio je 15 milijuna kuna, preneseni gubitak doĹĄao je

IVAN ÂťEHOK, varaĹždinski gradona elnik i nezavisni saborski zastupnik, tvrdi da su on i njegov dogradona elnik Zlatko Horvat imali presudnu ulogu u pregovorima drĹžave i varteksovaca FOTO HAJDINJAK/CROPIX

do 286 milijuna kuna, dugoro ne su obveze iznosile 152 milijuna, a kratkoro ne 390 milijuna kuna.

Emisija dionica

Suo eno s gubicima, poslovodstvo Varteksa je prilikom predstavljanja rezultata poslovanja u prvom tromjese ju istaknulo da radi "stabilizacije i razvoja poslovanja", uz ostalo, o ekuje hitnu realizaciju programa u okviru Vladina modela C anti-

recesijskog programa. Za to su, sukladno integralnom planu poslovnog i financijskog restrukturiranja, u srpnju proĹĄle godine predali zahtjev Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva. Objasnili su kako ne samo da su ve u tijeku razgovori s predstavnicima nadleĹžnih ministarstva, nego i da su postignuti odre eni dogovori kako bi drĹžava prebila svoja potraĹživanja dionicama Varteksa. Rije je o 77 mi-

lijuna kuna duga za ije bi djelomi no pokri e Varteks, sukladno odluci skupĹĄtine, emitirao dionice. Iako su u Varteksu isticali kako o ekuju pozitivno rjeĹĄavanje zahtjeva do kraja lipnja ove godine, sve do ovih dana nije bilo nikakvih naznaka da e se to i dogoditi. Iako to nitko ne Ĺželi javno potvrditi, doznajemo da su pregovori zapeli oko postotka vlasniĹĄtva koji bi drĹžava dobila na ra un svojih potraĹživa-

nja, to nije dijela potraĹživanja. Naime, vode i ljudi Varteksa bili bi voljni drĹžavi dati 25 posto dionica, ra unaju i da bi ve i ulazak u vlasniĹĄtvo automatski zna io i ozbiljnije preslagivanje poslovodstva poduze a. Tako mali postotak, me utim, nije bio prihvatljiv predstavnicima Ministarstva jer bi to, uz ostalo, zna ilo da se ve i dio Varteksovih dugova zapravo treba reprogramirati, a ne pokriti dionicama.

ekstilnog diva Ĺželjeli da drĹžavni e namiren ve im udjelom drĹžave

business.hr Srijeda 25/5/2011

euzeti teksa BROJKE

390 286

ZORAN KOĹ EC, predsjednik Uprave Varteksa

NEJASNO SMANJENJE

milijuna kuna iznose dugoro ne obveze Varteksa

Skok dionice na 24 kune Dobije li drĹžava 40-ak posto dionica Varteksa, nejasno je koliko e se smanjiti dugovi kompanije. Da je takva kompenzacija provedena prije samo pet dana, drĹžava bi mogla dobiti viĹĄe od polovine dionica Varteksa budu i da su vrijedile samo 14 kuna. Ĺ toviĹĄe, joĹĄ bi ostao dio dugova. Me utim,

milijuna kuna iznosi preneseni gubitak kompanije, zaklju no s krajem prvog tromjese ja 2011.

Kompromis izme u dvaju stajaliĹĄta na en je na oko 39 do 40 posto, sude i barem prema istupima nezavisnih zastupnika iz VaraĹždina. "DrĹžava e postati 40postotni vlasnik Varteksa ako se prema modelu C uspjeĹĄno zavrĹĄi proces rjeĹĄavanja drĹžavnih potraĹživanja od kompanije, a ona iznose 77 milijuna kuna", otkrio je Ivan ehok. PodsjetivĹĄi da su proĹĄle srijede bili kod premijer-

FOTO HAJDINJAK/CROPIX

ke Kosor, ehok je rekao kako je istaknuo injenicu da oko 85 posto zaposlenih u Varteksu ine Ĺžene srednje Ĺživotne dobi koje e teĹĄko na i drugo zaposlenje.

Prozivanje oporbe

"Premijerka je brzo reagirala, nazvala u Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo financija koji su tako er brzo reagirali. Tako se u ponedjeljak predsjednik Uprave Zoran KoĹĄ ec susreo s predstav-

nicima obaju ministarstava koji su istaknuli da su Varteks i Badel najbliĹže tome da budu prve tvrtke iji e se dugovi rijeĹĄiti po modelu C. Dosad je to zapinjalo, bilo je smetnji u komunikaciji Varteksa i ministarstava, ali sada je sve rijeĹĄeno. "Zahvaljuju i Horvatu i meni, stvari su se pomaknule s mrtve to ke i na to sam ponosan", rekao je ehok u Gradskoj vije nici. Me utim, kako je upo-

vjerojatno zbog naga anja o ulasku drĹžave u vlasniĹĄtvo dionica Varteksa je na Zagreba koj burzi u samo pet dana porasla sa 14 na gotovo 24 kune. Ako bi po toj cijeni drĹžava uzela dionice, rijeĹĄila bi 46 milijuna duga, a za ostatak od 30 milijuna morala bi na i neki drugi na in.

zorio, rije je o sloĹženom postupku iji ishod ne ovisi viĹĄe o njima nego o pregovorima poslovodstva Varteksa s ministarstvima te miĹĄljenima nadleĹžnih agencija. "Postigne li se dogovor po kojem bi drĹžava na ime potraĹživanja od 77 milijuna postala suvlasnik Varteksa od 39 ili 40 posto, takvu odluku trebaju potvrditi joĹĄ Hanfa i Agencija za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja. Ima stajaliĹĄta prema

koje se Varteksu ne mogu dati potpore za restrukturiranje viĹĄe od jednom u deset godina. Nasuprot tome, postoji miĹĄljenje da to ne mora biti tako ako je rije o interventnoj pomo i. Ĺ to je od toga to no, u to ne bih mijeĹĄao", ustvrdio je ehok, prozvavĹĄi VaraĹždinsku Ĺžupaniju i oporbu da se konstruktivno uklju e u rjeĹĄavanje neprilika u gospodarstvu umjesto da se bave politikanstvom. Ivica Kruhoberec

tema 6-7

STIŽE NOVI 'IGRAČ' Njemački energetski div po svaku plinsko tržište

E.ON Ruhrgas i hrvats

O OsNiVaNju zajEd Dade li državni vrh zeleno svjetlo za ulazak E.ON-a na hrvatsko tržište i prerastu li preliminarni razgovori u konkretne projekte, bio bi to najbolji signal njemačkim gospodarstvenicima za dolazak u Hrvatsku, koja bi tako ojačala imidž zemlje zanimljive i obećavajuće za poslovanje i investicije Njemački E.ON Ruhrgas poduzima posve konkretne korake kako bi uskoro kao veliki dobavljač plina ušao na hrvatsko plinsko tržište i tako ojačao svoju ulogu u ovom dijelu Europe. Predstavnici E.ON-a stoga su danas iza zatvorenih vrata razgovarali s potpredsjednikom hrvatske Vlade Domagojem Miloševićem o mogućnostima poslovanja njemačke kompanije u Hrvatskoj i zajedničkim projektima na području plinskog biznisa. Kako neslužbeno doznajemo iz dobro obaviještenih izvora, predstavnici E.ON-a su potpredsjedni-

ku Miloševiću jasno dali do znanja da im je hrvatsko tržište potencijalno vrlo zanimljivo. Kao važnu referencu za početak poslovanja u Hrvatskoj napomenuli su činjenicu kako je upravo ta njemačka kompanija u zimi 2009. godine, kada je dobar dio Europe zbog sukoba između Rusije u Ukrajine ostao bez prirodnog plina, uskočila i Hrvatskoj ustupila plin koji je spasio domaće potrošače od ozbiljnih restrikcija u opskrbi tržišta. Osim razgovora o dobavi plina, predstavnici E.ON Ruhrgasa i potpredsjednik Vlade Milošević razmatra-

li su i mogućnost osnivanja zajedničkog poduzeća u kojem bi, uz njemačku kompaniju, suvlasnik bilo jedno od državnih poduzeća koje je uključeno u plinski biznis.

Oblici partnerstva

Iako se, prema istim izvorima, kao mogući partner E.ON-u u suvlasničkoj strukturi budućeg zajedničkog poduzeća spominjao Plinacro, hrvatski operator plinskog transportnog sustava u državnom vlasništvu, predsjednik Uprave Plinacra Jerko Jelić Balta za Business.hr je kratko komentirao kako njegova tvrt-

ka o takvim planovima nije obaviještena, no da bi takvo partnerstvo bilo suprotno hrvatskoj energetskoj regulativi. „Mi smo isključivo transporter plina, a E.ON na tržište ulazi kao dobavljač pa bi suvlasništvo nad poduzećem bilo protivno regulativama hrvatskog energetskog sektora. Spremni smo pružiti usluge transporta plina kroz naš sustav svim zainteresiranim klijentima, pa tako i E.ON-u, ali zajedničko bi poduzeće bilo teško ostvarivo“, izjavio je Balta, dodajući kako Plinacro, bez obzira na tu činjenicu, pozdravlja ulazak novog

DOmAGOj IVAN mIlOšEVIć, potpredsjednik Vlade za investicije, pregovarao je s njemačkom kompanijom o zajedničkim projektima na području plinskog biznisa

Korist od ulaska E.ON-a osjetili bi i krajnji korisnici jer bi bio izravna konkurencija dosadašnjem jedinom dobavljaču, tvrtki Prirodni plin

u cijenu želi kao veliki dobavljač plina ući na hrvatsko

business.hr Srijeda 25/5/2011

ska Vlada pregovaraju

dNičkE kOmpaNijE OGLAS

JERkO JAlIć BAlTA, predsjednik Uprave Plinacra koji se spominje kao mogući partner Nijemcima, kaže da pozdravlja ulazak novog dobavljača

dobavljača koji će na domaće tržište donijeti toliko potrebnu konkurenciju. E.ON raspolaže viškom plina u skladištima u Mađarskoj, koji je o određenom obliku partnerstva spreman ponuditi Hrvatskoj, a činjenica da je u prosincu prošle godine pušten u rad međunarodni interkonekcijski plinovod između Donjeg Miholjca i Dravaszerdahelyja olakšat će transport plina do Hrvatske. E.ON bi tako, uz talijanski Eni, koji je u prosincu prošle godine s Inom potpisao ugovor o isporuci 750 milijuna prostornih metara plina na godinu, te uz ruski Gazprom, koji je do raskida suradnje bio dugogodišnji hrvatski dobavljač plina, bio treći veliki inozemni igrač na plinskom tržištu Hrvatske.

Snažan poticaj

Naši izvori ističu kako će, ostvari li se dogovor o suradnji između Vlade i E.ONa, to donijeti višestruku korist i kompletnom hrvatskom gospodarstvu, jer je ugledna i jaka njemačka energetska kompanija kakav je E.ON Ruhrgas nerijetko svojevrsni prethodnik i snažan poticaj masovnijem dolasku ostalih njemačkih tvrtki u zemlje u kojima odluči poslovati. Dade li hrvatska Vlada zele-

no svjetlo za ulazak E.ONa u domaći plinski biznis i prerastu li jučerašnji preliminarni razgovori u konkretne projekte, bio bi to najbolji mogući signal njemačkim gospodarstvenicima za dolazak u Hrvatsku, koja bi time ojačala imidž zemlje zanimljive i potencijalno obećavajuće za poslovanje i investicije. Nastavak razgovora između predstavnika E.ON Ruhrgasa i Vlade planiran je za lipanj, kada bi se, kako smo doznali, mogle doznati konkretnije smjernice buduće suradnje. Do zaključenja lista iz Vlade nismo uspjeli dobiti službenu potvrdu o održanom sastanku. Svakako valja podsjetiti da bi korist od ulaska E.ONa na hrvatsko tržište osjetili i krajnji korisnici, kako veliki potrošači tako i kućanstva, jer će on biti izravna konkurencija dosadašnjem jedinom dobavljaču, tvrtki Prirodni plin, članici Ina grupe, te omogućiti realnije formiranje cijena plina za potrošače. Drugim riječima, to znači i bolju kvalitetu plina, dodatnu sigurnost u opskrbi i snižavanje cijena plina za velike potrošače, odnosno industrijske pogone. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 25/5/2011

PROSVJEDI 15. 7.

'Seljaci traktorima idu na more'

Retkovci. Sindikat hrvatskih seljaka (SHS) najavio je jučer za 15. srpnja masovne seljačke prosvjede zbog nezadovoljstva politikom prema poljoprivrednicima, a prosvjedi će se održati pod geslom "Seljaci traktorima idu na more", čime je otkriven i dio strategije prosvjeda usmjeren na prometnice u špici turističke sezone.

Predsjednik SHS-a Tomislav Pokrovac kazao je kako jedan od razloga najavljenih prosvjeda leži u činjenici da je Vladinom odlukom iz 2010., koja je stupila na snagu 2011. godine, retroaktivno seljacima oduzeto 25 posto poticaja za 2009. te je zatražio da se taj novac vrati seljacima. Ustvrdio je da ministar poljoprivrede Petar Čobanković nije ispoštovao zaključke tzv. retkovačkog sporazuma kojima je trebalo doći do novog sastanka ministra i nezadovoljnih seljaka, a do kojega nikada nije došlo. "Ovi-

me su seljaci prevareni, a kako je dogovor s tog nerealiziranog sastanka trebao parafirati i predsjednik Ivo Josipović, smatramo da je i on prevaren", rekao je Pokrovac. Ustvrdio je da je Čobanković stvorio podobne seljačke udruge te je zatražio od njega da javno obznani "koliko te udruge plaća da rade protiv interesa hrvatskih seljaka, ali i građana RH". Zatražio je da ministar Čobanković "vrati 500.000 eura koje je podignuo iz pretpristupnih fondova EU te da potom podnese ostavku". H

Snimio glibušić/cpopix

dogaaji

TOmISlaV POkROVac, predsjednik SHS-a: Čobankoviću, vrati 500.000 eura i podnesi ostavku

Na testu podjela Hrvatske na 3 regije REGIONalNI RaZVOJ Europa nas promatra kao državu podijeljenu na NUTS 2 regije, a o tome koliko je trenutačna podjela na tri regije dobro rješenje, sigurno će se još raspravljati, rekao je ministar Pankretić na konferenciji u Šibeniku, na kojoj je premijerku izviždala prosvjednica

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor u Šibeniku se jučer neugodno iznenadila nakon što je izviždana na otvorenju prvih Dana regionalnog razvoja, doduše izviždala ju je samo jedna prosvjednica. Baš kada je ustvrdila kako nakon dalmatinskih pjesama u izvedbi Đanija Stipaničeva "ima problema s povratkom u stvarnost", brzo ju je osvijestila prosvjednica koja je njezino izlaganje prekinula uzvicima: "Nemate pravo, želimo suverenu Hrvatsku, ništa bez referenduma!" Kosor se pokušala ne obazirati, pa se neko vrijeme s njom nadglasavala. Prva je popustila prosvjednica napustivši konferenciju, a Kosor je incident okarakterizirala kao dokaz da je Hrvatska demokratska zemlja u kojoj svatko ima pravo izraziti svoje mišljenje, ali i kazala kako bi voljela da joj takvi prosvjednici kažu što je alternativa za Hrvatsku.

Novac velikima

SmIJEH Za POVRaTak U REalNOST Premijerka Jadranka Kosor s ministrima Brankom Bačićem i Božidarom Pankretićem foto Stipaničev/cropix

Netom prije nego što je prekinuta, premijerka je uspjela izustiti nekoliko brojki. Podsjetila je da je u obnovu domova nakon rata uloženo više od pet milijardi eura, da su, unatoč tome što Vlada nije povećala pro-

računske rashode, uložena dodatna sredstva u jačanje administrativnih kapaciteta, odnosno da su u zamrznute rashode uspjeli uklopiti dodatne dvije milijarde kuna. Kazala je i kako se na dnevnoj razini vode nepotrebne političke rasprave o tome što je koalicijska vlada donijela pojedinoj regiji. "Da zaista vodimo brigu o svakom kutku Hrvatske, pokazuje činjenica da smo u zadnje dvije godine u Primorsko-goransku županiju uložili 4,5 milijardi kuna." Ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić istaknuo je važnost regionalne politike kazavši kako će ona biti financijski najjača. Zbog toga je i organizirana konferencija kojoj je cilj promovirati važnost regionalnog razvoja. Podjela Hrvatske na NUTS 2 regije (od 800.000 do 3.000.000 stanovnika) temelj je za povlačenje novca iz EU fondova. Europa na taj način i gleda Hrvatsku, kao državu podijeljenu na NUTS 2 regije, kazao je Pankretić. Hrvatska je trenutačno podijeljena na tri regije, i to sjeverozapadnu Hrvatsku, središnju i panonsku te jadransku Hrvatsku. "O tome koliko je takva podjela dobro rješenje, si-

gurno će se još raspravljati. Možda će uslijediti i određene prilagodbe, ali trenutačno je to osnova", kazao je Pankretić. Upozorio je na to da se valja fokusirati na velike projekte jer EU neće izravno financirati tisuće malih i rascjepkanih projekata.

Indeks razvijenosti

Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren kazao je kako će Hrvatska iz strukturalnih fondova EU moći izvlačiti novac još mnogo godina, da su pravila za dobivanje novca zahtjevna, ali rezultati nagrađujući. Budite jednostavni i učinkoviti, poručio je Vandoren. "Za projekte, njihovu financijsku i tehničku potporu treba vremena", kazao je. Pankretićevo ministarstvo uskoro pokreće projekt EIB III, a financira se zajmom Europske investicijske banke pod nazivom „Integralni razvoj lokalne zajednice“. Tu će svoju ulogu odigrati i indeks razvijenosti, koji je uspostavljen pa će više novca biti na raspolaganju gradovima i općinama koji su definirani kao potpomognuta područja, kazao je Pankretić. Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

OGLAS

dogaaji

MASTERCARD

Štedi samo 15% Hrvata, kartice pod kočnicom

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

ALEKSANDRA BABIĆ, direktorica marketinga MasterCarda za Sloveniju i Hrvatsku snimio dražen tomić

business.hr Srijeda 25/5/2011

Zagreb. U posljednje dvije godine otežane su gospodarske okolnosti povećale opreznost građana u donošenju financijskih odluka, ali za razliku od lani budi se poduzetnička klima, pokazalo je istraživanje kompanije MasterCard Hrvatska. Da dobije pola milijuna kuna, većina bi hrvatskih građana (46%) kupila stan, a

USUSRET KONFERENCIJI HRVATSKA 2031.

Kakav će nam turizam donijeti rast Na okruglom stolu u sklopu konferencije koju organizira Business.hr raspravljat će o tome kako izaći iz trenutačne uravnilovke, jer trebamo stvoriti pametno poslovno okruženje koje će privući ulagače u turizam

pitanje što kratkoročno i dugoročno treba domaćem gospodarstvu.

Kako do ulagača

snimio žarKo BaŠić

Dolazak turista, njihova potrošnja, broj noćenja i razni drugi oblici statističkoga praćenja turizma, jedne od najvažnijih domaćih gospodarskih grana, ili sveobuhvatna strategija razvoja domaćega gospodarstva u kojemu upravo turizam treba odigrati veliku ulogu? Bit će to jedna od tema Business.hr-ove konferencije HRbusiness 2031., koja će se održati 1. lipnja u Zagrebu, a trebala bi ponuditi odgovor na

DIREKTORICA Horwath Consultinga Sanja Čižmar

O toj će temi govoriti direktorica Horwath Consultinga Sanja Čižmar, a na okruglom stolu sudjelovat će i ministar turizma Damir Bajs, Nevenka Čavlek s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Kristian Šustar iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara. Raspravljat će o tome kako izaći iz trenutačne uravnilovke, jer trebamo stvoriti pametno poslovno okruženje koje će privući ulagače u turizam. Svi se slažu da trebamo restrukturirati postojeći ugostiteljski sektor te kreirati vrijednost za tržište. Možda je jedno od rješenja reinvencija vlastitog turizma i poduzetničko-zakonodavnog okružja. Reinvestiranje u hotelijerstvo i turizam i u tržišno stabilnom okruženju znači dugoročnu investiciju s umjerenim stopama povrata. U nekonkurentnom ekonomskom okruženju poput hrvatskoga pitanje

je zašto bi netko ulagao u djelatnost koja mu uloženo vraća tek nakon 20-ak godina. Zakonom o poticanju ulaganja ograničili smo se na poticanje proizvodnje, visoke tehnologije i usluge poslovne podrške, a ulaganje u turizam vrlo je zahtjevno jer na uspjeh poduzetničkog pothvata utječu brojni faktori.

Strategija u izradi

Pomaka ipak ima, što pokazuje i činjenica da je Ministarstvo turizma u listopadu prošle godine raspisalo natječaj za izradu razvojno-istraživačkog projekta pod nazivom Glavni plan i Strategija razvoja hrvatskog turizma. U izradi dokumenata sudjeluju i druga ministarstva te strukovne udruge u turizmu, kao i predstavnici privatnog turističkog sektora. Usuglašavanjem stavova između predstavnika javnog i privatnog turističkog sektora u resornom su ministarstvu uskladili projektni zadatak izrade strategije, koja bi ulaskom Hrvatske u EU trebala biti usuglašena i sa strategijom razvoja EU turizma. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

njih 44 posto uložilo bi u pokretanje vlastitog posla i edukaciju. Plaćanje dugova treće je na listi prioriteta (36%) dok bi se na štednju odlučilo 32 posto ispitanih građana. Samo 15 posto ispitanika svaki mjesec uspijeva uštedjeti nešto novca, a 33 posto ispitanika, 4% više nego lani, kazalo je kako im to ne polazi za rukom. O povećanoj opreznosti građana najviše pak govori činjenica da je korištenje prekoračenja po tekućem smanjeno 4-5 posto, a broj kartica u prosjeku smanjen je sa 3,1 na 2,9

kartica po osobi. Čak 96 posto ispitanika posjeduje debitnu karticu, a navike klijenata u posljednjih godinu dana nisu se znatno promijenile. Za 50 posto svih kupnji ispitanici upotrebljavaju kartice, no situacija se u korist gotovine mijenja na godišnjim odmorima. Većina će korisnika svoj odmor provesti u Hrvatskoj, a više od polovinu+ njih smještaj neće plaćati. Ispitivanje je pokazalo i da 27 posto kućanstava štedi, 32 posto spaja kraj s krajem, a 21 posto ulazi u dugove. B. S.

Nijemci pu energiju iz OBNOVLJIVA ENERGIJA Do kraja lipnja bit će gotov novi tarifni sustav koji će ukloniti postojeću granicu od jednog megavata snage za pojedinačna postrojenja koja proizvode energiju iz bioplina i biomase, pa će se moći graditi jača postrojenja Kako na najefikasniji način iskoristiti krutu biomasu, bioplin i biogoriva u proizvodnji energije te kako iz toga izvući dobit, teme su o kojima se razgovaralo na simpoziju pod nazivom "Energija iz biomase - kruta biomasa, bioplin i biogoriva", koji je u utorak održan u Zagrebu i na kojemu su sudjelovali predstavnici nekoliko tvrtki iz Njemačke i Hrvatske zainteresiranih za suradnju na tom području. Uz predstavljanje hrvatskih potencijala za korištenje biomase kao jednog od dragocjenih obnovljivih izvora energije, naglašeno je da će upravo biomasa, s obzirom na bogatstvo poljoprivrednim i šumskim površinama, igrati važnu ulogu u energetskoj bu-

dućnosti Hrvatske. Simpozij je ponudio mogućnost predstavnicima hrvatskih tvrtki da na jednome mjestu doznaju iskustva desetak predstavnika vodećih njemačkih kompanija koje se bave proizvodnjom energije iz biomase. Uz to, hrvatskim je tvrtkama ponuđena i prilika da s njemačkim kolegama razgovaraju o konkretnim oblicima poslovne suradnje u području iskorištavanja obnovljivih izvora energije.

Isplativi projekti

Ravnatelj Uprave za energetiku hrvatskog Ministarstva gospodarstva Darko Horvat je u uvodnoj riječi istaknuo da hrvatska država potiče i ohrabruje sve obrtnike i tvrtke u zemlji

DIJELE ProBLEME

Udruženi sindikati u lukama rijeka, kopar i trst Rijeka. Lučki slobodni sindikat (LSS) iz Rijeke, Sindikat dizaličara Luke Kopar, Sindikat radnika u privatnom sektoru Luke Kopar i predstavnici radnika u luci Trst potpisali su sporazum o suradnji koji je osnova postizanje jednakih cijena rada u svim sjevernojadranskim lukama, izvijestio je predsjednik LSS-a

OGLAS

Drago Jelčić. Radnici u trima lukama imaju sliče probleme: ruše se cijene rada, a poslodavci zapošljavaju sve više kooperantskih tvrtki u kojima su uvjeti rada vrlo loši. Mladen Jovičić iz Sindikata dizaličara Luke Kopar kazao je da u luci Trst radnici štrajkaju, da ondje više nema stalno zaposlenih, nego lučke poslove obavlja nekoliko desetaka manjih kooperanstkih tvrtki. Dodao je da u riječkoj luci stanje nije kao u koparskoj ili tršćanskoj, ali da bi uskoro moglo biti. H

utokaz za z biomase

da uđu u projekte iskorištavanja obnovljivih izvora energije, uvjeravajući ih kako takvi projekti mogu biti vrlo isplativi i dugoročno donositi profit. Najavio je da će do kraja lipnja ove godine biti gotov novi tarifni sustav za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, koji će ukloniti postojeću granicu od jednog megavata snage za pojedinačna postrojenja koja proizvode energiju iz bioplina i biomase, pa će se u Hrvatskoj moći graditi jača postrojenja. Hrvatska trenutačno, prema podacima iz 2009. godine, iz biomase, odnosno poljoprivrednog i šumskog biootpada proizvodi oko 14.171 teradžul

snimio hrvoje dominić

Darko Horvat, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, otvorio je simpozij na kojem je Hrvatima iskustva predstavilo 10-ak njemačkih kompanija

toplinske energije i oko 25 gigavatsati struje, što je daleko ispod njezinih stvarnih mogućnosti.

Strateški cilj

Energetska strategija Hrvatske iz 2009. godine definirala je cilj da do 2020. godine u Hrvatskoj bude instalirano proizvodnih kapaciteta na biomasu ukupne snage 85 megavata, a u području bioplina planira se ukupni proizvodni instalirani kapacitet od 2,6 petadžula. Na skupu se čulo i da je Hrvatska dosad uspješno uskladila velik dio zakonodavnog okvira za razvoj projekata obnovljivih izvora energije s regulativom Europske unije. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 25/5/2011

TURIzam

austrijski novinari u Lošinj Hotels&Villas

Mali Lošinj. Nakon uspješna predstavljanja ponude Lošinj Hotels & Villas pred više od 50-ak austrijskih novinara u ožujku u Beču, grupa od 14 novinara iz Austrije, Njemačke i Lihtenštajna boravila je četiri dana na Lošinju. Posrijedi su bili mediji poput austrijskoga Newsa, Wirtschaftsblatta te njemačkog

Nürnberger Nachrichtena. Domaćini su medije upoznali s Malim i Velim Lošinjem, predstavili im koncept Miomirisnog otočnog vrta te projekt udruge Plavi svijet koji se bavi istraživanjem i nadzorom dobrih dupina. Novinari su se upoznali s ponudom novoobnovljenih hotela iz LH&V grupacije - Wellness & Conference hotela Aurora i Family Hotela Vespera, jedinog nositelja Kinderhotels licencije na Jadranu. Posjet Lošinju organiziran je s ciljem promidžbe LH&V ponude. B. hr.

PRVI KVaRTaL

Promet od 1100 poslovnih skupova 35,63 mil. kuna Zagreb. U Hrvatskoj su u prvom tromjesečju ove godine održana 1153 poslovna skupa, a njima je ostvaren ukupni promet u iznosu 35,63 milijuna kuna, objavio je Državni zavod za statistiku. Na poslovnim skupovima bilo je 81.860 sudionika, od čega 74.258 bilo domaćih ili nešto više od 90 posto, a stranih

7602 ili 9,3 posto. Ukupan broj dana trajanja svih poslovnih skupova iznosio je 2198. Prosječno je svaki skup trajao dva dana. Bez noćenja je bilo 648 skupova ili 56,2 posto od ukupnog broja, a bez noćenja njih 43,8 posto ili 505 skupova. Pritom je od poslovnih skupova s noćenjima ostvaren promet od 25,9 milijuna kuna ili 72,8 posto ukupnog prometa, dok je od skupova bez noćenja realizirano 9,7 milijuna kuna prihoda, što je u ukupnim prihodima udjel od 27,2 posto. H

Srpski Nectar najozbiljniji kandidat za Fructal V SODELOVaNJU S DRŽaVOm Pivovarna Laško od Fructala očekuje i 50 milijuna eura, a slovenska vlada podržala je općinu Ajdovščinu i njezine čelnike da putem konzorcija koji su osnovali sudjeluju u kupnji tvrtke Pivovarna Laško privodi kraju prodaju 93,7 posto dionica Fructala od koje očekuje i do 50 milijuna eura. Nakon što je, naime, sredinom svibnja istekao rok za predaju neobvezujućih ponuda, čini se da će ovih dana isteći i rok za predaju obvezujućih ponuda, na što su bila pozvana tri-četiri kandidata od desetak koliko ih se upustilo u utrku za kupnju Fructala. Iako proces prodaje, koji traje od sredine veljače, protječe bez službenih informacija, slovenski mediji su kao potencijalne kupce Fructala spominjali austrijske proizvođače voćnih sokova Rauh i Pago, talijanske Granini i San Benedetto, češku Kofolu, ali i Ljubljanske mlekarne i Fructalovu matičnu općinu Ajdovščinu te pojedine investicijske fondove. Spominjali su da se za kupnju Fructala zanima i nekoliko srpskih kompanija, prije svih Delta holding i najve-

maRJaN POLJšaK, gradonačelnik Ajdovščine, usprotivio se prodaji Fructala talijanskim tvrtkama, a bio je skloniji njemačkim tvrtkama i onima istočno od Slovenije foto finance

ći proizvođač sokova Nectar iz Bačke Palanke.

Neobvezujuća ponuda

Pozivajući se na slovenske poslovne krugove, be-

ogradski je dnevnik Press objavio da je Nectar najozbiljniji kandidat za kupnju Fructala. Iz Slovenije nema potvrde te vijesti. No prošloga je tjedna

slovenska ministrica gospodarstva Darja Radič posjetila općinu Ajdovščinu i njezine čelnike podržala u namjeri da putem konzorcija koji su osnovali sudjeluju u kupnji Fructala. Obećala im je i pomoć pri osiguranju povoljnijih kredita za kupnju dijela dionica Fructala. Gradonačelnik Ajdovščine Marjan Poljšak medijima je pak priopćio da su Pivovarni Laško predali neobvezujuću ponudu, ali i da su razgovarali s nekim od kandidata za kupnju većinskog paketa dionica Fructala. Osim što je rekao da su čelnici Laškoga naklonjeni željama općine Ajdovščina, Poljšak nije otkrio s kojim su od potencijalnih kupaca razgovarali o eventualnom partnerstvu u Fructalu. No još dok je najavljeno raspisivanje natječaja za prodaju Fructala, Poljšak se usprotivio njegovoj prodaji talijanskim tvrtkama, a bio je skloniji njemačkim tvrtkama i onima istočno od Slovenije, jer je uvjeren da bi okosnicu općinskog razvoja talijanski kandidati za kupnju podredili svojim interesima i zaustavili njezin razvoj i rast. Kako se politika, očito, uplela i u prodaju Fructala, zbog čega je nedavno propala prodaja četvrtine vlasniš-

tva u Mercatoru, upitno je što se zapravo događa i je li vijest o Nectaru kao najozbiljnijem kupcu dio igara koje se igraju i oko Fructala kao najpoznatijeg slovenskog brenda i tržišnog lidera, ne samo u Sloveniji, nego i na bivšem jugoslavenskom tržištu.

Jedini u regiji

Fructal se na tom tržištu upravo utrkuje s Nectarom, koji drži više od 50 posto srbijanskog tržišta, 30 posto tržišta BiH i desetak posto makedonskog tržišta. Nastao kao mala obiteljska tvrtka krajem devedesetih godina, Nectar je u međuvremenu postao jedan od najvećih regionalnih proizvođača sokova, nektara, rakije i marmelade, ali i voćne kaše i koncentrata koje izvozi od EU i Rusije do SAD-a. Vlasnici Nectara hvale se da jedini u regiji imaju zaokružen proizvodni proces od proizvodnje i otkupa voća, prerade i proizvodnje sokova, nektara, voćne kaše, koncentrata i džemova do vlastite distribucije. Kupnjom većinskog paketa dionica Fructala postali bi lider na prostoru od Slovenije do Crnoga mora jer su već prisutni i na rumunjskom i bugarskom tržištu. Zoran Daskalović

IT i tehnologija

FOTOLIA

Srijeda 25/5/2011

elektroniÄ?ko poslovanje

Dolaze facebook money, virtualni novac, e-bonovi i beskontaktne kartice

INTEL

Dokazana društvena odgovornost > e-business > kartice

14-15 business.hr

Srijeda 25/5/2011

Tvrtka Intel Corporation objavila je početkom ovog tjedna izvješće o korporacijskoj odgovornosti za 2010. godinu u kojem se ističe Intelova odlučnost da tehnologiju i talent svojih zaposlenika koristi za preobrazbu obrazovanja i pristupa tehnologiji te poboljšanje gospodarske i ekološke održivosti diljem svijeta.

"U Intelu ne odvajamo korporacijsku odgovornost od poslovanja, ona je dio naše globalne strategije", rekao je Michael Jacobson, Intelov direktor zadužen za korporacijsku odgovornost, spomenuvši kako je putem programa Intel Teach educirano više od devet milijuna nastavnika diljem svijeta, od čega četiri milijuna u Europi, na Bliskom

istoku i u Africi. Uz to, Intel je najavio ulaganje 200 milijuna dolara u poboljšanje matematičkog i prirodoslovnog obrazovanja. Tijekom proteklog desetljeća Intel i Intel Foundation uložili su više od milijardu dolara u globalno poboljšanje obrazovnih sustava te u partnerstvu s nastavnicima, vladama i drugim tvrtkama razvili niz programa preobrazbe i tehnoloških rješenja. Intel je poboljšao transparentnost aktivnosti

koje poduzima na području odgovorne nabave, iznio dodatne pojedinosti o rezultatima procjena i revizija te objavio popis 75 najboljih dobavljača. Za Intel kao najvećeg svjetskog proizvođača procesora ovo je vrlo značajno i zbog optimiziranja vlastitih troškova poslovanja, pogotovo u vrijeme kada sve tvrtke rade na vlastitom restrukturiranju, a Intel je to povezao i s društveno odgovornim poslovanjem. Ž. Š.

Dolazi treća generacija e-p tržišnog kolača, mijenjanje navika potrošača, razvoj novih proizvoda i kanala prodaje te potreba za uštedama nameću nove izazove pred platni promet i platne sustave, pogotovu u ovim kriznim vremenima.

Manjkava regulativa

vima su puna usta poticanja gospodarstva, a elektroničko poslovanje moglo bi biti jedan od njegovih pokretača. Situacija je zapravo mnogo jadnija nego što se to na prvi pogled može činiti, jer samo letimičan pogled na proračun za informatizaciju države pokazuje koli-

ko je njoj važno elektroničko poslovanje, u koje će prema planu izvršenja proračuna ove godine biti uloženo mizernih 4,1 milijun kuna. Iako je to povećanje od 1,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, riječ je doslovno o smiješnom iznosu jer će država, stoji na stranicama Središnjeg ureda za e-Hrvatsku, koji bi se o

tome trebao brinuti, potrošiti "čak 1,02 milijarde kuna. Stoga je očito da jedino gospodarstvo samo između sebe može pokrenuti elektroničko poslovanje. Kako se moglo čuti na ePay Areni 2011. - regionalnoj konferenciji o platnom prometu i platnim sustavima, održanoj jučer u Zagrebu, oštra borba za dio

snimio dražen tomić

ELEKTRONIČKO POSLOVANJE Ministarstvo financija još nije donijelo promjene pravilnika o porezu na dodanu vrijednost koji treba otkloniti posljednje prepreke vezane uz elektroničko fakturiranje, istaknula je Dijana Dimov, načelnica odjela za unapređenje elektroničkog poslovanja u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva

OKRugLI STOL Emir Memić, član Uprave Asseco SEE Hrvatska, Silvana Sambol, predsjednica Uprave Megatrend Redoka, Slavko Vidović, predsjednik Uprave Infodoma, Krešimir Kvaternik, član Uprave Fine, i Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka

Očekuje se da će broj bezgotovinskih transakcija brzo rasti jer osim što se tako omogućuje smanjenje troškova, kako je riječ o transakcijama pretežito male vrijednosti, to je prilika za tvrtke, banke i financijske institucije da razviju nove oblike poslovanja. Najveći problem i dalje je nepostojanje zakonske i podzakonske regulative vezane uz e-račun, o čemu je Business. hr već pisao. Zanimljivo je da, iako je to bilo najavljivano, još nema regulative koja će u konačnici omogućiti uspostavu i korištenje e-računa. "Ministarstvo financija još nije donijelo promjene pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, koji treba otkloniti posljednje prepreke vezane uz elektroničko fakturiranje", istaknula je Dijana Dimov, načelnica odjela za unapređenje elektroničkog poslovanja u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Na okruglom stolu o izazovima transakcijskih modela i platnog prometa moglo se čuti da su potrebne velike promjene u domaćem platnom prometu te da se može očekivati kako će transakcije bazirane na mobilnom i beskontaktnom plaćanju imati sve više utjecaja. Pritom je

TELEKOM

Novi Galaxy Tab s Androidom 3.0 Jedan od najtraženijih tableta današnjice, Samsung GALAXY Tab, dobio je nasljednika, a atraktivan i svjetski popularan uređaj, čiji se prethodnik prodao u gotovo 2 milijuna primjeraka, dostupan je u Vipovoj ponudi. Riječ je o jedinom tabletu na tržištu s najnovijim operativnim sustavom Google Android 3.0 Honeycomb koji osi-

gurava još jednostavnije i brže mobilno iskustvo uz pretraživanje interneta kao na osobnom računalu te e-mail i stalni pristup društvenim mrežama. Dimenzije od 246,2 x 170,4 x 10,98 i težina od samo 590 grama čine ga laganim i kompaktnim prijenosnim "must have" uređajem. Za razliku od prethodnika, novi Galaxy tab ima 10,1-inčni TFT-LCD zaslon s pojačanom osjetljivošću na dodir koji omogućuje još kvalitetniju sliku te preglednije surfanje, čitanje elektroničkih knjiga i dokumenata te posve

novo iskustvo igranja igara i pregledavanja multimedijalnih sadržaja. Uz brz i kvalitetan procesor nVidia TegraT20 Dual Core brzine od 1 GHz i 1 GB RAM, Samsung Galaxy Tab još brže izvršava zadatke, a s memorijom od 16GB SSD ima dovoljno prostora za pohranu svih važnih podataka, multimedijalnih zapisa i raznih aplikacija. Ujedno su HD video sadržaji na uređaju podržani nizom multimedijskih formata, a ima i dvije kamere - prednju od 2 megapiksela i stražnju od čak 8 megapiksela. Ž. Š.

NOvi Galaxy Tab je prvo tablet računalo na tržištu s operativnim sustavom Honeycomb arhiva business.hr

plaćanja, a ne radi ni prva naglašeno da se uvođenje eračuna mora ubrzati kako bi se ubrzalo poslovanje i povećala efikasnost poslovanja. U segmentu mobilnih plaćanja očekuje se da će se 2014. dosegnuti vrijednost od 1,13 bilijuna dolara, tako da je rast ovog segmenta iznimno dinamičan.

Složeni sustavi

Pritom su glavni izazovi sigurnost i zahtjevi klijenata za zaštitu njihovih prava, zbog čega čuvanje podataka i upravljanje rizicima postaje sve skuplje. Uza zakonske barijere, prepreke za prihvaćanje e-računa su navike, nepoznavanje novih tehnoloških i zakonskih mogućnosti, otpor promjeni, ali i strah od elektroničkog poslovanja. Ipak, strah jenja i sve više poduzetnika prepoznaje prednosti elektroničkog poslovanja. Trgovci i banke trse se klijentima osigurati lakšu, bržu, sigurniju i efikasniju kupnju i prodaju proizvoda i usluga. Elektronički kanali postaju sve važniji dio platnog sustava, o čemu dovoljno svjedoči podatak da se prošle godine u Europi e-računom koristilo 2,5 milijuna kompanija i 56 milijuna kupaca, a broj transakcija se procjenjuje na 2,19 milijardi. Sve to ne čudi uzmu li se u obzir procjene da upotreba e-računa prodavatelju umanjuje trošak do 50, a kupcu i više od 70 posto. Uz uštedu papira, elektronički sustav naplate ima i mnoge druge prednosti: lakše se gradi mreža kupaca i čuva njihova

lojalnost, otvara se mogućnost pružanja dodatnih usluga, lakše se prati tok novca, ubrzava poslovne procese i potiče inovacije. Država pak na taj način ima bolju kontrolu nad naplatom poreza i suzbija sivu ekonomiju. Na konferenciji su prezentirani novi načini stvaranja prihoda i podizanja potrošnje kupaca, izazovi i mogućnosti novih kanala i modela platnog prometa te mogućnosti za daljnji razvoj poslovanja i podizanje konkurentnosti. Teme su to od interesa svih trgovaca, potrošača, banaka i kartičara jer razvojem digitalnog poslovanja konkurencija se približava brže nego ikada. Osim o tradicionalnim, bilo je riječi i o novim modelima te kanalima platnog prometa i sustava kao što su modeli elektroničkog plaćanja, nove mogućnosti mobilnog poslovanja i sl. Govorilo se i o nekim u svijetu aktualnim temama, kao što su novi facebook money, virtualnom novcu i e-bonovima kao prilici za stvaranje novih prihoda od prodaje.

Pogled iznutra

Gledajući malo u povijest elektroničkog poslovanja, s pravom se može reći kako je na djelu već treća generacija elektroničkog poslovanja pa samim time i elektroničkog plaćanja. Međutim, ti su sustavi danas toliko povezani da je jednostavno vrlo teško podvući granicu gdje počinje jedno, a gdje završava drugo i kolika su zapravo preklapanja. Međutim, kao što je to slučaj

i drugdje u svijetu, problemi itekako postoje. Razmjenjujete li, primjerice, dokumentaciju koja treba biti potpisana te sadržavati vjerodostojnost i kontinuitet dokumenta, i to pokušate riješiti stavljajući u Hrvatskoj važeći digitalni potpis na dokument i šaljući ga elektroničkom poštom, OGLAS

dokument se može isprintati, ali ne i mijenjati. Tu nastaju problemi jer druga strana traži da dokument bude faksiran jer to je "dokaz", ali postavlja se pitanje čega, je li to vjerodostojan dokument i čemu on može služiti kad se faksom tako jednostavno može manipuli-

rati. I dokle god tvrtke koje za sebe govore da su tehnološki napredne, dokle god takve dokumente ne priznaje ni država, svako elektroničko poslovanje jednostavno nema prevelikog smisla. To je činjenica i to treba mijenjati. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

LENOVOV CROSSOVER

ThinkPad X1 za posao i zabavu > e-business > kartice

16 business.hr

Srijeda 25/5/2011

Lenovo je najavilo ThinkPad X1 prijenosno računalo koje ujedinjuje najtanje prijenosno računalo s najboljim performansama u svojoj klasi. Dizajniran za poslovne ljude u pokretu koji zahtijevaju najbolje kada su u pitanju performanse, mobilnost i zabava, ovaj prijenosnik nudi jednostavnost, moderan stil s tipkovnicom s pozadinskim osvjetljenjem, brzo punjenje baterije te pre-

gršt performansi i multimedijalnih mogućnosti. Kao najtanji ThinkPad, ThinkPad X1 prijenosno računalo tanje je od 17mm, a u ultralako kućište ultratankog formata smještena je druga generacija Intel Core procesora, izbor između i3, i5 i i7, koji se obično ugrađuju u veća Lenovo 14 i 15 inča prijenosna računala. Ovaj razvoj omogućuje ThinkPad X1 prijenosnom računalu da

udvostruči CPU performansu i učetverostruči grafičke performanse prijenosnika ThinkPad X300, prethodnog vodećeg 13-inčnog prijenosnika tvrtke Lenovo. Težine samo 1,67 kg, ThinkPad X1 prijenosno računalo lagano je i čvrsto zahvaljujući unutrašnjem Roll Cageu i magnezijskom kućištu. Pri otvaranju prijenosnog računala otkriva se 13,3-inčni sjajni zaslon, koji uključuje Corning Gorilla staklo za dodatnu izdržljivost i otpornost na ogrebotine. Dodatno učvršćen ThinkPad X1

prolazi osam vojnih specifikacija pa poslovni ljudi u pokretu mogu s povjerenjem raditi bilo gdje. Ž. Š.

Nove kartice sa zaslonom i virtualnim tipkama KARTIČNO POSLOVANJE

U svijetu je već izdano više od 92 milijuna inovativnih kartica PayPass s 'beskontaktnom' opcijom plaćanja, koja korisnicima pruža brzu i jednostavnu alternativu gotovini prilikom svakodnevnih plaćanja računa te je idealno rješenje za područja u kojima je brzina važna

ako se svijet kreće prema društvu bezgotovinskog plaćanja, tako se i kompanija MasterCard usmjerava prema onome što je sigurnije, brže i efikasnije od postojećeg u svijetu platne industrije, rekao je Milan Gauder, regionalni menadžer MasterCarda za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Cipar. Prema njegovim riječima, MasterCard je tako velik dio svojih istraživanja usmjerio upravo prema razvoju inovacija u kartičnom poslovanju. Uz mobilno plaćanje preko pametnih telefona, beskontaktno plaćanje mobilnim telefonima ili platnim karticama

u budućnosti će biti jedan od najvećih izazova kako za financijsku industriju tako i za krajnje korisnike.

Dodirom i beskontaktno

PayPass je inovativna "beskontaktna" opcija plaćanja koja korisnicima pruža brzu i jednostavnu alternativu gotovini prilikom svakodnevnih plaćanja računa te je idealno rješenje za područja u kojima je brzina važna - poput restorana brze prehrane, benzinskih postaja, drogerija, kina, javnog prijevoza i slično, istiaknuo je Gauder. Prema podacima koje je on iznio, postoji više od 92 milijuna izdanih PayPass kartica u svijetu koje se ak-

MILAN GAuDER, regionalni menadžer MasterCarda za Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku i Cipar snimio dražen tomić

tivno koriste na 311 tisuća prodajnih mjesta diljem svijeta. Riječ je o tehnologiji koja može biti dodana bilo kojem MasterCard ili Maestro računu, odnosno primijenjena na bilo koju od tih kartica. "Potrošači jednostavno dodirnu posebno opremljen POS terminal (tap and go) svojom PayPass karticom ili uređajem - na primjer privjeskom za ključeve ili satom s ugrađenom funkcijom za plaćanje, odnosno mobilnim telefonom koji ima funkciju beskontaktnog plaćanja. Tako se uklanja potreba za traženjem goto-

vine ili sitnog novca, provlačenjem ili davanjem kartice prodavaču te ukucavanjem PIN-a ili potpisivanjem slipa", objašnjava Gauder.

Vidljivi podaci

Uz to, kako on ističe, MasterCard je na svjetskom platnom tržištu predstavio prve interaktivne debitne i kreditne kartice sa zaslonom koje se mogu koristiti kao bilo koja druga platna kartica, no na njima se nalazi mali zaslon i tipka ili više njih osjetljivi na dodir. Korisnik kartice u mogućnosti je tako vidjeti brojeve i/ili tekst na malom ekranu na

kojem se nalaze informacije kao što su dinamčki kod, stanje na računu ili preostali limit na kartici. Kartica sa zaslonom osigurava i dodatnu zaštitu prilikom internetskih transkacija zahvaljujući jednokratnoj lozinci (slučajno generirani kod) koja se pojavljuje na ekranu u gornjem desnom kutu kada korisnik dotakne tipku na platnoj kartici. Ta je kartica značajan dodatak postojećim MasterCard autentifikacijskim rješenjima (CAP čitač, CAP za mobilne telefone, SMS CAP). Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 25/5/2011

MOODY'S

Britanskim bankama pada rejting? Agencija Moody's Investors Service priopćila je da razmatra rejting 14 britanskih banaka, uključujući Lloyds TSB i Royal Bank of Scotland, zbog njegova mogućeg smanjenja uslijed niže državne potpore. U Moody'su navode da će preispitati razinu sistemske potpore ugrađene u rejtinge engleskih financijskih institucija radi usklađivanja sa smanjenom razinom državne

potpore nakon popuštanja globalne financijske krize. "Razlog za preispitivanje rejtinga nije pogoršanje financijske snage bankovnog sustava odnosno vlade", ističe vodeća analitičarka Moody'sa Elisabeth Rudman. "Poticaj za razmatranje su opetovana upozorenja britanskih vlasti (Bank of England, Financial Services Authority i ministarstva financija) da banke koje se u budućnosti suoče s teškoćama ne trebaju očekivati injekciju kapitala iz državne blagajne", dodala je. H

EUROSTAT

Pad narudžbi u industriji 1,9%

Indeks novih industrijskih narudžbi u eurozoni pao je u ožujku na mjesečnoj razini za 1,8 posto, a u Europskoj uniji umanjen je za 1,9 posto, objavio je u utorak europski statistički ured Eurostat. Ujedno su naniže revidirani podaci za veljaču, te sada pokazuju 0,5-postotni rast u eurozoni, te jedanpostotni u EU27. Ako se isključe narudžbe za

gradnju brodova, željeznica i zrakoplova, koje najviše podliježu oscilacijama, industrijske su se narudžbe spustile 1,1 posto u 17-članoj eurozoni i 1,2 posto u 27-članoj Uniji, objavio je Eurostat. Na godišnjoj su razini nove industrijske narudžbe u ožujku porasle za 14,1 posto u eurozoni i za 11,3 posto u EU. Ako se isključe narudžbe brodova, zrakoplova i željeznica, uvećane su za 15,2, odnosno za 13,3 posto. H

Italija zatresla tečaj eura u strahu od nove dužnič

ZA HRVATSKU NEMA OPASNOSTI Nakon što je rejting agencija Standard & Poor's izglede talijanske ekonomije promijenila u negativne, talijanska vlada požurila je obećati brže strukturne reforme. Hrvatska se još lošijeg rejtinga zasad ne treba bojati

MARKO ŠKREB, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, kaže kako treba vidjeti politiku nove vlade i tek će se tada moći donositi procjene o rizicima za Hrvatsku u idućih nekoliko godina snimio hrvoje dominić

Ionako nemirno europsko financijsko tržište u subotu je dodatno uzburkala bonitetna kuća Standards & Poor's promijenivši izglede budućeg kretanja Italije iz stabilnih u negativne. Pritom je samo dugoročni rejting ostao na ocjeni A+. Promjena gospodarskih izgleda Italije protumače-

na je kao upozorenje da bi upravo Italija mogla biti novo žarište europske dužničke krize. Zbog novih nepovoljnih vijesti pod pritiskom se našao i tečaj eura, koji je oslabio u odnosu na najvažnije globalne valute i pada već tri dana zaredom. No makroekonomisti smatraju kako nema ra-

zloga za paniku jer je S&P dao packu talijanskoj politici, a situacija u gospodarstvu je manje-više ista. Isto tako, s previše straha ne treba promatrati ni slabljenje eura. Naime, nemogućnost stabiliziranja duga na periferiji eurozone glavni je strah investicijske zajednice. S&P je rezanje ta-

lijanskih izgleda objasnio usporenim gospodarskim rastom, što nije zadovoljilo analitičare te agencije.

S&P je sumnjičav

Osim toga, stručnjaci S&P-a smatraju da Italija neće moći smanjiti državni dug. Zadnje rezanje rejtinga Italija je prošla

prije pet godina. Talijansko ministarstvo financija promptno je reagiralo objavom da će pojačati tempo provođenja strukturnih reformi, pogotovo kada je u pitanju državni proračun. Proračunski deficit Italije lani je dosegnuo 4,6 posto BDP-a, što je niži udjel od onog koji je imala Francuska. Marko Škreb, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb, čija je vlasnica talijanska Intesa, pojasnio je u razgovoru za Business.hr kako promjena outlooka u negativan znači kako je to vjerojatnost da se u idućih nekoliko godina dugoročni

DIvIDenDA

Siemens daje 48,82 po dionici

Siemens će dioničarima isplatiti dividendu od 48,82 kune po dionici iz dobiti ostvarene u poslovnoj godini 2010., koja je iznosila 46,29 milijuna kuna poslije oporezivanja, izviješteno je nakon glavne skupštine dioničara te tvrtke. Odlučivalo se i o upotrebi dobiti ostvarene u poslovnoj 2010., koja je za tu tvrtku trajala od 1. listopada 2009. do 30.

rujna 2010. Prema pozivu za skupštinu, dividendu od 48,82 kune po dionici Siemens će isplatiti dioničarima koji su u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu upisani kao dioničari te tvrtke na dan kada dioničari stječu tražbinu za isplatu dividende. Oni to pak stječu 30. dana nakon donošenja odluke o upotrebi dobiti, a dividenda će se isplatiti najkasnije u roku od 30 dana od dana stjecanja te tražbine, i to doznakom putem banke. H

a, ulagači čke krize? Alen KovAč, makroekonomist Erste banke, kaže kako Italija mora nastaviti provoditi proračunske reforme snimio saša četković

rejting smanji za 30 posto. "Prema vijestima, talijanska vlada priprema brojne reforme u fiskusu pa bi tako idući mjesec trebala odobriti program kojim bi se proračun trebao uravnotežiti do 2014. godine. Imaju visok javni dug, veći od 120 posto BDP-a, ali je on financiran 'doma' i ima nizak deficit", kazao je Škreb. Nadalje, objašnjava Škreb, S&P nije promijenio outlook zbog promjene nekih ekonomskih brojki (one su iste) nego zbog mogućeg zastoja u provođenju zacrtanih politika. Dakle, u samom se gospodarstvu ništa značajnije nije promijenilo pa vjeruje da se neće smanjiti rejting.

Škreb smatra i da Hrvatsku u idućim mjesecima ne može pogoditi kriza financiranja: "Naše su banke visokokapitalizirane, vrlo stabilne i ne ovise o rejtingu neke druge zemlje nego o vlastitom kapitalu i dobroj poslovnoj politici. Idućih nekoliko mjeseci sigurno nas neće zadesiti nikakva kriza financiranja. Nakon izbora valja pričekati i vidjeti politiku nove vlade jer ćemo tek tada moći donositi procjene o rizicima u idućih nekoliko godina. Dakle, sada je prerano i špekulativno o tome govoriti."

Još pritiska na euro

Alen Kovač, makroekonomist Erste banke, smatra da bi povećani rizik od pada kreditnog rejtinga Italije donio nedostatak reformi, što bi se moglo odraziti i na održivost javnog duga. U takvom bi se scenariju stvorili dodatni pritisci na rast premije rizika, porast prinosa na državne obveznice, a time bi refinanciranje duga postalo skuplje i teže. "Izgledno je da bi takav scenarij imao nepovoljan utjecaj na sentiment investitora, što bi stavilo euro pod dodatni pritisak", zaključio je Kovač. Nikola Sučec

KonAčnA oDlUKA

viktora lenca dokapitalizira Tankerska

Na sljedećoj glavnoj skupštini Viktora Lenca, koja će se održati 6. srpnja u Rijeci, dioničari bi trebali izglasati dokapitalizaciju koju će financirati zadarski brodar Tankerska plovidba. Najveći hrvatski brodarski prijevoznik već je nekoliko puta izrazio želju za dokapitalizacijom riječkog brodogradilišta, što OGLAS

bi se ovaj put moglo i dogoditi. Naime, Tankerska će kupiti 2,96 milijuna novih dionica Viktora Lenca vrijednih ukupno 29,68 milijuna kuna ili 10 kuna po dionici. Riječ je o novim dionicama serije B koje će biti izdane u nematerijaliziranom obliku. Nakon dokapitalizacije temeljni kapital Viktora Lenca bit će povećan sa sadašnjih 138,44 na 168,12 milijuna kuna. Osim toga, lanjska dobit od šest milijuna raspodijelit će se u rezerve za vlastite dionice i rezerve kapitala. N. S.

Ive MUSTAć, predsjednik Uprave Tankerske plovidbe snimio saša ćetković

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Za razliku do neuspješne Podravke, koja je ubilježila znatan pad, titulu dnevnog dobitnika u utorak je ponijela dionica varaždinskog Validusa. Taj je fond porastao 4,87 posto, na 13,13 kuna, uz promet nešto veći od 100.000 kuna. Pritom je u rasponu od 12,57 do 13,15 kuna vlasnika promijenilo nešto više od 9000 dionica.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Adris grupa Ericsson Nikola Tesla Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Atlantic grupa Ingra Zagrebačka banka Petrokemija Dom holding Belje Končar - elektroindustrija Luka Rijeka Uljanik plovidba Fima validus Čakovečki mlinovi Dalekovod Solaris Tisak Atlantska plovidba d.d. Konzum Kraš, prehrambena industrija Liburnia Riviera Hoteli AD Plastik SN holding Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Kaštelanski staklenici Institut IGH Viro tvornica šećera d.d. Istraturist Umag d.d. HUP - Zagreb Dubrovnik - Babin kuk Arenaturis Croatia osiguranje d.d. Plava laguna Hidroelektra niskogradnja Atlas nekretnine Karlovačka banka Belišće Badel 1862 Dioki d.d. Jadroplov d.d. Maistra Vupik Ledo Končar Industrogradnja d.d. Valamar grupa Rabac, ugostiteljstvo i turizam Lošinjska plovidba Siemens dioničko Montmontaža Veterina d.d. Tehnika Banka splitsko-dalmatinska Jadranska banka Jadranski naftovod Transadria Riviera Poreč Viadukt Tekstilpromet PIK-Vinkovci Božjakovina HTP Korčula Metalska industrija Varaždin Centar banka Imunološki zavod Đuro Đaković holding OT-optima telekom d.d. Luka Ploče Koka Končar Proficio Lucidus dioničko Hoteli Podgora Vis Franck prehrambena industrija Privredna banka Zagreb Kutjevo Laguna Novigrad Vaba d.d. banka Varaždin HGspot

+ Titulu dnevnoga gubitnika u utorak je ponijela dionica Podravke, koja je pala 2,44 posto, na 320 kuna. Zagrebački ulagači na tu su koprivničku kompaniju potrošili samo malo više od milijun kuna, pri čemu je u dnevnom cjenovnom rasponu od 318,8 do 325 kuna vlasnika promijenilo gotovo 3500 dionica.

Redovan promet: 14.706.830,66 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

259.21 318.80 268.10 1,434.00 745.00 741.50 12.90 254.99 162.00 80.00 91.55 590.00 184.00 583.53 12.57 3,900.00 238.55 279.04 180.00 686.00 193.50 449.00 1,988.00 134.20 160.62 21.00 2,873.00 1,690.02 429.10 259.00 1,265.01 171.00 70.00 5,500.01 1,710.05 127.50 40.00 62.00 570.00 68.99 64.00 140.00 63.10 67.93 5,605.03 1,320.00 700.00 61.01 216.00 138.50 720.00 9,000.00 56.39 1,240.00 105.00 2,021.32 2,943.10 860.00 239.99 235.00 370.60 250.00 115.05 70.00 3,000.00 272.99 100.01 39.11 35.20 1,267.00 207.10 1,231.40 14.21 30.85 26.00 19.00 858.55 571.10 34.99 9.01 84.49 16.00

260.02 325.00 272.90 1,450.00 745.00 745.00 13.23 256.40 166.00 83.97 93.30 591.00 185.01 589.00 13.15 3,901.00 242.00 279.04 180.66 695.70 200.00 449.01 2,000.00 135.64 160.65 25.00 2,901.00 1,720.00 434.96 265.00 1,300.00 171.00 71.99 5,500.01 1,710.05 130.00 46.00 63.36 570.00 69.99 65.00 140.01 65.00 68.00 5,605.10 1,320.00 700.00 63.20 234.98 146.95 720.00 9,000.00 56.60 1,240.00 105.00 2,028.03 3,000.00 998.00 240.00 235.00 370.60 250.00 115.05 70.00 3,000.00 272.99 100.01 39.76 37.07 1,267.00 207.10 1,231.40 14.21 30.85 26.00 19.00 858.55 571.10 34.99 9.01 84.49 16.00

259.52 320.00 270.00 1,450.00 745.00 742.00 13.18 256.39 166.00 82.50 91.85 591.00 184.00 589.00 13.13 3,900.00 240.00 279.04 180.00 686.76 200.00 449.00 1,999.00 134.20 160.62 25.00 2,900.00 1,720.00 434.96 265.00 1,300.00 171.00 71.99 5,500.01 1,710.05 130.00 46.00 62.00 570.00 69.99 64.00 140.01 63.10 67.98 5,605.03 1,320.00 700.00 61.25 234.98 146.95 720.00 9,000.00 56.44 1,240.00 105.00 2,021.32 2,943.10 998.00 240.00 235.00 370.60 250.00 115.05 70.00 3,000.00 272.99 100.01 39.76 35.20 1,267.00 207.10 1,231.40 14.21 30.85 26.00 19.00 858.55 571.10 34.99 9.01 84.49 16.00

-0.11% -2.44% 0.00% 0.35% 0.00% 0.00% 0.23% 0.55% 0.00% 3.00% -0.16% -1.83% -0.54% 1.53% 4.87% -1.02% -0.63% 6.02% -0.13% -1.04% 2.56% 0.00% 0.05% -1.32% -0.02% 4.69% -3.33% -1.15% 1.15% 2.32% 0.00% 0.00% 2.68% -0.27% 0.00% 1.56% 6.98% -7.74% -6.56% 2.93% -1.54% -0.98% -5.04% -0.03% -0.81% 0.76% -2.78% -7.20% 4.44% -0.70% 0.14% -18.18% -4.74% -0.80% -4.55% -3.75% 0.45% 21.71% 4.35% 0.00% 0.14% 18.48% -5.70% 0.00% 0.00% 0.00% 0.01% 1.84% -5.04% -1.02% 0.00% -1.57% 1.21% 1.15% -0.04% -5.00% 0.70% 0.02% 16.25% -3.43% -0.55% 3.23%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,19%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

24,777 3,488 3,054 567 950 844 38,984 1,509 2,334 4,385 2,721 377 731 208 9,104 29 440 366 505 127 406 148 33 480 344 2,442 18 30 113 180 36 240 576 7 20 260 725 500 50 378 324 139 300 273 3 9 16 179 50 68 13 1 148 6 65 3 2 6 20 20 10 14 30 45 1 10 19 43 45 1 6 1 82 35 40 50 1 1 12 30 1 3

6,434,353.10 1,118,405.92 824,172.95 819,041.17 707,750.00 626,393.20 509,636.03 386,509.89 382,136.60 359,376.74 250,749.32 222,483.01 134,663.74 121,691.59 118,059.61 113,105.00 105,773.86 102,128.64 91,107.65 87,473.60 81,033.87 66,452.15 65,859.00 64,865.67 55,255.41 54,941.93 52,178.32 51,167.82 48,616.79 47,149.00 46,625.05 41,040.00 40,599.30 38,500.07 34,201.00 33,175.45 31,464.13 31,314.00 28,500.00 26,385.99 20,877.86 19,461.01 19,135.64 18,556.54 16,815.23 11,880.00 11,200.00 11,174.29 11,029.80 9,607.55 9,360.00 9,000.00 8,359.62 7,440.00 6,825.00 6,077.38 5,943.10 5,298.00 4,799.90 4,700.00 3,706.00 3,500.00 3,451.50 3,150.00 3,000.00 2,729.90 1,900.19 1,693.94 1,593.35 1,267.00 1,242.60 1,231.40 1,165.22 1,079.75 1,040.00 950.00 858.55 571.10 419.88 270.30 84.49 48.00

21,251.71 1,734.40 1,831.71 1,930.89 330.97 2,474.05 98.85 16,421.37 554.63 616.05 754.59 1,520.12 1,100.41 341.62 35.47 409.50 550.51 172.37 429.59 958.39 4,540.57 616.76 604.98 563.58 436.89 48.02 329.42 272.76 603.14 1,238.87 612.79 301.82 157.12 1,691.79 934.23 81.10 153.45 83.03 663.66 52.64 258.69 229.15 690.59 102.34 1,234.06 256.33 316.68 385.61 237.85 97.34 681.05 72.25 104.12 234.93 49.52 241.80 2,186.27 28.70 876.84 107.35 30.33 79.31 23.58 29.92 45.05 17.06 22.53 128.71 99.27 282.05 187.06 75.64 55.60 78.09 9.52 9.84 366.75 10,893.60 200.37 140.52 149.14 5.28

365 dana Najniža Najviša 252.00 240.00 242.21 1,181.00 740.00 657.10 11.00 200.00 105.50 27.87 54.00 430.00 161.54 533.13 5.00 2,950.00 217.00 166.55 135.00 672.01 145.00 350.00 1,900.00 80.21 130.58 11.14 612.00 1,106.00 290.00 250.00 1,115.16 52.00 33.03 4,502.00 1,345.00 119.00 24.02 53.00 420.00 57.03 60.20 124.01 51.00 41.77 4,720.12 975.00 292.00 28.68 65.10 121.00 565.00 9,000.00 54.03 871.01 62.50 2,000.00 2,332.01 608.07 140.00 190.00 331.00 179.00 80.01 57.00 1,771.00 240.00 51.52 22.36 25.00 1,160.03 183.12 909.99 11.50 14.03 20.06 15.97 655.38 461.06 23.11 8.80 54.00 15.06

315.99 343.97 305.00 1,650.00 745.00 829.99 34.40 289.98 184.73 85.86 118.99 647.09 267.02 662.00 18.26 4,000.00 348.48 295.00 244.98 979.99 225.50 497.02 2,697.00 146.00 245.00 25.00 4,990.00 2,500.00 507.77 383.88 1,595.99 171.02 77.69 6,299.00 1,895.00 197.89 46.99 86.88 635.00 88.50 102.83 176.84 73.00 108.90 6,900.00 2,449.98 735.00 72.00 234.98 164.00 720.00 13,899.00 78.13 1,614.00 164.00 2,989.88 3,520.00 3,197.00 259.65 346.00 560.04 319.90 130.00 99.97 3,130.00 290.00 194.00 52.00 42.39 1,900.00 269.99 2,198.00 15.50 33.33 33.89 22.00 938.00 708.00 34.99 10.70 95.00 39.95

REgIONAlNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

LJUBLJANSKA BURZA KRKA HELIOS PETROL TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER MERCATOR DATALAB TEHNOLOGIJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S AERODROM LJUBLJANA SLOVENIJALES REPUBLIKA SLOVENIJA 48. IZDAJA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR AKTIVA NALOZBE KD GROUP

BANJALUČKA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C SNCN-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-D HEDR-R-A HETR-R-A INVP-R-A

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 SANICANI AD PRIJEDOR ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKM FBIHK1C FBIHK1A FBIHK1B FBIHK1D FBIHK1E PBSBR RMUKR FDSSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E PBS DD SARAJEVO RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS AIKB AERO INFM CCHS SJPT ZEDS IBAR A2015 A2016 A2013 A2014 ENHL A2012 IMLK

NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Informatika a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Zavod za ekon. dom. Srbije a.d. Beograd Ibar a.d. Raška Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Imlek a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA ALK RMDEN10 TPLF KMB GRNT MPT SBT RMDEN05 TEL STB ZPOG OKTA CEVI RMDEN09

ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE STOPANSKA BANKA SKOPJE ZITO POLOG TETOVO OKTA SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09

Najniža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

60,00 420,00 220,10 69,00 11,50 166,10 2,20 15,30 0,62 14,16 100,55 100,00 7,96 3,80 42,50

61,00 428,90 225,00 71,00 11,75 168,00 2,20 15,50 0,62 15,00 100,55 100,00 8,20 3,80 42,99

60,40 428,90 225,00 71,00 11,75 168,00 2,20 15,50 0,62 15,00 100,55 100,00 8,05 3,80 42,99

Promet

valuta: EUR - euro 60,53 420,05 224,09 70,29 11,70 167,83 2,20 15,46 0,62 14,53 100,55 1,00 8,05 3,80 42,79

0,33 % -0,23 % 0,45 % 1,43 % 0,77 % 0,30 % 0,00 % 2,31 % -1,12 % 3,45 % 0,50 % 0,00 % -1,83 % -0,16 % 0,00 %

10113 171 216 553 2537 140 10120 1398 32294 928 117 11500 959 1702 150

Telekom Slovenije Luka Koper Alkaloid Krka Toplifikacija Skopje

612.132,06 71.828,90 48.404,60 38.870,50 29.687,12 23.496,60 22.264,00 21.614,80 20.036,34 13.487,56 11.764,35 11.500,00 7.722,23 6.467,60 6.418,07

1,73 37,00 85,50 0,42 6,51 36,00 0,70 0,70 0,06

1,70 37,00 84,65 0,42 6,50 36,00 0,70 0,70 0,06

1,71 0,37 0,77 0,42 6,50 0,36 0,70 0,70 0,06

-2,30 % 0,00 % 0,05 % 8,25 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 7,03 % -1,52 %

35996 57932 21918 25915 1536 27297 12306 10600 88128

61.519,37 21.434,84 16.855,46 10.884,30 9.987,48 9.826,92 8.614,20 7.390,00 5.728,32

valuta: BAM - konvertibilna marka 89,00 37,00 43,01 41,64 34,20 31,60 85,00 64,97 70,00

89,01 37,65 43,01 41,71 34,20 31,60 85,00 64,98 70,10

672,00 3.579,00 516,00 2.508,00 5.000,00 981,00 50.050,00 1.432,00 80,68 76,54 89,71 85,10 850,00 94,22 1.896,00

740,00 3.600,00 555,00 2.850,00 5.000,00 1.000,00 50.050,00 1.432,00 81,00 76,71 89,97 85,10 870,00 94,50 1.900,00

4.411,00 86,20 3.800,00 3.705,00 590,00 26.000,00 2.700,00 92,00 490,00 203,00 1.900,00 2.111,00 722,00 87,50

89,00 37,00 43,01 41,71 34,20 31,60 85,00 64,98 70,10

89,00 37,25 43,01 41,69 34,20 31,60 85,00 64,98 70,01

0,00 % 13384 1.191.176,00 -1,73 % 8612 320.829,95 0,02 % 6848 294.532,48 0,24 % 6886 287.100,31 0,12 % 5249 179.515,80 0,25 % 5272 166.595,20 -5,56 % 1642 139.570,00 0,02 % 910 59.129,70 0,13 % 602 42.144,31

valuta: RSD - srpski 711,00 3.580,00 543,00 2.848,00 5.000,00 1.000,00 50.050,00 1.432,00 80,78 76,71 89,95 85,10 852,00 94,45 1.900,00

695,60 3.580,10 538,20 2.848,48 5.000,00 999,69 50.050,00 1.432,00 80,77 76,69 89,95 85,10 851,97 94,45 1.899,94

-1,52 % -0,53 % 0,93 % -0,07 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,12 % 0,24 % -0,02 % 0,00 % -2,07 % -0,05 % 0,90 %

54444 6855 15862 2115 1167 4859 53 1358 20884 18150 15407 13673 1356 11475 533

Energoprojekt holding Beograd

Cijena dionice slovenskog farmaceuta nastavila je jačati i u utorak, kada je zadnja zabilježena iznosila 6,4 eura, što je 0,33 posto više u odnosu na prethodni trgovinski dan. Tijekom dana cijena te dionice nije se spuštala ispod 60 eura, u jednom je trenutku dosegnu la i 61 euro, dok je ukupan promet od 612.00 eura bio i više nego dovoljan za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih ljubljanskih izdanja.

Kvartalni rezultati beogradske građevinske kompanije ukazali su na minus od 960.000 eura, što je veliko odstupanje od planiranih 480.000 eura bruto dobiti. Cijena dionice Energoprojekt holdinga na Beogradskoj je burzi jučer pala više od dva posto, a promet je premašio milijun dinara. Posljednja zabilježena cijena iznosila je 852 dinara, što je za dva dinara više od najniže zabilježene tijekom dana. Najviša cijena iznosila je 870 dinara.

37.871.362,00 24.541.602,00 8.536.913,00 6.024.540,00 5.835.000,00 4.857.491,00 2.652.650,00 1.944.656,00 1.686.828,65 1.391.866,44 1.385.837,16 1.163.572,30 1.155.275,00 1.083.809,10 1.012.668,00

0,74 % 776 3.474.412,00 -0,12 % 22634 1.203.172,16 0,29 % 252 969.195,00 -0,14 % 133 494.585,00 -1,19 % 832 490.880,00 0,00 % 17 442.000,00 -2,91 % 82 221.400,00 0,99 % 3000 169.839,64 0,00 % 165 80.850,00 -0,49 % 300 61.200,00 0,00 % 27 51.300,00 0,00 % 21 44.331,00 3,00 % 59 42.598,00 -0,57 % 663 35.698,63

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Šipad komerc -11,67% Nova kred. ba. Maribor -1,83% NIS -1,52% Garant -1,19% Aik banka -0,53%

+0,33 -2,07

REgIONAlNI INdEKSI +0,08% BIRS +1,09% 1.099,19 770,06 FIRS Belex15 +0,18% 2.197,89 770,27 -0,24% Belexline MBI10 0,00% 1.417,93 -0,06% 2.582,18 MONEX20 SASX10 +0,18% 11,858.51 -1,37% 1.017,44 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u utorak 24. svibnja 2011. 1.050,69 +0,18% SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar

4.500,00 4.477,34 4.477,34 86,50 86,38 53,16 3.850,00 3.846,01 3.846,01 3.720,00 3.718,68 3.718,68 590,00 590,00 590,00 26.000,00 26.000,00 26.000,00 2.700,00 2.700,00 2.700,00 92,00 92,00 56,61 490,00 490,00 490,00 205,00 204,00 204,00 1.900,00 1.900,00 1.900,00 2.111,00 2.111,00 2.111,00 722,00 722,00 722,00 87,50 87,50 53,84

+1,43% +0,77% +0,74% +0,33% +0,29%

Krka

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,70 37,00 84,65 0,42 6,50 36,00 0,70 0,65 0,06

EuROPSKI INdEKSI WIg20 +0,56% 2.818,50 +0,84% BuX +0,92% 23.030,66 +3,48% ATX -0,02% 2.722,00 +1,11% Stanje indeksa na zatvaranju u utorak 24. svibnja 2011. +1,63%

FTSE100 5.880,93

dAX 7.185,81

CAC40

3.917,19 MICEX 1,598.82

AMERIčKI INdEKSI djIA -1,05% S&P500 -1,95% 12.381,26 1.317,37 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -2,28% ponedjeljak 23. svibnja 2011. 2.758,90

Izdavatelj

KRKG HDOG PETG TLSG LKPG MELR DATR ZVTG NF1N AELG SLLG SI0002101853 KBMR ATPG KDHR

Oznaka

Srijeda 25/5/2011

business.hr

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Platinum Global Opportunity 13,9577

15,92

HPB WAV DJE

97,6032

15,63

PBZ I-Stock

67,0387

15,40

6,8754

14,34

109,0300

13,18

ST Global Equity

43,0214

-14,04

FIMA Equity

77,0542

-10,00

Ilirika Azijski tigar

50,7827

-7,53

5370,1500

-4,60

14,1686

-4,48

VB CROBEX10

POBA ICO Equity KD Victoria

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

118,1266

9,61

Erste Balanced

128,2300

8,82

PBZ Global fond

109,6034

8,23

Raiffeisen Prestige

108,1800

4,16

HI-balanced

10,0513

3,95

ST Balanced

165,4328

-10,16

HPB Global

104,3173

-1,70

AC GBEM

10,7348

-0,60

C-Premium ICF Balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

5,7312

-0,57

123,4708

-0,46

KD Victoria Prospectus JIE HPB Dynamic AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) A1 PBZ Equity fond Capital Two HPB Dionički VB CROBEX10 OTP MERIDIAN 20 NFD Aureus New Europe Raiffeisen hrvatske dionice FIMA Equity OTP indeksni Ilirika Gold Raiffeisen Central Europe Erste Adriatic Equity POBA ICO Equity C-Zenit Ilirika Azijski tigar Erste Total East ST Global Equity ZB aktiv NFD Aureus Global Developed MP-Global HR ZB trend MP-Mena HR Ilirika BRIC HPB WAV DJE HPB Titan

kn kn kn € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € € € kn kn € € kn kn kn kn € kn € € €

14,1686 60,7668 53,4202 10,6429 89,9600 87,6451 77,4519 93,5534 109,0300 92,9765 113,7596 75,1000 77,0542 44,7887 89,1407 62,7100 94,2300 5370,1500 51,9548 50,7827 36,1000 43,0214 101,0400 93,4600 316,1474 130,3200 456,0265 101,4317 97,6032 72,5792

0,35 0,19 -0,01 -0,22 -0,30 -0,41 -0,56 -0,58 -0,62 -0,64 -0,64 -0,65 -0,66 -0,75 -0,77 -0,78 -0,84 -0,85 -0,88 -0,99 -0,99 -1,00 -1,09 -1,14 -1,14 -1,19 -1,19 -1,21 -1,31 -1,33

-2,33 -6,67 6,39 -3,52 2,18 -3,53 -0,64 2,67 -0,13 0,26 -3,23 -3,62 1,62 0,23 -10,49 -7,26 -1,35 -3,24 1,13 -6,15 1,35 -4,71 -7,61 -6,44 -2,47 -4,18 0,53 -8,30 0,95 -3,50

8,37 2,87 10,12 -2,56 17,38 9,77 12,64 14,57 25,11 9,50 -9,31 13,17 6,94 23,15 -10,62 5,09 13,98 -0,84 7,77 -18,11 17,13 -6,36 2,99 1,44 3,36 2,33 -2,43 -13,47 7,54 6,55

-4,48 1,08 5,06 -1,43 7,81 7,12 9,75 3,99 13,18 11,08 -4,08 4,10 -10,00 12,69 N/A -1,12 4,40 -4,60 -4,17 -7,53 11,25 -14,04 3,81 -1,82 9,85 3,54 2,93 0,11 15,63 3,98

2,94 -10,93 -12,40 2,85 -3,45 -2,28 -6,03 -1,18 6,67 -2,34 5,19 -10,07 -3,67 -20,96 N/A -7,37 -1,05 -15,00 -18,21 -15,57 -24,39 -7,66 0,21 -1,23 -7,56 3,14 4,17 1,04 -0,65 -8,02

1,20 -2,24 9,53 -5,54 7,47 3,17 1,79 11,81 6,09 3,68 -7,08 1,53 1,55 6,61 -10,92 0,29 5,00 -3,34 3,73 -18,17 11,01 -7,49 -2,83 -4,24 -1,41 -4,03 -6,72 -15,21 0,51 -0,38

68,133 22,887 22,818 14,311 10,257 355,058 8,159 21,232 7,586 20,607 10,386 17,351 18,440 130,954 4,364 196,626 222,317 5,873 6,070 5,316 106,924 12,459 480,192 54,837 4,967 169,537 4,456 28,238 15,744 9,457

12,04 4,30 4,74 2,22 3,01 5,72 4,10 5,64 1,34 3,07 2,55 2,70 6,98 3,41 0,57 6,10 5,62 3,82 3,26 4,00 3,64 10,58 4,91 5,48 2,99 8,57 3,21 1,38 3,72 3,84

23.05.2011 20.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Agram Trust kn HPB Global kn Raiffeisen Prestige € PBZ Global fond kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Allianz Portfolio kn ICF Balanced kn ST Balanced kn C-Premium kn Raiffeisen Balanced € ZB global € Erste Balanced € HI-balanced € kn KD Balanced Ilirika JIE Balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn OTP uravnoteženi kn

69,1092 104,3173 108,1800 109,6034 10,7348 118,1266 123,4708 165,4328 5,7312 151,5400 142,1900 128,2300 10,0513 8,0490 146,7026 78,8274 113,2233

-0,12 -0,13 -0,24 -0,27 -0,28 -0,31 -0,34 -0,39 -0,39 -0,43 -0,59 -0,66 -0,75 -0,75 -0,89 -1,11 -1,21

-3,72 1,55 -1,96 -1,18 -3,67 0,82 4,61 -4,46 0,69 -5,44 -5,88 0,97 -1,63 -4,03 -1,06 -4,78 -4,30

3,37 7,83 0,61 9,43 -1,87 5,69 11,76 -2,20 6,00 0,76 1,40 12,79 3,29 0,10 0,72 -4,73 8,51

-0,11 -1,70 4,16 8,23 -0,60 9,61 -0,46 -10,16 -0,57 0,01 0,74 8,82 3,95 0,37 2,11 2,06 2,78

-1,62 0,75 6,74 5,46 3,25 8,54 2,66 6,20 -12,13 4,87 3,62 0,36 0,06 -3,98 7,46 -4,79 2,31

-1,17 6,63 -0,18 4,93 -4,55 2,56 9,17 -3,11 2,47 -2,36 -3,66 4,96 -1,98 -3,87 -3,30 -7,12 5,22

15,500 93,267 200,410 303,400 14,244 8,060 16,280 10,784 12,270 294,033 699,941 103,762 70,106 6,910 41,431 13,451 39,215

2,87 5,64 1,21 9,70 2,22 2,03 9,06 8,37 4,31 8,74 9,89 10,35 9,24 5,35 5,33 4,85 5,44

23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011

€ € € kn € € € €

129,1853 134,8800 132,0468 166,7844 178,0100 161,2100 11,7469 126,0584

0,07 0,05 0,04 0,00 -0,02 -0,05 -0,26 -0,41

2,12 2,90 1,26 2,30 0,94 1,30 2,76 -2,06

3,78 3,36 1,89 3,24 2,38 1,19 3,61 -0,64

5,86 7,12 4,34 8,01 5,48 1,66 5,44 0,78

4,65 4,61 4,54 8,09 6,62 4,95 1,76 4,36

3,74 3,50 1,92 2,99 2,05 1,32 3,31 -0,65

25,327 601,267 200,651 77,377 541,933 175,786 8,239 18,208

5,64 7,98 8,21 6,58 8,99 9,89 9,24 5,43

23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 20.05.2011

kn kn € € kn kn kn kn kn kn € € kn kn kn kn $ kn

133,6613 164,4874 140,9800 127,0746 146,7700 140,0100 136,8097 133,6289 118,5575 11,4706 10,8031 106,9500 140,5250 124,0287 109,6393 100,7916 125,1991 103,4968

0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,01

0,55 0,67 0,48 0,57 0,71 0,61 0,70 0,66 0,72 0,83 0,67 0,98 0,91 0,81 0,65 0,76 0,19 0,84

1,07 1,28 0,89 1,13 1,57 1,33 1,33 1,33 1,51 1,48 1,39 1,52 1,60 1,54 1,29 N/A 0,54 1,10

2,29 2,42 1,97 2,89 3,38 3,06 2,99 2,92 3,21 3,12 3,10 3,32 2,86 2,81 2,85 N/A 1,30 2,71

6,19 4,70 3,22 4,29 4,77 4,31 4,33 5,28 4,91 5,30 4,00 4,12 4,54 4,06 4,63 N/A 3,75 1,91

0,84 1,05 0,73 0,91 1,24 0,96 1,02 1,04 1,19 1,22 1,09 1,29 1,35 1,28 1,00 0,80 0,45 0,92

1228,415 2434,278 121,104 426,295 1372,186 801,499 36,715 299,052 206,781 157,206 25,504 200,070 114,558 191,672 170,772 5,000 38,763 7,449

12,15 10,84 10,84 8,84 8,24 7,98 7,39 5,64 3,55 2,65 1,97 1,67 7,66 5,42 2,03 0,33 6,11 1,82

23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011 23.05.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7844

8,01

Erste Bond

134,8800

7,12

HPB Obveznički

129,1853

5,86

Raiffeisen Bonds

178,0100

5,48

HI-conservative

11,7469

5,44

OTP euro obveznički 126,0584

0,78

ZB bond

161,2100

1,66

PBZ Bond fond

132,0468

4,34

HI-conservative

11,7469

5,44

Raiffeisen Bonds

178,0100

5,48

HPB Obveznički Erste Bond PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds ZB bond HI-conservative OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money HI-cash OTP novčani fond Allianz Cash Certus Cash PBZ Dollar fond Platinum Cash

OGLAS

HT i Podravka usamljeni u klubu milijunaša kAko DoŠLo, TAko PRoŠLo Prošlotjedna euforija izazvana bliženjem ulaska Hrvatske u Europsku uniju brzo je zaboravljena, a indeksi su opet zapali u stagnaciju

U iznimno sporom i letargičnom trgovinskom danu indeksi Zagrebačke burze blago su pali. Crobex je pao 0,19 posto, na 2219,33 boda, dok je Crobex 10 kliznuo 0,41 posto, na 1222,9 bodova. Redovan promet ponovno je jedva premašio deset milijuna kuna ukupno je na dionice u utorak potrošeno 14,7 milijuna kuna, a jedini milijunaši bili su HT i Podravka. Na najveći domaći telekom otišlo je čak 6,4 milijuna kuna, pri čemu je dionica pala samo 0,11 posto, na 259,52 kune. "Obujam trgovanja bio je izrazito slab. Investitori su bez smjernica pa zbog toga i indeksi stagniraju u blago negativnom području", rekla je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i savjetnica u investicijskom društvu Credos. Dodala je kako nema vijesti koje bi pota-

knule življe trgovanje na domaćoj burzi, a ponajprije onih vezanih uza završetak pristupnih pregovora s Europskom unijom. "Tržišni sudionici čekaju pozitivne vijesti iz EU", zaključila je Sporiš.

Podravka na 320 kuna

Titulu dnevnoga gubitnika ponijela je u utorak dionica Podravke, koja je pala 2,44 posto, na 320 kuna. Zagrebački ulagači na tu su koprivničku kompaniju potrošili samo malo više od milijun kuna, pri čemu je u dnevnom cjenovnom rasponu od 318,8 do 325 kuna vlasnika promijenilo gotovo 3500 dionica. Za razliku do neuspješne Podravke, koja je ubilježila znatan pad, titulu dnevnog dobitnika u utorak je ponijela dionica varaždinskog Validusa. Taj je fond po-

VLADImIR ŠELEBAJ SELLIER, predsjednik Uprave Validusa, čija je dionica u utorak skočila gotovo pet posto snimio hrvoje dominić

rastao 4,87 posto, na 13,13 kuna, uz promet nešto viši od 100.000 kuna. Pritom je u rasponu od 12,57 do 13,15 kuna vlasnika promijenilo nešto više od 9000 dionica.

Atlantic bez promjene

Po više od pola milijuna kuna potrošeno je i na dionice Adrisa, Ericssona, Eu-

BRoJkE

REGIJA

Oporavak cijena dionica zaobišao Beograd Većini regijskih indeksa vrijednost je u utorak rasla, no minus od 0,24 posto zabilježio je beogradski BELEX 15 koji je dan zaključio na 770,27 bodova. Dionica Naftne industrije

roplantaže, Atlantica i Ingre. Od navedenih dionica bez promjene su završili povlašteni Adris, Europlantaže i Atlantic, a samo blage plusove ubilježile su dionice Ericssona i Ingre. Okruglih tri posto skočile su dionice Dom holdinga, čija je cijena stala na 82,5 kuna. Nikola Sučec

Srbije dominirala je trgovinom u Beogradu sa 37,9 milijuna dinara prometa, a cijena joj je nastavila padati spsutivši se na posljednjih zabilježenih 711 dinara, što je u usporedbi s cijenom od ponedjeljka pad od 1,52 posto.

Promet od 20 milijuna dinara ostvaren je i dionicom niške AIK banke, koja je također bila u minusu, 0,53 posto, u odnosu na prethodni dan, spustivši se na 3580 dinara. U Banjoj Luci brokeri su najviše posla imali s dio-

nicom Telekoma Srspke kojom se trgovalo u iznosu od 61.500 konvertibilnih maraka. Cijena dionice tog teleoperatera pala je u utorak 2,3 posto, na 1,7 konvertibilnih maraka. Biljana Starčić

0,08 0,18 posto porastao je slovenski SBI TOP

posto porastao je sarajevski SASX-10

Petinu ruskog prora una za vojsku 'pojede' korupcija "Krade se golem novac, gotovo svaki peti rubalj, a vojnici još uvijek imaju opremu i oružje loše kvalitete", rekao je Fridinski. "Svake godine sve se više novca izdvaja za obranu, ali uspjeh nije velik", kazao je on dodaju i da se u prijevari

države koriste fiktivni ra uni za navodno obavljene poslove. Fridinski nije naveo to ne podatke, ali zna se da je Rusija izdvojila više od 1,5 bilijuna rubalja (280 milijarda kuna) za nacionalnu obranu u prora unu za 2011. godinu. H

DOBITNICI DANA (ZSE) Varteks +22,73% Transadria +22,13% PIK Vinkovci +18,48% Kutjevo +16,25% Excelsa nekretnine +6,98%

GUBITNICI DANA (ZSE) Montmontaža Kaba Valamar Božjakovina Kaštelanski staklenici

32 Raste

13 Nema promjene

-18,18% -7,74% -5,89% -5,7% -5,21% 36 Pada

NOVAC za vojsku ne do e do vojnika

ARHIVA BUSINESS.HR

Petinu ruskog prora una za obranu države svake godine ukradu korumpirani dužnosnici, nepošteni generali i pokvareni poduzetnici, izjavio je ruski glavni vojni tužitelj Sergej Fridinski u intervjuu za Rosijskuju gazetu.

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,262,35 162,61

Prom. 0,34% 0,24%

Sirova nafta 97,70 Prirodni plin 4,32 Zlato 1,516,76 Srebro 35,05 Goveda 106,94 Kava 288,39

1,80% 5,93% 0,34% 0,03% 0,61% 1,59%

U SUPROTNOM BI MOGAO BITI KRIMINALAC

ARHIVA BUSINESS.HR

Ako dijete nije pohlepno za slatkišima, uspjet će u životu

ONI KOJI odga aju zadovoljstvo bit e uspješni u životu

Dobro razmislite sljede i put kada poželite djetetu dati slatkiš jer tada biste mogli doznati ho e li ono biti kriminalac ili izvršni direktor neke kompanije. Sedamdesetih godina prošloga stolje a psiholog Walter Mischel ispitivao je sposobnosti predškolske djece vezane uz njihovo odga anje zadovoljstva. Oni koji su ekali dulje prije nego što su pojeli bombon postali su popu-

larni i odli no prilago eni u enici s dobrim ocjenama i velikom vjerojatnoš u da e jednog dana biti na visokoj poziciji u poslovnom svijetu. S druge strane, britansko sveu ilište Cardiff otkrilo je da je od 17.000 osoba, koje su promatrane od djetinjstva do odrasle dobi, njih 69 posto osu eno za neki zlo in do 34 godine, a svi su u djetinjstvu svakodnevno jeli slatkiše. I. B.

Zašto platiti manje kad može i više?

Na ameri kom tržištu pojavili su se Goli kondomi - novi prezervativi namijenjeni, kako kaže njihov proizvo a , bogatim i modernim muškarcima, a cijena pakiranja koja sadrži 12 komada je ak 56 dolara, piše New York Post. Proizvo a cijenu opravdava tvrdnjom da se Goli kondomi proizvode od posebne vrste ultratankog lateksa te posebnim dizajnom namijenjenim

zadovoljstvu, a tako er se nalaze u elegantnom pakiranju i mogu e ih je nabaviti u tri veli ine. Ova luksuzna zaštita gotovo je pet puta skuplja od popularnih ameri kih Trojan kondoma ija je cijena 12 dolara po pakiranju od 12 komada. Goli kondomi za sada se mogu prona i na mjestima poput luksuznog newyorškog hotela Soho House. I. B.

ARHIVA BUSINESS.HR

Kako znati koji su kondomi samo za bogate? Po cijeni, naravno

CIJENA im je gotovo pet puta viša od cijene 'obi nih'

Ho e li se švicarski franak nastaviti ispuhivati nakon novog rekorda prema kuni, pratite na ...

www.business.hr

UKRATKO... Šešelju tre a optužnica u Haagu Haaški sud tre i je put podignuo optužnicu protiv vo e srpskih radikala Vojislava Šešelja za nepoštovanje suda. Ovaj put zato što sa svoje web stranice nije uklonio podatke koji otkrivaju identitet zašti enih svjedoka tužiteljstva. Hodorkovski ipak nešto manje kriv Moskovski prizivni sud smanjio je kaznu negdašnjem ruskom tajkunu Mihailu Hodorkovskom i njegovu poslovnom partneru Platonu Lebedevu sa 14 na 13 godina zatvora nakon razmatranja žalbe na presudu zbog kra e nafte i pranja novca. Sofia Coppola se udaje Ameri ka redateljica Sofia Coppola, k i Francisa Forda Coppole, udat e se u kolovozu u Italiji za dugogodišnjeg partnera, francuskog pjeva a Thomasa Marsa.