Business.hr broj 898

ZLOuPOTREBA FONDOVA Eu 10

DANAS u PRILOGu

mediji/marketing/prodaja

Pretjerano brendiranje smanjuje profit i tjera kupce ❘ Retro dizajnom do novih kupaca

Zagrebački dužnosnik pod sumnjom za muljanje s novcem EU

Za sukob interesa sumnjiči se osoba na visokoj političkoj funkciji, projekt je vezan uz Grad Zagreb, a kako je riječ o prvim indicijama, slučaj još nije prijavljen DORH-u

četvrtak 26/5/2011

broj 898 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

REGIONALNI uZOR 6-7 Loši u iskorištavanju pretpristupnih fondova, Poljaci su zalet uhvatili pristupivši EU: od 2004. do 2006. privukli su čak 14 milijardi eura za oko 90.000 projekata, pa ih mnogi ističu kao primjer koji bismo trebali slijediti

Poljski rEcEPt: EcEPt: t:

novcem EU do rasta zaposlenosti i BDP-a POLOVICA IPAK u PLuSu

Hrvatski poduzetnici u 2010. izgubili 1,7 milijardi kuna

55.541 poduzetnik ostvario je 28,2 milijarde kuna dobiti, a gubitak od ukupno 29,9 milijardi kuna iskazalo je 41.217 poduzetnika 4

info&stav 2-3

Vulkan nam nije naštetio Erupcija vulkana Grimsvötn na Islandu nije prouzročila negativne posljedice hrvatskim turističkim agencijama. Situacija je prilično stabilna i kad je riječ o najavljenim dolascima stranih turista u Hrvatsku i o putovanjima hrvatskih građana u inozemstvo, izvijestila je Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA).

toyota na 70, a ne na 90 posto Japanski proizvođač automobila Toyota opovrgnuo je napise da u lipnju namjerava obnoviti proizvodnju na 90 posto razine iz razdoblja prije potresa, tsunamija i nuklearne krize.

Tvrtka je objavila da očekuje da će do lipnja obnoviti proizvodnju na 70 posto razine iz vremena prije katastrofe.

business.hr Četvrtak 26/5/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

GSV o MonEtaRnoJ PoLItICI

Bankarska konkurentno nije se prelila na gospoda snimio hrvoje dominić

www.business.hr

Matko BoLanČa, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća

Poslodavci traže da se poboljšana likvidnost banaka i trend snižavanja kamatnih stopa brže i efikasnije pretoče u jeftinije i povoljnije kredite. Sindikati bi pak uvođenje "neke vrste poreza na banke" Poslodavci su uglavnom zadovoljni kako su Hrvatska narodna banka (HNB) i bankarski sustav reagirali i funkcionirali u vrijeme krize, Vlada ima ponešto primjedaba u dijelu u kojemu banke nisu fi-

nancijski poduprle realizaciju njezina modela B za financiranje poduzetničkih investicijskih projekata, a sindikati smatraju da su banke i u krizi živjele dobro, zbog čega mogu biti zadovoljni njihovi vlasnici, ali ne i gospodarstvo i stanovništvo, jer su ih i u uvjetima rasta nezaposlenosti i smanjivanja plaća banke dodatno opteretile većim kamatama na stare i nove kredite.

Na jučerašnjoj je sjedni-

ci, naime, Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV) raspravljalo o monetarnoj politici i trendovima u bankarskom sektoru u kriznim uvjetima, a nakon sjednice predstavnik poslodavaca i predsjednik GSV-a Matko Bolanča, ministar Božidar Kalmeta i predsjednik NHS-a Krešimir Saever na konferenciji za novinare iznijeli su svoje ocjene o izvještajima HNB-a i HUBa te o njihovu funkcioniranju u kriznim godinama.

Uglavnom zadovoljni

Bolanča je kazao kako su poslodavci zadovoljni djelovanjem HNB-a jer je u krizi očuvao stabilnost monetarnog sustava i u granicama svojih mogućnosti uspio osloboditi znatna sredstva kako bi povećao likvidnost bankarskog sustava. Poslodavci su uglavnom zadovolj-

ni i funkcioniranjem bankarskog sustava jer prepoznaju njegovu učinkovitost koja je konkurentna europskom bankarskom sustavu.

Problem je, međutim, što se ta učinkovitost i konkurentnost nisu prelile na gospodarstvo i na rast BDPa, zbog čega Bolanča u ime poslodavaca traži da se poboljšana likvidnost banaka i trend snižavanja kamatnih stopa brže i efikasnije pretoče u jeftinije i povoljnije kredite kako bi se povećala i učinkovitost i konkurentnost gospodarstva.

Porez na banke

S druge strane, Krešimir Sever je poručio da sindikati još imaju niz primjedaba, ponajprije na ponašanje banaka u krizi, pa sindikati traže uvođenje "neke vrste poreza na banke", na što im je na GSV-

nakon ZaVRŠEtka IStRaGE ZBoG PRoMEtnE nESREĆE

U Mađarskoj podignuta optužnica protiv Čačića Državno odvjetništvo županijskog središta Kaposvara podignulo je otpužnicu protiv Radimira Čačića zbog izazivanja automobilske nesreće na autocesti M7 u Mađarskoj u kojoj su lani dvije osobe poginule, potvrdilo je odvjetništvo u srijedu nacionalnoj novinskoj agenciji MTI. Državno odvjetništvo podnije-

lo je optužnicu protiv predsjednika HNS-a općinskome sudu u Makou u jugoistočnoj Mađarskoj.

Dvije su osobe poginule u prometnoj nesreći 8. siječnja 2010., treća je teže ozlijeđena, a četvrta je zadobila lakše ozljede. Policija je uviđajem utvrdila da Čačić, koji je vozio iz smjera Nagykanizse

za Budimpeštu, brzinu nije prilagodio vidljivosti na cesti i nije uočio vozilo koje se sporo kretalo pred njim te je udario u njega. Jedan je putnik umro dan nakon nesreće, a starija žena kasnije je podlegla ozljedama. Čačić je napustio Mađarsku dan nakon nesreće pošto je položio jamčevinu, piše MTI. Podizanje

optužnice Čačić je komentirao riječima kako je to bio sljedeći korak u tom pravnom postupku, nakon što je mađarska policija završila istragu. "I dalje ću se odazivati svim pozivima mađarskih službenih organa i sudjelovati u svim proceduralnim radnjama vezanim uz taj slučaj, a ovim bih pu-

››

biser dana Ponašajte se kao mi kada smo bili pod istragama. Pustite da institucije rade svoj posao

brojka

35,3 milijuna kuna iznosila je sveobuhvatna dobit Hrvatske pošte, pokazuju revidirani financijski rezultati

anDriJa HEBranG, zastupnik HDZ-a, u saborskoj raspravi o osnivanju povjerenstva u slučaju anonimnog pisanja kaznenih prijava

uvodnik

Hrvatima nedostaje ost arstvo stručnosti, edukacije i novca u odgovoreno da se to "eventualno može napraviti ako se napravi na razini cijele Europske unije". Sever je podsjetio da bez jeftinih kredita nema ni novih gospodarskih pothvata, ali ni rasta potrošnje, pa također traži brže snižavanje bankarskih kamata jer su u Hrvatskoj, primjerice, kamate na stambene kredite i nakon snižavanja još uvijek 50 posto više od kamata u eurozoni.

Ministar Kalmeta je pak još jednom zatražio da banke i HNB podrže realizaciju Vladina programa gospodarskog oporavka. Ponovio je i tvrdnju ministrice financija Martine Dalić da rebalansa proračuna neće biti, pa je poentirao rekavši kako to pokazuje da Vlada drži pod kontrolom proračunske rashode.

Zoran Daskalović zoran.daskalovic@business.hr

radiMir ČaČiĆ, predsjednik HnS-a

tem još jednom izrazio sućut obitelji poginulih", izjavio je Čačić nakon podizanja optužnice. H/B.hr

››

Branka Suvajac branka.suvajac@business.hr

D

ani regionalnog razvoja u organizaciji Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koji su početkom ovog tjedna održani u Šibeniku, još su jednom pokazali da Hrvati boluju od manjka stručnosti, edukacije i - novca.

Upravo su ta tri problema iskrsnula tijekom nekoliko rasprava, što službeno, što neslužbeno održanih posljednja dva dana. Ministar Božidar Pankretić nije ljubitelj ideje o smanjenju administracije jer, kaže, često se susreće s manjkom stručnih ljudi koji bi znali kako izvući novac iz EU fondova. S istim se neznanjem susreću i hrvatski građani. A oni koji znaju kako - za to nemaju novca.

Oni manje odlučni odustat će pritom možda već na početku jer ih čeka komplicirana procedura, veliki zahtjevi, a vjerojatnost da im projekt bude odobren nije velika.

Komplicirana procedura ostavlja mogućnost raznim konzultantima da ubiru novac na provođenju projekata jer običnom je puku tu proceduru teško shvatiti. Na Danima regionalnog razvoja nekoliko je

puta ponovljeno da će nakon što uđemo u EU upravo preko regija stizati novac iz strukturalnih i kohezijskih fondova. Županije će morati surađivati i udruživati se u velike projekte, jer velika lova leži u velikim projektima.

Poljska, koju u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva stalno ističu kao Hrvatskoj blizak primjer na koji bismo se trebali ugledati, jer je najuspješnija u isisavanju novca iz EU fondova, pri ulasku u EU broj svojih vojvodstava smanjila je sa 42 na 16. Hrvatska ima samo tri regije - sjeverozapadnu Hrvatsku, središnju i panonsku te jadransku Hrvatsku.

Pankretić je u Šibeniku najavio da bi se ta podjela mogla mijenjati, ali trenutačno je ta trodioba osnova od koje kreću kada je u pitanju isisavanje novca iz EU fondova.

VEćina HrVatSKiH jedinica lokalne i regionalne samouprave nema dovoljan fiskalni kapacitet za sufinanciranje ili predfinanciranje projekata, što je potrebno kada se projekt prijavljuje za dobivanje novca od EU. Tu bi izdvajanjem iz proračuna trebala uskočiti Vlada i pomoći financijski slabijim jedinicama da uopće stvore pretpostavke za prijavu projekata. Na dvodnevnoj konferenciji u Šibeniku najavljeno još je jednom da će se kroz sporazum sa

Osim činjenice da je mali broj građana dovoljno obrazovan da bi uopće shvatio proceduru kandidiranja za EU fondove, hrvatske su županije premale da bi uopće imale dovoljno novca za predfinanciranje projekata koji bi mogli kandidirati za novac iz EU

Svjetskom bankom dići povoljan zajam iz kojega će se moći pomoći u financiranju siromašnijih jedinica regionalne i lokalne samouprave i njihovih projekata. Taj famozni sporazum, doduše, nije stigao dalje od pukih najava.

tema 4-5

POLOVICA IPAK U PLUSU 55.541 poduzetnik ostvario je 28,2 m 29,9 milijardi kuna iskazalo je 41.217 poduzetnika

Hrvatski poduzetnici u 2010. izgubili 1,7 milijardi kuna Čini se da su se u krizi najbolje snašli poduzetnici koji su orijentirani na izvoz. Prema Fininim podacima, prošle je godine na strana tržišta izvezeno robe u vrijednosti od 90,1 milijardu kuna pa su tvrtke povećale izvoz za 11,5 posto u odnosu na 2009.

Saldo poslovanja gotovo 100.000 hrvatskih poduzetnika u 2010. godini iznosi 1,7 milijardi kuna gubitka.

Ukupni rezultat je poražavajući u usporedbi sa 2009. godinom, koja je također bila ekonomski vrlo teška, ali su tada ipak ostvarili 2,4 milijarde kuna neto dobiti.

No samo zahvaljujući tome što su se dobrim dijelom odrađivali poslovi ugovoreni u prijašnjim razdobljima, dok su se na lanjsko poslovanje ekonomska recesija i porast inflacije odrazili u punoj snazi. Poduzetnicima nije puno pomoglo ni smanjenje rashoda, osobito smanjenje broja zaposlenih i njihovih plaća te investicija, jer su padali i prihodi.

Više od 50 posto poduzetnika u Hrvatskoj ipak je

uspjelo pozitivno poslovati. Prema podacima Fine, 55.541 poduzetnik ostvario je 28,2 milijarde kuna dobiti, dok je u financijskim izvješćima gubitak od ukupno 29,9 milijardi kuna iskazalo 41.217 poduzetnika. Ukupni prihodi svih poduzetnika iznosili su 598,2 milijarde kuna, što je dva posto manje nego prethodne godine, a rashodi su bili 593,8 milijardi kuna, što je također smanjenje od 1,5 posto u odnosu na 2009. godinu.

Uvoz manji 9 posto

Gledajući samo prihode i rashode, dobit bi bila veća za 13,8 posto, ali kako su porasli i gubici razdoblja, odnosno gubitak nakon oporezivanja, i to čak 33,6 posto, konačni konso-

lidirani financijski rezultat ipak je minus od 1,7 milijardi kuna. Čini se da su se u krizi najbolje snašli poduzetnici koji su orijentirani na izvoz.

Prema Fininim podacima, prošle je godine na strana tržišta izvezeno robe u vrijednosti od 90,1 milijardu kuna pa su tvrtke tako povećale izvoz za 11,5 posto u odnosu na 2009. godinu.

Istodobno je uvoz smanjen za 8,9 posto, a vrijednost uvezene robe lani je iznosila 88,7 milijardi kuna. Trgovinski suficit u konačnici je iznosio 1,4 milijarde kuna.

Poduzetnici su u dugotrajnu imovinu investirali 37,8 milijardi kuna, što je 25,2 posto manje nego prethodne godine.

Lani je u hrvatskim tvrt-

Financijski rezultati poduzetn

(iznosi u milij Opis Broj zaposlenih Ukupni prihodi Ukupni rashodi Dobit prije oporezivanja Gubitak prije oporezivanja Porez na dobit Dobit razdoblja (dobit nakon oporezivanja) Gubitak razdoblja (gubitak nakon oporezivanja) Konsolidirani financijski rezultat - dobit (+) ili gubitak (-) razdoblja Investicije u novu dugotrajnu imovinu Prosječne mjesečne neto plaće u kunama kama smanjen broj zaposlenih za 2,9 posto. Za svoj su rad zaposlenici kod poduzetnika primili prosječnu mjesečnu neto plaću od 4664 kune, što je nominalno 0,2 posto više nego 2009. godine.

Poduzetnici u prehrambenoj industriji, ističu analitičari Fine, važan su segment prerađivačke industrije, a tako i ukupnog poduzetništva ponajprije zbog svog doprinosa zapošljavanju, proizvodnji i izvo-

milijarde kuna dobiti, a gubitak od ukupno brOJKE

37,8 milijardi kuna poduzetnici su investirali u dugotrajnu imovinu, što je 25,2 posto manje nego prethodne godine

2,4

milijarde kuna iznosila je neto dobit hrvatskih poduzetnika u 2009.

a

nika Hrvatske u 2010. godini

junima kuna) 2009.

885.289 610.147 602.979 29.977 22.809 4.729 24.788 22.349 2.439 50.521 4.653

2010.

859.808 598.187 593.810 34.228 29.851 6.040 28.203 29.866 -1.663 37.785 4.664

Indeks 2010./09.

97,1 98,0 98,5 114,2 130,9 127,7 113,8 133,6 74,8 100,2 Izvor: FINA

zu. U prvih devet mjeseci 2010. godine prehrambena industrija sudjelovala je sa 5 posto udjela u ukupnim rashodima i prihodima koje su ostvarili hrvatski poduzetnici te s istim postotkom u ukupnom izvozu.

Poslujući u uvjetima recesije, 1361 poduzetnik u prehrambenoj industriji je u devet mjeseci 2010. godine ipak relativno dobro poslovao, jer su ostvarili ukupnu bruto dobit od 911 milijuna kuna uz priho-

de od 21,4 milijarde kuna i rashode od 20,5 milijardi kuna. Finini analitičari napominju kako je prehrambena industrija (Podravka, Kraš i drugi proizvođači) u odnosu na druge djelatnosti zadržala prisutnost na stranim tržištima i ostvarila izvoz od 3,1 milijardu kuna, odnosno povećala prihode za 0,5 posto. Ipak, gospodarska je kriza i u ovoj djelatnosti imala negativan utjecaj na cjelokupno poslovanje pa je smanjena zaposlenost za 1,8 posto, prihodi su pali za 4,7 posto, rashodi također za 4,8, posto, a bruto dobit manja je 3,4 posto nego u 2009. godini. Smanjene su i investicije u dugotrajnu imovinu, i to za 6,8 posto.

Zaposleni u prehrambenoj industriji za svoj su rad dobili prosječne neto plaće od 4287 kuna, što je nominalno smanjene prema devet mjeseci 2009. godine za čak 11,1 posto te su i dalje 255 kuna odnosno 5,6 posto niže od prosječnih plaća svih poduzetnika Hrvatske.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

SVETA NEDELJA Sveta Nedelja i prošle se godine pokazala kao jedna od najuspješnijih hrvatskih poduzetničkih sredina. U razdoblju od siječnja do rujna 2010. godine poduzetnici Svete Nedelje su među 556 gradova i općina zauzeli šesto mjesto prema veličini ostvarene bruto dobiti, pokazuju Finini podaci. Osim toga, produktivnost zaposlenih u Svetoj Nedelji, mjerena ostvarenom bruto dobiti po zaposlenom poduzetniku, od 50.066 kuna veća je za 31.681 kunu ili čak 172,3 posto od prosječne produktivnosti svih poduzetnika Hrvatske u tom razdoblju.

U tom gradiću nadomak Samoboru posluje 535 poduzetnika koji zapošljavaju oko 5700 osoba. Oni su u prvih devet mjeseci prošle godine imali ukupni prihod od 5,1 milijardu kuna te rashode od 4,8 milijardi kuna, a za investicije su izdvojili 148 milijuna kuna. Na inozemna tržišta plasirali su robu u vrijednosti od 524 milijuna kuna, što je bilo 8 posto više nego u istom razdoblju 2009. godine.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Svetoj Nedelji iznosila je 5182 kune, što je 640 kuna odnosno 14,1 posto više od prosječnih plaća svih poduzetnika Hrvatske.

ISTArSKA ŽUPANIJA Među najuspješnijim županijama prošle godine bila je Istarska čiji su poduzetnici, njih 9090, ostvarili neto dobit od 783 milijuna kuna te vanjski trgovinski suficit od 3,6 milijardi kuna. U najtežim uvjetima u posljednjih deset godina povećali su izvoz u odnosu na 2009. godinu za 13 posto i uvoz za 5,5 posto. Poduzetnici Istarske županije izvezli su robu na strana tržišta u vrijednosti od 9,3 milijarde kuna i uvezli robu za 5,7 milijardi kuna te su ostvarili trgovinski suficit od 3,6 milijardi kuna. Ukupni prihodi iznosili su 31 milijardu kuna i bili su 3,3 posto veći nego godinu dana prije, dok su rashodi rasli za 5,3 posto i iznosili su 29,9 milijardi kuna.

tema 6-7

REGIONALNI UZOR Loši u iskorištavanju pretpristupnih fondov privukli su čak 14 milijardi eura za oko 90.000 projekata, pa ih mn

Poljski receP do rasta zaposle U Poljskoj regije raspolažu sa 17 milijardi eura ili 25 posto ukupne poljske alokacije. Od 2005. do 2013. Poljaci su na račun sredstava iz EU implementirali 55.000 projekata, a tamošnji dužnosnici očekuju da će zahvaljujući kohezijskim fondovima od 2013. do 2015. BDP rasti od 6,2 do 10,9 posto. Kohezijskoj politici pripisuju i pad broja nezaposlenih Da se izvještavanje s prvih Dana regionalnoga razvoja u Šibeniku nije svelo na incident koji se dogodio za govora premijerke Jadranke Kosor, na koju se okomila prosvjednica, možda se ne bi događale situacije poput neslužbene priče koja kola među agencijama specijaliziranim za praćenje programa financiranih novcem iz Europske unije: poduzetni se građani javljaju s pitanjima poput može li se iz EU fondova kako dobiti novac koji će pogurati kupnju osobnog automobila.

Potpredsjednik Sabora Josip Friščić branio je na konferenciji ideju o osnivanju ministarstva regionalnog razvoja, zbog koje je koalicija isprva bila prozivana da samo želi podijeliti fotelje. Takva ministarstva, u ovom ili onom obliku, postoje u gotovo svim zemljama članicama EU na koje se valja ugledati, poruka je Vlade. A među njima se najčešće spominje Poljska, koja je u iskorištavanju pretpristupnih fondova bila loša, da bi zalet uhvatila pristupivši EU, pa danas slovi kao zemlja koja je najbolje iskoristila strukturne i kohezijske fondove Europske unije.

Manje administracije

Ono što se kod Poljske najčešće spominje jest činjenica da su pri ulasku u EU smanjili broj vojvodsta-

U štO sU pOLjA

2,7 U pRVOM pLANU Premijerka Jadranka Kosor u pratnji ministra Božidara Pankretića na otvaranju Dana regionalnoga razvoja u Šibeniku

va sa 42 na 16. Ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić podjelu Hrvatske na tri regije spominje tek kao činjenicu: "Kolika je ta podjela dobra, još ćemo raspravljati." Poljsko smanjenje administracije Hrvatskoj bi trebalo služiti kao primjer, ali Pankretić smatra da velika administracija nije problem - ako je učinkovita.

Podjela Hrvatske na NUTS 2 regije temelj je za povlačenje novca iz EU fondova. Europa na taj način i gleda Hrvatsku - kao na državu podijeljenu na NUTS

2 regije. Poljaci, primjerice, imaju 16 regija na NUTS 2 razini te ističu kako su to najvažnije teritorijalne jedinice. Regije u Poljskoj prema BDP-u dijele se i u četiri kategorije.

O uspjehu Poljaka svjedoče i neke brojke. Nakon što su se od 1989. do 2004. uglavnom bavili provedbom reformi koje je od njih zahtijevala EU prije pristupanja, od 2004. do 2006. proveli su oko 90.000 projekata financiranih novcem iz EU fondova u vrijednosti od 14 milijardi eura. Usporedbe radi, u Hrvatskoj još

postoje neke lokalne jedinice u kojima nije proveden ni jedan projekt financiran novcem iz EU. Što su Poljaci radili s tim novcem? Modernizirali su ceste i željeznice, uložili novac u ekologiju, 2,7 milijuna osoba primilo je novčane intervencije iz Europskog socijalnog fonda, iz kojeg novac odlazi za zapošljavanje i razvoj ljudskih resursa (obrazovanje, edukacije, prekvalifikacije i sl.). Tim je novcem financirano i 2799 malih i srednjih poduzetnika u sklopu ulaganja u poduzetništvo i inovacije.

milijuna Poljaka primilo je novčane intervencije iz Europskog socijalnog fonda, iz kojega novac odlazi za zapošljavanje i razvoj ljudskih kapitala

U Poljskoj regije raspolažu sa 17 milijardi eura ili 25 posto ukupne poljske alokacije. Zbog nekih dodatnih programa ukupna vrijednost sredstava povučenih iz kohezijskih fondova prelazi 25 posto. U razdoblju od 2005. do 2013. godine Poljaci su na račun EU fondova implementirali 55.000 projekata. Poljski se dužnosnici hvale kako im je razina BDP-a zahvaljujući kohezijskim fondovima porasla u 2010. godini, a optimistični su i u vezi s godinama koje slijede, pa očekuju da će od 2013. do 2015.

va, Poljaci su zalet uhvatili pristupivši EU: od 2004. do 2006. nogi ističu kao primjer koji bismo trebali slijediti

business.hr Četvrtak 26/5/2011

Pt: novcem eU enosti i BDP-a BOŽIdAR pANKREtIĆ, MINIstAR REGIONALNOG RAZVOjA

Za projekte od nekoliko stotina tisuća eura konzultanti nepotrebni

AcI pOtROšILI 14 MLRd. EURA?

2799 779 malih i srednjih poduzetnika financirano je u sklopu ulaganja u poduzetništvo i inovacije

godine BDP rasti od 6,2 do 10,9 posto. Kohezijskoj politici pripisuju i pad broja nezaposlenih.

Letonija i Francuska

Na drugom danu konferencije govorili su i predstavnici Francuske i Letonije. Francuska u odnosu na nove zemlje članice manje novca ulaže u regionalni razvoj, jer su njihove regije već dostigle prosjek od 75 posto BDP-a EU, pa se od ukupne alokacije za razdoblje od 2007. do 2013., koja je za Francusku iznosila 12,2 milijarde eura, samo 2,2 mlrd.

kilometara autocesta i 4236 kilometara cesta na nacionalnoj i regionalnoj razini sagrađeno je novcem EU, a 665 km željeznice modernizirano je ili ponovno izgrađeno

odnose na kohezijsku politiku, odnosno regionalni razvoj, a 10 mlrd. eura za razvoj ljudskih resursa i zapošljavanje.

Letonija je pak podijeljena na samo pet regija i sustav upravljanja joj je dosta razgranat, a u upravljanje sredstvima iz EU fondova uključen je veliki broj institucija, od ministarstava preko agencija pa nadalje. Oni su od 2007. do 2013. dobili 4,5 mlrd. eura, od čega većinu koriste za regionalni razvoj, više od 56 posto.

Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

Kako ste došli na ideju organiziranja Dana regionalnog razvoja?

- Ideja nije naša, posuđena je iz Europe jer je poznato da u Bruxellesu mnoge države rade Otvorena vrata fondova ili nešto slično, svaka zemlja pokušava čelnike općina, gradova i regija okupiti na jednome mjestu kako bi dobili određene informacije. Tu mogu razmijeniti iskustva i doznati koja je regija uspješnija, koji grad je bolji... Vjerujem da ćemo ubuduće imati i nagrade za one koji su najuspješniji, odnosno koji povlače najviše novca iz EU. Mislite da će ih nagrade potaknuti da se ozbiljnije pozabave velikim projektima za koje kažete da se na njima može povući najviše novca?

- Mislim da je ovo dobar pokazatelj određenih promjena. Vidi se napredak, vidi se da su ljudi počeli razmišljati, da ih to interesira. Shvatili su da će samo na taj način u budućnosti moći financirati svoje projekte. Uz to, oni koji su najodgovorniji, a to su čelnici pojedinih samouprava, morat će shvatiti važnost EU fondova.

Protivite se konzultantima koji naplaćuju velik novac za izradu projekata za koje bi upute trebale biti dostupne na internetu i dovoljno jasne svakome obrazovanom građaninu koji želi prijaviti svoj projekt. Ipak, pojedinci se žale kako je

procedura previše komplicirana...

- Tu moramo razlikovati dvije stvari. Jedna se odnosi na velike projekte, koji su naš cilj. To su projekti od nacionalne važnosti na kojima se radi godinama, a ne nekoliko mjeseci. Druga stvar su manji projekti, za koje će također biti novca, a koštaju po nekoliko stotina tisuća eura. Oni se mogu odraditi tako da ljudi koji su završili fakultet, ovisno o usmjerenju, mogu sami ispuniti zahtjev i predati projekt.

Nije dobro da neki konzultanti primaju po četiri, pet tisuća eura za takve projekte, jer kada se to sve zbroji, vrlo malo tih projekata ide samim građanima.

Je li istina da takve poslove uglavnom dobivaju strani konzultanti?

- Mislim da je trenutačna situacija takva. Ako to ne ograničimo, neki će pronaći način da na tomu dobro zarade. Savjetovanje za velike i male projekte može dati i

ministarstvo, različite agencije itd...

Poljska, koja je povukla najviše novca iz EU fondova nakon pristupanja i koju stalno ističete kao primjer zemlje na koju se trebamo ugledati, hvali se da joj je zbog povlačenja novca iz kohezijskih fondova lani porastao BDP te da je smanjila nezaposlenost. Možemo li se i mi tome nadati?

- Bez daljnjega. Gledamo li malo u budućnost, mislim da treba razmišljati tako da će korištenje fondova, strukturnih i kohezijskih svakako riješiti neka pitanja, od rasta zaposlenosti do rasta BDPa. Neće se više moći reći: "Evo, država nije odradila svoj dio posla, ili HNB nije odradio svoje." Ovo je posao koji svi zajedno radimo. Što očekujete sljedećih godina od Dana regionalnog razvoja?

- Očekujem da ćemo svake godine biti poznatiji. Vrlo brzo će se pred nama otvoriti vrata, koji milimetar smo do ulaska. Ono što je najvažnije, trebat će uzeti realne primjere, govorili smo o Poljskoj, koja je prije ulaska u EU bila izuzetno loša u povlačenju novca iz EU, ali nakon ulaska postala je najbolja. Znači, mi već imamo veliku šansu jer smo dosta dobri i u povlačenju pretpristupnih fondova. Otvaraju se vrata da se i u budućnosti pokažemo kao izuzetno dobra zemlja u povlačenju novca iz EU. B. S.

dogaaji

AFERA CROSCO

Milkoviću ukinut pritvor, ne smije k svjedocima

8

business.hr Četvrtak 26/5/2011

snimio saša ćetković

> nacionalno > lokalno > svijet

BOjAn MilkOvić, suspendirani gl. izvršni direktor Ine i bivši direktor Crosca

Zagreb. Suspendiranom glavnom izvršnom direktoru Ine i bivšem direktoru Crosca Bojanu Milkoviću jučer je ukinut istražni zatvor u kojem je proveo posljednja dva mjeseca zbog USKOK-ove sumnje da je zajedno s bivšim voditeljem remonta platformi u Croscu Miroslavom Pacakom primio gotovo osam milijuna kuna

mita i krivotvorio službene isprave. Iako je USKOK tražio da mu se istražni zatvor produlji za još mjesec dana zbog mogućnosti utjecaja na svjedoke te ponavljanja kaznenog djela, sudac istrage zaključio je da se te opasnosti mogu otkloniti drugim sigurnosnim mjerama, izjavio je Milkovićev odvjetnik.

Sudac je Milkoviću zabranio svaki kontakt sa 11 svjedoka koji nisu ispitani. Sud će od Ine tražiti da mu se onemogući rad na poslovima na kojima bi mogao ponoviti nedjelo. H

BROjkA

83

posto hrvatskih zaposlenika tvrdi da je imalo šefa koji zabušava, pokazuje anketa portala MojPosao

Najviše se osiguravaju ugostitelji, trgovci i liječnici, a najmanje obrtnici PROMjEnA FOkUSA Osiguravatelji smatraju da bi nametanje pojedinih osiguranja kao obveze moglo biti kontraproduktivno, a priliku vide i u sektoru malih te srednjih poduzetnika Da se u Hrvatskoj osiguranje još uvijek percipira kao nepotreban trošak, svjedoči brojka o 90 posto malih i srednjih poduzetnika koji nisu uopće ili adekvatno osigurani - dvije trećine onih s nekom policom osiguranja u pravilu osigurava samo motorna vozila, i to zato što moraju. Ti podaci mogli su se čuti na jučer održanom okruglom stolu Banka magazina na kojemu su predstavnici domaćih osiguravajućih kuća, Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske banke za obnovu i razvoj pokušali odgovoriti na pitanje je li osiguranje malih i srednjih poduzetnika potreba ili luksuz.

"Osiguranje se shvaća kao nužno zlo koje banka uvjetuje, umjesto da se koristi kao sredstvo upravljanja rizicima", kazao je član Uprave Allianz osiguranja Slaven Dobrić, istaknuvši kako osiguranje malih i srednjih poduzetnika ima

BROjkA

90

posto malih i srednjih poduzetnika nije uopće ili nije adekvatno osigurano

velik potencijal jer većina ugovorenih ne štiti nekretninu i opremu, niti pruža osiguranje zaposlenicima.

Prostor za povećanje

Govoreći o utjecaju krize na industriju, okupljeni su se složili kako je ona pokazala jasan smjer u kojem osiguranja trebaju ići.

"Dosad su osiguravajuće kuće bile fokusirane na velika poduzeća i osiguranja motornih vozila, ali segment malog i srednjeg poduzetništva sada je izuzetno atraktivan", rekao je direktor Sektora za osiguranje imovine Croatia osiguranja Drago Klobučar, dodavši kako nije logično da neka poduzeća imaju osiguranje od požara, ali ne i od prekida rada. "Sjetimo se samo situacije s Bjelolasicom kada je nakon požara ostalo 170 ljudi koji su mogli biti zbrinuti", dodao je Klobučar. Na pitanje kolika bi trebala biti uloga država,

DRAgO klOBUčAR, direktor Sektora za osiguranje imovine Croatia osiguranja, kaže kako nije logično da neka poduzeća, primjerice, imaju osiguranje od požara, ali ne i od prekida rada snimio hrvoje dominić

sudionici okruglog stola složili su se da postoji prostor za povećanje, ali ističu kako bi nametanje pojedinih osiguranja kao obveze moglo biti kontraproduktivno.

"Iskustvo je pokazalo da se u takvim slučajevima ispunjavaju samo minimalno propisane norme", istaknula je voditeljica Odjela osiguranja imovine i vozila Uniqa osiguranja Martina Biruški,

prema čijim se informacijama najviše osiguravaju ugostitelji, trgovci i privatni liječnici, a najmanji se porast bilježi u maloj proizvodnji, odnosno kod obrtnika koji 'žive od jednog stroja'.

Podudarnost događaja

Biruški je uputila i na zgodnu podudarnost kriminalnih događaja i rasta interesa za ugovaranje osiguranja.

"U pravilu nam više upita stiže nakon što se, primjerice, dogodi pljačka zlatarnice", kaže te upozorava da neosviještenost klijenata nije jedini problem u cijeloj priči.

"I osiguravajuće kuće moraju poraditi na zastupljenosti osiguranja od rizika u poslovanju u svojim portfeljima", zaključila je Biruški.

Biljana Starčić

OGLAS

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 26/5/2011

ODLUKA U RUJNU

EBRD razmatra zajam za HE Ombla

Zagreb. Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) razmatra odobravanje do 123,2 milijuna eura vrijednog zajma za financiranje izgradnje hidroelektrane Ombla i zajma vrijednog 23 milijuna eura za završnu fazu projekta zaštite okoliša u Kaštelanskom zaljevu, objavljeno je na bančinim internetskim stranicama.

IZAZOVI BUDUĆNOSTI

Hrvatska dio ciklusa investicija vrijednog 1000 mlrd. eura Hrvatska će morati odgovoriti na energetske izazove budućnosti jer i EU, čija ćemo punopravna članica uskoro postati, pati zbog rasta cijena energenata i povećanja ovisnosti o uvozu energije Biti neovisan u gospodarsko-geopolitičkom okruženju znači imati energetsku stabilnost, a upravo će to biti jedna od glavni tema predstojeće Business. hr-ove konferencije „HR. Business 2031.: Budućnost počinje sada”, koja će se 1. lipnja održati u Zagrebu.

Na važnost perspektive energetike i izradu ozbiljne strategije za idućih 50 godina upozorit će Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoja Požara. Na panelu o energetskoj politici raspravljat će i Ante Markov (Janaf), Andrija Kojakovi (CEOC) te Vjeran Piršić.

Hrvatska će morati odgovoriti na energetske izazove budućnosti jer i Europska unija, čija ćemo uskoro biti punopravna članica, pati zbog rasta cijena energenata i povećanja ovisnosti o uvozu energije, što joj ugrožava sigurnost i konkurentnost.

Planiran je stoga investicijski ciklus vrijedan

oko tisuću milijardi eura u ovom desetljeću, do 2020. godine, kako bi instalacije i infrastruktura zadovoljili potrebe korisnika u budućnosti. Hrvatska će biti dio tog investicijskog ciklusa.

Kako Hrvatska bude imala povoljnije uvjete za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, to će smanjiti našu ovisnost o uvozu, a sama njezina proizvodnja pridonijela bi rastu gospodarstva.

Definirano je to i Strategijom energetskog razvoja koju je Sabor donio 2009., a obuhvaća razdoblje do 2020. godine, što se poklapa s razdobljem za koje su doneseni strateški energetski dokumenti EU. Uz to, u skorijoj budućnosti odlučivat će se i o gradnji nove nuklearke je se posljednji skok cijena na međunarodnom tržištu energije, uzrokovan nesrećom u japanskoj Fukoshimi, osjeća i u jugoistočnoj Europi, i to prije svega u zemljama uvoznicama energenata kakva je Hrvatska.

Kako je regionalno tržište električne energije jugoistočne Europe u korelaciji s tržištem Njemačke, energija koju zemlje uvoze s međunarodnog tržišta znatno je poskupjela.

Dražen Tomić

EBRD razmatra odobravanje zajma Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) za izgradnju hidroelektrane Ombla, u Rijeci Dubrovačkoj, snage 68 megavata. Ukupni troškovi tog projekta procijenjeni su na 152,4 milijuna eura, a udjel EBRD-a u financiranju bio bi do 123,2 milijuna eura. Bančin Upravni odbor o odobravanju zajma odlučivat će 27. rujna. Kako se doznaje u HEP-u, to nema utjecaja na dinamiku planiranih aktivnosti. Naime, EBRD je sredinom siječnja objavio opću obavijest o nabavi robe, rado-

va i usluga u vezi s izgradnjom HE Ombla u kojoj su najavili i da je očekivani početak javnog nadmetanja za ugovaranje drugo tromjesečje 2011. godine. O zajmu pak za investiranje završne faze projekta zaštite okoliša u Kaštelanskom zaljevu (EKO projekt), vrijednog 23 milijuna eura, bančin Upravni odbor odlučivat će 12. srpnja. Zajam bi se odobrio splitskoj tvrtki Vodovod i kanalizacija, koja je u 57-postotnom vlasništvu Grada Splita, a preostali udjel u svom vlasništvu ima 10 manjih gradova. H

BROJKA

123,2 milijuna eura vrijedan je zajam za financiranje izgradnje HE Ombla, a onaj za kaštelanski Eko projekt 23 milijuna eura

Zagrebački du pod sumnjom muljanje s no ZLOUPOTREBA FONDOVA EU Za korupciju se sumnjiči osoba na visokoj političkoj funkciji, projekt je vezan uz Grad Zagreb, a kako je riječ o prvim indicijama, slučaj još nije prijavljen DORHu. Prijavljeno je 50-ak slučajeva nepravilnosti Otkad je 2008. u Hrvatskoj ustrojen sustav za suzbijanje zloupotrebe sredstava fondova EU, prvi je put zabilježen slučaj sumnje u sukob interesa, odnosno korupciju, za koju se sumnjiči osoba na visokoj političkoj funkciji, a odnosi se na projekt vezan uz Grad Zagreb.

Mirjana Jurić, načelnica Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevare pri Ministarstvu financija, kaže da se radi o ozbiljnoj prijavi, ali da je riječ samo o prvim indicijama pa u ovoj fazi slučaj još nije prijavljen DORH-u.

U procesu približavanja EU Hrvatska je morala osigurati zaštitu financijskih interesa Unije i uspostaviti tzv. sustav AFCOS (Anti Fraud Co Ordinating Structure). Sustav je uspostavljen 2008. i čine ga

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

dogaaji

MIRJANA JURIĆ, načelnica Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevare pri Ministarstvu financija

dvije mreže; prva se odnosi na tijela koja upravljaju i koriste se sredstvima pomoći EU, a druga su ona za suzbijanje prijevara i korupcije.

Dvije kaznene

U svakom tijelu koje se koristi europskim sredstvima

imenovan je službenik za nepravilnosti koji zaprima informacije o eventualnim nepravilnostima, a trenutačno ih je 50-ak. Koordinativnu ulogu među tijelima u tom sustavu ima Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevare, koji djeluje pri Mi-

NAGRADA EBRD-a

snimio hrvoje dominić

Šefica Biovege poduzetnica godine

JADRANkA BoBAN PEJić, direktorica Biovege

Zagreb. Direktorica Biovege Jadranka Boban Pejić osvojila je priznanje poduzetnica godine u kategoriji izvanredna postignuća u poslovanju u izboru Europske banke za obnovu i razvoj. Čelnica te tvrtke koja se bavi uvozom i distribucijom ekoproizvoda prva je hrvatska poduzetnica koja je osvojila to ugledno priznanje. B.hr

užnosnik m za ovcem EU nistarstvu financija i izravno surađuje s OLAF-om, Europskim uredom za borbu protiv prijevara.

Mirjana Jurić i Alin Bresug, predstavnik rumunjskog ureda za suzbijanje prijevara DLAF-a, održali su u srijedu u Ministarstvu financija prezentaciju o prevenciji i suzbijanju nepravilnosti i prijevara u fondovima EU te o ulozi medija na tom području.

Mirjana Jurić kaže da im je dosad prijavljeno 50-ak slučajeva nepravilnosti vezanih uz uporabu europskih sredstava, a odnose se na nepoštovanje rokova i propisa, neprihvatljive troškove, nedostatak dokumentacije, povrede pravila vezanih uz javnu nabavu i neizvršene poslove. Od tog je broja još 14 prijava ostalo otvoreno, a u dva su slučaja podignute kaznene prijave i riječ je o predmetima SAPARD-a. U jednom se slučaju sumnjalo na falsificiranje dokumenata, ali DORH ih je odbacio, a u drugom su predmetu podignute optužnice protiv više počinitelja i slučaj još nije zaključen.

Kad se utvrde nepravilnosti, korisniku se stopiraju sredstva fondova EU, a ako ih

je već primio, mora ih vratiti.

U odjel, kaže Mirjana Jurić, pristižu brojne prijave od kojih se neke odnose i na nacionalna sredstva, a ne samo fondove EU, pa ih oni prosljeđuju nadležnim tijelima.

Pod nadzorom

Budući da sustav AFCOS zapravo čine tijela državne uprave, postavlja se pitanje njegove učinkovitosti i neovisnosti, ali Mirjana Jurić ističe kako predstavnici OLAF-a dolaze u Hrvatsku kontrolirati trošenje europskog novca.

Priznaje, međutim, da se slučajevi korupcije teže prepoznaju i prijavljuju od nepravilnosti jer je u njih obično uključeno više ljudi, i to na vladajućim pozicijama, pa ne čudi što im je tek sad došla prva takva prijava.

U uspostavi sustava AFCOS Hrvatska se poslužila iskustvom drugih zemalja, novih članica EU, ponajprije Slovenije i Rumunjske. Alin Bresug kaže da je OLAF u deset godina zaprimio 7000 prijava, koje su otvorile 3000 istraga, pa je u europsku blagajnu vraćeno više od milijardu eura.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

dogaaji

SINDIKAT MORA VRATITI NOVAC

Ani Knežević osam mjeseci zatvora

business.hr Četvrtak 26/5/2011

snimio hrvoje dominić

> nacionalno > lokalno > svijet

ANA KNežeVIć prodavala je tuđu imovinu

TžV GReDeLJ

Počela isporuka lokomotiva od 20 mil. USD u Mozambik U srpnju TžV Gredelj i američki NReC planiraju isporučiti četiri iste lokomotive u Sierra Leone TŽV Gredelj počeo je jučer isporučivati 11 novih dizelskih lokomotiva koje će preko riječke luke biti otpremljene u Mozambik.

Riječ je o isporuci vrijednoj 20 milijuna dolara.

Lokomotive serije GT26 (snage 2400 kW) namijenjene su prijevozu teških teretnih vlakova na neelektrificiranim prugama, kupac je kompanija Riversdale, a koristit će ih za prijevoz rude na uskotračnim prugama u Africi.

"Projekt je nastavak dugogodišnje suradnje s američkom tvrtkom National Railway Equipment Company (NREC), za koje je TŽV Gredelj već isporučio veći broj obnovljenih i partnerom u modernizaciji lokomotiva koje voze di-

ljem Afrike, Azije i Amerike. U prvom kontingentu za Mozambik nalazi se šest novih lokomotiva, a isporuka ostalih pet planirana je u rujnu ove godine. U srpnju TŽV Gredelj i NREC planiraju isporučiti četiri iste lokomotive u Sierra Leone", istaknuo je predsjednik Uprave TŽVa Gredelj Ivan Tolić u nazočnosti predsjednika Uprave američke kompanije NREC Stevena Beala.

Lokomotive su dio su posla koji je Gredelj ugovorio prije tri godine s američkom kompanijom National Railway Equipment Company (NREC) za proizvodnju dizelskih električnih lokomotiva serije GT26.

U Gredelju ističu kako njihove lokomotive vuku vlakove i prevoze putnike i robu diljem svijeta, od Argentine, Gvineje, do Saudijske Arabije. B.hr

6 LOKOMOTIVA je u prvom kontingentu, a isporuka ostalih pet planirana je u rujnu arhiva business.hr

Zagreb. Bivša predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ana Knežević na splitskom je Županijskom sudu osuđena na kaznu zatvora od osam mjeseca. Nepravomoćnu presudu dobila je zbog pokušaja stjecanja nepripadajuće imovinske koristi za sindikat. Naime, ona je tvrt-

U Splitu Sajam novih tehnologija Split. U splitskoj Spaladium areni od 26. do 29. svibnja održat će se 1. međunarodni sajam novih tehnologija (IFONT) na kojem će svoje proizvode predstaviti oko 50 tvrtki iz Hrvatske, Njemačke, Poljske, Belgije, BiH i nordijskih zemalja. U sklopu sajma bit će organizirano i 30-ak konferencija i okruglih stolova posvećenih novim tehnologijama. B.hr

U kampusu u Borongaju bit će centar za bioznanosti PROJeKT OD 18,8 MIL. eURA BICRO, Grad Zagreb i Sveučilište u Zagrebu osnovali su zajedničku tvrtku koja će upravljati centrom

foto grosić/cropix

12

OKO 50 TVRTKI

ki Skladgradnja Slavena Žužula, poznatoj po sudjelovanju u aferi preskupog bojenja tunela na račun Hrvatskih autocesta, prodala bedem Priuli u Splitu. No, SSSH je bio samo korisnik tog prostora, a pravi je vlasnik nekretnine država. S obzirom na to da je Skladgradnja SSSH-u isplatila 618.000 eura, sud je presudio da sindikat taj novac mora vratiti tvrtki u roku od 15 dana. Ana Knežević nije se pojavila na izricanju presude, a njezin odvjetnik najavio je žalbu na ovakvu odluku suda. B.hr

RAVNATeLJ BICRO-a Dalibor Marijanović, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, ministar znanosti Radovan Fuchs i rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš

Predstavnici Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO), Grada Zagreba te Sveučilišta u Zagrebu potpisali su jučer dva ugovora kojim se osniva zajednička tvrtka čija će zadaća biti upravljanje centrom za bioznanosti.

Vrijednost projekta osnivanja BICRO BIOCentra d.o.o. jest 18,8 milijuna eura, odnosno oko 140 milijuna kuna, pri čemu se oko 16 milijuna eura financira iz Instrumenta pretpristupne pomoći Europske unije (IPA), a preostalih

15% iz državnog proračuna.

BICRO BIOCentar osniva se kao tvrtka koja će upravljati Inkubacijskim centrom za bioznanosti i komercijalizaciju tehnologije, a njezin se temeljni kapital sastoji od tri poslovna udjela.

Sredstva IPA-e

Poslovno-inovacijska agencija RH financira 60 posto, Sveučilište u Zagrebu 27 posto, a Grad Zagreb 13 posto temeljnog kapitala. Ugovore su stoga jučer potpisali ravnatelj agencije Dalibor Mari-

janović, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a potpisivanju je prisustvovao i ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs, koji je naglasio da je riječ o najvećem projektu po vrijednosti koji se trenutačno financira iz IPA-e. "Za sve projekte i povlačenje novca iz strukturalnih fondova nužna je institucionalna prilagodba i restrukturiranje sustava", rekao je Fuchs i dodao da bez restrukturiranja i prilagodbe BICRO-a, koji je pretvoren u agenciju, vjerojatno ne bi bio dobiven novac iz IPA-e.

Razvoj malih tvrtki

Inkubacijski centar površine od 4500 četvornih metara nalazit će se u sklopu budućeg kampusa u Zagrebu na Borongaju, a služit će za razvoj malih tvrtki temeljenih na visokim tehnologijama, pojasnio je Fuchs. U posebno osmišljenom okružju udruživat će centralni laboratorij, priručne laboratorije i uredske prostore kako bi poduzećima u razvoju u području bioznanosti pružio sve potrebne uvjete za obavljanje njihove djelatnosti. Hrvatska je pokazala da može razviti i najsofisticiranije projekte, rekao je Marijanović, a Bjeliš je naglasio da Sveučilište mora osigurati istraživačku bazu.

Irena Habjanec

snimio saša ćetković

mediji/ marketing/ prodaja Četvrtak 26/5/2011

AJAY K. KOHLI Tržišno orijentirana tvrtka čini tri stvari: priprema informacije o tržištu, širi prikupljene informacije unutar tvrtke te ih koristi pri donošenju odluka, kaže glavni urednik znanstvenoga časopisa Journal of Marketing, koji je svojim tumačenjem tržišne orijentacije i tvrtke usmjerene prema kupcu (klijentu) unio revoluciju u marketing podižući ga na razinu strateške discipline

Ciljajte kupce poput Volva i WalMarta

KINA, SAD, EUROPA

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 26/5/2011

N

ajvažnija uloga marketinga jest duboko i u potpunosti razumjeti što se događa na tržištu, bilo da je riječ o kupcima, konkurentima ili drugim silama koje njime upravljaju, te na temelju tih saznanja donijeti odluku gdje na tržištu tvrtka treba ‘igrati’ kako bi pobijedila, podsjetio je Ajay K. Kohli, glavni urednik znanstvenoga časopisa Journal of Marketing i profesor marketinga na američkom Georgia Institute of Technology, koji je prošloga tjedna u Zagrebu održao predavanje u sklopu executive edukacije Advanced Program in Business (APB) s fokusom na tržišno orijentirane tvrtke.

Drugim riječima, tvrtka treba precizno odrediti koje kupce želi privući, s kojim će se konkurentima natjecati te utvrditi koja je to vrijednost koju želi ponuditi kupcima. Povrh toga, uloga marketinga je prenijeti tržištu poruku o vrijednosti proizvoda, što uključuje, među ostalim, oglašavanje i poboljšavanje prodaje, podsjetio je Kohli, jedan od najcitiranijih autora u području marketinga.

Vrijednost za kupca

Svojim je tumačenjem tržišne orijentacije i tvrtke usmjerene na kupca (klijenta) unio revoluciju u marketing podižući ga na razinu strateške discipline. Prema njegovu poimanju, tržišno orijentirana tvrtka čini tri stvari - priprema informacije o trži-

Zagrebačka agencija Bruketa&Žinić OM nedavno je dobila tri nagrade, u Kini za logotip Kluba prijatelja SOS dječjeg sela Hrvatska, u Vilniusu za Adrisovo godišnje izvješće, a u SAD-u za Podravkin projekt Ispeci pa reci. Logotip Kluba prijatelja SOS dječjeg sela nagrađen je na natjecanju Hiiibrand

u Kini, gdje se našao među 50 najboljih na svijetu. Na to natjecanje u organizaciji kineskog časopisa New Graphic bilo je pristiglo više od 4 tisuće logotipa iz 60 zemalja. U Vilniusu su nagrađeni srebrom na natjecanju European Design Awards, koje se temelji na suradnji 14 stručnih časopisa. Rad za Podravku dobio je International Design Awards u SAD-u, na natjecanju u pet kategorija, za ahitekturu, dizajn interijera, produkt dizajn, modni i grafički dizajn. B.hr

štu, širi prikupljene informacije unutar tvrtke te ih koristi pri donošenju odluka.

Tvrtka mora znati, objašnjava Kohli, koja tržišta rastu, a koja padaju, što radi konkurencija, kako se razvija tehnologija, kako se mijenjaju potrebe potrošača te raspolagati ostalim bitnim informacijama kako bi na koncu mogla donijeti odluku o tome gdje će nastupiti i kako pobijediti.

"Ključni ljudi unutar cijele tvrtke trebaju sudjelovati u donošenju odluka jer

sudjelovanje u donošenju odluka omogućuje i učinkovitiju provedbu", napominje Kohli, koji posebnu pozornost posvećuje tumačenju pojma vrijednosti za kupca. Za tvrtku je, ističe, vrlo važna jasna ponuda vrijednosti. Što je vrijednost za kupca? To su sve one stvari koje su svima poznate: bolja usluga, jednostavnost pri korištenju, trajnost...

"Međutim, vrijednost je i ako se može smanjiti trošak za kupca, što ne znači samo nižu cijenu proizvoda nego i trošak nabave,

Bruketi i Žiniću nagrade s tri kontinenta

IZ DUKATA

Prvo hrvatsko BIO mlijeko Dukat je predstavio BIO mlijeko, prvo i jedino mlijeko iz ekološkog uzgoja na domaćem tržištu koje nosi certifikate "Hrvatski EKO proizvod" i "Mlijeko hrvatskih farmi".

Riječ je o mlijeku koje se proizvodi na

postavljanja proizvoda, korištenja, trošak povrata... Ako se sve to može učiniti jednostavnijim i lakšim za kupca, i to je dodana vrijednost", kaže Kohli, dodajući kako je dodana vrijednost i ako neki proizvod smanjuje rizik za kupca koji nije ništa drugo nego trošak koji se može, ali i ne mora pojaviti.

Dobro pozicionirani

Dobar je primjer, smatra, Volvo, koji koristi sigurnost pri pozicioniranju na tržištu.

"Kod automobila mar-

domaćim mliječnim farmama certificiranim za ekološku proizvodnju, a može se kupiti i u specijaliziranim trgovinama zdrave hrane bio&bio, dm i trgovinama Garden. Pakirano je u boci od 1 litre.

B.hr

ke Volvo uvijek se naglašava sigurnost, a njegovi kupci plaćaju više zato što Volvo smanjuje rizik u nezgodi koja se može, ali i ne mora dogoditi", tumači Kohli. Volvo je i dobar primjer vrlo jasno definirane ponude vrijednosti te ciljane skupine kupaca, a to je viša srednja klasa, obitelji s djecom kojima je sigurnost pri vrhu liste prioriteta.

"Za tvrtku je vrlo važno da ima jasnu ponudu vrijednosti, jasno postavljeno komu želi prodati svoj proizvod, kao i to komu ga

NAKON 5 GODINA

Nova Heinekenova globalna kampanja Nova Heinekenova reklama The Entrance, prva globalna kampanja u posljednjih pet godina, u Hrvatskoj se počela prikazivati 23. svibnja, a u samo tri tjedna od objavljivanja na You Tubeu pogledana je 4 milijuna puta, priopćili su iz Karlovačke pivovare.

"Ovom kampanjom Heineken želi pokazati da se naš potrošač

neće pokušati prodati te koja je to vrijednost, dvije ili tri stvari koje će ponuditi ciljanim kupcima zbog kojih će oni kupovati proizvode te tvrtke, a ne konkurenta", ističe.

Kao još jedan dobar primjer izdvojio je maloprodajni lanac Wal-Mart kojemu su ciljana skupina masovni potrošači, dakle svi osim najbogatijih, a ponuda vrijednosti jasno je definirana - kupujte kod nas jer nudimo niske cijene.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

››

Volvo je najbolje iskoristio sigurnost pri pozicioniranju na tržištu, a Wal-Mart niske cijene AJAy K. KOHLI, glavni urednik znanstvenoga časopisa Journal of Marketing i profesor marketinga na američkom Georgia Institute of Technology snimio saša ćetković

odlično snalazi bilo gdje u svijetu, samouvjeren je, otvoren i snalažljiv’’, rekao je predsjednik Uprave Karlovačke pivovare Alexander Gerschbacher prilikom predstavljanja nove kampanje.

Za hrvatsko tržište Heineken je pripremio reklame u trajanju od 90, 60 i 30 sekundi te 11 kratkih i zabavnih filmova dostupnih na www.heineken.com, YouTubeu i Facebooku. Kampanju je izradila marketinška agencija Wieden+Kennedy, a njome uvode i novi slogan "Open Your World". B.hr

MONDE SELECTION

Sarajevskoj pivovari dva zlata za kvalitetu

THE ENTRANCE rad je marketinške agencije Wieden+ Kennedy arhiva business.hr

Međunarodni institut za odabir kvaliteta Monde Selection na pedesetoj je ceremoniji dodjeljivanja priznanja za kvalitetu proizvoda u Bruxellesu nagradio Sarajevsku pivovaru sa dvije zlatne medalje. U konkurenciji među 2450 proizvoda iz osamdeset zemalja nagrađeni su Sarajevsko Premium pivo i BH2O prirodna

izvorska voda.

Pivo, voda i osvježavajući napici ocjenjuju se svake godine u vrlo jakoj konkurenciji, a Sarajevska pivovara dobiva Monde Selection priznanja za kvalitetu još od 1977. godine. Na svečanoj akademiji, koja je održana u muzeju Autosvijeta u Bruxellesu 24. svibnja, zlatne medalje za Sarajevsko Premium pivo i BH2O prirodnu izvornu vodu svečano su uručene članu Nadzornog odbora Sarajevske pivovare Muji Selimoviću. B.hr

ZASIĆENOST BRENDOVIMA

Pretjerano brendiranje smanjuje profit i tjera kupce Tvrtki Procter&Gamble smanjenje linije proizvoda Head&Shoulders sa 25 na 16 artikala povećalo je profit 10%, a General Motors prepolovio je lani svoje brendove sa osam na četiri i zabilježio rast prodaje 16% Današnji su potrošači zasićeni brendovima, zatrpani su logo znakovima, smatra Graham Button, konzultant za tržišno komuniciranje u američkoj tvrtki Genesis. U prosječnom američkom supermarketu može se naći 50.000 proizvoda; postoje deseci vrsta jogurta, sokova od malina ili sireva. Komu sve to treba, pita se Button, ističući kako potrošači trebaju kvalitetu, a ne kvantitetu. Psiholozi pritom ističu da nas prevelika mogućnost izbora ne oslobađa nego zatupljuje.

Pretjerano plasiranje novih brendova i proizvoda nema čak ni ekonomsku logiku, tvrdi taj PR konzultant sa 25-godišnjim radnim iskustvom u svijetu oglašavanja.

Platiti za uslugu

Tako je nedavno multinacionalna kompanija Procter&Gamble smanjila svoju liniju proizvoda Head&Shoulders sa 25 na 16 artikala i time povećala profit 10 posto. Slično je

GDJE JE TOČKA iznad koje plasiranje novih proizvoda može donijeti više štete nego koristi? arhiva business.hr

General Motors lani prepolovio svoje brendove sa osam na četiri, a prodaja je porasla 16 posto.

"Postoji točka iznad koje plasiranje novih proizvoda može donijeti više štete nego koristi. Inovacije i razvoj čiji je cilj samo profit mogu degradirati vrijednost koju je stvorio osnovni brend. Potrošači na kraju izgube interes za proizvode s oznakom ‘novo i poboljšano’ i jednostavno prestanu kupovati", kaže Button, koji je tijekom karijere obnašao funkciju kreativnog direktora svjetske PR agencije Grey.

Nedavno su potrošači u jednoj anketi odgovarali na pitanje jesu li spremni platiti više za vrhunsku

uslugu i 85 posto ih je odgovorilo potvrdno. Američka TV kuća HBO dobar je primjer; gledateljima nudi filmske kanale na kojima se filmovi, serije i dokumentarci gledaju bez reklama, ali im takvu uslugu i posebno naplaćuje.

‘Dobar i loš profit’

Danas su u svijetu 28-godišnjaci jedna od najbrojnijih generacija i čine trećinu radne snage u SAD-u.

Za deset će godina pripadnici te generacije biti stup američke ekonomije, držat će ključne menadžerske pozicije u svim većim korporacijama i bit će spremni preuzeti vodeću ulogu. I jedino što će biti važno jest način na koji oni

doživljavaju biznis.

"Njihove vrijednosti jednostavno glase: brendovi moraju pridonositi društvu jednako kao i kompanijama", kaže Button.

Drugim riječima, brendovi moraju stvoriti "dobar profit" koji se temelji na lojalnosti kupaca, dok se "loš profit" oslanja na neprestane promotivne aktivnosti kako bi se poboljšali kvartalni financijski rezultati.

"Istina, jeftinije je stvoriti lojalnog kupca koji će cijeli život kupovati vaše proizvode nego financirati beskrajnu liniju reklama kratka daha", ističe američki PR stručnjak.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

ANA TEVŠIĆ

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr Četvrtak 26/5/2011

IDEJAX

Hrvatski dizajn Vaynerchukova u Londonu ‘Ekonomija Trodnevni festival produkt diza- zahvalnosti’ jna Clerkenwell Design Week, na kojemu svoje proizvode i inovacije u dizajnu namještaja predstavlja više od 50 proizvođača i dizajnera, otvoren je u utorak u Londonu. Među njima je i hrvatska produkt dizajnerica Ana Tevšić, jedinia iz središnje i istočne Europe, sa stolićima Crooked Stools i svjetiljkama Twister Lamps. B.hr

Gary Vaynerchuk, pionir internetskog marketinga i vodeći stručnjak za društvene mreže, predstavit će najnoviju knjigu "Ekonomija zahvalnosti“ u petak, u sklopu nacionalnog festivala oglašavanja IdejaX, na kojem će istog dana održati i predavanje. “Ekonomija zahvalnosti" govori o revolucionarnoj

promjeni u poslovanju i komunikaciji s kupcima koju su uzrokovale društvene mreže, koje su, smatra Vaynerchuk, idealan alat za novu eru komunikacije s kupcima. Autor daje brojne praktične primjere korištenja društvenih mreža u svakodnevnom poslovanju. Početnicima otvara mogućnosti koje nude Facebook ili Twitter, a oni iskusniji naići će na sistematizirane argumente za korištenje društvenih mreža, pregledno posložene studije slučaja i pokoji savjet ili ideju koju još nisu isprobali. U knjizi se raspravlja o

načinima na koje velike korporacije, kao što su AT&T ili Amazon koriste društvene mreže, ali su prikazani i slučajevi malih tvrtki, poput stomatoloških ordinacija ili autopraonica koje isto tako mogu profitirati od internetskog marketinga.

Vaynerchuk je unio revoluciju u vinsku industriju svojim blogom Wine Library TV i pritom povećao prihod obiteljske vinarije sa 4 na 60 milijuna dolara u pet godina. Nedavno je pokrenuo interaktivni projekt Daily Grape u kojem obrađuje teme iz svijeta vina i enologije. B.hr

Retro dizajnom do novih kupaca HIPP Tvrtka koja na hrvatskom tržištu dječje hrane ima udjel blizu 60 posto 50. obljetnicu prve voćne kašice u staklenci obilježila je novim pakiranjem. Svake godine obnovi 20% asortimana, pa će se i na hrvatskim policama uskoro naći voćne kašice u vrećicama s čepom

O

bilježavajući 50. godišnjicu prve voćne kašice u staklenci, njemački proizvođač dječje hrane i kozmetike Hipp predstavio je novo, ‘retro’ pakiranje te popularne hrane za bebe podsjećajući kupce kako je izgledala kada se prvi put našla na policama trgovina.

Otada je tvrtka iz bavarskog Pfaffenhofena, koja je danas u vrhu uspješnih proizvođača hrane za bebe, proizvela 9,3 milijarde staklenki. Dnevno proizvede 1,5 milijun staklenki, a

svoje proizvode plasira na tržišta 50 zemalja.

Istaknuli tradiciju

"Ambalažom kakva je nekad bila željeli smo podsjetiti kupce na dugu tradiciju proizvodnje Hipp dječje hrane", rekao je unuk osnivača Hippa i član Uprave tvrtke Stefan Hipp na konferenciji za novinare održanoj u dvorcu Đalski, ističući kako je prelazak na higijenske i sigurne staklenke promijenio tržište hrane za bebe.

Dječje kašice u ambalaži kakva je bila prije pola stoljeća na policama će

se zadržati tijekom ljeta.

U prvim Hippovim staklenkama nalazile su se četiri vrste voćnih kašica koje se, u ponešto izmijenjenom izdanju i drukčijeg okusa zahvaljujući naprednijim tehnologijama proizvodnje, na policama mogu naći i danas, a to su: jabuka s bananom, breskve, marelice te voćna salata. Uz takve proizvode, koje u Hippu nazivaju klasicima, strategija tvrtke je neprestano ulagati u nove proizvode. Među najnovijima su voćne kašice punjene u praktične vrećice s čepom koje bi se uskoro

trebala naći na hrvatskom tržištu.

"Svake godine obnovimo 20 posto proizvodnog asortimana, bilo da je riječ o izmjeni i poboljšanju postojećih proizvoda ili uvođenju novih u proizvodni program", otkriva Stefan Hipp.

Malo ekoproizvođača

Tvrtka koja na hrvatskom tržištu dječje hrane ima udjel blizu 60 posto poznata je po tome što sirovine nabavlja iz ekološkog uzgoja i slovi za najvećeg prerađivača sirovina iz ekouzgoja. Dio sirovina Hipp nabavlja i od ekoloških uzgajivača u Hrvatskoj za potrebe proizvodnje u pogonima Vivere u Glini, koju je kupio 2001. godine. Međutim, ističe Hipp, riječ je o količinama mnogo manjim od onih koje bi tvrtka željela.

"Unatoč tome što Hrvatska ima golem potencijal za ekološku proizvodnju, ne samo za našu

2011.

2010.

1970.

1960.

➧ ➧ ➧ ➧

tvrtku nego i za druge proizvođače i izvoz, činjenica je da je ekološke proizvodnje malo.

Vrlo je teško motivirati uzgajivače da prijeđu s konvencionalnog na ekološki uzgoj. Ne znam zašto je tako, ali trebalo bi naći načina da se potakne ekološki uzgoj", kaže Hipp, dodajući kako trenutačno od hrvatskih uzgajivača nabavljaju samo nešto malo pšenice.

Ulaganja u Glini

U Glini su nedavno investirali u nove tehnologije, a sljedeći je korak ulaganje u proširenje kapaciteta. Kako je najavio, to bi se trebalo dogoditi za dvije do tri godine.

"Proizvodnja u Hrvatskoj vrlo je važna za našu tvrtku jer se ovdje proizvodi cerealna hrana za sva tržišta", rekao je Stefan Hipp, napomenuvši pritom kako se izvozi više od 90 posto proizvodnje.

M. Podnar

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 26/5/2011

SKUPŠTINA 14. 7.

Podravka pokriva gubitak

Uprava koprivničke Podravke sazvala je glavnu skupštinu za 14. srpnja, a na njoj će dioničari odlučivati i o prijedlogu da se dobit za poslovnu 2010. upotrijebi za pokrivanje gubitka prenesenog iz prethodnih godina. Prihvati li skupština prijedlog Uprave i Nadzornog odbora, dobit Podravke za poslovnu 2010. u iznosu od 10,9 milijuna kuna upotrijebit će se za pokrivanje gubitka

prenesenog iz prethodne godina. Na skupštini će se odlučivati i o izmjenama statuta Podravke, a predložena je odredba prema kojoj bi dva člana Nadzornog odbora imenovala Agencija za upravljanje državnom imovinom, na što ima pravo sve dok Republika Hrvatska ima dionice koje čine najmanje 10 posto temeljnog kapitala tvrtke. AUDIO je preuzeo poslove Hrvatskog fonda za privatizaciju koji više ne postoji, a dosad je imenovao dva člana Nadzornog odbora Podravke. B.hr

GROZNICA

Ulagači gomilaju zlato i ruše vrijednost eura

Cijena zlata u srijedu je dosegnula povijesni rekord prema euru i britanskoj funti jer su investitori, razočarani najavama iz ECB-a da neće biti restrukturiranja grčkog duga, odlučili dodatno smanjiti izloženost europskim valutama Bježanje ulagača od eura uzrokovano strahom od širenja dužničke krize, koji se pojavljuje kao argument za svaku rasprodaju zajedničke europske valute, urodio je novim rastom zlata na rekordne razine u cijenama izraženim u eurima i britanskim funtama.

Brige zbog ubrzanja inflacije, europske dužničke krize, pada dolara i rata u Libiji cijenu zlata su 2. svibnja dignule na povijesno rekordnih 1577,57 dolara. Ove je godine cijena zlata ukupno porasla 7,3

posto, a raste kontinuirano već deset godina, što je najduža neprekinuta serija još od velike depresije tridesetih godina.

Strah od inflacije odgurao je tako zlato na 1087,81 euro i 944,93 funte po unci u srijedu.

Naime, komentar Christiana Noyera, člana odbora guvernera Europske središnje banke, o tome kako do restrukturiranja grčkog duga neće doći jer bi tu zemlju ostavilo bez izvora financiranja godinama unaprijed, što on naziva čistim hororom, ulagače je potaknuo na bijeg od eura.

Kratkoročna podrška

Strahove velikih ulagača potvrdio je za Bloomberg i Andrej Krjučenkov, analitičar ruskog VTB Capitala sa sjedištem u Londonu, rekavši kako će zlato zadržati podršku u kratkoroč-

noj perspektivi.

Zlato za neposrednu isporuku na tržištu u Londonu palo je za 0,1 posto odnosno za 1,6 dolara, na 1525 dolara po unci, dok su cijene u utorak iznosile 1527,75 dolara, što je druga najviša cijena ovog mjeseca, dok je na Comex burzi u New Yorku cijena za zlato s isporukom u lipnju dosegnula 1525 dolara, uz rast od 0,1 posto.

Grci pred defaultom

Neki dužnosnici Europske unije podržali su tzv. reprofiliranje grčkog duga, u kojem bi razdoblje otplate bilo dodatno produljeno, a kamatne stope smanjene.

Moody's je tako vrlo blizu tomu da grčki dug proglasi nenaplativim, izjavio je njihov direktor za regiju Europe, Bliskog istoka i Afrike Alastair Wilson.

B.hr

5,8 MLRD. DOLARA

SAD prodaje dionice AIG-a

MIROSLAv vITKOvIć, predsjednik Uprave Podravke, gdje predlažu pokrivanje gubitka iz 2009. godine Snimio Saša ĆetkoviĆ

Američko ministarstvo financija objavilo je da će prodati dionice AIG-a vrijedne 5,8 milijardi dolara, što je njegov prvi potez u smjeru smanjivanja udjela u tom osiguravateljskom divu.

Ministarstvo planira prodati 200 milijuna dionica po cijeni od 29 dolara po dionici.

AIG je već prodao 100 milijuna dionica za 2,9 milijardi dolara. H

Mađarska će zadužiti zbog TEŽAK DUG MMF-u Mađarska će dionice platiti neiskorištenim sredstvima Međunarodnoga monetarnog fonda koja su na računu centralne banke. Analitičari upozoravaju da će taj novac ipak trebati vratiti te da će vlada u budućnosti morati prikupiti novi kapital kako bi vratila dug Mađarski otkup 21,2-postotnog udjela u Molu od ruskog naftaša Surgutneftegaza neće utjecati na stanje javnog duga ili proračunski deficit, kazao je u srijedu Tamas Fellegi, mađarski ministar razvoja. Istina je ipak, piše Portoflio.hu, da će neto državni dug po-

rasti nakon kupnje dionice, a proširit će se proračunski deficit. Naime, Mađarska će dionice platiti neiskorištenim sredstvima Međunarodnoga monetarnog fonda, koja su na računu centralne banke. Analitičari upozoravaju da će taj novac ipak trebati vratiti te da će vlada u

U iGri i JAnAF

Đuro Đaković prodao stotinu vagona Đuro Đaković holding obavijestio je u srijedu Zagrebačku burzu da je sa zagrebačkim HŽ Cargom sklopio ugovor o kupoprodaji 100 teretnih vagona. Također, Đuro Đaković je objavio kako je Jadranski naftovod odabrao upravo tu slavonskobrodsku tvrtku kao najpovoljnijeg izvođača radova za izgradnju triju spremnika

na Krku. Ta odluka ipak nije konačna jer je u tijeku žalbeni postupak. U priopćenju dostavljenom Zagrebačkoj burzi koje potpisuje predsjednik Uprave Đure Đakovića Zdravko Stipetić nije navedena vrijednost ugovorenih poslova. Na nove poslove dobro je reagirala i dionica Holdinga, koja je porasla gotovo dva posto, na 39,79 kuna, no uz skroman promet koji je ostao niži od 100.000 kuna.

Početkom mjeseca Đaković je sklopio ugovor o isporuci teretnih vagona s francuskom tvrkom Nacco. N. S.

VELik TErET

Toksična njemačka banka izgubila 3 mlrd. eura 'Banka za problematičnu imovinu' FMS Wertmanagement, koja je osnovana u sklopu preustroja njemačkog zajmodavca Hypo Real Estatea (HRE), izvijestila je u utorak da je u prvoj polovini godine zabilježila tri milijarde eura gubitka, što joj je gotovo vrijednost početnog kapitala. FMS, kojemu je odobreno 3,9 milijardi eura iz

njemačkog saveznog fonda za stabilizaciju banaka SoFFin, možda će trebati dodatnu potporu poreznih obveznika nakon što je za rezervacije za moguće buduće gubitke izdvojio gotovo tri milijarde eura.

Osnovan je u srpnju 2010. kako bi držao do dospijeća ili prodao oko 70 posto rizične imovine do 2020. i riješio se ostatka. U listopadu je Hypo Real Estate, specijaliziran za kreditiranje kupnje nekretnina i financiranje tijela lokalne uprave, u FMS Wertmanagement izdvojio gotovo 176 milijardi

eura toksične imovine. U prvih šest mjeseci poslovanja FMS Wertmanagement prodao je vrlo malo problematične imovine i na kraju prošle godine još je uvijek raspolagao imovinom u vrijednosti nominalnih 174 milijardi eura. HRE, koji nije pravno vezan s tom 'lošom bankom', u petak je izvijestio o dobiti prije oporezivanja u visini 163 milijuna eura u prvom tromjesečju svoje tekuće fiskalne godine, u usporedbi s gubitkom od 324 milijuna eura u istom razdoblju godinu prije.

B.hr / H

se morati OECD predviđa sporiji globalni rast g kupnje Mola 4,2 POSTO

VikTOr OrbAn, mađarski premijer, možda već računa na to da bi se Mađarskoj novac mogao vrlo brzo vratiti kroz Molovu dobit i dividendu snimio saša četković

budućnosti morati skupiti novi kapital kako bi vratila dug MMF-u.

Kupnja financijske imovine, poput dionica, u EU ne smatra se proračunskim troškom pa plaćanje transakcije MMF-ovim novcem na papiru neće ući u proračun. Istodobno, mađarska računovodstvena pravila tu će transakciju promatrati kao trošak.

Skuplja kamata

S financijske strane, transakcija dionica za Mađare znači da će morati uzeti novi kredit u eurima kad budu morali vratiti novac MMF-u jer u tom trenutku neće imati dovoljno deviza. Zbog toga će se cijena otkupa Molovih dionica za Mađarsku povisiti i za buduću kamatu koju će pla-

ćati na eurski kredit koji će morati uzeti.

Posljednji takav kredit mađarska je vlada vraćala uz kamatu od 7,6 posto, što je, prema mišljenju stručnjaka, iznimno skupo. S druge strane, taj bi se novac Mađarskoj mogao vrlo brzo vratiti kroz Molovu dobit i dividendu, no zasad je prerano zaključivati hoće li bilanca naposljetku biti pozitivna ili negativna.

Također, kažu analitičari, ne treba misliti da će mađarska vlada mirno sjediti do trenutka naplate MMFa. Izgledno je da će u očekivanju naplate centralna banka pokušati prikupiti što više eura.

neovisnost energije

Podsjetimo, Mađarska će od ruskog naftaša Surgutneftegaza otkupiti 21,2 posto dionica Mola, koje je ruska kompanija kupila od OMV-a tijekom pokušaja neprijateljskog preuzimanja Mola. Mađarski premijer Viktor Orban priznao je da je mađarska vlada vodila teške bitke tijekom prošle godine, ali da je ključnu nacionalnu kompaniju napokon uspjela dovesti na "sigurno". Orban je dogovor o otkupu dionica opisao važnim za nacionalnu ekonomiju zbog energetske neovisnosti Mađarske i razvoja industrijskog sektora.

Nikola Sučec

Svjetsko gospodarstvo oporavlja se od krize poduprto snažnijom izvedbom SAD-a, ali prijetnje u rasponu od visokih cijena nafte do dužničkih kriza u Europi još bi mogle kumulativno generirati kratko razdoblje stagflacije, upozorila je Organizacija za gospodarsku suradOGLAS

nju i razvoj (OECD).

U redovnim polugodišnjim prognozama OECD je procijenio da će rast svjetskoga gospodarstva ove godine usporiti na 4,2 posto s prošlogodišnjih 4,9 posto.

U 2012. trebao bi ponovno ubrzati, na 4,6 posto.

Gospodarstvo članica

OECD-a kao cjelina trebalo bi ove godine porasti po stopi od 2,3 posto te 2,8 posto u sljedećoj godini, čime su potvrđene prognoze iz studenoga.

Prognoza za rast u Sjedinjenim Državama u ovoj godini podignuta je na 2,6 posto u odnosu 2,2 posto prognoziranih u studenome. H

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Uvjerljivi dobitnik dana u srijedu bio je uro akovi . Ta je dionica porasla 10,66 posto, na 44 kune, a okida rasta bile su vijesti o prodaji 100 teretnih vagona tvrtki HŽ Cargo, kao i pobjeda na natje aju za izgradnju Janafovih terminala. Na tu je dionicu potrošeno gotovo pola milijuna kuna, a tijekom dana vlasnika je promijenilo više od 11.000 dionica.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Dom holding Ingra uro akovi holding akove ki mlinovi Tisak Kraš, prehrambena industrija Dalekovod Uljanik plovidba Belje Atlantska plovidba d.d.

Ericsson Nikola Tesla Jadranka Plava laguna Vupik Slatinska banka Luka Rijeka Luka Plo e AD Plastik Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Zagreba ka banka Podravka prehrambena industrija d.d.

Fima validus Viro tvornica še era d.d.

Adris grupa Viadukt Maistra Institut IGH Kon ar - elektroindustrija Atlantic grupa Industrogradnja d.d.

Jadranski naftovod Privredna banka Zagreb Rabac, ugostiteljstvo i turizam Proficio Turisthotel Petrokemija Jadroplov d.d.

Kon ar Badel 1862 Kon ar Croatia osiguranje d.d.

Kaštelanski staklenici Laguna Novigrad Imunološki zavod Zvijezda IPK Kandit Elektrometal Arenaturis Konzum Tehnika Beliš e Lucidus dioni ko Zve evo, prehrambena industrija Jadranska banka Liburnia Riviera Hoteli Jadransko osiguranje Valamar grupa Magma d.d.

Vaba d.d. banka Varaždin Centar banka Riviera Pore Dioki d.d.

Croatia lloyd Finvest Corp Žitnjak Slobodna Dalmacija Istraturist Umag d.d.

PPK Karlova ka mesna industrija Atlas nekretnine Sun ani Hvar Atlas, turisti ka agencija Dubrovnik - Babin kuk Vjesnik HGspot

+ Jedan od najve ih gubitnika u srijedu bila je dionica Vira. Viroviti ka je še erana pojeftinila 3,32 posto, na 420,53 kune. Na tu je dionicu u srijedu potrošeno samo 80.000 kuna, a vlasnika je u rasponu od 420,53 do 434,96 kuna promijenilo samo 187 dionica. Time je Viro otišao daleko od najviše razine u posljednjih godinu dana koja je iznosila 507 kuna.

Redovan promet: 13.135.195,19 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

258.51 83.00 13.19 39.40 3,999.99 180.05 449.01 241.33 585.00 91.63 687.11 1,430.00 420.00 1,710.00 67.25 112.00 182.52 1,230.00 134.00 23.50 745.00 255.80 319.07 12.61 420.53 270.00 229.00 65.00 1,690.02 599.00 742.00 610.01 3,000.00 575.11 238.80 15.00 920.00 164.06 136.60 1,234.56 69.50 1,311.00 5,510.00 3,000.00 9.10 101.05 3,430.00 205.00 180.00 72.33 195.00 1,240.00 605.00 30.00 108.00 2,024.08 1,920.02 2,860.00 66.80 15.00 81.90 240.51 239.99 63.36 2,521.58 191.00 130.01 24.37 265.00 599.99 45.70 45.01 15.00 180.00 20.00 16.50

260.00 88.32 13.46 44.00 4,000.00 189.00 460.00 245.51 587.00 92.59 698.00 1,457.95 420.00 1,710.00 71.40 115.00 187.03 1,279.99 134.97 26.79 745.00 256.42 320.01 12.99 434.96 272.00 235.00 69.00 1,701.00 600.00 745.00 790.00 3,077.50 576.11 245.00 17.76 921.10 169.48 140.00 1,235.00 69.98 1,320.00 5,510.01 3,195.99 9.10 101.05 3,499.90 205.00 180.00 72.80 195.00 1,240.00 605.00 32.85 110.02 2,050.01 1,920.02 2,860.01 66.90 16.00 81.90 240.51 239.99 64.98 2,521.58 201.00 131.00 24.37 265.00 599.99 45.70 45.01 15.00 180.00 20.00 16.53

258.90 87.95 13.32 44.00 4,000.00 186.92 460.00 244.87 587.00 92.03 698.00 1,457.67 420.00 1,710.00 69.22 115.00 183.50 1,279.99 134.97 26.00 745.00 255.86 319.07 12.99 420.53 270.00 229.00 69.00 1,700.00 600.00 742.00 790.00 3,000.00 576.11 245.00 17.68 920.00 164.06 140.00 1,234.56 69.98 1,311.00 5,510.00 3,000.00 9.10 101.05 3,499.90 205.00 180.00 72.80 195.00 1,240.00 605.00 32.85 108.00 2,024.08 1,920.02 2,860.00 66.90 16.00 81.90 240.51 239.99 64.98 2,521.58 191.00 130.01 24.37 265.00 599.99 45.70 45.01 15.00 180.00 20.00 16.53

-0.24% 6.61% 1.06% 10.66% 2.56% 3.84% 2.45% 2.03% -0.34% 0.20% 1.64% 0.53% 5.02% 0.00% 1.82% 0.01% -0.27% 1.03% 0.57% 4.00% 0.00% -0.21% -0.29% -1.07% -3.32% 0.00% -2.55% 9.35% -1.16% 1.52% 0.00% 12.86% 1.93% 0.88% 4.26% 24.42% -0.54% -1.17% -0.01% 0.26% -0.01% -0.68% 0.18% 3.45% 1.00% 1.04% 4.01% -2.38% 24.14% 1.13% -2.50% 0.00% 6.14% 6.48% -5.59% 0.14% -3.95% -0.35% 9.22% -4.71% -3.07% 0.21% 0.00% 1.53% 0.86% -22.03% -3.70% 20.29% 0.00% 20.00% -0.65% -11.75% -0.20% 5.26% 0.00% 3.31%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,35%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

23,677 9,448 37,575 11,335 95 1,490 589 1,012 415 2,558 296 139 409 100 2,235 1,360 758 107 914 4,965 150 329 259 6,421 187 279 305 925 36 98 76 75 18 90 190 2,735 46 206 241 25 401 21 5 8 2,608 221 6 100 108 214 70 11 20 384 104 5 5 3 120 482 86 28 25 83 2 20 22 115 10 4 39 39 100 5 13 5

6,134,577.31 806,040.93 502,325.64 476,613.21 379,999.91 278,092.04 270,300.80 246,430.86 243,177.48 235,608.24 204,427.97 201,094.98 171,780.00 171,000.00 155,574.28 153,162.18 139,282.27 131,833.24 122,875.35 122,257.97 111,750.00 84,259.18 82,843.04 81,759.81 79,386.50 75,530.00 70,643.04 61,740.21 61,114.62 58,717.00 56,530.12 55,023.90 54,352.77 51,764.90 45,788.00 43,487.08 42,336.10 34,262.22 33,590.72 30,867.84 28,022.64 27,572.00 27,550.01 24,591.98 23,732.80 22,332.05 20,769.90 20,500.00 19,440.00 15,536.90 13,650.00 13,640.00 12,100.00 11,587.98 11,433.60 10,146.33 9,600.10 8,580.01 8,022.90 7,288.54 7,043.40 6,734.28 5,999.75 5,300.83 5,043.16 3,980.00 2,867.15 2,802.55 2,650.00 2,399.96 1,782.30 1,755.39 1,500.00 900.00 260.00 82.53

21,200.94 656.74 99.90 142.43 420.00 446.10 631.87 561.69 340.46 756.07 974.07 1,941.11 139.64 934.20 104.21 105.68 1,097.42 284.94 566.82 49.94 330.97 16,387.42 1,729.36 35.09 583.14 1,831.71 104.61 755.16 269.59 1,543.27 2,474.05 357.40 2,228.54 10,989.17 247.99 69.18 363.18 548.14 229.13 75.84 52.63 254.58 1,694.86 340.78 141.93 22.76 350.89 146.59 15.01 158.89 4,427.06 234.93 704.41 83.15 33.24 242.13 581.08 357.50 421.18 77.99 144.57 68.36 876.81 262.65 365.82 117.99 26.74 127.24 1,238.87 57.68 152.45 329.07 28.56 317.70 21.23 5.45

365 dana Najniža Najviša 252.00 27.87 11.00 22.36 2,950.00 135.00 350.00 217.00 533.13 54.00 672.01 1,181.00 350.00 1,345.00 41.77 98.00 161.54 1,160.03 80.21 11.14 740.00 200.00 240.00 5.00 290.00 242.21 190.00 51.00 1,106.00 430.00 657.10 292.00 2,332.01 461.06 65.10 11.50 543.15 105.50 124.01 909.99 57.03 975.00 4,502.00 612.00 8.80 51.52 2,851.00 126.51 100.01 33.03 145.00 871.01 420.00 14.03 84.32 2,000.00 1,900.00 2,486.50 28.68 14.95 54.00 200.00 140.00 60.20 2,488.01 85.00 76.10 20.01 250.00 380.00 24.02 25.00 15.00 52.00 20.00 15.06

315.99 88.32 33.50 52.00 4,000.00 244.98 497.02 348.48 662.00 118.99 970.00 1,650.00 420.00 1,895.00 108.90 132.37 267.02 1,900.00 146.00 26.79 745.00 289.98 343.97 17.99 507.77 305.00 346.00 73.00 2,500.00 647.09 829.99 790.00 3,520.00 708.00 245.00 17.76 1,105.00 184.73 176.84 2,198.00 88.50 2,449.98 6,299.00 4,990.00 10.70 194.00 4,249.00 255.00 219.00 77.69 225.50 1,614.00 635.00 33.33 164.00 2,989.88 2,697.00 3,401.00 72.00 69.90 95.00 270.00 259.65 102.83 3,100.00 250.00 163.85 60.00 383.88 599.99 46.99 78.00 28.00 180.00 30.00 39.95

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,10 7,95 0,62 14,50 70,00 42,00 9,11 11,83 102,00 10,21 15,20 225,00 7,01 4,25 3,80

60,48 8,00 0,63 14,50 71,50 42,99 9,18 12,25 102,00 10,38 15,50 225,50 7,97 4,35 3,80

60,20 8,00 0,62 14,50 70,00 42,89 9,18 12,25 102,00 10,35 15,50 225,10 7,97 4,35 3,80

60,20 8,00 0,62 14,50 70,27 42,46 9,17 12,10 102,00 10,27 15,49 225,11 7,59 4,35 3,80

37,10 36,00 1,72 37,00 7,51 6,50 5,35 11,00 0,32

37,50 36,53 1,72 37,50 7,64 6,50 5,35 11,00 0,32

37,50 36,50 1,72 37,00 7,63 6,50 5,35 11,00 0,32

0,37 0,36 1,72 0,37 7,60 6,50 5,35 11,00 0,32

42,00 94,00 88,02 43,01 97,04 37,00 34,21 76,92 5,55

42,00 94,00 90,00 43,03 97,04 37,15 35,00 77,06 5,80

42,00 94,00 90,00 43,03 97,04 37,00 34,21 77,06 5,80

42,00 94,00 89,41 43,02 97,04 37,06 34,96 76,99 5,76

0,70 % 0,00 % 1,12 % 0,05 % 0,00 % 0,00 % 0,03 % 0,00 % 0,00 %

3.466,00 722,00 556,00 8.000,00 650,00 1.890,00 12.000,00 850,00 2.400,00 310,00 541,00 1.432,00 3.000,00 94,45 1.030,00

3.551,00 759,00 575,00 8.100,00 650,00 1.987,00 12.000,00 870,00 2.401,00 310,00 541,00 1.432,00 3.000,00 95,00 1.030,00

3.522,00 750,00 568,00 8.000,00 650,00 1.904,00 12.000,00 864,00 2.400,00 310,00 541,00 1.432,00 3.000,00 95,00 1.030,00

3.522,33 742,04 566,54 8.000,16 650,00 1.903,64 12.000,00 864,44 2.400,09 310,00 541,00 1.432,00 3.000,00 94,82 1.030,00

-1,62 % 5,49 % 4,60 % -0,17 % -4,41 % 0,21 % 0,00 % 1,41 % -2,32 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -1,64 % 0,58 % 9,57 %

86,00 3.701,00 4.500,00 3.890,00 26.000,00 595,00 200,00 89,00 3.600,00 87,50 7.460,00 481,00 253,00 98,50

86,20 3.750,00 4.501,00 3.999,00 26.500,00 607,00 206,00 89,00 3.600,00 87,50 7.460,00 481,00 260,00 98,50

86,10 3.718,42 4.500,15 3.918,86 26.209,73 599,32 200,75 89,00 3.600,00 87,50 7.460,00 481,00 256,06 98,50

52,97 3.718,42 4.500,15 3.918,86 26.209,73 599,32 200,75 54,75 3.600,00 53,83 7.460,00 481,00 256,06 60,60

LJUBLJANSKA BURZA KRKG KBMR NF1N IALG TLSG KDHR INDGL LKPG SLLG GRVG ZVTG PETG PILR INDDY ATPG

KRKA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ISKRA AVTOELEKTRIKA TELEKOM SLOVENIJE KD GROUP INFOND GLOBAL LUKA KOPER SLOVENIJALES GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV PETROL PIVOVARNA LASKO INFOND DYNAMIC AKTIVA NALOZBE

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA R I TE GACKO AD GACKO

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Morava a.d. Jagodina Imlek a.d. Beograd Poštanska štedionica a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Metalac a.d. Gornji Milanovac Šidprojekt a.d. Šid Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Ibar a.d. Raška Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Sacen a.d. Novi Sad

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Garant a.d. Futog Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Besko a.d. Vlasotince KOMUNA SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI

524.358,69 126.722,45 43.811,85 37.975,50 31.479,76 12.737,40 12.499,99 10.794,70 10.506,00 9.504,58 8.873,14 8.104,00 6.209,24 6.081,05 5.456,80

1,35 % 197141 1,39 % 119511 1,18 % 10619 0,82 % 34350 1,60 % 1345 0,00 % 550 1,33 % 515 7,21 % 229 6,67 % 7500

73.567,67 43.147,53 18.264,68 12.734,50 10.216,87 3.575,00 2.755,25 2.519,00 2.400,00

76187 26401 26455 38467 16160 27095 22166 7500 20409

3.199.854,00 2.481.694,00 2.365.265,00 1.654.765,49 1.568.166,40 1.004.015,00 774.921,25 577.425,00 117.620,27

Pivovarna Laško Luka Koper Toplofikacija Skopje Gorenje Alkaloid

11,4% +4,26% +1,89% +1,42% +0,51%

NIS

Metalac -2,32% AIK banka -1,61% Bosnalijek -0,74% Nova kred. ban. Maribor -0,62% Krka -0,33%

Telekom Slovenije

+5,49 -1,41 Nakon višednevnog pada, dionica Naftne industrije Srbije u srijedu se oporavila porastavši 5,5 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan, na posljednje zabilježenih 750 dinara. Promet ve i od 30 milijuna dinara bio je dovoljan za drugo mjesto na popisu najtrgovanijih na Beogradskoj burzi, a cijena je tijekom dana rasla i na razinu od 759 dinara. Dioni ki indeks BELEX 15 oja ao je više od jedan posto, zaklju ivši dan na 778,69 bodova.

Dionica slovenskog teleoperatera istaknula se u srijedu padom vrijednosti od 1,41 posto, ime se njezina cijena spustila na posljednje zabilježenih 70 eura. To je ujedno bila najniža zabilježena cijena po kojoj se trgovalo tom dionicom tijekom dana na Ljubljanskoj burzi, a najviša je iznosila 71,5 eura. Ukupan promet od 31.500 eura bio je dostatan za tre e mjesto na popisu najtrgovanijh.

SBITOP je bio u minusu od 0,16 posto.

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 KMB ALK TPLF MPT GRNT STIL RMDEN08 TNB RMDEN09 BESK KOMU RZUS RM01

8710 15841 70388 2619 448 300 1363 892 103 925 573 36 818 1399 1436

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS AERO AGBN MRVJ IMLK PSBN ENHL MTLC SIDP YUCM IBAR KMBN A2012 SCEN

-0,33 % -0,62 % 0,49 % 5,61 % -1,41 % -0,23 % -0,16 % 4,26 % 1,44 % 1,42 % 0,00 % 0,04 % 11,40 % 0,58 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHKD FBIHKM FBIHK1A FBIHKC FBIHK1C FBIHK1D FBIHKN BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A RSRS-O-B KRIP-R-A ZPTP-R-A BLBP-R-A EINP-R-A RITE-R-A

+

Oznaka

etvrtak 26/5/2011

+

Powered by

business.hr

8661 30.506.922,00 40520 30.067.413,00 25998 14.728.862,00 611 4.888.100,00 6518 4.236.700,00 1509 2.872.591,00 200 2.400.000,00 1964 1.697.760,00 460 1.104.040,00 2866 888.460,00 1585 857.485,00 590 844.880,00 247 741.000,00 7762 735.980,90 700 721.000,00

REGIONALNI INDEKSI -0,16% BIRS -1,07% 768,82 1.087,48 Belex15 +1,09% FIRS +0,90% 778,69 2.217,75 Belexline +0,78% MBI10 +0,57% 1.428,93 2.596,95 SASX10 +0,19% MONEX20 +1,75% 1.019,41 12,065.97 Stanje indeksa na u SASX30 +0,14% srijeda 25. svibnjazatvaranju 2011.

1.052,21 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar -0,32 % -0,01 % 0,51 % 1,89 % 0,81 % 1,58 % 0,38 % -0,11 % -0,30 % 0,00 % 2,19 % 5,71 % -1,52 % 0,41 %

54766 416 329 294 30 1052 1759 5761 66 2220 13 200 355 1500

2.900.794,13 1.546.862,00 1.480.550,00 1.152.145,00 786.292,00 630.487,00 353.121,00 315.426,26 237.600,00 119.500,85 96.980,00 96.200,00 90.900,00 90.894,47

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,61% -0,42% 2.835,71 BUX -0,52% 22.703,65 -1,42% ATX -0,70% +0,30% 2.703,00 Stanje indeksa na zatvaranju u +0,87% srijeda 25. svibnja 2011.

FTSE100 5.856,07

DAX 7.148,21

CAC40

3.928,77

MICEX 1,612.68

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,20% S&P500 +0,14% 12.356,21 1.318,14 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,46% utorak 24. svibnja 2011.

2.746,16

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

PBZ I-Stock

68,0845

17,02

HPB WAV DJE

98,3084

17,01

KD Nova Europa

7,0464

16,92

OTP Europa Plus

114,3489

16,19

Platinum Global Opportunity 13,7708

14,27

ST Global Equity

43,0098

-13,89

FIMA Equity

77,0855

-9,56

Ilirika Azijski tigar

50,9810

-7,80

KD Victoria

14,1684

-4,03

C-Zenit

52,0421

-3,95

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Allianz Portfolio

118,2502

9,78

PBZ Global fond

109,5435

8,49

Erste Balanced

127,3200

8,39

10,1211

4,77

OTP uravnoteženi

114,4007

4,46

ST Balanced

165,0956

-10,17

HPB Global

104,1713

-1,57

C-Premium

5,7211

-0,59

10,7490

-0,38

123,2990

-0,25

AC GBEM ICF Balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HI-balanced

Valuta

NFD Aureus BRIC KD Energija MP-Bric HR KD Nova Europa Ilirika Gold ZB BRIC+ Raiffeisen Emerging Markets PBZ I-Stock ZB aktiv ZB trend HI-growth Raiffeisen World OTP Europa Plus NFD Aureus US Algorithm ZB euroaktiv VB High Equity Ilirika JIE Prospectus JIE MP-Global HR Ilirika BRIC POBA ICO Equity Platinum Blue Chip HPB WAV DJE AC Rusija KD Prvi izbor MP-Mena HR NFD Aureus New Europe HPB Titan Ilirika Azijski tigar C-Zenit

€ kn kn kn € € € kn kn € € € € kn € kn € kn kn € kn € € € kn kn kn € € kn

26,5992 10,5740 331,3840 7,0464 91,2487 97,1800 55,5600 68,0845 102,5900 132,1300 8,4583 104,5600 114,3489 131,8248 106,5500 48,2399 159,1297 60,2658 319,3422 102,4031 5418,1600 82,9143 98,3084 40,4078 12,5960 458,4609 114,2683 72,8944 50,9810 52,0421

2,69 2,59 2,53 2,49 2,36 2,35 1,89 1,56 1,53 1,39 1,35 1,19 1,19 1,14 1,13 1,12 1,07 1,05 1,01 0,96 0,89 0,78 0,72 0,71 0,69 0,53 0,45 0,43 0,39 0,17

-1,38 -6,40 0,01 -3,72 -5,78 -5,60 -4,16 -4,48 -5,40 -2,00 -0,89 -4,33 -1,62 -9,66 0,00 -3,06 -1,93 -5,17 -0,86 -6,75 -2,23 -0,38 2,33 -13,11 -3,45 2,40 -0,90 -2,39 -4,69 1,42

-5,69 4,15 -6,44 4,00 -8,51 -3,51 -2,59 4,11 3,46 2,67 3,52 4,81 7,08 1,13 5,36 -2,23 -3,04 3,19 1,93 -13,97 -0,01 -0,87 6,97 -5,91 0,33 -3,09 -9,35 5,84 -18,01 7,35

-0,31 11,00 2,66 16,92 N/A 5,64 3,12 17,02 5,88 6,25 4,86 9,08 16,19 7,77 12,34 2,66 -2,86 2,75 11,37 0,27 -3,31 -2,26 17,01 -0,82 8,66 4,77 -3,91 5,49 -7,80 -3,95

-14,12 4,66 -5,71 -9,25 N/A -2,55 -15,77 -9,49 0,52 3,30 -1,79 0,59 7,55 11,13 0,90 -18,12 7,32 -11,08 -7,24 1,73 -14,80 -5,38 -0,46 -19,37 2,83 4,34 5,37 -7,91 -15,48 -18,15

-8,03 -2,98 -10,81 -3,69 -8,81 -8,84 -9,73 -2,16 -1,34 -2,70 -2,13 -0,53 1,86 -10,30 2,38 -3,00 -7,22 -3,04 -0,42 -14,40 -2,48 -2,29 1,23 -13,15 -3,08 -6,22 -6,66 0,05 -17,85 3,91

8,993 9,539 7,285 22,229 4,364 142,144 23,289 237,335 480,192 169,537 63,254 41,258 10,137 29.164 239,077 12,288 87,431 22,887 4,967 28,238 5,926 8,509 15,744 9,038 5,458 4,456 10,386 9,457 5,316 6,070

4,15 1,23 3,20 3,61 0,57 1,11 3,43 3,85 4,91 8,58 9,25 7,64 1,84 2,62 7,06 3,65 6,58 4,32 2,99 1,38 3,83 3,39 3,72 4,21 8,28 3,22 2,55 3,84 4,01 3,26

24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI IIlirika JIE Balanced € OTP uravnoteženi kn ZB global € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn HI-balanced € KD Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Allianz Portfolio kn Raiffeisen Prestige € PBZ Global fond kn Raiffeisen Balanced € ICF Balanced kn HPB Global kn C-Premium kn ST Balanced kn Agram Trust kn Erste Balanced €

148,4149 114,4007 143,5200 79,4191 10,1211 8,0759 10,7490 118,2502 108,1400 109,5435 151,4100 123,2990 104,1713 5,7211 165,0956 68,7597 127,3200

1,17 1,04 0,94 0,75 0,69 0,33 0,13 0,10 -0,04 -0,05 -0,09 -0,14 -0,14 -0,18 -0,20 -0,51 -0,71

0,85 -3,23 -4,21 -3,77 -0,56 -3,64 -3,11 0,88 -1,91 -1,24 -5,40 4,50 1,77 0,42 -4,34 -4,06 0,56

0,97 9,86 1,51 -5,50 3,22 0,33 -2,02 5,74 0,66 9,63 0,64 11,74 7,77 5,78 -2,00 3,29 12,10

3,43 4,46 2,32 3,87 4,77 0,81 -0,38 9,78 4,10 8,49 0,24 -0,25 -1,57 -0,59 -10,17 0,02 8,39

7,69 2,50 3,72 -4,64 0,13 -3,92 3,30 8,59 6,69 5,46 4,86 2,64 0,73 -12,16 6,17 -1,79 0,29

-2,17 6,32 -2,76 -6,42 -1,30 -3,55 -4,42 2,67 -0,21 4,88 -2,44 9,02 6,48 2,29 -3,30 -1,67 4,22

41,431 39,215 699,941 13,451 70,106 6,910 14,244 8,060 200,410 303,400 294,033 16,280 93,267 12,270 10,784 15,500 103,762

5,33 5,44 9,89 4,85 9,25 5,35 2,23 2,04 1,21 9,70 8,74 9,06 5,64 4,31 8,37 2,87 10,35

24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011

€ € € € kn € € €

125,8012 11,7529 161,2100 134,8600 166,7743 177,9000 131,9671 128,7717

0,25 0,05 0,00 -0,01 -0,01 -0,06 -0,06 -0,32

-2,71 2,73 1,33 2,87 2,24 0,92 1,19 1,75

-0,75 3,67 1,31 3,36 3,20 2,35 1,84 3,43

0,93 5,48 1,87 7,07 7,94 5,42 4,24 5,59

4,31 1,76 4,95 4,61 8,09 6,61 4,53 4,59

-0,85 3,36 1,32 3,48 2,98 1,98 1,85 3,40

18,208 8,239 175,786 601,267 77,372 541,933 200,651 25,327

5,44 9,25 9,89 7,98 6,58 9,00 8,21 5,64

24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011

kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn $ € kn

103,8124 133,6684 140,9875 127,0820 146,7800 140,0200 140,5338 136,8212 133,6365 118,5689 11,4716 10,8040 109,6475 100,7989 164,4879 125,1992 106,9500 124,0188

0,30 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,01

1,15 0,55 0,48 0,57 0,71 0,61 0,91 0,70 0,66 0,72 0,83 0,67 0,65 0,76 0,66 0,19 0,98 0,79

1,40 1,07 0,89 1,12 1,56 1,31 1,60 1,32 1,32 1,51 1,48 1,39 1,27 N/A 1,27 0,53 1,50 1,52

3,00 2,27 1,95 2,87 3,36 3,03 2,86 2,97 2,90 3,19 3,10 3,08 2,85 N/A 2,40 1,30 3,28 2,77

2,08 6,18 3,22 4,29 4,77 4,31 4,54 4,33 5,28 4,91 5,30 4,00 4,63 N/A 4,70 3,74 4,11 4,05

1,23 0,85 0,73 0,91 1,25 0,97 1,36 1,03 1,04 1,19 1,23 1,10 1,01 0,80 1,05 0,45 1,29 1,28

7,449 1228,415 121,104 426,295 1372,186 801,499 114,558 36,715 299,052 206,781 157,206 25,504 170,772 5,000 2434,278 38,763 200,070 191,672

1,82 12,15 10,84 8,84 8,25 7,98 7,67 7,39 5,64 3,55 2,66 1,97 2,04 0,33 10,84 6,12 1,67 5,42

24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011 24.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7743

7,94

Erste Bond

134,8600

7,07

HPB Obveznički

128,7717

5,59

HI-conservative

11,7529

5,48

Raiffeisen Bonds

177,9000

5,42

OTP euro obveznički

125,8012

0,93

ZB bond

161,2100

1,87

PBZ Bond fond

131,9671

4,24

Raiffeisen Bonds

177,9000

5,42

HI-conservative

11,7529

5,48

OTP euro obveznički HI-conservative ZB bond Erste Bond Capital One Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB plus PBZ Dollar fond Erste Euro-Money OTP novčani fond

+

OGLAS

Novi poslovi lansirali Đuru Đakovića ZDRAVkO STIPETIĆ, predsjednik Uprave Đure Đakovića, čija je dionica u srijedu uzletjela 10%

Nakon tri dana u minusu, dionički indeksi Zagrebačke burze u srijedu su blago porasli. Crobex je ojačao 0,35 posto, na 2227,08 bodova, dok je Crobex 10 ojačao 0,31 posto, na 1226,71 bod.

Slab promet

Redovan promet dionicama ponovno je jedva preskočio razinu od deset milijuna kuna. U srijedu je na

dionice potrošeno samo 13 milijuna kuna, od čega je šest milijuna otpalo na trgovanje HT-om.

"Nakon tri dana klizanja, Crobexi su blago ojačali. S tehničkog aspekta, ako povučemo liniju od ovogodišnjeg vrha ostvarenog 14. veljače, kada je iznosio 2338 bodova, kroz 2302 boda od 28. ožujka, Crobex je u padajućem trendu", rekao je za Hinu

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

IMPRESIVAN RAST Dionice Đuro Đaković holdinga porasla je u srijedu deset posto nakon što su iz tvrtke objavili dva nova posla - isporuku vagona HŽ Cargu i gradnju terminala za Janaf Stjepan Laća, glavni analitičar društva za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest.

S druge pak strane, formirana je rastuća linija Crobexa od ovogodišnjeg dna na 2178 bodova dosegnutog 19. travnja do 2205 bodova ostvarenih 17. svibnja, naveo je Laća. "Te dvije linije na tehničkom grafu iscrtavaju trokut i sada svi čekamo na koju će stra-

nu Crobex krenuti", pojasnio je Laća.

Dom holding skočio 6%

Na najlividniji HT otišlo je šest milijuna kuna, pri čemu je ta dionica pala 0,21 posto, na 258,9 kuna.

Više od šest posto poskupio je i Dom holding, koji je zauzeo drugu najlikvidniju poziciju sa 800.000 kuna prometa.

Uvjerljivi dobitnik dana

Još jedan pad cijena dionica u Ljubljani

Najtrgovanijim izdanjima u Ljubljani u srijedu je cijena padala pa je tako Krka

Nikola Sučec

BROJkE

REGIJA

Ljubljanski indeks SBI TOP zabilježio je u srijedu blagi pad vrijednosti od 0,16 posto, zaključivši dan na 768,82 boda.

u srijedu bio je Đuro Đaković. Ta je dionica porasla 10,66 posto, na 44 kune, a okidač rasta bile su vijesti o prodaji 100 teretnih vagona tvrtki HŽ Cargo, kao i pobjeda na natječaju za gradnju Janafovih terminala. Na tu je dionicu potrošeno gotovo pola milijuna kuna, a tijekom dana vlasnika je promijenilo više od 11.000 dionica.

Jedan od najvećih gubitnika u srijedu bila je dionica Vira. Virovitička je šećerana pojeftinila 3,32 posto, na 420,53 kune. Na tu je dionicu u srijedu potrošeno samo 80.000 kuna, a vlasnika je u rasponu od 420,53 do 434,96 kuna promijenilo samo 187 dionica. Time je Viro otišao daleko od najviše razine u posljednjih godinu dana, koja je iznosila 507 kuna.

zabilježila minus od 0,33 posto, mariborska Nova kreditna banka od 0,62 posto, a Telekomu Slovenije vrijednost je umanjena 1,41 posto.

Dvjema se dionicama trgovalo u iznosu većem od 100.000 eura - najlikvidnija je tradicionalno bila Krka s pro-

metom većim od pola milijuna eura, a slijedila je Nova kreditna banka Maribor sa 126.700 eura prometa. Titulu najtrgovanije Naftnoj industriji Srbije u srijedu je preotela niška AIK banka kojom se trgovalo u iznosu od 30,5 milijuna dinara, a cijena joj je

u odnosu na posljednju prethodnoga dana pala 1,62 posto, na 3522 dinara.

Druga na popisu najtrgovanijih sa 30 milijuna dinara prometa bila je dionica NIS-a, čija je vrijednost prvi put ovog tjedna porasla, i to 5,5 posto, na 750 dinara. B. St.

1,09 0,19

posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je sarajevski SASX-10

Zemlja u kojoj e vam ostatak novca prilikom kupnje ili pla anja taksija biti vra en u svim oblicima osim kovanicama, pa ak i u kuponima i slatkišima, jest Zimbabve, a razlog tomu je kroni na nestašica kovan-

ica. Za novine koje koštaju 50 centi nema povrata ostatka u kovanicama, ve se zauzvrat dobiva kupon koji se može iskoristiti na istome mjestu, a u supermarketu e vam umjesto sitniša ponuditi slatkiše.

Razlog tomu je što u Zimbabveu ne postoje kovanice, a najmanja nov ana vrijednost je jedan dolar. Ta je valuta prisvojena prije dvije godine nakon pada zim dolara. Od tada se inflacija stabilizirala, ali ekonomska je

stvarnost za stanovnike i dalje ozbiljna. Dokazuje to i porast cijena proizvoda zato što ih se ve ina uvozi, a zbog nepostojanja kovanica restorani i prodavaonice bili su prisiljeni zaokružiti cijene. I. B.

DOBITNICI DANA (ZSE) Proficio +24,42% Elektropromet +24,14% PPK +20,00% Varteks +15,56% Industrogradnja +12,86%

GUBITNICI DANA (ZSE) Finvest Corp -22,03% Sun ani Hvar -10,64% Zve evo -4,7% Liburnia Riviera -3,79% Žitnjak -3,69%

INDEKSI CROX Mirex

37 Raste

11 Nema promjene

23 Pada

Vrijed.

1,268,3 162,61

Prom.

0,47% 0,24%

Sirova nafta 99,09 Prirodni plin 4,37 Zlato 1.526,16 Srebro 36,62 Goveda 104,08 Kava 291,06

1,42% 1,04% 0,62% 4,49% 2,67% 0,93%

PUNO NOVCA, MALO KORISTI

FOTOLIA

Čak 95% alternativnih medicinara su šarlatani

RADIJE uzmite placebo

Alternativna medicina velik je biznis diljem svijeta, a vrijednost joj se procjenjuje na 60 mlrd. USD godišnje. U Velikoj Britaniji jedna od pet osoba koristi usluge alternativnih medicinara. Na žalost svih koji participiraju u tom biznisu, bilo kao lije nici, bilo kao pacijenti, profesor komparativne medicine Edzard Ernst objavio je studiju efikasnosti koju prenosi Economist. Prema njoj je uspjeh alternativnih oblika lije enja, od akupunkture i kristala, rei-

kija, biljnih pripravaka do homeopatije, poražavaju i. Naime, u ak 95% slu ajeva, koje je Ernst klini ki ispitao, nema reakcije na tretman koji ne bi dao i placebo efekt. U samo 5% slu ajeva došlo je do poboljšanja.

Primjerice, dokazano je da jedan biljni pripravak pozitivno djeluje na depresiju. S druge strane, nije bilo nikakvih dokaza da homeopatija lije i malariju, a kiropraktika neplodnost, kako tvrde neki od prakti ara tih vrsta medicine. D. B.

PROMJENA POLITIKE

Dok danas novinske stupce pune vijesti iz Libije o tome da koalicijske snage NATO-a predvo ene Francuskom svakodnevno iz zraka napadaju još uvijek službenu vlast Moamera Gadafija, prije samo 11 mjeseci Francuska i Gadafi bili su u gotovo idili nim odnosima.

Da se od idili nih prijateljskih odnosa prakti ki preko no i može postati smrtni neprijatelj, potvr uje arhivs-

ka vijest iz srpnja prošle godine, koju je objavio Reuters i prema kojoj je francuski proizvo a Dassault Aviation bio na korak do potpisivanja ugovora o prodaji 14 lovaca Rafale libijskim zra nim snagama.

Ti isti lovci stjecajem okolnosti danas napadaju libijske vojne položaje, a prije manje od godinu dana pregovaralo se o tome da postanu dio libijskog zrakoplovstva. D. B.

Što nas danas o ekuje na Zagreba koj burzi, pratite na...

ARHIVA BUSINESS.HR

Francuska napada Libiju istim lovcima koje joj je prije pokušala prodati

RAFALE se dokazuje u Libiji jer Francuska još traži kupca

ARHIVA BUSINESS.HR

Zemlja u kojoj umjesto sitniša vra aju slatkiše

www.business.hr

UKRATKO...

Podjela socijalista Socijalisti na vlasti u Španjolskoj podijeljeni su, nakon debakla na regionalnim i op inskim izborima, u pogledu na ina odabira nasljednika Josea Rodrigueza Zapatera, uo i postupka predizbora koji bi trebao po eti u subotu.

Najbogatija Australka Gina Rinehart, koja se nalazi na elu rudarske tvrtke i ije je bogatstvo procijenjeno na 7,6 milijardi eura, postala je prva žena koja je zauzela vode e mjesto u poretku najbogatijih Australaca.

Potpora Europe Francuska ministrica financija Christine Lagarde u srijedu je službeno predala ponudu za vode e mjesto Me unarodnog monetarnog fonda, a ve sada ima potporu Velike Britanije, Njema ke i Europske komisije.

www.business.hr