Business.hr broj 899

DANAS u PRILOGu

business plus

business plus

INTELEKT

UALNO VLA

Nakon 16 SNIŠTVO godina borb propisa o nak e za usklađiv ranje za proi nadama za privatno anje CD-e i DVD zvode koji uključuju kopiračunala, EK-e, memorijske kart prazne ice stiti neovisn je odlučila problem i visini naknadom posredniku. Raz prepulike a u ZAMP-u a među zemljama su u ziranje u EU kažu da bi njihovo velike, harmoniHrvatskoj, moglo povećati nak nad koje nižima u Eur su trenutačno međ e u opi u naj-

Organsko povrće i bobičasto voće spašavaju male proizvođače u Srbiji ❘ Barcina lekcija biznisu: ne dovodite zvijezde i Dogovori li se EU, ostanite svoji u Hrvatsko j sk Petak 27/5/2 011 Subota

28/5/2011

aču nakna za privatn de o kopiranje

NOVI DOBAVLJAČ PLINA 8

'E.ON dobrodošao, zajednička tvrtka teško ostvariva'

Teško će E.ON Ruhrgas i hrvatska Vlada krenuti u projekt osnivanja zajedničkog poduzeća za dobavu plina sve dok Vlada ne odustane od kreiranja cijene plina za male potrošače, kaže Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin

petak/subota 27 i 28/5/2011

broj 899 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

INTERVJu: DRAGAN KOVAČEVIĆ 4-5 U čemu sve griješi Hanfa kada se obračunava s mirovinskim fondovima te kako bi fondovi trebali pomoći hrvatskom gospodarstvu govori jedan od njihovih kreatora

‘Hanfa u pet godina nije napravila ništa’ SNAŽNA KONKuRENCIJA

Zagorje-Tehnobeton na Kosovu počeo projekt od 6,9 milijuna € Na natječaju Europske unije varaždinska kompanija dobila je posao gradnje općinskih zgrada, ambulanta, škola i sportskih dvorana u 13 srpskih općina na Kosovu, čime se želi poticati međuetnička suradnja 6

info&stav

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Povijesni brod Galeb privezan je uz lukobran riječke luke u sklopu priprema za veliku izložbu 200 djela povijesne avangarde, koja će biti postavljena na trima palubama. Brod je poznat kao ploveća rezidencija Josipa Broza potkraj 90-ih, kad ga je kupio grčki borodvlasnik, dotegljen je na remont u Viktor Lenac iz Boke kotorske, gdje je bio usidren deset godina. Grad Rijeka kupio ga je 2009. U planu je da se koncesijom uredi i plovi kao luksuzna jahta...

Broj zaposlenih u građevinarstvu bilježi uzastopan pad na godišnjoj razini već 19 mjeseci. U ožujku pad broja zaposlenih iznosi 9,8 posto.

Prema vrstama građevina, broj zaposlenih na gradnji zgrada i dalje bilježi najveći dvoznamenkasti pad, odnosno 3,7 posto.

VLaDa Za DVa tJEDna o BESPRaVnoJ GRaDnJI

Legalizacija najmanje ok 150.000 objekata bez pa naknada za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata dijelom će biti prihod lokalne samouprave, a dijelom državnog proračuna Vlada će za dva tjedna raspravljati o prijedlogu zakona o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata, najavila je na jučerašnjoj Vladinoj sjednici premijerka Jadranka Kosor. Zakon će omogućiti legalizaciju najmanje oko 150.000 objekata sagrađenih bez propisane dokumentacije, kao i onih koji nisu u skladu s prostornim planovima, čime će se riješiti noćne more brojnih obitelji koje su ih mukotrpno i uz mnogo odricanja gradili, a sada strepe za svoju budućnost, po-

ručila je premijerka Kosor.

Očekuje i da će prijedlog zakona dobiti podršku struke, a za njegovu primjenu prethodno će biti nužno utvrditi sadašnje stanje. Građani će za legalizaciju morati platiti naknadu koja će se propisati Vladinom uredbom, a postupak legalizacije bit će jednostavan i omogućit će upis bespravno sagrađenih objekata u zemljišne knjige, pojasnila je Kosor.

Lokalne koristi

Resorni ministar Branko Bačić samo je dodao da je osnovni smisao zakona sređivanje stanja u Hrvatskoj te da će naknada za legalizaciju bespravno sagrađenih objekata dijelom biti prihod lokalne samouprave, a drugim državnog

PREMIJERka Jadranka Kosor: 'Postupak legalizacije bit će jednostavan i omogućit će upis bespravno sagrađenih objekata u zemljišne knjige'

proračuna. Dio koji pripadne jedinicama lokalne samouprave koristit će se za uređenje i gradnju infrastrukture, a dio koji će pripasti državnom proračunu koristit će se za sređivanje zemljišnih knjiga i katastra te za prostorno

snimio hrvoje dominić

2-3

Sve manje građevinara koji rade

Galeb u funkciji

uređenje jedinica lokalne samouprave u kojima neće biti legalizacije bespravno sagrađenih objekata.

Poslovni prostori

Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila i prijedlog zakona

16 GoDIna nakon PoDIZanJa HaaŠkE oPtUŽnICE Za GEnoCID U BiH

Uhićen srpski ratni general Ratko Mladić Ratni general i nekadašnji zapovjednik vojske Republike Srpske Ratko Mladić uhićen je 16 godina nakon što je Haaški sud protiv njega i političkog vođe bosanskih Srba Radovana Karađića podigao optužnicu za genocid u BiH te posebno za pokolj u Srebrenici.

Mladića je jučer rano ujutro uhitila srbijanska Sigurnosno-informativna agen-

cija (BIA) u suradnji sa službom za otkrivanje ratnih zločina u selu Lazarevu pokraj Zrenjanina, gdje su ga susjedi znali kao Milorada Komadića. Do vijesti o uhićenju, koja je ubrzo zavladala svjetskim medijima, prvi su došli novinari iz redakcije Aktuala, koji su je ustupili za objavu Business. hr-u. Ubrzo je informaciju na izvanrednoj konferenciji

za medije potvrdio predsjednik Srbije Boris Tadić, koji je u obraćanju domaćim i svjetskim medijima izjavio da je uhićenjem „okončan jedan težak povijesni period i skinuta ljaga sa Srbije i pripadnika srpskog naroda gdje god da žive“. Do uhićenja je došlo nakon što je Srbiju žestoko kritizirao glavni tužitelj Haaškog suda Serge Brammertz. Mladić je u Lazarevu

živio neprerušen, bez brade, ali izgleda znatno starije.

Mladiću je poslijepodne u zgradi Specijalnog suda pročitana optužnica, gdje će ga ispitati istražni sudac. Postupak može trajati do sedam dana. Istražni sudac ima rok od tri dana da donese rješenje o predaji optuženika Haaškome sudu, a protiv tog rješenja moguća je žalba u roku od tri dana.

››

biser dana Svaguša i ja se nismo tukli, vidiš li na nama modrice? Napiši da smo sinoć u kafiću Tao jeli janjetinu i pili gemišt. I pivali smo, uvik isto, Lijepa naša Hrvatska

brojka

3,3

posto rasta globalnoga gospodarstva UN očekuje u 2011. godini, a za 2012. predviđa rast od 3,6 posto

Željko kerum, splitski gradonačelnik, o navodnoj tučnjavi s joškom Svagušom, vlasnikom tvornice slastica Bobis i pekarnice Svaguša

uvodnik

Reindustrijalizacija? To bih ko apira volio vidjeti

Zoran Daskalović

O žalbi odlučuje izvanraspravno Vijeće suda u roku od tri dana. Nalog za izručenje potpisuje ministrica pravosuđa Srbije i slijedi izručenje. S obzirom na to da mediji nagađaju kako je Mladić uhićen nakon dojave o njegovu prebivalištu, tek treba vidjeti hoće li srbijanska vlada isplatiti 10 milijuna eura nagrade ponuđene za informacije koje bi dovele do uhićenja. Američki State Department nudio je 5 milijuna dolara nagrade za Mladića. D. B.

josip jagić josip.jagic@business.hr

e

rste banka nam poručuje da se previše oslanjamo na javni sektor i „kronično ne znamo privući strana ulaganja“, pa će nam rast gospodarstva i ove i sljedeće godine biti anemičan, ispod prosjeka regije. Zbog velike nezaposlenosti, koja je na snazi već gotovo dvije godine, kontinuirano kopni i osobna potrošnja, jedan od stupova hrvatske ekonomije.

Domaća potražnja

mogla bi se oporaviti do kraja godine, imat ćemo sreće i s dobrom turističkom sezonom posluži li vrijeme i ne potone li neki tanker u Jadranu, a turisti koji su odustali od Tunisa i Egipta odluče ljeto provesti na hrvatskoj obali.

Napominju i da je izvoz na stabilnoj rastućoj putanji, ali da će neto izvoz imati manji utjecaj na promjenu BDPa nego u prošloj godini, pa će ključni faktor i za ovogodišnji rast biti dinamika inozemne potražnje, što znači da ćemo opet svoj rast moći zahvaliti prije svega vanjskim utjecajima.

fotomontaža

o uslugama kojim je liberalizirala tržište usluga pojednostavljujući upravne postupke za pristup i obavljanje uslužnih djelatnosti tvrtkama iz zemalja članica Europske unije. Istodobno je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o kupoprodaji i zakupu poslovnih prostora koji su u vlasništvu države, gradova i općina, a on će dosadašnjim zakupcima prostora koji ga koriste dulje od pet godina i nemaju neplaćenih obveza omogućiti kupnju tog prostora.

U dorađenom tekstu zakona odustalo se od mogućnosti obročne otplate pa će se takav prostor moći kupiti samo jednokratnom uplatom ugovorene cijene.

vladimir Ferdelji i draGan kovačević, glasnici nove hrvatske ekonomije?

››

Reindustrijalizacija i proizvodnja zvuče dobro, puno bolje od stranih konzultanata koji nas žele zakopati u djelatnosti s niskim nadnicama kao što su poljoprivreda, transport i turizam

Jesu li nam rekli išta što već ne znamo? Pa i ne.

Dragan Kovačević, ekonomski strateg HNS-a, koji s još nekolicinom opozicionara kuje planove oporavka hrvatske ekonomije kad nakon jesenskih parlamentarnih izbora zasjednu na vlast (ako im se posreći), kaže kako je današnja struktura hrvatskoga gospodarstva neodrživa i kako ne može garantirati rast bogatstva zemlje, što je cilj koji sebi mora zacrtati svaka politička vlast.

Na liniji sa šefom Hrvatske udruge menadžera Vladimirom Ferdeljijem, Kovačević govori o reindustrijalizaciji hrvatskoga gospodarstva, koje mora biti sposobno u što većoj mjeri zadovoljavati vlastite potrebe te istodobno biti u stanju proizvoditi masovno za izvoz robu konkurentnu kvalitetom i cijenom. Štoviše, Kovačević tvrdi kako bi neka buduća vlada poreznim olakšicama i monetarnom politikom i poticala upravo takav razvoj gos-

podarstva, pa bih mu oprostio i najave velikih ulaganja države u energetske projekte, gdje opet država radi kao poduzetnik umjesto da se u što većoj mjeri makne iz ekonomije. Reindustrijalizacija i proizvodnja zvuče dobro, puno bolje od stranih konzultanata koji nas žele zakopati u djelatnosti s niskim nadnicama kao što su poljoprivreda, transport i turizam. Ako se ambicije ove dvojice poklope i ostvare, čitat ćemo manje stravičnih prognoza banaka.

tema

INTERVJU DRAGAN KOVAČEVIĆ U čemu sve griješi Hanfa kada trebali pomoći hrvatskom gospodarstvu govori jedan od njegovih kre

‘Hanfa u pet g nije napravila 4-5

Gospodarski strateg Hrvatske narodne stranke smatra kako je apsurdno da mirovinski fondovi imaju četiri milijarde kuna uložene od Kine do Brazila te da bi dugoročno bilo bolje da od 40 milijardi kuna imamo pet do šest milijardi uloženih u projekte u Hrvatskoj Bivši prvi čovjek mirovinske reforme u Hrvatskoj i ekonomski strateg HNS-a Dragan Kovačević ponosan je što je mirovinska reforma jedna od rijetkih uspjelih u Hrvatskoj i odbacuje prijedloge Hanfe o ponovnoj nacionalizaciji dijela sustava. Umjesto toga kaže kako je potrebno samo tehnički poboljšati funkcije fondova i više ih upregnuti u razvoj hrvatskoga gospodarstva.

Deset godina od mirovinske reforme čuju se kritike o tome kako je neuspješna zbog niskih prinosa fondova u drugom stupu. Je li onda reforma uspjela ili nije?

- Mirovinska reforma jedna je od rijetkih u Hrvatskoj koja je uspjela. Postoji potpuno reformirani sustav koji počiva na tri stupa štednje i ne vidim da se sustav uopće može dalje reformirati.

Sustav se može nadopuniti ili vratiti u prijašnje stanje tako da se sve vrati državi i da ona sve isplaćuje, a to je i sada problem. Čak 17 milijardi kuna godišnje država isplaćuje kroz mirovine. Na tehničkoj razini u mirovinskom sustavu ima još puno posla, a 2006. godine s tim se stalo.

Ovo što možemo čuti danas iz Hanfe potpuno je promašena priča. Hanfa ima i škare i sukno. Oni određuju kolike će biti naknade za upravljanje mirovinskim društvima.

Ako su ta društva previše za-

radila, onda je za to isključivo odgovorna Hanfa jer im je omogućila da toliko zarade. A mirovinska društva se ponašaju kao dobar gospodarstvenik i žele što više zaraditi. Hanfa je propustila na vrijeme sniziti naknade s čim bi bila suglasna i mirovinska društva. Regulator je od države dobio ulogu da sudjeluje u provedbi reforme, da je kontrolira i igra se po pravilima koje odobri regulator.

Kritika usmjerena prema mirovinskim društvima bila je potpuni promašaj. Treba li postojeći sustav tehnički na-

dopuniti? Sigurno. Od povećanih izdvajanja u drugi stup do novih ulagačkih politika, ali ako Hanfa nije napravila ništa u posljednjih pet godina, neće ni u zadnjih nekoliko mjeseci mandata ove uprave.

Jedan od glavnih argumenata šefa Hanfe Ante Samodola protiv obveznih mirovinskih fondova jest da se u banci na štednji moglo zaraditi više nego izdvajanjem u drugi stup.

Nije li nepravedno u cjelini za to okriviti menadžere mirovinskih društava? Oni ipak

djeluju u vrlo skučenim uvjetima ograničenja ulaganja.

Ako novac nije u mirovinskim fondovima, on je u državnom fondu i vi nikad taj novac ne biste vidjeli i ne biste bili u mogućnosti oročiti ga. To je promašena teza.

Reforma mirovinskog sustava napravljena je za novu generaciju, za ljude koji će u mirovinu ići za 20 do 30 godina. Kakav će biti rezultat toga, teško je predvidjeti, ali će sigurno biti bolji nego što je danas kada država gotovo 50 posto mirovina daje iz proračuna.

Problem je u tome što hrvatsko gospodarstvo, uz ovakvu gospodarsku politiku, neće imati otkud generirati uplate u mirovinski sustav.

Nijedna nam reforma onda neće pomoći i propast će cjelokupni sustav.

Hoćemo li za povećanje izdvajanja u drugi stup trebati čekati mandat neke nove vlade?

Da, izdvajanja treba povećati, ali uz sadašnje stanje ekonomije mali je manevarski prostor za nešto napraviti. Naime, hrvatsko gospodarstvo ne može namiriti potrebe mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Nema se u što ulagati?

- Radna skupina koja promišlja ekonomiju buduće vlade želi da mirovinski fondo-

TEČAJ KUNE NIJE KLJUČAN

Reindustrijalizacija je strateška poluga kukuriku koalicije Čini se da se spremate na vlast. Hrvatski gospodarstvenici poput Vladimira Ferdeljija zalažu se za reindustrijalizaciju. Kako će im nova vlada u tome pomoći?

- Osim energetike, u strateškim polugama razvoja društva nove vlasti jest reindustrijalizacija. Kvaliteta mora biti takva da mi proizvodimo za domaće tržište kvalitetu kao za strano. Pitanje Končara i Ericssona Nikole Tesle pitanje je kako država putem HBOR-a, potpora i poreznog tretmana može pomoći izvozu. Upravo je Vladimir Ferdelji iz Elektrokontakta dobro poentirao kako je pomoć izvoznicima nužna kroz monetarnu i fiskalnu politiku. To je jedna od ključnih mjera našeg programa. Pitanje tečaja nije ključno. Uz ovakvu strukturu ekonomije tečaj kune će sam puknuti jer ga nećemo imati čime braniti.

Vidite li se aktivno u vladi? Jesu li već dogovorena kadrovska rješenja u Savezu za promjene (SDP, HNS, IDS, HSU)?

- Kadrovske križaljke u koaliciji nisu počele, ali ne mislim da je to posebno dobro.

Mislim da bi bilo dobro četiri-pet mjeseci prije izbora imati barem nekoliko ljudi za pojedino područje. Nije bitno tko će biti ministar i tajnik, a tko šef neke agencije, nego da imamo dobre timove. Mislim da će koalicija morati uskoro iznjedriti kadrovska rješenja. Najbolje smo se pokrili u području gospodarstva, gdje smo Čačić, Linić, Grčić i ja.

A Ljubo Jurčić?

On nije u toj skupini. Ali tu su ljudi iz IDSa koji govore o turizmu, ljudi iz HSU-a koji govore o mirovinskim rješenjima i nekim socijalnim pravima. Imamo niz struč-

nih ljudi koji pokrivaju veliki broj područja i zato vjerujem da bismo nakon 20 godina samostalnosti projekt Hrvatske konačno mogli ponovno pokrenuti ekonomski.

Čini li prvi čovjek SDP-a Zoran Milanović dovoljno na promociji vaših ciljeva i metoda? Nema ga baš puno u javnosti?

- On je ljudima koji o gospodarstvu više znaju dao odriješene ruke da sačine gospodarski program. Mi imamo njegovu punu podršku. Što se tiče politike, on posao odrađuje u skladu s taktikom koju je odabrao. Nije svakom loncu poklopac, već njegove izjave imaju stratešku dimenziju. Rezultat toga je da kukuriku koalicija ima puno veću podršku po anketama nego protivnički blok i ljudi od nas očekuju rješenja koja će zemlju izvesti na pravi put.

a se obračunava s mirovinskim fondovima te kako bi fondovi eatora

godina ništa’ vi budu puno više uključeni u domaće investicijske projekte. Prije svega mislim na energetiku i turizam. Ako su OMF-ovi prisiljeni dio portfelja uložiti u državne obveznice, bolje je da onda ulažu u konkretne projekte, primjerice, gradnje hidrocentrale ili termoelektrane ili projekt razvoja Brijunske rivijere.

U ovom trenutku hrvatska Vlada nije dovoljno iskoristila potencijal mirovinskih fondova.

Apsurdno je da mirovinski fondovi imaju četiri milijarde kuna uložene od Kine do Brazila, dugoročno bi bilo bolje da od 40 milijardi kuna imamo pet do šest milijardi uloženih u projekte u Hrvatskoj.

Energetika i slični projekti bi za nekoliko godina mogli nositi visoke profitne stope i mirovinski fondovi trebali bi uzeti dio tog profita.

Zimus su se mirovinski fondovi uključili u borbu za Inu. Iz perspektive dobroga gospodarstvenika koji upravlja tuđom imovinom, ne mislite li da je to bilo nedopustivo? Jesu li, s obzirom na svoj odnos s državom kojoj su vjerovnik, ali i koja ih regulira, zaigrali previše opasnu igru i previše se izložili?

- Sigurno jesu. Na to sam odmah upozorio, ali sam se ograničio na to da ako dionica Ine poskupi, da će napraviti dobar posao. Međutim, morat će ući u sukob s Vladom jer će u jednom trenutku te dionice morati nekomu i prodati. Netko ih može onda optužiti da su izdali nacionalni interes ako prodaju dionice Molu, a ako dionice ne prodaju, izdali su svoje osiguranike.

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

Mislim da su ih Vlada i regulator bili djelomice izmanipulirali. Takav način kupnje nije bio najbolji i najtransparentniji.

Hanfa griješi zaustavljanjem trgovine dionicama Ine. Ovo više gubi tržišni smisao, gubi atribute slobodnog protoka kapitala, jer ako je nedopuštenih radnji i bilo, trebalo ih je riješiti u razumnom roku. Bi li Zagrebačka burza mogla tužiti Hanfu za izgubljenu dobit zato što ne može uzimati proviziju za trgovinu dionicom Ine, na čemu je gotovo živjela zadnje vrijeme?

Uskoro bi Hanfa na sudu morala podastrijeti dokaze o Molovu manipuliranju dionicama Ine. Padne li optužnica, bi li Ante Samodol i ostatak Uprave Hanfe morali dati ostavku?

Samodol po svim kriterijima mora otići, a kako je i sam rekao, to će biti redovnim putem. Pitanje je samo je li trebalo ranije reagirati na nepodopštine Hanfe na tržištu kapitala? Ova ekipa iz Hanfe treba otići, ali će u naslijeđe ostaviti nesređene odnose sudionika na tržištu kapitala.

Prečesto su partikularni interesi dolazili do izražaja po principu toga da su neki sudionici tržišta bili tretirani po tomu jesu li Hanfi miliji ili nisu. To nije dobro.

Josip Jagić

››

Trebalo je ranije reagirati na nepodopštine Hanfe na tržištu kapitala. Ova ekipa iz Hanfe treba otići, ali će u naslijeđe ostaviti nesređene odnose sudionika na tržištu kapitala

DRAGAN KOVAĆEVIĆ, gospodarski strateg HNS-a snimio saša ćetković

tema 6-7

SNAŽNA KONKURENCIJA Na natječaju Europske unije vara zgrada, ambulanata, škola i sportskih dvorana u 13 srpskih opći

Zagorje-Tehnobeto počeo projekt od 6 S obzirom na to da je riječ o novcu iz IPA programa, na natječaju je sudjelovalo 20-ak kompanija iz Bugarske, Grčke, Turske, Austrije, Španjolske i Italije, a gradnja mora biti dovršena do početka iduće godine Prigodnom svečanošću, na kojoj je predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso položio temeljni kamen za novu općinsku zgradu u Gračanici, označen je početak gradnje ne samo tog nego i niza drugih objekata koje Zagorje-Tehnobeton gradi za lokalnu samoupravu Kosova. Uz Barrosa, svečanom obilježavanju početka projekta koje financira EU prisustvovali su europski povjerenik za proširenje Štefan Füle, premijer Ko-

sova Hashim Thaci, gradonačelnik Gračanice Bojan Stojanović i drugi.

Gradi se osam objekata

"Kroz nekoliko projekata u sklopu IPA programa EU financira gradnju različitih administrativnih i socijalnih objekata na Kosovu. Jednim od tih projekata obuhvaćena je gradnja općinskih zgrada, ambulanata, škola i sportskih dvorana u 13 srpskih općina, čime se želi poticati međuetnička suradnja te

POLAGANJU kamena temeljca za novu općinsku zgradu u Gračanici prisustvovali su predsjednik Europske komisije José Manuel Barroso, povjerenik za proširenje Štefan Füle te premijer Kosova Hashim Thaci arhiva business.hr

potaknuti Srbe na ostanak.

Upravo za taj važni projekt izabrani su naši graditelji, ističe Katarina Krezo, direktorica Sektora za inozemstvo i razvoj projekata

u Zagorje-Tehnobetonu.

Posao, čija je ukupna neto vrijednost 6,9 milijuna eura, varaždinski graditelji dobili su na međunarodnom natječaju koji je u

sklopu IPA programa raspisala Europska komisija.

"To nije bilo nimalo jednostavno s obzirom na izuzetno jaku međunarodnu konkurenciju. Javilo se,

LUKSUZNI HOTEL U BEOGRADU

arhiva business.hr

Suradnja s Falkensteinerom i BOP-om

POSLOvNO-TURISTIčKI OBJEKT bit će smješten na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Novom Beogradu

U nazočnosti austrijskog veleposlanika u Srbiji, predstavnika austrijske vlade, tajnika u vladi RS za turizam Gorana Petkovića, investitora i uzvanika, održana je konferencija za novinare s prezentacijom projekta, a svečanim polaganjem kamena temeljca označen početak gradnje hotelsko-poslovnog kompleksa u Ulici Mihajla Pupina, jednoj od najatraktivnijih lokacija u Novom Beogradu.

Objekt bruto površine ko 26.000 četvornih metara za austrijskog investitora Alba Invest, društvo koje su zajedno osnovali Falkensteiner Group i BOP, gradi Zagorje-Tehnobeton, odnosno tvrtka kći Tehnobeton 2009.

"Radovi su već odmaknuli, tako da smo završili dijafragmu i pilote bez obzira na teškoće zbog konfiguracije terena. Nakon tog možda i najtežeg dijela, krećemo s betonskim radovima sukladno planu. Kada bude dovršen sredinom idu-

će godine, hotelski dio kompleksa imat će osam katova sa 185 soba te svim ostalim sadržajima potrebnim za kategoriju četiri zvjezdice. Toranj, odnosno uredski dio kompleksa, imat će uz prizemlje još 11 katova, a bit će tu i dvije garaže", doznajemo od Romana Perića, direktora Direkcije za tehničke poslove te čelnika tvrtki u Srbiji.

Prvi dio posla vrijednog oko 16 milijuna eura, kako ističe Perić, dobiven je u jakoj konkurenciji srbijanskih i stranih graditeljskih poduzeća, i to zahvaljujući dosadašnjoj uspješnoj suradnji s Falkensteiner Grupom i BOP-om u Hrvatskoj, što su potvrđivali njihovi čelnici prilikom potpisivanja ugovora.

"Ovo je samo jedan od nekoliko naših poslova u Srbiji, gdje smo pred ugovaranjem novih projekata čija bi realizacija trebali početi u jesen, i to uglavnom s investitorima s kojima smo surađivali i u Hrvatskoj", rekao je Perić.

aždinska kompanija dobila je posao gradnje općinskih ina na Kosovu, čime se želi poticati međuetnička suradnja

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

on na Kosovu 6,9 milijuna eura naime, dvadesetak tvrtki, uglavnom iz EU, ali i zemalja kandidatkinja. Natjecale su se tako tvrtke iz Bugarske, Grčke, Turske, Austrije, Španjolske i Italije, doznajemo od Katarine Krezo. Napomenula je da su svi produkti i svi izvođači morali biti isključivo iz zemalja koje su obuhvaćene IPA programom, a to su zemlje članice EU i zemlje kandidatkinje. Sve objekte u općinama s većinskim srpskim stanovOGLAS

ništvom Zagorje-Tehnobeton mora dovršiti do početka iduće godine.

Prilagodba tržištu

"Od 13 ugovorenih objekata već smo počeli graditi osam. U različitim su fazama izgradnje, ovisno o tome kada smo mogli početi radove, što je uglavnom ovisilo o tome kada je lokalna zajednica pripremila zemljište i dokumentaciju. Radovi na nekim od tih objekata prilično su od-

maknuli", kaže Krezo.

U gradnji varaždinski građevinari usko surađuju i s lokalnom zajednicom i s kosovskom državom, ali i s lokalnim izvođačima.

"U objekte ugrađujemo armirano-betonske konstrukcije koje proizvodimo u našoj tvornici Tehnoburimi na Kosovu.

Stoga i ovaj posao pokazuje ispravnost odluke o ulaganju na Kosovu, gdje postoji velika potreba za gradnjom sportskih dvo-

rana i sličnih objekata i već smo dokazali našu superiornost, ističe Krezo. Dodaje kako su na Kosovu, ali i u drugim zemljama regije, uspješni jer su dosta vremena utrošili na istraživanje lokalnog tržišta.

"U svakoj državi prilagodili smo se lokalnim prilikama i lokalnim standardima. Ako vas vodi takva poslovna filozofija, onda dolazite do cijena primjerenih lokalnoj zajednici.

Uostalom, ako se prilika-

ma u tim zemljama mogu prilagoditi tvrtke iz zapadne Europe, onda je sigurno da mi, koji imamo manju cijenu rada, također moramo to znati i moći postići. Naravno da to traži primjerenu organizaciju rada, ali je sve to skupa moguće napraviti jer nisu te cijene toliko manje od hrvatskih", kaže Krezo, direktorica Sektora za inozemstvo i razvoj projekata u Zagorje-Tehnobetonu.

Ivica Kruhoberec

dogaaji

SABOR

Potpora zajmu IBRD-a od 150 milijuna eura

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

ZDRAVkO MARIć, državni tajnik u Ministarstvu financija snimio hrvoje dominić

Zagreb. Saborski klubovi najavili su jučer da će njihovi zastupnici potvrditi Ugovor o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj (IBRD) kojim bi se sa 150 milijuna eura financirali programi jačanja fiskalne održivosti te poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Zajam

je odobren na rok od 15 godina, a ugovoreni bi novac trebao biti iskorišten za provođenje reformi usmjerenih jačanju fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje te stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora. Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić naglasio je da je ugovor bitan za provedbu Vladinog Programa gospodarskog oporavka te da Hrvatska, zadovoljna ponuđenim uvjetima, nastavlja suradnju sa Svjetskom bankom, institucija koje je i IBRD. Istoga je stava i Ivan

Šuker (HDZ), naglasivši kako je Svjetska banka potvrdila da je Vladin program "na tragu onoga što i sami promišljaju". "Da Vlada nije provodila strukturne reforme, zar bi Svjetska banka dala Hrvatskoj lani 200 milijuna eura, a ove godine još 150 milijuna? Ne bi sigurno", poručio je Šuker. Zadovoljan uvjetima IBRD-a, pa tako i predloženim ugovorom, bio je i Klub HNS/ HSU-a. No Vladu su pozvali da "decidirano" izvijesti na što konkretno, koje programe i projekte, misli trošiti pozajmljenih 150 milijuna eura. H

'E.ON dobrodošao, zajednička tvrtka teško ostvariva' NOVI DOBAVLJAČ PLINA Teško će E.ON Ruhrgas i hrvatska Vlada krenuti u projekt osnivanja zajedničkog poduzeća za dobavu plina sve dok Vlada ne odustane od kreiranja cijene plina za male potrošače, što je teško očekivati prije ulaska u EU, kada na to bude prisiljena, kaže Miljenko Šunić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Ozbiljnu najavu dolaska njemačke energetske kompanije E.ON Ruhrgas kao novog dobavljača plina za hrvatsko tržište, o kojoj je Business.hr već pisao, pozdravlja predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Miljenko Šunić.

"Neka dođe još takvih dobavljača koji će konačno stvoriti konkurenciju Prirodnom plinu i otvoriti tržište. To je dobra prilika i da se počne koristiti nedavno izgrađeni plinski interkonektor između Hrvatske i Mađarske", kaže Šunić i dodaje kako će dolazak novog dobavljača zasigurno promijeniti situaciju na plinskom tržištu nabolje, no

upozorava da se prethodno nešto drastično treba promijeniti u načinu na koji se formira cijena plina za krajnje potrošače.

Socijalni mir

Šunić ipak ne vjeruje da će Vlada tako lako odustati od prakse da uplitanjem u formiranje tarifa i izračunavanje cijene plina kupuje socijalni mir među biračima, zbog čega vjeruje da će se E.ON, ako donese odluku o ulasku na hrvatsko tržište, okrenuti isključivo velikim potrošačima, odnosno industriji, među kojima će pronaći kupce za plin koji će ponuditi na našem tržištu.

"Ne vjerujem da Vlada,

odustane od kreiranja cijene plina za male potrošače.

"E.ON u tom poduzeću neće naći interes. Vladina politika uplitanja u cijenu plina za kućanstva, koja je daleko ispod realne cijene, E.ON ne motivira da se okrene tom segmentu potrošnje, jer u njemu neće ostvariti očekivanu dobit.

E.ON je navikao poslovati po tržišnim principima, a njih u Hrvatskoj nema kada su posrijedi mali potrošači. Nisam siguran da će se njemačka kompanija snaći u tom dijelu poslovanja pa vjerujem da su njezin interes isključivo veliki potrošači", objašnjava Šunić.

MILJeNkO ŠuNIć, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin: E.ON će se okrenuti isključivo velikim potrošačima

pogotovo u ovo predizborno vrijeme, neće nastaviti štititi male potrošače te da neće nastaviti kupovati glasove kroz kontrolu cijene plina.

To će trajati vjerojatno sve do ulaska Hrvatske u EU, kada će nas europska regulativa natjerati da odustanemo od takve prakse", smatra Šunić.

On vjeruje da će ulaskom E.ON-a u Hrvatsku koristi imati isključivo veliki industrijski potrošači, koji imaju mogućnost biranja dobavljača, no to ovisi i o kretanju cijene plina na europskom i

svjetskom tržištu. Ne bude li znatnijih skokova cijena, i E.ON će hrvatskim potrošačima moći ponuditi plin po povoljnijim cijenama.

Predstavnici E.ON Ruhrgasa razmatraju i mogućnost osnivanja zajedničkog poduzeća u kojem bi, uz njemačku kompaniju, suvlasnik bilo jedno od državnih poduzeća koje je uključeno u plinski biznis. No Šunić sumnja u ostvarivost najave da bi E.ON i hrvatska Vlada krenuli u projekt osnivanja zajedničkog poduzeća za dobavu plina sve dok Vlada ne

korist industriji

Dolazak novog velikog dobavljača plina na hrvatsko tržište pozitivnim smatra i Srećko Ezgeta, direktor tvrtke Elektrometal - distribucija plina iz Bjelovara, operater plinskog distribucijskog sustava u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. "Cijena plina za velike potrošače u Hrvatskoj je previsoka i vjerujem da je dolazak konkurencije na tržište pozitivan. Nadam se da će E.ON kao velika i jaka kompanija donijeti osjetne promjene i povoljniju cijenu energenta za industrijske potrošače", kaže Ezgeta.

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

OGLAS

dogaaji

INTEGRACIJA

Promjene u Kanditu

10-11

arhiva business.hr

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

MARIo MüllER do sada je bio u Upravi Saponije

KoNFERENCIJA HR.BUSINESS 2031.

Ulaganje u znanje preduvjet konkurentnosti Znanja, inovativnosti i konkurentnosti nema bez sustavne demografske i obrazovne politike Kako bi opstala u globalnom okruženju, Hrvatska mora biti zemlja znanja, inovativnosti i konkurentnosti, a to se neće postići bez sustavne demografske i obrazovne politike, što će biti jedna od ključnih tema predstojeće Business. hr konferencije "HR.Business 2031.: Budućnost počinje sada", koja će se održati 1. lipnja u Zagrebu.

Demografski razvoj usko je povezan s gospodarskim razvojem i stoga je važno imati u vidu da je izostajanje prostorne komponente ili razvoja u prostoru jedan od temeljnih činitelja nepovoljnih demografskih i ekonomskih trendova u Hrvatskoj u proteklom dugom razdoblju, ističe Anđelko Akrap s Ekonomskoga fakulteta u Zagrebu, s katedre za demografiju.

Sve je to nemoguće bez obrazovanja, i to svrsishodna i kvalitetna, unaprijed prilagođenoga gospodarsko-socijalnom okruženju te potrebama društva i gospodarstva u cjelini.

O tome će biti riječi i na okruglom stolu, na kojem će se govoriti upravo

o demografiji i tržištu rada. Osim profesora Akrapa, na njemu će sudjelovati Saša Jurković, direktor portala Posao.hr-a, Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, Ivan Miloloža kao predstavnik Hrvatske udruga poslodavaca te Mislav Balković s Visoke škole za primijenjeno računarstvo.

Iz sadašnjih odrednica hrvatske politike posve je jasno da se bez osmišljene državne intervencije, gdje će se ciljati na srednjoročne i dugoročne promjene, ne mogu očekivati poželjni pomaci.

U tom kontekstu valja usmjeriti pozornost na činjenicu da Hrvatska ni danas nema jasno prepoznatljiv regionalni sustav gradskih centara koji bi bili nositelji demografskoga i gospodarskog razvoja svog okruženja.

Kako bi se ostvarilo kvalitetno gospodarsko-socijalno okruženje, potrebno je stvoriti mnoge preduvjete poput sustava gradskih centra koji trebaju imati temeljnu infrastrukturu kao što su školstvo, zdravstvo, kulturne institucije, nositelje gospodarskog razvoja, što će pridonijeti zadržavanju stanovništvo u širem okruženju.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Osijek. Novi vlasnik osječkog Kandita, kompanija Mepas, u čijem je sklopu i Saponija, počeo je integrirati tu tvrtku u svoj poslovni sustav. Tako je došlo do kadrovskih promjena u kojima Mario Müller, do sada u Upravi Saponije, prelazi na funkciju člana Uprave Kandita. Dajana Mrčela imenovana je članicom Uprave Saponije za komercijalne poslove. B.hr

RIJEŠENA BRIKoKRACIJA

Calcit počinje gradnju tvornice u Gospiću

Zagreb. Slovenska tvrtka za proizvodnju kalcitnih punila Calcit i njezina tvrtka Calcit Lika u lipnju će početi graditi novu tvornicu u Gospiću u koju će uložiti više od 10 milijuna eura i zaposliti oko 30 radnika, potvrdio je direktor Calcita Lika Gregor Šmitek. Tvornica bi trebala poče-

ti raditi u prvom tromjesečju 2012. godine.

Calcit Lika od 2007. iskopava bijeli vapnenac u kamenolomu Barlete. Kapacitet pogona u Ličkom Lešću je 50.000 tona godišnje, što je premalo, a i dosta je udaljen od kamenoloma, pa su još prije tri godine odlučili graditi tvornicu na bližoj lokaciji. HŽ bi prevozio prerađevine do Maribora, gdje također planiraju gradnju tvornice. S novom tvornicom u Gospiću do 2016. promet bi se povećao na više od 10 milijuna eura, kažu u Calcitu. H

Otvara se most p PRVA U NIZU Međunarodna konferencija "Pogled k Rusiji" dio je dugoročnog projekta koji će svake godine Hrvatskoj predstaviti drugu zemlju koja na globalnoj sceni igra relevantnu ulogu, a iduće godine na redu je Kina "Rusi Hrvatsku percipiraju kao turističko odredište te je smatraju prijateljskom zemljom", naglasio je jučer Aslan Mazukabzov, jedan od predavača na međunarodnoj konferenciji "Pogled k Rusiji", koja se danas i sutra u organizaciji Akademije za politički razvoj i uz potporu Hrvatske gospodarske komore i Vijeća Europe održava u zagrebačkom hotelu Westin. Jedan od ključnih ciljeva održavanja tog skupa, naglašeno je na jučerašnjoj najavnoj konferenciji za novinare, jest otvoriti raspravu međunarodnih stručnjaka s hrvatskom javnošću o hrvatsko-ruskim odnosima te mogućnostima njihova unapređenja.

Konkretna korist

"Eminentni govornici iz cijele Europe predstavit će trenutačnu društveno-poli-

››

tičku i ekonomsku situaciju u zemlji te zajedno s hrvatskim sudionicima propitati se ne samo kako iz Hrvatske gledamo prema Rusiji, već i kako poboljšati suradnju na svim razinama", naglasila je Nevena Crljenko, izvršna direktorica Akademije za politički razvoj.

"Nastojat ćemo", nastavila je, "otvoriti teme o kojima se ne govori jer je javnost zaokupljena drugim stvarima poput pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji." Ulaz na konferenciju je slobodan, a osim otvaranja tema i poticanja dijaloga sudionici će imati i konkretnu korist jer će moći dobiti relevantne informacije i steći kontakte, što može biti osobito važno gospodarstvenicima koji nastoje uspostavi gospodarsku razmjenu, naglasila je Crljenko. Gospodarstvenici su očigledno prepoznali dobru priliku jer

Dvodnevna konferencija održat će se u zagrebačkom hotelu Westin, a podijeljena je na nekoliko tematskih blokova

čine polovinu od 200-tinjak prijavljenih sudionika, a dolaze iz raznih sektora i svih dijelova Hrvatske.

Tematski blokovi

Program dvodnevne konferencije podijeljen je u nekoliko tematskih blokova, najavio je Nikola Vrdoljak, član organizacijskog odbora, a to su: "Rusija danas - O čemu govorimo kada govorimo o Rusiji", "Rusija u globalnoj perspektivi", "Rusija iz hrvatske perspektive", "Rusija između Istoka i Zapada", "Ruska ekonomska snaga" te "Imperij i njegovi rubovi". Konferenciju otvaraju Robert Markaryan, veleposlanik Ruske Federacije u Hrvatskoj, i Nadan Vidošević, predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Dio je to dugoročnog projekta koji će svake godine Hrvatskoj predstaviti drugu zemlju koja na globalnoj sceni igra relevantnu ulogu i tako omogućiti susret i kvalitetnu raspravu o bitnim društvenim kretanjima izvan uobičajenih tema. Najavljeno je da će sljedeće godine biti organizirana konferencija o Kini.

Irena Habjanec

ekoorIjeNTIraNI

Na sajmu novih tehnologija 60 izlagača

Split. Prvi međunarodni sajam novih tehnologija otvoren je jučer u splitskoj Spaladium areni. Na njemu se predstavlja 60-ak tvrtki, od čega 50 iz Hrvatske, a tijekom tri dana sajma održat će se 50 konferencija i okruglih stolova. Sudjeluju i tvrtke iz Belgije, Poljske, BiH te nordijskih zemalja.

OGLAS

"Cilj nam je propagirati sve što je zeleno, a moto sajma je život u zelenoj Hrvatskoj", kazao je direktor sajma Ivo Duvnjak.

"Naš znanstveno-tehnologijski park iduće godine u lipnju otvara vrata investitorima po najpovoljnijim uvjetima u ovom dijelu Europe", izjavio je splitsko-dalmatinski župan Ante Sanader.

Posjetitelji na sajmu, među ostalim, mogu razgledati električni auto, solarne sustave, vjetroelektrane te izume domaćih inovatora. H

arhiva business.hr

prema Rusiji

NeveNa CrljeNko, izvršna direktorica Akademije za politički razvoj, kazala je da će sudionici moći dobiti relevantne informacije i steći kontakte

PaDa UvoZ, raSTe IZvoZ

Deficit od 1,6 milijardi dolara U robnoj razmjeni s Rusijom Hrvatska ima negativan saldo koji je prošle godine iznosio 1,6 milijardi dolara, pokazuju podaci Hrvatske gospodarske komore. Izvoz u Rusiju iznosio je 230,5 milijuna dolara, što

je porast od 50 posto u odnosu na 2009. godinu. Istodobno je ruskih proizvoda 2010. godine uvezeno u vrijednosti od 1,8 milijardi dolara, što je pad od 10 posto u odnosu na prethodnu godinu.

dogaaji

160 IZLAGAČA

Otvoren Osijek expo 2011.

12

snimio gorAn flAudEr

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

KREšImIR BuBALO, osječki gradonačelnik

Osijek. Na osječkom sajamskom prostoru Pampas jučer je otvoren sajam Osijek expo 2011., u sklopu kojega se do 29. svibnja održavaju međunarodni sajam graditeljstva i opreme, obrtnički sajam, sajam obrazovanja i sajam Motomobil. Sudjelovat će oko 160 izlagača iz Hrvatske, BiH, Njemačke, Mađarske i Srbije. Cilj je sajma, ističu organizatori, prikazati naj-

novija dostignuća u raznim djelatnostima te omogućiti kroz susrete gospodarstvenika i proizvođača razvijanje što boljih poslovnih odnosa. Otvarajući sajam, osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo istaknuo je kako Osijek vidi veliku šansu u organiziranju sajmova. Cilj je, dodao je Bubalo, da se Osijeku vrati sajamski ugled i značaj. Organizatori Osijek expa su Osječki sajam, Obrtnička komora Osječko-baranjske županije, Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i Županijska komora Osijek. H

VELIK INTERES

Dulji rok za neregistrirane čamce

Zagreb. Zbog velikog interesa građana rok za prijavu i upis neregistriranih čamaca na područjima voda lučkih kapetanija Sisak, Vukovar, Slavonski Brod i Osijek produljen je do 1. srpnja.

Nakon isteka roka svi neregistrirani čamci zatečeni na unutarnjim vodama na područjima tih lučkih kapetanija uklonit će se o trošku vlasnika. H

Na IdejiX natjecat će se 33 agencije i 107 oglašivača OSVJEŽIVANJE SCENE Poseban gost prvog nacionalnog festivala oglašavanja bit će Marc Lewis, dekan londonske Škole za komunikacije, koji će i predavati u sklopu programskog dijela Prvi nacionalni festival oglašavanja IdejaX, u organizaciji Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA) i hrvatske podružnica Europskog udruženja digitalnog i interaktivnog marketinga (IAB), počeo je jučer u Zagrebu, a okupio je više od 1300 sudionika iz Hrvatske i regije sa 269 hrvatskih kreativnih radova koji se natječu za X i Mixx nagrade.

Best in show

SLAVEN FISChER, predsjednik HURA-e, suorganizatora događanja, nije krio zadovoljstvo brojem prijavljenih sudionika i radova snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

IdejaX, naglašavaju organizatori, ima ambiciju prezentirati i odabrati najbolje kreativne marketinške radove u klasičnom i on-line oglašavanju u Hrvatskoj u 2010. godini. Kako su jučer izvijestili organizatori na konferenciji za novinare, na natjecanje u kreativnom oglašavanju X pristiglo je 200 radova iz 33 agencije i 107 oglašivača koji se natječu u 22 kategorije. Žiri će dodijeliti i posebnu nagradu Grand Prix za najbolji kreativni rad. Na natjecanje Mixx za on-line kampanje i elemente kampanja pristiglo je 69 radova, a natjecat će se u sedam kategorija.

Najbolji on-line rad osvojit će posebnu nagradu Best in Show. Svi radovi prijavljeni u skladu s europskim propozicijama IAB-a ušli su i u izbor za europske nagrade Mixx.

Slaven Fischer, predsjednik HURA-e, nije krio zadovoljstvo brojem prijavljenih sudionika i radova. "Konkurencija za nagrade je žestoka, kako za X i Mixx tako i za posebna priznanja struke u obliku laskavih titula za oglašivača i agenciju godine.

S obzirom na čak 55 pokrovitelja, partnera i sponzora festivala, već sada možemo

BROJKA

1300 sudionika iz Hrvatske i regije okupilo se na IdejiX

69

radova pristiglo je na natjecanje Mixx za on-line kampanje

reći da je prva IdejaX ispunila sva naša očekivanja i reenergizirala hrvatsku marketinšku scenu, što nam je bio primarni cilj kada smo počinjali organizirati ovu vrlo zahtjevnu manifestaciju", izjavio je Fisher.

Predstavnik IAB-a, koji je s HURA-om suorganizator festivala, Jan Jilek upozorio je kako marketingaši danas trebaju inzistirati na kreativnosti i inovativnosti, bez obzira na to jesu li na strani oglašivača ili agencija.

'Novi mediji'

"Posebno je potrebno ozbiljno se uhvatiti u koštac s 'novim medijima' jer oni mijenjaju pravila dosadašnje tržišne komunikacije.

Tradicionalni modeli oglašavanja jednostavno više nisu dovoljni kako bi se ostvario maksimum u komunikaciji brenda s potrošačima", istaknuo je Jilek.

Poseban gost festivala bit će Marc Lewis, dekan londonske Škole za komunikacije i jedan od predavača u sklopu programskog dijela IdejeX. "Ovo su turbulentna vremena za našu struku i samo kvalitetna izmjena znanja i iskustava može nam pomoći da što prije, ali racionalno, usvojimo nove trendove i prilagodimo se tržištu", kazao je Lewis.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

ISTRAŽIVANJE GFK

Kinezi i Brazilci najviše vole plaćati mobitelom

Zagreb. Prema istraživanju koje je u devet zemalja proveo GfK, povjerenje i familijarnost dva su ključna elementa za prihvaćanje servisa plaćanja putem mobitela. Istraživanje je obuhvatilo više od 8000 ispitanika u Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, Španjolskoj,

Južnoj Koreji, Brazilu i Kini.

Globalno, 62 posto potrošača privlači ponuda plaćanja putem mobilnih uređaja.

To prihvaćanje je i više kod nekih ključnih skupina: mladih u dobi od 14 do 24 godine (75 posto); inovativnih, odnosno onih koji sve novo brzo prihvaćaju (74 posto), i onih koji posjeduju smartphone (72 posto). Plaćanje mobilnim telefonom najprivlačnije je na tržištima u razvoju, kao što su kinesko (82 posto) i brazilsko (73 posto). B.hr

CUSTOMER AWARDS

'In your pocket' promovira Hrvatsku

Zagreb. Nominacija turističkog časopisa "In your pocket" za nagradu Customers Awards 2011. Hrvatskoj je donijela još jednu turističku reklamu. Naime, taj turistički časopis kod nas je prisutan već 10 godina i na svojim stranicama predstavlja 15 hrvatskih gradova, od Krapine i Zagreba preko Rijeke,

Zadra i Splita do Dubrovnika.

Besplatan je i može ga se pronaći u turističkim zajednicama, hotelima, kampovima, na pumpama ili ga se može besplatno skinuti s njihove web stranice www.inyourpocket.com.

"In your pocket" nominiran je za nagradu Customers Awards 2011. u kategoriji za izdavača najboljeg putnog vodiča, a u konkurenciji s najjačim svjetskim turističkim časopisima poput Lonely Planetom, Rough Guidesom i drugim. Dobitnici nagrada Customers Awards znat će se 21. lipnja. T. DŽ.

Vipnet mijenja način brojenja korisnika U budućnosti će svaki korisnik posjedovati niz SIM kartica, a različiti uređaji i strojevi u sebi će imati integrirane SIM kartice, pokazuje najnovije Deloitteovo istraživanje koje je predstavljeno na zajedničkoj konferenciji za novinare s Vipnetom i Ericssonom Nikolom Teslom.

Zato više nema smisla mjeriti vrijednost tržišta kroz broj SIM kartica i poslovanje kompanije kroz tržišni udjel SIM kartica.

Pravi pokazatelj

Stvarni indikator tržišnih performansi telekomunikacijskih tvrtki postat će udjel u ukupnoj vrijednosti tržišta, tvrde u Vipnetu. To je razlog zbog kojeg Vipnet mijenja metodu brojenja u mnogo konzervativniji pristup, odnosno mjerenje samo onih SIM kartica koje su u posljed-

njih 90 dana zabilježile nekakvu aktivnost u Vip mreži, ističu u drugom po veličini mobilnom operateru.

"Takav pristup u brojenju preporučuje i Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU). Korištenjem takvog pristupa Vipnet je u svojoj korisničkoj bazi krajem travnja zabilježio 2,04 milijuna SIM kartica. Takav način brojenja nema nikakvog utjecaja na financijske rezultate.

Istodobno, gledajući ukupnu vrijednost tržišta, Vipnetov udjel kroz posljednjih pet kvartala u vrijeme recesije ostaje stabilan na razini od 40 posto", ističu u Vipnetu.

Posljednjih nekoliko godina uobičajeno je da korisnici posjeduju dva mobilna uređaja, što je osnovni razlog rasta mobilne penetracije iznad 100 posto.

Snimio DRAŽEn TomiĆ

KONZERVATIVAN PRISTUP Drugi po veličini domaći mobilni operater u obzir će uzimati samo one SIM kartica koje su u posljednjih 90 dana zabilježile nekakvu aktivnost u mreži

DUBRAVKA JUSIć, direktorica korporativnih komunikacija Vipneta, Dejan Ljuština, direktor u Odjelu za poslovno savjetovanje Deloittea, Reinhard Zuba, član Uprave i glavni direktor za marketing, prodaju i službu za korisnike Vipneta, i Miroslav Kantolić, direktor marketinga i prodaje u ENT-u

Podrobnu analizu trendova na mobilnom telekomunikacijskom tržištu dao je Deloitte.

"Perspektiva o globalnim korisnicima" mobilnih uređaja u 2011. godini upućuje na fenomen rastućeg broja korisnika.

Nadzor radnog vremena

"Korisnici će posjedovati do pet različitih mobilnih uređaja akumulacijom standardnih mobilnih uređaja, pametnih telefona, tableta, prijenosnih raču-

nala s podatkovnim karticama i sličnih uređaja. Rezultati analize na tržištima Velike Britanije i SAD-a pokazuju kako više od 10 posto ispitanika posjeduje tri mobilna uređaja, a više od pet posto njih posjeduje četiri", ističe Ljuština.

Vipnetov direktor marketinga i član Uprave Reinhard Zuba smatra pak kako je to moguće zahvaljujući inovacijama koje su dovele do promjene tržišnih trendova i odrednica.

"Vipnet već neko vrijeme

nudi 'machine to machine' uslugu temeljenu na cloud tehnologiji. Riječ je o Vip auto nadzoru, Vip nadzoru brodova, Vip nadzoru prodaje i Vip nadzoru radnog vremena. U budućnosti bi se sve telekomunikacijske tvrtke trebale fokusirati na kreiranje dodatniwh prihoda s novim, inovativnim uslugama i fokusom na prihod kao ključnim indikatorom uspjeha", zaključuje Zuba.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO

business plus

Nakon 16 godina borbe za usklađivanje propisa o naknadama za privatno kopiranje za proizvode koji uključuju prazne CD-e i DVD-e, memorijske kartice i računala, EK je odlučila problem prepustiti neovisnom posredniku. Razlike u visini naknada među zemljama su velike, a u ZAMP-u kažu da bi njihovo harmoniziranje u EU moglo povećati naknade u Hrvatskoj, koje su trenutačno među najnižima u Europi

Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

Dogovori li se EU,

u Hrvatskoj skaču naknade za privatno kopiranje

> autorska prava > reportaža > sport i biznis > kockarski ratovi

IT industrija procjenjuje da joj administrativni troškovi zbog različitih sustava plaćanja naknada u pojedinim članicama izbiju iz džepa dodatnih 1,8 milijardi eura godišnje

16-17 business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

Europska komisija odlučila je nakon 16 godina borbe za usklađenje visine naknada za privatno kopiranje među 27 članica EU priznati poraz i pronalaženje rješenja koje će zadovoljiti sve uključene strane prepustiti neovisnom posredniku. Riječ je o naknadama koje su i u Hrvatskoj prilikom uvođenja bile predmet burnih rasprava, a osmišljene su kako bi se autorima nadoknadio gubitak nastao kopiranjem, među ostalim, glazbe i filmova.

Ukidanje ili reforma

Kako prenose europski mediji, Komisija je u sklopu Strategije zaštite prava intelektualnoga vlasništva EU, predstavljene javnosti u utorak, objavila kako će pozvati neovisnog posrednika koji će lobiste s obiju

strana potaknuti da pronađu kompromis o visini naknada, kao i uređajima na koje će se naknade plaćati. Pozivajući se na neimenovani izvor u Komisiji, EurActiv piše kako bi posrednik s dovoljno autoriteta da pregovore vrati na pravi put trebao biti imenovan do kraja godine.

Na jednoj su strani proizvođači elektroničkih

uređaja i medija kojima je cilj da naknade za proizvode koji uključuju prazne CD-e i DVD-e, memo-

BORAC PROTIV NAMETA

‘Oni koji se uistinu bave kopiranjem ionako nabavljaju na crnom tržištu’

ŽEljkO BRIgljEVIć, direktor tvrtke MakroMikro snimio saša ćetković

Među najglasnijim protivnicima naknada za privatno kopiranje, kada su uvedene prije više od četiri godine, bio je Željko Brigljević, direktor tvrtke MakroMikro koja se bavi prodajom računalne opreme, a zbog reklame "MakroMikro recept za pljačku" završio je na sudu.

Kako je pojasnio Brigljević, namjera im je bila našaliti se na temu Zakona o autorskim pravima, koji je omogućio ZAMPu da ubire naknadu koju kupac plaća za svaki kupljeni medij ili

uređaj neovisno o tome misli li na CD pohraniti slike svoje djece ili kopirati glazbu. ZAMP je uzvratio tužbom za naknadu štete zbog povrede ugleda smatrajući da su u reklami nazvani pljačkašima, a prema Brigljevićevim riječima, spor još nije okončan. Ono što je tada smatrao spornim kada su posrijedi naknade za privatno kopiranje misli i danas, a to je da se prava naplaćuju unaprijed, s time da se ne zna za što se i komu plaća. Kako dodaje, naknadu nje-

gova tvrtka mora platiti odmah pri uvozu, a nikoga, kaže, nije briga hoće li oni prodati te proizvode ili ne, kao ni tko će ih kupiti i hoće li ih uopće koristiti za kopiranje.

"Zbog naknade su poskupjeli proizvodi, ali prodaja nije pala jer su ti proizvodi kao sol - da i poskupi, ne bi se prodavalo manje jer ljudima treba", rekao je Brigljević, napominjući kako oni koji se uistinu bave kopiranjem CD-e i DVD-e ionako nabavljaju na crnom tržištu.

rijske kartice i računala budu što niže, dok je nositeljima prava, među kojima su službe za kolektivno ostvarivanje prava, kao što je domaći HDS-ZAMP, u interesu da naknade budu što više i da se naplaćuju za što veći broj uređaja.

Prošle je godine, primjerice, Europski sud pravde oslobodio plaćanja naknade Appleov iPod jer nije riječ o uređaju koji je isključivo namijenjen kopiranju sadržaja, kao što su printeri ili MP3 playeri. No EurActivov izvor tvrdi kako

pritiscima proizvođača da se naknade ukinu.

Kako piše EurActiv, neka udruženja koja zastupaju interese industrije, među kojima je Business Software Alliance, već dugo pozivaju na ukidanje naknada za privatno kopiranje, dok se drugi zauzimaju za to da se naknade nositeljima prava isplaćuju po drukčijem modelu tako što bi se povećala cijena originalnog zaštićenog materijala, a smanjile naknade za kopiranje.

Udruženja koja zastupaju interese industrije pozivaju na ukidanje naknada, a drugi su za to da se one nositeljima prava isplaćuju po drukčijem modelu tako što bi se povećala cijena originalnoga zaštićenog materijala

Previše naknada

Hrvatska udruga distributera novih tehnologija za-

će i takvi uređaji biti predmet predstojećih pregovora.

Podaci koje je prikupio Hewlett Packard pokazuju da su razlike u visini naknada među pojedinim članicama EU iznimno velike.

Primjerice, u Njemačkoj naknada na inkjet printer iznosi 12 eura, a u Belgiji zapanjujućih 179 eura.

Prema istoj studiji, naknada koja sa plaća za mobilne telefone koji imaju ugrađeni muzički player manji od 4 GB u Italiji iznosi manje od eura, u Belgiji nešto više od 2 eura, a čak 12 eura u Austriji. IT industrija procjenjuje da joj administrativni troškovi zbog različitih sustava plaćanja naknada u pojedinim članicama izbiju iz džepa dodatnih 1,8 milijardi eura godišnje.

Iako izvor iz Komisije tvrdi da se pregovori od početka 1995. nisu pomakli ni centimetra, s time se ne slažu u francuskoj udruzi za ostvarivanje kolektivnih prava GESAC, ističući kako je napretka i te kako bilo, ali da neće popustiti

uzima se za to da visina naknada bude pravedna, a da bi se to ostvarilo, smatraju nužnim da se zakonom propiše da obveznici prikupljanja naknada, u koje se ubrajaju, moraju biti uključeni u proces određivanja visine naknada te da se odredi kako jedan proizvod ne može biti opterećen s deset vrsta naknada.

U ZAMP-u, koji u Hrvatskoj ostvaruje prava za gotovo tri milijuna hrvatskih i inozemnih autora glazbenih djela, ne vjeruju da bi se događanja u Europskoj uniji mogla na Hrvatsku odraziti snižavanjem naknada, ističući kako su visine naknada u Hrvatskoj među najnižima u Europi.

"Veća je mogućnost da bi harmonizacija visina tih naknada u zemljama Unije dovela do povećanja naknada u Hrvatskoj", ističe Marina Ferić Jančić, zadužena za odnose s javnošću i međunarodne odnose u ZAMP-u. Podsjetila je na to da su naknade u Hrvatskoj sporazumno dogovorene s Hrvatskom gospodarskom komorom.

Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

Usporedba visine naknada za privatno kopiranje Data CD-R

DVD

DVD+

0,01 euro (0,08 kn)

0,02 eura (0,12 kn)

0,02 eura (0,12 kn)

Austrija

0,34 eura

0,54 eura

0,54 eura

Belgija

0,12 eura

0,40 eura

0,40 eura

Italija

0,15 eura

0,41 euro

0,41 euro

Slovenija

0,03 eura

0,03 eura

0,03 eura

Francuska

0,35 eura

1 euro

1 euro

MP3 player

Hard disk DVD-recorder

Memory card

1,93 eura (14,00 kn)

0,54 eura (4,00 kn)

0,55 - 1,10 eura (4,00 - 8,00 kn)

2,25 - 9 eura

9 - 22,5 eura

2,25 - 9 eura

1 - 3 eura

1,30 - 9 eura

0,15 - 1,35 eura

0,64 - 9,66 eura

0,02 €/GB (za manje od 400 GB) - 0,01 €/GB (za veće od 400 GB)

0,05 - 3,03 €/GB

Slovenija

4,17 - 8,35 eura

6,26 eura

0,03 €/GB, maks. 16,69

Francuska

1,00 - 20 eura

5 - 50 eura

0,072 - 0,944 eura

Hrvatska

Hrvatska Austrija Belgija Italija

> autorska prava > reportaža > sport i biznis > kockarski ratovi

18-19 business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

PRONAŠLI NIŠE Na organsku poljoprivredu odnosi se samo 0,5 posto agrarne proizvodnje u Srbiji, a najzastupljenija je na vojvođanskim ravnicama. U okolici Valjeva najviše je proizvođača bobičastoga voća, ponajviše malina, kojih će se ove godine u Srbiji proizvesti 75.000 tona, od čega će 75 do 80 posto završiti u izvozu

arhiva business.hr

VLADA VOZAR iz Kisača pokraj Novog Sada organskom se proizvodnjom povrća, ponajviše salate i brokule, bavi 10-ak godina

Organsko povrć spašavaju male p Vladu Vozara iz Kisača pokraj Novog Sada u Srbiji smatraju pionirom organske poljoprivrede. Jedan je od rijetkih koji su se odlučili baviti suvremenim, organskim uzgojem povrća koji, prema njegovim riječima, zahtijeva puno rada, a donosi relativno malu zaradu. Prema njegovoj procjeni, na organsku poljoprivredu odnosi se samo 0,5 posto agrarne proizvodnje u Srbiji.

Obitelj Vozar živi u malom vojvođanskom mjestu s većinskim slovačkim stanovništvom, a poljoprivredom se bavi posljednjih 20-ak godina. Na kontrolirani, organski uzgoj orijentirali su se na nagovor profesora s novosadskoga Poljoprivrednog fakulteta. Agronomski stručnjaci uvjerili su ih da, s obzirom na kvalitetu tla, u tom kraju postoje svi preduvjeti za

uspješnu, organsku proizvodnju hrane.

U ponudi imaju široku paletu različitog povrća, ponajviše salatu i brokulu, ali uveli su i nove kulture poput kineskog kupusa. Svježe povrće plasiraju putem veletrgovaca na novosadske tržnice i u supermarketima trgovačkog lanca Univerexport.

Nelojalna konkurencija

"Postupno smo se širili i sad povrće uzgajamo na 25 hektara. S obzirom na potražnju, mogli bismo i više proizvoditi, ali nemamo mogućnosti za daljnje širenje. U Novom Sadu postali smo brend. Sljedeći nam je cilj osvojiti beogradsko tržište, ali ondje smo suočeni s nelojalnom konkurencijom. Razni preprodavači uzimaju naš znak i lijepe ga na povrće koje dovoze tko zna otkud", rekao

nam je Vozar. Iako je u mirovini, i dalje je aktivan, ali većinu posla prepustio je dvojici sinova i snahama.

U glavnoj sezoni na njihovim poljima radi i do 30-ak radnika. Lani su od države prvi put dobili subvenciju u iznosu od 300 eura po hektaru, a ove godine očekuju 500 eura. Organski je uzgoj skup, napomenuo je Vozar, i do 50 posto skuplji od konvencionalne proizvodnje, a povrće u prodaji 30-ak posto.

"Ne možemo više dizati cijene zbog slabe kupovne moći ljudi", govori naš sugovornik. Za biljnu zaštitu upotrebljavaju specijalne pripravke, čajeve koje nabavljaju od certificiranog proizvođača, a zemlju gnoje isključivo kozjim gnojem. Povrće je pod stalnim nadzorom, a ono svježe prodaje se s istaknutom markicom organskog proi-

SEOSKI TURIZAM STEPANOVIĆ

Osim poljoprivrede, ponajprije uzgoja voća, u okolici Valjeva sve je više seoskih kućanstava koja su domove i imanja preuredila za doček gostiju. Prema nekim informacijama, u valjevačkom kraju seoskim se turizmom bavi 15-ak obitelji, a na području cijele Srbije ih je 200-tinjak. Tako je i obitelj Stepanović iz sela Suvodanje prihod od poljoprivrede prije četiri godine odlučila "podebljati" ruralnim turizmom.

"Otkad je država počela promovirati taj vid turizma, i mi smo se uključili, ali osim moralne potpore, nema konkretne financijske pomoći. Sami smo uložili sredstva u uređenje soba i ostale sadržaje", rekla je Dragica Stepanović. U poslu joj pomažu suprug Milovan i kći Mirjana, koja najveći dio vremena ipak provodi studirajući u Beogradu.

Godišnje im u Suvodanje dođe 300-tinjak turista, najviše domaćih gostiju te malo stranaca iz Njemačke, Francuske i Nizozemske. U kući je na raspolaganju deset kreveta, a u dvorištu su natkrivena terasa i stara, drvena kućica koja gostima dočarava kako se nekad živjelo na selu. Stepanovići imaju 40 ovaca, 12 krava, svinje i perad te na šest hektara zemlje uzgajaju voće i povrće tako da isključivo nude hranu koju proizvode.

Među proizvodima su domaći sokovi, pekmezi, ali i poseban začin "zmajčin", svojevrsni dodatak jelima za koji je gazdarica Stepanović osmislila recepturu.

DRAGICA STEPANOVIĆ gostima nudi domaće sokove, pekmeze, ali i poseban začin ’zmajčin’, svojevrsni dodatak jelima za koji je osmislila recepturu

arhiva business.hr

Kućni proračun 'podebljali' seoskim turizmom

će i bobičasto voće proizvođače u Srbiji zvođača. Jednog dana planiraju se probiti i na međunarodno tržište, ali za takvo što još nisu konkurentni.

RAŠA MARIĆ u Sušicama pokraj Valjeva posjeduje 4,5 hektara zemlje; na dva se prostire rasadnik malina, a na preostalih 2,5 hektara bavi se komercijalnom proizvodnjom malina

arhiva business.hr

Velika ulaganja

Dok su plodne vojvođanske ravnice pogodne za proizvodnju povrća bez umjetnih gnojiva, u središnjoj Srbiji, na zelenim obroncima u okolici Valjeva, na svakom se koraku mogu vidjeti nasadi bobičastog voća, ponajviše malina. Prema informacijama Ljubiše Dimitrijevića, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, u Srbiji se ove godine očekuje proizvodnja od 75.000 tona malina na ukupno 55.000 hektara, od čega će 75 do 80 posto završiti u izvozu.

Najviše je malih uzgajivača malina, na usitnjenim parcelama, a uzgoj na dva do četiri hektara već se sma-

tra respektabilnom proizvodnjom.

Među većim proizvođačima u Sušicama pokraj Valjeva jest Raša Marić, koji posjeduje 4,5 hektara zemlje. Na dva hektara prostire se rasadnik malina, a na preostalih 2,5 bavi se komercijalnom proizvodnjom tog bobičastog voća.

Glavni je biznis rasadnik u kojem godišnje proizvede oko 200.000 sadnica.

Početni, sjemenski materijal nabavio je iz Engleske i Švicarske te je dio materijala certificirane, a dio standardne kategorije.

"Teško je opstati u tom poslu jer su velika ulaganja. Troškovi proizvodnje na hektaru iznose 15 tisuća eura, a sadnice prodajemo po cijeni od 20 do 35 eurocenti, ovisno o sorti", kaže Marić. Za manji dio sadnica proizvodnja je unaprijed ugovorena, ali većinu

prodaje na slobodnom tržištu. Dosad nije bilo problema plasirati robu, jedino što naplata nije izvjesna pa se dio naplati kompenzacijom.

Teško do subvencija

Na preostaloj površini uzgajaju malinu, nešto kupina i šljiva, a u planu je i proizvodnja jagoda. Za uzgoj malina na hektaru potrebno je 7000 eura. Ove godine očekuje 22,5 tona malina i maksimalnu cijenu od 1,5 eura za kilogram voća ekstrakvalitete.

Konzumnu malinu prodaje isključivo u Srbiji kao svježe voće putem trgovačkih lanaca i veleprodaje na tržnicama, a u proizvodnji sadnica trećinu je sadnog materijala izvozio, i to na tržišta BiH, Crne Gore i Rumunjske.

Državne je subvencije, kaže Marić, u Srbiji teško

dobiti. Za podizanje višegodišnjih nasada certificiranih sorti godišnja subvencija iznosi 2500 eura po hektaru, a za standardni sadni materijal 700 eura.

Marić pritom ističe da se kod certificiranih sorti pokazalo da kasnije nema nekih posebnih prednosti u kvaliteti.

Po količinama, Srbija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača malina u svijetu. Tako raširenu proizvodnju Marić pripisuje pogodnim klimatskim uvjetima, ali i jednoj mani.

Iako se drugdje u svijetu nasadi malina obično navodnjavaju, to nije moguće na njihovim obroncima.

"Zato naši proizvodi imaju veći postotak suhe tvari i šećera, što pridonosi njihovoj kvaliteti", objašnjava Marić.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

> autorska prava > reportaža > sport i biznis > kockarski ratovi

20-21 business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

Barcina lekcija bizn

ne dovodite zvijezde i ostanite ČUDO IZ KATALONIJE Zahvaljujući razvoju vlastitih igrača i posebnom sustavu upravljanja, u koji su uključeni navijači, nogometni klub Barcelona u europskoj je crnoj točki nezaposlenosti uspio napraviti priču o uspjehu. Po kriteriju prihoda bolji je jedino njegov najljući rival - madridski Real, koji je lani uprihodio 488 milijuna dolara, a Barca je zaradila 439 milijuna dolara.

U posljednje godine taj je katalonski klub udvostručio prihode

Već se neko vrijeme u nogometnim krugovima raspravlja o tome je li Barcelona najbolji nogometni klub svih vremena. Često se špekulira o tome je li Milan iz 1990. godine ili Santos iz 1960., za koji je igrao legendarni Pele, bio bolji od današnje Barcelone. Odgovor na to pitanje spektakularno je nejasan.

No, jedno je jasno: današnja Barcelona jedan je od najbolje financijski vođenih klubova u povijesti.

Prema istraživanju revizorske kuće Deloitte, prema kriteriju prihoda od

Barcelone je trenutačno bolji jedino njezin najljući rival - madridski Real. Naime, Real je lani uprihodio nevjerojatnih 488 milijuna dolara, a Barca je zaradila 439 milijuna dolara.

U posljednje četiri godine taj je katalonski klub udvostručio prihode.

Katalonski ponos

Nedavno je Uprava Barcelone potpisala sponzorski ugovor s Qatar Sportsom vrijedan 165 milijuna dolara. Specifičnost tog ugovora jest u tomu što će klub prvi put u svojoj povi-

Sponzorski ugovor s Qatar Sportsom vrijedan je 165 milijuna dolara arhiva b.hr

Navijači su puno više od 12. igrača. Barcelona ima 150.000 registriranih navijača koji su ujedno vlasnici kluba arhiva business.hr

nisu:

e svoji jest na dresovima istaknuli logo nekog sponzora.

Ugledni londonski list The Economist razjasnio je kako je Barcelona u europskoj crnoj točki nezaposlenosti, španjolskoj pokrajini Kataloniji, uspjela napraviti priču o uspjehu i pretvorila klub u globalni nogometni autoritet. Jedan od naoko nevažnih razloga jest činjenica da Barcelona igra potpuno timski u sportu kojemu dominiraju razmažene zvijezde.

Barcelona je nogometnim ekspertima dala rješenje, piše Economist, orijenti-

ravši se na razvoj vlastitih domaćih igrača za razliku od ostalih velikih klubova, čiji sastav podsjeća na skupštinu Ujedinjenih naroda. Zbog toga se u Barceloninoj svlačionici i danas često govori katalonski, koji je usvojio i Lionel Messi, koji se u Barcelonu doselio još kao dijete.

Barceloninim "studentima" od malih se nogu govori da je Barca više od kluba - ona je utjelovljenje katalonskog ponosa koji je regiju držao živom i pod čizmom fašističkog diktatora Franca. Navijači Barcelone to redovito ističu sloganima poput onog da "Barcelona nije Španjolska".

Navijači vlasnici

U ovom primjeru navijači su puno više od 12. igrača. Barcelona ima 150.000 registriranih navijača koji su ujedno vlasnici kluba.

Za razliku do konkurentskih klubova, Barcelona nije dioničko društvo niti je u rukama privatnih tajkuna. Upravu društva čini 2500 slučajno odabranih navijača i 600 starijih članova. Time su ujedinjenje dvije velike teorije upravljanja kompanijama.

Prva, koju zastupa Boris Groysberg, harvardski

Za razliku do konkurentskih klubova, Barcelona nije dioničko društvo i nije u rukama privatnih tajkuna. Upravu društva čini 2500 slučajno odabranih navijača i 600 starijih članova profesor, koji je upozorio da su moderne kompanije opsjednute dovođenjem zvijezda. Svoju je teoriju dokazao i istraživanjem slav koje je pokazalo da slavni ekonomski analitičari pro s Wall Streeta nakon promjene radnog okruženje loši rade neusporedivo lošije. Drugi veliki teoretičar Jim Collins tvrdio je, pak, ga da put uspjeha leži u gakorporativ jenju vlastite korporativne kulture i jasnog sustava vrijednosti. U današnjem globaliziranom svijetu to Barce je upravo ono što Barcelona ima - promociju na zadr svjetskoj razini uza zadržavanje lokalnih korijena OGLAS

i tradicija.

Osmišljen brend

Barcelona je i primjer njegovanja vlastitog brenda, što je u eri interneta iznimno težak posao. Globalno povjerenje potrošača u brendove od 1997. do 2008. godine palo je sa 55 na samo 22 posto. Zbog toga su velike korporacije poput Lega u svoje razvojne timove počele pozivati najvjernije korisnike zaluđene plastičnim kockicama, a lanac maloprodaje Asda redovito ispituje svoje kupce što bi oni zapravo trebali prodavati.

Barcelona je i tu otiš-

la najdalje - vjerni obožavatelji donose sve odluke i zastupaju interese svog kluba.

Ipak, i taj je klub napravio neke pogreške. Pokušaj regrutiranja mladih igrača na široj razini neslavno je propao gašenjem nogometne akademije osnovane u Argentini. Tradicionalisti zamjeraju klubu što prodaje "katalonsku dušu" kao jeftin marketinški trik.

No klub je trenutačno na vrhu svijetu ne samo zbog nogometnih profesionalaca spojenih u tim nego i zbog mudre Uprave.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

> autorska prava > reportaža > sport i biznis > kockarski ratovi

22-23 business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

POKER NA KOCKI Broj internetskih igrača pokera danas se mjeri u desecima milijuna, kao i zarada on-line servisa za poker, koja godišnje samo u SADu iznosi oko pet milijardi dolara. No golem novac odlazi izvan SAD-a jer je riječ o servisima u vlasništvu neameričkih kompanija. Već četiri godine lobisti i političari pokušavaju promijeniti zakone koji reguliraju rad on-line servisa za poker, što je u Americi zakonski ograničeno, a država je podignula optužbe protiv čelnika najvećih on-line servisa zbog pranja novca

Amerika pro on-line poke Amerika protiv pokera, tako bi se mogla sažeti zbivanja vezana uz on-line poker posljednjih nekoliko mjeseci. Naime, već četiri godine lobisti i političari pokušavaju promijeniti zakone koji reguliraju rad on-line servisa za poker, što je u Americi zakonski ograničeno, a država je podignula optužbe protiv čelnika najvećih on-line servisa zbog pranja

novca. Nikakvo čudo da vlastima u Washingtonu smeta on-line poker: godišnja zarada tih kompanija iznosi oko pet milijardi dolara, a procjenjuje se da se 10-ak milijuna igrača samo u SAD-u koristi tim servisima radi zabave.

Golem novac odlazi izvan SAD-a jer je riječ o servisima u vlasništvu neameričkih kompanija. Prema posljednjim vijestima,

jedan od optuženih Bradley Franzen nagodio se i priznao krivnju za sve optužbe. Bude li osuđen, prijeti mu 30 godina zatvora iako vlasti obećaju blažu kaznu u zamjenu za suradnju. Dodatnu pozornost javnosti privlače uključena imena: osim samih kompanija, stradali su senatori, predstavnici Kongresa, zastupnici... svi koji su godinama pokušavali lobira-

njem promijeniti propise vezane uz poker.

Turnirski bum

Optužnica protiv tih kompanija ozbiljan je udarac on-line pokeru. Naime, posljednjih 10-ak godina raste njegova popularnost.

Broj igrača u cijelome svijetu mjeri se u desecima milijuna - kao i zarada koju imaju ti servisi. A sve je izgledalo i kao da će

fotolia

WSOP Ulazak za stol s najboljima na neslužbeno svjetsko prvenstvo igrača pokera, koje se prenosi na TV ekranima diljem svijeta, naplaćuje se 10.000 dolara, nema ograničenja ulaganja, a kvalifikacijsko mjesto može se osvojiti na jednome od brojnih satelitskih turnira ili web-siteova

junsku hrpicu novca prenosi se na televizijskim ekranima diljem svijeta.

WSOP je u ovome obliku nastao 1970. godine, kada je Horseshoe Casino pozvao najbolje svjetske igrače pokera - njih šestoricu.

Borili su se za novčanu nagradu, ali i posebnu narukvicu - priznanje koje se dodjeljuje najboljem pokerašu na svijetu i koje je otad postalo prestižna nagrada u tom sportu.

Stol za 10.000 $

otiv era

upravo on-line poker donijeti revoluciju u toj igri: uključile su se velike televizijske mreže koje su počele prenositi najvažnije turnire, on-line poker povezao se s "pravim" pokerom i počeo kao glavne nagrade nuditi mjesto za stolom nekog važnog natjecanja, a internetska zabava odjednom se za mnoge pretvorila u mogućnost izvrsne zarade.

Turniri u pokeru koji su još 80-ih privlačili desetak fanatičnih obožavatelja odjednom su počeli sudionike brojiti u tisućama - što nije zanemarivo, jer mnogi traže vrtoglavo visoke iznose za ulazak.

Upravo je tu on-line poker odigrao važnu ulogu i povezao vješte amaterske igrače sa svijetom profesionalaca. Primjera radi, u glavnom događanju koje organizira World Series of Poker - neslužbeno svjetsko prvenstvo igrača pokera - 2006. sudjelovalo je 8733 igrača. Ti su se igrači probili kroz 45 događanja tijekom te godine. Od ove godine WSOP ima čak 58 događaja i znatno veći broj sudionika, a postoje planovi za dodatno proširenje serijala.

WSOP je i glavni razlog za popularnost pokera.

Glavni turnir snimaju kamere i borba za višemili-

U međuvremenu se WSOP razvio i s drugim hazardnim igrama izašao iz zatvorenog okruženja kasina Las Vegasa, pa su se i ulozi promijenili. Dva su glavna događanja, jedan u svibnju, a drugi u studenome, i upravo taj svibanjski održava se sljedećega tjedna u Rio de Janeiru. Ulazak za stol s najboljima naplaćuje se 10.000 dolara, nema ograničenja ulaganja, a kvalifikacijsko mjesto može se osvojiti na jednome od brojnih satelitskih turnira ili web-siteova koji nude kvalifikacijske mogućnosti.

Najpoznatiji pokeraš koji se upravo iz kvalifikacija probio do glavnog turnira jest Amerikanac Chris Moneymaker. On je 2003. osvojio glavni turnir WSOP-a i zlatnu narukvicu, a prvi se na svijetu do glavnoga događanja probio putem web-sitea.

"Počeo sam igrati poker kao amater, a 2003. sam osvojio finale World Series Of Poker (WSOP) i nagradu od 2,5 milijuna dolara", prisjeća se Moneymaker. Moneymaker mu, naravno, nije pravo prezime: odabrao ga je kao pokeraški nadimak prijevodom svojega njemačkog prezimena Nurmacher. "U tom sam trenutku osjećao nevjericu. Iskreno, nisam imao pojma koliko će igranje pokera utjecati na moj život."

Moneymaker je za kvalifikaciju u finale najvećega svjetskog natjecanja u pokeru potrošio samo 39 dolara, toliko je stajao ulog putem web-sitea. "Dao sam otkaz na poslu u roku devet mjeseci. Vratio sam sve dugove, a za život otad zarađujem putujući po svijetu i igrajući poker", kaže i dodaje da je on sam najbo-

lji primjer demokratičnosti igre. "Svatko ima priliku zaigrati poker na najvišoj razini, s najboljim pokerašima na svijetu. Moja je priča dokaz - bio sam amater, a osvojio sam naslov WSOP prvaka."

Pitanje sreće

Moneymaker nije jedini takav igrač. Najbolji od najboljih rade samo to putuju od turnira do turnira i žive od pokera.

"Poker je definitivno igra vještine. Zbog toga i najbolji svjetski igrači poput Doylea Brunsona kontinuirano pobjeđuju već 40 godina", objašnjava Moneymaker pitanje sreće u igri. I danas igra na velikim turnirima. "Moj stil igranja uvelike se promijenio, tako da sada igram

potpuno drukčiji poker nego 2003. godine. Igram i puno heads-up i sit and go on-line turnira."

Najvažnija je stvar za profesionalnog igrača pokera samokontrola. "Najvažnija je poruka da uvijek treba uživati u igri - ako vas početni ulog ‘boli’, odnosno ako je prevelik, ne možete se zabavljati i nemojte igrati. Moj je savjet za sve one koji žele igrati turnire s većim buy inovim da se prvo orijentiraju na satelitske turnire na kojima pobjeda donosi sjedalo na nekom od velikih turnira. Tek kada vam je bank roll dovoljno velik da može podnijeti nekoliko udaraca, spremni ste na veće izazove."

Iva Ušćumlić Gretić iva.gretic@business.hr

››

Poker je definitivno igra vještine. Zbog toga i najbolji svjetski igrači poput Doylea Brunsona kontinuirano pobjeđuju već 40 godina AMERIKANAC Chris Moneymaker 2003. osvojio je glavni turnir WSOP-a i zlatnu narukvicu, a prvi se na svijetu do glavnoga događanja probio putem web-sitea fotolia

tema 24-25

BANKARSKA PREDVIĐANJA Hrvatska ekonomija ove će godi prvog ovogodišnjeg tromjesečja u industrijskoj proizvodnji i izvoz

Erste: Hrvatska se o sektor i ne zna privu Investicije će biti negativne treću godinu zaredom, stanogradnja je gotovo zamrla, potrošnja ne pokazuje znakove oporavka, a glavu će nam iznad vode držati oporavak potražnje u zemljama trgovinskim partnerima iz EU Slaba izvedba domaćega gospodarstva u prvom kvartalu, na koje će do kraja godine pozitivno utjecati stabilizacija domaće potražnje, solidna turistička sezona te umjerena vanjska potražnja, nagnala je

analitičare Erste grupe da zadrže svoju prijašnju prognozu o ovogodišnjoj stopi rasta od jedan posto, dok se za iduću godinu predviđa rast gospodarstva od 2,2 posto.

Moguće revizije

U analizi proteklog tromjesečja tako se gospodarska izvedba naziva poprilično razočaravajućom sudeći po pojedinim mjesečnim pokazateljima. Industrijska proizvodnja pala je 4,9 posto, a slab promet u maloprodaji zabilježen u ožujku upućuje na neutralan doprinos osobne potrošnje BDP-u u pr-

››

FRItz MoStBöcK, šef odjela istraživanja u Erste grupi arhiva business.hr

S približavanjem izbora može se očekivati oživljavanje segmenta cestogradnje

vom kvartalu. Uz teškoće u oporavku građevinskog sektora, slab uvoz kapitalnih dobara te negativnu investicijsku aktivnost, analitičare su razočarali i izvozni rezultati u ožujku. Deficit vanjskotrgovinske razmjene na godišnjoj je razini rastao 10 posto te je prema procjenama koje se iznose u analizi BDP u proteklom razdoblju pao jedan posto.

Iako je prognoza za rast BDP-a u ovoj godini ostala nepromijenjena, analitičari upozoravaju na rizik smanjenja procjene s obzirom na podatke iz prvog ovogodišnjeg kvartala. No prije moguće revizije očekuju se nadolazeći mjesečni pokazatelji. "Što se ostatka godine tiče, ostajemo oprezni. Prostora za veća iznenađenja što se tiče osobne potrošnje nema s obzirom na sporu stabilizaciju tržišta rada te negativan utjecaj rastuće inflacije na plaće", stoji u izvještaju Erstea. Potrošački sentiment također ne pokazuje znatniji oporavak, a s druge strane tu je obećavajuća turistička sezona. Potrošački krediti također bi mogli rasti (iako po

skromnoj stopi) s obzirom na povoljnije kamatne stope, a oporavak potrošačkog sentimenta očekuje se prema kraju godine.

I dok se privatna potrošnja nalazi u graničnom pozitivnom području, očekuje se da će ulaganja ostati negativna treću godinu zaredom. Investicijski zamah ostaje krhak i ukazuje na nesklonost privatnog sektora ulaganju, oslanjanje na investicije javnog sektora te kroničnu slabost u privlačenju izravnih inozemnih ulaganja. Što se građevinskog sektora tiče, analitičari smatraju kako će tempo i dalje diktirati javni sektor, a s približavanjem izbora može se očekivati oživljavanje cestogradnje. Učinak investicijskih projekata u Vladinu programu očekuje se tek u 2012. godini s obzirom na potreban period pripreme i osiguravanje novca.

EU nas stabilizira

Građevinarski sektor i dalje će trpjeti uslijed nestajanja stanogradnje, dok gradnja uredskih prostora ipak daje malo nade.

"Unatoč očekivanoj stabiliza-

ciji potkraj godine, držimo se naše prognoze o padu investicija od jedan do dva posto na godišnjoj razini. Nakon razočaravajućeg prvog kvartala, mislimo da će ostatak donijeti blagu stabilizaciju na krilima oporavka eurozone, koji će i dalje biti snažan stabilizacijski faktor hrvatskoga gospodarstva", iznose analitičari.

Napominju i da je izvoz na stabilnoj rastućoj putanji, a domaću investicijsku aktivnost trebao bi pospješiti i oporavak domaće potražnje. Zbog toga smatraju da će neto izvoz imati manji utjecaj na promjenu BDP-a nego u prošloj godini, ali će ključni faktor i za ovogodišnji rast biti dinamika inozemne potražnje.

Rast potrošnje 2012.

Osim što predviđaju rast BDP-a od jedan posto, u svojim prognozama analitičari Erste grupe iznose rast osobne potrošnje sa 1,2 posto prognoziranih za ovu godinu na 2,2 posto u 2012. godini. Potrošnja je u 2010. godini smanjena 0,9 posto.

Nadalje, inflacija mjere-

ine rasti samo jedan posto i dogodine 2,2 posto, a rezultati zu bili su razočaravajući za analitičare Erste grupe

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

oslanja na javni ući strana ulaganja OGLAS

na potrošačkim cijenama ove će godine prema njihovim predviđanjima iznositi 2,8 posto, a iduće bi trebala rasti na 3,2 posto. Inflatorni rizici pod utjecajem su pritisaka ponude, a domaća potražnja u velikoj mjeri ostaje

zatomljena. Fiskalni deficit trebao bi rasti s lanjskih pet posto BDP-a na 5,9 posto u 2011. godini, da bi godinu poslije ponovno pao na razinu od 5,5 posto BDP-a.

Biljana Starčić biljana.starcic@business.hr

BLJESAK PROMETA

Crobex u veljači najviši još od 2008.

Utrka za dionicama Ine raspoloživim na Zagrebačkoj burzi, koja se od kraja godine odvijala između mađarskog Mola i ostalih institucionalnih ulagača, prvenstveno domaćih mirovinskih fondova, izdvojena je kao najvažniji događaj na domaćem tržištu kapitala koji je rezultirao povećanjem likvidnosti cijelog tržišta, ali i trendom rasta cijena koji se nastavio i početkom godine. U veljači je tako vrijednost Crobexa porasla na najvišu razinu od kraja 2008. godine, prvenstveno na krilima Ine čija je cijena premašila 4000 kuna. I ostale su dionice imale dobru izvedbu, a izdvajaju se HT i Ericsson Nikola Tesla te Dalekovod i IGH. Tržište se u posljednje vrijeme ipak ponovno nalazi u fazi stagnacije.

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

270 MIL. EURA

Raiffeisenu viši porezi spustili dobit Austrijska banka Raiffeisen Bank International izvijestila je u četvrtak da joj se neto dobit u prvom tromjesečju smanjila za 19 posto zbog višeg poreznog računa. RBI je tako priopćio da mu je neto dobit u prva tri ovogodišnja mjeseca kliznula na 270 milijuna eura sa 334 milijuna eura ostvarena u istom razdoblju 2010. godine. Neto

prihodi od kamata uvećani su za tri posto, na 884 milijuna eura. Veći rast banka je zabilježila u stavci neto prihoda od naknada koji su uvećani za šest posto i iznosili su 357 milijuna eura. Neto dobit od trgovanja blago se smanjila, za 2,2 posto, i iznosila je 123 milijuna eura. U RBI istodobno ukazuju na pad neto rezervacija za nenaplative zajmove i investicije za 36 posto, na 208 milijuna eura.

Rezultat banke pritisnuo je trošak poreza u visini 100 milijuna eura povezan s promjenom vrijednosti izvedenica. B.hr

OPTIMISTI

UN očekuje rast regije 2,2 posto

Ujedinjeni narodi blago su podignuli prognoze rasta svjetskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za ovu i iduću godinu prema kojima se u 2011. očekuje rast od 3,3 posto, a u 2012. od 3,6 posto, pokazuje ažurirano izvješće UN-a. U siječanjskom izvješću, pod nazivom "Svjetsko gospodarsko stanje i izgledi u 2011.", prognozirane stope rasta svjetskog BDP-a za

ovu su godinu iznosile 3,1, a za iduću 3,5 posto. UN-ovo izvješće obuhvaća prognoze za svijet u cjelini te za skupine razvijenih, tranzicijskih i gospodarstava u razvoju.

Među tranzicijskim gospodarstvima u podskupini jugoistočne Europe, u koju se ubraja i Hrvatska, još se nalaze Albanija, BiH, Crna Gora, Srbija i bivša jugoslavenska republika Makedonija. Za tu podskupinu u ovoj se godini prognozira rast od 2,2 posto, a u 2012. trebao bi ubrzati na 3,1 posto. H

ECB smatra da je mogući grčki bankrot globalna katastrofa NERVOZA U SREDIŠNJOJ BANCI Francuski i nje-

mački čelnici ECB-a kazali su kako više neće primati grčki javni dug kao kolateral za operacije na tržištu novca ako Grci ne ponude dodatne garancije, što bi tu zemlju moglo odvesti u bankrot NOURIEL ROUBINI, ugledni ekonomist koji je predvidio globalnu recesiju 2008. - 2009., tvrdi kako bankrot Grčke nije razlog za velike brige, nego bi mogao samo prouzročiti bijeg klijenata iz banaka arhiva business.hr

Pred Europskom centralnom bankom (ECB) uskoro bi se mogao pronaći izazov restrukturiranja grčkog javnog duga, za koji su neki od čelnika banke rekli da je početak "horor priče". Naime, francuski i njemački čelnici ECB-a kazali su kako više neće primati grčki javni dug kao kolateral za operacije na tržištu novca, što bi tu zemlju moglo odvesti u bankrot. Prema riječima europskih ministara financija i čelnika ECB-a, to može prouzročiti globalnu katastrofu, a poznati ekonomist Nouriel Roubini smatra kako su

to "najobičnije gluposti".

Ipak, pravila ECB-a nisu jasna, pa drugi tumače kako će se tom koraku pristupiti samo ako Grčka ne bude spremna ponuditi nikakve druge garancije. Ekonomisti njemačkog Deutsche Banka i američkog Citigroupa za Bloomberg u četvrtak takve su izjave protumačili kao pokušaj zastrašivanja Grčke, koja debelo kasni s provedbom reformi koje je Europa zatražila.

Sit Grku ne vjeruje

"Bez tih upozorenja, Grci nikad ne bi najavili ili proveli nove mjere za opo-

ravak gospodarstva ili izvlačenje zemlje iz krize", rekao je Juergen Michels, šef Citigroupovih ekonomista za eurozonu.

"ECB je već prije Grčkoj predao jasne instrukcije o tome što može biti kolateral, a što ne može. Čini se da im je dosadilo rastezati pravila već godinu dana", smatra Michels.

Europski monetarni čelnici već dulje pokušavaju pronaći način kako bi vratili povjerenje investitora u Grčku, odnosno kako bi ih uvjerili da će Grčka uspjeti vratiti dugove nakon što je lani "spašena" sa 110 milijardi eura iz europ-

skog fonda spasa. Ministri financija u eurozoni predlažu da se produlji ročnost izdanih grčkih obveznica, a stručnjaci ECB-a upozoravaju kako bi takav potez razorio grčki bankarski sustav i destabilizirao eurozonu.

Dodatni pritisak

Član vijeća ECB-a Christian Noyer kazao je kako restrukturiranje nije rješenje nego početak horora koji bi završio posljedicama gorim od onih koje je prouzročio kolaps investicijske banke Lehman Brothers u rujnu 2008. godine.

Umjesto preslagivanja javnog duga, nizozemski se ministar financija Jan Kees de Jager zalaže za pojačani pritisak na Grčku i hitno provođenje reformi.

Poznati ekonomist Nouriel Roubini, koji je predvidio globalnu gospodarsku i financijsku krizu, kazao je na sastanku članova vijeća ECB-a kako su tvrdnje da će grčki bankrot ostaviti katastrofalne posljedice na globalnoj razini "totalna glupost". U najgorem slučaju, grčki bankrot može prouzročiti bijeg klijenata iz banaka, tvrdi legendarni ekonomist.

Nikola Sučec

OGLAS

NIJE BAŠ TAKO LOŠE

Ekonomisti su očekivali da bi američki BDP u prvom ovogodišnjem tromjesečju mogao porasti čak 2,6 posto, ali američki potrošači bili su manje rastrošni od očekivanja, a kupovali su i manje novih automobila U prvom kvartalu ove godine u Sjedinjenim je Državama zabilježen gospodarski rast od 1,8 posto, što je odraz manje potrošnje od onoga što su ekonomisti predviđali. U prethodnom istraživanju koje je proveo Bloomberg ekonomisti su u prosjeku očekivali rast BDP-a od 2,2 posto. Predviđanja rasta BDP-a 82 ekonomista kretala su se u rasponu od 1,6 do 2,6 posto.

Potrošnja nije ispunila očekivanja, posebice kad su u pitanju automobili i komunalije. Najnovije izvješće pokazuje da je potrošnja porasla za 2,2 posto, dok su prvotne procjene upućivale na rast potrošnje od 2,7 posto, a srednja vrijednost u Blo-

BrOJKA

1,8

posto poraslo je američko gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine

Američki BDP razočarao ulagače i analitičare

ombergovu istraživanju bila je očekivani rast potrošnje od 2,8 posto. Rast od četiri posto u četvrtom kvartalu prošle godine bio je najveći rast zabilježen od kraja 2006. godine.

Veliki u plusu

Bez obzira na sve, blagi rast zaposlenosti i izvoza mogao bi pozitivno utjecati na glavne američke proizvođače kao što je kemijska industrija Dow Chemical, prenosi Bloomberg. U Dow Chemicalu kažu da je potražnja osobito snažna na tržištima Južne Amerike i Azije te sjeverne i istočne Europe.

Analitičari američkog gospodarstva potrošnju u prošlom kvartalu ocjenjuju kao anemičnu i kažu da je u kućanstvima bilo određenih ograničenja.

Pritom ističu da je proizvodnja ostala snažna, jednim dijelom i zahvaljujući inozemnoj potražnji. Očekuju da će gospodarske aktivnosti ubuduće rasti brže nego u prvom kvartalu, ali "ništa spektakularno".

Drugo je izvješće pokazalo da je povećan broj ne-

zaposlenih. Krajem prošlog tjedna broj zahtjeva za naknade za nezaposlene porastao je za deset tisuća, na 424 tisuće.

Plaće porasle

Plaće su u posljednjem kvartalu prošle godine porasle na 27,9 milijardi dolara, a u prethodnim se procjenama baratalo brojkom od 52,5 milijardi dolara. Realni prihodi u tom

su razdoblju rasli za 1,1 posto, dok se prvotno očekivao rast od 1,9 posto.

U prvom ovogodišnjem kvartalu rast realnih prihoda nastavljen je za 0,8 posto, a kalkulirao se s rastom od 2,9 posto.

Najnovije izvješće nudi i prvi uvid u zaradu. Dobit je porasla za 1,3 posto u odnosu na prethodno razdoblje i to je najmanji rast u posljednje dvije godine.

Proizvodnja, na koju se odnosi 12 posto ekonomije, ostat će glavni stup daljnjeg rasta.

Ekonomisti predviđaju da će poremećaji u proizvođačkom lancu pritiskati industriju samo trenutačno dok se japanske tvornice ne oporave nakon velikih prirodnih katastrofa koje su pogodile Japan u ožujku ove godine. M. Grbić

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Uz solidan rast ostalih najlikvidnijih dionica, titulu dnevnog dobitnika dobila je Ingra. Taj je zagrebački građevinar skočio 4,28 posto, na 13,89 kuna. Na dionice Ingre potrošeno je 2,3 milijuna kuna, što je bilo dovoljno za drugu najlikvidniju poziciju, odmah ispod najlikvidnijeg HT-a, na kojeg je otišlo 3,4 milijuna kuna, ali bez promjene u cijeni.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Ingra Đuro Đaković holding Dom holding Ericsson Nikola Tesla Atlantic grupa Adris grupa Dalekovod Belje Končar - elektroindustrija Čakovečki mlinovi Zagrebačka banka Petrokemija Vaba d.d. banka Varaždin Valamar grupa Atlantska plovidba d.d.

AD Plastik Kaštelanski staklenici Belišće Arenaturis Ledo Luka Rijeka Fima validus Rabac, ugostiteljstvo i turizam Opeka d.d. za proizv. i promet građ. mat.

Tisak Vupik Jadranka Jadroplov d.d.

Razvitak d.d.

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

Tankerska plovidba Luka Ploče Kraš, prehrambena industrija Croatia osiguranje d.d.

Jadranski naftovod Laguna Novigrad Atlas nekretnine Institut IGH Končar Hidroelektra niskogradnja Uljanik plovidba Plava laguna Imunološki zavod Viro tvornica šećera d.d.

Tehnika Jadranska banka Dioki d.d.

Končar Badel 1862 Konzum Privredna banka Zagreb Lavčević Riviera Poreč Končar - električni aparati Maistra Veterina d.d.

Podravska banka Franck prehrambena industrija BC institut Hotel Excelsior d.d.

Viadukt Lucidus dioničko Zvijezda Dubrovnik - Babin kuk Istraturist Umag d.d.

Proficio Sunčani Hvar Industrogradnja d.d.

Finvest Corp Žitnjak Magma d.d.

Lošinjska plovidba Hoteli Podgora Tanker dioničko društvo za trgovinu Đakovština

+ Uprava Dalekovoda izvijestila je Zagrebačku burzu da je na sjednici podnijela Nadzornom odboru izvješće o razlozima potpunog isključivanja prava prvenstva postojećih dioničara na upis novih dionica u sklopu najavljenog povećanja temeljnog kapitala za 40,87 milijuna, na 270,25 milijuna kuna. Za tu odluku traži suglasnost Nadzornog odbora. Dionica je pala 0,36 posto, na 244 kune.

Redovan promet: 19.274.451,61 Kn

CROBEX: +0,47%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

258.61 13.24 43.14 88.49 1,450.00 735.00 268.10 239.00 92.00 609.00 3,999.99 255.00 163.00 84.49 68.50 690.17 134.23 2,900.00 609.00 71.01 5,616.00 180.14 12.10 225.00 400.00 183.51 70.00 421.00 140.00 55.00 22.57 319.03 1,345.01 1,250.00 450.02 5,510.01 2,950.00 9.10 45.44 1,680.51 1,311.00 128.07 583.10 1,711.01 101.06 429.00 1,261.00 2,075.00 64.97 1,250.00 66.00 195.01 576.11 180.00 225.00 1,180.00 65.00 54.69 455.00 860.00 268.00 100.00 232.00 32.65 3,400.00 182.50 265.00 16.01 45.51 661.09 230.00 140.00 16.00 146.95 28.00 125.00 8.00

259.90 13.99 46.00 92.00 1,485.00 743.50 270.00 244.05 94.30 620.00 4,000.00 258.50 168.39 84.96 71.45 701.00 137.60 3,100.00 625.00 82.95 5,800.00 185.95 12.97 245.00 400.00 191.70 71.40 421.00 141.44 55.00 25.00 322.00 1,400.00 1,250.00 460.00 5,600.00 2,960.02 9.10 47.50 1,748.00 1,334.89 132.00 592.00 1,711.01 101.06 435.00 1,261.00 2,150.00 65.00 1,274.99 66.00 195.01 576.11 192.88 225.01 1,180.00 67.50 58.54 455.00 870.00 268.00 100.00 242.00 32.65 3,400.00 182.50 265.00 17.73 45.51 749.49 239.00 140.00 16.00 146.95 28.00 125.00 8.00

258.91 13.89 44.99 91.00 1,485.00 740.00 270.00 244.00 94.20 610.00 4,000.00 258.50 165.00 84.96 70.00 693.70 137.50 2,900.00 625.00 80.00 5,800.00 185.00 12.60 235.00 400.00 190.93 70.20 421.00 141.44 55.00 23.00 322.00 1,400.00 1,250.00 453.00 5,600.00 2,950.00 9.10 47.50 1,700.00 1,311.00 132.00 586.00 1,711.01 101.06 435.00 1,261.00 2,075.00 64.99 1,274.99 66.00 195.01 576.11 192.50 225.00 1,180.00 67.50 58.54 455.00 870.00 268.00 100.00 242.00 32.65 3,400.00 182.50 265.00 17.73 45.51 749.49 239.00 140.00 16.00 146.95 28.00 125.00 8.00

0.00% 4.28% 2.25% 3.47% 1.87% -0.27% 0.00% -0.36% 2.36% 1.67% 0.00% 1.03% 0.57% 3.74% 4.63% -0.62% 1.87% -3.33% 3.31% 9.89% 3.48% 0.82% -3.00% -4.08% 0.00% 2.15% 1.42% 0.24% 1.03% 0.00% -11.54% 0.92% 0.00% -2.34% -1.52% 1.63% -1.67% 0.00% 3.94% 0.00% 0.00% 1.54% -0.17% 0.06% 0.01% 3.44% 1.69% 2.52% 0.02% 3.27% -5.69% 0.01% 0.00% 4.07% -6.25% 0.00% -2.17% 3.72% 0.00% 1.33% 7.20% 12.36% 5.68% -0.61% -2.85% 1.39% 0.00% 0.28% 1.11% -5.13% 25.13% 7.68% 0.00% 0.00% 7.69% 13.64% 10.34%

13,443 171,520 51,065 15,551 834 1,283 2,180 2,361 5,290 797 117 1,810 2,567 4,822 4,293 382 1,914 79 366 2,350 32 904 12,180 558 300 555 1,300 213 633 1,605 3,120 228 46 49 129 10 15 4,660 900 24 30 304 64 22 298 60 20 9 291 14 207 69 23 68 42 8 137 145 16 8 19 50 18 112 1 15 10 142 49 2 6 8 50 3 10 1 10

3,481,335.95 2,353,679.39 2,285,331.34 1,406,001.98 1,222,684.56 949,635.45 587,244.68 570,388.09 493,106.75 489,747.94 467,999.80 463,984.94 423,163.62 409,612.89 299,473.19 266,900.05 260,682.06 234,967.25 224,914.85 183,223.40 182,520.00 164,794.92 150,616.64 129,281.29 120,000.00 104,575.95 91,654.38 89,673.00 88,961.96 88,275.00 76,011.22 72,867.58 63,873.93 61,250.00 58,886.48 55,550.06 44,310.63 42,406.00 41,756.41 40,828.53 39,955.40 39,937.98 37,656.27 37,642.22 30,115.88 25,867.87 25,220.00 19,272.24 18,912.42 17,571.98 13,662.00 13,455.69 13,250.53 12,543.54 9,450.04 9,440.00 8,997.66 8,148.05 7,280.00 6,949.95 5,092.00 5,000.00 4,206.00 3,656.80 3,400.00 2,737.50 2,650.00 2,323.01 2,229.99 1,410.58 1,398.00 1,120.00 800.00 440.85 280.00 125.00 80.00

21,201.76 104.17 145.64 679.52 1,977.50 2,467.38 1,831.71 559.69 773.90 1,568.99 420.00 16,556.51 551.28 149.97 440.69 968.07 577.44 329.42 727.70 174.60 1,276.99 1,106.39 34.04 237.87 206.40 455.67 105.68 139.98 231.49 116.77 44.18 1,745.24 876.94 278.27 622.25 1,722.55 2,191.40 141.93 158.45 269.59 254.58 82.35 339.88 934.76 22.77 603.20 238.91 248.22 262.69 78.32 49.64 4,427.28 10,989.17 92.05 822.04 31.13 738.74 108.00 304.28 371.64 44.62 114.77 110.55 82.64 340.87 322.11 1,238.87 69.38 332.72 339.07 147.64 28.79 77.99 97.34 10.26 9.75 8.43

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 252.00 11.00 22.36 27.87 1,181.00 657.10 242.21 217.00 54.00 430.00 2,950.00 200.00 105.50 54.00 28.68 672.01 80.21 612.00 420.00 33.03 4,720.12 161.54 5.00 65.10 390.00 135.00 41.77 350.00 124.01 55.00 11.14 240.00 1,140.00 1,160.03 351.33 4,502.00 2,332.01 8.80 25.01 1,106.00 975.00 119.00 533.13 1,345.00 51.52 290.00 871.01 2,000.00 60.20 909.99 57.03 145.00 461.06 161.10 140.00 669.50 51.00 54.03 400.00 655.38 180.00 60.00 190.00 14.03 2,851.00 52.00 250.00 11.50 25.00 292.00 85.00 76.10 14.95 121.00 20.06 110.00 5.11

315.99 33.50 52.00 92.00 1,650.00 829.99 305.00 348.48 118.99 647.09 4,000.00 289.98 184.73 95.00 72.00 970.00 146.00 4,990.00 635.00 82.95 6,900.00 267.02 17.99 245.00 400.00 244.98 108.90 421.00 176.84 58.00 26.79 343.97 1,540.00 1,900.00 497.02 6,299.00 3,520.00 10.70 47.50 2,500.00 2,449.98 197.89 662.00 1,895.00 194.00 507.77 1,614.00 2,989.88 102.83 2,198.00 88.50 225.50 708.00 275.00 259.65 1,180.00 73.00 78.13 460.03 938.00 300.00 188.00 346.00 33.33 4,249.00 182.50 383.88 17.76 78.00 790.00 250.00 163.85 69.90 164.00 33.89 129.00 19.90

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,80 68,62 167,50 12,26 7,94 2,20 0,61 10,06 102,00 0,70 42,00 223,10 3,80 45,00 9,04

60,50 72,00 170,00 12,50 8,05 2,20 0,62 10,40 102,00 0,70 42,99 225,00 3,80 45,80 9,20

60,04 72,00 170,00 12,50 7,94 2,20 0,62 10,15 102,00 0,70 42,99 224,00 3,80 45,80 9,19

60,05 71,72 169,16 12,45 8,00 2,20 0,62 10,21 102,00 0,70 42,77 224,21 3,80 45,07 9,18

1,73 85,50 37,11 37,00 36,49 1,07 0,70 0,15 5,35

1,75 86,50 37,50 37,07 36,50 1,07 0,70 0,15 5,35

1,75 86,50 37,33 37,00 36,50 1,07 0,70 0,15 5,35

1,74 0,78 0,37 0,37 0,36 1,07 0,70 0,15 5,35

37,06 89,04 97,04 35,00 76,90 22,45 5,80 23,50 5,90

37,06 90,01 97,04 35,00 76,90 22,70 5,81 23,51 6,00

37,06 90,01 97,04 35,00 76,90 22,45 5,80 23,50 5,90

37,06 89,77 97,04 35,00 76,90 22,62 5,80 23,51 5,98

0,16 % 0,01 % 0,00 % 2,31 % -0,21 % 2,05 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

755,00 566,00 3.450,00 1.030,00 7.900,00 990,00 455,00 850,00 80,52 6.490,00 1.925,00 89,71 85,06 94,30 3.062,00

785,00 584,00 3.610,00 1.030,00 8.350,00 1.050,00 520,00 900,00 80,70 6.500,00 2.000,00 89,96 85,10 94,50 3.062,00

769,00 579,00 3.524,00 1.030,00 8.018,00 1.002,00 503,00 891,00 80,55 6.499,00 1.989,00 89,88 85,08 94,41 3.062,00

769,17 577,19 3.523,31 1.030,00 8.017,95 1.002,32 503,31 890,85 80,55 6.498,98 1.989,13 89,89 85,08 94,41 3.062,00

2,53 % 1,94 % 0,06 % 0,00 % 0,23 % 0,40 % 0,60 % 3,13 % -0,04 % -0,02 % 4,46 % -0,08 % 0,02 % -0,62 % 2,07 %

86,00 605,00 26.500,00 4.455,00 3.750,00 3.999,00 309,00 2.850,00 203,00 2.700,00 55.000,00 722,00 7.500,00 901,00

86,00 621,00 26.800,00 4.550,00 3.750,00 4.000,00 309,00 2.851,00 206,00 2.750,00 55.620,00 722,00 7.515,00 901,00

86,00 613,36 26.553,85 4.509,56 3.750,00 3.999,94 309,00 2.850,33 204,33 2.742,99 55.488,00 722,00 7.509,91 901,00

52,90 613,36 26.553,85 4.509,56 3.750,00 3.999,94 309,00 2.850,33 204,33 2.742,99 55.488,00 722,00 7.509,91 901,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG MELR LKPG KBMR DATR NF1N GRVG SLLG PBGS KDHR PETG ATPG SAVA INDGL

KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR LUKA KOPER NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR DATALAB TEHNOLOGIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S GORENJE SLOVENIJALES PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD GROUP PETROL AKTIVA NALOZBE SAVA INFOND GLOBAL

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 NOVA BANKA AD BANJA LUKA TP MATEX AD BANJA LUKA KOMO AD MODRICA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Sacen a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Imlek a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Komercijalna banka a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MLEKARA TETOVO MAKEDONIJATURIST SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA BITOLA FERSPED SKOPJE FZC 11 OKTOMVRI KUMANOVO Besko a.d. Vlasotince TTK BANKA AD SKOPJE

768.953,81 272.254,75 209.425,91 121.945,78 28.496,59 26.400,00 24.992,13 23.676,52 12.036,00 10.293,65 8.553,98 7.399,20 7.231,40 5.453,50 4.552,62

1,74 % 2,19 % -0,45 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 0,00 %

14585 31991 36000 24479 9846 2855 3835 17644 322

25.342,50 24.798,64 13.413,00 9.060,27 3.593,63 3.054,85 2.684,50 2.646,60 1.722,70

27860 8400 6898 18875 6115 3864 12673 1500 2451

1.032.491,60 754.047,00 669.381,92 660.625,00 470.243,50 87.400,45 73.504,74 35.260,00 14.668,30

NIS +2,53% Luka Koper +2,04% BH Telecom +2,05% Aerodrom Nikola Tesla +1,94% Telekom Srspke +1,74%

Gorenje -1,88% Nova kred. ban. Maribor -0,75% Petrol -0,49% Sarajevo osiguranje -0,42% Krka -0,27%

Telekom Slovenije

Fabrika duhana Sarajevo

Sa 270.000 eura prometa dionica slovenskog teleoperatera bila je u etvrtak druga najlikvidnija u Ljubljani, a uz to joj je cijena porasla 2,86 posto u odnosu na prethodni dan, popevši se na 72 eura. Ta je cijena ujedno bila najviša po kojoj se dionicom Telekoma Slovenije trgovalo, dok je najniža bila na razini od 68,62 eura. Mercatoru je cijena porasla više od jedan posto, dosegnuvši 170 eura, a tamošnji je indeks bio u blagom plusu.

Padom cijene ve im od etiri posto u etvrtak se na Sarajevskoj burzi istaknula dionica Fabrike duhana, ija je posljednja zabilježena cijena tako iznosila 70 konvertibilnih maraka. Tijekom dana ukupno je 108 dionica Fabrike duhana promijenilo vlasnika pa je promet iznosio samo 7611 KM, a cijena se kretala u rasponu od 70 do 71 KM. Oba su sarajevska indeksa pak u etvrtak porasla - SASX-10 bio je u plusu od 0,96 posto, dok je širi SASX-30 porastao samo 0,04 posto.

+2,86 -4,11

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 GRNT MPT ALK KMB TPLF MLET MTUR STIL SBT FERS CEVI BESK TTK

12805 3796 1238 9795 3564 12000 40439 2318 118 14750 200 33 1903 121 496

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO AIKB SCEN AGBN SJPT VZAS ENHL A2015 JESV IMLK A2013 A2014 A2012 KMBN

-0,27 % 2,86 % 1,07 % 2,04 % -0,75 % 0,00 % 0,00 % -1,88 % 0,00 % 0,58 % 0,23 % -0,49 % 0,00 % 4,83 % 0,17 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1C FBIHKM FBIHKC FBIHK1D FBIHKN BHTSR BIGFRK3 TCMKR HRBFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSDS-O-C RSRS-O-C RSRS-O-B RSRS-O-D NOVB-R-E MATE-R-A KOMO-R-A BLBP-R-A

+

Oznaka

Petak 27/5/2011 Subota 28/5/2011

+

Powered by

business.hr

29330 22.559.620,00 16930 9.771.809,00 2739 9.650.356,00 5500 5.665.000,00 593 4.754.645,00 4733 4.743.995,00 5575 2.805.976,00 2588 2.305.520,00 27006 2.175.338,01 307 1.995.186,00 1002 1.993.113,00 20451 1.838.382,45 20610 1.753.424,19 10188 961.841,70 200 612.400,00

REGIONALNI INDEKSI +0,13% BIRS +0,46% 769,84 1.092,47 Belex15 +1,51% FIRS -0,18% 790,44 2.213,70 Belexline +1,19% MBI10 +0,96% 1.445,98 2.622,00 SASX10 +0,96% MONEX20 +0,66% 1.029,23 12,145.68 Stanje indeksa na u SASX30 +0,04% etvrtak 26. svibnjazatvaranju 2011.

1.052,62 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar -0,12 % 2,34 % 1,31 % 0,21 % 0,85 % 2,07 % 0,00 % 0,01 % 1,78 % 0,48 % 2,76 % 0,00 % 0,67 % 3,56 %

47562 1931 39 194 114 100 1128 108 1469 107 5 270 23 125

2.516.184,10 1.184.403,00 1.035.600,00 874.855,00 427.500,00 399.994,00 348.552,00 307.836,00 300.157,00 293.500,00 277.440,00 194.940,00 172.728,00 112.625,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,49% 2.862,65 +0,95% BUX -0,62% 22.932,84 +1,01% ATX -0,37% 2.730,00 +1,00% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,54% etvrtak 26. svibnja 2011.

FTSE100 5.884,90

DAX 7.103,70

CAC40

3.914,41

MICEX 1,606.21

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,31% S&P500 +0,14% 12.394,66 1.318,14 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,46% srijeda 25. svibnja 2011.

2.746,16

investor

OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

30

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

7,0271

21,28

PBZ I-Stock

68,0247

20,10

HPB WAV DJE

98,2370

18,59

Platinum Global Opportunity 13,9616

16,40

OTP Europa Plus

114,8242

15,90

ST Global Equity

43,2607

-12,76

FIMA Equity

77,7795

-7,86

Ilirika Azijski tigar

50,6965

-7,30

C-Zenit

51,9973

-3,39

KD Victoria

14,2458

-2,55

+ MjEŠOVItI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Platinum Global Opportunity FIMA Equity NFD Aureus US Algorithm Erste Total East Erste Adriatic Equity ST Global Equity KD Victoria Ilirika Gold A1 OTP Europa Plus OTP indeksni VB CROBEX10 KD Prvi izbor HPB Titan Raiffeisen hrvatske dionice AC Rusija HPB Dionički Prospectus JIE Platinum Blue Chip Capital Two AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) PBZ Equity fond KD Energija Raiffeisen Central Europe Raiffeisen World POBA ICO Equity ZB euroaktiv ZB aktiv HPB Dynamic HPB WAV DJE

$ kn kn € € kn kn € kn € kn kn kn € kn € kn kn € kn € kn kn € € kn € kn kn €

128,1200

10,58

MješOVItI fOnDOVI

Allianz Portfolio

118,3582

10,32

PBZ Global fond

109,6781

9,78

OTP uravnoteženi

Erste Balanced € KD Balanced kn Agram Trust kn OTP uravnoteženi kn ICF Balanced kn ST Balanced kn HPB Global kn Raiffeisen Balanced € PBZ Global fond kn C-Premium kn Allianz Portfolio kn Raiffeisen Prestige € ZB global € HI-balanced € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Ilirika JIE Balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn

114,8313

6,67

HI-balanced

10,1139

5,36

ST Balanced

165,5868

-9,08

HPB Global

104,3349

-0,41

C-Premium

5,7280

-0,12

ICF Balanced

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

10,7329

0,71

123,6840

0,92

13,9616 77,7795 133,0048 36,1700 94,0400 43,2607 14,2458 91,7391 90,0500 114,8242 44,8527 108,9159 12,6308 73,0973 74,9000 40,5149 93,3570 60,3821 83,0497 77,1459 10,6492 87,6671 10,5812 62,6200 104,5900 5419,7200 106,5700 102,6000 53,3283 98,2370

1,39 0,90 0,90 0,78 0,70 0,58 0,55 0,54 0,46 0,42 0,33 0,30 0,28 0,28 0,28 0,27 0,22 0,19 0,16 0,15 0,09 0,08 0,07 0,05 0,03 0,03 0,02 0,01 -0,02 -0,07

-5,76 2,17 -11,53 2,18 -1,21 -4,66 -1,86 -6,18 1,38 -2,08 0,30 -0,25 -3,85 -2,27 -3,50 -13,52 3,48 -5,10 -0,52 -0,87 -2,79 -3,34 -6,93 -6,75 -4,93 -2,82 -1,37 -5,87 6,21 1,09

-4,23 8,42 0,02 17,97 14,33 -5,95 8,16 -8,02 19,37 6,60 24,15 26,08 -0,28 4,57 13,57 -7,40 14,06 1,89 -1,89 9,11 -3,24 10,02 2,60 5,14 3,60 0,73 4,81 2,51 10,12 5,59

16,40 -7,86 9,05 13,07 6,94 -12,76 -2,55 N/A 10,11 15,90 15,51 15,60 10,62 6,22 6,32 1,55 5,19 5,40 -1,57 10,48 -0,04 9,07 10,94 1,16 11,24 -2,30 14,91 7,11 5,52 18,59

-8,27 -3,53 11,49 -24,32 -1,09 -7,61 2,98 N/A -3,41 7,78 -20,90 6,55 2,86 -7,83 -10,14 -19,31 -1,21 -11,03 -5,33 -6,11 2,87 -2,27 4,71 -7,38 0,59 -14,78 0,91 0,52 -12,42 -0,48

-1,46 2,50 -9,50 11,22 4,79 -6,98 1,75 -8,32 7,57 2,28 6,76 5,98 -2,81 0,33 1,26 -12,92 11,58 -2,86 -2,13 1,39 -5,49 3,20 -2,91 0,14 -0,50 -2,45 2,40 -1,33 9,34 1,16

7,794 18,603 29.164 106,924 222,317 12,459 68,133 4,479 10,257 10,137 130,954 7,586 5,458 9,457 17,351 9,038 21,232 22,887 8,509 8,127 14,311 355,058 9,539 196,626 41,258 5,928 239,077 480,192 22,818 15,744

3,68 6,98 2,62 3,65 5,62 10,59 12,05 0,58 3,02 1,85 3,41 1,35 8,28 3,84 2,70 4,21 5,64 4,32 3,39 4,10 2,23 5,72 1,23 6,10 7,65 3,83 7,06 4,92 4,74 3,73

25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011

www.business.hr/investor

Erste Balanced

AC GBEM

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

Valuta

128,1200 8,1146 69,0776 114,8313 123,6840 165,5868 104,3349 151,6200 109,6781 5,7280 118,3582 108,2000 143,4900 10,1139 10,7329 147,4933 78,8098

0,63 0,48 0,46 0,38 0,31 0,30 0,16 0,14 0,12 0,12 0,09 0,06 -0,02 -0,07 -0,15 -0,62 -0,77

1,30 -3,25 -3,28 -2,62 5,02 -4,25 1,88 -5,05 -1,26 0,23 0,92 -1,75 -4,65 -0,75 -3,08 -0,38 -4,06

12,80 -1,12 3,94 10,16 12,23 -1,69 7,48 0,57 9,70 5,57 5,72 0,74 0,57 2,49 -2,57 -0,35 -7,50

10,58 1,80 1,18 6,67 0,92 -9,08 -0,41 1,21 9,78 -0,12 10,32 4,31 3,31 5,36 0,71 4,50 4,09

0,35 -3,83 -1,64 2,57 2,68 6,21 0,76 4,88 5,47 -12,13 8,62 6,72 3,72 0,12 3,23 7,56 -4,78

4,87 -3,09 -1,22 6,72 9,36 -3,01 6,65 -2,31 5,01 2,42 2,76 -0,16 -2,78 -1,37 -4,57 -2,78 -7,14

103,762 6,910 15,500 39,215 16,280 10,784 93,267 294,033 303,400 12,270 8,060 200,410 699,941 70,106 14,244 41,681 13,451

10,35 5,36 2,87 5,45 9,07 8,38 5,64 8,74 9,70 4,31 2,04 1,21 9,90 9,25 2,23 5,34 4,86

25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011

€ € € € € € kn €

129,0635 125,9871 11,7634 132,0324 134,8900 177,9000 166,7766 161,1500

0,23 0,15 0,09 0,05 0,02 0,00 0,00 -0,04

2,01 -2,59 2,83 1,26 2,97 0,96 2,23 1,29

3,40 -0,63 3,75 1,92 3,41 2,31 3,19 1,14

5,72 0,94 5,63 4,46 7,43 5,42 7,92 1,90

4,63 4,33 1,77 4,53 4,61 6,61 8,08 4,94

3,64 -0,70 3,46 1,91 3,51 1,98 2,99 1,28

25,327 18,208 8,239 200,651 601,267 541,933 77,428 175,786

5,64 5,45 9,25 8,21 7,98 9,00 6,58 9,90

25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011

€ kn € € kn kn kn kn kn kn € kn kn kn $ kn kn kn

106,9800 164,5016 140,9958 127,0890 140,0300 140,5459 136,8304 124,0305 118,5786 11,4725 10,8050 109,6557 133,6746 146,7800 125,2036 133,6430 100,8018 103,7179

0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,09

1,00 0,67 0,48 0,57 0,61 0,91 0,70 0,79 0,72 0,83 0,68 0,65 0,55 0,71 0,19 0,66 0,76 0,95

1,53 1,28 0,89 1,12 1,29 1,59 1,32 1,52 1,51 1,48 1,39 1,26 1,07 1,56 0,54 1,32 N/A 1,30

3,29 2,40 1,95 2,86 3,02 2,90 2,96 2,77 3,19 3,09 3,08 2,84 2,27 3,35 1,31 2,90 N/A 2,90

4,12 4,70 3,22 4,29 4,31 4,54 4,33 4,05 4,91 5,30 4,00 4,63 6,18 4,76 3,74 5,28 N/A 2,02

1,32 1,06 0,74 0,92 0,97 1,37 1,04 1,29 1,20 1,24 1,11 1,01 0,85 1,25 0,46 1,05 0,81 1,14

200,070 2434,278 121,104 426,295 801,499 114,558 36,715 191,672 206,781 157,206 25,504 170,772 1228,415 1372,186 38,763 299,052 5,000 7,449

1,67 10,84 10,84 8,84 7,98 7,67 7,40 5,42 3,56 2,66 1,98 2,04 12,16 8,25 6,12 5,64 0,33 1,82

25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011 25.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7766

7,92

Erste Bond

134,8900

7,43

HPB Obveznički

129,0635

5,72

HI-conservative

11,7634

5,63

Raiffeisen Bonds

177,9000

5,42

OTP euro obveznički 125,9871

0,94

ZB bond

161,1500

1,90

PBZ Bond fond

132,0324

4,46

Raiffeisen Bonds

177,9000

5,42

HI-conservative

11,7634

5,63

HPB Obveznički OTP euro obveznički HI-conservative PBZ Bond fond Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One ZB bond

nOVčanI fOnDOVI Erste Euro-Money ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money HI-cash ST Cash OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani Certus Cash Platinum Cash

+

OGLAS

Ingra i Ericsson pogurali Crobexe u plus HT STAGNIRA Najviše je novca u četvrtak potrošeno na dionice HT-a, čija je cijena ostala nepromijenjena, a solidno su porasle dionice Ingre, ENT-a, Đure Đakovića i Dom holdinga Dionički indeksi Zagrebačke burze u četvrtak su porasli drugi trgovinski dan zaredom, a poseban utjecaj na rast imale su dionice Đure Đakovića, Ingre, Ericssona Nikole Tesle i Dom holdinga. Crobex je porastao 0,47 posto, na 2237,63 boda, dok je Crobex 10 skočio 0,3 posto, na 1230,34 boda.

Redovan promet dionicama bio je nešto veći nego prijaš-

njih dana, ali je i dalje mršav.

Na dionice je potrošeno samo 19 milijuna kuna, pri čemu je milijunski promet zabilježen s pet dionica.

Življe trgovanje "Na domaćem tržištu bilo je nešto življe trgovanje nego posljednjih dana, pri čemu je do podneva s čak tri izdanja ostvaren milijunski promet.

IGoR oPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, čija je dionica u četvrtak porasla gotovo pet posto Snimio Saša ćetković

U nešto većem fokusu investitora bile su dionice koje su uobičajeno manje likvidne", kazala je za Hinu Ivana Hatvalić, direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.

Uprava Dalekovoda izvijestila je Zagrebačku burzu da je na sjednici podnijela Nadzornom odboru izvješće o razlozima potpunog

isključivanja prava prvenstva postojećih dioničara na upis novih dionica u sklopu najavljenog povećanja temeljnog kapitala za 40,87 milijuna, na 270,25 milijuna kuna.

Ingra impresivna Za tu odluku traži suglasnost Nadzornog odbora. Dionica je pala 0,36 posto, na 244

REGIJA

Velik skok beogradskih indeksa Četvrtak je prošao u znaku rasta vrijednosti regionalnih indeksa, od kojih se plusom od 1,51 posto istaknuo beogradski BELEX 15, a BELEXLINE je rastao 1,19 posto, na 1445,98 bodova.

Dionica Naftne industri-

je Srbije ponovno je zasjela na prvo mjesto popisa najtrgovanijh u Beogradu sa 22,6 milijuna dinara prometa, a cijena joj je drugi dan zaredom porasla, i to 2,53 posto, dosegnuvši 769 dinara.

S prometom od 9,8 milijuna dinara slijedila je dionica

Aerodroma Nikola Tesla, čija je cijena također porasla, i to 1,94 posto, na 579 dinara. Beogradski ulagači krenuli su u kupnju nakon uhićenja Ratka Mladića.

Vrijednost slovenskog indeksa SBI TOP porasla je pak blagih 0,13 posto, dok

su prometi veći do 100.000 eura ostvareni četirima dionicama. Uvjerljivo najtrgovanija u Ljubljani bila je Krka sa 770.000 eura, a slijedile su dionice Telekoma Slovenije, trgovačkog lanca Mercatora te Luke Koper. B. S.

kune. Među milijunaše uvrstila se i dionica Đuro Đaković holdinga. Nakon skoka više do 10 posto u srijedu, na krilima novog ugovora s HŽ Cargom o isporuci 100 teretnih vagona i odluke Janafa da je najpovoljniji ponuđač za gradnju triju rezervoara na Krku, cijena dionice te kompanije ojačala je gotovo 5 posto, na 44,99 kuna.

Uz solidan rast ostalih najlikvidnijih dionica, titulu dnevnog dobitnika dobila je Ingra. Taj je zagrebački građevinar skočio 4,28 posto, na 13,89 kuna. Na dionice Ingre potrošeno je 2,3 milijuna kuna, što je bilo dovoljno za drugu najlikvidniju poziciju, odmah ispod HT-a, na koji je otišlo 3,4 milijuna kuna, ali bez promjene u cijeni. Zadnja cijena HT-a iznosila je 258,91 kunu.

Nikola Sučec

BRoJkE

0,13 0,96 posto porastao je slovenski SBI TOP

posto porastao je mekadonski MBI 10

Tri od etiri najve e ameri ke banke uskoro e lansirati sustav koji e njihovim klijentima omogu iti da novac na svojim ra unima transferiraju uz pomo mobitela ili e-pošte.

Iz banaka kažu kako bi "ClearXchange", kako su nazvali uslugu, trebala olakšati pla a-

nje ra una i prijenos novca. Na sustavu su zajedno radile Bank of America, JPMorgan Chase i Wells Fargo. Sustav ClearXchange bit e dostupan svim klijentima, a izravna je prijetnja PayPalu, sustavu u vlasništvu istoimene kompanije koja se bavi on-line pla anjima, bilo

službenim ili privatnim. Sve što korisnici PayPala trebaju napraviti jest unijeti e-mail adresu primatelja novca i iznos koji žele poslati. Pla anje se može vršiti kreditnom karticom ili s ekovnog ra una. Onaj kojemu je novac poslan dobiva e-mail poruku da je novac na njego-

vu ra unu te da ga može podi i na web stranici PayPala. PayPal trenuta no dominira na tržištu za on-line pla anja s gotovo 100 mil. aktivnih korisnika.

Sustavom ClearXchange, koji e mu pokušati oteti dio kola a, upravljat e John Feldman, zaposlenik Bank of Americe. B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Finvest Corp +20,10% Tanker +13,64% Excelsior +12,36% Proficio +11,51% Lav evi +10,74%

GUBITNICI DANA (ZSE) Varteks Rivera Pore Kaštelanski staklenici Badel 1862 Hoteli Rabac

INDEKSI CROX Mirex

45 Raste

17 Nema promjene

-6,58% -6,25% -5,66% -5,55% -2,49% 15 Pada

Vrijed.

1,268,3 1,273,18

Prom.

0,47% 0,38%

Sirova nafta 99,09 Prirodni plin 4,37 Zlato 1,525,06 Srebro 37,88 Goveda 104,08 Kava 291,06

1,42% 1,04% 0,07% 3,44% 2,67% 0,93%

IPO ZYNGAE MOGAO BI NADMAŠITI LINKEDIN

ARHIVA BUSINESS.HR

izlaskom na burzu udvostru io svoju vrijednost, cijena bi joj mogla znatno porasti.

Tržište je pokazalo da je gladno tehnoloških kompanija koje drže korisnike društvenih mreža zalijepljene za kompjutor.

Svakoga mjeseca oko 250 milijuna ljudi igra neku od Zyngainih popularnih igrica na Facebooku. Prošle je godine prihod Zyngae dosegao 850 mil. dolara, od ega je 400 mil. dolara dobit.

D. B.

INTERNETSKE igrice vrjednije od poslovnih kontakata?

VIŠE NASLJEDNIKA U SAD-u NEGO U ARISTOKRATSKOJ BRITANIJI

ARHIVA BUSINESS.HR

Milijarderom se postaje u Britaniji, a u SAD-u milijarderi se rađaju Britanski milijarderi vjerojatnije e zaraditi novac negoli ga naslijediti za razliku od ameri kih bogataša, pokazala je studija francuske banke Société Générale i asopisa Forbesa.

Studija provedena u 12 zemalja otkrila je da je 80 posto ultrabogataša u Britaniji zaradilo svoj novac. Me u ameri kim bogatašima 68 posto je zaradilo svoje bo-

Je li hrvatska napokon izronila iz crvene zone i ide li BDP gore, pratite na....

www.business.hr

UKRATKO...

Tko će dati više od 10 mlrd.

USD za igrice na Facebooku?

Nakon iznimno uspješnog IPO-a LinkedIna, još jedna internetska kompanija koja zara uje na društvenim mrežama, Zynga, kre e u inicijalnu javnu ponudu dionica, doznaje All Things D. Tvrtka koja svakodnevno milijune korisnika Facebooka pretvara u farmere, mafijaše, urbaniste i sl. trenuta no je procijenjena na 10 -akmilijardi dolara.

No ako samo djelomi no ponovi uspjeh biznisu orijentiranog LinkedIna, koji je

FOTOLIA

Ameri ke banke pokre u konkurenta PayPalu

gatstvo. Samo jedan od deset britanskih multimilijunaša posjeduje bogatstvo koje je u cijelosti naslije eno u usporedbi sa 18 posto ameri kih milijardera.

Ispred Britanaca po novoste enom bogatstvu nalaze se samo ruski milijarderi, a bogataši u Kini, Indiji i Brazilu tako er više naslje uju bogatstvo nego što ga stvaraju. H

Karamarko u Beogradu Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u Beogradu se u trenutku uhi enja Ratka Mladi a susreo sa svojim srbijanskim kolegom Ivicom Da i em.

HDZ neuspješno rušio Peši -Bukovac Dorotea Peši Bukovac ostaje predsjednica rije koga Gradskog vije a nakon neuspješna pokušaja smjene na prijedlog vije nika HDZ na ju erašnjoj sjednici Vije a.

Saleh uli nim ratom brani vlast Više od 40 osoba ubijeno je u teškim uli nim borbama u glavnom jemenskom gradu Sani, a sukobi prosvjednika koji žele odlazak s vlasti predsjednika Alija Abdulaha Saleha i njegovih pristaša prijete eskalacijom u gra anski rat.

www.business.hr