Business.hr broj 900

DANAS U PRILOGU

moja lisnica

Poslodavci su ove godine požurili s oglasima za sezonske poslove koji su ve inom vezani uz turizam i ugostiteljstvo, odnosno zanimanja konobara, kuhara, prodava a i turisti kih vodi a

ŽENE PODUZETNICE 10

Samo dva posto ugašenih tvrtki vodile su žene

Danas udjel ženskog poduzetništva u ukupnom gospodarstvu iznosi 25 posto, dok je 2001. godine iznosio samo 11 posto. Najbolja godina bila je 2007., kada su žene bile na elu 24.700 doma ih poduze a koja su zapošljavala 130.000 ljudi

PONEDJELJAK 30/5/2011

900. broj

BROJ 900 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

SRE IVANJE SITUACIJE 4-5 Mogu nost otkupa svim korisnicima prostora u vlasništvu države i lokalne samouprave pod uvjetom da su u njima pet godina te da nemaju nepla enih obaveza

Obrtnicima

preskupi gradski prostori, žele ih

za jednu kunu NIKAD DOVOLJNO U KASI

Kosor centralizira legalizaciju bespravne gradnje Državni elnici najavili su da e u Hrvatskoj prihod od legalizacije podijeliti državni prora un i jedinice lokalne samouprave, a iznos naknade definirat e se uredbom Vlade

6

info&stav 2-3

business.hr

EK predlaĹže provjeru DNK riba

U zra nom napadu NATO-a ubijeno 12 djece

Jeftini fileti morske ma ke koji se prodaju kao skupi fileti lista ili bakalara, ulovljeni u Sjevernom moru, ali s deklaracijom Balti kog mora, primjeri su prijevara u ribarskom sektoru zbog kojih je Europska komisija ovoga tjedna predloĹžila nekoliko akcija kako bi im stala na kraj, me u ostalim analizu ribljeg DNK, priop eno je iz Bruxellesa. Po europskoj povjerenici za ribarstvo Mariji Damanaki, nelegalno ribarenje u svijetu odnosi godiĹĄnje oko 10 milijardi eura.

Dvanaestero djece i dvije Ĺžene ubijeni su u zra nom napadu NATO snaga u juĹžnom Afganistanu u subotu, objavili su afganistanski duĹžnosnici. Bazu ameri kih marinaca u pokrajini Helmandu napali su u subotu talibani pa su ameri ki vojnici iz baze zatraĹžili zra nu potporu. Kolateralne civilne Ĺžrtve, koje se naj eĹĄ e doga aju tijekom no nih bombardiranja, najve i su izvor sukoba izme u afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija i zapadnih zemalja.

Ponedjeljak 30/5/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

NITKO NIJE IZNENA EN

Prva procjena: BDP u pr kvartalu pao 0,9 posto Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je tonuti i u prva tri mjeseca ove godine, pokazuju prve procjene BDP-a koje je objavio DrĹžavni zavod za statistiku. Naravno, nije rije ni o kakvom iznena enju, ĹĄto potvr uju i analiti ari Raiffeisen Consultinga. Tre u godinu zaredom u prvom tromjese ju zabiljeĹžen je godiĹĄnji realni pad BDP-a. U odnosu na prvo tromjese je 2010., realan pad iznosio je 0,9 posto. Na nastavak negativnih trendova upu ivali su podaci iz realnog sektora: pad zaposlenosti, rast nezaposlenosti te realni pad neto pla a ĹĄto potvr uje nepovoljna kretanja na trĹžiĹĄtu rada. Uz to, nema oporavka ni kreditiranja stanovniĹĄtva pa je posljedi no trgovina na malo zabiljeĹžila realan pad od 0,4 posto godiĹĄnje, kaĹžu u Raiffeisenu. Stoga bi i objava kona nih podataka te sastavnica BDP-a (krajem lipnja) trebala pokazati negativan doprinos

osobne potroĹĄnje ratu BDPu, o ekuju analiti ari.

Opet pao izvoz

Obujam gra evinskih radova i dalje pada, ĹĄto potvr uje da je gra evinska djelatnost joĹĄ uvijek u dubokoj recesiji, ali i upu uje na zaklju ak da e i investicije nastaviti padati s obzirom na to da je gra evinski sektor prije krize gene-

rirao velik dio investicija, oko 16 posto, kao ĹĄto tvrde i njihovi kolege iz Erste banke. Za razliku od proĹĄle godine, kada je pozitivan doprinos BDP-u dolazio od smanjenja razlike izme u uvoza i izvoza, u prvom e tromjese ju i to vjerojatno izostati budu i da je robni izvoz zabiljeĹžio pad, a robni uvoz rast, dok usluge u prvom tromjese ju nisu toliko veli-

ke pa vjerojatno ne e uspjeti preokrenuti odnos izme u rasta izvoza i uvoza.

Sezonski efekti

Posljedica je to nepovoljno strukture izvoza (ali i uvoza), kao i niske konkurentnosti industrijskog i izvoznog sektora.

S obzirom na pad prora unskih rashoda u prvom tromjese ju, ne isklju uje se mogu -

POSVE UJE SE INI U POTPUNOSTI

Aldott viĹĄe nije izvrĹĄni dopredsjednik Mola Ma arski Mol objavio je u petak promjene u upravlja koj strukturi kompanije, a me u najzanimljivijima svakako je odluka Zoltana Aldotta, predsjednika Uprave Ine i dosadaĹĄnjeg izvrĹĄnog dopredsjednika Mola zadu-

Ĺženog za sektor istraĹživanja i proizvodnje, da se od po etka lipnja u potpunosti koncentrira na svoju poziciju u Ini. Glavni cilj te odluke, kako se navodi u priop enju poslanom iz ma arskog sjediĹĄta kompanije, jest dodatno ja-

anje pozicije Ine u Mol grupi ime ona postaje vrlo vaĹžan dio Grupe. Aldott ovom odlukom postaje i predstavnik Ine u Odboru izvrĹĄnih direktora Mola. U priop enju, koje je potpisao glasnogovornik Mola Domokos Szollar,

objaĹĄnjava se da se Ina trenuta no nalazi u osjetljivoj fazi transformacije i rasta te da je nuĹžno da se upravlja ki kadar hrvatske kompanije u potpunosti posveti tom cilju. Aldott, koji je prema istom izvoru zadovoljan ĹĄto e se viĹĄe posve-

››

BISER DANA Za Beograd ovo je povijesni trenutak: da sad nisu uhitili Mladi a, ne bi krenuli prema Uniji, Hrvatska bi se trajno odvojila, a regija kao politi ki pojam ne bi postojala. To se moralo sprije iti! Kako? Samo uhi enjem Mladi a! Sada e Srbija ekspresno prema Uniji, sada se tope hrvatski snovi da Balkan i regiju ostavljamo iza sebe!

TIHOMIR DUJMOVI , kolumnist Ve ernjeg lista, u joĹĄ jednoj litaniji o velikosrpsko-britanskoj zavjeri protiv Hrvatske u povodu uhi enja Ratka Mladi a

BROJKA

5

posto pove anja prora una Europske unije za period od 2014. do 2020. godine traĹže europarlamentarci od svojih zemalja lanica. Prora un EU za 2011. godinu iznosi viĹĄe od 125 milijardi eura

UVODNIK

rvom Otkup gradskih prostora za bolja vremena

titi Ini, zadrĹžava poziciju Molova strateĹĄkog savjetnika za trĹžiĹĄta Hrvatske, Slovenije, BiH i Crne Gore te lana Odbora izvrĹĄnih direktora Mola. UpraĹžnjeno mjesto izvrĹĄnog dopredsjednika Mola za sektor istraĹživanja i proizvodnje popunit e Sandor Fasimon, dosadaĹĄnji izvrĹĄni direktor za opskrbu i trgovinu. B.hr

MNOGIM e obrtnicima kreditna (ne)sposobnost biti nepremostiva prepreka za otkup poslovnih prostora od gradskih vlasti

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

L

ijepo je ĹĄto je Vlada napokon, ĹĄest mjeseci prije izbora, sastavila kona ni prijedlog Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora kojim e se ve ini korisnika u prostorima drĹžave i lokalne samouprave omogu iti otkup. No on stiĹže prekasno za najmanje 4600 obrtnika koji su samo u Zagrebu u posljednje tri i pol godine stavili klju u bravu.

Oni koji joĹĄ rade uglavnom su financijski devastirani i jedva spajaju kraj s krajem, a rije je preteĹžno o malim obiteljskim biznisima. Njihov je glavni cilj nekako prebroditi krizu, samo da viĹĄe pro e... No, joĹĄ nije, a i kad pro e, stari e se dugovi otpla ivati joĹĄ neko vrijeme.

NEMA SUMNJE da bi svaki od tih obrtnika volio znati da je prostor u kojemu radi ve pet ili deset godina, u koji je uloĹžio svoj teĹĄko zara en novac, samo njegov i da mu grad ili drĹžava ne e samo tako otkazati ugovor o zakupu jer se pojavio netko bolji, ja i, brendiraniji, pa da svojemu sinu ili k eri moĹže mirno predati posao u ruke. No,

SNIMIO HRVOJE KNEZ

nost da i drĹžavna potroĹĄnja, nakon rasta u posljednjem tromjese ju, ponovno zabiljeĹži realan godiĹĄnji pada djeluju i tako procikli ki. "Nakon pada u prvom tromjese ju, drugo bi moglo donijeti blagi rast potaknut sezonskim zapoĹĄljavanjem i mogu im blagim rastom trgovine na malo.

Me utim, viĹĄe stope rasta (oko 1,5 posto) o ekujemo tek u drugoj polovini godine s obzirom na o ekivano dobru turisti ku sezonu i rast potroĹĄnje turista, ĹĄto bi se moglo pozitivno odraziti na maloprodaju. Na razini cijele godine o ekujemo stopu rasta od 1 posto, a pozitivan doprinos joĹĄ uvijek o ekujemo od izvoza te investicija. Potencijalne prijetnje za ostvarivanje predvi enog rasta dolaze od odgode investicija i mogu eg nastavka smanjivanja zaposlenosti s rastu im pritiskom na javne financije", zaklju uju u Raiffeisenu. B.hr

››

Da se obrtnicima poslovni prostori daju za jednu kunu, gradski prora uni bi ostali bez milijuna eura na koje vlasti ra unaju iako je u sadaĹĄnjem trenutku ovaj zakon o ito ra un bez kr mara skup je to sport. Prostori e se, kaĹže zakon, prodavati po trĹžiĹĄnim cijenama, uz mogu nost maksimalnog umanjenja za 30 posto na temelju ulaganja zakupnika i kupca. Primjerice, prostori koje je Grad Zagreb oglasio na prodaju u velja i ove godine, i to kao izvanknjiĹžno vlasniĹĄtvo, imali su po etnu cijenu od 340.000 kuna za 35 kvadrata u prizemlju Brazilske ulice u Stenjevcu, roh-bau izvedba.

Dakle, treba ga joĹĄ i dotjerati, ako bude sre e i uknjiĹžiti.

A zakonodavac je odre-

dio - keĹĄ! Jer, gradovi, op ine, a i drĹžava jedva ekaju napuniti svoje blagajne. Tako je obro na otplata kupoprodajne cijene prekriĹžena za drugo zakonsko itanje, pa e svi koji nemaju gotovinu morati u banku ili kod zelenaĹĄa. Mnogima e kreditna (ne)sposobnost biti nepremostiva prepreka.

SVOJU SUMNJU u jagmu za kupnju poslovnih prostora ve su izrazili i predsjednik Hrvatske obrtni ke komore Dragutin Ranogajec i predsjednica 3000 zagreba kih

trgovaca Marija Subota. Podsjetila je na razgovore koji su o ito zaboravljeni; da se obrtnicima daju na koriĹĄtenje za jednu kunu zapuĹĄteni prostori u centru Zagreba, a da oni zauzvrat potjeraju miĹĄeve koji su se u njima udoma ili. OĹživjela bi ponovno Ilica od Trga do Britanca, a moĹžda i do rnomerca. Samo ĹĄto bi tada prora uni ostali bez milijuna eura na koje ra unaju iako je u sadaĹĄnjem trenutku ovaj zakon o ito ra un bez kr mara, i pisan za neka druga, bolja vremena...

tema 4-5

SREĐIVANJE SITUACIJE Pruža se mogućnost otkupa svim korisn uvjetom da su u njima pet godina te da nemaju neplaćenih obaveza

Obrtnicima pres prostori, žele ih Konačnim prijedlogom Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, koji je Vlada prošlog tjedna uputila u saborsku proceduru, daje se mogućnost otkupa svim korisnicima prostora u vlasništvu države i lokalne samouprave pod uvjetom da su u njima pet godina te da nemaju neplaćenih obaveza.

Prema sadašnjem zakonu, pravo otkupa imali su samo zakupci poslovnih prostora u vlasništvu države, i to jedino mali subjekti malog gospodarstva (fizičke i pravne osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno do 50 radnika i ostvaruju ukupni godišnji promet do 54 milijuna kuna). U slučaju prodaje poslovnog prostora u vlasništvu lokalne samouprave morao bi se raspisati javni natječaj s početnom kupoprodajnom cijenom, na koji su ponudu mogli dati i svi drugi subjekti, a ne samo aktualni zakupnici koji su u prostor godinama ulagali.

Teško do kredita

Zakonske izmjene kojima

bi korisnici prostora dobili pravo prvokupa čekale su se dugo, a na njima su prvenstveno inzistirali Hrvatska obrtnička komora (HOK) i Grad Zagreb, no čini se da dolaze u najgore vrijeme jer je ekonomska kriza potpuno financijski dokrajčila obrtnike i male poduzetnike. Što je još gore, za drugo čitanje zakona izbrisana je mogućnost obročne otplate kupoprodajne cijene, što će mnogima koji se bore s likvidnošću i nisu kreditno sposobni biti nepremostiva prepreka za otkup prostora.

Naime, predviđena je jednokratna isplata, s rokom do tri mjeseca od sklapanja kupoprodajnog ugovora, a zakonodavac je pretpostavio da će to biti dovoljno za ishođenje kredita. Pitanje je samo tko će ih moći dobiti.

Na to upozorava i predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.

"Ovakav će zakon sigurno značiti kraj agonije za mnoge obrtnike koji žele otkupiti prostore u kojima rade. Međutim, veliki je problem ukidanje mogućnosti obročne otplate

foto orlić/cropix

Novi prijedlog Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora omogućio bi obrtnicima i malim poduzetnicima otkup poslovnih prostora u vlasništvu države i lokalne samouprave, ali su u borbi s krizom toliko oslabili da bi bili puno sretniji s jeftinim najmom

››

Za drugo čitanje zakona izbrisana je mogućnost obročne otplate kupoprodajne cijene, što će mnogima koji se bore s likvidnošću i nisu kreditno sposobni biti nepremostiva prepreka za otkup prostora jer mnogi neće moći dobiti kredit, a i kamate će sigurno biti veće nego kod obročnog plaćanja. Pokušat ćemo pregovarati s bankama da daju obrtnicima povoljnije uvjete kreditiranja za ot-

kup prostora", pojašnjava Ranogajec, koji ipak smatra kako je najvažnije da će prodaja poslovnih prostora napokon početi. Marija Subota, predsjednica Udruženja trgovaca Zagreba, sma-

tra da trgovci sigurno neće pohrliti u šoping, osobito ne po tržišnim cijenama kako to predviđa zakon. Tržišna cijena moći će se smanjiti najviše do 30 posto na osnovi ulaganja zakupnika

nicima prostora u vlasništvu države i lokalne samouprave pod

business.hr Ponedjeljak 30/5/2011

skupi gradski za jednu kunu ››

MARIJA SUbOTA, predsjednica Udruženja trgovaca, smatra da trgovci sigurno neće pohrliti kupovati poslovne prostore, osobito ne po tržišnim cijenama

bROJKA

4600

obrta zatvoreno je od kraja 2007. godine samo u Zagrebu

koji želi kupiti prostor. No, kada je riječ o Zagrebu, bit će to ipak povoljnije od sadašnje gradske odluke koja priznaje ulaganje do najviše 10 posto tržišne cijene.

Centar je opustio

"Ljudi jedva spajaju kraj s krajem i pokušavaju prebroditi krizu koja ih je dotukla. Otpuštanja, smanjivanja plaća, smanjivanje potrošnje... Razgovaralo se o mogućnosti da se obrtnicima daju prostori za jednu kunu, a da ih oni sami urede i plaćaju režije. Tada bi

interesa sigurno bilo, ali po tržišnim cijenama malo će trgovaca kupovati prostore", ističe Subota.

Smatra kako bi zakup za simboličnu jednu kunu oživio centar grada, koji je, kaže Subota, prepun napuštenih prostora u vlasništvu Grada i države ili onih koji su u procesu povrata i u njima caruju štakori.

gašenje obrta

Prema podacima Obrtničke komore Zagreb, samo je ove godine u gradu zatvoreno 180 obrta, a čak 84 na potezu od Frankopanske ulice do okretišta tramvaja na Črnomercu. Od kraja 2007. godine ugasilo se više od 4600 obrta, a s njima i više od 6000 radnih mjesta.

Najviše poslovnih prostora "na lageru" zasigurno ima Grad Zagreb, a upravo zbog činjenice da su mnogi prazni, zapušteni ili bespravno useljeni te da s naslova zakupnine Grad

snimio hrvoje dominić

arhiva business.hr

Pokušat ćemo pregovarati s bankama da daju obrtnicima povoljnije uvjete kreditiranja za otkup prostora

DRAgUTIN RANOgAJEC, predsjednik Hrvatske obrtničke komore

potražuje čak 581 milijun kuna, Zagrebu novi zakon najviše ide na ruku. Gradski proračun treba svjež novac, a na prodaji poslovnih prostora moglo bi se zaraditi i do sto milijuna eura. Međutim, Grad ima veliki problem s neuknjiženim vlasništvom pa je tako u posljednjih godinu dana na natječajima oglašena prodaja samo 40-ak prostora jer se čekao novi zakon i mogućnost prodaje aktualnim zakupcima koji bi imali interes sami srediti vlasništvo.

Prema izvješću o imovini koje je nedavno gradonačelnik Milan Bandić poslao u Gradsku skupštinu, krajem lipnja prošle godine Grad je u svom vlasništvu ima 3601 poslovni prostor. Temeljem ugovora iznajmio je 2233 prostora, 592 su prazna, a 186 prostora ima neriješen pravni status. Petsto prostora je bespravno useljeno, a

postupak iseljenja pokrenut je u 239 slučajeva, dok se za 260 prostora vodi postupak povrata. Problem je što se broj praznih prostora sve više povećava, primjerice, 2008. bilo ih je 450, a sada 592.

Naime, mnogi zakupnici zbog nemogućnosti daljnjeg poslovanja vraćaju prostor Gradu. Broj pro-

stora u vlasništvu Grada, s druge strane, u stalnom je padu zbog postupka denacionalizacije. Tako je 2007.

Grad posjedovao 3911 prostora (s garažama), godinu dana poslije 3766, da bi ih na kraju 2009. bilo 3642, a sredinom prošle godine samo 3601.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

A TKO MOŽE KUPITI PROSTOR?

Porezni dužnici nemaju pravo kupnje

Za razliku od financijskog dijela, zakonodavac je po pitanju definiranja korisnika zakupa puno fleksibilniji. Iako je za kupnju poslovnog prostora kao uvjet načelno postavljen rok zakupa od pet godina, prostor će moći kupiti i oni koji su bili u zakupu nekog drugog prostora, ali ne manje od pet godina. Isto tako, pravo prvokupa dobit će i zakupac kojemu je istekao ugovor o zakupu, ali uredno podmiruje obaveze. Svi zakupci koji imaju nepodmirene obaveze morat će prije kupnje prostora platiti dug. Pravo na kupnju neće, međutim, imati oni koji su dali prostor u podzakup, što je u Zagrebu vrlo čest slučaj.

tema

NIKAD DOVOLJNO U KASI Državni čelnici najavili su da će proračun i jedinice lokalne samouprave, a iznos naknade defin

Kosor centralizi bespravne gradn 6-7

Većina tranzicijskih zemalja koje su krenule put članstva u Europsku uniju slijedile su tzv. španjolski model. Tako je vlada Srbije sav prihod od legalizacije bespravno sagrađenih objekata prepustila gradovima i općinama, sugerirajući im da ga utroše na gradnju infrastrukture u naseljima na rubovima općina i gradova u kojima ima najviše na divlje sagrađenih objekata

JADrANKA KOSOr, hrvatska premijerka, procijenila je da je u Hrvatskoj najmanje 150.000 objekata sagrađenih bez potrebnih dozvola snimio saša ćetković

Vlada Jadranke Kosor konačno je odlučila početi proces legalizacije bespravno sagrađenih objekata. Legalizaciju je još prije godinu i nešto dana inicirala Hrvatska udruga poslodavaca, a prvi ju je javno počeo zagovarati predsjednik HUP-ova Vijeća članica Ivan Miloloža. U prošlom desetljeću sve hrvatske vlade i resorni ministri bespravnu su gradnju ponajprije pokušavali riješiti njezinom zabranom i kažnjavanjem, uključujući i rušenje bespravno sagrađenih objekata.

S druge strane, većina tranzicijskih zemalja koje su krenule put članstva u Europsku uniju slijedila je tzv. španjolski model, odnosno masovnu legalizaciju bespravno sagrađenih objekata prije podvlačenja crte i zavođenja reda u prostornom uređenju zemlje, ali i u zemljišnim knjigama i katastrima kao preduvjetima za ispunjavanje tog dijela standarda koje nameće članstvo u Europskoj uniji.

Najavljujući da će Vlada za dva tjedna donijeti prijedlog zakona o legalizaciji, premijerka Jadranka Kosor kazala

je kako će se tek nakon snimanja stanja u cijeloj Hrvatskoj znati točan broj bespravno sagrađenih objekata, ali je rekla i kako se procjenjuje da ih je najmanje oko 150 tisuća.

Već je poručila i da će nakon donošenja zakona inicijativa biti na vlasnicima bespravno sagrađenih objekata jer će o ponajprije njima ovisiti hoće li iskoristiti šansu koju im pruži država.

Iskustva drugih zemalja koje su prije krenule u proces legalizacije divlje gradnje, međutim, sugeriraju da će puno toga ovisiti i o državnim i o lokalnim tijelima vlasti, odnosno o složenosti ili jednostavnosti postupka legalizacije te o kapacitetima nadležnih tijela da ga brzo i efikasno provedu, ali i o visinama naknade za legalizaciju koju će građani plaćati i drugim poticajima koji će ih motivirati da se, kako kaže premijerka Kosor, riješe svojih noćnih mora.

Većina neuspješna

U regiji su gotovo sve zemlje već počele proces liberalizacije bespravne gradnje. Sli-

e u Hrvatskoj prihod od legalizacije podijeliti državni nirat će se uredbom Vlade

business.hr Ponedjeljak 30/5/2011

foto mišković/cropix

ira legalizaciju dnje jedeći Bečku deklaraciju o ilegalnim naseljima u jugoistočnoj Europi, u legalizaciju su se dosad uglavnom neuspješno upustile Makedonija, Crna Gora, Srbija, BiH, Kosovo...

Najdalje je odmaknula Srbija jer je još 2003. godine izmjenama zakona o planiranju i gradnji uz zabranu bespravne gradnje omogućila i legalizaciju prije bespravno sagrađenih objekata. Tada je zatražena legalizacija oko 600.000 objekata, a legalizirano ih je oko 100.000. Proces legalizacije zaustavljen je nakon smjene vlasti jer je Koštuničina vlada od njega odustala.

Srbija je legalizaciju obnovila 2009. godine novim izmjenama zakona o planiranju i izgradnji. U roku od šest mjeseci od donošenja izmjena zakona građani su podnijeli gotovo 350.000 zahtjeva za legalizaciju, a kako oni među njima koji su po starom zakonu podnijeli valjane zahtjeve nisu morali podnositi nove, ukupno je u proljeće prošle godine bilo evidentirano oko 620.000 zahtjeva

za legalizaciju.

Očekivanja da će legalizacija biti gotova u godinu dana brzo su se izjalovila jer je zbog brojnosti dokumentacije koja se morala priložiti većina zahtjeva bila nepotpuna, a pokazalo se da i nadležne službe nemaju kapaciteta da efikasno provedu postupak legalizacije. K tomu, većina građana nije mogla platiti naknade koje su odredile općine kojima je prepušteno da ih utvrđuju na temelju kriterija koje je propisalo resorno ministarstvo.

Zato je početkom ove godine novim izmjenama zakona i novim pravilnikom procedura pojednostavnjena.

Iznosi naknade drastično su smanjeni za legalizaciju stanova do 100 četvornih metara, a znatno je smanjena i za dodatnih 100 četvornih metara u obiteljskim kućama. Za stanove do 100 kvadrata, primjerice, izvan elitnih i prvih stambenih zona naknada je svedena na simboličnu - stotinjak eura, a za dodatnih 100 kvadrata u obiteljskim kućama umanjena je za 60 posto i iznosit će oko 400 eura. Što se procedure tiče, građanima je omogućeno da potpišu ugovore s općinama i gradovima da u njihovo ime prikupe propisanu dokumentaciju, što bi trebalo ubrzati i pojednostavniti čitav postupak.

Realni rokovi

Ministar životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja Oliver Dulić očekuje da će legalizacija sada krenuti punom parom jer je novim propisima omogućeno efikasnije rješavanje dvaju najvećih dosadašnjih problema koji su je kočili - troškova prikupljanja dokumentacije i nesnalaženja građana u kompliciranim procedurama.

Dulić je ujedno objavio da je podneseno oko 700.000 zahtjeva za legalizaciju besprav-

no sagrađenih objekata, čija se vrijednost procjenjuje na oko 10 milijardi eura.

Vlada Srbije sav je prihod od legalizacije bespravno sagrađenih objekata prepustila gradovima i općinama, sugerirajući im da ga utroše na gradnju infrastrukture u naseljima na rubovima općina i gradova u kojima je i najviše na divlje sagrađenih objekata. Istodobno uz pomoć Europske unije i njezinih fondova ubrzano osposobljava državnu upravu kako bi što prije počela izdavati lokacijske i građevinske dozvole na jednome mjestu i u realnim rokovima, jer će uz efikasan nadzor to biti osnovni preOGLAS

duvjet iskorjenjivanja ilegalne gradnje.

Premijerka Kosor i resorni ministar Branko Bačić najavili su da će u Hrvatskoj prihod od legalizacije podijeliti državni proračun i jedinice lokalne samouprave, a iznos naknade definirat će se uredbom Vlade. Iz tih najava očito je da će proces legalizacije u Hrvatskoj biti centraliziran i vođen iz zagrebačkog sjedišta resornog ministarstva.

Hoće li zbog toga biti efikasniji nego u Srbiji i u drugim državama regije, može se samo nagađati. No iskustva drugih upućuju na to da ni u Hrvatskoj proces legalizacije neće biti jednostavan, iako se mno-

gima čini da država nepotrebno nagrađuje bespravne graditelje i tako kažnjava one koji su poštovali zakone gradeći svoj krov nad glavom.

No kako je “grijeh države” u korijenu bespravne gradnje, jer su je godinama poticali nedostatak planskih i urbanističkih dokumenata, kilavo izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola te nesređeni imovinsko-pravni odnosi, legalizacija bespravne gradnje zapravo je jedino racionalno rješenje pod uvjetom da se zajedno s njome iskorijene i uzroci koje je državna administracija godinama kreirala i producirala.

Zoran Daskalović

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 30/5/2011

SPREMNO U SEZONU

Za HGSS 1,1 milijun kuna Fužine. Europa u ovoj godini planira povećanje turističkih dolazaka za četiri posto, a hrvatski bi turizam postigao uspjeh ako bi ostvario toliki ili veći porast broja dolazaka turista, rekao je ministar turizma Damir Bajs, koji je u petak u Fužinama predsjedao sjednicom užeg Vladina Povjerenstva za koordinaciju i praćenje pripremnih aktivnosti za turi-

stičku 2011. Naveo je da europske turističke zemlje još nisu dostigle broj turističkih dolazaka iz 2007. i 2008. te da mnogi naši konkurenti još uvijek bilježe minuse. Hrvatski je turizam tri godine zaredom bio bolji od konkurencije, ali ove godine ne možemo očekivati dvoznamenkasti porast dolazaka turista, rekao je Bajs. "Domaći i inozemni turisti moraju imati jednak tretman, bez obzira na to iz koje zemlje dolaze, bilo iz Njemačke, Rusije ili Srbije“, kazao je Bajs na sjednici užeg Povje-

renstva na temu sigurnosti u turizmu, na kojoj su bili predstavnici MUP-a, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS), Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS), Hrvatskog autokluba, lokalne uprave i samouprave. Ministarstvo turizma je od 2004. do 2010. za programe HGSS-a izdvojilo 3,8 milijuna kuna, a ove će godine izdvojiti još 1,1 milijun kuna. Ugovor o tome potpisali su ministar Bajs i pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić. H

DaMiR BajS, ministar turizma Snimio hrvoje knez

Arapske revolucije i dalje dižu cijenu nafte ZaBRiNUT G8 Kao razlozi za osjetan rast cijena sirove nafte navode se slabljenje dolara u odnosu na vodeće svjetske valute i oscilacije na deviznim tržištima, ali i jačanje dužničke krize unutar eurozone Brent i WTI sirova nafta u protekla tri mjeseca $/barel

brent nafta

WTI nafta

130 125 120 115 110 105 100 95 24. II. ‘11.

27. III.

28. IV.

V. Izvor: oil-price.net

Cijena sirove nafte tipa "brent"na londonskom je tržištu, nakon kratkotrajnog pada zabilježenog tijekom prošloga tjedna na oko 110 dolara za barel, ponovno krajem tjedna počela rasti i u petak sredinom dana zadržala se na 115,58 dolara, s očekivanom tendencijom laganog rasta i u ovome tjednu. U isto vrije-

me cijena sirove nafte na teksaškom tržištu (SAD) također pokazuje relativno brz trend rasta jer je u samo dva dana sa 97 dolara (koliko je dostizala sredinom prošlog tjedna) već u petak skočila na 100,23 dolara za barel.

I na newyorškoj robnoj burzi Nymex bilježi se rast cijene barela na 100,66 do-

lara. Cijena barela sirove nafte u košarici proizvoda zemalja članica OPEC-a u četvrtak se zaustavila na 109,83 dolara za barel, nakon što je početkom tjedna pala na čak 105,46 dolara. Kao neke od razloga za osjetan rast cijene sirove nafte ekonomski analitičari navode slabljenje dolara u odnosu na vode-

će svjetske valute i oscilacije na deviznim tržištima, ali i jačanje dužničke krize unutar eurozone.

Moguće smjernice

I lideri najbogatijih zemalja svijeta, okupljeni ovih dana na summitu G8 u francuskom ljetovalištu Deauvilleu, također su raspravljali o aktualnoj situaciji u Libiji i susjednim zemljama. Iako je sa sastanka poslano vrlo općenito intonirano priopćenje u kojem se navodi kako su predsjednici zemalja članica G8 raspravljali o mogućim smjernicama za smirenje sukoba na sjeveru Afrike, Bliskom istoku i Arapskom poluotoku, analitičari upozoravaju kako se u pozadini tih političkih razgovora zapravo krije zabrinutost za kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu, na koje spomenuti neredi osjetno utječu posljednjih nekoliko tjedana, a porast cijena tog energenta posredno diktira i brzinu prevladavanja globalne ekonomske krize i recesije.

Prosjek kotacija

Konačan odgovor na pitanje kako će prošlotjedno kretanje cijena nafte na svjetskom tržištu i tržištu Mediterana utjecati na

odluku o visini maloprodajnih cijena naftnih derivata na domaćem tržištu dobit ćemo danas poslije podne. Naime, cijene derivata u Hrvatskoj izračunavaju se svaka dva tjedna na temelju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata koji je propisalo Ministarstvo gospodarstva, a na krajnju cijenu derivata utječu kretanje cijena derivata na mediteranskom tržištu, koje se izračunava na bazi prosjeka objavljenih kotacija u "Platt’s European Marketscan" (Genova) obračunatih u dvotjednom obračunskom razdoblju te tečaja dolara u odnosu na kunu. Drugim riječima, "presuda" o cijeni motornih benzina, dizelskog goriva, "plavog" dizela i loživa ulja, koja će vrijediti sljedeća dva tjedna, bit će donesena danas u ranim poslijepodnevnim satima i službeno objavljena nešto prije ponoći.

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

BROjka

115

dolara bila je cijena brent nafte u petak

OGLAS

dogaaji

uLoŽENo 675 MIL. KuNA

'Pojačati potpore za male i srednje'

10-11

business.hr Ponedjeljak 30/5/2011

snimio hrvoje dominić

> nacionalno > lokalno > svijet

ĐuRo PoPIJAč, ministar gospodarstva

KAKo Do KoNKuRENTNoSTI

Privatni sektor morat će više ulagati u znanost Podaci ne idu u prilog Hrvatskoj i njezinoj orijentaciji da postane zaista konkurentna jer ulaže samo 0,8 posto BDP-a u istraživanja, dok primjerice susjedna Slovenija ulaže oko 2,5 posto BDPa, a Francuska i Koreja više od tri posto Hrvatska svoj razvoj, osim kroz ponovnu industrijalizaciju, treba temeljiti i na gospodarstvu sazdanom na visokim tehnologijama. Za to je potrebno znanje, ali i ulaganja u istraživanje i razvoj, u čemu posebno mogu pripomoći informacijske i telekomunikacijske tehnologije.

Zbog toga su tehnološki razvoj i upotreba tehnologije u društvu izabrani kao jedna od ključnih tema predstojeće Business.hrove konferencije "HR.Business 2031.: Budućnost počinje sada", koja će se održati 1. lipnja u Zagrebu u Hypo centru.

Viziju takve moderne Hrvatske, društva temeljenog na tehnologiji, dat će Goran Radman, dekan Verna.

Nakon uvodnog predavanja na okruglom stolu, Radman će zajedno s Gordanom Kovačević iz Ericsson Nikole Tesle, Hrvojem Balenom iz Algebre, Adrianom Ježinom iz B.neta, Antom Mandićem iz In2, Sanjinom Ka-

tinićem iz Metroneta i Mihaelom Bukovićem s vSitea prodiskutirati o ključnim preporukama za tehnološki osviješteno društvo koje će u gospodarstvu zahvaljujući tehnologiji postići konkurentnost.

Osim orijentacije na tehnologiju, Hrvatska se mora orijentirani na inovativnost i kreativnost te na spomenuto ulaganje u istraživanje i razvoj jer se bez toga neće moći ostvariti ni povećanje konkurentnosti. Podaci ne idu u prilog Hrvatskoj i njezinoj orijentaciji da postane zaista konkurentna jer ulaže samo 0,8 posto BDP-a u istraživanja, dok primjerice susjedna Slovenija ulaže oko 2,5 posto BDP-a, a Francuska i Koreja više od tri posto.

Cilj je do 2020. godine ujednačiti prosjek europskih zemalja zbog potrebe jačanja gospodarstava u međunarodnim okvirima.

Gotovo 20 milijuna kuna, odnosno oko 35 posto ukupnog iznosa ulaganja u znanost i istraživanje, usmjereno je u projekte orijentirane na industriju, koja će, implementirajući nove znanstvene spoznaje u unapređivanje poslovanja, povećati svoju konkurentnost. Kada se još riješi i dalje slabo ulaganje privatnog sektora u znanost, napredak će biti osiguran.

Dražen Tomić

Zagreb. Hrvatska Vlada kontinuirano ulaže u razvoj poduzetništva, što se jasno vidi iz činjenice da je tijekom godina u razvoj 326 poduzetničkih zona u Hrvatskoj do sada uloženo 675 mil. kuna bespovratnih potpora, kazao je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač otvarajući dvodnevno 15. nacionalno savjeto-

vanje o gospodarstvu i poduzetništvu, koje je u hotelskom naselju Solaris kod Šibenika okupilo oko 400 poduzetnika.

U Hrvatskoj djeluju 22 razvojne agencije, 32 poduzetnička inkubatora te više od 40 poduzetničkih centara koji pružaju podršku obrtnicima i poduzetnicima. "Uviđajući važnost ovog sektora, država je od 2008. do 2010. za njegov razvoj osigurala 770 mil. kuna potpora. No, držimo da sustav potpora još uvijek nije zadovoljavajući te da ga treba dodatno pojačati“, istaknuo je Popijač. H

100 RADNIH MJESTA

Eurocable otvara tvornicu u Zaprešiću

Zagreb. Eurocable Group 1. lipnja otvara novu tvornicu u Jakovlju pokraj Zaprešića koja će udvostručiti proizvodne kapacitete Grupe i zaposliti 100 radnika, izvijestili su iz te kompanije.

Tvornica je namijenjena proizvodnji cjelokupnog programa vodova i kabela za napone do jednog kilovolta. Sagrađena je u

Samo dva posto tvrtki vodile su ž ŽENE PoDuZETNICE Danas udjel ženskog poduzetništva u ukupnom gospodarstvu iznosi 25 posto dok je 2001. godine iznosio samo 11 posto.

Najbolja godina bila je 2007., kada su žene bile na čelu 24.700 domaćih poduzeća koja su zapošljavala 130.000 ljudi

Katarinu Majić, vlasnicu tvrtke Ira commerce iz Dugopolja, koja se bavi veleprodajom za cvjećarnice i uređenjem interijera, Udruga poslovnih žena Krug u petak je proglasila poduzetnicom godine. Na tradicionalnom obilježavanju Svjetskog dana poduzetnica, kojemu je u HGK prisustvovala i premijerka Jadranka Kosor, menadžericom godine proglašena je Jadranka Kvasnička, predsjednica Uprave zagrebačke tvrtke Croatiainspect za kontrolu kvalitete i kvantitete robe.

Jadranka Radovanić, predsjednica Kruga, ujedno i predsjednica Županijske komore Split, istaknula je da je u nekoliko posljednjih kriznih godina ugašeno 15 posto tvrtki pri čemu je svega dva posto onih koje su vodile žene.

udruga Krug

"Najbolja godina bila je 2007., kada su žene bile na čelu 24.700 poduzeća koja su zapošljavala 130.000 ljudi", istaknula je Jadranka Radovanić te dodala da danas udjel ženskog poduzetništva u ukupnom gospodarstvu iznosi 25 posto dok je 2001. godine iznosio samo 11 posto.

Udruga Krug, koja ima

osam ogranaka i više od 200 članova, sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije za žene u poduzetništvu koju je prošle godine usvojila Vlada te na nekoliko projekata, navela je Radovanić.

Društvena kriza

"Budite glasnije, hrabrije i agresivnije kako biste sudjelovale u kreiranju budućnosti i svih onih programa kojima želimo Hrvatsku izvesti iz krize i uvesti u Europsku uniju", poručila je Gordana Sobol, predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova, te navela da se u 2009. godini od ukupne svote novca namijenjena razvoju poduzetništva na žensko poduzetništvo odnosilo samo 5,7 posto.

Nadan Vidošević, predsjednik HGK, poručio je da se u Hrvatskoj moraju otvoriti nova radna mjesta i podići cijena rada jer će u suprotnom ulaskom u Europsku uniju i "ono malo pametnih glavica"otići raditi negdje drugdje. Iskoristio je priliku i komentirao aktualnu situaciju, zaključivši kako zemlja nije u ekonomskoj već u društvenoj krizi te da svega 600 do 700 tisuća ljudi stvara realni dohodak pri čemu je samo 230 tisuća u

sklopu realizacije projekta proširenja proizvodnih kapaciteta, koji je počeo krajem 2008., a ukupno je vrijedan 25 milijuna eura. Gradnja tvornice počela je u svibnju prošle godine, a njezinom otvaranjem Eurocable Group želi povećati izvoz, posebice na tržišta istočne Europe. Partner u gradnji je Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD), koja je dokapitalizacijom investirala 15,5 milijuna eura, dok su 9,5 mil. eura vlastita sredstva Eurocable Groupa.

Dokapitalizacijom je EBRD ušao u vlasničku strukturu tvrtke kao

OGLAS

manjinski dioničar. Eurocable Group je proizvođač električnih vodova i kabela. Zapošljava oko 130 radnika te godišnje proizvodi 20.000 tona gotovih proizvoda uz ukupni prihod od 500 milijuna kuna i izvoz na razini od 70% ukupnog prometa.

Kapacitet nove tvornice udvostručit će postojeće proizvodne kapacitete, a u budućnosti osigurati ukupne prihode veće od milijardu kuna uz razinu izvoza od 80% proizvodnje i otvaranje 100 novih radnih mjesta, čime će tvrtka dosegnuti broj od 230 zaposlenih. H

snimio hrvoje dominić

o ugašenih žene

Poduzetnicom godine proglašena je Katarina Majić, vlasnica Ira commercea, a menadžericom godine Jadranka Kvasnička, predsjednica Uprave tvrtke Croatiainspect

proizvodnji. Komentirajući činjenicu da tvrtke koje vode žene uglavnom ne odlaze u stečaj, premijerka Kosor se našalila kako bi rješenje problema, o kojima je govorio i Vidošević, možda bilo da se na čelo svih tvrtki postave žene.

"U susretima s poduzetnicama primijetila sam da uvijek više govore o planovima i budućnosti, a manje o problemima i sadašnjosti", ustvrdila je predsjednica Vlade. Zavr-

šetak pregovora i skori ulazak Hrvatske u EU otvara nove prilike cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu pa time i poduzetnicama, rekla je tom prigodom.

Od pomoći će im biti i državna infrastruktura, poručila je premijerka, te navela da unatoč višestrukim rebalansima proračunima, u kojima se rezalo sve što se moglo, rodiljne naknade i doplatak za djecu nisu smanjivani.

Irena Habjanec

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 30/5/2011

PRIMUS

Nagrade za najbolje savjetnike

Zagreb. U Kristalnoj dvorani zagrebačkog hotela Westin, u organizaciji časopisa Poslovni savjetnik, treću godinu zaredom održana je poslovna manifestacija Dani poslovne edukacije, koja je okupila oko 400 sudionika. Manifestacija je otvorena svečanom dodjelom nagrade Primus najboljim hrvatskim poslovnim savjetnicima, koja se

ŽELI NASTAVAK PROIZVODNJE

Mikulić ne odustaje od Nature Agro Stečaj koji je otvoren nad Naturom Agro Mikulić osporava i nudi isplatu zaostalih plaća te otplatu dijela dugova vjerovnicima, za što je, kako tvrdi, dogovorio i bankovna jamstva Biogradski poduzetnik Milenko Mikulić ne odustaje od pokušaja da spasi Naturu Agro, čija proizvodnja ne samo da je stala nakon isključivanja plina zbog duga od milijun kuna, nego je nad tom tvrtkom otvoren i stečajni postupak.

Stečaj nad nekada uglednim poljoprivrednim i prehrambenim poduzećem iz Đurđevca, koje je u vlasništvu 40-ak osnivača, otvoren je zbog blokade računa već 170 dana, koja se popela na gotovo 30 milijuna kuna. Ukupne obveze tvrtke, čija se materijalna imovina procjenjuje na 140 milijuna kuna, prelaze 97 milijuna kuna.

Strah od cijepanja tvrtke

O tog iznosa tri milijuna kuna odnosi se na potraživanja dvjestotinjak zaposlenika, od kojih je jedan i formalno podnio prijedlog za otvaranje stečaja jer im nisu redovno isplaćivane plaće od studenoga prošle godine.

"Odlučio sam do srijede podnijeti žalbu na rješenje varaždinskog Trgovačkog suda o otvaranju stečajnog postupka nakon poziva vlasnika udjela, ali i zaposlenika. Naime, nakon što su od stečajne upraviteljice Sanje Mihalić

čuli da će dobiti otkaz, kao i da na tri zaostale plaće mogu računati tek u rujnu, više nisu sigurni da je za njih rješenje stečaj", rekao nam je Mikulić, napominjući da bojazan od trajnoga gubitka posla pojačavaju najave zainteresiranih koji žele doći samo do nekih dijelova poduzeća.

Banke odobrile novac

Nasuprot tome, Mikulić želi sačuvati Natura Agro kao poslovnu cjelinu jer bi u protivnom mogli izgubiti i banke, i dobavljači i zaposlenici. "Činjenica je da je poduzeće u blokadi, ali isto tako je 54.000 poduzeća u blokadi računa dulje od 60 dana.

Stoga vjerujem da je moguće osporiti rješenje o stečaju te zajedno s vlasnicima udjela i vjerovnicima vrlo brzo osigurati uvjete za nastavak proizvodnje. Prihvati li se žalba na rješenje, banke su spremne povući blokadu tvrtke, tako da bi se račun deblokirao u roku od osam dana. U roku od 15 dana isplatila bi se potraživanja zaposlenika koji ostaju na radnim mjestima, a potraživanja dobavljača riješila bi se u određenom iznosu. Za to nam je banka već odobrila novac jer sam dao u zalog dva hotela. Mislim da to dovoljno govori o mojim namjerama da spojim zeleno i plavo, odnosno da se u Đurđevcu nastavi proizvodnja za potrebe hotela u Biogradu i šire", kaže Mikulić, dodajući da je svjestan kako bi mu jeftinije bilo doći do poduzeća kroz stečaj, ali to bi dulje trajalo. I. K.

drugu godinu zaredom dodjeljuje u suradnji Poslovnog savjetnika i Udruge poslovnih savjetnika (UPS).

Tako su najuspješnijim poslovnim savjetnicima u 2010. godini proglašeni Nikola Nikšić iz Contera u kategoriji Strateško planiranje i organizacijski razvoj, Damir Keller iz Qualitasa u kategroriji Menadžmen savjetovanje, Tanja Pureta iz Ramira u kategoriji Ljudski potencijali, edukacija i trening te Vedran Vrdoljak iz Sense Consultinga u kategoriji Informacijskih tehnologija. B.hr

POZITIVAN TREND

šinj Hotels&Villas napominju da su nešto više od 41.000 noćenja u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvarili strani gosti iz Slovenije, Njemačke i Austrije te turisti iz Hrvatske.

Dobrom odazivu domaćih turista, vjeruju, osim promotivnih aktivnosti pridonijela je i suradnja s Gradom Mali Lošinj te njegovom Turističkom zajednicom u organiziranju besplatnog vikend povratnog prijevoza od Zagreba do Lošinja. Predviđaju da će im drugi ovogodišnji kvartal obilježiti i bolji rezultati. H

Lošinju Hotels&Villas 22% veći prihodi

Mali Lošinj. Hoteli iz grupacije Lošinj Hotels&Villas, brend hotelske tvrtke Jadranka hoteli, u prvom kvartalu ove godine ostvarili su 22 posto veće prihode i 15 posto više noćenja nego u istom lanjskom razdoblju. Nastavak takvog trenda očekuju i dalje s obzirom na 15-postotni rast rezervacija za ljetnu sezonu. Iz Lo-

'Domaći direktori arogantni i osrednji POVRATNICI U RH Na skupu o iseljeništvu i gospodarstvu upozoravali su na probleme s kojima su se susreli u pokušajima da ulože u domaju Inicijativa, odvažnost i fleksibilnost karakteristike su koje uz znanje stranih jezika i internacionalno iskustvo traže od radnika prilikom zapošljavanja strane kompanije, rekao je financijski direktor Baumaxa za Hrvatsku i Sloveniju Miroslav Orešković u izlaganju u sklopu gospodarskog foruma "Hrvatski useljenici kao akteri gospodarskog razvoja Hrvatske", podsjetivši kako će se više od jedan posto gospodarskog rasta moći ostvariti samo uz povećanje stranih ulaganja.

"Hrvatska je malo tržište i za stranu tvrtku je prednost ako je radnik fleksibilan i voljan putovati", istaknuo je Orešković.

Gospodarskim forumom održanim u petak započeo je drugi dan znanstvenostručnog međunarodnog skupa Annales Pilar na temu "Hrvatsko iseljeništvo i domovina: razvojne perspektive", na kojemu su Hrvati povratnici iz inozemstva govorili o iskustvima ulaganja u hrvatsko gospodarstvo te problemima s kojima su se susretali. Milan A. Račić, direktor konzultantske

žemo nego u obrazovanje", rekao je, uz napomenu da menadžeri nemaju najkvalitetnije uzore.

Mentalitet skorojevića

snimio hrvoje dominić

dogaaji

MILAN RAčIć, direktor konzultantske kuće Indium

kuće Indium, na početku je izlaganja napomenuo kako će ono što ima reći naljutiti mnoge.

Brutalna kombinacija

U izlaganju na mješavini engleskog i hrvatskog jezika Račić je ustvrdio kako je hrvatski menadžment arogantan i osrednji, a to je, kako je ocijenio, "brutalna kombinacija".

"Zašto imamo takvo vodstvo? Živimo u zemlji u kojoj vlada trojstvo: auto, mobitel i sunčane naočale, u koje radije ula-

"Diploma je danas kao srednja škola prije 30 godina, menadžeri bi danas trebali imati magisterij ili doktorat", rekao je Račić, ističući kako se tek radom stječe iskustvo. O hrvatskom poduzetništvu danas, učincima i legitimaciji, govorio je Drago Čengić iz Instituta Ive Pilara, osvrnuvši se na tvrtke koje rade u Hrvatskoj i promjenama koje su u strukturama došle zbog krize gospodarstva. Govoreći o strategiji opstanka u krizi, osvrnuo se na "lokalne utege" koji stoje nasuprot globalnih aspiracija tvrtki, istaknuvši kako su to "poduzetnici iz nužnosti" koji prevladavaju nad "poduzetnicima iz prilike". Uteg je i "mentalitet skorojevića" kojemu je osobna potrošnja važnija od ulaganja u poduzeća, orijentiranost tvrtki na domaće tržište nasuprot orijentiranosti na strana tržišta te upitna legitimnost stečenog vlasništva. M. P./H

moja lisnica

BOLJA PONUDA Poslodavci su ove godine po탑urili s oglasima za sezonske poslove koji su ve inom vezani uz turizam i ugostiteljstvo, odnosno zanimanja konobara, kuhara, prodava a i turisti kih vodi a

Ponedjeljak 30/5/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

FOTOLIA

Tko prvi krene u potragu, dobiva najbolje sezonce

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > sezonsko zapošljavanje > krediti

14-15

7,43 5,23 kune iznosio je u petak tečaj eura; kuna je pala 0,40 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

kune iznosio je u petak tečaj američkog dolara; dolar je ojačao prema kuni 1,63 posto

3,72

posto pala je kuna prošlog tjedna u odnosu na švicarski franak, na 6,104335 kuna

8,60 97,95 kuna iznosio je u petak tečaj britanske funte; kuna je prošlog tjedna pala 220 posto prema funti

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis, prošlog je tjedna pao 0,11 posto

business.hr Ponedjeljak 30/5/2011

Onima koji prvi put traže posao u inozemstvu preporučuje se da to rade putem provjerenih i ozbiljnih portala i oglasnika, a sumnjivi im trebaju biti svi oglasi koji nude velika primanja bez jasnog opisa posla istraživanju o visini plaća može prosječno zaraditi 3590 kuna. Slijedi kuhar čija je plaća 4916 kuna te recepcionar koji može zaraditi 3985 kuna. Tu su još i prodavač s plaćom od 4714 kuna te turistički pratitelj, odnosno vodič s plaćom od 3914 kuna.

9555 sezonaca

Statistike Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da se do kraja travnja 2011. godine u svim djelatnostima na sezonskim poslovima u Hrvatskoj zaposlilo 9555 sezonskih radnika.

U turizmu su se na djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te trgovine na veliko i na malo zaposlile 4904 osobe, a najviše sobarica, konobara, prodavača, kuhara, čistačica i kuhinjskih radnika.

U ostalim djelatnostima

fotolia

Najviše sezonskih poslova tradicionalno se u Hrvatskoj odnosi na turizam i ugostiteljstvo, a ova godina nije iznimka. Sudeći po statistikama koje je Business.hr-u dostavio portal MojPosao, od ukupnog broja oglasa njih 17 posto odnosi se na tu kategoriju, a bilježi se porast u odnosu na lani.

"Ponuda sezonskih poslova zasad je nešto bolja nego prošle godine. Poslodavci, pogotovo u turizmu, očito su shvatili da tko prvi krene u potragu dobiva najbolje sezonce", kaže voditelj prodaje i odnosa s klijentima MojPosao Marko Oltean te iznosi podatak o 950 oglasa objavljenih u proteklom razdoblju, dok je do 31. kolovoza 2010. bilo objavljeno 1200 oglasa.

Najtraženije zanimanje u ovoj kategoriji je konobar, koji prema njihovu

na sezonskim poslovima zaposlila se 4651 osoba, a najviše u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu.

Rad u Njemačkoj

Kada se govori o zakonom i pravnim propisima određenom sezonskom radu u inozemstvu, Hrvatska je prema informacijama s Hrvatskog zavoda za za-

pošljavanje takav odnos dosad ostvarila jedino s Njemačkom. Ta se suradnja zasniva na Sporazumu o postupku zapošljavanja hrvatskih državljana u SR Njemačkoj kojim su uređena prava boravka i rada hrvatskih radnika.

Poslovi koje hrvatski sezonci mogu obavljati u Njemačkoj odnose se na

sadnju, vinogradarstvo, šumsko gospodarstvo, preradu voća i povrća, hotelijerstvo te područje zabave, a traju do šest mjeseci, uz izuzetak zabavne djelatnosti gdje se rok produžuje i do devet mjeseci.

Ako ste stručnjak za IT i telekomunikacije ili pak strojarstvo i brodogradnju te govorite talijanski

HELIOS

Predstavljeno mješovito Life Protect osiguranje Helios Vienna Insurance Group sredinom svibnja kreirao je novi proizvod mješovitog životnog osiguranja Life Protect. Novo životno osiguranje namijenjeno je svima u dobi od 14 do 70 godina. Budući vlasnici police Life Protect životnog osiguranja moći će birati između ponuđenih opcija one koje najviše odgovaraju

njihovim individualnim potrebama i zahtjevima. Life Protect zamišljen je kao "švedski stol" koji ugovaratelju police, osim klasičnog pokrića za slučaj smrti i doživljenja, nudi i dodatne pogodnosti u obliku nekoliko dopunskih osiguranja.

Ugovaratelju se nudi mogućnost da policu životnog osiguranja "skroji" u skladu sa svojim prioritetima i mogućnostima tako da izabere jedno, dva ili sva dopunska osiguranja koja su mu na raspolaganju. N. S.

ZABA

Odobrena 244 kredita Od 23. travnja 2011., kada je državna Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavila javni poziv za predaju zahtjeva za subvencioniranje i državno jamstvo, Zagrebačka banka zaprimila je 281 zahtjev za kredit sa subvencijom u ukupnom iznosu od 154 milijuna kuna, od čega su već odobrena 244 zahtjeva za subvenciju u ukupnom

4916 kuna iznosi prosječna plaća sezonskog kuhara

gradnja sa 15 posto, graditeljstvo sa 11 posto, a na turizam i ugostiteljstvo odnosi se 10 posto oglasa.

Dodatna provjera nužna

Onima koji prvi put traže posao u inozemstvu preporučuje se da to rade putem provjerenih i ozbiljnih portala i oglasnika.

Sumnjivi im trebaju biti svi oglasi koji nude velika primanja, a nemaju jasan opis posla, jasno istaknuto ime tvrtke i kontakte te navedenu internetsku stranicu tvrtke.

"Ako su te informacije i navedene u oglasu, ne škodi dodatno provjeriti tvrtku preko foruma, sindikata branše kojom se bavi ili veleposlanstva države u kojoj se nalazi njezina središnjica", kaže Oltean te dodaje kako je odlazak na rad u inozemstvo ozbiljna stvar pa joj tako treba i pristupiti.

Biljana Starčić

ili njemački jezik, ove ćete godine najlakše naći posao u inozemstvu. Sudeći po statistikama portala MojPosao.hr, poslodavci su u ovoj godini općenito najviše tražili radnike za Italiju, Njemačku, Irsku i Sloveniju. Od tih oglasa najviše ih je bilo u kategoriji IT i telekomunikacije (16 posto), a slijedi strojarstvo i brodo-

U Hrvatskoj se u prva četiri mjeseca ove godine zaposlilo 9555 sezonskih radnika, i to najviše u turizmu

iznosu od 134 milijuna kuna, a ostali su u pripremi za odlučivanje. APN je dosad odobrio 202 stambena kredita putem Zagrebačke banke, što čini više od 70 posto svih zahtjeva koje je odobrio APN. S obzirom na uvjete korištenja subvencije, prosječna dob osoba koje su dosad podnijele zahtjev u Zagrebačkoj banci je 32 godine, 48% ih je ženskog spola, a 52% muškog. Klijenti su trenutačno pokazali najveći interes za kupnju manjih funkcionalnih stanova do 60 kvadrata. N. S.

MIROVINCI

Mirex porasto 0,11 posto Vrijednost indeksa Mirex, i u četvrtak je zabilježila rast od 0,11 posto - na 162,6445 bodova.

Fond PBZ Croatia osiguranje rastao je 0,16 posto, na 154,9177 bodova, a AZ fond 0,13 posto, na 165,4163 boda.

Erste Plavi fond je rastao 0,13 posto, na 167,1973 boda, a Raiffeisen fond 0,06 posto, na 161,2432 boda. H

SUSTAV ZELENE KARTE

Godišnje više od pola milijuna prometnih nesreća Svake godine više od pola milijuna prometnih nesreća dogodi se u zemljama u okviru Sustava zelene karte koja su uzrokovala vozila iz neke druge zemlje, izneseno je na 45. općoj skupštini Savjeta ureda zelene karte čiji je domaćin bio HUO

skoga gospodarskog prostora olakšat će se postupak ostvarivanja prava na naknadu štete jer će imati mogućnost podnošenja odštetnog zahtjeva na hrvatskom jeziku ovlaštenom predstavniku inozemnog osiguratelja štetnika u Hrvatskoj.

Sustav zelene karte, koji čini 45 nacionalnih ureda članova, garantira isplatu odštete oštećenima u prometnim nesrećama koje su uzrokovala vozila inozemne registracije.

"Kada se dogodi prometna nezgoda, koju uzrokuje inozemno vozilo, osoba kojoj je nanesena takva šteta svoju odštetu regulira kroz Sustav zelene karte, a za naknadu štete jamči nacionalni ured" , pojasnili su iz HUO-a koji u ulozi nacionalnog Ureda zelene karte jamči za naknadu šteta koje vozila hrvatske registracije počine u inozemstvu te za naknadu šteta koje na području Hrvatske počine vozači vozila inozemne registracije.

Intenziviranjem pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom, Hrvatski ured za osiguranje intenzivirao je aktivnosti koje su usmjerene na podršku prilagodbi zahtjevima 4. Direktive o obveznom osiguranju motornih vozila i sudjelovanje članica Hrvatskog ureda za osiguranje u Sustavu koji je u primjeni u Europskoj uniji od 2003. godine, budući da se članci Zakona o obveznim osiguranjima u prometu kojima se 4. Direktiva preuzima u hrvatsko zakonodavstvo počinju primjenjivati od dana prijema Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Dosadašnja praksa značila je da građanin Hrvatske oštećen, primjerice, u prometnoj nesreći u Njemačkoj odštetni zahtjev postavlja prema osiguratelju štetnika u toj zemlji.

Promjene s EU

S ulaskom Hrvatske u EU građanima koji su oštećeni u prometnim nesrećama nastalim u nekoj od zemalja članica Europ-

Pojačane aktivnosti

B.hr

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm KD Victoria ZB aktiv FIMA Equity

20,44%

16-17

Kaštelanski staklenici

10,45%

business.hr Ponedjeljak 30/5/2011

+

uro akovi Holding

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> sezonsko zapošljavanje > krediti

Powered by

NAJGORIH 5 FONDOVA 3,54 2,14 1,73 1,62 1,29

AC Rusija -2,85 VB CROBEX10 -1,67 NFD Aureus Global Developed -1,20 Raiffeisen World -1,13 HPB WAV DJE -0,90

Tjedni pregled

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Stambeni kredit uz državne subvencije

4,44%

411

123.154

4,35%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju

4,51%

413

123.916

4,41%

Fiksna 48 mjeseci

RBA

Stambeni kredit uz subvenciju RH

4,54%

414

124.297

4,44%

Fiksna 48 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit uz subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

OTP Hypo Alpe-Adria Bank

ZABA

Kredit uz subvenciiju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz državnu subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju države

4,70%

417

125.062

4,50%

Promjenjiva

Subvencionirani stambeni krediti HPB-a

4,86%

423

126.986

4,65%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uza zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uza zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uza zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Volksbank HPB Baanco Popolare Karlova ka banka

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus OMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria Bank Splitska banka ERSTE RBA

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izra uni u tablicama su informativni i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

5,20%

Promjenjiva

1.643

11.643

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

4,80%

Promjenjiva

5.009

409

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

4.999

399

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,60%

Promjenjiva

4.991

391

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1.265

11.265

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Dizajn ĹĄtednja

3,20%

Promjenjiva

4.924

324

Karlova ka banka Veneto banka ERSTE Hypo Alpe-Adria Bank

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

PBZ

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1.119

11.119

ZABA

IKB Podravska banka

VRIJEDNOST

Devizna ĹĄtednja

Partner banka

Volksbank

ZARA ENA

Profitni devizni depozit

Banka kovanica

HPB

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 30/5/2011

JANAF

Dividenda 58,6 kuna po dionici

Janaf je u petak na stranicama Zagreba ke burze objavio poziv na glavnu skupĹĄtinu druĹĄtva koja e se odrĹžati 5. srpnja u Zagrebu. Na skupĹĄtini e se izglasati raspodjela dobiti prema kojoj bi lanjska dobit umanjena za zakonske rezerve od 50 milijuna kuna trebala bila zadrĹžana. Me utim dodatnih 50,6 milijuna kuna Janaf e isplatiti kroz dividendu od 58,6 kuna po dionici, koja je

upla ena u cijelosti, dok e za one koje nisu upla ene u cijelosti iznositi 26,53 kune. Pravo na isplatu dividende imaju dioni ari koji budu upisani u depozitoriju SrediĹĄnjeg klirinĹĄkog depozitarnog druĹĄtva na dan isplate dividende. Isplata bi prema prijedlogu Glavne skupĹĄtine trebala biti u roku od 15 dana od odrĹžavanja glavne skupĹĄtine. Izme u ostalog, na skupĹĄtini bi razrjeĹĄnice za poslovanje druĹĄtva u proĹĄloj godini trebali dobiti lanovi Nadzornog odbora i Uprave.

N. S.

NEPOKRIVEN

IPK Osijek prenosi 14 mil. kn gubitka

ANTE MARKOV, predsjednik Uprave Janafa SNIMIO HRVOJE DOMINI

IPK Osijek u petak je na Zagreba koj burzi objavio poziv na glavnu skupĹĄtinu na kojoj e se glasati o pokrivanju gubitka. Prema prijedlogu, usvojit e se lanjski gubitak od 14 milijuna kuna i prenijeti u idu u godinu kao nepokriveni gubitak. lanovi Nadzornog odbora i Uprave trebali bi dobiti razrjeĹĄnice za lanjsko poslovanje. N. S.

Zakonodavci EU bank da se izvuku od direkt

PROVLAÂťENJE Zakonodavci Europske unije sklapaju nacrt zakona od petstotinjak stranica kojim bi se bankama u EU omogu ilo da ne moraju pove ati svoje pokri e zajmova imovinom na razine drasti no ve e od danas vaĹže ih, a omogu it e im se i da koriste razne izvore financiranja koji su trebali postati nedostupi Prema nacrtu zakona koji implementira nove zajedni ke standarde za 27 lanica Europske unije, europske banke mogle bi izbje i dio oĹĄtrijih kapitalnih zahtjeva Basela III. Londonski poslovni list The Financial Times piĹĄe kako bi prema nacrtu zakona, koji joĹĄ nije sluĹžbeno objavljen, europske banke mogle ura unati ve i kapital svojih osiguravateljnih podruĹžnica nego ĹĄto dopuĹĄtaju zacrtana globalna pravila. Europski duĹžnosnici tvrde, me utim, da standardi Basela III ne e biti naruĹĄeni jer e se odred-

be strogo primjenjivati.

Tako er, neke banke mogle bi nastaviti izdavati hibridni kapital - povlaĹĄtene dionice i druge instrumente s duĹžni kim obiljeĹžjima i nakon roka kojim je ograni eno izdavanje takvih instrumenata. Od te iznimke mogle bi profitirati velike financijske kompanije, poput francuskih SociĂŠtĂŠ GĂŠnĂŠralea i BNP Paribasa ili britanskog Lloyds Banking Groupa, koje imaju osiguravateljne podruĹžnice.

Kapital prilago en riziku

Baselski odbor za bankarsku

VELIKE EUROPSKE BANKE poput Societe Generalea, BNP Paribasa ili engleskog Lloys Banking Groupa mogle bi i dalje izdavati hibridni kapital i povlaĹĄtene dionice, kao i druge vrijednosnice koje spadaju u dug ARHIVA B.HR

superviziju sloĹžio se proĹĄle godine da treba zaoĹĄtriti odredbe o kapitalu i da sve banke moraju imati temeljni "tier 1" kapital prilago en riziku, i to na razini od najmanje sedam posto svoje imovine. No, implementacija pravila prepuĹĄtena je nacionalnim regulatorima i Europskoj komisiji.

Regulatori koji sudjeluje u baselskom procesu kaĹžu

da dvije navedene iznimke krĹĄe globalni sporazum i da e, budu li prihva ene, potkopati napore da se globalni bankarski sustav u ini sigurnijim.

Znatna ograni enja

Pravila Basela III ograni avaju obra unavanje osiguravateljnog kapitala na 10 posto ukupnog kapitala svake banke. Ona prisi-

ljavaju banke da postupno smanje izloĹženost hibridnim instrumentima koji su se pokazali beskorisnim za ublaĹžavanje gubitaka tijekom financijske krize. Basel III zabranjuje obra unavanje bilo kakvih hibridnih instrumenata izdanih nakon objave standarda 2010. godine.

Nacrt amandmana na europske smjernice o kapital-

AUDIO

Državi pravo zamjene dionica

Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) mo i e dionice u vlasništvu države zamijeniti s drugim imateljima dionica, i to u tri slu aja - radi stvaranja povoljnijih uvjeta za kvalitetnije i u inkovitije gospodarenje i provedbu restrukturiranja tih tvrtki, stvaranja povoljnijih uvjeta za prodaju dionica i poslovnih udjela iz državnog portfelja te op eg i socijalnog

napretka na podru ju lokalnih jedinica.

Uvjeti za zamjenu, kao i darovanje i osnivanje založnog prava, precizirani su Uredbom o na inu raspolaganja prilikom zamjene, darovanja i osnivanja založnog prava na dionicama i poslovnim udjelima u trgova kim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske koju je u petak usvojila hrvatska Vlada.

To je druga uredba koju je Vlada donijela temeljem Zakona o upravljanju državnom imovinom, koji je stupio na snagu po etkom ove

godine, a kao na ine raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima predvidio je prodaju, zamjenu, darovanje, osnivanje založnog prava i druge na ine raspolaganja sukladno odgovaraju im propisima.

Uredba precizira pitanja vezana uz procjenu vrijednosti u slu aju zamjene te predvi a da e se zamjena obaviti neposredno ili prikupljanjem ponuda putem javnog oglašavanja. Neposredno e se dionice i poslovni udjeli mo i zamijeniti s lokalnim jedinicama ako je to u interesu i

kama e dati tive Basel III BROJKA

7

posto iznosit e minimalna kapitalna adekvatnost za banke prema direktivi Basel III

Smanjiti izloženost

noj adekvatnosti dopustio bi financijskim konglomeratima da upotrebljavaju druk iju metodu pri obra unu kapitala. Financial Times navodi da je nekoliko ljudi koji su vidjeli nacrt zakona upozorilo da bi se amandmanima poništilo ograni enje od maksimalno 10 posto ura unatog kapitala za osiguravateljna društva. Naime, izuzetak

ostavlja previše prostora za slobodna tuma enja.

Zakonodavstvo Europske unije pokriva širi spektar od smjernica Basela III. Primjenjuje se na investicijska i osiguravaju a društva, banke i kompanije koje pokrivaju razli ite financijske sektore, tuma e i najavljuju da Europska unija planira zaoštriti pravila za konglomerate.

Prema nacrtu zakona, banke bi mogle obra unavati hibride sve dok Europska komisija službeno ne objavi izmjene i dopune zakona, a objavljivanje se o ekuje u srpnju. Pogodovalo bi to bankama koje su nastavile izdavati hibride usprkos tome što baselski standardi traže da banke smanje izloženost takvim instrumentima. Dio dužnosnika EU zabrinut je zbog retroaktivne primjene tog pravila i smatraju da bi to moglo izazvati probleme.

Globalni bankari i regulatori vrlo su osjetljivi na pokušaje izigravanja standarda propisanih Baselom III. Ameri ki regulatori još uvijek zamjeraju europskim kolegama zbog višegodišnjeg odga anja primjene Basela II. Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

cilju op ega gospodarskog napretka, odnosno kada je rije o dionicama ili poslovnim udjelima tvrtki koje obavljaju komunalne, infrastrukturne i sli ne djelatnosti.

Za zamjene s ostalim imateljima dionica ili udjela bit e objavljen oglas za prikupljanje ponuda, a listu i koli inu dionica, odnosno veli inu poslovnih udjela u državnom vlasništvu koji e biti ponu eni na zamjenu utvrdit e Upravno vije e AUDIO-a. Tim e oglasom uz ostalo biti utvr en i po etni omjer zamjene, a uredba

predvi a i da e se pri odabiru prednost dati ponudama koje nude povoljniji omjer zamjene.

U slu aju darovanja ili osnivanja založnog prava Uredba precizira da takve odluke donosi Vlada na prijedlog Upravnog vije a AUDIO-a.

Kod osnivanja založnog prava precizira se da se ono može osnovati "u cilju pribavljanja sredstava za restrukturiranje i financijsku konsolidaciju trgova kog društva u vlasništvu RH ako AUDIO nema dovoljno vlastitih sredstava za tu namjenu". B.HR/H

CIJENA NACIONALNOG PONOSA

U Sloveniji više kamate zbog domaćih banaka Slovenske tvrtke sve teže podnose cijenu novca koju moraju pla ati u doma im bankama, dok su kamate u Slova koj i balti kim zemljama znatno niže Za razliku od drugih tranzicijskih država, Slovenija je ve inu banaka zadržala u doma em vlasništvu, ali posljedica toga su više kamatne stope za kredite gospodarstvu, iznio je u petak guverner slovenske središnje banke Marko Kranjec.

"Marže slovenskih banaka u usporedbi s inozemnima su previsoke, što naše gospodarstvo teško podnosi, a negativno se odražava i na same banke", rekao je Kranjec na tradicionalnoj godišnjoj financijskoj konferenciji u Portorožu.

Doma e vlasništvo u bankama je poželjno, ali to ima i svoju cijenu, upozorio je guverner slovenske središnje banke.

Viši za euribor

Za milijun eura kredita banke u zemljama eurozone obra unavaju osnovnu kamatnu stopa euribor pove anu za 3,6 posto, dok su bankarske marže u slovenskim bankama više pa se na euribor dodaje 5,4 posto. U stranim bankama koje posluju u Sloveniji takvi se krediti odobravaju po kamatnoj stopi euribor pove anoj za 4,9 posto, naveo je Kranjec.

Tvrdi kako je injeni-

MARKO KRANJEC, guverner Narodne banke Slovenije, upozorio je kako su marže slovenskih banaka previsoke FOTO FINANCE

ca da je Slovenija zadržala ve inu banaka u svojem vlasništvu, za razliku od ostalih tranzicijskih država koje su svoje banke prodale, rezultirala skupljim kreditima. Kamatne stope u Sloveniji znatno su više nego u Slova koj ili u balti kim državama, gdje su 90 posto banaka preuzeli stranci, ustvrdio je Kranjec. Napomenuo je kako su se banke u Sloveniji zbog teško a izazvanih financijskom krizom i velikim zaduženjem slovenskog realnog sektora po ele okretati prema kreditiranju gra ana, gdje su iznosi traženih kredita manji, ali su manji i rizici kojima se na taj na in izlažu. B.hr/H

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Uz promet neĹĄto ve i od osam milijuna kuna dionici Ingre cijena je na tjednoj razini porasla za 12,20 posto, na 14,53 kune. Samo u petak Ingra je porasla gotovo pet posto, uz promet od etiri milijuna kuna, ime je uzela titulu dobitnice dana te najlikvidiju preuzela od HT-a. NajviĹĄa dnevna cijena iznosila joj je 14,91 kunu.

Ingra HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Dom holding uro akovi holding Belje Dalekovod Dubrovnik - Babin kuk Adris grupa AD Plastik Atlantska plovidba d.d.

Institut IGH Zagreba ka banka Petrokemija EuroplantaĹže d.d. za proizv. i usluge Fima validus Arenaturis Ericsson Nikola Tesla Viro tvornica ĹĄe era d.d.

KaĹĄtelanski staklenici Tisak Vupik Podravka prehrambena industrija d.d.

Luka Rijeka Uljanik plovidba KraĹĄ, prehrambena industrija Atlas nekretnine Jadroplov d.d.

SN holding Luka Plo e Hidroelektra niskogradnja Privredna banka Zagreb Badel 1862 Atlantic grupa Dukat Valamar grupa Vaba d.d. banka VaraĹždin BeliĹĄ e Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mat.

Ledo Tehnika Slatinska banka Proficio Konzum Plava laguna Tankerska plovidba Finvest Corp HUP - Zagreb Jadranka Croatia osiguranje d.d.

Medika Zvijezda Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d.

Istraturist Umag d.d.

Viadukt Jadransko osiguranje Dioki d.d. akove ki mlinovi Tvornica duhana Zagreb HGspot Razvitak d.d.

Karlova ka banka Hotel Medena Magma d.d.

HTP Kor ula LoĹĄinjska plovidba Kon ar Industrogradnja d.d.

Veterina d.d.

Croatia lloyd Podravska banka Turisthotel Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Slavonski zatvoreni investicijski fond akovĹĄtina Sun ani Hvar TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Slobodna Dalmacija Jadroagent Jadranski naftovod Riviera Pore Zve evo, prehrambena industrija Rabac, ugostiteljstvo i turizam

+ Jedan od najve ih dnevnih gubitnika u petak bila je dionica Hotela Dubrovnik Babin Kuk. Ta je dionica uz neuobi ajeno visok promet od milijun kuna pala ak 6,3 posto, na 171 kunu. Svih 6000 dionica vlasnika je promijenilo po istoj cijeni. No, na umu treba imati da je ta dionica prije manje od dva mjeseca vrijedila samo 65 kuna.

Redovan promet: 23.467.959,72 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

14.02 258.55 91.60 45.00 93.65 242.53 171.00 268.20 135.01 693.50 1,700.03 256.00 165.00 745.00 11.87 78.56 1,471.00 424.03 2,872.00 190.01 70.20 319.19 183.40 590.00 450.10 45.00 138.50 157.60 1,253.00 131.50 576.11 69.97 735.10 650.00 69.50 84.96 625.00 400.00 5,710.00 1,263.01 110.05 16.10 195.03 1,711.00 1,380.05 202.01 1,270.00 422.00 5,600.00 6,700.00 3,550.00 23.00 240.04 235.00 2,941.00 64.00 3,902.01 2,300.00 14.86 55.00 67.20 40.00 15.51 69.76 141.13 1,334.90 700.01 56.25 2,521.58 460.00 921.00 18.00 25.04 7.99 45.50 43.55 24.20 630.11 3,088.55 243.89 111.00 225.01

14.91 259.99 95.99 48.13 97.39 259.97 171.00 271.00 138.00 702.99 1,820.00 263.00 168.00 745.00 12.42 84.00 1,490.00 432.00 3,099.99 197.10 73.97 325.01 188.00 594.98 469.00 53.33 142.26 166.00 1,305.00 142.00 590.00 72.98 740.00 650.00 71.50 84.99 630.00 400.00 5,849.00 1,340.00 110.50 18.00 200.00 1,711.00 1,420.00 243.00 1,300.00 422.00 5,796.00 6,700.00 3,599.00 26.68 265.00 248.00 2,941.00 67.48 3,902.01 2,300.00 15.70 55.00 70.00 40.00 16.80 74.00 148.50 1,348.97 704.51 59.59 2,521.58 460.00 921.00 18.93 25.05 8.39 49.88 43.55 24.28 630.11 3,088.55 243.89 111.00 229.90

14.53 259.05 92.50 47.90 96.02 257.98 171.00 268.20 137.30 697.00 1,820.00 260.03 165.00 745.00 12.15 78.56 1,485.00 429.00 3,000.00 197.00 73.89 325.01 187.00 594.98 469.00 53.00 140.50 163.00 1,305.00 142.00 590.00 72.98 735.10 650.00 69.95 84.99 630.00 400.00 5,800.00 1,300.00 110.05 17.90 200.00 1,711.00 1,419.00 243.00 1,270.00 422.00 5,796.00 6,700.00 3,550.00 26.00 240.04 235.00 2,941.00 67.48 3,902.01 2,300.00 15.70 55.00 70.00 40.00 16.80 74.00 147.93 1,348.97 700.01 56.50 2,521.58 460.00 921.00 18.93 25.04 8.39 47.50 43.55 24.20 630.11 3,088.55 243.89 111.00 229.90

4.61% 0.05% 1.65% 6.47% 1.93% 5.73% -6.30% -0.67% -0.15% 0.48% 7.06% 0.59% 0.00% 0.00% -3.57% -1.80% 0.00% -1.38% 3.45% 3.18% 5.26% 0.93% 1.08% 1.53% 3.53% 11.58% -0.66% 1.48% 4.40% 7.58% 2.41% 10.58% -0.66% 5.69% -0.07% 0.04% 0.80% 0.00% 0.00% 3.09% -4.30% 0.96% 2.56% 0.00% 1.36% 1.67% -2.31% 0.24% 3.50% 0.00% 4.41% 13.04% -9.42% -2.89% 2.83% 3.83% -2.45% 0.00% -5.02% 0.00% 12.90% 0.00% 5.00% 5.71% 0.67% 2.90% -6.60% -3.48% 0.00% 1.10% 0.11% -0.26% -4.06% 4.88% 4.37% 14.27% -0.70% -3.06% 4.70% 8.40% 2.78% -2.17%

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,68%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

279,837 15,152 21,786 41,689 18,610 4,683 6,087 2,252 3,005 576 218 1,340 2,082 410 21,673 3,139 169 562 62 934 2,464 543 889 272 310 2,656 912 778 85 803 171 1,353 127 136 1,259 988 131 200 13 57 615 3,320 271 30 32 180 30 85 6 5 9 1,210 125 126 10 422 7 10 1,503 395 307 500 1,010 215 107 11 20 225 5 25 10 491 320 947 159 163 284 10 2 25 50 20

4,036,831.51 3,930,011.88 2,042,247.13 1,960,709.73 1,795,842.70 1,170,112.67 1,040,877.00 607,568.27 410,092.09 400,248.43 385,867.36 347,622.65 346,702.60 305,450.00 261,489.34 251,058.68 248,946.92 241,377.40 185,861.43 181,905.78 176,853.10 174,322.71 165,645.35 160,876.33 142,349.46 136,328.81 128,629.13 124,444.60 109,906.77 109,905.60 100,459.02 95,048.61 93,684.64 88,400.00 88,204.01 83,957.49 82,000.00 80,000.00 75,068.97 73,929.81 67,733.50 58,281.78 53,756.25 51,330.00 44,638.50 40,420.05 38,700.06 35,870.00 33,811.00 33,500.00 32,160.60 31,599.60 31,242.75 29,772.60 29,410.00 27,427.50 27,314.07 23,000.00 22,804.76 21,725.00 20,980.40 20,000.00 16,806.34 15,692.75 15,300.03 14,698.77 14,049.64 12,967.90 12,607.90 11,500.00 9,210.00 9,067.73 8,014.80 7,801.53 7,398.52 7,098.65 6,880.92 6,301.10 6,177.10 6,097.25 5,550.00 4,549.10

108.97 21,213.22 690.72 155.06 788.85 591.76 301.82 1,819.50 576.60 972.68 288.62 16,654.50 551.28 330.97 32.82 171.46 1,977.50 594.88 340.78 470.16 111.24 1,761.56 1,118.35 345.09 644.23 176.80 229.95 443.36 290.51 88.59 11,254.11 54.89 2,451.04 1,950.00 440.38 150.03 733.52 206.40 1,276.99 246.30 101.13 70.04 4,540.57 934.75 888.84 150.11 598.65 140.31 1,782.84 202.30 355.91 49.94 1,122.19 107.35 367.62 272.76 409.71 747.06 5.18 116.77 93.74 15.75 81.89 31.63 97.99 261.95 316.68 104.23 365.82 307.62 363.57 9.58 83.79 8.84 347.27 16.46 126.35 69.84 2,294.32 891.06 34.17 232.71

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 11.00 252.00 27.87 22.36 54.00 217.00 52.00 242.21 80.21 672.01 1,106.00 200.00 105.50 740.00 5.00 33.03 1,181.00 290.00 612.00 135.00 41.77 240.00 161.54 533.13 355.00 25.01 124.01 130.58 1,160.03 119.00 461.06 57.03 657.10 290.01 28.68 54.00 420.00 390.00 4,720.12 871.01 98.00 11.50 145.00 1,345.00 1,140.00 85.00 1,115.16 350.00 4,502.00 6,200.00 2,851.00 11.14 240.04 190.00 2,486.50 60.20 2,950.00 2,300.00 14.86 55.00 53.00 40.00 14.95 57.00 121.00 975.00 292.00 54.03 2,488.01 400.00 543.15 15.16 15.15 5.11 25.00 13.05 20.01 515.00 2,332.01 140.00 84.32 65.10

33.50 315.99 95.99 52.00 118.99 348.48 182.50 305.00 146.00 970.00 2,500.00 289.98 184.73 745.00 17.99 84.00 1,650.00 507.77 4,990.00 244.98 108.90 343.97 267.02 662.00 497.02 53.33 176.84 245.00 1,900.00 197.89 708.00 88.50 829.99 675.00 72.00 95.00 635.00 400.00 6,900.00 1,614.00 132.37 18.00 225.50 1,895.00 1,540.00 250.00 1,595.99 422.00 6,299.00 8,000.00 4,249.00 26.79 383.88 346.00 3,401.00 102.83 4,000.00 2,300.00 39.95 58.00 86.88 40.00 69.90 99.97 164.00 2,449.98 790.00 78.13 3,100.00 460.03 1,105.00 22.99 33.71 19.90 78.00 43.55 60.00 711.99 3,520.00 259.65 164.00 245.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,00 70,72 12,67 10,10 7,70 0,62 2,20 104,40 222,35 102,50 42,79 41,10 3,80 15,50 15,11

60,50 73,00 12,90 10,30 7,95 0,62 2,20 104,40 222,80 102,50 42,90 46,65 3,80 15,76 15,30

60,00 73,00 12,90 10,20 7,90 0,62 2,20 104,40 222,70 102,50 42,79 43,50 3,80 15,76 15,30

60,00 72,57 12,89 10,19 7,87 0,62 2,20 104,40 222,45 102,50 42,84 42,15 3,80 15,75 15,23

76,90 90,00 97,04 87,00 5,79 94,00 6,00 8,00 10,00

80,00 90,02 97,04 87,00 5,90 94,00 6,00 8,00 10,00

80,00 90,02 97,04 87,00 5,90 94,00 6,00 8,00 10,00

79,16 90,01 97,04 87,00 5,90 94,00 6,00 8,00 10,00

76,90 90,00 97,04 87,00 5,79 94,00 6,00 8,00 10,00

80,00 90,02 97,04 87,00 5,90 94,00 6,00 8,00 10,00

80,00 90,02 97,04 87,00 5,90 94,00 6,00 8,00 10,00

79,16 90,01 97,04 87,00 5,90 94,00 6,00 8,00 10,00

80,67 3.000,00 1.050,00 778,00 579,00 898,00 3.600,00 2.331,00 6.450,00 5.398,00 14.000,00 7.500,00 8.075,00 1.000,00 1.450,00

82,22 3.150,00 1.102,00 838,00 618,00 920,00 3.692,00 2.500,00 6.501,00 5.398,00 14.000,00 7.599,00 8.450,00 1.100,00 1.490,00

82,19 3.001,00 1.090,00 818,00 599,00 909,00 3.603,00 2.477,00 6.499,00 5.398,00 14.000,00 7.551,00 8.350,00 1.065,00 1.474,00

82,19 3.000,55 1.090,33 804,47 597,28 908,55 3.609,37 2.476,48 6.498,89 5.398,00 14.000,00 7.550,63 8.350,15 1.065,39 1.474,46

400,00 620,00 86,00 6.200,00 4.500,00 3.999,00 26.998,00 205,00 2.111,00 3.750,00 495,00 3.649,00 2.850,00 134,00

400,00 630,00 86,10 6.200,00 4.503,00 4.000,00 27.350,00 209,00 2.111,00 3.780,00 499,00 3.650,00 2.850,00 135,00

400,00 622,47 86,01 6.200,00 4.501,37 3.999,79 27.127,86 206,50 2.111,00 3.761,05 496,90 3.649,71 2.850,00 134,54

400,00 622,47 52,94 6.200,00 4.501,37 3.999,79 27.127,86 206,50 2.111,00 3.761,05 496,90 3.649,71 2.850,00 134,54

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG LKPG GRVG KBMR NF1N DATR ZTOG PETG SLLG KDHR SAVA ATPG AELG ZVTG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE LUKA KOPER GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S DATALAB TEHNOLOGIJE ZITO PETROL SLOVENIJALES KD GROUP SAVA AKTIVA NALOZBE AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR METALNO DD ZENICA BIHACKA PIVOVARA D.D. BIHAC

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA J ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR METALNO DD ZENICA BIHACKA PIVOVARA D.D. BIHAC

Obveznice RS serije A2015K Komercijalna banka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Metalac a.d. Gornji Milanovac Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Higlo hladnjaca a.d. Horgoš Poštanska štedionica a.d. Beograd Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Agrobanka a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš

ADING SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 SKOPSKI PAZAR SKOPJE ALKALOID SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE Stil a.d. Kraljevo OKTA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE

847.777,69 121.197,85 65.207,24 51.266,53 40.672,75 22.957,89 22.000,00 18.478,80 13.347,20 13.325,00 10.711,55 5.226,45 5.130,00 4.316,30 2.193,84

4,03 % 0,01 % 0,00 % 0,00 % 1,72 % 0,00 % 1,69 % 0,00 % 11,11 %

15165 12600 8080 6711 65000 271 3380 2333 1000

1.200.468,30 1.134.105,00 784.083,20 583.857,00 383.491,53 25.474,00 20.280,00 18.664,00 10.000,00

4,03 % 0,01 % 0,00 % 0,00 % 1,72 % 0,00 % 1,69 % 0,00 % 11,11 %

15165 12600 8080 6711 65000 271 3380 2333 1000

1.200.468,30 1.134.105,00 784.083,20 583.857,00 383.491,53 25.474,00 20.280,00 18.664,00 10.000,00

Šipad komerc Luka Koper Garant Futog Telekom Slovenije Gorenje

+13,21% +3,2% +1,49% +1,39% +0,49%

Telefonija Beograd -3,18% Imlek -1,76% Petrol -0,58% Nova kred. ban. Maribor -0,52% Alkaloid +0,18%

Naftna industrija Srbije

Sava

Cijena dionice Naftne industrije Srbije prošli je tjedan premašila 800 dinara, dosegnuvši tijekom trgovanja u petak i razinu od 838 dinara.

Posljednja zabilježena cijena porasla joj je pak 6,37 posto u odnosu na onu prethodnoga dana te je iznosila 818 dinara, dok se s prometom od 32 dinara našla na tre em mjestu popisa najlikvidnijih u Beogradu. Najviše se trgovalo dionicom Komercijalne banke i Soja proteina, a samo je potonjoj cijena rasla, i to gotovo devet posto.

Padom cijene ve im od pet posto istaknula se u petak na Ljubljanskoj burzi dionica Save, ija je posljednja zabilježena cijena tako iznosila 43,5 eura. Ukupno su 124 dionice te kompanije posljednjega dana u tjednu promijenile vlasnika te je promet dionicom Save iznosio 5226 eura.

Njezina najniža cijena postignuta tijekom dana iznosila je 41,1 euro, a najviša je bila na razini od 46,65 eura.

+6,37 -5,02

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA ADIN GRNT RMDEN10 SPAZ ALK TPLF MPT STIL OKTA KMB TEL TNB MTUR RZLE

14129 1670 5058 5032 5166 36922 10000 177 60 130 250 124 1350 274 144

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2015 KMBN SJPT NIIS AERO ENHL AIKB MTLC JESV HGLO PSBN FITO AGBN TLFN AIKBPB

-0,07 % 1,39 % 3,20 % 0,49 % -0,52 % 0,48 % 0,00 % 0,38 % -0,58 % 0,49 % -0,47 % -5,02 % 0,00 % -1,41 % 0,59 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKN FBIHKM FBIHKC FBIHKJ BIGFRK3 FBIHKD HRBFRK2 METZRK2 BIPVR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA FBIHKN FBIHKM FBIHKC FBIHKJ BIGFRK3 FBIHKD HRBFRK2 METZRK2 BIPVR

+

Oznaka

Ponedjeljak 30/5/2011

+

Powered by

business.hr

2,04 % 598570 49.196.124,04 -1,99 % 11793 35.385.525,00 8,78 % 30767 33.546.060,00 6,37 % 39672 31.914.996,00 3,45 % 44623 26.652.232,00 2,02 % 18346 16.668.253,00 2,24 % 1227 4.428.699,00 3,21 % 1554 3.848.447,00 0,00 % 563 3.658.876,00 0,00 % 471 2.542.458,00 16,67 % 105 1.470.000,00 0,68 % 190 1.434.619,00 4,14 % 168 1.402.825,00 -3,18 % 1138 1.212.416,00 1,66 % 689 1.015.902,00

REGIONALNI INDEKSI -0,18% BIRS +0,44% 768,45 1.097,28 Belex15 +2,67% FIRS -0,03% 811,52 2.213,04 Belexline +1,71% MBI10 +0,53% 1.470,75 2.636,02 SASX10 +0,02% MONEX20 -2,01% 1.029,39 11,901.28 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,05% petak 27. svibnja 2011.

1.053,19 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 0,25 % 1,49 % 0,01 % 1,45 % -0,18 % -0,00 % 2,16 % 1,06 % 0,00 % 0,29 % 0,38 % 1,38 % -0,01 % 2,70 %

6800 2285 16374 101 121 102 14 1390 105 57 420 52 50 944

2.720.000,00 1.422.333,00 866.763,69 626.200,00 544.666,00 407.979,00 379.790,00 287.039,00 221.655,00 214.380,00 208.700,00 189.785,00 142.500,00 127.003,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,83% 2.868,43 +0,20% BUX +0,30% 22.916,77 -0,07% ATX +0,97% 2.736,00 +0,22% Stanje indeksa na zatvaranju u +1,98% petak 27. svibnja 2011.

FTSE100 5.933,82

DAX 7.125,29

CAC40

3.952,42

MICEX 1,638.06

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,31% S&P500 +0,57% 12.394,66 1.325,69 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,34% etvrtak 26. svibnja 2011.

2.782,92

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

P

rošlog je tjedna bio podjednak broj fondova s porastom odnosno padom vrijednosti udjela pa je 48 od ukupno 92 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,58 posto do +3,54 posto. Najveći porast među dioničkim fondovima zabilježili su Ilirika Gold (+3,54 posto) i NFD Aureus US Algorithm (+2,14 posto). Najveći gubitnik od dioničkih fondova bio je AC Rusija kojemu je vrijednost smanjena za 2,85 posto, a slijedi ga VB CROBEX10 s padom od 1,67 posto. Od mješovitih fondova najveći je dobitnik ZB Global, koji je ostvario porast vrijednosti od 1,10 posto, a slijedi ga ICF Balanced s porastom od 1,05 posto. Najveći pad od mješovitih fondova zabilježio je fond C-Premium, kojemu je vrijednost smanjena za 0,52 posto, a iza njega je Raiffeisen Prestige s padom od 0,48 posto. Jedini dobitnik od obvezničkih fondova jest Capitak One (+0,04 posto), dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički (-0,51 posto), a slijedi ga HPB Obveznički s padom od 0,22 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,42 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond je HPB dionički, kojemu je vrijednost u 2011. godini porasla za 12,27 posto.

Od mješovitih fondova vodeći je ICF Balanced s prinosom u ovoj godini od 10,19 posto. Kod obvezničkih odnosno novčanih fondova najuspješniji su HPB Obveznički (+3,45 posto) i HI-cash (+1,38 posto).

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn $ kn kn € kn € kn € € kn € kn kn kn € kn € kn kn kn kn € kn kn kn € kn € kn

135,3694 14,1444 333,7426 68,8275 26,7040 461,2476 97,9400 10,6875 56,0200 51,1768 60,9092 102,8573 320,4809 77,6422 93,9405 73,5571 103,2400 8,4927 90,5700 88,1587 14,3208 7,0639 36,3500 93,5742 45,0747 48,4231 159,6274 78,1173 94,4100 75,1600

1,78 1,31 1,20 1,18 1,13 1,08 1,07 1,00 0,99 0,95 0,87 0,74 0,69 0,64 0,63 0,63 0,62 0,59 0,58 0,56 0,53 0,52 0,50 0,49 0,49 0,47 0,44 0,43 0,39 0,35

-9,96 -4,53 0,47 -3,89 -0,89 3,02 -5,40 -6,00 -3,84 -4,96 -4,28 -6,71 -1,09 -0,23 4,13 -1,65 -5,28 -0,83 1,97 -2,80 -1,34 -4,15 2,68 -5,93 0,80 -3,07 -2,71 2,62 -0,82 -3,17

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,62 3,68 3,21 3,86 4,15 3,22 1,12 1,24 3,43 4,01 4,32 1,39 3,00 4,10 5,64 3,84 4,92 9,25 3,02 5,72 12,05 3,61 3,65 5,49 3,41 3,65 6,58 6,99 5,62 2,71

26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011

DIOnIčkI fOnDOVI NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity MP-Bric HR PBZ I-Stock NFD Aureus BRIC MP-Mena HR ZB BRIC+ KD Energija Raiffeisen Emerging Markets Ilirika Azijski tigar Prospectus JIE Ilirika BRIC MP-Global HR Capital Two HPB Dionički HPB Titan ZB aktiv HI-growth A1 PBZ Equity fond KD Victoria KD Nova Europa Erste Total East NFD Aureus Global Developed OTP indeksni VB High Equity Ilirika JIE FIMA Equity Erste Adriatic Equity Raiffeisen hrvatske dionice

0,52 -3,27 -7,09 4,70 -6,16 -3,62 -3,59 4,62 -2,44 -18,18 2,96 -13,77 1,18 10,15 14,77 5,15 4,01 3,47 21,26 10,86 9,67 3,25 18,75 -1,70 26,03 -2,04 -2,98 10,20 15,90 15,45

7,97 18,66 3,86 18,57 -1,61 5,88 5,27 11,30 2,79 -7,55 4,89 0,75 11,24 9,48 5,50 5,54 6,56 5,21 9,81 8,97 -2,46 16,50 14,31 -1,93 14,66 3,58 -1,73 -5,90 6,56 5,44

12,23 -7,94 -5,49 -9,22 -14,02 4,53 -1,85 5,55 -15,54 -15,38 -10,85 2,05 -7,12 -5,96 -1,10 -7,68 0,65 -1,75 -3,23 -2,18 3,03 -9,17 -24,20 -1,20 -20,77 -18,01 7,36 -3,47 -1,02 -10,01

-7,89 -0,17 -10,17 -1,09 -7,67 -5,65 -8,12 -1,94 -8,98 -17,53 -2,01 -14,02 -0,06 2,04 12,27 0,96 -0,71 -1,74 8,19 3,78 2,29 -3,45 11,78 -4,12 7,29 -2,63 -6,93 2,95 5,20 1,61

29.164 7,794 7,285 237,335 8,993 4,456 142,144 9,539 23,289 5,375 22,887 28,731 4,967 8,179 21,232 9,457 480,192 63,254 10,257 355,058 68,133 22,229 106,924 54,837 130,954 12,288 88,922 18,684 222,317 17,351

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI ICF Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced Agram Trust PBZ Global fond ZB global HPB Global Ilirika JIE Balanced HI-balanced Erste Balanced ST Balanced AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Allianz Portfolio C-Premium Raiffeisen Prestige Raiffeisen Balanced KD Balanced OTP uravnoteženi

kn kn kn kn € kn € € € kn € kn kn € € kn kn

124,6197 79,4057 69,5114 110,1526 143,9300 104,5740 147,8294 10,1364 128,3700 165,7995 10,7377 118,4108 5,7300 108,2200 151,5100 8,1070 114,5485

0,76 0,76 0,63 0,43 0,31 0,23 0,23 0,22 0,20 0,13 0,04 0,04 0,03 0,02 -0,07 -0,09 -0,25

5,81 -3,33 -2,67 -0,83 -4,35 2,11 -0,15 -0,51 1,49 -4,13 -3,04 0,94 0,26 -1,73 -5,12 -3,35 -2,86

14,98 -6,43 4,61 10,26 1,65 8,28 0,84 3,19 13,66 -1,43 -2,60 5,93 5,31 0,90 1,04 -1,16 10,64

0,88 3,16 1,04 9,92 2,61 -0,40 3,57 4,82 10,09 -8,91 1,67 10,06 -0,42 4,13 0,42 1,19 5,58

2,76 -4,63 -1,42 5,51 3,75 0,80 7,60 0,15 0,37 6,22 3,25 8,64 -12,11 6,73 4,87 -3,84 2,53

10,19 -6,44 -0,60 5,46 -2,48 6,90 -2,56 -1,15 5,07 -2,89 -4,52 2,81 2,45 -0,14 -2,38 -3,18 6,46

16,280 13,451 15,500 303,400 699,941 93,267 41,883 70,106 103,762 10,784 14,244 8,060 12,270 200,410 294,033 6,910 39,215

9,07 4,86 2,88 9,70 9,90 5,64 5,34 9,25 10,35 8,38 2,23 2,04 4,32 1,22 8,75 5,36 5,45

26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011

kn € € € € € € €

166,8273 125,9376 161,0600 177,8000 131,9226 11,7517 134,7100 128,8347

0,03 -0,04 -0,06 -0,06 -0,08 -0,10 -0,13 -0,18

2,26 -2,63 1,24 0,90 1,17 2,73 2,83 1,82

3,03 -0,61 1,16 2,25 1,80 3,59 3,28 3,34

7,90 0,67 1,43 5,33 4,38 5,47 7,28 5,55

8,08 4,33 4,93 6,60 4,52 1,76 4,59 4,59

3,02 -0,74 1,23 1,93 1,82 3,35 3,37 3,45

77,452 18,208 175,786 541,933 200,651 8,239 601,267 25,327

6,58 5,45 9,90 9,00 8,21 9,25 7,98 5,64

26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011

kn € € € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn kn $

103,9169 107,0100 141,0109 127,0982 146,7900 140,5639 136,8403 133,6503 124,0375 118,5885 11,4733 10,8059 109,6638 100,8082 133,6809 164,5005 140,0300 125,2058

0,19 0,03 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00

1,14 1,03 0,49 0,58 0,71 0,91 0,71 0,66 0,80 0,72 0,84 0,69 0,65 0,77 0,56 0,67 0,61 0,19

1,49 1,55 0,88 1,12 1,55 1,58 1,31 1,32 1,50 1,50 1,48 1,39 1,26 N/A 1,07 1,27 1,28 0,53

3,09 3,31 1,96 2,86 3,34 2,91 2,96 2,89 2,77 3,19 3,09 3,08 2,84 N/A 2,27 2,40 3,02 1,28

2,13 4,13 3,22 4,29 4,76 4,54 4,33 5,27 4,05 4,91 5,30 4,00 4,62 N/A 6,18 4,70 4,31 3,74

1,33 1,34 0,75 0,92 1,26 1,38 1,05 1,05 1,29 1,21 1,24 1,12 1,02 0,81 0,86 1,06 0,97 0,46

7,449 200,070 121,104 426,295 1372,186 114,558 36,715 299,052 191,672 206,781 157,206 25,504 170,772 5,000 1228,415 2434,278 801,499 38,763

1,82 1,67 10,84 8,84 8,25 7,67 7,40 5,64 5,42 3,56 2,66 1,98 2,04 0,33 12,16 10,84 7,98 6,12

26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011 26.05.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI Capital One OTP euro obveznički ZB bond Raiffeisen Bonds PBZ Bond fond HI-conservative Erste Bond HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash Erste Euro-Money ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash PBZ Novčani fond ZB plus Erste Money PBZ Dollar fond

OGLAS

Lansirani Ingra, Đuro Đaković i Dom holding IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave HT-a, čija je dionica prošli tjedan nastavila stagnirati na razinama oko 260 kuna

Na Zagrebačkoj burzi prošlog je tjedna ostvareno samo 82,5 milijuna kuna redovnog prometa, a vrijednost dioničkog indeksa Crobex na tjednoj je razini porasla za skromnih 0,41 posto, na 2252,74 boda.

Specijalizirani blue chip indeks Crobex 10 pak tjedan je završio na 1234,28 bodova, što je 0,11 posto manje nego krajem prošlog tjedna.

jim dionicama porasla cijena dionici Đuro Đaković holdinga, za 20,44 posto, na 47,90 kuna, uz promet od 4,7 milijuna kuna.

Po prometu slijede dionica Ericssona Nikole Tesle sa 3,5 milijuna kuna te Belja sa 3,3 milijuna kuna. Obje bilježe i rast cijene, dionica Ericssona Nikole Tesle 2,05 posto, na 1485 kuna, a Belja 3,25

Među dionicama najveći tjedni promet od 22,7 milijuna kuna imala je dionica HTa, čija je cijena pala 0,64 posto i tjedna završava na 259,05 kuna.

ĐĐ jači 20 posto

Dobitnice tjedna s dvoznamenkastim rastom cijene su dionice Ingre, Dom holdinga i Đuro Đaković holdinga. Uz

promet nešto veći od osam milijuna kuna dionici Ingre cijena je na tjednoj razini porasla za 12,20 posto, na 14,53 kune. Samo u petak Ingra je porasla pet posto. Nešto manji porast cijene od 11,18 posto, na 92,50 kuna, zabilježila je dionica Dom holdinga ostvarivši promet od 5,2 milijuna kuna.

Najviše je među trgovani-

snimio hrvoje dominić

PRoMET I DALJE SLAb Na tjednoj razini na dionice je ponovno potrošeno manje od 100 milijuna kuna, a dvoznamenkasti rast uhvatile su dionice Ingre, Đure Đakovića i Dom holdinga Na tjednoj razini na dionice je ponovno potrošeno manje od sto milijuna kuna, a dvoznamenkasti rast uhvatile su dionice Ingre, Đure Đakovića i Dom holdinga

REGIJA

NIS zaslužan za porast Belexa 15 Na kraju prošlog tjedna dionica Krke uspjela se održati na razini od 60 eura, dok joj je titulu najlikvidnije u petak osiguralo 848.000 eura prometa.

Jedina kojom se uz nju trgovalo u iznosu većem od

100.000 eura bila je dionica Telekoma Slovenije, koja je i u petak nastavila pozitivan trend porastavši 1,39 posto, na 73 eura.

Slovenski indeks SBI TOP tjedan je zaključio na 768,45 bodova, što je pad od 0,18 posto u odnosu na prethod-

ni trgovinski dan.

Suprotan trend bilježio je pak beogradski indeks kojemu je vrijednost na kraju tjedna skočila za 2,67 posto, na 811,52 boda, dok su tamošnji brokeri najviše posla u petak imali s dionicom beogradske

Komercijalne banke, čija je cijena pala 1,99 posto.

Njome se trgovalo u iznosu većem od 35 milijuna dinara, a na popisu najlikvidnijih slijedile su dionice Soja proteina, Naftne industrije Srbije i Aerodroma Nikole Tesle. B. St.

posto, na 96,02 kune. Dionicom Dalekovoda prošli se tjedan trgovalo za 2,7 milijuna kuna, a cijena joj je porasla za 5,34 posto.

Korekcija Adrisa i ATGR

Uz promet od 2,4 milijuna kuna povlaštenoj dionici Adris grupe cijena je pala za 2,11 posto, a pad za 1,33 posto bilježi dionica Atlantic grupe, koja je u ovom tjednu imala promet od 2,1 milijun kuna.

Jedan od najvećih dnevnih gubitnika u petak bila je dionica hotela Dubrovnik Babin Kuk. Ta je dionica uz neuobičajeno visok promet od milijun kuna pala čak 6,3 posto, na 171 kunu. Svih 6000 dionica vlasnika je promijenilo po istoj cijeni. No, na umu treba imati da je ta dionica prije manje od dva mjeseca vrijedila samo 65 kuna.

Nikola Sučec

bRoJKE

0,02 0,44 posto porastao je sarajevski SASX-10

posto porastao je banjalučki BIRS

Kako da ne postanete ljubavnica - novi predmet u kineskim školama Ove jeseni kineske e školarke dobiti novi predmet u školama zahvaljuju i kojemu e nau iti kako izbje i da postanu ne ije ljubavnice. Gospodarske reforme pomogle su pokrajini Guandong da postane jedna od najbogatijih u regiji, no ono

što nikako nisu mogli riješiti su ljubavnice koje imaju muški stanovnici.

U 2007. predan je prijedlog zakona koji zabranjuje ljubavnice, no nisu ga mogli provesti. Novo rješenje je ženski edukacijski program za osnovne i srednje

škole kroz koji e djevoj ice i mlade djevojke nau iti kako da ovise same o sebi u budu nosti.

Imati ljubavnicu danas je u Kini veliki trend, ak postoje i agencije koje muškarcima za ljubavnice nude studentice. I. B.

DOBITNICI DANA (ZSE)

GUBITNICI DANA (ZSE)

Hoteli Omišalj IPK Osijek TEP Kaba Excelsa nekretnine

Hoteli Podgora Istraturist Industrogradnja HGspot Validus

+18,3% +18,26% +14,27% +12,9% +11,58%

56 Raste

15 Nema promjene

-23,82% -9,42% -6,6% -5,02% -3,57% 26 Pada

PREDAN je i prijedlog zakona koji zabranjuje ljubavnice, ali neuspješno ARHIVA BUSINESS.HR

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,281,05 162,64

Prom.

0,62% 0,11%

Sirova nafta 99,09 Prirodni plin 4,37 Zlato 1.525,06 Srebro 37,88 Goveda 104,08 Kava 291,06

1,42% 1,04% 0,07% 3,44% 2,67% 0,93%

www.business.hr

NAVIKE BOGATIH I ‘OBI»NIH SMRTNIKA’

UKRATKO...

Kod bogataša je apetit za seksom veći nego kod ostalih tvenom stranicom Foursquare, što je velik postotak s obzirom na to da me u ostalima samo 13 posto koristi takve stranice.

Novine preko interneta ita 70 posto imu nih, a "obi nih" korisnika 44 posto, no najzanimljiviji je apetit bogataša za on-line seks. Njih 39 posto provodi vrijeme surfaju i stranicama za odrasle, a kod ostatka populacije tu naviku ima njih 23 posto. I. B.

ARHIVA BUSINESS.HR

Provedeno istraživanje o navikama bogatih ljudi i "obi nih smrtnika" pokazalo je da bogataši surfaju i najviše vremena provode na stranicama vezanim uz hranu, vijesti i seks, piše Huffingtons Post.

Bogatima se smatraju oni ija zarada godišnje prelazi pola milijarde dolara.

Njih 61 posto koristi internet za rezerviranje restorana, hotela ili za surfanje lokacijskom druš-

STRANICAMA za odrasle surfa 39 posto bogatih

INSAJDERI?

ARHIVA BUSINESS.HR

Kongresnici uspješniji na burzi i od menadžera hedge fondova

KAD U EŠ u Kongres, odmah ti krene i na burzi

Iako hedge fondovi i njihovi elnici zvjezdanog statusa slove kao najuspješniji ulaga i na burzi, studija Business and Politicsa otkriva da su pravi igra i lanovi ameri kog Kongresa.

Oni su od 1985. do 2001. godine, tijekom ispitivanog razdoblja, pobje ivali obi ne ulaga e 0,55 posto ve im mjese nim prinosom, što zna i da su na kraju godine bili oko šest posto bogatiji nego obi ni investitori. Da i me u kongresni-

cima ima onih koji znaju bolje, pokazuje analiza uspješnosti demokrata u odnosu na republikance. Iako su republikanci miljenici Wall Streeta, demokrati su ostvarili mjese no 0,73 posto, a godišnje devet posto bolji rezultat od obi nog puka, a republikanci samo 0,18 posto mjese no, odnosno dva posto na godinu. Naravno, u obzir treba uzeti da su u promatranom razdoblju ve inu u Kongresu imali demokrati. D. B.

Koliko e brokeri imati slobodnog vremena zbog nedostatka prometa na ZSE-u ovaj tjedan, pratite na...

Sepp Blatter bez konkurencije Katranin Mohamed Bin Hammam odlu io je povu i svoju protukandidaturu predsjedniku Fife Seppu Blatteru jer je procijenio da su mu šanse da postane predsjednik umanjene zbog optužbe o korupciji pri dodjeljivanju doma instva svjetskog prvenstva.

Predsjednik ruši vladu Latvijski predsjednik Valdis Zatlers zatražio je raspuštanje parlamenta i pad vlade o emu se u Latviji odlu uje na referendumu. Propadne li referendum, Zatlers e morati podnijeti ostavku.

Gospodski primljen poraz Izgubili smo od najbolje mom adi protiv koje sam ikad igrao, kazao je nakon poraza u finalu lige prvaka od Barcelone trener Manchester Uniteda Alex Ferguson.

www.business.hr