Business.hr broj 901 by Business.hr

DANAS U PRILOGU

karijere, znanje i posao

Trećina mladih bila prisiljena prihvatiti posao nižeg ranga ❘ Domaći poslodavci ipak za klasičan CV?

POPUSTI I UŠTEDE 12

Obrtnici predstavili vlastitu karticu za plaćanje

U suradnji sa Zagrebačkom bankom HOK je plasirao Visa karticu za kupnju robe i usluga, a partneri u projektu su HT, Konzum i Croatia osiguranje

utorak 31/5/2011

broj 901 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

EURO NAJJAČI PREMA KUNI OD TRAVNJA 2009. 4-5 Čim popuste pritisci zbog povećane potražnje za eurom zbog novih obveznica, može se očekivati novi pad eura, a do kraja godine bi kuna mogla pasti i do 7,55 za euro

Banke tresu tečaj kune

u očekivanju novog zaduživanja države TKO JE TU LUD?

Država: 'Ulazak u Varteks nije gotova stvar' Čelnici varaždinske tvrtke kažu da je proces rješavanja državnih potraživanja dogovoren, a iz Ministarstva financija poručuje da ništa konkretno nije dogovoreno 6

info&stav 2-3

Čelik iz Siska u Rumunjsku

Vojvođanski seljaci traktorima u Beograd

Prvi put nakon Domovinskog rata 1. lipnja kreće brodom Savom i Dunavom prema rumunjskoj luci Turn Severinu probna pošiljka od 1000 tona čeličnih ingota proizvedenih u Čeličani tvrtke CMC u Sisku. Brod Galdovo prijeći će 830 km do luke u Turn Severinu, a nakon iskrcaja teret će kopnom biti prevezen do krajnjeg odredišta Temišvara.

Stotine poljoprivrednika iz Vojvodine krenulo je, poput njihovih hrvatskih kolega prije dvije godine, traktorima u Beograd kako bi prosvjedovali zbog loše agrarne politike zemlje, no policija sprječava njihov izlazak na glavne ceste, prenose vojvođanski mediji. Poljoprivrednici su nezadovoljni zbog smanjene površine poljoprivrednoga zemljišta koje država subvencionira

business.hr Utorak 31/5/2011

Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

noVI SUStaV oPSkRBE

Njemačka zatvara sve sv nuklearne elektrane do 2 nakon što su se s njom usuglasile sve stranke vladajuće koalicije, dolazi u trenutku kada je njemačka javnost posebice senzibilizirana za taj problem, naročito u svjetlu nedavnih incidenata u japanskim nuklearnim elektranama.

arhiva business.hr

www.business.hr

oSaM PoStRoJEnJa već je zatvoreno, šest ih se gasi 2021. godine, preostala tri zatvaraju vrata godinu kasnije

Njemačka iz nuklearki trenutačno podmiruje 23 posto potreba za električnom energijom tako da će imati složen zadatak kako, pomoću novih izvora, nadomjestiti gubitak

Njemačka bi već početkom sljedećeg desetljeća trebala postati prva industrijska velesila koja više neće upotrebljavati nuklearnu energiju. Odluka koju je donijela vlada kancelarke Angele Merkel,

Brojni komentari

Podsjetimo, netom nakon incidenta u Fukushimi od ukupno 17 nuklearnih reaktora koliko ih ima u Njemačkoj zatvoreno je osam najstarijih i oni se, kako je najavio njemački ministar zaštite okoliša Norbert Röttgen, više neće stavljati u funkciju. Kad je riječ o preostalim nuklearnim elektranama, njih šest s radom će prestati 2021. godine, a preostale tri zatvaraju vrata godinu dana kasnije, čime bi Njemačka u

potpunosti trebala prestati ovisiti o nuklearnoj energiji. No to neće biti jednostavan zadatak jer Njemačka iz nuklearki trenutačno podmiruje gotovo četvrtinu potreba za električnom energijom, odnosno 23 posto. Stoga će navedeni udio trebati zamijeniti drugim izvorima energije, što je, uostalom, jasno rekla i kancelarka kada je ustvrdila da će za proizvodnju električne energije budućnosti "biti potrebna uspostava potpuno novoga energetskog sustava". Sve to, kako već komentiraju brojni analitičari, Njemačku stavlja na samo čelo država koje razmišljaju o uvođenju alternativnih i obnovljivih izvora energije, i to nakon što su prijepori o tome trajali više od desetljeća. Naime, sličnu je odluku 2000. godine donijela

IZJaVa VIJEĆU Za naCIonaLnU SIGURnoSt

Polančec: Kosor znala za 'paralelni sustav' Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec putem svog odvjetnika Ante Nobila poslao je Vijeću za nacionalnu sigurnost izjavu u kojoj objašnjava svoje optužbe na račun ravnatelja policije Olivera Grbića i njegovu uključenost u pisanje anonimnih prijava protiv oporbenih čelnika. Izjava je proslijeđena i

medijima te prenosimo njezine dijelove prema onome što je jučer objavio Index. hr. Polančec ujedno odbacuje prozivke prema kojima je optužbe iznio u dogovoru sa Slavkom Linićem. „Više sam puta u javnosti govorio o zlouporabi represivnog aparata ili o vrlo snažnom djelovanju zlonamjernih ljudi iz repre-

sivnog aparata. I tada mi je bilo jasno, baš kao i danas, da takve anonimne prijave nisu mogle nastati bez tih zlouporaba”, kaže Polančec. Za premijerku Jadranku Kosor kaže da je predsjedala sjednicom predsjedništva HDZa kad je prenosio informacije sa sastanka s Grbićem i njegove sugestije vezane uz

pisanje anonimnih kaznenih prijava protiv vodećih ljudi oporbe radi postizanja balansa u istragama. Ističe i kako je ministar Karamarko znao za Grbićev dolazak u njegov kabinet. „Što se tiče Olivera Grbića, predložio mi je da sugeriram vodstvu stranke da se započne s pisanjem anonimnih ka-

››

biser dana Nema potrebe stalno se vraćati u prošlost te je trenutno bitno da je ovaj važan objekt gotov

brojka

posto Grka ispitanih u anketi tjednika To Vima odobrava verbalne i fizičke napade na političke dužnosnike

jadranka kosor, hrvatska premijerka, nakon otvaranja riječke ceste čijih se 3,5 kilometra gradilo osam godina

uvodnik

voje I Varteks i korteks 2022. Pad na burzama

I dok njemačka javnost u velikoj mjeri podupire najnoviju odluku, četiri velike nuklearne kompanije RWE, E.ON, Vattenfall i EnBW ostale su poprilično iznenađene zaokretom u politici vladajuće koalicije. Uostalom, i kretanja na burzi pokazuju promjenu trendova pa su dionice RWE i E.ON-a nakon objave vijesti pale, a istodobno su porasle dionice kompanija koje se bave obnovljivim izvorima energije. Branimir Kovač branimir.kovac@business.hr

znenih prijava protiv vodećih ljudi oporbe", stoji u izjavi u kojoj Polančec detaljno opisuje kako se s Grbićem susreo ubrzo nakon ostavke Ive Sanadera, i to na sugestiju odbjeglog premijera. Za njegove sastanke s bivšim premijerom, kaže, znala je i premijerka jer se sa Sanaderom sastajao u zgradi HDZa, "usred dana, uz znanje aktualne predsjednice. Toliko o 'paralelnom sustavu'”, piše Polančec. M. G.

Ante Pavić ante.pavic@business.hr

ko je sad u pravu? Prvo su varaždinski zastupnici izišli pred javnost kako bi objavili svijetu da se Zemlja ipak kreće i da su uspjeli s premijerkom Jadrankom Kosor dogovoriti model spašavanja najveće tekstilne industrije Varteks, da bi iz Ministarstva financija nedugo nakon toga stigao hladan odgovor kako se još ništa konkretno nije dogovorilo i da su još daleko od dogovora. U Varteksu su prilično osjetljivi kada se piše o njihovim problemima, za koje su prvo tvrdili da ne postoje, pa ćemo stoga jednako osjetljivo krenuti u daljnje pisanje o upadanju u velike probleme i čekanju da država uzme kojih 40 posto u zamjenu za dug od tričavih 77 milijuna kuna. Čist račun, duga ljubav, kao da će tko pitati kako se Varteks uopće doveo u takvu poziciju - gospodarskom krizom ili odlukom menadžmenta. Odgovor na to pitanje je kao i odgovor iz Ministarstva financija i varaždinskih zastupnika o sudbini Varteksa - ovisi o tomu koga pitate. Činjenica je da je većina tekstilne industrije u Hrvatskoj iščeznula i da je Varteks još

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

i socijaldemokratsko-zelena koalicija, a demokršćanska koalicija Angele Merkel lani je unatoč tome odlučila nuklearkama produljiti radni vijek.

››

Najvažnije je za Varaždince da se odluka o njihovoj sudbini događa u predizborno vrijeme, a to je ono prema kojemu Jadranka Kosor ima ambivalentne osjećaje. To varaždinski poslanici dobro znaju pa su shvatili kako je sada najbolji trenutak da objave veliku vijest

uvijek najveći. S tih pozicija traži spas, nadajući se da majka neće postati maćeha. Osim toga, država je već tako spašavala niz tvrtki, a ni državama u širem okruženju preuzimanje vlasništva u zamjenu za dug nije strano. Osim toga, najvažnije za Varaždince je da se odluka o njihovoj sudbini događa u predizborno vrijeme, a to je ono prema kojemu Jadranka Ko-

sor ima ambivalentne osjećaje. Tijekom tog osjetljivog razdoblja nije joj teško uz golemu patetiku u istom loncu miješati i rat i mir, i Europsku uniju i mantre o generalima, i Varteks i korteks. To varaždinski poslanici dobro znaju pa su shvatili kako je sada najbolji trenutak da objave veliku vijest. A ona je više nego potrebna Ivanu Čehoku, čije se ime našlo u izvje-

šću o 23. poglavlju u vezi nekih istraga. Mogao bi tako postati spasitelj Varteksa, tvrtke koja ne zna želi li biti privatna ili državna, ali koja sada nema više nikakvog izbora. Hoće li se novi eventualni vlasnik javno zapitati gdje se trošio novac, nemamo pojma, jer ipak treba imati na umu da vladajuća stranka nije poznata po postavljanju suvišnih pitanja o novcu.

tema 4-5

EURO NAJJAČI PREMA KUNI OD TRAVNJA 2009. Čim popu obveznica, može se očekivati novi pad eura, a do kraja godine kuna

Banke tresu teča

u očekivanju n zaduživanja dr Velike financijske institucije gomilaju euro kako bi imale dovoljno novca na raspolaganju za kupnju nove hrvatske državne obveznice, koja bi trebala biti izdana na inozemnom tržištu za 10-ak dana, ali na potražnju za eurima utječe i visoko ovotjedno dospijeće trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu te isplata dividendi inozemnim dioničarima korporativnog i bankovnog sektora

Iako je suprotno trendovima uobičajenim za predsezonu kuna oslabjela u odnosu na euro zahvaljujući prije svega izraženoj potražnji za eurima korporativnog sektora i institucionalnih investitora, dolazak turističke sezone te moguće skoro izdanje euroobveznice pridonijet će jačanju domaće valute u sljedećem razdoblju prema razinama od 7,25 do 7,3 kuna za euro. ZDEslAV ŠANTIć, glavni ekonomist Splitske banke, kaže kako će na cijenu nove hrvatske obveznice povoljno utjecati očekivan kraj pregovora o ulasku u Europsku uniju i te činjenica da RH nije izdala obveznicu na europskom tržištu od sredine 2009. godine Snimio Saša ĆetkoviĆ

Analitičari četiriju banaka koje su sudjelovale u anketi Business.hr-a, a riječ je o Raiffeisen, Erste, Splitskoj banci te Hrvatskoj poštanskoj banci, ocjenjuju da bi se tečaj do kraja godine trebao kretati u rasponu od 7,3 do 7,55 kuna za euro. Iz Raiffeisen Consultinga tako napominju kako su suprotno kretanjima uobičajenim u kasno proljeće, kada tečaj euro-kuna obič-

no bilježi pad, na deviznom tržištu u drugoj polovini svibnja prevladavali deprecijacijski pritisci na kunu u odnosu na euro. "Tržišni se tečaj potkraj prošlog tjedna popeo i na 7,45 kuna za euro. Posljedično, srednji tečaj eurokuna dosegnuo je 7,4375 kuna za euro, što je najviša razina od početka travnja 2009. godine", kaže direktorica Direkcije za ekonom-

ska istraživanja Raiffeisen Consultinga Zrinka Živković Matijević, napominjući da je samo u odnosu na početak svibnja kuna po srednjem tečaju HNB-a oslabjela 1,13 posto.

Pritisak na kunu

Kao najveći generator pojačane potražnje za eurima navodi korporativni sektor te institucionalne investitore ne isključujući mogućnost pozicioniranja tržišnih sudionika prije skoroga izdanja euroobveznice.

"Zbog pojačane potražnje za devizama stvara se pritisak na rast tečaja euro-kuna, ali na potražnju za eurima utječe i visoko ovotjedno dospijeće trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu te isplata dividendi inozemnim dioničarima korporativnog i bankovnog sektora", navodi Živković Matijević, koja u jednomjesečnom razdoblju, nakon izdanja euroobveznice i isplate dividendi te zbog priljeva eura s približavanjem središnjem dijelu turističke sezone, oče-

uste pritisci zbog povećane potražnje za eurom zbog novih a bi mogla pasti i do 7,55 za euro

business.hr Utorak 31/5/2011

aj kune

novog ržave

››

Kuna bi dodatno mogla biti potpomognuta izdavanjem euroobveznica, što će generirati dodatan devizni priljev pa očekujemo jačanje kune prema razinama od 7,30 do 7,35 AlEN KOVAČ, Erste bank

kuje da bi deprecijacijske pritiske na kunu trebalo zamijeniti jačanje domaće valute u odnosu na euro. "U slučaju izostanka konverzije deviza od izdanja obveznice na domaćem deviznom tržištu, kao što je to bilo tijekom 2010. godine, kada je Ministarstvo financija devize od izdanja mijenjalo putem HNB-a, tečaj euro-kuna će polako kliziti prema razinama od 7,35 kuna za euro", kaže Matijević. Nakon što se u ožujku

Vlada na američkom tržištu zadužila za milijardu i pol dolara, službenih informacija o izdanju nove euroobveznice nema. U Hrvatskoj poštanskoj banci izdanje euroobveznice očekuju u iduća dva tjedna, a predviđeni iznos je 750 milijuna do milijardu eura na rok od pet ili sedam godina, a slične prognoze iznose i u Raiffeisen Conslultingu. "Izdanje euroobveznice ne bi trebalo previše utjecati na tečaj euro-kuna s obzirom na dosadašnju prak-

su države da devize prodaje HNB-u", smatraju u Hrvatskoj poštanskoj banci.

Napetosti u eurozoni

Govoreći o uvjetima novog najavljenog zaduženja, glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić napominje kako u obzir valja uzeti trenutačno nepovoljno okruženje na europskom financijskom tržištu, gdje vlada zabrinutost zbog održivosti javnih financija u perifernim članicama eurozone.

"I konzervativniji pristup Europske središnje banke prema inflatornim pritiscima u odnosu na američki FED mogao bi rezultirati nešto višom cijenom zaduženja u odnosu na prošlo izdanje na američkom tržištu", kaže Šantić, koji kao pozitivne faktore u novom zaduženju ističe završetak pregovora s EU te činjenicu da Hrvatska nije izdala obveznicu na europskom tržištu od sredine 2009. godine. On smatra kako je viši tečaj euro-kuna očekivan tijekom ove godine i kretat će se u rasponu od 7,38 do 7,4 kune uz naglašenu volatilnost na domaćem deviznom tržištu u usporedbi s većim dijelom prošle godine.

Veći fiskalni rizici

Kao jedan od glavnih čimbenika više razine tečaja u

Snimio Saša ĆetkoviĆ

ovoj godini Šantić navodi veće fisklane rizike, odnosno rast proračunskog deficita i neodrživu dinamiku rasta javnog duga. "U kratkom roku monetarna politika definira tečajnu, ali u duljem roku možda je i značajniji utjecaj fiskalne politike na tečajnu politiku", kaže analitičar. S približavanjem glavnog dijela turističke sezone makroekonomski analitičar Erste banke Alen Kovač predviđa određeno jačanje kune zbog snažnijeg priljeva deviza. "Kuna bi mogla biti dodatno potpomognuta izdavanjem euroobveznica, što će generirati dodatan devizni priljev pa očekujemo jačanje kune prema razinama od 7,30 do 7,35", zaključuje analitičar. Biljana Starčić

biljana.starcic@business.hr

tema 6-7

TKO JE TU LUD? Čelnici varaždinske tvrtke kažu da je proces rješ dogovoren, a iz Ministarstva financija poručuje da ništa konkretno

Država: 'Ulazak u V

nije gotova stv Ako i postigne dogovor s državom, Uprava Varteksa mora još s bankama riješiti pitanje kreditne izloženosti. Ukupni akumulirani gubici cijele grupacije u posljednje tri godine iznose 223,9 milijuna kuna

MarTiNa DaLić, ministrica financija, nije mogla dati podrobnije podatke dokle god ne završe pregovori foto tadić/cropix

ZOraN KOšćEc, predsjednik Uprave Varteksa, kaže da su od Ministarstva financija usmeno dobili pozitivno mišljenje

foto hajdinjak/cropix

Ulazak države u vlasništvo Varteksa sa 40-ak posto dionica temeljem duga kompanije, koji se popeo na oko 77 milijuna kuna, nije gotova stvar, kako se moglo zaključiti iz nedavnog istupa varaždinskih saborskih zastupnika Ivana Čehoka i Zlatka Horvata. Naime, hvaleći se da su tijekom susreta s premijerkom Jadrankom Kosor uspjeli s mrtve točke pomaknuti pregovora o načinu rješavanja dugova naše najveće tekstilne i modne industrije državi, ustvrdi-

li su da će država postati 39 do 40-postotni vlasnik Varteksa ako se prema modelu C uspješno završi proces rješavanja državnih potraživanja od kompanije. Potvrdu toga zatražili smo u Ministarstvu financija iz kojeg smo dobili štur, ali znakovit odgovor.

Ništa konkretno

"U tijeku su razgovori poduzetnika i resornih ministarstava o pitanju realizacije modela C u određenom broju tvrtki, a u skladu s odredbama smjernica za pomoć

poduzetnicima u teškoćama. U tom smislu razmatraju se određeni elementi važni za uspješnu realizaciju te se u ovom trenutku, dok traje proces, ne mogu dati podrobniji podaci. Međutim, nikakvi konkretni zaključci još nisu doneseni", ističe se u odgovoru Samostalnog odjela za odnose s javnošću i informiranje. U Varteksu, međutim, tvrde nešto drugo. Naime, njegovo poslovodstvo i dalje s velikim optimizmom gleda na ishod njihova zahtjeva za korištenje modela C, koji su

šavanja državnih potraživanja nije dogovoreno

Varteks

var' 77

brOJKa

milijuna kuna Varteks je dužan državi

dostavili Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva 30. srpnja prošle godine zajedno s integralnim planom poslovnog i financijskog restrukturiranja.

Kreditna izloženost

"Prema našem mišljenju, kroz integralni plan poslovnog i financijskog restrukturiranja u potpunosti smo zadovoljili sve zadane kriterije koji su definirani smjernicama pomoći poduzetnicima u teškoćama kroz model C, što je i potvrđeno kroz pozitivno mišljenje

Ministarstva gospodarstva koje smo zaprimili u prosincu 2010. godine. Prema usmeno dobivenoj informaciji, pozitivno mišljenje dalo je i Ministarstvo financija. Isto tako, bitno je naglasiti da se pitanje kreditne izloženosti Varteksa rješava s bankama koje nas prate i nije tema ovih razgovora s državom", ističe Zoran Košćec, predsjednik Uprave Varteksa, u odgovoru na upit Zagrebačke burze, dodajući da konačno rješenje ovisi o mišljenju AZTN-a. Ivica Kruhoberec

OGLAS

dogaaji

NiŽe CiJeNe

Gorivo jeftinije od tri do 15-ak lipa

FoToLiA

> nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 31/5/2011

NoVA CiJeNA eurosupera BS 95 je 9,79 kuna

NekretNiNe

Cijene stanova na Jadranu nastavile rasti Najveći porast na mjesečnoj razini, od 1,9 posto, u svibnju bilježe stanovi u Splitu Cijene stanova u svibnju pale su na mjesečnoj razini za 0,01 posto, a porast u tom razdoblju zabilježile su samo cijene stanova u nekoliko gradova na moru, pokazuju najnoviji podaci portala Crozilla.com. Na godišnjoj razini cijene stanova u svibnju pale su sedam posto i istodobno su niže 10 posto u odnosu na u isti mjesec 2009. godine te čak 15,7 posto u odnosu na svibanj 2008. godine.

Dolazak turista

Na najdinamičnijem, zagrebačkom tržištu nekretnina, cijene su pale 0,6 posto na mjesečnoj razini, a četvorni metar u svibnju je stajao 1787 eura. Istodobno su, zahvaljujući porastu potražnje domaćih kupaca i dolasku stranih turista, lagano porasle cijene u turističkim gradovima Zadru,

broJkA

3132 eura prosječna je cijena nekretnina u Dubrovniku

Splitu, Šibeniku i Dubrovniku, a takav bi se trend prema predviđanjima Crozille trebao nastaviti i u sljedećim mjesecima.

Sisak najviše pao

Najveći porast na mjesečnoj razini od 1,9 posto bilježe stanovi u Splitu, dok su tražene cijene u Dubrovniku 0,2 posto više u odnosu na travanj te 1,7 posto u Zadru. Na godišnjoj razini i gradovi na moru zabilježili su pad, a tu vodi Dubrovnik, gdje su tražene cijene nekretnina u svibnju bile niže čak 12,9 posto, smanjivši se sa 3597 na 3132 eura. Sisak je grad koji u svibnju bilježi najveći pad cijena, i to 1,9 posto, a prosječna tražena cijena tamošnjih stanova iznosila je 960 eura po četvornome metru. Među domaćim posjetiteljima portala „kvadrat više“ tražio se u Zagrebu, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Zagrebačkoj i Primorsko- goranskoj županiji, a stranci su osim za Zagreb najveći interes pokazali za stanove u Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Osim iz BiH i Njemačke, najveći broj stranaca dolazio je iz Velike Britanija, Švicarske, Austrije i Slovenije. M. P.

Zagreb. Prema najnovijem izračunu maksimalno dopuštenih cijena naftnih derivata na hrvatskom tržištu koje je objavilo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, cijene svih goriva u noći između ponedjeljka na utorak pojeftinjet će u prosjeku od tri do 15-ak lipa po litri. Nova cijena eurosupera BS 95 je 9,79 kuna po litri, što je po-

Erste uvodi srednjoročne kunske kredite iPAk NiJe treND Građani ne trebaju očekivati više kunskih dugoročnih zajmova

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

odnosno 16 lipa jeftinije nego do sada. Maloprodajne cijene goriva u Hrvatskoj izračunavaju se svaka dva tjedna na temelju Pravilnika o utvrđivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata, koji je propisalo Ministarstvo gospodarstva. Kao temelj za izračunavanje maksimalno dopuštenih cijena derivata upotrebljavaju se srednje dnevne cijene naftnih derivata objavljenih u Platt’s European Marketscanu (Genova) u posljednja dva tjedna te HNB-ova tečaja dolara. S. C. H.

jeftinjenje od 10 lipa u odnosu na cijenu posljednja dva tjedna. Eurosuper BS 98 će se do 13. lipnja prodavati po cijeni od 10,09 kuna (također za 10 lipa jeftinije nego do sada), a nova cjena eurosupera BS 100 je 10,29 kuna. Pojeftinio je i eurodizel. Nova mu je cijena 9,04 ksune, odnosno samo tri lipe manje od dosadašnjih 9,07 kuna, a najviše je pojeftinio obični dizel, kojemu je cijena s dosadašnje 8,72 kune smanjena na 8,60 kuna. Litra plavog dizela u iduća dva tjedna stajat će 5,42 kune po litri,

kAmAtNA stopa na gotovinske kredite u kunama kretat će se od 8,99 do 10,90 posto za klijente Erstea

Erste banka objavila je u ponedjeljak kako je u kreditnu ponudu uključila srednjoročne kunske kredite, a riječ je o kunskim gotovinskim kreditima s rokom otplate do 7 godina, te kunske kredite namijenjene poljoprivrednicima također s rokom otplate do 7 godina. Kamatna stopa na gotovinske kredite u kunama, ovisno o modelu i ocjeni kreditne sposobnosti, kretat će se od 8,99 do 10,90 posto za klijente te od 10,20 do 11,90 posto

za one bez statusa klijenta u Erste banci. Kamatna stopa na poljoprivredne kredite u kunama, ovisno o modelu i ocjeni kreditne sposobnosti, u prosjeku će se kretati od 7,50 do 9,90 posto uz obavezan status klijenta Erste banke.

Širi opseg

U Ersteu su objasnili da su se na taj potez odlučili s obzirom na trenutačnu strukturu svojih izvora i određeni višak kunske likvidnosti. To, međutim, još ne znači

značajniju promjenu trenda pa građani ne trebaju očekivati nešto veće financiranje kunskim dugoročnim kreditima kao što su oni stambeni. „S obzirom na valutnu strukturu izvora u kojoj dominantno prevladava euro, kao i činjenicu da su stambeni krediti dugoročni i njihovi rokovi dospijeća uvelike nadmašuju prosječne rokove oročenja depozita, u ovom se trenutku ipak ne čini izglednim plasiranje stambenih kredita u kunama“, kazali su u Ersteu, odbacivši mogućnost kunskih stambenih kredita u bliskoj budućnosti.

Do sada dvije godine

Banke nisu do kraja ukinule kunske kredite pa je tako i Erste dosad imao kunske kredite s doduše kraćim vremenom otplate od dvije godine. Zrinka Matijević, analitičarka Raiffeisen banke, smatra da je uvođenje novih kunskih kredita dokaz da banke vjeruju domaćoj valuti i stabilnom tečaju. Čiste kunske kredite stanovništvu većina banaka u Hrvatskoj nudi na rok kraći do dvije godine, ograničavajući pritom ponudu na nenamjenske, potrošačke ili pak kredite za prodaju motornih vozila. Ante Pavić

dogaaji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 31/5/2011

PROJEKT

'Lijepa naša Sava' četvrti put Zagreb. Četvrto izdanje projekta društveno odgovornog poslovanja "Lijepa naša Sava", kojim se promoviraju potencijali rijeke Save i njezinih područja uz uvažavanje načela održivosti i koji uključuje savske sajmove u četiri grada na Savi - Zagrebu, Županji, Sisku i Slavonskom Brodu, ove će se godine održavati od 3. lipnja do 1. srpnja. Organizatori su

HR.BUSINESS 2031.

Financijske odrednice za budućnost

Domaća financijska industrija jedna je od rijetkih koju kriza u posljednje tri godine nije protresla iz temelja

Velika svjetska gospodarska kriza krenula je iz financijskog sektora, koji je nerazumno vjerovao u to da se zamašnjak gospodarstva u jednom trenutku neće zaustaviti. No, ispuhali su se baloni od sapunice na tržištu dionica, „puklo“ je tržište nekretnina i sve je dovelo do potpunog kolapsa koji saniraju porezni obveznici. Upravo će budućnost domaćeg financijskog sektora, koji je uspješno izbjegao krizu zahvaljujući prije svega odgovornoj politici Hrvatske narodne banke, biti jedna od ključnih tema predstojeće Business.hr-ove konferencije „HR.Business 2031.: Budućnost počinje sada”, koja se održava 1. lipnja u Zagrebu. Uvodni pregled trenutačnog stanja i budućnosti financijskog sektora dat će analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitika, a na okruglom stolu uz njega će biti Vedrana Jelušić Kašić iz Europske banke za obnovu i razvoj, Zoran Bohaček iz Hrvatske udruge banaka, te Petar Brkić iz Abacus brokera. Oni bi zajednički trebali dati odgovore na putanja kakav će biti financijski

sektor za dvadesetak godina te kakve će promjene doživjeti prije svega u sklopu pristupanja prvo Europskoj uniji, a nakon toga i europskoj monetarnoj uniji, odnosno uvođenju eura. Podsjetimo, financijska industrija jedna je od rijetkih koju domaća kriza u posljednje tri godine nije protresla iz temelja. Na sreću za hrvatske financijaše i njihove uglavnom strane vlasnike, domaći je financijski sustav proživio reforme koje nije ostatak realnoga gospodarstva. Stabilnost sustava možemo zahvaliti i maloj izloženosti domaćih financijaša stranim tržištima. Uz to, od 2008. do 2009. godine zabilježili smo niz nepovoljnih trendova u financijama. Pad plasmana i rast rizičnih kredita u portfeljima pogodio je banke, što bi im u budućnosti moglo biti opterećenje u poslovanju. Investicijske fondove pogodio je pad imovine zbog potopa na Zagrebačkoj burzi i relativno brzog pada indeksa Crobexa. U kriznim godinama nije dobro išlo ni osiguravateljima koji su muku mučili s prikupljanjem novih premija i zadržavanjem klijenata. Sve su to trenutačne odrednice domaćeg financijskog sektora, a što donosi budućnost, otkrijte na konferenciji Business. hr-a. D. Tomić

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, HGK, Međunarodna komisiju za sliv rijeke Save te kompanija Coca-Cola HBC Hrvatska. Projekt počinje savskim sajmom u Zagrebu na Bundeku 3. lipnja, slijede sajmovi u Županji 11. lipnja, Sisku 18. lipnja te završni sajam u Slavonskom Brodu 1. srpnja. Na svima se očekuje oko tri tisuće izlagača tradicijskih obrta, rukotvorina i suvenira savskog kraja. H

HTZ

Promocija hrvatskog turizma u Parizu

Zagreb. Hrvatska turistička zajednica (HTZ) u lipnju nastavlja s promocijom hrvatskog turizma na stranim tržištima, među ostalim, na francuskom s izložbom u Parizu te među stranim novinarima iz svijeta, koje će ugostiti u Osijeku i dodijeliti im nagrade za najbolje novinarske priloge u Hrvatskoj za prošlu go-

dinu, najavili su iz Glavnog ureda HTZ-a. U sklopu promocije u Parizu, koju do 9. lipnja organiziraju HTZ-a i HGK, Parižanima će turističku ponudu predstaviti nekoliko turističkih zajednica te Croatia Airlines. Iz HTZ-a pritom napominju da je Francuska jedno od deset najvećih emitivnih tržišta hrvatskog turizma s kojeg je, po podacima HTZ-a, u prva četiri mjeseca ove godine došlo 15 posto više turista nego lani ostvarivši 22 posto više noćenja. H

Na ZV-u 150 izlagača INTERGRAFIKA I MODERNPAK Iako je u grafičkoj branši lošije nego prije dvije godine, broj izlagača nije se smanjio, a ambalažera je i više

i Makedonije do Austrije i Italije koji su zainteresirani za susrete s ovogodišnjim izlagačima. Prema riječima Marka Đelduma, tajnika u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HOK) za ambalažnu industriju, i taj se sektor posljednje dvije godine našao na udaru krize te je proizvodnja pala. Međutim, ističe Đeldum, proizvođači drvne i plastične ambalaže nešto su se bolje snašli u teškim vremenima pa su se uspjeli izvući iz krize te povećati izvoz.

'I love print'

SLAvIcA LAKIć, koordinatorica sjamova

Na Zagrebačkom velesajmu (ZV) od 1. do 4. lipnja održat će se 21. međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papira Intergrafika te 26. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja Modernpak na kojima će se predstaviti oko 150 izlagača iz 22 zemlje. "Cilj nam je da to budu najvažniji regionalni sajmovi na kojima će nastupiti vodeći brendovi iz cijele regije. Iako je u grafičkoj branši danas lošije nego prije dvije godine, zadovoljni smo što se broj

snimio s. ∆ETKoViĆ

izlagača nije smanjio, a broj onih na Modernpaku se i povećao", istaknula je jučer na konferenciji za novinare koordinatorica sjamova Slavica Lakić.

Regionalna promocija

Intergrafika i Modernpak održavaju se svake dvije godine, a predstavnici ZV-a ističu kako su se ove godine usmjerili na jaku promociju u cijeloj regiji, što je rezultiralo dobrim najavama poslovnih posjetitelja od Bugarske

Program Intergrafike obuhvaća strojeve, uređaje i pribor za grafičku industriju i industriju papira, proizvode grafičke industrije, proizvode industrije celuloze i papira. Modernpakov program izlaganja obuhvaća materijale i strojeve za izradu ambalaže, sve vrste ambalaže, strojeva za pakiranje proizvoda, sredstava za distribuciju. Novost ovogodišnjih sajmova jest prvi Hrvatski dan karijera grafičke i ambalažne industrije kojemu je cilj povezivanje obrazovnih institucija s predstavnicima gospodarstva, a zasad je prijavljeno dvadesetak tvrtki. Dan karijera pod motom „I love print“ održat će se 3. lipnja. N. C.

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 31/5/2011

MINFIN

‘Nismo rekli da se ispituje ZG dužnosnik’

Zagreb. Ministarstvo financija reagiralo je na tekst objavljen u Business.hr-u 26. svibnja pod naslovom "Naš politi ar osumnji en za korupciju EU fondom, trag vodi u Zagreb", u kojem se navodi da je na edukaciji pod nazivom "Prevencija i suzbijanje nepravilnosti i prijevara u EU fondovima - uloga medija i komunikacija s jav-

noš u" izre ena tvrdnja da je Samostalnom odjelu prijavljen slu aj sumnje na korupciju za koju se sumnji i osoba na visokoj politi koj funkciji u Gradu Zagrebu. "Na navedenoj edukaciji, koju je za predstavnike medija organiziralo Ministarstvo financija - Samostalni odjel za suzbijanje nepravilnosti i prijevara - niti u jednom trenutku nije izre ena takva tvrdnja, ve se op enito govorilo o slu ajevima nepravil-

nosti. Predstavnicima medija isklju ivo je prezentiran sustav upravljanja nepravilnostima vezano uz korištenje sred-

stava pomo i EU u Hrvatskoj (AFCOS sustav), kako bi se javnost informirala o naporima koje Hrvatska poduzima radi zaštite financijskih interesa EU. Prezentirane su i vrste nepravilnosti koje se u korištenju sredstava EU mogu dogoditi i izneseni su statisti ki podaci o dosad prijavljenim slu ajevima nepravilnosti u razdoblju od 2008. do 2010.", isti u u Ministarstvu financija. Broj prijavljenih nepravilnosti, kao i opis samih slu ajeva, podsje aju, može na i na njihovoj web stranici. B. hr.

Obrtnici predstavili vlastitu karticu za plaćanje POPUSTI I UŠTEDE U suradnji sa Zagreba kom bankom HOK je plasirao Visa karticu za kupnju robe i usluga, a partneri u projektu su HT, Konzum i Croatia osiguranje Na adrese sto tisu a obrtnika koji su lanovi Hrvatske obrtni ke komore (HOK) u lipnju e sti i Visa obrtni ka kartica Zagreba ke banke, koja bi im trebala uštedjeti vrijeme i novac te omogu iti brojne popuste i pogodnosti. Partneri HOK-a i Zabe u programu Obrtnik&partner su Hrvatski telekom, Konzum i Croatia osiguranje. No, kako je na ju erašnjem predstavljanju kazao predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec, o ekuje se uklju ivanje i ostalih partnera na regionalnoj i lokalnoj razini. "Kartica e pomo i našem lanstvu u teškim trenucima krize", istaknuo je Ranogajec, dodavši kako je projekt obrtni ke kartice zacrtan i u Vladinu programu ekonomskog oporavka. Nova kartica ujedinju-

je ulogu identifikacijske kartice HOK-a i platežne kartice za kupnju robe i usluga. Njome se mogu ostvarivati i popusti te razne pogodnosti na prodajno-uslužnim mjestima. Za obrtnike koji nisu njezini klijenti Zaba je izdala Visa Prepaid obrtni ku karticu, koja se tako er može koristiti na prodajnim mjestima i bankomatima do iznosa prethodno upla enog na karticu.

Niže naknada

S Visa karticom, kako je naveo predsjednik Uprave Zabe Franjo Lukovi , obrtnici e mo i ostvariti dodatne pogodnosti u obliku niže naknade za obradu kredita i leasinga te mogu nost povoljnijeg ugovaranja stambenih, gotovinskih i auto kredita. "Recesija je zatvorila mnoge tvrtke, no obrtnici su

DRAGUTIN RANOGAJEC, predsjednik HOK-a, nada se da e taj projekt pomo i obrtnicima u prevladavanju krize SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

žilavi i vitalni i ovaj je program namijenjen upravo takvima. Da budu jedan od nositelja izlaska iz krize. Ne treba zaboraviti da obrtnici zapošljavaju 210.000 ljudi, a s malim poduzetnicima oni zapošljavaju ak 57 posto radno sposobnog stanovništva“, istaknuo je Lukovi . S njim se složio i predsjednik Uprave Croatia osiguranja Zdravko Zrinuši , kazavši da e projekt Obrtnik&partner biti jedan od kota i a koji e gospodarskim subjektima pomo i u izlasku iz krize, a samim time i državi. U

CO-u su kreirali poseban, Obrtni ki paket osiguranja, koji svaki obrtnik može prilagoditi sebi i svojoj djelatnosti, a Hrvatski telekom e obrtnicima ponuditi povoljnije telekom usluge.

Novi prihod

"S korištenjem novih tehnologija obrtnici mogu ostvariti novi prihod i optimizirati troškove“, naglasila je lanica Uprave T-HT-a i i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike Irena Joli -Šimovi . Kada je rije o najve em

hrvatskom trgova kom lancu, predsjednik Uprave Konzuma Darko Knez najavio je da e svi korisnici kartice u veleprodajnom lancu Velpro, pored niza pogodnosti, imati i mogu nost avansnog pla anja. "Od tri milijarde kuna prihoda, koliko ostvarimo od veleprodaje, i 10.000 kupaca njih više od 50 posto su obrtnici. Oni su važni i zato što pokrivaju podru ja i gradove koji nisu od interesa velikih trgova kih lanaca", zaklju io je Knez. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

karijere, znanje i posao

RADITI U EU European Personnel Selection Office (EPSO) proveo je testiranje za Hrvatsku u travnju 2009., uobičajeno za države kandidatkinje, no zbog duljeg pristupanja EU zaposleno je vrlo malo kandidata. Budući da taj 'ispit' vrijedi tri godine, pregovara se o produljenju njegove valjanosti

Utorak 31/5/2011

U institucijama EU mjesta za

300-400 Hrvata

lanstvo u Europskoj uniji donosi nove mogućnosti, ali i zahtjeve za zapošljavanje. Pritom su rad u institucijama EU te zapošljavanje vezano uz

projekte financirane iz fondova dva najveća sektora u kojima će se otvarati nove mogućnosti, objašnjava Tamara Puhovski, voditeljica EU kutka u Forumu za slobodu odgoja i autorica knjige "Europska unija i

kako podučavati o njoj". "Zapošljavanje koje proizlazi iz ulaska Hrvatske u EU ovisit će, prije svega, o kompetencijama hrvatskih državljana, a ne o informacijama i podacima kojima raspolažu. To

je poražavajuće jer je znanje koje se stječe u hrvatskom obrazovnom sustavu velikim dijelom faktografsko, pri čemu se traži reprodukcija, a ne inovacija i kritičnost. Većinom se podučava znanje koje nije

primijenjeno i nije primjenjivo, a uči se na zastarjelim metodama koje blokiraju kreativnost i inovativnost, umjesto da je potiču", navodi Tamara Puhovski. Projektni rad, kao i rad u

IRO

Internetski servis o studiranju vani > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 31/5/2011

zajednici, nastavlja, trebao bi biti važan dio didaktičke lepeze u obrazovnom sustavu, a podučavanje vrijednosti kao što su multikulturalizam, tolerancija, demokracija te osnovnih znanja o aktivnom građanstvu i EU nužni su preduvjeti za uspješno kvalificiranje i rad u europskim institucijama, ali i na projektima EU. Stoga je rasprava o građanskom odgoju u školama trebala biti razriješena odavno, kao i uvođenje edukacije o EU, te provedene dugoročnije i sustavne promjene obrazovnog sustava. Kompetencije, koje su također preduvjet za dobivanje posla, izvrsno su poznavanje dvaju službenih jezika EU, uz materinji, od kojih je jedan radni jezik institucija EU (najčešće su to engleski i francuski) te vrlo dobro snalaženje na računalu.

Vještine pa znanje

"Zapošljavanje u institucijama EU uključuje zapošljavanje stručnjaka kao

Institut za razvoj obrazovanja (IRO) pokrenuo je novi internetski servis s informacijama o studiranju u inozemstvu putem društvene mreže Facebook kako bi potaknuo interes studenata u Hrvatskoj za međunarodnu mobilnost budući da broj hrvatskih studenata koji studiraju

u inozemstvu zaostaje za europskim prosjekom. Facebook zajednica “Želim studirati u inozemstvu” (http:// www.facebook.com/studiranje.u.inozemstvu) predstavit će svaki dan obavijesti, savjete i video sadržaje vezane uz studiranje u inozemstvu. Donijet će obavijesti o stranim sveučilištima i studijskim programima, o natječajima za stipendije, o iskustvima studenata, kao i korisne informacije vezane uz standardizirane testove potrebne za studij u inozem-

stvu. Svi članovi Facebook zajednice moći će postavljati pitanja obrazovnim savjetnicima instituta, alumnijima i uključiti se u raspravu s ostalim članovima zajednice, što je novitet u korištenju društvenih mreža za svrhu obrazovnog savjetovanja u Hrvatskoj. Trenutačno u Europi 2,7 posto studenata studira u inozemstvu iako je u određenim zemljama postotak znatno veći. Primjerice, na Islandu je to 16 posto, u Irskoj 10 posto, a u Švicarskoj 5 posto. H

znanja (u smislu informacija i podatka) ka kompetencijama (u smislu vještina), EPSO-ovo testiranje više ne uključuje znanje o EU nego snalaženje u spe-

cifičnim situacijama na radnome mjestu. Osim tog segmenta provjerava se numeričko verbalno razmišljanje te katkad provode testovi za prevoditelje

1036 studenata s visokih učilišta u Hrvatskoj provest će studijski boravak u inozemstvu u akademskoj godini 2011./2012., što bi značilo da će samo 0,6 posto studenata u Hrvatskoj steći iskustvo studiranja u inozemstvu, procjenjuju u IRO-u

TamaRa PUhOVSKI, voditeljica EU kutka u Forumu za slobodu odgoja arhiva business.hr

što su prevoditelji, pravnici, IT stručnjaci te niz administrativnih znanja. Agencija koja koordinira zapošljavanje u institucijama EU zove se EPSO - European Personnel Selection Office i testira za radna mjesta u institucijama kao što su Europski parlament, Europski komisija i slično", objašnjava Tamara Puhovski. Prateći nove zahtjeve na tržištu i pomak naglaska sa

S obzirom na područja dostupnosti fondova, potrebne su različite inženjerske struke te osobe s upravljačkim sposobnostima

ili provjerava snalaženje u grupnom radu. "Takvo testiranje jedan je oblik državnog ispita za EU koji, kada se položi, kvalificira kandidate

NOVOSTI U SELEKCIJI

Kandidati za testiranje u Bruxelles Natječaj za zapošljavanje hrvatskih državljana u institucijama i agencijama EU na neodređeno vrijeme bit će raspisan nakon potpisivanja pristupnog ugovora Hrvatske za članstvo u Uniji, objašnjavaju u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Zatim će hrvatski državljani sudjelovati u natječajima raspisanima i za ostale državljane zemalja članica EU. Natječaji će se provoditi nekoliko puta godišnje za određena područja rada, uz posebne natječaje za specifična zanimanja. Selekcija kandidata provodi se po proceduri uvedenoj ove godine, koja se temelji na provjeri vještina, a ne isključivo činjeničnog stanja, i traje oko devet mjeseci (umjesto dosadašnjih 18). Ute-

meljena je na anglosaksonskome modelu provjere verbalnih i matematičkih sposobnosti, sposobnosti za apstraktno razmišljanje i snalaženje u situacijama, a novost je i testiranje kandidata u Centru za procjenu u Bruxellesu, gdje će kandidati koji prođu predselekciju morati dokazati vještine i sposobnost rada u grupi. Zatim ulaze u bazu podataka iz koje europske institucije mogu birati osoblje, uz nužni proaktivni pristup kandidata. Točan broj kandidata iz Hrvatske koji će raditi u europskim institucijama u ovom je trenutku teško predvidjeti, no procjenjuje se da će se ta brojka kretati između 300 i 400, kažu u Ministarstvu. I. H.

PRIZNANJA

Direktorici Biovege dvije nagrade

Jadranki Boban Pejić, direktorici Biovege, Europska banka za obnovu i razvoj ovih je dana dodijelila priznanje Poduzetnice godine. To priznanje za izvanredna postignuća u poslovanju time je prvi put dobila neka hrvatska poduzetnica, a Jadranki Boban Pejić dodijeljeno je na godišnjem događanju EBRD-a Women in business, održanom

VEsNA PusIĆ, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU snimio hrvoje dominić

za regrutiranje u institucije EU. U eurožargonu se naziva ‘councours’ i otvoren je samo za države članice. Međutim, EPSO je već proveo testiranje za Hrvatsku u travnju 2009. (cast) za države kandidatkinje, no zbog duljeg pristupanja EU zaposleno je vrlo malo kandidata. Budući da potvrda o polaganju ispita vrijedi samo tri godine, raspravlja se o mogućnosti da se to produlji kako bi se kandidati ‘casta’ mogli zapošljavati do trenutka kada će ‘concurs’ biti završen", govori Tamara Puhovski.

Teško do fondova

"Stalno ponavljam da nama treba sto ljudi za sto projekata, što je figurativno, jer je za početak potrebno između 200 i 300 stručnjaka koji će jedinicama lokalne samouprave i državne uprave pomoći da prepoznaju svoje potrebe i, što je još važnije, da ih pretvore u konkretne projekte za koje će dobiti novac iz fondova EU", govori

u Kazahstanu. EBRD već devetu godinu organizira za vodeće poslovne ljude međunarodni panel na kojem razmjenuju poslovna iskustva i postignuća, a u okviru tog događanja dodjeljuje vodećim ženama poduzetnicama Europe priznanje Poduzetnice godine. I prethodnih godina bilo je nominacija iz Hrvatske, no u travnju ove godine prvi put je nagradu dobila direktorica Biovege koja se bavi uvozom i distribucijom ekoloških proizvoda. Ta uspješna poduzetnica, koja vodi tvrtku s oko 130 zaposlenih, lider i stručnjakinja

Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. Čest je slučaj da načelnici općina potroše znatna sredstva kako bi pripremili neki projekt, a onda on bude odbijen zbog nepotpune dokumentacije. Stoga bi upravo u tome bila potrebna konkretna pomoć, dakle kako napraviti uspješan projekt za kandidiranje. Apsurd je, dodaje, da se iz proračuna izdvajaju veliki iznosi za poticaje u poljoprivredi, a druge je strane iskorištenost sredstava iz fondova niska. Primjerice, iz fonda za ruralni razvoj, koji je otvoren od 2007. do 2011., na što idu još tri dodatne godine, dosad je iskorišteno samo 5,9 posto sredstava. Promet, okoliš, regionalna konkurentnost, razvoj ljudskih potencijala te razvoj upravnih kapaciteta područja su u kojima su nam dostupni fondovi, a potrebne različite inženjerske struke te osobe s upravljačkim sposobnostima.

Zaustaviti fluktuaciju

"Dvadesetak je ljudi, koji su sastavni dio državne uprave, dosta radilo s fondovima i zna problematiku. Svakog od njih trebalo bi staviti na čelo tima od 10 do 20 ljudi koje će osposobiti za rad na projektima. Međutim, mora se voditi računa o fluktuaciji jer ne možete računati na to da ćete osobe, kad steknu određena znanja, moći zadržati u javnom sektoru jer će im privatni zasigurno nuditi bolje uvjete. Stoga bi s njima trebalo sklopiti ugovor na određeno

na području prirodne prehrane, nedavno je obilježila 25 godina rada. Europska banka za obnovu i razvitak prepoznala je Biovegu kao inovativnu i uspješnu tvrtku već pri dodjeli subvencije EBRD BAS Programa, i to za konzultantski projekt "Upravljanje lancem nabave" te "Category management", u suradnji s konzultantskom tvrtkom Ultralink. Jadranka Boban Pejić nedavno je proglašena i inovativnom menadžericom na Danu kreativnosti i inovativnosti održanom u organizaciji Mreže za razvoj i kreativnost. I. H.

JADRANKA BOBAN PEJIĆ na dodjeli nagrada s čelnicima EBRD-a arhiva business.hr

3427 2288 342

kandidata prijavilo se u ožuku 2009. za CAST Croatia (Contract Agent Selection Test)

vrijeme, primjerice na četiri godine, kojim bi bili vezani za tu instituciji u kojoj bi pak obrazovali sljedeću OGLAS

njih je testirano, a prolaznost je bila 70,17 posto (1390 kandidata)

generaciju", navodi Vesna Pusić. Ponavlja da kandidati za takva mjesta moraju brzo

radna mjesta na određeno vrijeme bila su rezervirana za državljane Hrvatske koji su prošli na testiranju za CAST

učiti, stjecati novo znanje i biti fleksibilni. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

> karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 31/5/2011

OMV TURSKA

STARTUP SRIJEDA

G. Azeri novi CEO

Traže ulagača za ‘mjerač’ web sadržaja

Gülsüm Azeri nova je generalna izvršna direktorica (CEO) OMV-ovih operacija u Turskoj, uključujući i Petrol Ofisi. Vijest o njezinu imenovanju i novu organizacijsku strukturu OMV-ovih operacija u Turskoj objavio je glavni izvršni direktor OMV-a Gerhard Roiss. Melih Türker, CEO Petrol Ofisija od 2007., napušta tvrtku nakon predaje posla. B. hr.

ISTRAŽIVANJE GfK

Trećina mladih bila prisiljena prihvatiti posao nižeg ranga Istraživanje kojim nije obuhvaćena Hrvatska pokazalo je da bi zadržavanje mladih talenata moglo postati velik problem u Češkoj, Mađarskoj, Portugalu i Srbiji Mladi zaposlenici diljem svijeta pokazuju nedostatak motivacije i angažiranosti na svom radnome mjestu, što stvara dugoročne probleme za rukovođenje u poduzećima, pokazalo je najnovije istraživanje GfK provedeno na uzroku od 30.000 zaposlenika u 29 zemalja svijeta. Najviše su pogođeni, pokazalo je istraživanje, razinom stresa na poslu, a izvori zabrinutosti su i sigurnost posla, prekovremeni sati te omjer rada i privatnog života.

Polarizacija tržišta

Studija je pokazala kako je tržište rada polarizirano između mladih radnika, u dobi od 18 do 29 godina te starijih radnika, jer je samo 21 posto zaposlenika iz skupine mladih visoko angažirano na svom radnome mjestu, dok je takvih među starijima, koji su uglavnom na višim pozicijama u poduzeću, 31 posto. Ta razlika od 10 bodova, kako tumače u GfK, čini velik problem jer predstavlja bazu za stvaranje podijeljenosti radnih mjesta, međugeneracijsku netrpelji-

vost te može omesti napore za regrutiranje, zadržavanje, motiviranje i protok mladih talenata uopće. Istraživanje kojim nije obuhvaćena Hrvatska pokazalo je kako je glede angažiranosti zaposlenika najnepovoljnija situacija u Češkoj i Mađarskoj, koje ukorak slijede Portugal i Srbija, pa bi u tim zemljama zadržavanje mladih talenata moglo postati velik problem. Na vodećem je mjestu Makedonija, u kojoj je unutar dobne skupine mlađih zaposlenika njih čak 36 posto visoko angažiranih, a slijede Francuska i Turska sa 32 posto te Meksiko sa 27 posto visoko angažiranih stanovnika.

Udar recesije

Jak udarac donijela je i recesija jer je više od trećine mladih zaposlenika (36 posto) zbog loše ekonomske situacije bilo prisiljeno prihvatiti posao kojim nisu zadovoljni ili su prihvatili posao nižeg ranga od svoje stručnosti. U ispitivanju zaposlenika koje je GfK nedavno proveo u Hrvatskoj pokazalo se kako su zaposlenici najzadovoljniji odnosima unutar tima i svojim nadređenim, dok su istodobno najmanje zadovoljni prihodima i mogućnošću napredovanja. M. Podnar

GüLSüM AZERI i Gerhard Roiss, generalna izvršna direktorica i izvršni direktor OMV-a u Turskoj arhiva b.hr

Na Startup srijedi, mjesečnome neformalnom druženju poduzetnika, ulagača, savjetnika i drugih koje zanima problematika startupa, prošloga je tjedna Filip Topol iz tvrtke iStudio predstavio Mediatoolkit, softverski alat namijenjen medijskim profesionalcima odgovornim za stvaranje web-

sadržaja. Uz pomoć tog alata može se u svakom trenutku pružiti lista najpopularnijih članaka, a temelji se na Facebooku. Na njegovu razvoju radilo je osam ljudi oko devet mjeseci, a baza se sastoji od oko 3000 internetskih portala. "Nastojat ćemo pronaći strateškog partnera, to jest investitora kako bismo ubrzali razvoj", rekao je Filip Topol. Dosad su se koncentrirali na tržišta Hrvatske i Slovenije, a sada se usmjeravaju na veća tržišta poput Njemačke, Švicarske i Austrije. B. hr

Domaći posloda za klasičan CV? INOVATIVNI U TRAŽENJU ZAPOSLENJA Ako je suditi po iskustvu inženjera zootehnike iz Osijeka, inozemni poslodavci brže reagiraju na novo, ali on ne želi u inozemstvo. Menadžer iz Zagreba, pak, ne isključuje stranoga poslodavca

obar dan, ja sam Atila Seke i ovim putem želim Vam reći nešto više o sebi. U današnje vrijeme, kada je mala ponuda poslova i velika konkurencija, moramo naći načina istaknuti se među gomilom kandidata. Ovo je moj način da se efikasno prezentiram, riječi su kojima ovaj 30-godišnji menadžer započinje svoj videoživotopis koji je objavio na You Tubeu i vlastitoj web stranici, a uz pomoću njega odlučio je naći novi posao. Taj za hrvatske prilike neobičan i inovativan način potrage za novim zaposlenjem nije usamljen primjer. Nedavno je pozornost izazvao i mladi Osječanin koji je izradio vlastitu internetsku stranicu isključivo kako bi se preko nje zaposlio. "Moje ime je Branimir Bračun i kao veliki broj diplomiranih inženjera i ja sam na Zavodu za

ATILA SEKE putem YouTubea traži posao u području marketinga

zapošljavanje. Budući da ne želim tu dugo ostati, trudim se naći posao. Upravo sam zbog toga napravio ovu web stranicu kako bih došao do Vas. Ukoliko Vaša tvrtka traži radnika moje struke, javite mi se", poručuje taj 32-godišnji inženjer zootehnike s, kako ističe, velikim praktičnim iskustvom.

Istaknuli se

Obojica su, kažu, u provedbi svojih neobičnih prezentacija imala veliku pomoć prijatelja, u Bračunovu slučaju

web dizajnera i onih s isku iskustvom u marketingu, dok je Atila Seke, koji traži posao u području marketinga, promocije i prodaje, imao na raspolaganju kamermana. Bili su svjesni da se moraju na neki način istaknuti jer se poslane molbe izgube u mnoštvu sličnih i vrlo rijetko netko na njih uopće odgovori pa su smislili originalna rješenja. Internetska stranica Branimira Bračuna aktivna je dva mjeseca, ali još nije pronašao posao u struci. Prizna-

OGLAS

avci ipak

Christoph Till preuzeo je dužZAGORJE-TEHNOBETON

nost direktora poslovnog sektorpe. Diplomirao je ekonomiju i poslovnu administraciju. B.hr

Ove godine zaposlit će 25 stipendista U osam godina u program stipendiranja uložili su 3,8 milijuna kuna, a dosad su zaposlili 108 stipendista

INTERNETSKA STRANICA Branimira Bračuna aktivna je dva mjeseca, ali još nije pronašao posao u struci

je da je interes potencijalnih poslodavaca bio slab, javilo ih se samo dvoje, a razgovori su u tijeku. S druge strane, javilo mu se puno ljudi koji su također u potrazi za poslom s pitanjima kako je to napravio, ali svjesni su, kaže, da ne mogu izazvati efekt kao on koji je bio prvi. "Dobio sam nekoliko ponuda za posao iz inozemstva, ali na Novi Zeland mi se ipak još ne seli. Čini mi se da ljudi vani brže reagiraju na novo i inovativno, dok se kod nas takve inicijative ne prepoznaju odmah", govori Bračun, koji bi bio spreman promijeniti mjesto stanovanja i grad radi zaposlenja, no o odlasku preko granice još ne razmišlja. Želi posao u struci, a idealno bi bilo nešto vezano uz bioplin. "Zanima me tržište biomase, mislim da je proizvodnja energije iz bioma-

se budućnost", govori Branimir Bračun.

Mađarski plus

Atila Seke, čiji je otac Mađar, pa osim hrvatskog tečno govori i mađarski i engleski jezik, zainteresiran je i za rad u inozemstvu, a želja mu je raditi u nekoj mađarsko-hrvatskoj tvrtki. Za sebe kaže da nije osoba koja će osam sati sjediti u uredu i javljati se na telefon, već mu je cilj posao koji zahtijeva inovativnu i kreativnu osobu posvećenu poslu. Među ostalim, radio je u švedskoj tvrtki WorldClass International kao direktor korporativne prodaje, a do 1. lipnja radi u Polaroid Eyewear kompaniji kao regionalni direktor. Diplomirao je na Kineziološkom fakultetu, a uskoro završava i MBA studij na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. Irena Habjanec

Susretom stipendista, uče učenika čakovečke Graditeljske škole te varaždinske Gradi Graditeljsko-prirodoslovne i ru rudarske škole označen je za završetak još jedne školske godine u kojoj je ZagorjeTehnobeton stipendirao de deficitarni kadar u građevinar građevinarstvu. "Osmu godinu zaredom provodimo program stipendiranja učenika graditeljskih škola u Varaždinu i Čakovcu i njime je trenutačno obuhvaćen 51 učenik. Dosad smo sklopili 165 ugovora o naukovanju i stipendiranju", doznajemo od Zvjezdane Erceg, voditeljice službe za odnose s javnošću u Zagorje-Tehnobetonu, koji je u program stipendiranja dosad uložio 3,8 milijuna kuna.

deficitarna zanimanja zidara i tesara učenici dobivaju 600 kuna, druge 700, a treće 900 kuna. Uz to, dijelu stipendista plaća se i smještaj u učeničkom domu, a sve koji uspješno završe srednjoškolsko obrazovanje čeka posao. Ove godine zapošljavamo njih 25, a dosad smo zaposlili 108 stipendista. Budući da tijekom trogodišnjeg školovanja učenici ne dobiju samo znanje u školi i posebnoj radionici, nego se upoznaju i s našom organizacijom i njezinom kulturom, odmah nakon školovanja mogu lakše početi raditi na gradilištu s kojim su se upoznali i tijekom školovanja", ističe Erceg.

Za tržište spremni

Posrijedi je jedinstven projekt ne samo u Varaždinskoj županiji nego i na razini Hrvatske. Nema tvrtki koje se već od početka srednje ško-

le na takav način skrbe za svoje buduće radnike, ističe Miroslav Huđek, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport i kulturu Varaždinske županije. "Program stipendiranja Zagorje-Tehnobetona, koji je vrlo sličan programu s kojim sam se susreo u Sloveniji, pokazuje kako bi se naše tvrtke trebale ponašati žele li imati mlade zaposlenike odmah spremne za tržišnu utakmicu. Nije riječ samo o odobravanju stipendija i smještaja u domu, nego i o osiguranju vrhunskih uvjeta za praktičan rad te vođenju stalne brige za ostvarene rezultate. Samo tako može se doći do kadrova za vrhunske projekte koje izvodi Zagorje-Tehnobeton, koji je naš partner i u kampanji za upise u prve razrede srednjih škola", istaknuo je Huđek. Ivica Kruhoberec

Još 30 stipendija

Najuspješniji stipendisti dobili su nagrade, a one nisu zaobišle ni najbolje učenike i njihove mentore u tradicionalnim sportskim susretima. Nagrade im je uručio Zlatko Šipek, naglašavajući važnost tog projekta u 65-godišnjoj tradiciji Zagorje-Tehnobetona. "Nakon selekcije odobrit ćemo 30 stipendija. Tijekom prve godine školovanja za

ZLATKO ŠIPEK s najboljim stipendistima ZagorjeTehnobetona arhiva business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 31/5/2011

PRiJEDLOG uPRAVE

POKiRVAJu GuBiTAK SKuPŠTiNA 29. 6.

Prošlogodišnja hospitalijina neto dobit u iznosu od 4,37 milijuna kuna raspoređena je u zadržanu dobit društva, izvijestio je Nadzorni odbor na čelu s Tomislavom Matićem putem Zagrebačke burze. Ukupan prihod kompanije iznosio je 95,2 milijuna kuna u 2010. godini, a rashodi su bili na razini 89,67 milijuna kuna. B. St.

Na glavnoj skupštini Nava banke najavljenoj za 29. lipnja među ostalim je predloženo donošenje odluke o pokrivanju gubitka iz prošlogodišnjeg poslovanja, koji je iznosio 27,5 milijuna kuna. Kako se navodi u priopćenju Uprave, predlaže se pokrivanje gubitka od 7,8 milijuna kuna na teret ostalih kapitalnih rezervi, a ostatak se prenosi na teret budućeg poslovanja. B. St.

Hospitalija zadržava profit

Skupština Nave 29. lipnja

Ruske državne banke traže mete po regiji

ALESSANDRO PROfuMO, bivši šef UniCredita i jedan od novih direktora ruskog Sberbanka, odgovoran je za širenje Rusa u središnjoj Europi arhiva b.hr

VTB i Sberbank, dvije najveće državne ruske banke, namjeravaju se širiti po zemljama srednje i istočne Europe, a Sberbanku će odskočna daska biti Austrija, gdje ta najveća banka želi ući u Volksbank i Raiffeisen international Glavni izvršni direktor ruske VTB banke Andrej Kostin izjavio je za Financial Times kako se ta velika ruska banka priprema za akvizicije u središnjoj i istočnoj Europi po uzoru na model rasta putem akvizicija, kakav su razvile banke Santander i Citigroup. Rusi tako planiraju iskoristiti slabosti institucija iz zapadne Europe, koje su se tijekom financijske krize našle pogođene niskom ka-

pitaliziranošću. Kostin je izjavio kako se VTNB planira i dalje širiti organski, ali kupovat će ako vidi dobru priliku za preuzimanje. Prvi mu je fokus u Rusiji, a nakon toga Zajednica Nezavisnih Država. No, vrijeme ne planira gubiti najaveća ruska banka Sberbank, iz koje su već najavili kupnju u tom dijelu Europe. U prilog njihovim ambicijama ide i činjenica da je donedavni predsjednik Uprave UniCredita Alessandro Profumo, koji je talijansku banku učinio jednom od najvećih europskih bankarskih institucija s velikom prisutnošću u središnjoj i jugoistočnoj Europi, jedan od direktora te banke. Profumo proučava prilike za Sberbank u cijeloj istočnoj Europi, a zasad se naviše usredotočio na baltičke zemlje i Kazahstan.

ruski Sberbank. Uz potencijalnu akviziciju Volksbanka, Rusi proučavaju mogućnost dokapitalizacije Raiffeisen Bank Internationala. U Raiffeisenu su za FT izjavili kako isključuju mogućnost da ih Sberbank dokapitalizira.

Oporavak profitabilnosti

Činjenica da su i VTB i Sberbank u većinskom vlasništvu Rusije, ne pomaže im u donošenju brzih poslovnih odluka ni u brzoj realizaciji jer svaku odluku uprave morala bi odobriti vlada. Banke u istočnoj Europi ove bi godine trebale doživjeti znatan oporavak profitabilnosti, analitičari očekuju rast neto dobiti 15-ak posto i profitabilnost na pretkriznim razinama. B. hr

ulazak preko Austrije

Sberbank je prošlog mjeseca potvrdio i ono o čemu je već pisao Business.hr, da je zainteresiran za kupnju Volksbanka. Analitičari vjeruju kako su austrijske banke među najslabije kapitaliziranima u Europi i očekuju kako bi neke od njih mogle pasti na strestestu koji će se sljedeći mjesec provoditi među članicama Europske unije. Baš bi zato austrijske banke mogle biti odskočna daska za

ANDREJ KOSTiN, glavni izvršni direktor ruske VTB banke, najavio je širenje u srednjoj i istočnoj Europi arhiva b.hr

Belišće pokriva gubitak

belišće je objavilo poziv na skupštinu dioničara 29. lipnja u 13 sati u restoranu belišće. Na skupštini će se glasati o davanju razrješnice Upravi i Nadzornom odboru za 2010. godinu te izbor starih za nove članove Nadzornog odbora do jeseni sljedeće godine. Predlaže se da se gubitak od 24,26 milijuna kuna iz 2010. godine pokrije iz zadržane dobiti. B.hr

BROJKA

24,26 milijuna kuna gubitka ostvarilo je belišće u 2010. godini

Grci ostaju b prijeti izravn DRAKONSKE MJERE EU birokrati i MMF zahtijevaju od Grka novi krug mjera štednje kako bi im odobrili isplatu nove rate pomoći potrebne za financiranje deficita i otplate vanjskog duga, a Unija bi išla i tako daleko da se uplete u skupljanje poreza u Grčkoj Kako se grčka kriza produbljuje, a grčki opozicijski političari odbijaju bilo kakve nove mjere štednje koje bi dovele do lakše otplate nagomilanog inozemnog duga, europski vođe se dovijaju sve maštovitijim načinima da od Grka naplate ono što su joj posudili.

BROJKE

110

milijardi eura pomoći Grčkoj već su odobrili MMF i Europska unija

dodatnih milijardi eura treba Grčkoj do 2013. godine kako bi financirala proračunski deficit GEORGiOS PAPANDREu, grčki premijer, nije uspio dobiti podršku opozicije za novi krug mjera štednje koje bi Grčkoj omogućile daljnje nesmetano financiranje arhiva b.hr

Tako europski vođe smišljaju plan koji bi doveo do dosad neviđenog presedana u Europskoj uniji, a uključivao bi međunarodno interveniranje u prikupljanje poreza i privatizaciju državne imovine u zamjenu za novi paket pomoći Grčkoj. Paket bi, među ostalim, uključivao poticaje privatnim vlasnicima grčkih obveznica da produlje rokove otplate, kao i još jednu rundu mjera štednje. Dužnosnici se nadaju da bi oko polovine od 70 milijardi eura svježeg kapitala potrebnog za financiranje postojećeg duga do 2013. moglo biti financirano bez novog zadu-

SlAVonSki ZiF

Auctoru i laguni 56% Slavonca

Tvrtka Auctor nakon ponude za preuzimanje dionica Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda ima 56,07 posto dionica tog fonda, objavljeno je u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi. Ponudu Auctora, koji je djelovao zajedno s Lagunom Novigrad, prihvatilo je 156 dioničara koji su prodali 292.552 dionice, što je 8,74 posto dionica Slavonskog ZIF-a. Prije tog stjecanja Auctor je imao 47,33-

postotni udjel u temeljnom kapitalu pa nakon okončanja ponude ima 56,07 posto dionica Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda. Kada se tomu pribroji udjel Lagune Novigrad, koja je prije i nakon ponude imala 0,97 posto dionica, Auctor i Laguna nakon ponude raspolažu sa 57,04 posto dionica Slavonskog ZIF-a. Ponudu za preuzimanje Hanfa je odobrila sredinom travnja, a istekla je 18. svibnja. Cijena koju je ponudio Auctor za dionice Slavonskog ZIF-a bila je 27 kuna po dionici. B.hr

ojAČAo DolAr

APB

Cijena nafte na londonskom tržištu pala je u ponedjeljak ispod 115 dolara za barel nakon što su ulagači vagali čimbenike kao što su blago jačanje američkog dolara i mogućnost rasta potražnje na početku američke ljetne sezone putovanja. Cijena barela nafte u Londonu pala je za 39 centi, na 114,64 dolara, dok je na američkom tržištu bila u minusu 45 centi i iznosila je 100,14 dolara. H

Bulent Gultekin, bivši guverner turske središnje banke i profesor financija na Wharton Business Schoolu, u Zagrebu će u sklopu programa u organizaciji Instituta za inovacije održati predavanje o korporativnim financijama i alternativnim strategijama financiranja. Gultekin će se najviše fokusirati na segment strateškog, ali i taktičkog aspekta M&A kao strategije rasta. B.hr

nafta opet ispod 115 dolara

Gultekin predaje u Zagrebu

Bulent Gultekin, bivši guverner turske središnje banke arhiva b.hr

bez pomoći MMF-a, a EU im nim uplitanjem u proračun Brojke

300

milijardi eura procijenjena je vrijednost državne imovine koju bi Grci mogli prodati kako bi smanjili zaduženost

milijardi eura trebali bi Grci skupiti privatizacijom tvrtki u državnom vlasništvu kako bi smanjili paket pomoći od EU i MMF-a

oPet u inAt nijeMCiMA

Belgijanci žele zajedničku obveznicu eurozone Zemlje eurozone trebale bi ponovno razmotriti kontroverznu ideju stvaranja zajedničke obveznice eurozone koja bi pomogla zemljama poput Grčke u prevladavanju dužničke krize, smatra belgijski ministar financija Didier Reynders. Stvaranje zajedničke obveznice koju bi poduprle sve članice eurozone bilo bi „istinski europsko rješenje“, smatra Reynders, koji je odbacio spekulacije o restrukturiranju golemoga grčkog duga, kao i one o mogućem izlasku te zemlje iz 17-člane eurozone. Ideja o zajedničkoj obveznici prvi je put predložena još prošle godine, no naišla je na oštro protivljenje Njemačke, najvećeg pridonositelja u proračun EU. „Razumijem nezadovoljstvo, posebice u Njemačkoj, no to je rješenje koje se doista čini razumnim. Zajedničku obveznicu prije ili poslije svakako ćemo imati. Moramo zaštititi jedinstvo eurozone i bilo bi apsurdno ne razmisliti o tome“, kazao je u nedjelju Reynders, a prenijela novinska agencija Belga.

62 PoSto ProtiV ŠteDnje

živanja. Tako neki EU dužnosnici guraju plan privatizacije i izmjene rokova otplate za privatne vjerovnike. Zemlje eurozone i Međunarodni monetarni fond trebali bi Grčkoj uz već posuđenih 110 milijardi eura posuditi još 30 do 35 milijardi eura.

Veliko protivljenje

Dužnosnici upozoravaju kako je gotovo svaki od elemenata novog paketa naišao na veliko protivljenje barem jedne od vlada i institucija uključenih u sadašnje pregovore. Grčka je vlada u petak neuspješno pokušala dobiti suglasnost opozici-

je za nove mjere štednje, što su u EU stavili kao jedan od uvjeta za novi paket pomoći. Uza sve to, Europska središnja banka (ECB) i dalje se protivi restrukturiranju grčkog duga, jer svaka promjena uvjeta pod kojima su Grcima dani krediti može se proglasiti defaultom - nemogućnošću otplate duga.

Pritisak raste

Unatoč svim preprekama, raste pritisak da se dogovor postigne u sljedeća tri tjedna zbog prijetnje Međunarodnog monetarnog fonda da Grčkoj neće dati svoj dio

od 12 milijardi eura pomoći ako Atena ne pokaže da može pokriti sve svoje potrebe financiranja u sljedećih 12 mjeseci. EU dužnosnici procjenjuju kako Grci neće biti u stanju vratiti se na financijsko tržište da bi financirali potrebe proračuna, što znači da im ni MMF ne smije dati još novca. Bez novca MMF-a morat će uskočiti vlade zemalja eurozone ili bi Grčka mogla bankrotirati.Zadnji rok za dogovor je 20. lipnja, a nakon toga MMF više neće moći uskočiti sa svojom tranšom pomoći za Grčku. B.hr

Grci ne vjeruju svojim

političarima

Većina Grka više nema povjerenja u to da će ih politički sustav i njihova vlada izvući iz financijske krize, pokazuju rezultati dvaju ispitivanja koja je u nedjelju objavio tjednik To Vima. Prvo ispitivanje pokazuje da 25 posto ispitanika sumnja da je demokratski izabrana vlada kadra suočiti se s krizom, 30 posto želi skupinu stručnjaka i tehnokrata na čelu države, a 22,7 posto moćnog čelnika kojem parlament i izbori ne bi bili zapreke. Pedeset sedam posto ispitanih odobrava verbalne i fizičke napade na političke dužnosnike. U slučaju izbora, vladu nacionalnog jedinstva izabralo bi 44,4 posto ispitanih, 10,5 posto ih želi drugi mandat socijalista, a 7,5 posto je za konzervativnu vladu. Tri četvrtine ispitanih ne odobrava način na koji socijalistički premijer George Papandreou i njegov protivnik desnog centra Antonis Samaras obavljaju svoje funkcije. Za stroge mjere štednje 62 posto ispitanih drži da idu u lošem smjeru. Ispitivanja je proveo institut Kapa na više od tisuću ispitanih od 17. do 24. svibnja.

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Ingrina dionica zabilježila je u ponedjeljak jednu o povijesno najvećih stopa dnevnog rasta. Skok od čak 17,34 posto bio je dovoljan da dionica poskupi dvije i pol kune, na 17,05 kuna. Time je Ingrina dionica dospjela na najvišu cjenovnu razinu od veljače ove godine. Ukupan promet u ponedjeljak iznosio je 6,1 milijun kuna, što je najveći ostvareni dnevni promet u ovoj godini.

Ingra HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dom holding Đuro Đaković holding Belje Dalekovod Dubrovnik - Babin kuk Adris grupa AD Plastik Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Zagrebačka banka Petrokemija Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Fima validus Arenaturis Ericsson Nikola Tesla Viro tvornica šećera d.d. Kaštelanski staklenici Tisak Vupik Podravka prehrambena industrija d.d. Luka Rijeka Uljanik plovidba Kraš, prehrambena industrija Atlas nekretnine Jadroplov d.d. SN holding Luka Ploče Hidroelektra niskogradnja Privredna banka Zagreb Badel 1862 Atlantic grupa Dukat Valamar grupa Vaba d.d. banka Varaždin Belišće Opeka d.d. za proizv. i promet građ. mat. Ledo Tehnika Slatinska banka Proficio Konzum Plava laguna Tankerska plovidba Finvest Corp HUP - Zagreb Jadranka Croatia osiguranje d.d. Medika Zvijezda Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Istraturist Umag d.d. Viadukt Jadransko osiguranje Dioki d.d. Čakovečki mlinovi Tvornica duhana Zagreb HGspot Razvitak d.d. Karlovačka banka Hotel Medena Magma d.d. HTP Korčula Lošinjska plovidba Končar Industrogradnja d.d. Veterina d.d. Croatia lloyd Podravska banka Turisthotel Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Slavonski zatvoreni investicijski fond Đakovština Sunčani Hvar TEP-tvornice elektrotehn. proizvoda Slobodna Dalmacija Jadroagent Jadranski naftovod Riviera Poreč Zvečevo, prehrambena industrija

+ Dionica Hrvatskog Telekom u ponedjeljak je pala po najvećoj stopi u posljednjih osam dana pa je nakon 13 dana ponovno ispod razine od 258 kuna. Osim toga, HT u ponedjeljak nije bio najlikvidnija dionica jer ga je na tome mjestu zamijenila Ingra. Ukupan proemt u ponedjeljak je iznosio 3,8 milijuna kuna. Zadnjih nekoliko dana HT je zabilježio prilično skroman rast cijene.

Redovan promet: 30.191.932,71 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

14.02 258.55 91.60 45.00 93.65 242.53 171.00 268.20 135.01 693.50 1,700.03 256.00 165.00 745.00 11.87 78.56 1,471.00 424.03 2,872.00 190.01 70.20 319.19 183.40 590.00 450.10 45.00 138.50 157.60 1,253.00 131.50 576.11 69.97 735.10 650.00 69.50 84.96 625.00 400.00 5,710.00 1,263.01 110.05 16.10 195.03 1,711.00 1,380.05 202.01 1,270.00 422.00 5,600.00 6,700.00 3,550.00 23.00 240.04 235.00 2,941.00 64.00 3,902.01 2,300.00 14.86 55.00 67.20 40.00 15.51 69.76 141.13 1,334.90 700.01 56.25 2,521.58 460.00 921.00 18.00 25.04 7.99 45.50 43.55 24.20 630.11 3,088.55 243.89 111.00

14.91 259.99 95.99 48.13 97.39 259.97 171.00 271.00 138.00 702.99 1,820.00 263.00 168.00 745.00 12.42 84.00 1,490.00 432.00 3,099.99 197.10 73.97 325.01 188.00 594.98 469.00 53.33 142.26 166.00 1,305.00 142.00 590.00 72.98 740.00 650.00 71.50 84.99 630.00 400.00 5,849.00 1,340.00 110.50 18.00 200.00 1,711.00 1,420.00 243.00 1,300.00 422.00 5,796.00 6,700.00 3,599.00 26.68 265.00 248.00 2,941.00 67.48 3,902.01 2,300.00 15.70 55.00 70.00 40.00 16.80 74.00 148.50 1,348.97 704.51 59.59 2,521.58 460.00 921.00 18.93 25.05 8.39 49.88 43.55 24.28 630.11 3,088.55 243.89 111.00

14.53 259.05 92.50 47.90 96.02 257.98 171.00 268.20 137.30 697.00 1,820.00 260.03 165.00 745.00 12.15 78.56 1,485.00 429.00 3,000.00 197.00 73.89 325.01 187.00 594.98 469.00 53.00 140.50 163.00 1,305.00 142.00 590.00 72.98 735.10 650.00 69.95 84.99 630.00 400.00 5,800.00 1,300.00 110.05 17.90 200.00 1,711.00 1,419.00 243.00 1,270.00 422.00 5,796.00 6,700.00 3,550.00 26.00 240.04 235.00 2,941.00 67.48 3,902.01 2,300.00 15.70 55.00 70.00 40.00 16.80 74.00 147.93 1,348.97 700.01 56.50 2,521.58 460.00 921.00 18.93 25.04 8.39 47.50 43.55 24.20 630.11 3,088.55 243.89 111.00

4.61% 0.05% 1.65% 6.47% 1.93% 5.73% -6.30% -0.67% -0.15% 0.48% 7.06% 0.59% 0.00% 0.00% -3.57% -1.80% 0.00% -1.38% 3.45% 3.18% 5.26% 0.93% 1.08% 1.53% 3.53% 11.58% -0.66% 1.48% 4.40% 7.58% 2.41% 10.58% -0.66% 5.69% -0.07% 0.04% 0.80% 0.00% 0.00% 3.09% -4.30% 0.96% 2.56% 0.00% 1.36% 1.67% -2.31% 0.24% 3.50% 0.00% 4.41% 13.04% -9.42% -2.89% 2.83% 3.83% -2.45% 0.00% -5.02% 0.00% 12.90% 0.00% 5.00% 5.71% 0.67% 2.90% -6.60% -3.48% 0.00% 1.10% 0.11% -0.26% -4.06% 4.88% 4.37% 14.27% -0.70% -3.06% 4.70% 8.40% 2.78%

Količina

Promet

279,837 15,152 21,786 41,689 18,610 4,683 6,087 2,252 3,005 576 218 1,340 2,082 410 21,673 3,139 169 562 62 934 2,464 543 889 272 310 2,656 912 778 85 803 171 1,353 127 136 1,259 988 131 200 13 57 615 3,320 271 30 32 180 30 85 6 5 9 1,210 125 126 10 422 7 10 1,503 395 307 500 1,010 215 107 11 20 225 5 25 10 491 320 947 159 163 284 10 2 25 50

4,036,831.51 3,930,011.88 2,042,247.13 1,960,709.73 1,795,842.70 1,170,112.67 1,040,877.00 607,568.27 410,092.09 400,248.43 385,867.36 347,622.65 346,702.60 305,450.00 261,489.34 251,058.68 248,946.92 241,377.40 185,861.43 181,905.78 176,853.10 174,322.71 165,645.35 160,876.33 142,349.46 136,328.81 128,629.13 124,444.60 109,906.77 109,905.60 100,459.02 95,048.61 93,684.64 88,400.00 88,204.01 83,957.49 82,000.00 80,000.00 75,068.97 73,929.81 67,733.50 58,281.78 53,756.25 51,330.00 44,638.50 40,420.05 38,700.06 35,870.00 33,811.00 33,500.00 32,160.60 31,599.60 31,242.75 29,772.60 29,410.00 27,427.50 27,314.07 23,000.00 22,804.76 21,725.00 20,980.40 20,000.00 16,806.34 15,692.75 15,300.03 14,698.77 14,049.64 12,967.90 12,607.90 11,500.00 9,210.00 9,067.73 8,014.80 7,801.53 7,398.52 7,098.65 6,880.92 6,301.10 6,177.10 6,097.25 5,550.00

108.97 21,213.22 690.72 155.06 788.85 591.76 301.82 1,819.50 576.60 972.68 288.62 16,654.50 551.28 330.97 32.82 171.46 1,977.50 594.88 340.78 470.16 111.24 1,761.56 1,118.35 345.09 644.23 176.80 229.95 443.36 290.51 88.59 11,254.11 54.89 2,451.04 1,950.00 440.38 150.03 733.52 206.40 1,276.99 246.30 101.13 70.04 4,540.57 934.75 888.84 150.11 598.65 140.31 1,782.84 202.30 355.91 49.94 1,122.19 107.35 367.62 272.76 409.71 747.06 5.18 116.77 93.74 15.75 81.89 31.63 97.99 261.95 316.68 104.23 365.82 307.62 363.57 9.58 83.79 8.84 347.27 16.46 126.35 69.84 2,294.32 891.06 34.17

* Zbog tehničkih problema na ZSE-u, nismo bili u mogućnosti objaviti podatke o trgovini u ponedjeljak te se ispričavamo čitateljima. * Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,77% Trž. kap. (mil kn)

365 dana Najniža Najviša 11.00 252.00 27.87 22.36 54.00 217.00 52.00 242.21 80.21 672.01 1,106.00 200.00 105.50 740.00 5.00 33.03 1,181.00 290.00 612.00 135.00 41.77 240.00 161.54 533.13 355.00 25.01 124.01 130.58 1,160.03 119.00 461.06 57.03 657.10 290.01 28.68 54.00 420.00 390.00 4,720.12 871.01 98.00 11.50 145.00 1,345.00 1,140.00 85.00 1,115.16 350.00 4,502.00 6,200.00 2,851.00 11.14 240.04 190.00 2,486.50 60.20 2,950.00 2,300.00 14.86 55.00 53.00 40.00 14.95 57.00 121.00 975.00 292.00 54.03 2,488.01 400.00 543.15 15.16 15.15 5.11 25.00 13.05 20.01 515.00 2,332.01 140.00 84.32

33.50 315.99 95.99 52.00 118.99 348.48 182.50 305.00 146.00 970.00 2,500.00 289.98 184.73 745.00 17.99 84.00 1,650.00 507.77 4,990.00 244.98 108.90 343.97 267.02 662.00 497.02 53.33 176.84 245.00 1,900.00 197.89 708.00 88.50 829.99 675.00 72.00 95.00 635.00 400.00 6,900.00 1,614.00 132.37 18.00 225.50 1,895.00 1,540.00 250.00 1,595.99 422.00 6,299.00 8,000.00 4,249.00 26.79 383.88 346.00 3,401.00 102.83 4,000.00 2,300.00 39.95 58.00 86.88 40.00 69.90 99.97 164.00 2,449.98 790.00 78.13 3,100.00 460.03 1,105.00 22.99 33.71 19.90 78.00 43.55 60.00 711.99 3,520.00 259.65 164.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji Izdavatelj

www.hrportfolio.com Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,81 73,00 102,45 168,20 222,30 3,90 0,61 2,20 12,51 9,18 10,20 7,65 1,58 42,00 0,69

60,40 74,80 102,45 170,00 225,00 3,90 0,64 2,20 12,90 9,24 10,48 7,90 1,58 42,80 0,70

60,30 74,00 102,45 169,80 225,00 3,90 0,64 2,20 12,90 9,21 10,48 7,85 1,58 42,80 0,70

60,03 73,91 102,45 169,35 222,86 3,90 0,62 2,20 12,89 9,22 10,36 7,84 1,58 42,77 0,70

1,06 36,10 37,00 37,00 84,01 0,70 7,40 1,00 0,30

1,07 36,95 37,50 37,50 84,01 0,70 7,42 1,00 0,30

1,06 36,10 37,50 37,00 84,01 0,70 7,41 1,00 0,30

1,07 0,36 0,37 0,37 0,76 0,70 7,41 1,00 0,30

41,50 42,88 31,13 34,03 80,01 37,05 89,11 71,50 5,88

42,00 43,50 31,70 34,90 80,50 37,06 90,00 71,50 5,90

41,50 42,88 31,55 34,90 80,01 37,06 90,00 71,50 5,90

41,97 43,15 31,49 34,67 80,14 37,06 89,78 71,50 5,90

-1,19 % -0,35 % -0,19 % -0,29 % 0,01 % 0,00 % -0,02 % 10,00 % 0,00 %

807,00 599,00 5.000,00 1.100,00 820,00 6.400,00 7.599,00 77,00 19.500,00 8.349,00 2.000,00 2.950,00 80,55 3.990,00 7.250,00

850,00 630,00 5.000,00 1.150,00 848,00 6.500,00 7.700,00 77,00 20.000,00 8.500,00 2.080,00 3.300,00 80,72 4.000,00 7.899,00

829,00 625,00 5.000,00 1.144,00 821,00 6.443,00 7.633,00 77,00 19.999,00 8.428,00 2.052,00 3.200,00 80,70 3.998,00 7.602,00

830,83 620,31 5.000,00 1.143,96 820,55 6.450,55 7.632,55 77,00 19.965,19 8.428,24 2.051,79 3.174,62 80,70 3.998,35 7.602,44

1,34 % 4,34 % 0,00 % 4,95 % -0,48 % -0,86 % 1,09 % 0,56 % 2,56 % 0,93 % 5,02 % 6,63 % -1,81 % -1,06 % 3,94 %

86,00 499,00 3.650,00 4.507,00 3.779,00 4.060,00 19.680,00 204,00 619,00 27.899,00 6.200,00 570,00 1.550,00 204,00

86,50 500,00 3.650,00 4.541,00 3.800,00 4.100,00 19.680,00 209,00 625,00 28.001,00 6.200,00 570,00 1.550,00 205,00

86,00 499,88 3.650,00 4.520,91 3.784,19 4.094,02 19.680,00 207,48 622,60 27.921,43 6.200,00 570,00 1.550,00 204,76

52,94 499,88 3.650,00 4.520,91 3.784,19 4.094,02 19.680,00 207,48 622,60 27.921,43 6.200,00 570,00 1.550,00 204,76

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG SLLG MELR PETG ATPG NF1N DATR LKPG INDGL GRVG KBMR TRSG KDHR PBGS

KRKA TELEKOM SLOVENIJE SLOVENIJALES MERCATOR PETROL AKTIVA NALOZBE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S DATALAB TEHNOLOGIJE LUKA KOPER INFOND GLOBAL GORENJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR TRIGLAV NALOZBE KD GROUP PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK

NOVA BANKA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TP MATEX AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA MB VELMA DD BRCKO R I TE GACKO AD GACKO

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Tigar a.d. Pirot Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Obveznice RS serije A2016K Bambi Banat a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Univerzal banka a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Soko a.d. Lucani Stil a.d. Kraljevo Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE MAKPROMET STIP ILINDEN STRUGA STOPANSKA BANKA SKOPJE

238.086,31 122.619,70 35.037,90 33.023,00 26.966,80 26.153,40 20.563,47 17.551,60 17.253,98 17.006,93 13.773,79 11.137,40 9.999,82 8.553,84 5.024,88

0,00 % -2,30 % 1,35 % -0,67 % -2,88 % 0,00 % -1,20 % 0,00 % 0,00 %

35000 59814 32245 29800 9256 4354 195 1391 4500

37.440,33 21.695,87 12.050,88 11.087,50 6.998,37 3.047,80 1.445,28 1.391,00 1.350,00

308628 12.952.376,00 226269 9.762.454,21 241582 7.607.688,11 167483 5.807.018,10 20677 1.657.143,47 37000 1.371.216,47 8400 754.131,00 7684 549.406,00 3531 20.829,95

Tvornica cem. Kakanj +6,38% Aerodrom Nikola Tesla +4,34% NIS +1,34% Petrol +1,03% Krka +0,5%

AIK banka Niš -3,41% Stop. banka Skopje -2,26% Nova kred. ban. Maribor -0,62% Energo. hold. Beograd -0,44% Fabrika duh. Sarajevo -0,04%

Telekom Slovenije

Bosnalijek

Dobri financijski rezultati slovenskog teleoperatera, prema kojima je u prvom tromjese ju ostvario 14,5 milijuna eura neto dobiti, odrazili su se na rast vrijednosti ove dionice, ija je posljednja zabilježena cijena iznosila 74 eura. Kompanija je u istom lanjskom razdoblju ostvarila gubitak od 0,6 milijuna eura. Promet od 122.700 eura bio je dovoljan za drugo mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja u Ljubljani, a prva je tradicionalno bila Krka s gotovo dvostruko ve im prometom.

Padom cijene ve im od tri posto istaknula se u Sarajevu dionica Bosnalijeka, ija je zadnja zabilježena cijena iznosila 13,36 KM, a promet ovom dionicom iznosio je slabašnih 8800 KM. Posljednja zabilježena cijena ujedno je bila najniža po kojoj se tijekom dana trgovalo Bosnalijekom. Sarajevski indeks SASX-10 tjedan je zapo eo blagim rastom vrijednosti od 0,08 posto, a vrijednost šireg SASX-30 indeksa pala je 0,05 posto.

+1,37 -1,19

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 TEL TNB ALK KMB TPLF SOKO STIL GRNT MPT SPAZ MAKP ILST STB

3966 1659 342 195 121 6706 32990 7978 1338 1845 1329 1420 6329 200 7182

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO CCHS SJPT TIGR JESV FITO A2016 BMBI AGBN IMLK KMBN A2015 UNBN TGAS

0,50 % 1,37 % -0,05 % 0,47 % 1,03 % 2,63 % 2,08 % 0,00 % 0,00 % 0,57 % 2,75 % -0,62 % 0,00 % 0,02 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHK1A FBIHK1E FBIHK1D FBIHKN FBIHK1C FBIHKM FBIHKO BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA NOVB-R-E RSRS-O-D RSRS-O-B RSRS-O-C RSDS-O-C MATE-R-A KRIP-R-A VEL9-R-A RITE-R-A

Oznaka

Utorak 31/5/2011

business.hr

41939 34.844.258,00 22534 13.978.019,00 1650 8.250.000,00 6408 7.330.519,00 5115 4.197.100,00 382 2.464.110,00 280 2.137.114,00 25743 1.982.211,00 73 1.457.459,00 158 1.331.662,00 563 1.155.160,00 310 984.132,00 9940 802.137,79 155 619.744,00 80 608.195,00

REGIONALNI INDEKSI +0,71% BIRS -0,72% 773,92 1.089,38 Belex15 +1,60% FIRS -1,02% 824,51 2.190,57 Belexline +1,65% MBI10 +1,01% 1.495,09 2.662,76 SASX10 +0,08% MONEX20 +1,01% 1.030,20 12,021.18 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,05% ponedjeljak 30. svibnja 2011. 1.052,70 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar -0,01 % 0,60 % 0,01 % 0,43 % 0,62 % 2,36 % 0,00 % 0,47 % 0,02 % 2,93 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % -2,26 %

78033 3612 418 246 268 232 32 2884 637 14 56 510 176 1040

4.131.329,82 1.805.550,00 1.525.700,00 1.112.145,00 1.014.163,00 949.813,00 629.760,00 598.367,00 396.598,00 390.900,00 347.200,00 290.700,00 272.800,00 212.950,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,92% 2.868,43 +0,20% BUX +0,56% 22.687,36 -1,00% ATX -0,51% 2.740,00 +0,15% Stanje indeksa na zatvaranju u +0,42% ponedjeljak 30. svibnja 2011.

FTSE100 5.938,87

DAX 7.165,38

CAC40

3.932,23

MICEX 1,644.99

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,38% S&P500 +0,41% 12.441,58 1.331,10 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,50% petak 27. svibnja 2011. 2.796,86

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

Platinum Global Opportunity 14,2499

17,76

PBZ I-Stock

69,5813

16,63

Erste Total East

36,9400

15,87

HPB WAV DJE

98,7466

14,62

OTP indeksni

45,3636

14,56

43,3335

-13,20

Ilirika Azijski tigar

51,0734

-9,09

C-Zenit

52,3482

-6,87

FIMA Equity

78,9802

-6,08

NFD Aureus BRIC

26,7940

-4,49

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

129,3600

10,30

Allianz Portfolio

118,8067

9,98

PBZ Global fond

110,5695

9,75

OTP uravnoteženi

115,9080

5,41

HI-balanced

10,1526

4,08

ST Balanced

165,7995

-8,91

C-Premium

5,7515

-1,66

HPB Global

104,8699

0,05

8,1359

0,70

10,7713

0,71

KD Balanced AC GBEM

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ST Global Equity

Valuta

AC Rusija Erste Total East Prospectus JIE A1 KD Nova Europa FIMA Equity PBZ I-Stock ZB BRIC+ OTP MERIDIAN 20 HPB Titan Raiffeisen hrvatske dionice Erste Adriatic Equity POBA ICO Equity HPB Dionički Raiffeisen Central Europe Platinum Global Opportunity Ilirika Gold ZB aktiv Capital Two KD Victoria OTP indeksni PBZ Equity fond KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging Markets ZB euroaktiv Ilirika BRIC MP-Bric HR C-Zenit VB High Equity AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)

€ € kn kn kn kn kn € € € kn € kn kn € $ € kn kn kn kn kn kn € € € kn kn kn €

41,5021 36,9400 61,7909 91,8300 7,1509 78,9802 69,5813 99,0200 94,2221 74,3148 75,9300 95,3200 5.460,0000 94,7024 63,1500 14,2499 92,4822 103,9200 78,1512 14,4143 45,3636 88,7051 12,7449 56,3500 107,4500 103,3828 335,2981 52,3482 48,6127 10,6858

2,23 1,62 1,45 1,39 1,23 1,10 1,10 1,10 1,06 1,03 1,02 0,96 0,89 0,81 0,75 0,75 0,74 0,66 0,66 0,65 0,64 0,62 0,61 0,59 0,53 0,51 0,47 0,45 0,39 0,35

-11,41 4,35 -2,89 3,39 -2,97 3,76 -2,84 -4,36 1,09 -0,64 -2,18 0,14 -2,18 4,97 -5,96 -3,82 -5,42 -4,66 0,43 -0,70 1,44 -2,20 -2,98 -3,28 -0,56 -6,23 0,94 1,27 -2,70 -2,46

-5,25 20,68 4,15 22,95 4,52 11,37 5,84 -2,53 11,92 6,23 16,64 17,01 2,10 15,71 7,05 -2,55 -7,24 4,69 10,87 10,39 26,84 11,54 1,11 -1,86 6,37 -13,33 -7,14 8,23 -1,66 -3,01

0,71 15,87 6,09 10,32 14,52 -6,08 16,63 2,88 12,67 5,91 5,83 6,85 -2,25 6,30 1,06 17,76 N/A 5,64 9,98 -2,12 14,56 9,00 7,62 1,29 10,37 -1,77 0,85 -6,87 2,40 -0,07

-18,82 -23,85 -10,54 -2,78 -8,86 -3,32 -8,96 -0,88 -1,91 -7,43 -9,66 -0,85 -14,60 -0,96 -7,25 -7,75 N/A 0,78 -5,81 3,08 -20,61 -2,07 2,97 -15,39 1,02 2,42 -5,35 -17,97 -17,91 3,02

-10,80 13,59 -0,59 9,70 -2,26 4,08 -0,01 -7,11 5,07 2,00 2,65 6,22 -1,73 13,18 0,99 0,57 -7,58 -0,06 2,71 2,96 7,98 4,42 -1,94 -8,45 3,25 -13,58 -9,75 4,52 -2,25 -5,16

9,038 106,924 22,887 10,257 22,229 18,890 237,335 142,144 20,607 9,457 17,351 222,317 5,972 21,232 196,626 7,794 4,529 480,192 8,233 68,133 130,954 355,058 5,458 23,289 239,077 28,887 7,285 6,070 12,288 14,311

4,22 3,65 4,32 3,02 3,62 6,99 3,86 1,12 3,08 3,85 2,71 5,63 3,84 5,65 6,11 3,68 0,58 4,92 4,11 12,05 3,42 5,73 8,29 3,44 7,07 1,39 3,21 3,27 3,65 2,23

27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI OTP uravnoteženi kn Agram Trust kn Erste Balanced € ZB global € Raiffeisen Balanced € ICF Balanced kn PBZ Global fond kn C-Premium kn KD Balanced kn Allianz Portfolio kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € HPB Global kn Ilirika JIE Balanced € HI-balanced € ST Balanced kn Raiffeisen Prestige € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn

115,9080 70,0624 129,3600 144,7200 152,3200 125,2806 110,5695 5,7515 8,1359 118,8067 10,7713 104,8699 148,1608 10,1526 165,7995 108,3500 79,2028

0,97 0,79 0,77 0,55 0,53 0,53 0,38 0,38 0,36 0,33 0,31 0,28 0,22 0,16 0,13 0,12 -0,26

-1,71 -1,90 2,28 -3,83 -4,61 6,38 -0,46 0,64 -3,00 1,28 -2,74 2,40 0,07 -0,35 -4,13 -1,62 -3,58

11,95 5,44 14,54 2,20 1,58 15,59 10,68 5,71 -0,81 6,20 -2,29 8,58 1,06 3,23 -1,43 1,02 -7,12

5,41 2,08 10,30 1,66 0,81 1,39 9,75 -1,66 0,70 9,98 0,71 0,05 3,01 4,08 -8,91 4,06 1,07

2,75 -1,15 0,45 3,80 4,93 2,82 5,55 -12,03 -3,78 8,80 3,39 0,85 7,64 0,16 6,22 6,81 -4,68

7,72 0,19 5,89 -1,94 -1,86 10,77 5,86 2,84 -2,83 3,15 -4,22 7,20 -2,34 -0,99 -2,89 -0,02 -6,67

39,215 15,759 103,762 699,941 294,033 16,280 303,400 12,270 6,910 8,060 14,244 93,267 41,992 70,106 10,784 200,410 13,451

5,45 2,88 10,36 9,90 8,75 9,07 9,71 4,32 5,36 2,04 2,24 5,65 5,34 9,25 8,38 1,22 4,86

27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 26.05.2011 27.05.2011 27.05.2011

€ € € kn € € € €

161,1000 131,9458 134,7200 166,8382 128,8240 11,7496 177,7200 125,8686

0,02 0,02 0,01 0,01 -0,01 -0,02 -0,04 -0,05

1,26 1,19 2,84 2,27 1,82 2,70 0,86 -2,69

1,19 1,82 3,29 3,03 3,33 3,63 2,21 -0,67

1,49 4,37 7,20 7,89 5,58 5,44 5,20 0,14

4,93 4,52 4,59 8,08 4,59 1,76 6,59 4,31

1,25 1,84 3,38 3,02 3,45 3,34 1,88 -0,80

175,786 200,651 601,267 77,457 25,327 8,239 541,933 18,208

9,90 8,22 7,99 6,59 5,65 9,25 9,01 5,45

27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011

€ € kn kn kn kn kn € kn kn € kn kn kn kn $ kn kn

141,0191 127,1064 140,0400 140,5762 136,8403 118,5982 11,4742 10,8068 109,6718 103,9230 107,0200 100,8144 133,6872 164,5067 146,7900 125,2083 133,6568 124,0436

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,50 0,59 0,62 0,91 0,71 0,73 0,85 0,70 0,65 1,15 1,04 0,77 0,56 0,67 0,71 0,19 0,67 0,80

0,89 1,13 1,29 1,58 1,31 1,51 1,49 1,40 1,26 1,49 1,56 N/A 1,07 1,27 1,55 0,53 1,32 1,51

1,95 2,85 3,01 2,91 2,96 3,18 3,09 3,08 2,84 3,09 3,31 N/A 2,26 2,40 3,34 1,28 2,89 2,77

3,22 4,28 4,31 4,54 4,33 4,91 5,29 3,99 4,62 2,13 4,13 N/A 6,18 4,70 4,76 3,74 5,27 4,05

0,75 0,93 0,98 1,39 1,05 1,22 1,25 1,12 1,03 1,34 1,35 0,82 0,86 1,06 1,26 0,46 1,06 1,30

121,104 426,295 801,499 114,558 36,715 206,781 180,444 28,143 170,772 7,449 200,070 5,000 1228,415 2434,278 1372,186 38,763 299,052 191,672

10,85 8,85 7,99 7,67 7,40 3,56 2,67 1,98 2,04 1,83 1,68 0,34 12,16 10,85 8,25 6,12 5,65 5,43

27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 26.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011 27.05.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,8382

7,89

Erste Bond

134,7200

7,20

HPB Obveznički

128,8240

5,58

HI-conservative

11,7496

5,44

Raiffeisen Bonds

177,7200

5,20

OTP euro obveznički 125,8686

0,14

ZB bond

161,1000

1,49

PBZ Bond fond

131,9458

4,37

Raiffeisen Bonds

177,7200

5,20

HI-conservative

11,7496

5,44

EZB bond PBZ Bond fond Erste Bond Capital One HPB Obveznički HI-conservative Raiffeisen Bonds OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Novčani fond ZB plus Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond

OGLAS

Ulagači nastavili pumpati cijenu Ingre PRoMET VEĆI Do 30 MILIJUNA Novi je tjedan na ZSE-u počeo malo življe. Uz Ingru, koja skuplja velike promete i oštar rast cijene, u klubu milijunaša našili su se HT, Belje, Dom holding , Đuro Đaković i Atlantska plovidba, svi u plusu osim HT-a Ili neki ulagači znaju nešto što ne znaju svi ostali pa vrijedno prikupljaju dionice Ingre ili je riječ o još jednom preslagivanju među dobro poznatim postojećim igračima. U oba slučaja, Ingra je obilježila početak novog tjedna na Zagrebačkoj burzi, prometom od 6,11 milijuna kuna i gotovo strelovitim skokom cijene od 17,34 posto, pa je tako zadnja realizirana cijena iznosila čak 17,05 kuna. Redoviti je promet na Zagrebačkoj burzi tako

iznosio 30,19 milijuna kuna, a u fokusu ulagača i dalje su provjereni favoriti, u nedostatku nekog jasnoga pozitivnog signala s tržišta zapadne Europe, gdje su banke u ponedjeljak bile izvrgnute korekciji dok su rasle cijene dionica kompanija koje se bave obnovljivim izvorima energije, kao i kemijske industrije.

HT stagnira

Crobex je u takvim uvjetima, gdje ulagači čekaju dobre vijesti o pristupa-

nju EU da bi se mogli raspojasati u kupnji, porastao 0,77 posto na 2270 bodova, a blue chip indeks Crobex 10 jači za 0,33 posto završio je na 1238,31 bodu. Budući da je dan isplate dividende Hrvatskog telekoma sve dalje iza nas, cijena dionice nastavlja polagano stagnirati. U ponedjeljak je HT kao drugo najviše trgovano izdanje izgubio 0,73 posto i završio na 257,15 kuna, a promet je iznosio 3,8 milijuna kuna. Na trećem je mjestu po

IGoR oPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, iz koje se još nisu izjasnili o tome zašto divlja cijena dionice kompanije snimio hrvoje dominić

prometu u ponedjeljak bilo Belje, u većinskom vlasništvu Todorićeva Agrokora. Ulagači su očito procijenili da će Todoriću i Belju dobro sjesti hitno donošenje zakona o otkupu i prenamjeni zemljišta. Cijena dionice Belja porasla je 5,24 posto na 101,05 kuna, a promet je iznosio 2,6 milijuna kuna.

Atlantska u plusu

Nastavio je rasti i Dom holding, dosegnuvši 94 kune skokom od 1,62 posto, a promet je iznosio 1,69 mi-

bRoJkE

REGIJA

Farmaceuti u fokusu, rast Krke i Bosnalijeka Sarajevski indeks SASX 10 tjedan je počeo blagim rastom vrijednosti od 0,08 posto, a vrijednost šireg SASX 30 indeksa pala je 0,05 posto. Ukupan promet na Sarajevskoj burzi bio je u

lijuna kuna. Među milijunašima u ponedjeljak su ponovno bili i Đuro Đaković holding, koji je poskupio 6,43 posto na 50,98 kuna, sa 1,44 milijuna kuna prometa, a slijedila ga je u posljednje vrijeme ponešto manje primjetna Atlantska plovidba. Dubrovački brodar poskupio je 1,87 posto na 710 kuna, a tijekom dana transakcije su sklapane i po cijeni od 719 kuna, uz ukupan promet od 1,14 milijuna kuna. Josip Jagić

ponedjeljak na razini od 485.000 konvertibilnih maraka, od čega se više od 400.000 KM odnosilo na promet obveznicama. Padom cijene više od tri posto istaknula se u Sarajevu dionica Bosnalijeka, čija je posljed-

nja zabilježena cijena iznosila 13,36 konvertibilnih maraka, a promet tom dionicom iznosio je slabašnih 8.800 KM. Indeks susjedne Banjalučke burze bio je pak u minusu 0,72 posto zaključivši dan na 1089,38

bodova. Promet od 37.500 KM dionici Nove banke osigurao je prvo mjesto na popisu najtrgovanijih u Banjoj Luci, a cijena joj je bila na istoj razini kao i prethodnog trgovinskog dana i iznosila 1,06 KM. B. St.

0,71 1,60

posto porastao je slovenski SBITOP

posto porastao je beogradski BELEX 15

Najmla i zaposlenici priliku za karijeru vide - negdje drugdje paniji ili ak - drĹžavi. IstraĹživanje koje je GfK Custom Research proveo me u 30.000 zaposlenika u 29 zemalja pokazalo je kako je viĹĄe mla ih zaposlenika " esto" ili "gotovo uvijek" zabrinuto za omjer izme u rada i privatnog Ĺživota, pri-

tiska zbog prekovremenog rada te osobnog zdravlja, i to unato injenici da su uglavnom oslobo eni najve e odgovornosti na poslu. Osim toga, gotovo ĹĄest od deset mladih zaposlenika, dakle njih 58 posto, aktivno traĹži posao ili ga namjerava

traĹžiti u sljede ih ĹĄest mjeseci, a njih 39 posto vjeruje da poslodavac recesiju upotrebljava kao izgovor za ĹĄto viĹĄe rada. Hina

DOBITNICI DANA (ZSE)

GUBITNICI DANA (ZSE)

INDEKSI CROX Mirex

Tvornica cementa Kakanj Aerodrom Nikola Tesla NIS Petrol Krka

+6,38% +4,34% +1,34% +1,03% +0,5%

59 Raste

AIK banka NiĹĄ -3,41% Stopanska banka Skopje -2,26% Nova kreditna banka Maribor -0,62% Energoprojekt holding Beograd -0,44% Fabrika duhana Sarajevo -0,04% 4 Nema promjene

23 Pada

MLADE ZAPOSLENIKE zabrinjava utjecaj posla na privatni Ĺživot i zdravlje Vrijed. 1.286,7 162,86

Prom. 0,44% 0,13%

Sirova nafta 100,59 Prirodni plin 4,42 Zlato 1.535,98 Srebro 37,96 Goveda 105,17 Kava 291,47

1,51% 1,26% 0,72% 0,22% 1,05% 0,14%

UNOSNO DOMOLJUBLJE

ARHIVA BUSINESS.HR

I ZVIJEZDE Mary-Kate i Ashley Olsen na proizvodima svoje linije The Row s ponosom isti u da su â&#x20AC;&#x2DC;made in Americaâ&#x20AC;&#x2122;

ak milijardi dolara, novi su reklamni "trik" preuzeli od proizvo a a koji ciljaju na ĹĄiroke mase. Sve viĹĄe slavnih ameri kih luksuznih brendova, poput

Tiffanyja, proizvo a a odijela Brooks Brothersa i modne linije hollywoodskih glumica, sestara blizanki Mary-Kate i Ashley Olsen The Row, na svojim proizvodima ponosno isti e da su "made in America". Da ne bude zabune, ta "America" ne odnosi se na cijeli kontinent nego samo na Sjedinjene Ameri ke DrĹžave. Ponosno isticanje ameri kog podrijetla proizvoda popularizirali su brendovi poput Leviâ&#x20AC;&#x2122;sa i Chryslera, koji je nekad upotrebljavao slogan

"Imported from Detroit", odnosno "uvezeno iz Detroita". Ponovno otkriveno domoljublje me u ameri kim bogataĹĄima moĹže se zahvaliti dvjema stvarima - recesiji i injenici da se ve ina dobrostoje ih Amerikanaca obogatila sama. Kako piĹĄe Bloomberg, upravo ti razlozi navode Amerikance da kupuju luksuzne proizvode proizvedene u SAD-u i tako pomaĹžu i ameri kom poduzetniku i ekonomiji u cjelini. Nikolina Rivosechi

DESNI SAVEZ

Ä&#x152;ile, Peru i Kolumbija formirali Andsku burzu Nakon ĹĄto su se u JuĹžnoj Americi drĹžave s ljevi arskim vladama po ele gospodarski integrirati u Bolivijski savez, burze ilea, Perua i Kolumbije odgovorile su formiranjem zajedni kog trĹžiĹĄta kapitala, koje kontrolira glavninu rudarskih dionica JuĹžne Amerike. Simboli ki po etak rada burze naziva Mercado Integrado Latino Americano (MILA) trebao bi pomo-

www.business.hr

UKRATKO...

Kako je luksuz unovÄ?io oznaku â&#x20AC;&#x2DC;Made in Americaâ&#x20AC;&#x2122;?

U postrecesijskom okruĹženju svi se proizvo a i bore za svakog kupca, no ameri ki proizvo a i luksuznih proizvoda, na koje bi ove godine u svijetu moglo biti potroĹĄeno 260-

FOTOLIA

Samo malo viĹĄe od petine, odnosno 21 posto, zaposlenika u dobi izme u 18 i 29 godina visoko je angaĹžirano na radnome mjestu, a od 61 posto koji vjeruju da e uspjeti realizirati karijeru ve ina ih smatra da e im to uspjeti u nekoj drugoj kom-

i desni arskoj kandidatkinji za predsjednicu Perua Keiko Fujimori da se odupre savezniku Huga Chaveza Ollanti Humali u svrstavanju Perua u savez lijevih drĹžava. MILA je druga najve a burza JuĹžne Amerike, nakon one brazilske, no kada joj se pribroji i gospodarstvo Meksika i njegova desna vlada, ima ozbiljne pretpostavke za gospodarsku premo u Latinskoj Americi. D. B.

MINERALNE SIROVINE JuĹžne Amerike pod kontrolom

Koliko je hrvatski turizam bio uspjeĹĄan u prva etiri mjeseca ove godine, doznajte na...

Sjeverna Koreja prekinula pregovore s JuĹžnom Sjeverna Koreja objavila je da do daljnjeg odustaje od bilo kakvih pregovora s vladom JuĹžne Koreje te kako je prekinula vojne komunikacijske veze s juĹžnim susjedom. Razlozi takvih ekstremnih odluka nisu objavljeni. Slovenci protiv mirovinske reforme Dvije ankete objavljene u ponedjeljak pokazale su da slovenska vlada premijera Boruta Pahora na referendumu, koji e se odrĹžati 5. lipnja, ne moĹže o ekivati potporu svojoj mirovinskoj reformi. Rusija uniĹĄtila pola kemijskog oruĹžja Ĺ ef ruske savezne agencije za uniĹĄtavanje kemijskog oruĹžja Valerij KapaĹĄin objavio je da je najve a zemlja na svijetu uniĹĄtila polovinu od 40.000 tona kemijskog oruĹžja koje je posjedovala.

ARHIVA BUSINESS.HR