Business.hr broj 902

DANAS U PRILOGU

IT i tehnologija

Hrvatska će morati uvesti GSM-R sustav u željeznički promet ❘ Čitatelji podjednako koriste papir i računala

DOBAR POSAO U IRAKU 6

U Kurdistanu i dalje ima posla za hrvatske razminirače Voditelj Hrvatske gospodarske kuće u Kurdistanu Jasim Daher kaže kako u toj sjevernoj iračkoj regiji djeluju brojne hrvatske tvrtke

srijeda 1/6/2011

broj 902 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Katastar se temelji na podacima iz 19. stoljeća, a

400

geodeta sjedi

nezaposleno TJERAJU INVESTITORE 4-5 Problem nije u procesu digitalizacije nego u sadržaju jer je čak 70 posto svih podataka zemljišnih evidencija u Hrvatskoj zasnovano na podacima iz 1860-ih godina

info&stav 2-3

business.hr

Realne plaće više 3,7 posto Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak ove godine iznosila je 5.480 kuna, što pokazuje nominalni rast za 4,5 posto, a realni za 3,7 posto u odnosu na veljaču, objavio je Državni zavod za statistiku. U odnosu pak na ožujak prošle godine, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za treći mjesec ove godine bila je nominalno viša 2,3 posto, a realno je niža 0,3 posto

Slučaj Cetinski: šteta još 6,2 milijuna kuna Istarska policija daljnjom je kriminalističkom istragom u aferi zloporabe vezane uza zemljište na štetu Kermas ulaganja poduzetnika Danka Končara utvrdila štetu od još 6,2 milijuna kuna, čime je to trgovačko društvo dosad oštećeno za 60,5 milijuna kuna

Srijeda 1/6/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomoćnici glavnog urednika: Stanko Borić Josip Jagić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

ankEta o StanJU U HRVatSkoM GoSPoDaRStVU

Poduzetnici: Za gospodarsku dvojku kriva Vlada

Glavne probleme poduzetnici podjednako vide u prevelikim poreznim davanjima i nedostatku gospodarske strategije te korupciji, nelikvidnosti i neefikasnoj javnoj upravi Velika većina hrvatskih poduzetnika, njih 53 posto, glavnog krivca za loše stanje gospodarstva vidi u Vladi koja kreira državnu politiku, a znat-

no manje okrivljuje globalnu ekonomsku krizu (13 posto), banke (11 posto) ili velike poslodavce (10 posto).

Pokazala je to anketa o stanju hrvatskoga gospodarstva, koju je provela udruga malih i srednjih poduzetnika, Hrvatska poduzetnička inicijativa (HPI), u sklopu susreta domaćih poduzetnika s predstavnicima francuskih tvrtki i diplomatima koji su održani u

Trakošćanu 28. svibnja.

Rezati državni aparat

Stanje hrvatskoga gospodarstva većinom je ocijenjeno jedva prolaznom ocjenom, dvojkom, a glavne gospodarske probleme poduzetnici podjednako vide u prevelikim poreznim davanjima i nedostatku gospodarske strategije te korupciji, nelikvidnosti i neefikasnoj javnoj upravi.

Među ostalim uzrocima anketirani su spomenuli nedovoljnu radnu etiku, slab proizvodni sektor, parafiskalne namete, sporu administraciju i sivu ekonomiju.

Ni najoptimističniji poduzetnici, međutim, ne vjeruju da iz krize možemo isplivati u godinu dana. Čak 51 posto ispitanika smatra kako nam za izlazak treba dvije do pet godina, odnosno pet do deset

SJEDnICa VIJEĆa Za naCIonaLnU SIGURnoSt

Istraga‘zlouporabe kaznenopravnog sustava’ Nakon dugoiščekivane jučerašnje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost (VNS), koju je sazvao predsjednik Ivo Josipović kako bi sa sigurnosnim državnim vrhom raspravio optužbe da policija radi u dosluhu s HDZ-om, poslano je suhoparno priopćenje iz kojeg nije moguće iščitati koja je strana odnije-

la pobjedu.

U završnoj formulaciji spominje se stav premijerke Jadranke Kosor koja je prije sjednice najavila da treba dati potporu neovisnosti institucija, iako je ta neovisnost dovedena u pitanje optužbama Damira Polančeca na račun ministra Tomislava Karamarka i ravnatelja policije

Olivera Grbića. Stav je predsjednika Josipovića da treba provesti istragu navodne zlouporabe kaznenopravnog sustava te da će nadležna tijela o tome izvijestiti Vijeće. „Vijeće za nacionalnu sigurnost na svojoj sjednici održanoj 31. svibnja 2011. raspravljalo je o sigurnosnim aspektima posjeta Pape Re-

publici Hrvatskoj, osiguranju neovisnosti i integriteta državnih tijela i optužbama o navodnim zlouporabama institucija kaznenopravnog sustava u političke svrhe, sigurnosnim aspektima nadolazeće turističke sezone te sigurnosti pripadnika Hrvatske vojske u mirovnim misijama.

››

biser dana Ulazak u EU stajat će nas kao pretvorba i privatizacija

daniel srb, čelnik HSP-a, na presici u Požegi tražeći da Hrvatska načini 'analizu isplativosti tog postupka'

godina (37 posto). U pogledu mjera za izlazak iz krize poduzetnici većinom predlažu drastično smanjivanje državnog aparata (23 posto), dosljednu borbu protiv korupcije (17 posto), manja porezna davanja (16 posto), povoljnije kreditiranje poduzetništva (14 posto) te rješavanje pitanja unutarnjeg duga (12 posto). Samo četiri posto poduzetnika smatra da bi brz ulazak Hrvatske u EU bila najvažnija mjera gospodarskog oporavka.

Potpora ulasku u eu

Međutim, anketa je pokazala i veliku potporu poduzetnika ulasku Hrvatske u EU, a čak 86 posto ispitanih pozitivno se izjasnilo, što je znatno više od trenutačne potpore hrvatskih građana, koja je nakon haaške presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču pala ispod 30 posto.

Poduzetnici, njih 91 posto, uvjereni su da će priključenje EU pozitivno utjecati na poslovanje njihovih tvrtki. No, s obzirom na rezultate ankete, očito je da među poduzetnicima vlada mišljenje kako će hrvatskom gospodarstvu i nakon ulaska u EU trebati još niz godina da se uzdigne i osovi na noge. N. c.

Vijeća za nacionalnu sigurnost podržalo je odlučnu borbu institucija države protiv korupcije i organiziranog kriminala, radi osiguranja integriteta i neovisnosti institucija kaznenopravnog sustava te zaštite ljudskih prava. Ono potiče sva nadležna tijela da u sklopu svoje nadležnosti provjere navodne zlouporabe kaznenopravnog sustava te o tome izvijeste Vijeće“, stoji u priopćenju. H/B.hr

brojka

0,9

posto porastao je broj ukupno zaposlenih u travnju u odnosu na mjesec prije, pokazuju podaci DZS-a. Broj nezaposlenih pao je 6,4 posto

uvodnik

Hrvatsko digitalno 19. stoljeće ›› branimir kovač branimir.kovac@business.hr

S

ređivanje zemljišnih knjiga jedna je od vječnih priča kojoj se mediji stalno vraćaju i svaki put konstatiraju da se ništa bitnoga nije promijenilo. Istina za volju, nije tako izgledalo kada je Vesna Škare Ožbolt za prvog Sanaderova mandata kao ministrica pravosuđa na sav glas hvalila digitalizaciju katastra kao nešto što će konačno srediti probleme sa zemljišnim knjigama u Hrvatskoj. Promijenilo se od tada i nekoliko ministara u resoru, a iako je bilo popriličnih otpora, pa i otvorenih opstrukcija, sama digitalizacija ipak je do današnjih dana uhvatila maha i dosta daleko odmakla.

No čINI Se kako od svega i nema neke prevelike koristi jer, kako su jučer upozorili vodeći predstavnici geodetske struke u Hrvatskoj, uglavnom su digitalizirani zastarjeli podaci koji datiraju čak iz 19. stoljeća. Zvuči gotovo nevjerojatno, ali prema iznesenim podacima čak 70 posto podataka zemljišnih evidencija u našoj državi zasnovano je na vreme-

vesna Škare ožbolt je kao ministrica pravosuđa na sav glas hvalila digitalizaciju katastra kao nešto što će konačno srediti probleme sa zemljišnim knjigama u Hrvatskoj SNIMIO HRVOJE DOMINIĆ nu Austro-Ugarske, preciznije na razdoblju oko 1860. godine.

I sada što vrijedi da su podaci vektorizirani na nekom serveru kada se kao vlasnici čestica spominju ljudi koji su mrtvi već više od jednog stoljeća?

I ovo je jedan od onih nevjerojatnih primjera, kojima naša država itekako obiluje, kako se kroz nesustavan pristup neki potencijalno dobri projekti mogu učiniti besmislenim.

Lijepo se, naravno, pred Europom pohvaliti digitaliziranim katastrom, u što je sigurno ulupana znatna svota novca, ali o sadržaju se očito baš i nije previše razmišljalo. Ispada kao da je digitalizacija magična ri-

ječ koja sama po sebi rješava sve probleme, iako uz ovakvu zastarjelost baze bez rada na terenu i aktualnih izmjera ne može biti nikakvih bitnih pomaka.

SItuacIja je alarmantna jer se u posljednjih dvadeset godina ulagalo ispod svake mjere, pa potencijalni investitori upadaju u zavrzlame oko zemljišnih knjiga koje katkada traju i godinama, a mnoge od njih su i u potpunosti obeshrabrile od ulaganja u našu zemlju. Šteta je što se ne razumije kako je sređivanje zemljišnih knjiga zapravo ulaganje, jer u konačnici i sama država ima koristi od novih investi-

Što vrijedi da su podaci o vlasnicima vektorizirani na nekom serveru kada se kao vlasnici čestica spominju ljudi koji su mrtvi već više od jednog stoljeća? cija i porasta prometa nekretninama. No čini se da i geodeti razumiju koliki su kapaciteti aktualnog državnog aparata, pa ne čudi što kao jedan od prijedloga navode i zahtjev za povećanje udjela vlasnika zemljišta u financiranju izmjera. Interes svakako postoji jer sve je više jedinica lokalne samouprave koje shvaćaju da će upravo na taj način osigurati prosperitet svoje lokalne zajednice.

tema 4-5

TJERAJU INVESTITORE Problem nije u procesu digitalizacij posto svih podataka zemljišnih evidencija u Hrvatskoj zasnovan

Katastar se temelji n stoljeća, a 400 geode U razdoblju od 1991. godine putem novih katastarskih izmjera u službenu upotrebu stavljeno je samo 1,8 posto teritorija. U posljednjih 20 godina uložena je jedna lipa po četvornome metru "U geodetskoj struci i katastru mnogo je velikih problema, a to utječe i na konkurentnost Hrvatske i na investicije. HUP stoga zajedno sa strukom želi ponuditi rješenje, jer nam se svakodnevno događa da vrlo ozbiljni investitori odustaju od ulaganja zbog nesređenih zemljišnih knjiga", kazao je jučer Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora HUP-a, na konferenciji za novinare HUP-ove Udruge geodetsko geoinformatičke struke i Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, na kojoj su izneseni brojni podaci o poraznom stanju u zemljišnim knjigama u Hrvatskoj.

Ništa nije usklađeno

Istaknuto je kako nije problem u procesu digitalizacije nego u sadržaju onoga što se digitalizira. Naime, dva postojeća registra - katastar i zemljišna knjiga - ne samo da su međusobno neusklađeni nego je čak 70 posto svih podataka zemljišnih evidencija u Hrvatskoj zasnovano na podacima iz 19. stoljeća, točnije iz 1860ih. Kada je tako, istaknuto je, sama digitalizacija ne može riješiti problem. Nužna su stoga veća ulaganja i sustavan pristup države u same zemljišne katastarske izmjere koje će omogućiti ažurne i svježe podatke.

BERNARd JAkElIć, zamjenik glavnog direktora HUP-a, kaže da vrlo ozbiljni investitori odustaju od ulaganja zbog nesređenih zemljišnih knjiga Snimio Saša ĆetkoviĆ

"U razdoblju od 1991. godine putem novih katastarskih izmjera u službenu upotrebu stavljeno je samo 1,8 posto teritorija. U posljednjih 20 godina uložena je jedna lipa po četvornome metru, ukupno samo oko 550 milijuna kuna, što je usporedbe radi otprilike dostatno za 12 do 13 kilometara autoceste. Takvim tempom ulaganja u katastar uredili bismo tamo negdje u 27. stoljeću. S druge strane, kada bi se za sređivanje situacije u katastru lipa po četvornome metru izdvajala na godišnjoj razini, posao bismo mogli završiti u desetak godina za područje cijele Hrvatske", kazao je Robert Paj, predsjednik HUP-ove Udruge geodetsko geoinformatičke struke, koji je istaknuo da je u otprilike istom roku problem riješila i Njemačka nakon ujedinjenja.

Niska efikasnost

Kako bi se stvari pomaknule s mrtve točke, geodeti su izradili i novinarima predstavili strategiju razvoja geodetske djelatnosti u Hrvatskoj koju namjeravaju poslati i na nadležne adrese u Vladi i ministarstvima.

Kao jedan od najvećih problema struka ističe dovršetak katastarskih izmjera koje se trenutačno provode, a potrebno je pojedno-

PRAVNA NESIGURNOST

Ulaganje koje se brzo vraća Od svih problema vezanih uz kaos oko zemljišnih knjiga jučer je istaknut onaj vezan uz strane investicije budući da pravna nesigurnost koja iz toga proizlazi otežava i poskupljuje poslovanje te odbija strane ulagače.

Kao javnosti dobro poznat primjer Bernard Jakelić naveo je slučaj gradnje prilazne ceste za Rockwool u Istri, gdje je zbog nesređenih zemljišnih knjiga cijeli postupak otegnut na godinu dana. Uz to, tek je nedavno otkrive-

no da se navedeno zemljište umjesto na jednoj nalazi na čak tri čestice, što će proceduru produžiti barem za nekoliko mjeseci.

"Ulaganje u katastarske izmjere vrlo se brzo vraća i državi kroz povećanje prometa nekretnina i investicija, jedinicama lokalne samouprave kroz povećanje komunalne naknade i doprinose, kao i vlasnicima kroz povećanje vrijednosti nekretnina", rečeno je na konferenciji za novinare.

je nego u sadržaju onoga što se digitalizira jer je čak 70 ano na podacima iz 1860-ih godina

business.hr Srijeda 1/6/2011

na podacima iz 19. eta sjedi nezaposleno NAJGORI U REGIJI

Srbija, BiH i Makedonija bolje stoje Damir Delač usporedio je stanje u zemljišnim knjigama u Hrvatskoj sa zemljama iz okruženja te ustvrdio dao BiH, Srbija i Makedonija imaju moderniju evidenciju od Hrvatske. Razlog je dijelom i u tome što je u bivšoj Jugoslaviji Hrvatska najma-

stavniti postupak i povećati efikasnost. Poseban su problem kapaciteti u sudstvu, gdje nedostaje dovoljno savjetnika i referenata. Druga je ključna točka obnova i sređivanje zemljišnih evidencija, gdje struka traži da to postane razvojni projekt s nacionalnim planom, ali i da se uklone administrativne prepreke. Predlaže se i povećanje udjela vlasnika zemljišta u financiranju izmjera budući da je već oko 220 jedinica lokalne samouprave zainteresirano za njihovo sufinanciranje.

Najbolje na istoku

"Tamo gdje su sređene zemljišne knjige neke su jedinice lokalne samouprave čak između pet i deset puta povećale svoje doprinose, kako zbog komunalnih naknada tako i prometa nekretnina i ulaganja. U posljednje se vrijeme, primjerice, najviše u tom pogledu napravilo na zadarskom području. Istodobno od ukupno 3300 katastarskih čestica u Hrvatskoj čak 232 uopće nemaju zemljišne knjige, što čini čak devet posto zemljišta Hrvatske", kazao je Damir Delač, dopredsjednik Udruge ge-

nje ulagala u to područje jer se smatralo kako su njezine zemljišne knjige uređene u vrijeme Austro-Ugarske, no problem je što se na toj razini i ostalo, dok je, primjerice, i Slovenija znatno odmakla.

odetsko geoinformatičke struke, koji je naveo kako je generalno najbolja situacija u istočnoj Hrvatskoj, gdje je šezdesetih i sedamdesetih godina provedena komasacija.

Upravo komasacija zaključuje listu prioritetnih problema, gdje geodeti navode potrebu okrupnjavanja zemljišta i donošenje novog zakona o komasaciji.

Istaknuto je da je još 1999. godine tada aktualna vlada donijela odluku da će se takav zakon izraditi u roku od šest mjeseci, no to nije učinjeno sve do danas. Spomenut je i podatak da je u posljednjih 20 godina premjereno samo pet posto hrvatskog teritorija, na tome je radilo između 100 i 200 ljudi, a trenutačno je oko 400 geodeta nezaposleno.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

bROJkA

232

od ukupno 3300 katastarskih čestica u Hrvatskoj uopće nema zemljišne knjige

tema 6-7

DOBAR POSAO U IRAKU Voditelj Hrvatske gospodarske kuć kako u toj sjevernoj iračkoj regiji posluju brojne hrvatske tvrtke

U Kurdistanu i dalje

za hrvatske raz Heksogen, Rumital i Tornado privode ondje kraju posao razminiranja vrijedan oko 7 mil. američkih dolara, a očekuju i sklapanje novog posla.

Proizvođač vojne opreme Šestan-Busch nedavno je potpisao ugovor za poslove vrijedne oko 500.000 dolara.

Ingra, Lavčević, Konstruktor i Profektus grade na granici s Turskom bolnicu vrijednu 110 milijuna dolara...

Unatoč tvrdnjama predsjednika kurdistanske podružnice Gospodarske komore Iraka Hersha M. Altayyara, koji je sredinom svibnja grupi hrvatskih novinara izjavio kako mu nije poznato da je bilo koja hrvatska kompanija pokazala interes za ulaganje u Kurdistanu, hrvatske tvrtke brojne su i aktivno posluju u toj sjevernoj iračkoj regiji. Tvrdi to voditelj Hrvatske gospodarske kuće Jasim Daher, koji je Business.hr-u poslao niz podataka i informacija vezanih uz poslovanje hrvatskih tvrtki u kurdistanskoj regiji.

Hrvatska gospodarska kuća, kao zajedničko predstavništvo nekoliko domaćih tvrtki koje posluju u Kurdistanu, postoji od 2007., podsjeća Daher i dodaje kako u toj zemlji postoji znatan broj hrvatskih kompanija koje su i prije poslovale u Iraku, a unatrag

JERKO VUKAS, hrvatski veleposlanik u Iraku, s voditeljem Hrvatske gospodarske kuće Jasimom Daherom u Zagrebu je nedavno predstavnicima 52 hrvatske tvrtke predstavio mogućnosti poslovanja u Kurdistanu foto pongračić/cropix

nekoliko godina prisutne su i u Kurdistanu.

Kuća od 2007.

Daher podsjeća da je još u ožujku 2007. hrvatski veleposlanik u Iraku Jerko Vukas u Kurdistan doveo predstavnike osam hrvatskih tvrtki. U Erbil su tada doputovali predstavnici Ingre, TPK Armatura, FLEXO-a, Dalekovoda, HS Produkta, Elke, Eko Ine i TEP-a. Oni su u pokrajinama Erbil i Suleimania osnovali zajedničko predstavništvo koje su nazvali Hrvatska gospodarska kuća.

No, to je bio tek inicijalni posjet, a nakon njega uslijedila je razmjena posjeta niza hrvatskih i iračkih delegacija koje su konkretnim razgovorima, razmjenom informacija i dogovorima pokazale interes za razvijanje poslova u Kurdistanu. U svibnju 2008. četrnaesteročlana delegacija kurdistan-

ske regije, predvođena sadašnjim potpredsjednikom vlade Kurdistana Omarom Fatahom, u kojoj je bilo i pet ministara, posjetila je Hrvatsku i razgovarala s tadašnjim potpredsjednikom hrvatske Vlade Damirom Polančecom, a posjetili su i nekoliko vodećih hrvatskih tvrtki.

U ožujku 2009. u posjet Hrvatskoj stigao je i tadašnji potpredsjednik regije Kurdistan Rasulj Kosret sa suradnicima, a 19. svibnja 2009. u Zagrebu je održan i Hrvatsko-irački gospodarski forum na kojem je sudjelovalo 70-ak tvrtki

iz Kurdistana te nešto više od stotinjak kompanija iz Hrvatske. Drugog dana posjeta hrvatske tvrtke bile su domaćini tvrtkama iz Kurdistana. Prošle godine u svibnju Hrvatska gospodarska komora i Gospodarska komora Kurdistana potpisale su i protokol o suradnji.

Končareva oprema

Što se pak tiče aktualnih poslova koje su hrvatske tvrtke sklopile u toj sjevernoj iračkoj pokrajini, Daher podsjeća da su tri hrvatske tvrtke - Heksogen, Rumital i Tornado - dobile posao razmi-

niranja vrijedan oko sedam milijuna USD, koji je pri završetku. Iste tvrtke očekuju sklapanje novog posla na razminiranju dijelova Kurdistana jer su opravdale povjerenje te potvrdile visok rejting i profesionalnost hrvatskih tvrtki.

Končar je, navodi dalje Daher, Kurdistanu isporučio opremu u vrijednost od dva milijuna dolara, a još pet hrvatskih tvrtki isporučilo je robu za posebne namjene u vrijednosti 25 milijuna dolara. Uz to, četiri hrvatske građevinske tvrtke - Ingra, Lavčević, Konstruktor i Profektus - nedavno su

će u Kurdistanu Jasim Daher kaže

e ima posla

zminirače OGLAS

dobile posao izgradnje bolnice u gradu Duhoku na granici s Turskom vrijedan oko 110 milijuna dolara. Tvrtke Šestan-Busch, koja proizvodi vojnu opremu, te Atir, Agencija za tehničko-tehnološka istraživanja, prije nekoliko dana potpisale su ugovor s Ministarstvom unutarnjih poslova Kurdistana za poslove vrijedne oko 500.000 dolara.

Zagrebački sastanak

Značajnu aktivnost hrvatskih tvrtki u Kurdistanu Business.hr-u potvrdila je i Hrvatska gospodarska komora (HGK). Prema njiho-

vim podacima, početkom svibnja ove godine u Zagrebu je održan sastanak predstavnika 52 hrvatske tvrtke iz područja energetike, graditeljstva, prehrambene industrije, razminiranja, brodogradnje, naftne industrije, poljoprivrede i vojne industrije zainteresiranih za poslovanje u Kurdistanu s hrvatskim veleposlanikom u Iraku Jerkom Vukasom i voditeljem Hrvatske gospodarske kuće Jasimom Daherom.

Vukas i Daher su na skupu predstavili mogućnosti ulaganja u Kurdistan i važeću zakonsku regulativu o stranim ulaganjima, pojasnili proceduru registracije tvrtke i postupak dobivanja radne dozvole, sustav bankarskog poslovanja te dali brojne podatke o aktualnoj političkoj i sigurnosnoj situaciji u tom dijelu Iraka te o planovima obnove i izgradnje pokrajine.

Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

business.hr Srijeda 1/6/2011

doga aji

FORUM BIOKAMP

Lijekovi dostupniji, a zdravstvo jeftinije

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 1/6/2011

a ima generi kih lijekova. Jedan je trend sniĹžavanje cijena zdravstvene skrbi u drĹžavama OECD-a, a drugi pove ana dostupnost lijekova u zemljama u razvoju. To zna i da e globalna industrija generi kih lijekova nastaviti rasti, posebno na trĹžiĹĄtima zemalja u razvoju“, kazao je Urlep. Njegove tvrdnje potvr uju i brojke. Predvi a se da e trĹžiĹĄte generi kih lijekova 2015. godine vrijediti 159 milijardi ameri kih dolara. Budu i da je za takav rast nuĹžna suradnja sa sveu iliĹĄtima i znanoĹĄ u, organiziran je Biokamp,

VOJMIR URLEP, predsjednik Uprave Leka

Ljubljana. U sljede im se godinama predvi a velik rast trĹžiĹĄta generi kih lijekova, ustvrdio je Vojmir Urlep, predsjednik Uprave slovenskog Leka, na prvom regionalnom Biokampu koji ta tvrtka organizira u Ljubljani. "Sljede ih godina o ekujemo dva trenda u zdravstvenoj skrbi, koji e istodobno pruĹžiti odli ne mogu nosti proizvo-

trodnevni forum koji povezuje mlade znanstvenike i djelatnike farmaceutske industrije, gospodarstvenike i iskusne istraĹživa e. Biokamp je osmiĹĄljen u obliku natjecanja: 35 odabranih studenata farmacije, biotehnologije, kemije i medicine iz regije, me u kojima i dvoje iz Hrvatske, nekoliko se dana natje e u osmiĹĄljavanju istraĹživa kih projekata koje moraju predstaviti stru nome Ĺžiriju.

Dvoje najboljih studenata kvalificira se za Novartisov me unarodni biokamp u Ĺ vicarskoj.

I. U. G.

POBJEDA MALIH TELEKOM OPERATERA HAKOM je odlu io da od 1. srpnja korisnici usluge predodabira operatera mogu raskinuti pretplatni ki odnos s HT-om, pa e od predodabranog operatera mo i dobivati jedan ra un za pruĹženu javnu telefonsku uslugu

PETAR ÂťAVLOVI , predsjednik UdruĹženja za telekomunikacije pri HGK i zamjenik predsjednika NOa H1 Telekoma: "Ispravljena je velika poslovna nepravde koja je proistekla iz privatizacije HT-a"

Hrvatska agencija za poĹĄtu i elektroni ke komunikacije (HAKOM) donijela je odluku koju e, kako se moĹže uti na telekomunikacijskom trĹžiĹĄtu, pozdraviti najve i broj korisnika alternativnih telekom operatera. Njome se, naime, korisnicima usluge predodabira operatera omogu uje raskidanje pretplatni koga odnosa s Hrvatskim Telekomom (HT). Korisnici usluge predodabira operatera mo i e od predodabranog operatera dobivati jedan ra un za pruĹženu javnu telefonsku uslugu.

HT je, prema HAKOMovoj odluci, obvezan od 1. srpnja ove godine omogu iti ostalim operaterima usluge predodabira operatera, veleprodajnu uslugu najma korisni ke linije, na osnovi koje ostali operateri postaju odgovorni za sve odnose s kraj-

njim korisnikom, a pritom se raskida pretplatni ki ugovor s HT-om, na osnovi kojeg su dosad korisnici dobivali od HT-a ra un za pretplatu.

Najja em doma em telekom operateru propisane su tako regulatorne obveze na trĹžiĹĄtu pristupa javnoj komunikacijskoj mreĹži na fiksnoj lokaciji za privatne i poslovne korisnike.

Korisnik od predodabranog operatera, ako Ĺželi, moĹže dobivati jedan ra un za pruĹženu javnu telefonsku uslugu, objaĹĄnjavaju iz HAKOM-a, na elu kojeg je predsjednik Vije a Miljenko KrviĹĄek.

(Pre)dugo ekali

Komentiraju i tu odluku, predsjednik UdruĹženja telekomunikacijskih operatera pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ujedno zamjenik predsjednik Nadzor-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

KonaÄ?no jedan raÄ?un za telefon i internet MILJENKO KRVIĹ EK, predsjednik Vije a Hrvatske agencije za poĹĄtu i elektroni ke komunikacije

nog odbora H1 Telekoma, Petar avlovi isti e da je rije o ne emu ĹĄto alternativni telekom operateri ve gotovo etiri godine traĹže od regulatora.

"Napokon korisnici usluge predodabira operatera (CPS) imaju jedan ra un.

Ispravljanje je to velike poslovne nepravde koja je proistekla iz privatizacije HT-a, ali to je predugo trajalo. estitam predsjedniku Vije a HAKOM-a Miljenku KrviĹĄeku i stru nim sluĹžbama. Bila je to nuĹžna odluka za nastavak liberalizacije, bolje re eno, izgradnje fer trĹžiĹĄne utakmice", zaklju uje avlovi .

U HT-u se trenuta no izra uje ponuda namijenjena drugim operaterima koja e, onim korisnicima koji to Ĺžele, omogu iti jedan ra un za pristup i promet od CPS

operatera (usluga predodabira operatera).

Druge usluge

Korisnici bi mogli osjetiti i ostale promjene. Neke od dodatnih usluga koje su prije upotrebljavali viĹĄe im ne e biti dostupne, a neke e, poput usluge zabrane odlaznih poziva ili usluge limitiranja ra una koje su imali kod HTa, izgubiti. Stoga e ih biti potrebno ponovo ugovoriti kod CPS operatera, objaĹĄnjavaju iz HT-a. U HT-u smatraju da je najvaĹžnije informirati korisnike i detaljno ih upoznati s promjenama koje ta mogu nost donosi.

Vrlo je vaĹžno da odluku o dobivanju jednog ra una za pruĹženu javnu telefonsku uslugu donosi korisnik, a ne da mu se name e kao odluka regulatora ili CPS operatera, zaklju uju iz HT-a. DraĹžen Tomi

OGLAS

dogaaji 10-11

Snimio Saša ĆetkoviĆ

> nacionalno > lokalno > svijet

Srijeda 1/6/2011

SURADNJA

Zajednički ulaz u TUI Najveći partneri u projektu su Kompas, Atlas i Guleta Predstavnici Generalturista, putničkih agencija Kompas i Atlas (članica grupe Adriatica.net) te Guleta (članice grupe World of TUI) predstavili su jučer novi oblik suradnje.

Prije godinu dana TUI Generalturist promovirao je novi koncept prodaje, tzv.

One Stop Travel Shop, kojim kupcima osim vlastitih aranžmana nudi one turističke ostalih touroperatora. Najveći su partneri upravo tri navedena touroperatora.

Za ovo su ljeto odlučili napraviti novi iskorak te su Kompas, Atlas i Gulet napravili izbor vlastite ponude za cjelokupni Mediteran i ujedinili ga u zajedničke kataloge namijenjene isključivo prodajnom lancu TUI Generalturista. Direktorica prodaje Generalturista Morana Petrinović objašnjava da su tako ponudu obogatili proizvodima koje dotad nisu imali, a za koje je postojala potražnja među domaćim putnicima koji najradije putuju Generalturistom. To je ujedno prvi put da se ponuda Guleta našla u katalozima na hrvatskom jeziku. Katalozi dolaze s malo zakašnjenja, tako da se samo manji dio proizvoda nudi uz first minute cijene, a standardne cijene većinom su slične prošlogodišnjima. M. G.

VATROSLAV SABLIĆ Iz Diokija u Elku

PLINOFIKACIJA

Sablić na čelu Elka kabela

Plinacru uporabna za plinovod Gospić-Benkovac

Zagreb. Vatroslav Sablić, bivši predsjednik Uprave Diokija, imenovan je predsjednikom Uprave Elka kabela. Zamijenio je Darka Belića, koji nakon 5godišnjeg mandata postaje član Uprave, objavljeno je nakon sjednice NO-a. Elka u prva četiri mjeseca bilježi rast prihoda od prodaje 33% (138,84 mil. kn).

Sablić je 10 godina radio u Siemensu d.d. Zagreb. B.hr

Zagreb. Nacionalni operator plinskog transportnog sustava Plinacro objavio je u utorak da je ishodio uporabnu dozvolu za treći dio plinovodnog sustava Like i Dalmacije na dionici od Gospića do Benkovca dug 91,3 kilometra kao dio budućeg magistrallnog plinovoda Bosiljevo - Split.

Gradnja magistralnog plino-

voda vrijednog ukupno 31,8 milijuna eura počela je krajem ožujka 2010. i završena je u predviđenim rokovima od 360 dana. Plinovod su gradili hrvatsko-talijanski konzorcij tvrtki Dalekovod i Ghizzoni Spa. Istodobno s gradnjom glavnoga, magistralnog plinovoda počela je gradnja 36,9 km dugačkoga regionalnog plinovoda Benkovac - Zadar i odvojnih plinovoda za Benkovac dužine 12,7 km i Obrovac dužine 5,7 km. S. C. H.

Cesta Varaždin otpušta 120 zaposlenika FRANCUZI REŽU Navodno se priprema još jedna runda otkaza, koja će se izbjeći samo ako se osiguraju novi poslovi i investicije u niskogradnji

Cesta Varaždin, jedna od vodećih tvrtki u hrvatskoj niskogradnji, otpušta 120 zaposlenika među kojima je Zlatko Korpar, donedavni član Uprave. "Direktora Korpara, koji je dva puta bio u pritvoru zbog sumnji vezanih uz poslove dok je još vodio Autoceste Rijeka Zagreb, već su smijenili Francuzi, vlasnici poduzeća, koji su mu našli zamjenu iz Mađarske.

Međutim, nas mora zabrinuti to što će bez posla ostati drugi zaposlenici. Priprema se još jedna runda otkaza, koja će se izbjeći samo ako se osiguraju novi poslovi i investicije u niskogradnji. Varaždinska županija nešto je uložila u obnovu prometnica, no to nije dovoljno", upozorio je varaždinski župan Predrag Štromar tijekom sjednice Županijske skupštine.

Izravna pomoć

Da će se broj zaposlenika Ceste Varaždin smanjiti za 120, još je potkraj prošle godine rečeno u varaždinskoj Gradskoj vijećnici za razmatranja gospodarskih prilika. Tada arhiva buSineSS.hr

business.hr

U UPRAVU

MEđU otpuštenima je i donedavni član Uprave Zlatko Korpar, koji je bio u pritvoru zbog sumnji vezanih uz poslove dok je još vodio Autoceste Rijeka Zagreb

BROJKA

800 zaposlenika imala je kompanija do prije godinu dana, a sada ih je 500-tinjak

je upozoreno da slijedi već drugo otpuštanje u godinu dana, zbog čega će ukupan broj zaposlenih pasti s gotovo 800 na 500-tinjak. Zabrinutost za sudbinu tvrtke i za preostale zaposlenike istaknula je predsjednica Županijske skupštine Dubravka Biberdžić, a dio vijećnika kao rješenje za poduzeća s teškoćama naveo je i izravnu pomoć s lokalne razine. To je Štromar odbacio.

PZC-u ide dobro

"Županija, gradovi i općine privatnim tvrtkama mogu pomoći samo pokretanjem dobrih projekata, odnosno na druge načine, na koje AZTN i slične institucije neće imati primjedbe. Primjerice, raspisali smo javni natječaj za subvencioniranje kamata poduzetnicima, ali pojedinačna pomoć nije moguća", ustvrdio je Štromar.

Međutim, kako je dodao, pozitivno je to što ostale varaždinske građevinske tvrtke zapošljavaju poput PZC-a.

"Ovih dana taj je niskograditelj zaposlio još 40 ljudi, što je puno jer ima 200-tinjak zaposlenih. S obzirom na takvo poslovanje, vjerujem da će biti veliko zanimanje za 25 posto plus jednu dionicu tog poduzeća koje će Varaždinska županija prodavati 15. lipnja", istaknuo je Štromar, napominjući da će cijena dionice biti malo viša od 400 kuna. Ivica Kruhoberec

ROBNA RAZMJENA

U travnju nastavak rasta izvoza

Zagreb. Budući da je nakratko prekinut u ožujku, u travnju je nastavljen rast izvoza praćen nižim postotnim porastom uvoza. Prema privremenim podacima DZS-a, ukupan izvoz od siječnja do travnja iznosio je 21,3 milijarde kuna porastavši u odnosu na isto razdoblje lani devet posto.

Uvoz je istodobno porastao

3,5 posto te je iznosio 34,6 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit u četiri mjeseca tekuće godine iznosio je 13,3 milijarde kuna, što je 4,1 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Pokrivenost uvoza izvozom bila je 61,5 posto. Izraženo u eurima, hrvatski robni izvoz od siječanja do travnja iznosio je 2,9 milijardi eura, a uvoz 4,7 milijardi eura.

U prvom je tromjesječju robni izvoz na godišnjoj razini zabilježio pad 2,5 posto, a uvoz je porastao 2,8 posto. M. P.

HGK-ov 'FIRST STOP SHOP'

Poduzetnicima registracija sjedišta na daljinu Pilot-projekt Jedinstvene kontaktne točke za usluge u punoj funkciji mora biti do ulaska u EU Jedinstvena kontaktna točka za usluge (JKT) internetski je portal koji će biti uspostavljen pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), a predstavljat će mjesto na kojem će se poduzetnicima omogućiti pristup svim relevantnim informacijama o uslužnim djelatnostima u Hrvatskoj i državama članicama Europske unije.

Bit će to svojevrsni "first stop shop" pomoću kojega će poduzetnici moći registrirati poslovno sjedište na daljinu, odnosno europski će poduzetnici moći pokrenuti poslovanje u Hrvatskoj, a hrvatski u nekoj od zemalja Europske unije.

Regulativa EU

JKT se uspostavlja temeljem Zakona o uslugama, koji se prvi put donosi u Hrvatskoj, a njegovo se usvajanje očekuje do kraja lipnja. Krovni zakon o uslugama donosi se temeljem Direktive 2006/123/ EZ o uslugama na unutarnjem tržištu u nacionalni sustav, čija je implementacija u tijeku, a mora biti potpuna do ulaska Hrvatske u EU, istaknuo je

na jučerašnjoj konferenciji "Zakon o uslugama i uspostava Jedinstvene kontaktne točke za usluge u RH" održanoj u HGK. Naime, ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo pružatelji usluga koji imaju poslovno sjedište (takozvani poslovni nastan) u zemljama članicama EU imat će pravo otvoriti sjedište ili predstavništvo te slobodno pružati prekogranične usluge u Hrvatskoj pod istim uvjetima kao i u ostalim članicama Europske unije. Istodobno će hrvatski pružatelji to pravo imati u svim zemljama Europske unije.

Liberalizacija

Donošenje zakona i uspostava kontaktne točke pridonijet će liberalizaciji tržišta usluga, što je temelj za daljnji gospodarski razvoj, naglasila je Vesna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK. Uslužni sektor čini više od 70 posto BDP-u većini zemalja članica EU, čulo se na konferenciji.

Izrađen je pilot-projekt JKT-a i sadrži servisne informacije, vremenom će se nadograđivati sadržajno i informatički, a u punoj funkciji mora biti do ulaska u EU, kada će postati dio jedinstvenih kontaktnih točaka u Europi. I. H.

OGLAS

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 1/6/2011

SOFTVERSKA AKVIZICIJA

Recro-net preuzeo Intendu Zagreb. Tvrtka Recro-net preuzela je zagrebačku softversku tvrtku Intenda Net, koja ima petogodišnje iskustvo u području izgradnje i implementacije informatičkih sustava za telekomunikacijske tvrtke. Recro-net je jedan od većih regionalnih sistem integratora s pet tvrtki u regiji i svijetu. Akvizicijom Intenda proširit će svo-

ju ponudu za telekom kompanije u Hrvatskoj i u regiji.

"Intenda Net je odličan primjer Recro-netove nove strategije razvoja u regiji i šire, izvan naših granica - a to je prepoznati korisničke potrebe, stvoriti gotovo rješenje i ponuditi tržištu najbolji omjer cijene i funkcionalnosti", izjavio je Tomislav Hrisoho, predsjednik Uprave Recro-neta.

Intenda će i dalje će poslovati samostalno. Tvrtkom će upravljati osnivač tvrtke i dosadašnji direktor Ivan Demoli. B. hr.

IMENOVANJE

M. Rilović ispred radnika u NO Ine

Zagreb. Predsjednica sindikata Inaš Maja Rilović izabrana je za predstavnicu radnika u Nadzornom odboru Ine, potvrdila je ta kompanija u priopćenju koje je objavljeno na stranicama Zagrebačke burze. Izbori su bili 12. svibnja, a mandat Maje Rilović službeno je počeo 24. svibnja. Rilović je Hini izjavila kako je to

Industrijska U travnju 25% više noćenja proizvodnja porasla 2,7% TURIZAM

Najčešći gosti bili su Slovenci (23,3 posto) i Nijemci sa 22,6 posto, slijede Austrijanci, Talijani i Francuzi

Turisti su u travnju ove godine ostvarili 22 posto više dolazaka i 25 posto više noćenja u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju prvi rezultati o turističkom prometu ostvarenom u komercijalnim smještajnim objektima koje je u utorak objavio Državni zavod za statistiku.

Nekoliko je čimbenika utjecalo na snažan rast fizičkih pokazatelja, među ostalim kasni uskrsni blagdani.

Analitičari prognoziraju da će ove godine rasti i turistički prihodi koji su lani pali.

Podaci DZS-a pokazuju da su rastu broja dolazaka najviše pridonijeli strani turisti koji su ostvarili 28 posto više dolazaka i 30 posto više noćenja u odnosu na prošlogodišnji travanj.

Domaćih 2% više

Domaći su turisti istodobno ostvarili dva posto više dolazaka i pet posto više noćenja.

U razdoblju od siječnja do travnja povećanje dolazaka i noćenja zabilježili su samo strani turisti,

dok je među domaćim turistima zabilježen pad od 0,1 posto u dolascima i 1,9 posto u noćenjima.

Rast fizičkih pokazatelja je u skladu s očekivanjima, kazao je analitičar SG Splitske banke Zdeslav Šantić, istaknuvši kako su tomu pridonijeli kasni uskrsni blagdani, a dijelom je i posljedica pada zabilježenog u ožujku.

Dijelom je utjecala i politička nestabilnost na sjeveru Afrike, iako te zemlje nisu izravna konkurencija domaćem turizmu.

Rastu cijene

"Važno je napomenuti da ove godine možemo očekivati rast turističkih prihoda za 5 do 8 posto nakon što je lani zabilježen pad od 2,2 posto", rekao je Šantić uz objašnjenje kako je osnova za takve prognoze održiv i stabilan gospodarski oporavak u zemljama EU, a velik utjecaj mogao bi imati i rast cijena te činjenica da će, s obzirom na pojačanu potražnju, hoteli biti u mogućnosti podići cijenu smještaja.

Prema podacima DZSa, najveći broj noćenja u travnju ostvarili su gosti iz Slovenije (23,3 posto), slijede Nijemci sa 22,6 posto pa Austrijanci, Talijani i Francuzi.

M. Podnar

Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj u travnju je porasla 2,7 posto na godišnjoj razini, što je bolje od svih dosadašnjih predviđanja analitičara i potencijalna je naznaka boljih vremena za hrvatsku industriju. Naime, tijekom prvog tromjesečja padala je 4,9 posto, a travanjski porast prva je godišnja pozitivna stopa rasta od rujna 2010., ali i mogući prekid negativnog trenda još od siječnja 2009. godine.

Prerađivački plus

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je jučer da je u travnju industrijska proizvodnja, prema desezoniranim podacima, porasla 3,9 posto u odnosu na ožujak, a u prva četiri mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani pala je 2,9 posto. Kako naglašavaju analitičari Raiffeisen Con-

sultinga, rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini posljedica je snažnog rasta isključivo netrajnih proizvoda za široku potrošnju od 9,4 posto te kapitalnih proizvoda koji su ojačali 9,5 posto. Ostali segmenti industrijske proizvodnje (energija, intermedijarni proizvodi te proizvodi za široku potrošnju) zabilježil su pad od 5,6 do 3 posto.

Prerađivačka industrija nakon dugotrajnih mjeseci otežanog poslovanja porasla je 4,7 posto. Promatrano po djelatnostima, najveći oporavak zabilježen je u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju poput prehrambenih proizvoda (porast 17,6%) te onih djelatnosti koje proizvode kapitalne proizvode poput strojeva i uređaja (porast 48,7%), u proizvodnji motornih vozila i prikolica

povijesni događaj, jer su radnici Ine prvi put dobili svoga predstavnika u NO-u. "Zalagat ću se za očuvanje budućnosti Ine, sigurnost zaposlenika, promicanje radnih i materijalnih prava radnika, vladavinu prava, poštovanje Ustava i zakona, transparentnost poslovanja i očuvanje hrvatskog jezika kao službenog jezika unutar Ine", najavila je. Dodala je i da se, jer je Vlada u to tijelo imenovala stručnjake koji kvalitetno rade svoj posao, osjećaju promjene u radu NO-a. S. C. H.

NAPOKON U PLUSU Prva godišnja pozitivna stopa rasta od rujna 2010. posljedica je snažnog rasta netrajnih proizvoda za široku potrošnju (9,4%) te kapitalnih proizvoda (9,5%) (porast 49,4%) te ostalih prijevoznih sredstava, primjerice u brodogradnji koja je unatrag dvije godine bilježila dvoznamenkaste stope pada.

Nastavak oporavka

Analitičari očekuju nastavak povoljnijih kretanja, posebno u drugoj polovini godine.

Ipak, sagledavajući učinak baznog razdoblja, pad zaliha u prethodnom razdoblju, nastavak rasta novih narudžbi s domaćeg i inozemnih tržišta, očekivan oporavak domaće potražnje te optimistična očekivanja glede oporavka vanjskotrgovinskih partnera hrvatskih tvrtki u Raiffeisen Consultingu ostavljaju prostora da bi industrijska proizvodnja na razini cijele 2011. godine mogla zabilježiti blage stope oporavka od oko dva posto. N. C.

IT i tehnologija Srijeda 1/6/2011

GSM-R sustav ubrzava vlakove i skraćuje putovanje

FOTOLIA

MIPRO 2011.

> događanja > digitalni tisak

14-15 business.hr

Srijeda 1/6/2011

AstorijA i AlgebrA

reCro-Net

Novi edukacijski centar Rijeci

Nova akvizicija - Intenda Net

Jučer je u Rijeci otvorena nova poslovnica informatičkog centra Astoria i Učilišta Algebra. Nove, moderne prostore Astorije i Algebre otvorio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Tri učionice na Korzu 24a zajedno mogu ugostiti 40-ak polaznika, moderno su opremljene i prilagođene uvjetima potrebnim za kvalitetno održavanje nastave.

Otvorenjem novog prostora

u Rijeci, Algebra i Astoria kao strateški partneri otvaraju više područja potencijalne suradnje s građanima, gradskom upravom, ali i suradnje sa sveučilištem.

Početak rada poslovnice obilježen je i posebnom akcijom besplatnoga informatičkog obrazovanja nezaposlenih s područja grada Rijeke i polaganja ispita za europsku računalnu diplomu (ECDL). G. K.

Tvrtka Recro-Net, tržišni lider u sistemskoj integraciji i inovativnim poslovnim rješenjima, preuzela je većinski udio u zagrebačkoj tvrtki Intenda Net. Provedenom akvizicijom Recro-Net dodatno će intenzivirati lokalnu i regionalnu prisutnost širenjem na nove tržišne segmente. Intenda Net svojim će iskustvom u području gradnje i implementacije informatičkih sustava za tele-

komunikacijske tvrtke dodatno obogatiti portfelj Recro-Net grupe. Intenda Net osnovan je 2006. godine u Zagrebu i radio je mnoge projekte na području IT-a te razvio nekoliko vlastitih proizvoda među kojima su važniji EagleEye - Lawful interception sustav za targetirano praćenje govornog i podatkovnog prometa te inMapper - GIS platforma za optičke mreže. G. K.

Hrvatska će morati uvesti GSM MoDerNiZACijA HŽ-a Iskustva zemalja u

kojima je implementiran GSM-R govore da sustav omogućuje povećanje iskoristivosti pruga, veću brzinu prometovanja, kraće vrijeme putovanja, znatno povećanje volumena prevezenog tereta, efikasniji prekogranični promet te napredne usluge za putnike, objasnio je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Branimir Jerneić

M

IPRO, jedan od najvećih regionalnih tehnoloških skupova, održan je 34. put prošlog tjedna u Opatiji.

Jedna od glavnih tema bila je "Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet (GSM-R)", u kojoj je obrađena jedinstvena komunikacijska platforma koja omogućuje optimizaciju željezničkog prometa, veću brzinu prometovanja, povećanje volumena prevezenog tereta i efikasnosti prekograničnog prometa te nove usluge za putnike.

Šansa za željeznicu

"Razvoj željezničke infrastrukture znači i promišljanje o uvođenju novih tehnologija u segment željezničkog prijevoza. Potrebno je o tome otvoriti javnu raspravu i ukazati na koristi koje donose novi sustavi vođenja prometa, koji su ujedno strateške odrednice Europske unije o razvoju prometa. Hrvatska želi postati di-

jelom Europskog prometnog sustava, a željeznička infrastruktura treba postati njezin izvozni proizvod", izjavio je Danijel Krakić, ravnatelj Uprave za željeznički promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Iskustva zemalja u kojima je implementiran GSM-R govore da sustav omogućuje i povećanje iskoristivosti pruga, veće brzine prometovanja, kraće vrijeme putovanja za putnike, znatno povećanje volumen prevezenog tereta, efikasniji prekogranični promet te napredne usluge za putnike, objasnio je predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Branimir Jerneić.

Hrvatska će, kao i zemlje u regiji, morati početi izrađivati dokumentaciju za implementaciju GSM-R sustava u željeznički promet, zaključak je to okruglog stola koji se tijekom konferencije MIPRO bavio jednim od gorućih pitanja u razvoju željezničkog prometa. Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet ili skraćeno GSM-R

se bazira na GSM tehnologiji, a ključni mu je zadatak u bilo kojim uvjetima osigurati pouzdanu i neprekinutu komunikaciju na željeznički prugama diljem Europe, čak i pri brzinama koje razvijaju superbrzi vlakovi, te pojednostavniti i ujednačiti signalizaciju i komunikaciju. GSM-R služi i kao baza za komunikaciju u ETC-u (European Train Control sustav/razina dva i tri).

razvojni programi

Uvođenje GSM-R sustava jedan je od osnovnih zahtjeva Europske unije prilikom gradnje novih pruga ili većeg remonta postojećih.

Radi brže modernizacije komunikacije u cjelokupnoj željezničkoj infrastrukturi EU, GSM-R se uvelike potpomaže kroz razvojne programe EU, kazao je predstavnik Međunarodne željezničke unije (International Union of Railways) i Europske agencije za željeznice (European Railway Agency) Poul Frøsig. Naime, EU, financi-

globAlNi sustAv pokretnih komunikacija za željeznički promet

ra čak 85 posto ovog projekta, ali za dobivanje tog novca iz predpristupnih fondova potrebno je napraviti opsežan projektni plan i detaljnu dokumentaciju kako to nalaže EU. Dosadašnji sustavi nisu bili interoperabilni, ali i skupi su, neefikasni, kazao je Johann Garstenauer iz Nokia Siemens Networksa (NSN), jednog od glavnih sponzora konferencije, te za ilustraciju dodao kako se, primjerice, u Njemačkoj dosad za komunikaciji u željezničkom prometu koristilo čak 12 različitih sustava. Kao kompanija koja je sa 27 ugovora u 19 zemalja svjetski lider na GSM-R tr-

žištu, NSN je do sada taj sustav implementirao na više od 50.000 kilometara željezničkih pruga diljem svijeta.

Stoga Johann Garstenauer iz prve ruke može potvrditi da ova tehnologija nemjerljivo pojednostavnjuje komunikaciju na željeznicama te omogućuje znatno povećanje iskoristivosti pruga.

Osim toga, jedna od glavnih tema bio je i razvoj širokopojasnog pristupa iternetu. Nužnost stvaranja preduvjeta kako bi investiranje u svjetlovodnu pristupnu mrežu postalo realno u što skorijem razdoblju jedan je od imperativa svih sudionika hrvatskoga telekom sektora,

ELEKTRONIČKI NOVAC

Google ulazi u utrku Kada Google ulazi u neko tržište, odmah je jasno da u tom „grmu leži zec“, odnosno novac. Internetski div je odlučio u SAD-u ući na tržište elektroničkog novca lansiravši Google Wallet aplikaciju za Android uređaje, dakle pametne telefone i tablet računala, koja omogućuje plaćanje putem mobilnog uređaja.

Google Wallet će prepo-

znati oznaku na proizvodu u trgovini i unutar aplikacije odobriti plaćanje. Trošak se zasad naplaćuje na City MasterCard, Google Prepaid ili darovnu karticu, ali Google je najavio da će uskoro podržavati druge kartice i metode plaćanja. Podrškom za MasterCardov Paypass sustav već je opremljeno 300.000 trgovaca diljem svijeta i 120.000 u SAD-u.

Pokusni rad počinje u New Yorku i San Franciscu, a usluga bi trebala postati dostupna na području SAD-a tijekom ljeta. Ostatak svijeta morat će se još malo strpjeti, a u početku će za korištenje biti potreban Nexus 4G uređaj, no poslije je u planu širenje i na druge mobitele.

Za dolazak Googla vrata su širom otvorena početkom ove godine, kada su se dogodile zakonske promjene koje su omogućile i PayPalu

dolazak na hrvatsko tržište. Naime, u Hrvatskoj je pojam elektroničkog novca prvi put definiran donošenjem Zakona o institucijama za elektronički novac, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009. godine. No dinamičke promjene europskog okvira na ovom području tražile su donošenje novog zakona, koji je donesen krajem 2010. i stupio je na sna-

gu 1. siječnja 2011., osim nekoliko odredbi koje će stupiti na snagu ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. D. T.

M-R sustav u željeznički promet ZDRAVSTVO I TEHNOLOGIJA

Nagrađen studentski mHealth rad

bila je jedna od glavnih tema MIPRO-a

zaključak je okruglog stola o Strategiji razvoja širokopojasnog pristupa.

Okrugli stol u organizaciji Hrvatske udruge MIPRO i Hrvatskog Telekoma "Strategija razvoja širokopojasnog pristupa - osiguranje preduvjeta za investiranje u svjetlovodne pristupne mreže" okupio je predstavnike investitora, odnosno operatera, regulatora i lokalne uprave. Tako su prvi put javnosti s više gledišta predstavljene trenutačne prepreke koje usporavaju i obeshrabruju investitore kada je riječ o svjetlovodnoj pristupnoj mreži te se pokušao naći zajednički jezik

U sklopu MIPRO Junior savjetovanja generalni sponzor konferencije, kompanija Nokia Siemens Networks, nagradila je studente Matiju Vargu, Tomislava Pozaića, Saru Žulj i Luku Celića s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu za rad „Raspoznavanje i kvantifikacija tjelesne aktivnosti“. Rad je napravljen pod vodstvom profesora Ratka Magjarevića sa Zavoda za elektroničke sustave i obradbu informacija FER-a, a dotiče se mHealth i M2M (machine2machine) tema.

Povećanje broja bolesnika s kroničnim bolestima i sve veći udjel ljudi starije životne dobi povećavaju zahtjeve za redovitim pregledima u zdravstvenim ustanovama.

Kako bi se poboljšala kvaliteta zdravstvenog sustava, takvim je pacijentima potrebno omogućiti neprekinuto praćenje fizioloških parametara bez da se utječe na njihove uobičajene dnevne obaveze.

Tjelesna aktivnost važan je čimbenik zdravog života, a često je i sastavni dio rehabilitacije nakon traume ili kod nekih kroničnih bolesti. Cilj ovoga rada bio je razviti i ispitati sklopove za mjerenje tjelesne aktivnosti zasnovane na pokretnoj mreži osjetila, kao i odgovarajuće algoritme za kvantificiranje rezultata mjerenja. Bežična mreža osjetila sastoji se od osjetilnih čvorova pozicioniranih na tijelu ispitanika pomoću kojih se mogu istodobno detektirati fiziološki parametri ispitanika kao što su EKG-a, repeticija disanja, tjelesna temperatura, ali i prepoznati položaj tijela te vrstu tjelesne aktivnosti (trčanje, hodanje, spavanje, vježbanje...). Rezultati rada upućuju na to da je ovakav način istodobnog praćenja tjelesne aktivnosti i vitalnih parametara pogodan za primjenu primjerice pri rehabilitaciji oboljelih od dijabetesa.

arhiva business.hr

kako bi se uklonile barijere i započela implementacija infrastrukture koja je nužna za daljnji napredak gospodarstva i društva u cjelini.

Širokopojasni pristup

Hrvatska Vlada u svom prijedlogu Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2015. godine predviđa omogućavanje 500.000 širokopojasnih nepokretnih priključaka temeljenih na svjetlovodnoj mreži do kraja 2015. godine. Uzimajući u obzir trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj te činjenicu da je samo oko 6000 korisnika spojeno na

svjetlovodnu pristupnu mrežu, očito je da svi subjekti, direktno i indirektno vezani uz navedenu problematiku, moraju napraviti veliki iskorak u osiguranju preduvjeta za investiranje u svjetlovodne pristupne mreže.

"Trebamo osigurati uvjete za promjenu Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodnu distribucijsku mrežu, što znači da sinergija na relaciji investitor-lokalna samouprava-HAKOM mora postojati. Potom, gradnja elektroničko-komunikacijske infrastrukture (EKI), u ovom slučaju optičke distribucijske mreže, mora biti tretirana kao javni interes

RH, a u prvom planu mora ostati korisnik. Kontinuirana edukacija društva i korisnika o tome što donosi optička distribucijska mreža zadaća je svih nas, što je osnovni preduvjet za ispunjenje ciljeva strategije", istaknuo je Boris Batelić, operativni direktor Sektora za razvoj sustava mreže i usluga HT-a.

Pokrivenost mrežom

On je napomenuo i kako je krajem prošle godine svjetlovodnom pristupnom mrežom pokriveno oko 250.000 kućanstava (FTTA), dok su optičke kućne instalacije sagrađene za oko 90.000 kućanstava (FTTH). Te su mre-

že izgrađene prije stupanja na snagu Pravilnika o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže.

Josip Šajnović iz HAKOMa obrazložio je regulatorne aspekte investiranja u gradnju svjetlovodne pristupne mreže, a Krešimir Gulić, općinski načelnik Bistre, pojasnio je kako je Bistra postala prva općina u Hrvatskoj u kojoj je svjetlovodna pristupna mreža uvedena u cijelosti te naglasio ulogu koju lokalna samouprava mora imati u procesu ispunjavanja ciljeva Strategije razvoja širokopojasnog pristupa.

Dražen Tomić

SAMSUNG

Galaxy S II u Hrvatskoj Samsung GALAXY S II, tanak i lagan dvojezgreni pametni telefon, od ovog će tjedna biti dostupan i u Hrvatskoj.

Samsung GALAXY S II koristi Android 2.3 Gingerbread, najnoviju verziju najbrže rastućeg mobilnoga operativnog sustava na svijetu. Sljedeća generacija pametnih telefona uključuje pristup četiriju novih Samsungovih hubova za sadržaj i zabavu, koji su besprije-

> događanja > digitalni tisak

16-17 business.hr

Srijeda 1/6/2011

korno integrirani kako bi omogućili trenutačan pristup glazbi, igrama, e-čitaču i uslugama društvenih mreža. „U 2001. godini želimo podići Samsungovo vodstvo na području

brzine, zaslona i sadržaja na potpuno novu razinu“, izjavio je JK Shin, predsjednik i voditelj poslovne jedinice Mobile Communications tvrtke Samsung Electronics.

Spajajući dual-core aplikacijski procesor i naprednu povezivost bežičnom mrežom (HSPA+ 21) Samsung GALAXY S II ima brzinu i snagu koja omogućuje mobilne performanse bez

premca. Dual-core aplikacijski procesor donosi neodoljive mogućnosti kao što su brzo pretraživanje interneta, multitasking koji se može usporediti s obavljanjem radnji na osobnom računalu, prvoklasna kvaliteta grafike i 3D korisničko sučelje na velikom zaslonu koje ima trenutačan odaziv. GALAXY S II također donosi besprijekoran multitasking, trenutačno prebacivanje s aplikacije na aplikaciju.

Vrhunske performanse 3D hardwarea omogućuju nevjerojatno brze igrice i videa bez ikakvih poteškoća. G. K.

Čitatelji podjednako k DIGITALNI MEDIJI I TISAK Zbog nezasićenosti tržišta e-čitača i velikog broja operativnih sustava na kojima se oni temelje potrošači se susreću sa sve većim izazovima pri pohrani i prijenosu knjiga i drugih digitalnih sadržaja koje su kupili, što je dobra poslovna prilika za isporučitelje tehnologija i usluga, ali i izdavače da ponude svoja lokalizirana rješenja za pohranu

PAPIR I ZASLON Izdavači moraju raditi na promoviranju svih kanala kojima mogu distribuirati svoje sadržaje

V

rijeme koje ljudi provode čitajući tekstove sa zaslona svojih digitalnih uređaja gotovo je jednako vremenu koje provode čitajući tekst ispisan na papiru, pokazalo je nedavno istraživanje analitičke tvrtke tvrtka Gartner.

Uz to, čak 52 posto korisnika tablet računala i iPada tvrdi da im je lakše čitati sa zaslona svojih uređaja nego tekstove tiskane na papiru, a još 42 posto ih tvrdi da im je doživljaj čitanja sa zaslona i iz tiskanih papirnatih izdanja podjednak. Nasuprot tome, čak 47 posto korisnika laptopa tvrdi da im je teže čitanje

ARHIVA BUSINESS.HR

sa zaslona nego s papira, a 33 posto ne vidi veliku razliku u tome s kojeg medija čitaju.

Gartner je anketirao 1569 potrošača u šest zemalja SAD, Velikoj Britaniji, Kini, Japanu, Italiji i Indiji - o njihovim iskustvima pri čitanju sa zaslona u odnosu na čita-

nje teksta tiskanog na papiru.

Istraživanje je rađeno on-line anketom, izravnim razgovorima i e-intervjuima obavljenima računalno potpomognutom telefonijom.

"Postoji zabrinutost, potaknuta općim padom prodaje novina u mnogim dijelovima

svijeta, da će digitalni mediji kanibalizirati tiskane medije, ali naše istraživanje pokazuje da potrošači on-line sadržaje ne smatraju zamjenom za tiskana izdanja", tvrdi Nick Ingelbrecht, direktor istraživanja u tvrtki Gartner. "Riječ je o složenijem procesu nego

Kupcima posebno smetaju pokušaji da im se više puta proda isti osnovni sadržaj u različitim oblicima - ne žele dva puta plaćati istu stvar

EUROliNE i SiEmENS iT

Potpisan ugovor o outsourcingu Siemens IT Solutions and Services Hrvatska od prve polovine svibnja 2011. u cijelosti preuzima brigu o IT infrastrukturi i povezanim IT uslugama EUROlinea, jedne od vodećih kompanija na hrvatskom tržištu automobila. U sklopu petogodišnjeg ugovora Siemens IT Solutions and Services EUROlineu isporučuje zajamčenu uslugu visoke razine, i to od usluga podatkovnog centra

preko mreže i korisničke podrške sve do računala za svako radno mjesto na svim lokacijama EUROlinea i povezanog poduzeća AUTOline u Hrvatskoj te na jednoj lokaciji u Sarajevu, Bosni i Hercegovini. „Inovacije, kontinuirano unapređivanje usluga i primjena najboljih praksi omogućuju nam isporuku IT usluga visoke kvalitete“, rekao je Tomislav Breyer, predsjednik Uprave

Siemens IT Solutions and Services. Taj je ugovor poseban po tome što su sva oprema i sve licencije u vlasništvu pružatelja usluge, a EUROline se njima koristi posebno oblikovanim IT uslugama. Tako ugovor EUROlineu jamči unapređenje IT procesa bez potrebe za ulaganjem. „Tim se ugovorom EUROline usredotočuje na osnovnu djelatnost i istodobno osigurava kontinuiran razvoj IT platforme na upravljiv i troškovno učinkovit način“, rekao

je Jochen Dimter, predsjednik Uprave EUROlinea. „Siemens IT Solutions and Services pokazao se kao najbolji izbor za partnera koji veličinom, isku-

stvom i zrelim pristupom može jamčiti kvalitetu i održivost takvog ugovora, što se odnosi i na pouzdanost i na njegovu isplativost.“ G. K.

koriste papir i računala što je jednostavna zamjena tiskanih medija digitalnima".

Pritom naglašava da kupcima posebno smetaju pokušaji da im se više puta prodaji isti osnovni sadržaji u različitim oblicima te da ne žele dva puta plaćati istu stvar.

Rezultati istraživanja potvrđuju i da je višekanalna distribucija sadržaja bitno utjecala na to da se izjednači količina sadržaja koje potrošači konzumiraju preko digitalnih medija s onom koju dobivaju preko tiskanih izdanja.

Stoga bi izdavači i medijske kuće trebali razvijati tržišnu sinergiju višekanalne distribucije proizvoda potrošačima i isticati prednosti koje pruža svaki od kanala - i tiskani mediji i on-line pristup.

Pomak od papira

Prema Gartnerovu istraživanju, čitanje sadržaja sa zaslona gotovo se izjednačilo s tiskanim sadržajima. Očekivano, anketni podaci pokazali su da ispitanici mlađih dobnih skupina više čitaju i skloniji su čitanju sa zaslona te da im je iskustvo s takvim pristupom bolje, dok su stariji ispitanici, oni u dobnoj skupini između 40 i 54 godina, najmanje zadovoljni iskustvom čitanja sa zaslona.

Pomak od papirnih izdanja na digitalna nije izravna zamjena jednog medija drugim jer čitanje sa zaslona podrazumijeva mnogo vrlo različitih medija s potpuno različitim iskustvom pri čitanju - čitati kratak komad teksta na zaslonu mobilnog telefona

potpuno je drugačije iskustvo od čitanja s tablet računala ili e-readera.

Nove usluge

Čitateljske navike potrošača oblikovane su prema onome što su navikli činiti i onome što nisu, pa pružatelji tehnoloških usluga moraju u promjenama ponašanja konzumenta imati na umu da što je više moguće prilagođavaju dizajn uređaja navikama te da pažljivo mijenjaju i prilagođavaju obrasce potrošnje i pritom uzimaju u obzir ergonomske i kognitivne čimbenike, kazao je Ingelbrecht.

To znači poboljšanje tableta i zaslona čitača kako bi postali potpuno konkurentni papiru težinom, oblikom, razlučivošću zaslona, robusnošću, otpornosti na vlagu, da omoguće jednostavno označavanje teksta i dodavanje bilješki kako su čitatelji navikli raditi s papirnatim izdanjima. To će omogućiti korisnicima da koriste svoje uređaje na plaži, u kadi ili na suncu, odnosno da ih koriste u svim uvjetima u kojima su navikli čitati knjige, novine i časopise.

Gartnerovo istraživanje pokazalo je da 40-ak posto ispitanika nije imalo iskustvo korištenja e-čitača, kao što su Amazon Kindle, Amazon Kindle DX i Barnes & Noble Nook.

Za davatelja sadržaja interaktivne mogućnosti čitateljima koji pristupaju sadržajima digitalnim putem u konačnici bi trebale omogućiti bogatije

korisničko iskustvo, primjerice, ilustrirajući knjigu o glazbi s glazbenim izvacima.

Uređaji kao što su Kindle i iPad, koji za isporuku sadržaja koriste bežične internetske veze, davateljima komunikacijskih usluga pružaju mogućnost da privuku i zadrže OGLAS

korisnike.

Zbog relativne "mladosti" i nezasićenosti tržišta e-čitača i velikog broja operativnih sustava na kojima se oni temelje potrošači se susreću sa sve većim izazovima pri pohrani i prijenosu knjiga i drugih digitalnih sadržaja koje su

kupili. Istodobno je to dobra poslovna prilika za isporučitelje tehnologija i usluga, ali i izdavače i on-line trgovce da ponude lokalizirana rješenja za pohranu ili on-line digitalnu pohranu usluga temeljenu na računarstvu u oblaku. Željko Šojer

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 1/6/2011

B - I DALJE JUNK

S&P dao stabilne izglede Todoriću

Agencija za izdavanje kreditnih rejtinga Standard & Poor's potvrdila je danas dugoročni rejting Agrokora na 'B' te objavila da više ne razmatra njegovo snižavanje i da mu je prognoza stabilna. Potvrda Agrokorova postojećeg rejtinga odražava istek njegove ponude za 23 posto udjela u slovenskom trgovačkom lancu Mercatoru, koja naposljetku nije prihvaćena. Kako se navo-

ŠVIcArSKI BANKArI IZ LoMBArD oDIErA

Grčka, Irska i Portugal će bankrotirati, ulažite u Italiju i Njemačku Tri od četiri zemlje iz PIGS grupe otići će u default, tvrdi šef investicijskog bankarstva švicarske Lombard odier banke Paul Marson, ali ističe da su europske dionice i dalje najatraktivnija ulaganja Nema sumnje da će Grčka otići u default, samo je pitanje hoće li jednostavno prestati plaćati svoje obveze ili će joj dug biti reprogramiran i produljen rok njegove otplate, rekao je Paul Marson, glavni direktor za investicije švicarske privatne investicijske banke Lombard Odier, u intervjuu za Reutersov portal Insider.

No, Marson očekuje da će se isto dogoditi i s Irskom te Portugalom.

To na neki način čini inozemni dug velikih članica eurozone poput Njemačke manje atraktivnim za ulaganje jer je velika izloženost francuskog i njemačkog bankarskog sustava bloku PIGS u cjelini, a riječ je o iznosu od oko 650 milijardi dolara. Prema samoj Grčkoj njemačke su banke izložene u visini oko 85 milijardi dolara.

Unatoč svemu rečenom, za Marsona su europske dionice i dalje najviše atraktivno ulaganje. Marson upozorava da je povijesna korelacija između stopa gospodarskog rasta i povrata na dionice nula. Jedino što utječe na

povrate su valuacije koje onda daju informaciju o tome kakav bi povrat mogao biti. Njima su tako globalno najprivlačnija tržišta Italija, Njemačka, Francuska, zemlje unutar EU bloka. Što se tiče tržišta u razvoju, poput Kine, tamo postoji latentni problem inflacije u visini 5,5 posto i čak 11 posto za hranu. Ruska inflacija kreće se oko devet posto, uz to da se u posljednjih šest mjeseci udvostručila na godišnjoj razini. Inflacija posljedično traži stezanje monetarne politike, što općenito smanjuje mogućnosti rasta.

Ipak, Rusija je jedno od tri najpoželjnija tržišta u portfelju, a uz nju je i Turska. Tri najmanje poželjna bila su Indija, Kina i Brazil.

Među zemljama BRIC bloka Lombard Odieru zanimljiva je samo Rusija.

U Lombard Odieru smatraju da je ruska monetarna politika i dalje previše labava te da je treba stegnuti. Inflaciju sada pogoni rast domaće potražnje, koja je zamijenila inozemnu kao osnovni motor rasta.

To je i jedini izbor tih zemalja da nastave s rastom u situaciji kada europske zemlje ne žele posuđivati, a ekonomija SAD-a ponovno se usporava.

B.hr

di u priopćenju, odraz je to i stajališta S&P-a da Agrokor vjerojatno neće u bližoj budućnosti davati novu ponudu. S&P je tako potvrdio Agrokorov rejting za dugoročno korporativno zaduživanje te rejtinge za osigurane i neosigurane zajmove s prvenstvom naplate na 'B'. Ujedno, agencija je uklonila sve Agrokorove rejtinge iz CreditWatcha, gdje ih je smjestila još 7. travnja uz negativnu prognozu. S&P je ustvrdio da je prognoza Agrokorova rejtinga stabilna zbog tvrtkine sposobnosti

reprogramiranja kratkoročnog duga u kontekstu stabilnoga generiranja novčanog toka, navodi se između ostaloga u priopćenju. Rejting B spada u "non investment grade“, takozvani junk rejting, pri čemu financijska situacija izdavatelja osjetno varira. U gradaciji je smješten između BB rejtinga, koji označava osjetljivost na promjene u gospodarstvu, i CCC rejtinga, prema kojem su izdavatelji ranjivi i ovise o povoljnim ekonomskim prilikama kako bi ispunjavali svoje obveze. B.hr

IVIcA ToDorIć, većinski vlasnik Agrokora Snimio Saša ĆetkoviĆ

Roland Berger: Banka smanjenje nenaplativi IZBJEGAVANJE SUDA Zbog dugih sudskih procesa i obično niskog postotka povrata sredstava, banke regije u pravilu pokušavaju izbjeći naplatu putem suda, posebno za kredite koji nisu pokriveni instrumentima osiguranja, pokazuje istraživanje konzultanata Roland Bergera Većina bankara u srednjoj i istočnoj Europi ne očekuje smanjenje broja nenaplativih kredita u ovoj godini, a dvije trećine smatra da će takva situacija ostati i sljedeće godine, pokazuje studija konzultantske kuće Roland Berger "Retail bankarstvo u zemljama srednje i istočne Europe - utjecaj krize na

naplatu bankovnih potraživanja". Istraživanje je provedeno među menadžerima iz Poljske, Češke, Mađarske, Rumunjske, Rusije, Ukrajine i Hrvatske, a zajednički su ga proveli Roland Berger Strategy Consultants i Europska udruga za financijski menadžment i marketing (EFMA). Osim što prika-

zuje da je u većini zemalja srednje i istočne Europe tijekom 2009. godine zabilježen visok rast nenaplativih kredita, studija donosi podatak da je udio nenaplativih kredita u ukupnim kreditnim plasmanima banaka u Hrvatskoj u 2010. godini bio je viši od deset posto, 2007. i 2008. između tri i četiri posto, a 2009. godine približno osam posto.

Najmanji udio nenaplativih kredita među promatranim zemljama ima Češka, a Mađarska i Poljska imaju razinu sličnu Hrvatskoj. U Rusiji i Ukrajini udjel je loših kredita iznad 25 posto.

Prodaju potraživanja

Razlog rasta nenaplativih kredita menadžeri vide u gospodarskoj krizi koja je primorala banke na različite strategije saniranja kreditnog portfelja, pa tako

koNSENZuS

Eu Grčkoj odobrio niži PDV

Grčka je od izaslanstava EU, MMF-a i ECB-a dobila zeleno svjetlo za smanjenje poreza na dodanu vrijednost, a cilj je takav potez pridobiti podršku oporbe za nove mjere štednje kako bi se zemlja spasila od bankrota. Međunarodni zajmodavci zahtijevaju opći politički konsenzus kako bi se uvjerili da će Grčka sljedećih godina nastaviti napore usmjerenim na smanjenje

golemog proračunskog manjka, bez obzira na to koja je stranka na vlasti. "Dogovorili su se", izjavio je jedan izvor u Berlinu, potvrdivši time napise u grčkim medijima da je međunarodna "trojka", koja provodi reviziju grčkih financija, poduprla smanjenje PDV-a.

Financijski dnevni list Imerisia prenio je da je Atena dobila zeleno svjetlo od "trojke" za smanjenje više stope PDV-a sa 23 na 20 posto kako bi dobila podršku oporbe za nove mjere štednje radi smanjenja proračunskog manjka. H

ari ne očekuju ih kredita

oPEt u PLuSu

Gorenje zaradilo 1,8 mil. eura

Grupa Gorenje u prva tri mjeseca ove godine ostvarila je 370,2 milijuna eura konsolidiranih prihoda od prodaje, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje rast od 27,2 posto, prenose slovenski mediji u utorak. Ne uzimajući u obzir kompaniju Asko, preuzete lani u kolovozu, prihodi od prodaje na godišnjoj su razini bili veći za 14,4 posto. U izvještaju kompanije

u pravilu pokušavaju izbjeći naplatu putem suda, posebno za kredite koji nisu pokriveni instrumentima osiguranja.

Nestabilno tržište

"Većina banaka iz regije SIE, njih gotovo 80 posto, prodaje dug ili planira prodaju. Za tom metodom posežu kada žele smanjiti rizik ili urediti bilancu, a ona im je krajnja mjera ako izostane gospodarski oporavak ili pak strategija za brzo oslobađanje sredstava. Međutim, zbog iznimno nestabilnog financijskog tržišta cijena portfelja loših kredita relativno je niska, samo 10 posto njihove nominalne vrijednosti", zaključio je Hendrik Bremer, vodeći partner Roland Bergera za financijsku industriju u regiji SIE. Ante Pavić

FRANJo bobINAc, predsjednik Uprave Gorenja Snimio Saša ćetković

ENERGIJA

Dalekovodu novi krediti Soci�t� G�n�ralea i PBZ-a Soc Gen Splitska banka i Privredna banka Zagreb kreditiraju projekt gradnje 16 vjetroturbina pokraj Zadra, koje Dalekovod gradi s partnerima i tvrtkama kćerima.

Dalekovod je u utorak objavio kako je potpisao ugovor o kreditu za projektno financiranje gradnje vjetroelektrane pokraj Zadra u ukupnom iznosu od 53,5 milijuna eura

više od dvije trećine banaka pri naplati potraživanja u akutnim fazama dugovanja angažira vanjske tvrtke, a njih gotovo 80 posto ili prodaje dug ili to namjerava uskoro učiniti.

Studija je pokazala kako je zbog krize gotovo trećina banaka kontrolu nad procesom naplate pojačala osnivanjem posebnih organizacijskih jedinica te zapošljavanjem dodatnog osoblja. U ranoj fazi dugovanja banke naplatu potraživanja provode same pa ih se samo 35 posto koristi uslugama vanjskih tvrtki.

Međutim, taj broj znatno raste kada su iscrpljena sva sredstva u pokušajima da se naplati dug, pa tada više od dvije trećine banka upotrebljava vanjske tvrtke. Zbog dugih sudskih procesa i obično niskog postotka povrata sredstava banke regije

pozivaju se na negativne okolnosti na tržištu s obzirom na visoku nezaposlenost i proračunski deficit većine zemalja.

Grupa je zabilježila 1,9 milijuna eura čiste dobiti, što je više nego trostruko veći iznos u odnosu na prvi kvartal 2010. Izuzme li se Asko, koji je zabilježio čisti gubitak iz poslovanja, čista dobit iznosi 4,5 milijuna eura. Matično je društvo Gorenje u prvom tromjesečju ostvarilo 164 milijuna eura prihoda i 201.000 eura čiste dobiti. B.hr

Ugovor je potpisan između Société Générale Splitske banke kao vodećeg aranžera, agenta i kreditodavatelja i Privredne banke Zagreb kao suaranžera i kreditodavatelja, projektnog poduzeća EKO kao korisnika kredita, tvrtki Dalekovod Professio i Medviđa kao pokrovitelja te tvrtke Dalekovod, navodi se u priopćenju objavljenom na Zagrebačkoj burzi.

36 megavata

Kredit se odobrava za dugoročno projektno financiranje projekta gradnje vjetroelektrane ZD2 i ZD3 pokraj

bRoJkA

100 megavata ukupna je snaga novih vjetroturbina za koje Dalekovod tek ishodi građevinske dozvole

Zadra, koju čini 16 vjetroturbina ukupne snage 36 megavata (MW), ističu iz Dalekovoda.

Drugi projekt sa SG

Dodaju da je jedan od investitora tog važnog projekta i Dalekovod Professio d.o.o. koji je u stopostotnom vlasništvu tvrtke Dalekovod d.d. To je drugi projekt vjetroelektrane koji pokreće Dalekovod Professio s partnerima uz potporu Société Générale Splitske banke.

Prva elektrana ZD6 pokraj Gračaca, s instaliranih 9 MW, uspješno je puštena u rad u siječnju ove godine, podsjeća se u priopćenju i napominje da je Dalekovod projektirao i izveo radove na građevinskoj infrastrukturi i visokonaponskim postrojenjima te uspješno priključio na mrežu vjetropark ZD6, a isto je ugovorio za projekt ZD 2 i ZD 3.

Nakon dovršetka gradnje ZD2 i ZD3, Dalekovod Professio upravljat će sa 50 posto portfelja u vjetroparkovima ZD6 te ZD2 i ZD3 s ukupno instaliranih 45 MW, što je za sada najveći takav portfelj u Republici Hrvatskoj, navode iz Dalekovoda.

Dovršetak gradnje i puštanje vjetroelektrane u rad predviđeno je početkom 2012. godine.

Dalekovod Professio namjerava nastaviti s ulaga-

LukA MILIčIć, predsjednik Uprave Dalekovoda, u kojem su dovršetak gradnje i puštanje vjetroelektrane u rad predvidjeli za početak 2012. godine Snimio hrvoje dominić

PIERRE bouRSot, predsjednik Uprave Société Générale Splitske banke, koja financira projekt gradnje vjetroelektrane ZD2 i ZD3 pokraj Zadra od 16 vjetroturbina Snimio hrvoje dominić

njima u vjetroelektrane, a u raznim fazama upravnog postupka za ishođenje građevinske dozvole trenutačno je pet lokacija ukupne planirane snage veće od 100 MW novih vjetroturbina, ističu iz Dalekovoda. B.hr / H

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon što je rastom cijene većim od 17 posto i prometom od šest milijuna kuna dionica građevinske kompanije Ingre obilježila početak tjedna na Zagrebačkoj burzi, u utorak se ponovno našla na prvom popisa najtrgovanijih. Tu je titulu zaslužila prometom od 8,8 milijuna kuna, a cijena joj je nastavila rasti, i to 1,06 posto, na zadnjih zabilježenih 17,23 kune. Cijena dionice na najvišoj je razini od siječnja ove godine.

Ingra HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Belje Dalekovod Atlantic grupa AD Plastik Đuro Đaković holding Petrokemija Institut IGH Luka Rijeka Atlantska plovidba d.d.

Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija d.d.

Končar - elektroindustrija Viro tvornica šećera d.d.

Arenaturis Dom holding Uljanik plovidba Adris grupa Vupik Tisak Jadranski naftovod Atlas nekretnine Tehnika Zagrebačka banka Auto Hrvatska Kaštelanski staklenici Hidroelektra niskogradnja Konzum Lošinjska plovidba Jadroplov d.d.

Valamar grupa Proficio SN holding Fima validus Zvijezda Dioki d.d.

Končar Viadukt Luka Ploče Franck prehrambena industrija Tankerska plovidba Imunološki zavod Badel 1862 Kraš, prehrambena industrija Liburnia Riviera Hoteli Privredna banka Zagreb Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Finvest Corp Istraturist Umag d.d.

Ledo Belišće Veterina d.d.

Magma d.d.

Rabac, ugostiteljstvo i turizam Končar Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Croatia lloyd OT-optima telekom d.d.

Tvornica stočne hrane Croatia osiguranje d.d.

Podravska banka Sunčani Hvar Turisthotel Jadranska banka Adris grupa Dukat Dubrovnik - Babin kuk Karlovačka banka HTP Korčula Fima proprius d.d.

HGspot HUP - Zagreb Croatia osiguranje d.d.

Jadranka Lucidus dioničko Zvečevo, prehrambena industrija Vaba d.d. banka Varaždin Banka splitsko-dalmatinska Đakovština Laguna Novigrad Riviera Poreč

+ Nakon petodnevnog rasta cijene dionica Đuro Đaković holdinga pala je 0,94 posto, na zadnjih zabilježenih 50,5 kuna, dok joj je promet od 1,5 milijun kuna bio dostatan za sedmo mjesto na listi najlikvidnijih izdanja Zagrebačke burze u utorak.

Tijekom dana cijena ove dionice nije se spuštala ispod 50 kuna, dok je najviša iznosila 53,98 kuna. Cijena ove dionice u posljednjih se sedam trgovinskih dana popela sa 39 na 50,5 kuna.

Redovan promet: 30.191.932,71 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

16.53 255.30 101.10 252.55 733.00 144.00 50.00 167.50 1,900.00 189.00 713.90 1,475.00 323.18 620.00 435.00 76.00 92.20 600.00 268.49 77.99 204.74 3,098.00 57.00 1,380.00 262.01 375.00 2,700.00 145.00 199.01 148.83 146.13 68.00 20.00 150.00 12.11 3,650.00 75.90 1,272.00 248.00 1,315.00 893.00 1,395.00 100.00 69.00 455.00 1,900.01 600.00 18.90 230.03 262.00 6,000.00 650.00 57.01 18.00 229.00 1,334.10 23.10 2,600.00 35.20 7,998.99 5,790.00 463.00 45.00 949.00 2,090.00 303.02 652.00 163.00 72.10 76.99 21.02 16.50 1,260.00 5,800.00 444.00 26.56 117.99 85.55 105.00 8.69 9.10 230.00

18.49 257.20 105.33 263.08 741.04 152.00 53.98 176.25 2,028.00 202.00 732.00 1,500.00 332.00 639.00 450.00 86.00 95.49 615.00 272.00 84.46 215.95 3,220.00 63.50 1,400.00 270.00 389.98 2,800.00 150.00 206.50 155.00 154.00 70.00 25.00 159.91 12.74 3,777.77 83.00 1,286.00 266.97 1,320.04 939.99 1,400.00 100.00 72.01 455.30 1,902.00 600.00 19.99 258.90 275.00 6,098.00 700.00 61.00 19.59 230.00 1,349.99 23.75 2,600.00 36.85 7,998.99 5,888.00 463.00 49.49 949.00 2,100.00 310.00 652.00 163.00 73.99 78.00 21.02 17.51 1,261.10 5,800.00 444.00 29.96 118.00 85.55 105.00 8.99 9.10 230.00

17.23 255.50 103.49 258.50 738.00 146.99 50.50 170.00 1,930.00 195.15 723.00 1,482.58 326.50 628.00 441.01 81.01 92.20 610.00 272.00 83.00 206.00 3,161.00 58.00 1,380.00 265.50 384.97 2,800.00 145.50 199.01 150.00 154.00 69.88 23.89 150.00 12.20 3,650.00 83.00 1,280.00 248.00 1,315.30 893.00 1,400.00 100.00 69.00 455.00 1,901.00 600.00 18.90 258.90 262.00 6,098.00 700.00 60.98 18.00 230.00 1,340.00 23.30 2,600.00 36.85 7,998.99 5,888.00 463.00 49.49 949.00 2,090.00 303.02 652.00 163.00 72.10 77.99 21.02 16.50 1,260.00 5,800.00 444.00 29.96 118.00 85.55 105.00 8.99 9.10 230.00

1.06% -0.64% 2.41% 1.37% 0.96% 2.82% -0.94% 2.38% 1.58% 2.28% 1.83% 0.38% -0.61% 1.78% 2.56% 2.54% -1.91% 0.66% 0.75% 10.49% 0.62% 3.67% -4.76% -0.29% -0.19% 2.67% 0.00% -0.24% -0.05% 1.47% 6.94% 4.07% 25.74% -6.26% -1.21% 0.55% 9.21% -0.39% -2.74% 0.02% 2.64% 0.00% -0.01% -0.72% -3.19% -0.58% 0.82% 0.53% 13.06% -1.13% 3.33% 10.24% 2.32% -1.64% 0.48% -0.74% -4.19% 3.11% 4.69% 8.09% 1.59% 0.65% 4.19% 0.96% -2.38% -2.25% -0.46% -4.96% 0.15% 5.39% 4.84% -1.79% -0.79% 2.29% -1.44% -8.24% 0.00% 0.06% 0.00% 7.15% 0.00% -5.68%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,39%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

492,812 28,334 26,613 9,278 2,785 13,777 29,488 7,711 596 4,732 1,271 588 2,641 1,363 1,577 8,675 6,989 1,050 2,190 4,953 1,580 103 4,551 154 679 467 59 1,072 679 891 880 1,848 5,206 737 8,245 26 907 56 257 46 67 39 540 674 104 20 62 1,767 137 116 5 43 481 1,559 124 21 1,141 10 687 3 4 50 438 20 8 54 25 100 210 193 690 767 10 2 26 403 87 100 70 647 551 20

8,801,249.90 7,255,427.98 2,765,945.84 2,394,954.06 2,051,338.45 2,043,107.45 1,528,359.03 1,321,830.81 1,176,617.66 932,041.23 921,330.01 878,005.59 869,734.52 856,406.65 701,490.23 668,237.19 655,595.61 636,669.16 592,607.82 399,936.60 331,423.94 328,058.90 265,007.25 213,345.69 181,561.68 178,510.57 161,726.32 158,155.10 138,254.06 133,605.67 132,862.55 128,674.49 116,107.61 112,412.28 101,716.71 96,128.77 73,344.99 71,729.00 66,484.49 60,655.82 60,214.53 54,595.00 54,000.00 47,765.36 47,334.15 38,022.36 37,200.00 33,562.25 33,210.89 31,447.00 30,196.00 29,637.50 28,681.51 28,659.94 28,512.00 28,178.05 26,761.95 26,000.00 24,844.92 23,996.97 23,307.00 23,150.00 19,949.97 18,980.00 16,750.00 16,670.20 16,300.00 16,300.00 15,326.70 14,969.46 14,503.80 13,010.88 12,602.20 11,600.00 11,544.00 10,848.47 10,265.63 8,555.00 7,350.00 5,681.10 5,014.10 4,600.00

129.22 20,922.52 850.22 592.95 2,460.71 617.30 163.47 567.99 306.06 1,167.09 1,008.96 1,974.28 1,769.63 1,615.29 611.53 176.80 688.48 353.80 1,845.28 124.95 491.64 2,348.14 193.48 261.45 17,004.85 192.49 318.06 90.77 4,518.01 99.36 252.05 439.94 93.48 408.00 32.96 365.94 335.49 78.63 113.29 292.80 381.46 876.94 22.53 51.90 625.00 575.32 11,444.86 9.56 159.94 1,224.85 1,342.60 815.02 112.50 87.73 232.81 260.21 44.75 377.20 103.92 108.39 1,811.14 309.63 361.82 374.62 250.01 2,913.81 1,956.00 287.70 96.55 33.34 42.11 5.45 593.93 50.75 147.62 75.83 36.32 151.02 49.52 9.47 141.93 840.31

365 dana Najniža Najviša 11.00 252.00 54.00 217.00 657.10 80.21 22.36 105.50 1,106.00 161.54 672.01 1,181.00 240.00 430.00 290.00 33.03 27.87 533.13 242.21 41.77 135.00 2,332.01 25.01 871.01 200.00 302.00 612.00 119.00 145.00 121.00 124.01 28.68 11.50 130.58 5.00 2,851.00 60.20 909.99 190.00 1,160.03 655.38 1,140.00 51.52 57.03 355.50 1,900.00 461.06 15.16 85.00 240.04 4,720.12 420.00 54.03 14.95 65.10 975.00 11.14 2,488.01 25.00 7,000.00 4,502.00 400.00 25.00 543.15 2,000.00 286.07 290.01 52.00 53.00 57.00 17.01 14.86 1,115.16 4,599.99 350.00 14.03 84.32 54.00 62.50 5.11 8.80 140.00

32.33 315.99 118.99 342.80 829.99 152.00 53.98 184.73 2,500.00 267.02 958.88 1,650.00 343.97 647.09 507.77 86.00 95.99 662.00 305.00 108.90 244.98 3,520.00 66.85 1,614.00 289.98 419.97 4,990.00 197.89 225.50 164.00 176.84 72.00 25.00 245.00 17.50 4,249.00 99.00 2,198.00 346.00 1,900.00 939.99 1,490.00 194.00 88.50 497.02 2,697.00 708.00 22.99 258.90 380.00 6,900.00 700.00 78.13 69.90 245.00 2,449.98 27.00 3,100.00 42.39 7,998.99 6,299.00 463.00 78.00 1,105.00 2,989.88 345.00 675.00 182.50 86.88 99.97 25.95 39.95 1,595.99 6,290.00 450.50 33.33 164.00 95.00 164.00 19.90 10.70 259.65

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,00 75,00 166,50 222,40 0,62 103,00 10,20 2,20 7,75 12,51 0,29 9,27 42,00 15,95 15,15

60,31 76,50 168,00 226,00 0,64 103,00 10,40 2,20 7,85 13,50 0,29 9,30 42,80 16,01 15,48

60,31 75,90 166,50 225,85 0,64 103,00 10,38 2,20 7,82 13,50 0,29 9,30 42,80 16,01 15,48

60,14 75,70 166,52 223,28 0,63 103,00 10,26 2,20 7,78 13,39 0,29 9,29 42,58 15,99 15,17

37,00 36,28 37,00 85,00 1,06 0,69 6,16 1,74 0,66

37,60 36,95 37,50 85,00 1,07 0,69 6,30 1,75 0,66

37,60 36,95 37,50 85,00 1,07 0,69 6,25 1,74 0,66

0,37 0,37 0,37 0,76 1,07 0,69 6,21 1,75 0,66

90,00 80,00 70,00 71,50 42,88 60,00 31,00 41,80 3,60

92,00 81,00 70,00 72,50 42,88 60,00 31,00 41,80 3,60

90,07 81,00 70,00 72,50 42,88 60,00 31,00 41,80 3,60

91,06 80,48 70,00 71,86 42,88 60,00 31,00 41,80 3,43

0,08 % 1,24 % 0,00 % 1,40 % 0,00 % 0,00 % -1,74 % 0,72 % -55,00 %

5.000,00 785,00 1.205,00 601,00 3.440,00 2.780,00 810,00 8.351,00 7.100,00 50.050,00 1.950,00 511,00 14.000,00 80,70 1.800,00

5.000,00 813,00 1.258,00 635,00 3.600,00 2.850,00 820,00 8.899,00 8.000,00 50.050,00 2.050,00 530,00 14.000,00 82,50 1.850,00

5.000,00 799,00 1.252,00 632,00 3.567,00 2.850,00 810,00 8.691,00 7.818,00 50.050,00 1.977,00 520,00 14.000,00 82,19 1.821,00

5.000,00 800,42 1.252,58 627,85 3.567,33 2.849,68 810,05 8.688,65 7.817,90 50.050,00 1.976,78 519,09 14.000,00 81,91 1.821,42

0,00 % -3,62 % 9,44 % 1,12 % 2,50 % 0,07 % -1,34 % 3,12 % 2,84 % 0,00 % -3,65 % 1,36 % 0,00 % 1,85 % -0,76 %

86,00 4.541,00 510,00 4.050,00 207,00 203,00 6.200,00 624,00 2.900,00 28.001,00 3.800,00 900,00 266,00 2.650,00

86,50 4.599,00 514,00 4.095,00 213,00 205,00 6.200,00 630,00 2.900,00 28.700,00 3.850,00 900,00 270,00 2.651,00

86,10 4.548,42 513,67 4.086,72 208,58 204,31 6.200,00 625,32 2.900,00 28.141,75 3.833,61 900,00 267,15 2.650,36

53,05 4.548,42 513,67 4.086,72 208,58 204,31 6.200,00 625,32 2.900,00 28.141,75 3.833,61 900,00 267,15 2.650,36

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG MELR PETG NF1N SLLG GRVG DATR KBMR LKPG NF2R INDGL KDHR AELG ZVTG

KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S SLOVENIJALES GORENJE DATALAB TEHNOLOGIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER NFD HOLDING INFOND GLOBAL KD GROUP AERODROM LJUBLJANA ZAVAROVALNICA TRIGLAV

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 NOVA BANKA AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B MOTEL BAZENI D.D. VITKOVICI

Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Informatika a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Agrobanka a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd Zavod za ekon. dom. Srbije a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Poštanska štedionica a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K DIN Fabrika duvana a.d. Niš

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONIJATURIST SKOPJE MAKPETROL SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

1,62 % 126867 2,35 % 87560 0,00 % 66223 1,18 % 31466 0,94 % 22438 0,00 % 16202 -0,95 % 1054 -0,57 % 2831 3,45 % 3523

47.380,87 32.319,68 24.807,83 24.071,49 23.936,07 11.179,38 6.549,76 4.949,85 2.327,68

27010 14421 16080 15154 12389 5041 8909 5500 14577

2.459.626,60 1.160.601,00 1.125.600,00 1.089.011,00 531.240,32 302.460,00 276.179,00 229.900,00 49.928,40

Soja protein +9,44% Luka Koper +4,65% Aerodrom Nikola Tesla +1,12% Nova banka Banja Luka +0,94% Petrol +0,38%

Imlek NIS BH Telecom Sarajevo Elektro. Sarajevo Energoinvest Sarajevo

-3,65% -3,62% -2.09% -1,69% -0,22%

Telekom Slovenije

Gorenje

Cijena dionice slovenskog teleoperatera nastavila je rasti i u utorak popevši se na zadnjih zabilježenih 75,9 eura, što je u usporedbi s prethodnim trgovinskim danom porast od 2,57 posto.

Ova je kompanija u prvom kvartalu ostvarila 14,5 milijuna eura prometa, a u istom razdoblju lani bilježila je gubitak od 0,6 milijuna eura.

Promet od 105.500 eura bio je dovoljan za drugo mjesto na popisu najtrgovanijih u Ljubljani.

Porast cijene dionice i ve i promet zaobišli su Gorenje na dan objave rezultata poslovanja u prvom ovogodišnjem kvartalu pa je tako cijena ove dionice u utorak pala 0,95 posto, na 10,38 eura, a ukupan je promet iznosio 25.900 eura. Cijena se tijekom dana kretala u uskom rasponu od 10,2 do 10,4 eura. Padom cijene od gotovo dva posto istaknula se i dionica Mercatora, koja je sa 89.000 eura prometa zauzela tre e mjesto na popisu najlikvidnijih.

+2,57 -0,95

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 ALK TEL TPLF STIL STB SPAZ GRNT MTUR MPT KMB TTK RZUS SBT

423.624,88 105.523,27 89.087,70 71.673,10 65.590,50 56.753,00 25.885,02 22.000,00 19.968,90 15.264,88 10.641,26 8.678,80 8.515,80 7.309,03 5.977,77

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA CCHS NIIS SJPT AERO AIKB INFM TIGR AGBN TGAS ZEDS IMLK VZAS PSBN A2015 DINNPB

0,02 % 7044 2,57 % 1394 -1,94 % 535 0,38 % 321 0,00 % 103373 0,54 % 551 -0,95 % 2524 0,00 % 10000 -0,38 % 2568 4,65 % 1140 16,00 % 36694 0,98 % 934 0,00 % 200 1,59 % 457 2,18 % 394

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKM FBIHKN FBIHKP FBIHKO FBIHK1A FBIHKR FBIHK1E FBIHK1B MBZVRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B RSDS-O-C NOVB-R-E HEDR-R-A ZPTP-R-A TLKM-R-A HETR-R-A

+

Oznaka

Srijeda 1/6/2011

+

Powered by

business.hr

8771 45626 22590 25289 3046 3557 12392 206 187 25 595 1550 54 8923 379

43.855.000,00 36.519.940,00 28.295.693,00 15.877.695,00 10.866.095,00 10.136.310,00 10.038.160,00 1.789.862,00 1.461.947,00 1.251.250,00 1.176.184,00 804.593,00 756.000,00 730.924,68 690.320,0

REGIONALNI INDEKSI -0,25% BIRS +0,54% 771,99 1.095,24 Belex15 +0,07% FIRS -2,40% 825,08 2.190,57 Belexline +0,05% MBI10 +0,23% 1.495,83 2.777,44 SASX10 -0,03% MONEX20 -0,46% 1.029,88 11,965.73 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,16% utorak 31. svibnja 2011.

1.050,99 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 0,12 % 0,61 % 2,76 % -0,18 % 0,53 % -0,22 % 0,00 % 0,44 % 1,75 % 0,79 % 1,31 % 0,00 % 0,43 % -1,47 %

39138 417 2965 343 4785 2620 69 601 118 12 84 340 996 50

2.076.167,69 1.896.693,00 1.523.046,00 1.401.745,00 998.055,00 535.300,00 427.800,00 375.818,00 342.200,00 337.701,00 322.023,00 306.000,00 266.080,00 132.518,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,57% 2.868,43 +0,20% BUX +1,51% 22.687,36 -1,00% ATX +1,69% 2.772,50 +1,19% Stanje indeksa na zatvaranju u +0,84% utorak 31. svibnja 2011.

FTSE100 5.972,77

DAX 7.273,24

CAC40

3.998,73

MICEX 1,658.83

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,53% S&P500 +0,52% 12,507.05 1,337.98 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,50% ponedjeljak 30. svibnja 2011.

2.810,85

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Platinum Global Opportunity 14,2510

17,85

Erste Total East

37,3600

17,30

PBZ I-Stock

69,6948

15,75

HPB WAV DJE

99,0843

15,36

OTP indeksni

45,6954

14,55

43,4104

-12,90

Ilirika Azijski tigar

51,2755

-11,29

FIMA Equity

79,5941

-5,46

C-Zenit

52,5522

-5,08

NFD Aureus New Europe 113,0885

-4,89

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

130,5200

10,76

Allianz Portfolio

119,0094

10,11

PBZ Global fond

111,1631

9,82

OTP uravnoteženi

116,4077

5,75

Raiffeisen Prestige

108,5700

4,14

ST Balanced

166,1897

-8,57

C-Premium

5,7673

-1,29

HPB Global

105,0438

-0,25

8,1413

0,42

10,7701

0,46

KD Balanced AC GBEM

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

ST Global Equity

Valuta

Erste Adriatic Equity Erste Total East Raiffeisen hrvatske dionice FIMA Equity PBZ Equity fond OTP indeksni HPB Dionički OTP MERIDIAN 20 Capital Two KD Victoria A1 HPB Titan ZB aktiv Raiffeisen Central Europe Prospectus JIE Ilirika Azijski tigar C-Zenit ZB euroaktiv Ilirika BRIC HPB WAV DJE VB CROBEX10 AC Rusija ST Global Equity POBA ICO Equity HPB Dynamic PBZ I-Stock KD Energija ZB BRIC+ VB High Equity Platinum Blue Chip

€ € kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn € kn € kn € € € kn € kn kn kn kn kn € kn €

96,6400 37,3600 76,7200 79,5941 89,3977 45,6954 95,3703 94,8299 78,6335 14,5003 92,3700 74,7322 104,4900 63,4100 62,0385 51,2755 52,5522 107,8600 103,7703 99,0843 109,8994 41,6134 43,4104 5479,4800 53,2296 69,6948 10,7388 99,1400 48,6388 83,5180

1,38 1,14 1,04 0,79 0,78 0,73 0,71 0,65 0,62 0,60 0,59 0,56 0,55 0,41 0,40 0,40 0,39 0,38 0,37 0,34 0,31 0,27 0,25 0,25 0,21 0,16 0,16 0,12 0,05 0,03

3,27 5,93 0,29 4,97 -0,57 4,09 5,82 2,01 2,23 0,85 5,75 0,01 -4,28 -4,60 -2,46 -5,23 2,97 0,14 -7,40 2,04 1,68 -11,94 -3,51 -2,66 7,06 -3,69 -5,41 -5,22 -2,47 0,45

19,49 21,46 18,38 11,46 12,14 27,66 15,97 13,52 11,55 13,67 24,25 6,68 5,18 8,65 4,92 -19,60 10,18 9,38 -13,88 8,33 28,23 -4,97 -5,31 2,80 10,78 6,15 5,01 -2,94 -0,35 -0,26

7,85 17,30 6,03 -5,46 9,05 14,55 6,55 12,81 10,49 -1,90 10,52 6,52 6,24 1,08 6,20 -11,29 -5,08 10,24 -2,70 15,36 13,55 -0,45 -12,90 -2,34 5,64 15,75 10,54 2,73 1,72 -3,80

-0,60 -23,57 -9,29 -3,21 -1,94 -20,39 -0,83 -1,70 -5,66 3,13 -2,59 -7,28 0,90 -7,18 -10,44 -15,30 -17,83 1,08 2,68 -0,25 7,19 -18,74 -7,57 -14,49 -12,42 -8,90 5,90 -0,76 -17,86 -5,15

7,69 14,88 3,72 4,89 5,23 8,77 13,98 5,75 3,34 3,57 10,35 2,58 0,49 1,41 -0,19 -17,38 4,93 3,64 -13,25 2,03 6,93 -10,56 -6,66 -1,38 9,14 0,15 -1,47 -7,00 -2,20 -1,58

222,317 106,924 17,351 19,037 355,058 130,954 21,232 20,607 8,284 68,133 10,257 9,457 480,192 196,626 22,887 5,384 6,070 239,077 29,000 15,744 7,586 9,038 12,459 5,993 22,818 237,335 9,539 142,144 12,288 8,509

5,64 3,66 2,72 7,00 5,73 3,42 5,65 3,09 4,12 12,06 3,03 3,85 4,93 6,12 4,33 4,02 3,28 7,07 1,40 3,74 1,36 4,23 10,60 3,84 4,76 3,87 1,25 1,13 3,66 3,41

30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Erste Balanced € Agram Trust kn PBZ Global fond kn Raiffeisen Balanced € OTP uravnoteženi kn ZB global € C-Premium kn Raiffeisen Prestige € ICF Balanced kn HPB Global kn ST Balanced kn Allianz Portfolio kn KD Balanced kn HI-balanced € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn Ilirika JIE Balanced €

130,5200 70,5151 111,1631 153,0000 116,4077 145,1100 5,7673 108,5700 125,4885 105,0438 166,1897 119,0094 8,1413 10,1514 10,7701 79,0613 146,7961

0,90 0,65 0,54 0,45 0,43 0,27 0,27 0,20 0,18 0,17 0,16 0,16 0,07 0,06 -0,01 -0,18 -0,92

4,66 -1,49 0,60 -3,43 -0,02 -3,39 1,41 -1,34 8,05 3,19 -3,48 1,77 -2,89 -0,18 -2,81 -3,06 0,51

15,90 6,28 11,43 2,88 12,73 2,65 6,34 1,59 15,87 8,68 -0,99 6,83 2,22 3,47 -2,23 -7,03 0,48

10,76 1,90 9,82 1,07 5,75 2,13 -1,29 4,14 1,25 -0,25 -8,57 10,11 0,42 4,09 0,46 1,50 1,68

0,53 -0,92 5,61 4,98 2,82 3,83 -11,95 6,94 2,84 0,87 6,24 8,86 -3,76 0,16 3,37 -4,71 7,44

6,83 0,84 6,43 -1,42 8,18 -1,68 3,12 0,18 10,96 7,38 -2,66 3,32 -2,77 -1,00 -4,23 -6,84 -3,24

103,762 15,759 303,400 294,033 39,215 699,941 12,270 200,410 16,280 93,267 10,784 8,060 6,910 70,106 14,244 13,451 41,625

10,36 2,89 9,72 8,76 5,46 9,91 4,33 1,23 9,08 5,65 8,39 2,05 5,37 9,26 2,24 4,87 5,35

30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011

€ € € € € kn € €

131,9544 134,7300 11,7498 161,0900 177,7100 166,8245 125,8422 128,7544

0,01 0,01 0,00 -0,01 -0,01 -0,01 -0,02 -0,05

1,22 2,85 2,73 1,14 0,75 2,07 -2,25 2,03

1,92 3,46 3,84 1,21 2,31 2,88 -0,19 3,29

4,36 7,16 5,39 1,36 5,17 7,84 0,27 5,55

4,52 4,59 1,76 4,93 6,59 8,07 4,30 4,57

1,84 3,38 3,34 1,24 1,87 3,02 -0,82 3,39

200,651 601,267 8,239 175,786 541,933 78,834 18,208 25,327

8,22 7,99 9,26 9,91 9,01 6,59 5,46 5,65

30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011

kn kn € € kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn $

104,1462 164,5335 141,0408 127,1283 140,0700 136,8570 118,6254 11,4765 10,8093 107,0400 133,7051 146,8100 140,6095 133,6747 124,0614 109,6959 100,8265 125,2122

0,21 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

1,40 0,65 0,48 0,57 0,61 0,69 0,71 0,83 0,69 1,03 0,55 0,69 0,91 0,60 0,77 0,65 0,78 0,19

1,68 1,26 0,88 1,12 1,26 1,26 1,49 1,48 1,39 1,55 1,06 1,52 1,62 1,30 1,50 1,26 N/A 0,53

3,30 2,41 1,96 2,86 3,02 2,95 3,19 3,10 3,10 3,31 2,27 3,34 2,92 2,90 2,77 2,84 N/A 1,28

2,24 4,69 3,22 4,28 4,31 4,33 4,90 5,29 3,99 4,12 6,18 4,76 4,54 5,27 4,05 4,61 N/A 3,74

1,56 1,08 0,77 0,95 1,00 1,06 1,24 1,27 1,15 1,37 0,87 1,27 1,41 1,07 1,31 1,05 0,83 0,46

7,449 2434,278 121,104 426,295 801,499 36,715 206,781 180,444 28,143 200,070 1228,415 1372,186 114,558 299,052 191,672 170,772 5,000 38,763

1,84 10,85 10,85 8,85 7,99 7,41 3,57 2,67 1,99 1,68 12,17 8,26 7,68 5,65 5,44 2,05 0,35 6,13

30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011 30.05.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,8245

7,84

Erste Bond

134,7300

7,16

HPB Obveznički

128,7544

5,55

HI-conservative

11,7498

5,39

Raiffeisen Bonds

177,7100

5,17

OTP euro obveznički 125,8422

0,27

ZB bond

161,0900

1,36

PBZ Bond fond

131,9544

4,36

Raiffeisen Bonds

177,7100

5,17

HI-conservative

11,7498

5,39

PBZ Bond fond Erste Bond HI-conservative ZB bond Raiffeisen Bonds Capital One OTP euro obveznički HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash HI-cash HPB Novčani OTP novčani fond Allianz Cash Certus Cash PBZ Dollar fond

+

OGLAS

Konačno živost na Burzi POTICAJ Makroekonomski podaci bolji od očekivanih pogurali su ulagače pa je ukupan redovni promet u utorak premašio 41 milijun kn Trgovanje na Zagrebačkoj burzi sve je živahnije pa je u utorak ukupan promet iznosio čak 41,5 milijuna kuna. Dionički indeksi bilježe rast već peti dana zaredom, a u utorak je vrijednost Crobexa narasla 0,39 posto, na 2278,88 bodova.

Jednak postotka rasta zabilježio je Crobex 10 pa mu je vrijednost u utorak iznosila 1243,15 bodova.

HT kao gubitnik

GORAN PAJNIĆ, predsjednik Uprave Belja, čija je dionica u utorak zabilježila veliki rast cijene na Zagrebačkoj burzi snimio hrvoje dominić

Dionica građevinskog poduzeća Ingra već treći dan drži poziciju najlikvidnijeg izdanja s prometom od 8,8 milijuna kuna. Nakon što je rastom cijene većim od 17 posto i prometom od šest milijuna kuna obilježila početak tjedna na Zagrebačkoj burzi, u utorak joj je cijena nastavila rasti, i to 1,06 posto, na zadnjih zabilježenih

17,23 kune. Cijena dionice na najvišoj je razini od siječnja ove godine. Ingru po kriteriju veličine prometa prati dionica Hrvatskog Telekoma kojom se trgovalo u vrijednosti od 7,2 milijuna kuna. Međutim, za razliku od Ingre, cijena HT-ove dionice pala je 0,64 posto i ujedno je bila jedina dionica među pet najlikvidnijih koja je zabilježila pad cijene. To je drugi dan pada HTa koji je minusom u utorak ponovno stigao na vrijednosti s početka svibnja.

Veliki rast Belja

Velikim rastom mogla se pohvaliti i dionica Belja od 2,41 posto, uz 2,7 milijuna kuna prometa. Belje raste već peti dana zaredom.

Nakon petodnevnog rasta cijena dionice Đuro Đaković holdinga pala je 0,94 po-

Poziv na oprez

Tijekom dana cijena te dionice nije se spuštala ispod 50 kuna, dok je najviša iznosila 53,98 kuna. Cijena te dionice u posljednjih sedam trgovinskih dana popela se sa 39 na 50,5 kuna. Dobrom raspoloženju investitora pripomogli su i bolji od očekivanja makroekonomski pokazatelji, što bi moglo dovesti do pozicioniranja nekih ulagača, ali analitičari upozoravaju da je proteklih nekoliko mjeseci već bilo kratkih razdoblja snažnog rasta tržišta dionica, da bi potom slijedila letargija.

Ante Pavić

BROJkE

REGIJA

SBI TOP-u nije pomogao blijedi rezultat Gorenja Slovenski indeks SBITOP pao je u utorak 0,25 posto, na 771,999 bodova, a vijest dana na Ljubljanskoj burzi bili su kvartalni financijski rezultati velenjskog proizvođača bijele tehnike Gorenja, koji je ostvario 370,2 milijuna eura konso-

sto, na zadnjih zabilježenih 50,5 kuna, dok joj je promet od 1,5 milijun kuna bio dostatan za sedmo mjesto na listi najlikvidnijih izdanja Zagrebačke burze u utorak.

lidiranih prihoda od prodaje, što je u odnosu na isto razdoblje lani rast od 27,2 posto.

Ne uzimajući u obzir kompaniju Asko preuzetu lani u kolovozu, prihodi od prodaje na godišnjoj su razini bili veći za 14,4 posto. Grupa je zabi-

lježila 1,9 milijuna eura čiste dobiti, što je više nego trostruko veći iznos u odnosu na prvi kvartal 2010. godine.

Dionicom Gorenja trgovalo se u utorak u visini od 25.900 eura, a cijena joj je umanjena gotovo jedan posto, na 10,38 eura. Najtrgovanija je bila

Krka sa 420.000 eura prometa, a slijedila je dionica Telekoma Slovenije s prometom od 105.500 eura. Lagani rast nastavio je beogradski BELEX 15 popevši se na 825,08 bodova, a tamošnji su brokeri najviše posla imali s dionicom Coca-Cole Srbija. B. St.

0,54 0,65 posto porastao je banjalučki BIRS

posto porastao je makedonski MBI 10

Delegati azijskih zemalja napustili su ZĂźrich gdje bi se danas trebali odrĹžati izbori za novog predsjednika Fife, na kojima e jedini kandidat biti sadaĹĄnji predsjednik Sepp Blatter. Azijski predstavnici napustili su ZĂźrich prosvjeduju i ĹĄto je Eti ka komisija Fife suspen-

dirala predsjednika Azijskoga nogometnog saveza Mohameda bin Hammama i predsjednika Nogometnog saveza Sjeverne i Srednje Amerike (CONCACAF) Jacka Warnera zbog sumnje u korupciju. "Fifa mora odgoditi izbore kako bi vratila kredibilitet samom pro-

cesu. Takvi izbori nemaju smisla", poru io je predsjednik Engleskog nogometnog saveza David Bernstein. Taj je savez zatraĹžio stanku kako bi se u izbore uklju io neki novi kandidat za predsjedni ku funkciju, a iz prosvjeda ne e sudjelovati u izborima. D. B.

DOBITNICI DANA (ZSE) Puljanka +16,51% BeliĹĄ e +10,24% Dioki +9,21% akovĹĄtina +7,15% Jadroplov +6,94%

Transadria Riviera Pore KraĹĄ Viadukt HG spot

55 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE)

6 Nema promjene

-20,33% -5,68% -3,19% -2,74% -1,74% 31 Pada

ARHIVA BUSINESS.HR

Delegati Fife ne Ĺžele sudjelovati u izborima bez izbora

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1.286,7 1,295,5

Prom.

0,44% 0.68%

Sirova nafta 100,59 Prirodni plin 4,42 Zlato 1.537,15 Srebro 38,16 Goveda 105,17 Kava 291,47

1,51% 1,26% 0,08% 0,51% 1,05% 0,14%

www.business.hr

ZATO SVI ŽELE U PREMIER LIGU

UKRATKO...

ARHIVA BUSINESS.HR

Najunosnija utakmica pobjedniku donosi 90 mil. funti

OSIM oduĹĄevljenih navija a i ve e popularnosti, plasman u prvu britansku ligu Swansea Cityju donijet e - velik novac

VelĹĄki Swansea City se pobijedivĹĄi na Wembleyju Reading sa 4-2 u play-offu britanske druge lige vratio u elitno prvoligaĹĄko druĹĄtvo -Premier ligu - prvi put nakon 1983., ali i postao bogatiji za 90-ak mil. funti. Budite bez brige, ak ni zemlja s nekim od najbogatijih klubova na svijetu nije toliko zastranila da plasman u najviĹĄi rang natjecanja nagra uje astronomskim iznosima - ra unovodstvena kompanija Deloitte izra unala je da bi novope eni prvoligaĹĄ toliko mogao zaraditi zahvaljuju-

i povratku me u elitu. Direktor Sports Business Groupa u Deloitteu Paul Rawnsley je za BBC izjavio da, ĹĄto se financija ti e, pobjeda u play-offu britanske druge lige donosi najve u nagradu u svjetskom nogometu. Swansea Cityju e viĹĄe od 40 milijuna funti donijeti ve i prihodi od prava za prijenos utakmica i prodaje ulaznica, kao i unosniji sponzorski ugovori i reklame. Povrh toga, klubu bi moglo biti ispla eno do 48 milijuna funti ako u prvoj ligi izdrĹži samo jednu sezonu. N. R.

Katar Guardiolu mami sa 36 milijuna eura Treneru novope enog europskog prvaka Barcelone Pepeu Guardioli ponu eno je da za 36 milijuna eura godiĹĄnje preuzme vo enje nogometne reprezentacije Katara.

Ĺ OPING NASTAVLJEN BEZ PREKIDA

kakve prijetnje prije napada.

Sve Ikeine trgovine u Europi u utorak ujutro normalno su radile nakon temeljite provjere u trima trgovinama u kojima su se dogodile detonacije, kazala je. Eksplozivne naprave male snage i iste konstrukcije eksplodirale su u Gentu, Eindhovenu i Lilleu. Rije je bila o manjim eksplozivnim napravama skrivenima iza alarmnih ure aja, a aktivirane su daljinskim upravlja em. H

ARHIVA BUSINESS.HR

Ikeu protresle eksplozije petardi aktivirane daljinskim upravljaÄ?em Eksplozije u trima Ikeinim trgovinama u Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj uzrokovale su ve e petarde, a ĹĄvedska tvrtka za proizvodnju i prodaju poku stva u utorak je ponovo otvorila svoje trgovine.

Detonacije koje su zaposleniku Ikee i zaĹĄtitaru u Belgiji prouzro ile samo probleme sa sluhom, uzrokovale su ve e petarde, rekla je Charlotte Lindgren, glasnogovornica Ikee. U Ikei tvrdi da nisu primili ni-

IKEA zbog petardi nije zatvorila svoje trgovine

Koliko je ljudi u svibnju pronaĹĄlo posao kod ameri kih poslodavaca iz privatnog sektora, saznajte na...

Dok ekaju Mladi a, sude KaradĹži u Pred HaaĹĄkim je sudom u utorak, nakon viĹĄetjedne stanke, nastavljeno su enje Radovanu KaradĹži u za genocid i zlo ine protiv ovje nosti, Do nastavka su enja doĹĄlo je u trenutku dok se nestrpljivo iĹĄ ekuje izru enje Ratka Mladi a Haagu.

Paul Scholes ide u mirovinu Legendarni vezni igra aktualnog engleskog prvaka - slavnog Manchester Uniteda - Paul Scholes objavio je odlazak u igra ku mirovinu rekavĹĄi kako osje a da je doĹĄao do kraja i da moĹže biti ponosan ĹĄto je "bio lan jednog tako velikog kluba ".

www.business.hr