GREENFIELD U JAKOVLJU 10
DANAS U PRILOGU
mediji/marketing/prodaja
Oglašavanje na Facebooku prilika je za male biznise
Eurocable otvorio tvornicu od 25 milijuna eura Nova tvornica udvostručit će proizvodne kapacitete tvrtke te će s onom u Jankomiru osigurati ukupan prihod veći od milijardu kuna
četvrtak 2/6/2011
Hrvatska lider regije
broj 903 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km
u turizmu, poljoprivredi i tehnologiji
MOGUĆE AKO SE POTRUDIMO... 4-7 Konferencija 'HR.business 2031.: Budućnost počinje sada' pokazala je što Hrvatska može biti ako se konačno počne slijediti smišljena strategija, a ne instinkti INTERVJU: IVANA ANDABAK
Povrat 40 milijuna kuna uloženih u bolnicu očekujemo za desetak godina Predsjednica Uprave Izvor osiguranja, kći osnivača Sunce koncerna Jake Andabaka, kaže da je privatna bolnica Sveta Katarina važan dio paketa turističkog, zdravstvenog, wellness i osigurateljnog biznisa koji kane razvijati
6
info&stav 2-3
business.hr
Karta za Barcelonu najmanje 300 kuna
Rast trĹžiĹĄta elektroni kih komunikacija
Splitski nogometni klub Hajduk objavio je cijene ulaznica za prijateljsku utakmicu sa ĹĄpanjolskom Barcelonom, koja se igra 23. srpnja. Pojedina ni ulaz do 12. srpnja za sjever e stajati 300 kuna, istok 550 do 650 kuna, zapad 750 do 850 kuna, a za jug 400 kuna. Nakon 12. srpnja tribina sjever e stajati 350 kuna, istok 650 do 750 kuna, zapad 950 1050 kuna te jug 500 kuna.
TriĹžiĹĄte elektroni kih komunikacija u Hrvatskoj u prvom je tromjese ju ove godine zabiljeĹžilo rast, emu je najviĹĄe pridonio nastavak porasta ukupnog broja priklju aka ĹĄirokopojasnog pristupa internetu od gotovo 14% posto u odnosu na isto razdoblje proĹĄle godine, izvijestili su iz HAKOM-a. Broj priklju aka ĹĄirokopojasnog pristupa internetu u mobilnim mreĹžama pove an je 24,6 posto, a u fiksnim 16,4 posto
etvrtak 2/6/2011
Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr
KONTAKT
Telefon:
(01) 555-1-600 E-mail:
redakcija@business.hr
MINISTAR POPIJAÂť S BAVARSKIM KOLEGOM
GaĹĄenje njema kih nuk moĹže upaliti . akovi U odluci njema ke Vlade da u roku 11 godina ugasi sve nuklearne elektrane i orijentira se na druge izvore energije ministar Popija vidi priliku za revitalizaciju nekad jakih doma ih industrijskih kapaciteta Bavarski ministar gospodarstva Martin Zeil ovih je dana u prvom sluĹžbenom posjetu Hrvatskoj, a u njegovoj je delegaciji 40 predstavnika bavarskih poduze a, bavarskog parlamenta i udruĹženja. Tijekom dvodnevnog posjeta Bavarci e razgovarati s potpredsjednikom Vlade za investicije Domagojem MiloĹĄevi em, ministrom gospodarstva urom Popija em i ministrom prometa BoĹžidarom Kalmetom. NajviĹĄe je predstavnika tvrtki iz podru ja energetike, transporta i tehnologija za zaĹĄtitu okoliĹĄa. Zeil je u srijedu u Hrvatskoj gospodarskoj komori
ARHIVA BUSINESS.HR
www.business.hr
MARTIN ZEIL, Nadan VidoĹĄevi i uro Popija , bavarski ministar gospodarstva, predsjednik HGK i ministar gospodarstva
kazao da se njema ko gospodarstvo nakon krize snaĹžno oporavlja upravo zahvaljuju i jakoj industrijskoj proizvodnji. Naglasak na industriju stavio je i Popija . "Izvu i emo se iz krize samo budemo li imali pameti i sposobnosti privu i investicije u industriju", kazao je ministar gospodarstva.
Tre i investitor
U odluci njema ke Vlade da u roku od 11 godina ugasi sve nuklearne elektrane i orijen-
tira se na druge izvore energije Popija vidi priliku za revitalizaciju nekad jakih doma ih industrijskih kapaciteta poput postrojenja uro akovi , dakako, uspiju li se uklju iti u budu e njema ke investicije u energetici. Predsjednik HGK Nadan VidoĹĄevi kazao je kako je Njema ka drugi trgovinski partner Hrvatskoj, a u investicijama tre i, od ega se 25% odnosi na investicije iz Bavarske. U naĹĄoj zemlji posluje 1300 bavarskih tvrtki,
a dobri gospodarski odnosi s tom njema kom regijom njeguju se ve 40 godina. "Hrvatska svojom veli inom nije relevantna, ali se ubraja u jednu od najboljih globalnih to ki komunikacije izme u novih i starih ekonomskih gospodara svijeta, i to je ono ĹĄto nudimo Europi. Hrvatska ima neponovljiv prometni poloĹžaj i to treba iskoristiti. Tu se moramo ponaĹĄati kao jiu-jitsu borci, a to zna i da koristimo tu u snagu za vlastiti probitak jer mi sami snage nemamo za takve iskorake“, zaklju io je VidoĹĄevi .
Obnovljiva energija
U okviru Hrvatsko-bavarskog poslovnog foruma odrĹžan je i okrugli stol o potencijalima ulaganja u energetske projekte u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na projekte razvoja i koriĹĄtenja obnovljivih izvora energije. Predstavnici nekoliko hrvatskih tvrt-
ISTRAŽIVANJE PORTALA MOJ POSAO
Najposlodavci 2011.: dm, Holcim i Allianz Dm-drogerie markt, Holcim Hrvatska i Allianz Zagreb najbolji su poslodavci u kategoriji velikih tvrtki (sa 200 ili viĹĄe zaposlenih) prema izboru portala Moj Posao. Nagrade su im dodijeljene ju er
na temelju rezultata IstraĹživanja o najboljim poslodavcima, koje je portal MojPosao proveo izme u velja e i svibnja 2011. me u gotovo 3000 zaposlenika iz 31 tvrtke. DHL International, Ko-
Ĺžul i Roche najbolji su poslodavci u kategoriji srednjih tvrtki (s viĹĄe od 50 i manje od 200 zaposlenih), a Lje iliĹĄte Veli LoĹĄinj, Merck i Trilix u kategoriji malih tvrtki (s viĹĄe od 20 i manje od 50 zaposle-
nih). Cilj istraĹživanja, koje je provedeno petu godinu zaredom, bio je doznati u kojim je tvrtkama trenuta no najbolje raditi u Hrvatskoj, a na temelju iskustva i percepcije samih zaposlenika. Kod
››
BISER DANA Mi ne moĹžemo biti, kako bi na starohrvatskom rekli, trendseteri, ali moĹžemo itati kontekst vremena i tome se prilago avati. MoĹžemo biti korisni drugima i kroz to ostvarivati svoje interese
BROJKA
12
kuna po dionici isplatit e Kon ar Elektroindustrija, a ukupno e za dividendu biti izdvojeno 30,8 milijuna kuna
NADAN VIDOĹ EVI , nakon susreta s bavarskim ministrom gospodarstva Martinom Zeilom
UVODNIK
klearki Žrtvujte koji glas a za budu nost
svih tvrtki najbolje ocijenjena je kategorija 'me uljudski odnosi', a slabije su ocijenjene kategorije 'doĹživljaj sigurnosti posla' te 'lojalnost'. Priznanja za Najbolje prakse iz podru ja upravljanja ljudskim potencijalima primili su Holcim Hrvatska, Hrvatska poĹĄta i Sunce koncern. B.hr
Stanko BoriĂŠ, stanko.boric@business.hr
I
mamo znanja, imamo ljude, imamo potencijala, ali nemamo ono neĹĄto - ini se kako je to vje na kletva Hrvatske i njezina gospodarstva. E, pa kako (ipak) niĹĄta nije zacrtano u zvijezdama, zaĹĄto ne bismo skinuli „ ari“ koje nas prate posljednjih desetlje a i doĹĄli do onoga „ne ega“ ĹĄto nam nedostaje. To „neĹĄto“ nije lako opipljivo ili lako opisivo, pa je Business.hr na jednome mjestu okupio ljude koji imaju viziju budu nosti, viziju druk ije i bolje Hrvatske. Cilj konferencija „HR.business 2031.: Budu nost po inje sada“ bio je utvrditi gdje su naĹĄe najve e mogu nosti i ĹĄto trebamo napraviti da iskoristimo potencijale u kojima je Hrvatska najja a. OZBILJNE drĹžave svijeta ve se odavno ne oslanjanju samo na instinkt svojih vo a, ve se rade temeljiti planovi za 20, 50, 100, 200 pa i 500 godina. Zacrtanih planova vo e tih zemalja drĹže se neovisno o politi kom predznaku i svi kratkoro ni i srednjoro ni planovi rade se sukladno unaprijed zacrtanim strategijama razvoja. I
SNIMIO HRVOJE DOMINI
ki bavarskim su i njema kim gospodarstvenicima ukratko predstavili vlastito poslovanje te istaknuli mogu nosti suradnje i investicija u zajedni ke projekte, a Domagoj ValidĹži iz Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva ukratko je prikazao trenuta no stanje i perspektive razvoja energetskog sektora u Hrvatskoj. ValidĹži je poseban naglasak stavio na skore izmjene zakonske regulative i nove zakonske propise koji e preciznije nego dosad regulirati poslovanje i investiranje u projekte izgradnje i koriĹĄtenja obnovljivih izvora energije, pojednostaviti i olakĹĄati proceduru za isho enje potrebnih dozvola te izmijeniti dosadaĹĄnji pravilnik o tarifiranju energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije, a samim time i privu i potencijalne investitore da se zainteresiraju za ulaganja u takve objekte. M. G./S.C.H.
››
Ozbiljne drĹžave svijeta ve se odavno ne oslanjanju samo na instinkt svojih vo a, ve se rade temeljiti planovi za 20, 50, 100, 200, pa i 500 godina. Zacrtanih planova vo e tih zemalja drĹže se neovisno o politi kom predznaku
upravo zbog toga najmo nije i najprosperitetnije drĹžave svijeta jesu to ĹĄto jesu. Dobro, re i e netko, ali Hrvatska je mala zemlja u svjetskim okvirima i ĹĄto ona moĹže napraviti? MoĹže puno toga. Za po etak moĹže svoju veli inu pretvoriti u svoju prednost (dobar primjer za to je Danska). Sve reforme i promjene na elno bi trebalo biti lakĹĄe provesti u drĹžavi naĹĄe veli ine nego u drĹžavama veli ine Kanade. Naravno, za to mora postojati i po-
liti ki konsenzus svih vaĹžnijih politi kih opcija koje se moraju sloĹžiti u jednome - nekada valja Ĺžrtvovati koji glas da bi se za 5 ili 10 godina ubrali plodovi ne ega ĹĄto se radi danas. NEKADA se valja ostaviti populisti ke retorike i narodu re i da su neke stvari nuĹžne i neophodne kako bi nam svima bilo bolje. Tada e i gra ani lakĹĄe prihvatiti neke stvari i promijeniti na in razmiĹĄljanja (tako er jedan od neuĹžnih uvjeta). MoĹžda sve to skupa zvu-
i kao neĹĄto ĹĄto je ve stotinu puta re eno i napisano. MoĹžda uistinu i jest tako, ali svejedno - ponavljat emo dokle god treba i koliko god puta treba sve dok sve relevatne druĹĄtvene snage ne krenu u ono ĹĄto je ve poodavno trebalo. A to je da sjednu, dogovore ĹĄta Ĺželimo kao drĹžava i kojim sredstvima to ostvariti te kona no krenu raditi posao kako treba. Vjerujte, nije teĹĄko kao ĹĄto se ini. Za po etak e biti dovoljna i dobra volja.
tema
MOGUĆE AKO SE POTRUDIMO pokazala je što Hrvatska može bit
4-5
Hrvatska lide
u turizmu, poljoprivred
Svi sudionici konferencije apelirali su na žurnu provedbu reformi bez daljnjeg gubljenja vremena Koliko će Hrvatska biti uspješna u idućih 20 godina, ponajprije ovisi o njezinoj spremnosti za ulaganje u nove tehnologije i obrazovanje. Od strateški važnih sektora za dugoročni razvoj domaćega gospodarstva sudionici konferencije "Hr.Business 2031.: Budućnost počinje sada" izdvojili su poljoprivredu i turizam, a velike su nam mogućnosti i u tehnološkom segmentu. Gotovo svi apelirali su na žurnu provedbu reformi bez daljnjega gubljenja
vremena. "Otkako je Hrvatska stekla neovisnost, svi upravljački mehanizmi vodili su se isključivo instinktom, a promišljeno djelovanje prema nekom zacrtanom cilju zamijenila je spontana reakcija na nove okolnosti", kazala je na otvaranju konferencije "HR. business 2031.: Budućnost počinje sada" predsjednica Uprave Business.hr-a Natalia Radovčić. Ujedno je najavila kako se zadatak konferencije odnosi na rasvjetljavanje mogućnosti u strateškom
promišljanju i formiranju vizije koja bi bila osnova budućeg razvoja. Konferenciji je nazočila i hrvatska premijerka Jadranka Kosor. "Budućnost doista
počinje sada jer sve što radimo ima dalekosežne posljedice", kazala je premijerka Jadranka Kosor na otvaranju konferencije, podsjetivši na to da se dvije od tri mjere gos-
podarskog oporavka trebaju ostvariti dugoročno; s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine, odnosno kroz 10 do 20 godina. Premijerka je podsjetila da se rezul-
PROBLEM SU DRUGI SEKTORI
Prespora koncentracija trgovine
LJERKA PULJIĆ, izvršna potpredsjednica Agrokora
"Nastavit će se proces konsolidacije i koncentracije u trgovini pa će prva tri trgovca vrlo brzo imati između 65 i 70 posto tržišta“, ustvrdila je Ljerka Puljić iz Agrokora, govoreći o budućnosti prehrambenog i trgovačkog sektora. "To će rezultirati propašću konkurencije ako ne dođe do njihova kapitalnog povezivanja, a opstat će samo oni lanci koji će se volumno i troškovno optimizirati. Teza da nam je trgovine dosta i da u nju ne treba ulagati ne stoji, problem je što drugi sektori nisu razvijeni", rekla je Ljerka Puljić. Trgovina plaća visoku cijenu kapitala, najosjetljivija
je na ekonomsku krizu i dalje je relativno nisko prosječno profitabilna, ustvrdila je. „Hrvatska prehrambena industrija već je trebala biti lider regionalizacije, odnosno jače istupiti na vanjska tržišta jer je domaće premalo, sporo se odvila koncentracija i regionalizacija. Poljoprivredni sektor je podinvestiran i ima nisku proizvodnost, ali ima potencijala“, rekla je Puljić. Navela je primjer Belja koje je 2005., kada ga je Agrokor preuzimao, imalo 416 milijuna kuna prihoda, a 2010. godine 1,47 milijardi kuna. Belje ima rezultate jače od prosjeka Europe, navela je Puljić.
business.hr Četvrtak 2/6/2011
er regije
di i tehnologiji
NATALIA RADOVČIĆ, predsjednica Uprave Business.hr-a
PREMIJERKA Jadranka Kosor kao prioritet je izdvojila ulaganje u demografsku obnovu, a Hrvatsku za 20 godina vidi kao članicu EU koja je ulaznicu zaslužila borbom protiv korupcije PRVI RED Andrija Kević, suvlasnik Business Media grupe, Željko Lenart (državni tajnik u Ministarstvu turizma), Ljerka Puljić (Agrokor), Goran Granić (EI Hrvoje Požar), ministar Damir Bajs i premijerka Jadranka Kosor
tati ne mogu postići odmah i preko noći, uz odricanja 'na kratak dah'. "Ono čega su se odrekli svi žele natrag u kratkom vremenu i odmah", upozorila je Kosor i kao prioritetno izdvojila ulaganje u demografsku obnovu i obitelj. Kosor je još jednom podsjetila na rad Vlade u teškim vremenima u kojima je bilo nužno smanjivanje proračuna, no bez zadiranja u rodiljne naknade i dječje doplatke. Hrvatsku za 20 godina vidi kao dugogodišnju članicu Europske unije koja je svoju ulaznicu zaslužila postignućima na području borbe s korupcijom i kriminalom te brojnim reformama. "Ovog vremena ćemo se sjećati s nostalgijom kada po-
stanemo 28. članica Europske unije", kazala je Kosor, dodavši da će zaštitni znak Hrvatske postati turizam i poljoprivreda. Ohrabrujućima je nazvala podatke o rastu industrijske proizvodnje i turizma u prvim mjesecima ove godine, dodavši da su u tijeku sastanci užeg kabineta na temu mogućih ušteda u proračunu, sve u skladu sa Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.
Zakonodavna prisila
Prva panel diskusija konferencije odnosila se na energetski sektor. "LNG terminal velika je investicija i ne bi bilo pravedno da ga financiraju porezni obveznici. Uvozimo samo trećinu prirodnog plina, a on bi možda bio
potreban srednjoj Europi", ustvrdio je Andrija Kojaković (CEOC) na panelu "Energetika i kako do nje doći". „Osim u Hrvatskoj, svi govore o kraju ere fosilnih goriva i njezinoj tranziciji prema obnovljivim izvorima“, rekao je Vjeran Piršić. Apsurdno je, kaže, da 60 posto hotela grije vodu za goste na naftu. Primjerice, Komiža kao jedan od najsunčanijih otoka stalno se susreće s problemom nestanka struje. "Obnovljivi izvori energije nisu alternativni izvori energije, nego je riječ o složenom području koje ima svoje probleme i nedostatke. Obnovljivi izvori mijenjaju se iz dana u dan", ustvrdio je Goran Granić (EIHP). On tvrdi da energetska budućnost mora biti sagledana u širem kontekstu cijeloga gospodarstva, a problem se ne može riješiti bez zakonodavne prisile. "Nisam čovjek koji nudi recepte i govori da ono što se radi ne valja. Energe-
tika nije samo energija, nije sama sebi svrha, ona je važna sastavnica svih društvenih tokova. Strateško planiranje u energetici nužno je jer priprema i gradnja traju i do 15 godina", naveo je Granić. Dodao je da strateško planiranje zahtijeva znanje i alate i da se time ne može svatko baviti. "Jeftina cijena energije nikome nije donijela korist, unatoč protivljenju sindikata", naveo je. Na panel-diskusiji navedeno je da je proizvodnja nafte pala sa 2,5 milijuna tona na 700 tisuća tona, a past će još na 600 tisuća. Proizvodnja plina zadovoljava 66 posto domaće potrošnje.
Kao zubna pasta
Nakon predavanja potpredsjednice Agrokora Ljerke Puljić koj se odnosilo na budućnost prehrambenog i trgovačkog sektora slijedila je diskusija o budućnosti financijske industrije. "Zanimljivo je što smo
temu energetike, poljoprivrede i hrane obradili prije bankarstva jer je upravo to logičan redoslijed", kazao je analitičar Velimir Šonje otvarajući temu "Financije 2031. Banke i financijska društva", dodavši da upravo te sektore u budućnosti čekaju veće promjene nego bankarstvo. Šonje pojašnjava kako je današnji svijet bankarstva oblikovan vrlo brzom internacionalizacijom, a tu su i utjecaj liberalizacije i tehnologije. Kao četvrti faktor izdvaja demografiju koja će u budućnosti igrati veću ulogu, a slijede kultura i politika. "To je slika prošlosti koja nas je dovela do ovog trenutka, a pitanje je hoće li taj utjecaj početi djelovati u nekim drugim smjerovima", kaže analitičar napominjući kako važnost politike ne treba precjenjivati jer će se ona prilagođavati ostalim trendovima. Iako napominje da nema ambiciju prognozirati kako će proizvodi banaka izgledati u budućnosti i kakve će biti njihove cijene, tvrdi kako prije 15-ak godina većina sadašnjih bankarskih proizvoda nije ni postojala dok je njihova cijena s vremenom padala. "Ako to projiciramo 10 godina unaprijed, možemo reći da će cijena kapitala biti na razini najrazvijenih zemalja EU. Razlika od 2,25 postotnih bodova će nestati jer su to 75 posto faktori koji nemaju veze s bankama poput rizika zemlje i rizika valute", kaže Šonje koji, s obzirom na to da nam je udio u novčanoj masi i kreditima oko 0,05 posto, smatra da će se mnoge vodeće doma-
Snimili hrvoje dominić i Saša ćetković
O... Konferencija 'HR.business 2031.: Budućnost počinje sada' ti ako se konačno počne slijediti smišljena strategija, a ne instinkti
tema 6-7 će banke u budućnosti pretvoriti u podružnice. "Krediti će se birati kao zubna pasta, na osnovi drugih preferencija. Uloga kamate s vremenom će padati jer će razlike između banaka biti minimalne", smatra Šonje. Kad je riječ o tržištu kapitala, smatra da već živimo budućnost u kojoj slijedi konsolidacija. "Burze će se okrupnjavati. ZSE nema ekonomski razlog postojanja i sve će biti internacionalizirano i globalizirano do 2031. godine", smatra analitičar, a kao uzrok navodi niže troškove, odnosno veću efikasnost. Što se tiče bankarskog dijela tiče, tvrdi da će se stvari odvijati sporije, opreznije i s puno većim uplivom regulatora. Vedrana Jelušić Kašić iz EBRD-a smatra pak kako će se za 20 godina velike kompanije većinom financirati na tržištu kapitala, a srednja i mala poduzeća nastavit će se financirati klasičnim putem preko banaka. Kao najveću prepreku financiranju putem tržišta kapitala Petar Brkić iz Abacus brokera vidi nespremnost tvrtki. "Vrlo je malo onih koje su se organizacijski posložile da to uspiju", kaže te napominje da je situacija 2008. bila mnogo povoljnija i puno se novca moglo skupiti putem tržišta kapitala. Brkić upozorava i na sve veću konkurenciju stranih burzi ističući Varšavsku burzu na koju u posljednje vrijeme izlaze slovenske kompanije, a na pitanje o budućnosti ZSE-a ističe kako su promjene nužne. "Vlasnička struktura ZSE-a
je zastarjela", kaže Brkić koji preslagivanje smatra izglednim.
Biti drukčiji
"Hrvatsku treba gledati u okružju u kojem se nalazi. Europska unija je naša budućnost, a ovog trenutka Europa ima problem jer počinje zaostajati za konkurencijom. Trebamo gledati kako u tom okružju biti bolji. Europa se nije oporavila od krize, još je u minusu, a Hrvatska je u plusu. Iako je dosad stav Europske unije bio da je turizam samodostatan i da neće dobivati potpore, situacija se prošle godine promijenila, pa će EU prvi put donijeti strategiju europskog turizma za 20 godina", rekao je ministar turizma Damir Bajs na panel diskusiji "Turistička budućnost - elitizam ili masovnost." Hrvatska mora biti drukčija od drugih i održati stope rasta, a strategija koju ćemo uskoro početi raditi mora se uklopiti u europsku strategije, istaknuo je ministar te dodao da se nasuprot Europi svijet, posebice Amerika, oporavlja i grabi naprijed. "Moramo smiriti očekivanja da ćemo imati sezonu koja će srušiti sve rekorde. Očekujemo rast od dva do četiri posto, a šest do sedam posto smatralo bi se izvrsnim rezultatom. U svakom slučaju, ne očekujemo dvoznamenkaste stope rasta za 2011. godinu", naglasio je Bajs. Ivana Budin Arhanić naglasila je da je Hrvatska mala zemlja, ali velika u smislu noćenja i dolazaka i to se neće promijeniti u idućih 20 godina. "Razlozi za putovanje se
GORAN RADMAN, dekan Verna
sve više segmentiraju i na taj način ćemo produljiti sezonu i nadograditi je na postojeći turizam. Potrebni su nam novi sadržaji, proizvodi i nova znanja i na tome najviše moramo raditi u idućih 20 godina", rekla je Budin Arhanić. Kristian Šuster kazao je kako moramo nedvosmisleno postaviti kriterije kakav turizam očekujemo. "Ne dijelim ministrov stav o tome kako smo savršeno uspješni, treba biti kritičan. Osnovni je problem u tome što šaljemo poruku da smo izvrsni, a nismo jer nemamo jasno definiranu viziju. Uvijek se osvrćemo na prošlost, na to koliko smo napravili u odnosu na prošlost. Naprednije zemlje uvijek uspoređuju ono što su postigle s onim što su zacrtale", rekla je Nevenka Čavlek. "Napravimo viziju gdje želimo biti u budućnosti. Podcjenjivanje struke u turizmu postoji u svijesti naših ljudi. Treba imati i niskoobrazova-
ne koji su nam prijeko potrebni, primjerice konobari. Svatko tko radi mora biti visoko motiviran. Mi želimo kvalitetu, kvalitetan turizam za produkt koji imamo, a za to nam je potrebna jasna vizija onoga što želim. Zalažem se za obrazovanje svakog pojedinog zanimanja u turizmu. U turizmu je nužno potrebno cijeniti rad", naglasila je Čavlek. Vjeran Piršić ustvrdio je da je turizam prodaja kulture življenja, a u Hrvatskoj pretežno imamo prodaju smještaja. "Moramo biti u mogućnosti gledati kroz zidove i na dulji rok. Imamo više stope rasta od nekih europskih zemalja, ali baza nam je različita. Kod nas noćenje stoji 120 eura, a u Austriji 400 eura. Turizam nije sektor nego sustav koji zahtijeva pojedince koji se odlikuju profesionalnošću i imaju strasti za obavljanje posla", navela je Sanja Čizmar.
Ne valja kao u nogometu
Diskusiji o tehnologijama
'OBLIZIVALI EURO'
Ništa bez obrazovanja i umrežavanja
DAVOR pAVUNA, fizičar
Nova rješenja pri strateškom planiranju energetike za održivi razvoj postoje, promjene u financijskom sektoru su nužne, turizam je samo malen dio resursa nacije, prometna infrastruktura bit će bolja, no najbitnije je obrazovanje i umrežavanje, naglasio je Davor Pavuna u svojem slikovitom predavanju temeljenom na primjerima i dugogodišnjem iskustvu. Turizam ne može funkcionirati samo dva mjeseca, ustvrdio je. "Umjesto da smo zadnjih 10 do 12 godina puno filozofirali i 'euro oblizivali', bilo bi bolje da smo energiju uložili u obrazovanje
i umrežavanje", rekao je profesor Pavuna. Svake godine generiramo toliko informacija, kao svi živi do 1960. godine, energetski smo udeseterostručili potrošnju, a od 1960. smo utrostručili pučanstvo, u konzumatorskom modelu amerike 50-ih godina. Ekosfera ne može izdržati tzv. civilizaciju sa 9 milijardi humanoida, naveo je Pavuna. „Bolja Hrvatska trebala bi imati 1,5 posto inženjera i 3 posto umreženih znalaca u čistom okolišu. Mi nismo zaostali, spremni smo, ali nismo organizirani“, rekao je Pavuna.
prethodilo je predavanje Gorana Radmana „Vizija transmoderne Hrvatske“. "Cjeloživotno učenje je nešto bez čega ne možemo opstati. Inovativnost je pitanje opstanka. Dugoročno ne možete opstati ako niste najbolji i najkvalitetniji. Potrebno je stvarati inovativnu organizacijsku kulturu, treba investirati u znanje, top talente. Treba im dati mogućnost da rade i da se razvijaju na zahtjevnim projektima", rekla je Gordana Kovačević na panel diskusiji "Možemo li uopće raspravljati o tehnologijama za koje ne znamo da će biti izmišljene". Nedavne ICT analize, navela je, pokazuju da zastajemo za svijetom, a Hrvatska ima potencijal za informacijsko-komunikacijsko-tehnološku industriju jer imamo razvojno-istraživačke centre i tako možemo ponuditi izvozni potencijal. Ante Mandić ustvrdio je da imamo šansu u izvozu softverskih usluga, no moramo
››
Rekli su...
Hrvatska će za 20 godina biti stara članica Europske unije koja će jako dobro iskoristiti sve što takvo članstvo nudi", kaže ministar turizma Damir Bajs koji napominje da je turizam već sada hrvatski brend kojim će se Hrvatska do 2031. naći bok uz bok s Francuskom i Italijom. Ono što će nas razlikovati od Europske unije odnosi se na zaštitu prirode, a uz turizam glavna strateška grana svakako će biti poljoprivreda. DAMIR BAJS, Ministarstvo turizma
››
FINANCIJE 2031. Moderator Josip Jagić (Business.hr), Zoran Bohaček (HUB), Vedrana Jelušić Kašić (EBRD), Petar Brkić (Abacus brokeri) i Velimir Šonje (Arhivanalitika)
biti jeftiniji od našeg okruženja. "Cijena rada u našoj industriji izrazito je opterećujuća. Velika davanja na plaću opterećuju nas i smanjuju našu konkurentnost", rekao je Mandić. Hrvoje Balen je naglasio kako ne bi htio da se postigne efekt hrvatske nogometne lige, odnosno da se kvalitetni igrači prodaju u inozemstvo, a par ljudi od toga dobro živi. "Problem Hrvatske je što je ima ICT sektor koji je konkurentan na svjetskoj razini, ali njegovo korištenje u svakodnevnom životu u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razini", naglasio je Sanjin Katinić te dodao da trebamo izvoziti znanja o proizvodnji i korištenju tehnologija. "Do 2020. godine očekuju se goleme količine i brzine prijenosa podataka, a vizija Ericssona je 50 milijardi umreženih uređaja. Kada
je u pitanju vizija Hrvatske, ako za samo 15 posto povećamo implementaciju širokopojasnog umreženja, dobit ćemo 250.000 novih radnih mjesta i za 30 posto povećat ćemo BDP", rekla je Gordana Kovačević. Kombinacija znanja i tehnologija presudna je infrastruktura budućnosti 2031. godine, zaključio je Goran Radman.
Problem je u društvu
"Imat ćemo velikih problema s radnom snagom i imat ćemo odljev mozgova", komentirao je Saša Jurković što nas čeka u budućim godinama na panel diskusiji "Tržište rada i demografska politika 2031. - Tko će i za koga raditi". Ivan Miloloža, vlasnik i čelnik tvrtke Munja, rekao je da se više razmišljalo o očuvanju radnog mjesta nego o tome što to radno
VELIMIR ŠONJE (Arhivanalitika) s Goranom Granićem (EI Hrvoje Požar) i Krešimirom Macanom (Manjgura)
mjesto nosi. " Postavlja se pitanje zašto su naši ljudi svuda u inozemstvu uspješni, a ne u domaćim kompanijama. Nije samo bitna plaća, ona je početni stimulans. Plaće koje dobivamo nisu velike, nego su prevelika izdvajanja za njih koja osigurava poslodavac. Imamo efekt prevelikog izdvajanja i premale produktivnosti rada. Treba nam ciljana i jasna strategija. Tvrdim da iz gospodarskih pozicija Hrvatska još nije spremna priključiti se Europi. Globalna stategija mora se promijeniti bez obzira na to koja vlada dolazi. Globalno je rad u Hrvatskoj neproduktivan, a za to nisu često krivi ni radnici ni menadžeri. Hrvatska nema sustava i problem je u društvu", kaže Miloloža, inače predsjednik Vijeća članova HUP-a. Sindikalist Krešimir Sever smatra da nam nedostaje stručnjaka koji bi znali organizirati ljude na poslovima. "Hrvati su vrijedni, sposobni i predani radu i ako imamo ljude koji su ih sposobni organizirati, dobit ćemo visoke proizvodne rezultate. Politiku treba izostaviti iz gospodarstva", kaže Sever. Mislav Balković iz Visoke škole za primijenjeno računarstvo smatra da ako je već država skupa i troškovi rada veliki, onda ona mora davati veći doprinos u smislu kvalitetnijih kadrova i boljih uvjeta poslovanja. Biljana Starčić Irena Habjanec
Za 20 godina tržište će biti glavna odrednica pri dizanju kredita, ovisno o tome hoće li oni biti jefitniji na tržištu kapitala u domaćim ili stranim bankama. S gospodarskim oporavkom premija na rizik će se smanjivati, a regulatorni trošak već je na minimumu te stvari idu u dobrom smjeru. S razvojem tehnologije uloga banaka zasigurno će se mijenjati, posebice u platnom prometu. Sjetimo se samo kako prije 20 godina nismo imali ni telefaks, ni mobitele ni internet, bez kojih sada ne možemo zamisliti poslovanje. ZORAN BOHAČEK, Hrvatska udruga banaka
››
Prostor za rast vidim u proizvodnji hrane, turizmu, ali i industriji koja je bez razloga napuštena 90-ih godina. Bojim se liberalističkih ideja prema kojima bi se cijena rada trebala smanjivati kako bismo bili konkurentni na tom području. Osim ulaganja u obrazovanje, treba misliti na to kako zadržati mlade u Hrvatskoj. Ako oni budu bježali trbuhom za kruhom, Hrvatska će biti siromašna zemlja. Osim toga, nužno je temeljito preoblikovanje hrvatske političke scene. KREŠIMIR SEVER, Nezavisni hrvatski sindikati
››
Hrvatska za 20 godina može proizvesti hrane i za izvoz, a ne samo za svoje potrebe, ali samo uz efikasniji sustav potpora. U poljoprivredu se sada ulaže malo i neproporcionalno udjelu u BDP-u dok su potpore generalne. Osim toga, potrebno je investirati u znanje ljudi te tehnologije za primjenu tog znanja. Za 20 godina možemo biti zemlja koja je iskoristila svoje proizvodne resurse.
LJERKA PULJIĆ, Agrokor
››
ICT ima veliku ulogu, kako za društvo tako za čovjeka i gospodarstvo. Budući da Hrvatska po globalnom indeksu konkurentnosti u tom sektoru ne stoji najbolje, treba brzo djelovati", kaže predsjednica Uprave Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević. Kao prioritet navodi stvaranje umreženog društva temeljenog na širokopojasnom pristupu i primjeni interneta, mobilnosti te računalstvu u oblaku. S prosječnim godišnjim rastom širokopojasnog pristupa od 15 posto Hrvatska bi već 2020. mogla dosegnuti 100postotnu penetraciju, zahvaljujući čemu bi se stvorio prostor za otvaranje više od 270.000 radnih mjesta u zelenoj ekonomiji i rast BDP-a 30 posto. GORDANA KOVAČEVIĆ, Ericsson Nikola Tesla
tema 8-9
INTERVJU: IVANA ANDABAK Predsjednica Uprave Izvor osigu nica Sv. Katarina dio paketa turističkoga, zdravstvenog i osigurate
Povrat 40 mil. kuna za očekujemo za desetak
Bivši ministar Dragan Primorac osigurao je bolnici suradnju s vodećim svjetskim institucijama, a na njega računaju i u glavnom projektu Stubičke Toplice, vrijednom oko 106 milijuna eura. Riječ je o javno-privatnom partnerstvu s Krapinsko-zagorskom županijom koje bi trebalo zaživjeti za dvije godine SUVLASNIŠTVO 'Uobičajeno je da se menadžere voditelje projekta dodatno motivira za uspjeh projekta kroz davanje određenih vlasničkih prava', kaže predsjednica Uprave Izvor osiguranja o Primorčevu suvlasništvu u bolnici snimio hrvoje dominić
Netom prije otvaranja prve privatne bolnice Sveta Katarina, specijalizirane za ortopediju, kirurgiju, neurologiju i fizikalnu medicinu, vrijedne 40 milijuna kuna, razgovarali smo s predsjednicom Uprave Izvor osiguranja Ivanom Andabak, ujedno kćeri investitora cijelog projekta i osnivača Sunce koncerna Jake Andabaka. U razgovoru za Business.hr ona otkriva prirodu poslovanja bolnice u općini Zabok, ulogu bivšeg ministra znanosti te predsjedničkog kandidata na minulim izborima Dragana Primorca u cijeloj priči te najavljuje spoj turizma, osiguranja i zdravstva u idućem projektu Stubičke Toplice, vrijednom više od
100 milijuna eura. Za početak lipnja najavljeno je otvaranje bolnice Sveta Katarina iza koje stoji osnivač koncerna Sunce osiguranje i vaš otac Jako Andabak, jesu li prvi pacijenti naručeni? - Interes je jako velik i dosad smo neke pacijente već morali odgađati. Bolnica je gotova i sve je spremno za njihov doček. Komu je bolnica namijenjena? - Ciljne skupine su dosta široke jer je to grana medicine zastupljena u svim skupinama stanovništva, a prije svega se obraćamo Krapinskozagorskoj županiji jer tamo postoji potreba za takvom bolnicom. Ipak, ona je po svojoj stručnosti i karakte-
OČEKUJU 18 MIL. KN. PREMIJE
Dogodine ćemo ponuditi zdravstveno osiguranje
Jeste li zadovoljni rezultatima poslovanja Izvor osiguranja u proteklim mjesecima? - Iako je tržište prilično popunjeno i konkurentno, ima prostora i mi smo uspjeli pronaći svoju nišu. Registrirani smo za neživot i nudimo sve ono što taj segment uključuje. Projekt Stubičke Toplice vratio nas je na razmišljanje o osiguranju te se prirodno rodila ideja o zdravstvenom osiguranju, na koju se logički nadovezao neživot. Sada te druge vrste osiguranja razvijamo i više nego što smo inicijalno planirali. Hoćete li uslugu zdravstvenog osiguranja ponuditi u ovoj godini? - Iako se dugoročno planiramo orijentirati na zdravstveno osiguranje, to je produkt koji još nismo počeli prodavati jer zasad nismo spremni. Intenzivno radimo na tome i s obzirom na to da je konkurencija izrazito jaka, moramo ponuditi nešto drukčije, vjerojatno iduće godine. Po čemu ćete se razlikovati od drugih? - Jedan od glavnih razloga kada smo razmišljali o pokretanju osiguranja upravo je taj sinergijski efekt turističkog, zdravstvenog, wellness i osigurateljnog segmenta. Kolika je očekivana premija Izvor osiguranja u ovoj godini? - Već smo već prešli brojku od šest milijuna kuna, a očekujemo 18 milijuna do kraja godine. Planirate i otvaranje poliklinike u Zagrebu? - Da, dobro je da osiguranje može kontrolirati odnos poliklinike prema osiguraniku, a s druge strane i troškove, što je puno lakše ako sami upravljate takvom zdravstvenom institucijom.
uranja kaže da je privatna boleljnog biznisa Sunce koncerna
a bolnicu k godina ristikama zapravo namijenjena i pacijentima izvan Hrvatske. Vjerujemo da će u nju dolaziti sportaši iz cijeloga svijeta jer možemo ponuditi sve na jednome mjestu, od dijagnoze, liječenja, operacije do rehabilitacije, što će dosta skratiti vrijeme boravka u bolnici. Vrijeme je tu najbitniji faktor, a smanjit će se i sami troškovi bez obzira na to tko ih plaća - osiguranje ili pacijent iz svog džepa. Hoće li bolnica primati pacijente s uputnicama? - Radi se i na tome, s obzirom na to da je riječ o specijaliziranoj bolnici, ona je otvorena za sve. Tko su liječnici koji će biti dio tima Sv. Katarine? - Od 40-ak zaposlenika 14 su liječnici ortopedi, traumatolozi, anesteziolozi i neurokirurzi, dva inženjera medicinske radiologije te 17 medicinskih sestara. Ravnatelj je docent doktor Mladen Rakić, dugogodišnji predstojnik katedre za anesteziologiju pri Medicinskom fakultetu u Splitu te predstojnik Klinike za anesteziologiju KBC-a Firule, ali on neće biti aktivan u operacijskoj sali. Kada očekujete povrat ulaganja i hoće li cijene biti dostupne i onima koji liječenje u privatnim bolnicama smatraju luksuzom? - Cijene moraju biti konkurente jer inače ništa od ovoga ne bi imalo smisla, iako takav proizvod ima svoju cijenu budući da koristimo najnovije svjetske metode i postupke koji su minimalno invazivni i omogućuju pacijentu da se u najkraćem mogućem roku vrati svakodnevnim obvezama. Povrat ulaganja očekujemo kroz desetak godina. Koja je uloga bivšeg ministra znanosti i obrazovanja te predsjedničkog kandidata na
proteklim izborima Dragana Primorca u cijeloj priči? - On je glavni rukovoditelj projekta i jako je dobro odradio cijelu organizacijsko-logističku priču. Mi smo kao investitori nešto zamislili, a on je to kao netko tko je dugo i u medicini i u znanosti mogao provesti u djelo. Zahvaljujući njemu uspjeli smo ostvariti suradnju s vodećim svjetskim institucijama poput izraelske klinike Sheba Medical Centre, koja je vodeća u ortopediji, te Carolin's Pain instituta iz SAD-a, koji se bavi liječenjem boli putem neinvazivnih metoda, a za dijagnostiku tu je austrijska klinika Diagnostikum. Sada, kada je sve postavljeno na noge, mijenja li se Primorčeva uloga? - Ne, jer iako su stvari postavljene na noge, trebat će dosta vremena da se sve uhoda i on će imati veliku ulogu u tome. Je li on suvlasnik bolnice? - Uobičajeno je da se menadžere - voditelje projekta dodatno motivira za uspjeh projekta kroz davanje određenih vlasničkih prava, a dr. Primorac vrstan je stručnjak kojemu je najveći motiv izazov koji cijeli projekt stavlja pred nas. Koji je idući korak? - To je zapravo glavni projekt Stubičke Toplice vrijedan oko 106 milijuna eura, a sada je u fazi projektiranja i prikupljanja potrebne dokumentacije. Sastojat će se od polikliničko-rehabilitacijskog centra, tri veća hotela i termalne rivijere. Tko stoji za tog projekta i kada će on zaživjeti? - Riječ je o javno-privatnom partnerstvu Sunce koncerna i Krapinsko-zagorske županije, a zaživjet će u roku dvije godine. Biljana Starčić biljana.starcic@business.hr
OGLAS
dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Četvrtak 2/6/2011
ISTRAŽIVANJE ADAC-a
Ljetna košarica 20% skuplja nego U Turskoj
Zagreb. Prema istraživanju njemačkoga autokluba ADAC, koji je usporedio cijene u ljetovalištima nekoliko europskih zemalja, koje prenosi portal Crozilla.com, posebno je povoljan godišnji odmor u Bugarskoj, gdje košarica sa 34 proizvoda i usluga za obitelj s dvoje djece iznosi 131 euro. Za iste proizvo-
KAKO TRAŽITI POSAO
HZZ-ov recept za mlade: učlanite se u klub Preko klubova za zapošljavanje mladih u Karlovcu i Zadru 30 posto sudionika tijekom tri tjedna našlo posao Klubovi za zapošljavanje zamišljeni su kao radionice putem kojih se mlade nezaposlene osobe upućuje u vještine i strategije traženja posla i među novim su uslugama namijenjenim poticanju zapošljavanja mladih koje su predstavljene jučer na završnoj konferenciji projekta "Mladi na tržištu rada". Riječ je o projektu koji je financirala Europska unija u sklopu IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), započete početkom 2010. godine, koji je provodila njemačka konzultantska tvrtka Gopa u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje (HZZ). Kako je istaknuto na konferenciji, mladi se po određenim obilježjima razlikuju od ostatka nezaposlenog stanovništva, pa su potrebne i nove usluge namijenjene isključivo njima.
Spremni mijenjati
"Mlade osobe češće zapošljavaju na određeno vrijeme, što nije prepreka jer su mladi spremni mi-
jenjati poslove, učiti i raditi na vlastitoj zapošljivosti. Osim toga, traže nove načine komunikacije i uključeni su u društvene mreže", pobrojala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ankica Paun Jarallah u uvodnome obraćanju sudionicima konferencije posebnosti skupine nezaposlenih osoba mlađih od 24 godine koji u evidenciji nezaposlenih sudjeluju sa 18 posto.
de u Danskoj valja izdvojiti 206 eura, a u najjeftinijem ljetovalištu u Turskoj, mjestu Datça, 121 euro. Prema ADAC-ovu istraživanju, neka od naših ljetovališta imaju najskuplje, a neka najjeftinije proizvode. Tako je set za ronjenje od svih ljetovališta u Europi najskuplji baš kod nas. U mjestu Lopar on iznosi čak 22,12 eura, najam ležaljke na plaži najpovoljniji je u našem Umagu, a cijena iznosi samo 2,07 eura. Cijene su u Omišu u prosjeku oko 19 posto niže od prosječnih cijena određenih proizvoda u ljetovalištima
koja su obuhvaćena tim istraživanjem. No cijene parkinga u Omišu više su od prosjeka oko 75 posto. U Baškoj na Krku cijene su u prosjeku 16 posto više nego u ostalim europskim ljetovalištima. Bol na Braču ocijenjen je kao skupo mjesto. Ondje je, prema ADAC-u, parking više nego trostruko skuplji od drugih europskih ljetovališta. Ukupno, ljetna košarica u navedenim mjestima na našoj obali skuplja je 20,6 posto nego na obalama Turske, 15,6 posto nego u Španjolskoj te 12,6 posto nego u Grčkoj. B. hr.
DUBROVNIK
Aeroflot dovozi 10.000 ruskih turista
Dubrovnik. U dubrovačku Zračnu luku jučer je iz Moskve sletio prvi zrakoplov ruske nacionalne kompanije Aeroflota kojim je stiglo 50-ak putnika. U dubrovačkoj Zračnoj luci procjenjuju da će letovima Aeroflota na dubrovačko područje doputovati 10.000 ruskih turista. Linija će izravno povezivati Dubrovnik i Moskvu do kraja rujna. H
Eurocable otvori od 25 milijuna eu GREENFIELD U JAKOVLJU Nova tvornica udvostručit će proizvodne kapacitete tvrtke. Projekt je financijski podupro EBRD, koji je dokapitalizacijom od 15,5 milijuna eura ušao i u vlasničku strukturu Eurocable Groupa
Leci za mlade
Voditelj projektnog tima Mike Chambers istaknuo je kako su se klubovi za zapošljavanje pokazali jako uspješnim u Velikoj Britaniji, a uspjeh nije izostao ni u Hrvatskoj, pa je 30 posto sudionika tijekom tri tjedna našlo posao. U sklopu projekta osnovani su klubovi za zapošljavanje mladih u Karlovcu i Zadru, održane su radionice za savjetnike i druge djelatnike HZZ-a, predložen je novi izgled letaka kako bi bili privlačniji mladima, korištenje društvene mreže Facebook u komunikaciji s mladim nezaposlenim osobama, veće poticanje samozapošljavanja i volontiranja. Margareta Podnar
margareta.podnar@business.hr
TVORNICA U JAKOVLJU sa 100 radnika u potpunosti će zadovoljiti potrebe Eurocablea za proizvodnjom osnovnih sirovina Snimio Saša ĆetkoviĆ
VISOKI GOSTI Premijerka Jadranka Kosor i ministar Đuro Popijač
Tvrtka Eurocable Group otvorila je jučer novu tvornicu u Jakovlju pokraj Zaprešića vrijednu 25 milijuna eura, a vrpcu je svečano presjeklo tridesetak djece zaposlenika tvrtke. "Dužni smo djeci u naslijeđe ostaviti nešto više od dugova i stoga im ostavljamo ovu tvornicu koju su
gradili njihovi roditelji, njezine strojeve i radna mjesta za sto novih zaposlenika", poručio je na otvorenju Dražen Matiegka, predsjednik Uprave Eurocable Groupa.
Premijerkin naklon
Nova tvornica udvostručit će proizvodne kapacitete
tvrtke te će zajedno s tvornicom u Jankomiru i 38.000 tona gotovih proizvoda godišnje osigurati ukupan prihod veći od milijardu kuna. Eurocable Group pretežito je orijentiran na izvoz pa se više od 80 posto proizvoda plasira izvan granica Hrvatske, u 20-ak zemalja. Tvrtka je, primjerice, u Austriji pro-
snimio hrvoje dominić
MATIJAŠEVIĆ (HUS):
OzrEn MATIJAŠEVIĆ, predsjednik Hrvatske udruge sindikata
Božinoviću, što je s gradnjom vojnih brodova?
Zagreb. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević zatražio je jučer od ministra obrane Davora Božinovića informaciju o tome u kojoj je fazi ugovaranje gradnje vojnih brodova u domaćim brodogradilištima, koje je bilo najavljeno zimus. Matijašević u pismu Božinoviću podsjeća da je o izo-
io tvornicu ura glašena najboljim izvoznikom za 2010. godinu. Poslovnu orijentaciju Eurocablea, koji od 2001. godine proizvodi električne vodove i kabele, pohvalila je i premijerka Jadranka Kosor, koja je s ministrom gospodarstva Đurom Popijačem prisustvovala otvorenju nove tvornice. Isti je dvojac u svibnju prošle godine bio na postavljanju njezina kamena temeljca. "Želimo gospodarski jaku Hrvatsku kao članicu Europske unije. Ove godine izaći ćemo iz krize, ali bez hrabrih i odlučnih ljudi kao što ste vi to nećemo moći ostvariti. Svatko tko otvori i jedno radno mjesto zaslužuje da mu se premijerka i cijela Vlada naklone", poručila je Kosor uistinu se lagano naklonivši.
zaokružili proizvodnju
Nije propustila navesti najnoviju statistiku koja ide u prilog poboljšanju gospodarske slike Hrvatske - rast izvoza 18 posto u odnosu na lanjsku godinu i porast industrijske proizvodnje 2,7 posto prema 2010. godini. Zamoljena za komentar pada BDP-a u prvom tromjesečju, Kosor je kazala kako vjeruje da će sljedeće tromjesečje biti bolje. "Kasnije smo ušli u krizu i neke smo poteze, to treba otvoreno reći, trebali vući ranije. Ja mogu govoriti o potezima u posljednje
dvije godine i mislim da oni polako počinju davati rezultate", istaknula je. Projekt gradnje tvornice u poslovnoj zoni Jakovlje Eurocable Group pokrenuo je krajem 2008. godine. Financijski ga je poduprla Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je dokapitalizacijom od 15,5 milijuna eura ušla i u vlasničku strukturu Eurocable Groupa. Projekt proširenja kapaciteta proizvodnje u potpunosti je greenfield investicija u poslovnu zonu Jakovlje. Dakle, riječ je o kupnji zemljišta te gradnji objekata i infrastrukture. Otvaranjem nove tvornice, navode u Eurocableu, u potpunosti će se zaokružiti tehnološki proces proizvodnje kabela s obzirom na to da je u tvornici smještena i proizvodnja bakrene žice od 8 milimetara, koja kao ulaznu sirovinu koristi bakrenu katodu te proizvodnju PVC granulata koji su se dosad, kao osnovne sirovine za izradu kabela, uvozili. Tako će tvornica u Jakovlju u potpunosti zadovoljiti potrebe Eurocablea za proizvodnjom osnovnih sirovina, a tvrtka će samo učvrstiti vodeće mjesto u domaćoj kabelskoj industriji te postati lider u regiji. Eurocable Group, osim u Zagrebu, ima članice u Beču, Beogradu i Podgorici. Nevenka Cuglin
nevenka.cuglin@business.hr
stanku narudžbi za gradnju novih brodova bilo riječi prilikom posjeta delegacije Vlade Brodosplitu u veljači te da je tada premijerka Jadranka Kosor najavila gradnju pet brodova za potrebe Ministarstva obrane ističući vjerojatnost povjeravanja tog posla domaćoj brodogradnji. Iako je tada bilo najavljivano raspisivanje natječaja u roku od mjesec dana, ni četiri mjeseca poslije nisu poduzeti daljnji koraci, kaže Matijašević te poziva ministra Božinovića da se što prije očituje o namjerama MORH-a. H OGLAS
AzTn
Potpore za audiovizualne djelatnosti
Zagreb. Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobrilo je državne potpore za poticanje audiovizualnih djelatnosti sadržane u prijedlogu Programa dodjele sredstava Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, priopćeno je iz AZTN-a. Davatelj potpora bit će Agencija za elek-
troničke medije (AEM). Putem državne potpore odobrene tim programom pojedinom korisniku se može dodijeliti do 50 posto troškova proračuna za proizvodnju pojedinog audiovizualnog i audiodjela. Kasko su audiovizualna djela dvojne prirode - u gospodarskom smislu roba, ali i kulturno dobro, njihovo stvaranje i emitiranje nije isključivo prepušteno zakonima tržišta, smatra AZTN. Potpore se mogu odobriti za opravdane troškove neposredno vezane uz pojedini audiovizualni i radijski program. H
dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Četvrtak 2/6/2011
VELESAJAM
Počeli Intergrafika i Modernpak
Zagreb. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević otvorio je u srijedu dvije sajamske manifestacije na Zagrebačkom velesajmu 21. međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papira te 26. međunarodni sajam ambalaže i pakiranja. Sajmovi traju do 4. lipnja. U ime izlagača prisutnima se obratio vlasnik jed-
ne od najuspješnijih grafičkih tvrtki Grafik.net Krešo Culjak. On je rekao kako se ove godine na sajmu prvi put organiziraju i Dani karijera u grafičkoj industriji. Ustvrdio je kako grafičkoj industriji treba pomoć jer je industrija koja se tehnološki brzo razvija i svakih četiri do pet godina traži nove investicije. Predsjednik HGK Vidošević ustvrdio je kako svi traže pomoć u, kako je rekao, "ovim nemogućim vremenima". Ustvrdio je kako samo tri do pet posto hrvatske proizvodnje postiže međunarodnu valorizaciju. G. K.
DOBRA PRODAJA
M Sanu priznanje Western Digitala Zagreb. Hrvatska kompanija M San dobila je dva priznanja Western Digitala, tvrtke koja proizvodi tvrde diskove. Priznanja su im dodijeljenja za najbrži rast u prodaji vanjskih WD diskova u odnosu na prethodnu godinu te za većinski tržišni udio u prodaji WD diskova. Naime, M San grupa u posljednjih 11 godina drži 70 posto regionalno-
ga tržišnog udjela u prodaji WD internih diskova. Priznanja su dodijeljena za cijelu EMEA regiju (Europa, Bliski istok i Afrika), a dodijeljeno ih je ukupno 11, od čega je M San dobio dva. Ta hrvatska tvrtka distribuira kompletan portfelj WD diskova te ima eksluzivna prava za prodaju vanjskih diskova u cijeloj Adriatic regiji. Proizvodi Western Digitala su u ponudi M Sana od 1998. godine. WD je osnovan 1970. u Kaliforniji, jedan je od najvećih proizvođača tvrdih diskova i zapošljava više od 62.000 ljudi. B.hr
Novi softver digao prihode Nexe grupe 22,5 posto PROJEKT OD 18 MILIJUNA KUNA U suradnji s Microsoftom Hrvatska i Adactom razvijeno je rješenje koje omogućuje, među ostalim, brže i lakše donošenje odluka
Microsoft Hrvatska i Adacta jučer su predstavili implementaciju integriranoga poslovnoga informatičkog rješenja Microsoft Dynamics NAV u sedam tvrtki Nexe grupe u Hrvatskoj. Riječ je o integraciji vrijednoj 18 milijuna kuna koja je, kako je istaknuto, najveći takav projekt u regiji. To rješenje koje omogućuje standardizaciju procesa rada, te učinkovitije izvještavanje i lakše i brže donošenje odluka, zasnovano je na Microsoftovoj tehnologiji, a implementaciju je u protekle dvije godine provela tvrtka Adacta.
Snižavanje troškova
"U prva četiri mjeseca ove godine ukupno smo povećali prihode za 22,5 posto te vjerujemo da je i ovaj alat tome pomogao. Odlučili smo
IVAN ERgOVIć, predsjednik Uprave Nexe grupe, kaže da im je novo rješenje omogućilo potpuno transparentno poslovanje snimio sAŠA ∆ETKoViĆ
se za uvođenje novog sustava unatoč krizi. Na projektu je radilo 50-ak ljudi u sedam timova, a rezultat je novi alat koji će nam omogućiti jedinstveno praćenje poslovanja u svim članicama naše
PODRŠKA POSLOVANJU
Upotrebljavaju ga, između ostalih, Gavrilović i Karlovačka pivovara Microsoft Dynamics NAV rješenje spada u ERP (Enterprise resource planning) softver namijenjen sveobuhvatnom praćenju poslovnih procesa. Riječ je o integriranom softverskom rješenju za podršku poslovanju koje obuhvaća sve poslovne procese, od planiranja, praćenja proizvodnje i održavanja pogona, sve do nabave i skladišnog poslovanja, te prodaje i distribucije. Krešimir Mlinarić, direktor Adacte Zagreb,
istaknuo je kako je implementacija u Nexe grupi bila iznimno zahtjevna jer je riječ o poslovnom ekosustavu s različitim djelatnostima, te kako je glavna ideja bila sve voditi kao poslovni, a ne samo informatički projekt koji ispunjava poslovna očekivanja klijenta. Od niza dosadašnjih implementacija, Mlinarić je istaknuo one u Gavriloviću i Karlovačkoj pivovari.
grupe. Budući da se bavimo različitim proizvodnjama, cilj nam je standardizirati procese, a to će nam omogućiti da budemo konkurentni i snizimo troškove", kazao je Ivan Ergović, predsjednik Uprave Nexe grupe, istaknuvši kako je to rješenje omogućilo centralizirano i potpuno transparentno poslovanje. Nexe grupa sastoji se od 30-ak tvrtki koje osim u Hrvatskoj posluju i na tržištima regije kao što su Bosna i Hercegovina i Srbija, a ukupno zapošljavaju 3500 zaposlenika.
Još sedam tvrtki
U sklopu projekta završena je implementacija navedenog rješenja u sedam tvrtki grupe, do finalnog završetka projekta bit će provedena i u
dodatnih sedam tvrtki grupe koje posluju u Hrvatskoj, a planirana je i implementacija u tvrtkama u regiji. "To je važan projekt za Microsoft u regiji, pogotovo zbog smanjenih ulaganja u IT i posljedičnog pada gospodarstva. No uloga tehnologija u razvoju gospodarstva pitanje je dugoročne strategije, pa je riječ o neizbježnoj komponenti bez koje nije moguće učinkovito poslovati", kazao je direktor Microsofta Hrvatska Ivan Vidaković, koji je istaknuo kako je Microsoftovo Dynamics rješenje, kad je riječ o ERP sustavima, trenutačno na čvrstom drugome mjestu u Hrvatskoj, a namjera mu je polako, ali sigurno zauzeti prvu poziciju. Branimir Kovač
mediji/ marketing/ prodaja
HOTELSKI MARKETING Zagrebački hotel Palace primjer je kako se i uz mali marketinški budžet, ali uz puno kreativnosti, mogu poboljšati prodajni rezultati - samo u travnju prodaju su povećali 30% u odnosu na lani. Dvoranu Zrinski preuredili su u galeriju, ponudili su tortu Petit Palace za van... Regent Esplanade pak, na glasu kao skup i luksuzan, mlađu klijentelu privlači posebnim akcijama
Četvrtak 2/6/2011
Hotel najbolje prodaje priča
> mediji > marketing > prodaja
14-15
business.hr Četvrtak 2/6/2011
eDuKaCiJa
FestiVali
Ljetna PR škola
Weekend Media Festival i Mikser surađuju
Ljetna PR škola Fakulteta političkih znanosti i InMed Instituta održava se od 10. lipnja do 9. srpnja, a prijave zaprimaju do 3. lipnja. Božo Skoko, Marijana Grbeša, Smiljana Leinert-Novosel, Ivan Tanta i Krešimir Macan samo su neka od najavljenih imena stručnjaka koji će voditi program u trajanju od 50 nastavnih sati. Završetkom toMo riCoV, direktor programa dobiva se Certifikat Weekend Media Festivala o završenoj "PR Školi". B. hr. snimio saša ćetković
Predstavljanjem Weekend Media Festivala na Mikseru obilježen je početak suradnje dvaju regionalnih festivala komunikacijske industrije i inovativnosti. Riječ je, ističu, o partnerstvu radi pomicanja granica kreativnosti i postavljanja trendova u području komunikacija. Mikser Festival privlači više
od 40 tisuća posjetitelja i 400 novinara, a u samom programu sudjeluje više od 1000 sudionika. Ove je godine naglasak na radionicama, novime tehnologijama i eksperimentima. Rovinjski Weekend Media Festival pokrenut je 2008. godine jer su organizatori zaključili da Hrvatskoj i regiji nedostaje mjesto okupljanja na kojem bi komunikacijski stručnjaci upoznali aktualne medijske svjetske trendove. Ove godine održava se od 22. do 25. rujna 2011. B. hr.
palaCe Uz stalni program izložaba, u novouređenom prostoru Galerije Zrinski, u kojoj trenutačno izlaže akademski slikar Vatroslav Kuliš, moći će se organizirati sastanci, seminari i razna događanja arhiva business.hr
››
Z
agrebački hotel Palace primjer je kako se u hotelijerstvu i uz mali marketinški budžet, ali uz puno kreativnosti, mogu poboljšati prodajni rezultati. Prema najnovijim podacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu Palace, koji je dio međunarodnog hotelskog brenda Worldhotels, zabilježio je povećanje prihoda od deset posto, dok je u travnju prihodovao čak 30 posto više nego u istome mjesecu prošle godine. Direktorica hotela Josipa Jutt Ferlan kaže da hotel nema poseban odjel marketinga, niti kontinuirano surađuju s određenom marketinškom ili PR agencijom. Sve ideje i projekti vezani uz promociju i pozicioniranje na tržištu
nastaju u malom timu na čelu hotela. "Mi smo malen, ali multifunkcionalan tim", kaže direktorica hotela i članica Uprave, čije je profesionalno iskustvo u hotelijerstvu upravo vezano uz područje hotelske prodaje, marketinga i PR-a. "Prije mog dolaska hotel uopće nije ulagao u marketing. Pritom ne mislim nužno na novac nego na ravnopravnu zastupljenost u poimanju marketinga kao prodajnog kanala. Ni danas ne ulažemo velika sredstva, ali smo kreativni u konceptu i plasmanu svoje priče na tržište", kaže naša sugovornica.
Makrobiotika za doručak
Jedan od najstarijih zagrebačkih hotela tako na svom meniju odnedavno
nudi makrobiotički doručak, a na te-rasi se nudi poseban sezonski meni. Ovih je dana u stoljetnom, secesijskom zdanju na Strossmayerovu trgu otvorena i Galerija Zrinski kao multikonceptualni prostor opremljen modernom tehničkom opremom. Zidove galerije trenutačno krase djela akademskog slikara Vatroslava Kuliša i on je prvi u nizu umjetnika koji će izlagati u galeriji. Osim stalnog programa izložbi, u novouređenom prostoru moći će se organizirati sastanci, seminari i razna događanja. "Kako je Palace oduvijek njegovao poveznicu s hrvatskom kulturnom baštinom i umjetnicima, shvatili smo da bi u hotelu bilo originalno, ali i prirod-
Tortu Petit pred Palace predtvrt stavnici tvrtki daruju na korporativ korporativdruženji nim druženjima no, imati galeriju. Ujedno je našoj najvećoj dvorani za sastanke, dvorani Zrinski, trebalo novo lice jer je u starom obliku postala ‘preumorna’ za tržište. Od prvotne namjere da je preuredimo u multikonceptualnu dvoranu za događanja rodila se ideja da dvorana Zrinski preraste u nešto više, u Galeriju Zrinski. Naš stalni suradnik, arhitekt Damir Barešić, osmislio je njezin dizajn i pozvao Vatroslava Kuliša da svojim umjetničkim djelima otvori galeriju. Vjerujem da smo jedinstveni u ideji da u jednom prostoru povežemo biznis
Josipa Jutt Ferlan, direktorica zagrebačkoga hotela Palace snimio s. ćetković
i umjetnost", priča direktorica Palacea. U kulinarskom dijelu hotel je na tržište nedavno plasirao jedinstveni proizvod, malu tortu Petit Palace. Slastičarka hotela već godinama za goste priprema tradicionalni kolač Palace čije su porcije goleme pa su u hotelu odlučili prema istom receptu pripremiti tortu, lijepo je zapakirati i ponuditi je kao novi proizvod hotela koji se prodaje kao torta za van, a ne samo kao kolač Palace.
U Europu četiri rada McCann Ericksona
Art Directors Club Croatia (Hrvatski klub kreativaca ), član Art Directors Club Europe, izabrao je najbolje radove u dizajnu, oglašavanju i tržišnom komuniciranju u četiri glavne kategorije - TV/Film, Tiskani mediji, Web i inovativna upotreba medija i Dizajn za ADCC Awards 2011. Agencija McCann Erickson
"Prodaja dosad odlično ide. Torticu su čak prepoznale tvrtke i daruju je na korporativnim druženjima", kaže Josipa Jutt Ferlan. Slično je bilo i s uvođenjem makrobiotike za doručak. Kako su 95 posto gostiju stranci, od kojih mnogi paze na zdravu prehranu, razmišljali su zašto ne bismo bili prvi hotel koji bi gostima na doručku ponudio makrobiotički kutak. Kontaktirali su s Jadrankom Boban Pejić iz Makronove, koja je šefu kuhinje savjetovala što bi bilo najbolje i najpraktičnije ponuditi gostima za doručak da zadovolji ukuse najzahtjevnijih makrobiotičara, a da kuhinji u pripremi ne bude dodatno opterećenje.
Esplanade on-line
Drugi primjer kreativnog hotelskog marketinga nekoliko je godina mlađi i raskošniji hotel Regent Esplanade koji ima vlastiti odjel marketinga. Pritom PR i marketing menadžerica Sanda Sokol kaže kako marketinški budžeti hotela nisu veliki. Bez obzira na sredstva, u staroj zagrebačkoj dami promotivne su aktivnosti poprilično žive i raznolike, a posljednje se vrijeme raznim akcijskim ponudama nastoje privući i gosti koji ne ulaze u kategoriju klijenta dubokog džepa. Kako je hotel dio međunarodnog brenda, marketinški se plan djelomično kreira na globalnoj razini, ali se nadopunjuje i mijenja prema potrebi tijekom godine i prilagođava do-
osvojila je najviše nagrada, zahvaljujući kojima je dobila priliku poslati četiri rada na ADC*E Awards u Barcelonu. Naime, radovi koji osvoje Zlatnu i Srebrnu kocku direktno ulaze u konkurenciju za europski festival u sklopu kojeg će se u srpnju birati najbolje od najboljega u europskom dizajnu i oglašavanju, čime automatski postaju dio izložbe koja nakon festivala u Barceloni putuje po Europi. McCann Erickson na lokalnom je natjecanju pobrao nagrade za - "Nescafe Cla-
ssic Jaja”, "Nescafe Classic Toster”,”Festival Židovskog Filma”,”Ford za Samoborski fašnik Maska”, "Program suzbijanja droga Lajna”, "Nescafe Probudi se banner” i "McCann Erickson za JFF”. Radove je ocjenjivao žiri u kojem su uz renomiranog grafičkog dizajnera i ilustratora Mirka Ilića bili, uz ostale, dizajner Vanja Cuculić, ahitekt Oleg Hržić, kreativni direktor Hrvoje Škurla, dizajner Jani Bavčer. Igor Mladinović, glavni kreativni direktor grupacije
McCann Erickson Hrvatska, izjavio je: "ADCC nagrađuje kreativnost koja odskače od prosječnosti, a ne najbolje od prosječne stvarnosti Hrvatske i zato su mi ove nagrade jako važne." Domaći studentski radovi, koje ocjenjuje Ivan Doroghy, šalju se u kategoriji Student of the year. Uz to, četvorica članova žirija koje je nominirao ADCC - Boris Ljubičić , Maro Pitarević, Siniša Sudar, te Igor Škunca - sudjelovat će u srpnju i u radu europskog žirija ADC*E Awardsa. B.hr
›› REGENT ESPLANADE akcijskim ponudama nastoji privući i goste koji ne ulaze u kategoriju
gađajima u gradu i okolici. Tako je, primjerice, suradnja s novim filmskim festivalom Noir Festival, koji se održava ovog vikenda u Zagrebu, dogovorena samo desetak dana ranije. Pored klasičnog oglašavanja, s potencijalnim i već stalnim gostima koriste se brojni drugi kanali komunikacije, ali i najnoviji, društveni mediji. "Posljednjih nekoliko godina više se okrećemo on-line marketingu i upravo radimo na ljetnoj kampanji. Više pažnje posvećujemo stilu komuniciranja s potencijalnim gostima, porukama koje šaljemo i fotografijama koje sami stvaramo", govori Sanda Sokol. Komunikacija je usmjerena prema inozemnim gostima kojima promoviraju Zagreb kao destinaciju te smještajne kapacitete, potom prema agencijama i kompanijama, domaćim gostima i lokalnoj zajednici. "Istaknula bih našu prisutnost na TripAdvisoru, a bez obzira na raskoš i luksuz, hotel Esplanade već godinu dana svoje kapacitete nudi i na eBayu. Ne-
davno smo prodali i veći broj paketa na britanskom Grouponu, stranici koja radi po principu povoljne grupne kupnje, a čije su inačice sve popularnije i u nas", nabraja voditeljica marketinga Esplanade dodajući kako se u hotelu velika pažnja posvećuje detaljima kako bi ostavili snažan dojam na gosta.
snimio saša ćetković
ART DIRECTORS CLUB
IGOR MLADINOVIĆ, gl. kreativni direktor grupacije McCann Erickson Hrvatska
Okrećemo se on-line marketingu, nedavno smo prodali i veći broj paketa na britanskom Grouponu, stranici koja prin radi po principu povoljne grupne kupnje SANDA SOkOL, PR i marketing menadžerica Regent Esplanade
Stalno obogaćuju ponudu, pa su posljednjih nekoliko godina uveli meni s ponudom različitih kupki, meni za pse i uslugu osobnog stilista. Mlađe goste, koji ne dolaze u hotel jer je na glasu kao skup i luk-
suzan, nastoje privući ak akcijama kao što su dnevni meniji za 140 kuna. U proljetno-ljetnom razdoblju pokrenuli su i akciju Thursday Night Chill Out s koktelima za 30 kn. Maja Grbić
SAMO ZA PAROVE
Thompsonov novi brend - 100-postotni odmor bez djece Britanski touroperator Thompson lansira novi proizvod namijenjen parovima koji žele odmor provesti bez djece na vidiku, bilo svoje ili tuđe. U Thompsonu kažu da su prvi veliki touroperator koji na turističko tržište plasira stopostotni ‘child-free holiday brend’ pod nazivom ‘Thompson parovi’. Putnicima se nude aranžmani u resortima diljem svijeta u kojem borave isključivo odrasli. "Više od 79 posto odraslih putnika priznaje kako im na odmoru često smetaju tuđa djeca, a trećina ih kaže da su im tuđa djeca na odmoru pravi pakao. Obiteljski paketi i dalje su važan proizvod i segment prodaje za Thompson, ali ne možemo ingorirati sve veću potrebu kupaca za resortima u
kojima borave samo odrasli kako bi se potpuno opustili, odmorili i regenerirali", izjavio je Luke Gaskins, voditelj Odjela za razvoj proizvoda u Thompsonu, za britanski magazin MarketingWeek. Brend ‘Thompson parovi’ namijenjen je mlađim parovima i kreiran je kako bi nadopunio postojeći proizvod ‘Zlatni Thompson’, koji cilja na putnike starije od 50 godina. Od ovoga ljeta britanski touroperator nudi devetnaest ekskluzivnih hotela u destinacijama koje uključuju portugalski Algarve, Kretu i Meksiko. Svi su hoteli u kategoriji četiri ili pet zvjezdica i uključeni su u Thompson Premier Collection s nekim dodatnim pogodnostima za putnike. M. G.
> mediji > marketing > prodaja
16
business.hr Četvrtak 2/6/2011
Bruketa&Žinić, BBDO i Imago u top tri Na prvom nacionalnom festivalu oglašavanja IdejaX Bruketa&Žinić osvojili su ukupno 61 nagradu, druga najuspješnija agencija BBDO osvojila je 50 nagrada, e treći je bio Imago sa 35 osvojenih nagrada. Telekom kategorija bila je u znaku agencije Grey Zagreb, ukupno četvrte. Nagrade X u
skupini Best on market u kategoriji telekomunikacija osvojili su za Vipnetovu kampanju Romeo i Julija, u kategoriji Društvene akcije za najbolji print oglas Mesnica Centra za nove inicijative agencije te posebnu nagradu za print oglas powered by Styria (Večernji list) za najbolji print oglas Mesnica. Agencija McCann Erickson dobitnik je prve nagrade Mixx u kategoriji Best in Show. Napravila je najbolju digitalnu kampanju protekle godine za Toshibu, a apsolutni je pobjednik u digitalnom oglašavanju jer je nagra-
arhiva business.hr
IDEJAX
PRVI U TELEKOMU Agencija Grey Zagreb ukupno je četvrta đena u još 3. kategorije - najbolji display ad - "B.Net Jukebox"; najbolja brand awareness kampanja - Toshiba "Choose your color" i najbolja direct response kampanja - "MasterCard kućni budžet". Oglašivačem godine proglaše-
na je Adris grupa čije su reklame osvojile ukupno 23 nagrade, a po uspješnosti ih je slijedio Hrvatski autoklub sa 15 nagrada. Grand Prix Ideje X pripao je agenciji BBDO za kampanju pod nazivom "Podmornica" koju su izradili za HAK. B.hr
ON-LINE MARKETING Novac više nije glavno mjerilo utjecaja na tržištu nego ideja. Od onoga što se događa na internetu najviše mogu profitirati mali biznisi jer se velike korporacije sporije prilagođavaju novim trendovima, kaže John A. Deighton, profesor marketinga na Harvard Business Schoolu
sniMiO hrvOje DOMiniĆ
Oglašavanje na Facebooku prilika je za male biznise
JOHN A. DEIGHTON, stručnjak u području interaktivne marketinške komunikacije i društvenih medija
V
iše nije bitno tko ima najviše novca nego tko ima nešto zanimljivo reći, a to je omogućio razvoj interneta posljednjih 15 godina i posebice pojava društvenih medija poput Facebooka, kaže John Deighton, profesor marketinga na Harvard Business School. Prema njegovu mišljenju, financijska moć velikih kompanija više nije najvažnija da bi se okupirao medijski prostor i došlo do potencijalnih kupaca. "Novac više nije glavno mjerilo utjecaja na tržištu nego ideja. Od onoga što se
događa na internetu najviše mogu profitirati mali biznisi jer se velike korporacije sporije prilagođavaju novim trendovima. Kapital danas više nije toliko važan ako imate dobru ideju. Došlo je doba malih poduzetnika", tvrdi Deighton, koji je prošlog vikenda održao predavanje u sklopu programa Advanced Program in Business u organizaciji zagrebačkog Instituta za inovacije u suradnji s Ekonomskim fakultetom. Deighton je predstavljen kao jedan od najcjenjenijih stručnjaka u području interaktivne marketinške komuni-
kacije i društvenih medija. Urednik je i osnivač časopisa Journal of Interactive Marketing, a uređuje i Journal of Consumer Research. U svijetu marketinga poznat je i kao čovjek koji je prvi izmjerio utjecaj online poslovanja na gospodarstvo SAD-a; istraživanje je provedeno prije nekoliko godina na Harvard Business Schoolu.
Utrka kroz blato
"Marketingaši su uvijek koristili najnovije tehnologije. Pojava brendova omogućena je tek sredinom 19. stoljeća, a prije toga nije bilo medija kojima bi se moglo komunicirati s velikim brojem ljudi izvan određenog, uskog područja. Mi živimo u revolucionarnom razdoblju, puno se novca izdvaja za marketing, ali se razvojem interneta moć s medija preselila na pojedinca i veće su šanse za male tvrtke, proizvode i zemlje da dođu do tržišta", kaže Deighton. Zahvaljujući prodaji oglasnog prostora, Google godišnje prihoduje 25 milijardi američkih dolara, ali i Facebook osvaja sve veći dio marketinškog kolača. Na primjeru jedne američke tvrtke specijalizirane za pomalo bizarnu
djelatnost, organizaciju utrka kroz blato, Deighton objašnjava moć i komunikacijski doseg društvenih mreža. "Tvrtka organizira 50 do 60 atletskih natjecanja godišnje koja uključuju i trčanje kroz blato. Takve je stvari teško reklamirati klasičnim oglašavanjem i lakše je do potencijalnih natjecatelja doći preko društvenih mreža. Veća je vjerojatnost da će se u utrke uključiti prijatelji onih koji se već time bave pa je tvrtka oglašavanje usmjerila na Facebook profile prijatelja svojih članova", objašnjava Deighton, ali nabraja i vrlo uspješnu promociju etabliranih brendova poput Starbucksa i Coca-Cole, čije su stranice na Facebooku okupile milijune fanova.
Hit grupna kupnja
Deighton ističe kako se danas novi poslovni modeli vrlo brzo šire svijetom. U SAD-u su posljednje vrijeme na internetu hit stranice za grupnu kupnju s popustima poput groupon. com-a, a dolaskom u Hrvatsku doznao je kako i na našem tržištu već djeluje nekoliko takvih on-line trgovina. Maja Grbić
maja.grbic@business.hr
OGLAS
investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet
business.hr Četvrtak 2/6/2011
STAMBENI KREDITI
RBA snižava kamate
Raiffeisenbank Austria (RBA) izvijestila je da snižava kamatne stope na stambene kredite u otplati s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima za prosječno 0,25 postotnih bodova. Smanjenjem kamatnih stopa na stambene kredite RBA klijentima nastoji olakšati teret otplate kredita, navode iz te banke. Dodaju kako RBA pozorno
prati stanje i promjene na tržištu, slijedom čega je donesena odluka o najnovijem snižavanju kamatnih stopa. Podsjećaju da je RBA još prošle godine donijela odluku o snižavanju kamatnih stopa te je bila prva banka koja je snizila kamatne stope na 5,0 posto na sve postojeće stambene kredite uz valutnu klauzulu u švicarskim francima s kamatnom stopom višom od 5,0 posto. Nedavno istraživanje govori kako bankari smatraju da se loši krediti neće sniziti ove godine. A. Pa.
TEŠKI PREGOVORI
Grčka se nada paketu spasa do četvrtka Grčka bi s timom inspektora Europske unije, Međunarodnoga monetarnog fonda i Europske središnje banke do četvrtka trebala dovršiti pregovore o srednjoročnom fiskalnom planu, pišu u srijedu grčki mediji. "Izvori iz grčke vlade kažu da bi razgovori s predstavnicima 'trojke' trebali biti
dovršeni najkasnije do sutra ujutro, pa bi se mjere za 2011. i srednjoročni fiskalni plan mogle uputiti grčkoj vladi na sastanku kabineta u petak radi odobrenja", piše grčki list Kathimnerini. Iz njemačke vlade kažu da očekuju završetak pregovora do kraja ovoga tjedna ili početkom idućeg tjedna. Procjenjuje se da bi taj drugi paket hitnih zajmova mogao dosegnuti 65 milijardi eura. Međunarodni zajmodavci zahtijevaju opći politički konsenzus u Grčkoj o fiskalnom planu. H
Državne tvrtke u prošloj godini na osiguranje potrošile 180 mil. kuna SKRIVANJE PODATAKA Državne institucije, iako ih Zakon o javnoj nabavi na to obvezuje, nisu ažurne u objavljivanju rezultata, pa je tako analizom obuhvaćeno 71 posto poznatih rezultata nadmetanja, a 29 posto ih je ostalo nepoznato U prošloj godini državne su institucije utrošile 180 milijuna kuna za nabavu usluga osiguranja, pokazuju podaci iz Analize javne nabave - usluge osiguranja koju je izradila tvrtka Briefing e-servisi, specijalizirana za praćenje, analizu i savjetovanje u području javne nabave. Prošlogodišnji utrošak na osiguranja preko javne nabave veći je 26 posto u odnosu na 2009. godinu, kada je utrošeno 142,9 milijuna kuna. Od toga iznosa Hrvatska elektroprivreda utrošila je 73,3 milijuna kuna ili više od 40 posto ukupne svote osiguranja, što je čini najvećim pojedinačnim naručiteljem. Croatia osiguranje bilo je najuspješnije u poslovanju s državom sklopivši najviše ugovora, ukupne
vrijednosti 134 milijuna kuna, što je 74 posto ukupnog iznosa utrošenog u osiguranja kroz javnu nabavu u Hrvatskoj tijekom 2010. godine. Analiza je provedena na osnovi dokumenata objavljenih u Elektroničkom oglasniku javne nabave za 2010. godinu. Međutim, da to nije potpun podatak govori i činjenica da državne institucije, iako ih Zakon o javnoj nabavi na to obvezuje, nisu ažurne u objavljivanju rezultata, pa je tako analizom obuhvaćeno 71 posto poznatih rezultata nadmetanja, a 29 posto ih je ostalo nepoznato.
Grad Zagreb predvodi
Najviše usluga osiguranja nabavljalo se na području Grada Zagreba, čak 39 po-
LEO BEGOVIĆ, predsjednik Uprave HEP-a, tvrtke koja je utrošila više od 40 posto ukupne svote za troškove osiguranja državnih poduzeća snimio saša četković
sto od ukupnog broja poziva na nadmetanje za usluge osiguranja u Hrvatskoj. Naručitelji na području Grada Zagreba utrošili su na nabavu usluga osiguranja 134,4 milijuna kuna, što je 75 posto od ukupne nabave cijele Hrvatske. Najveći naručitelj prema broju objavljenih poziva na nadmetanje je Plinacro. Najviše su se tražile usluge osiguranja vozila, a najviše novca utrošeno je na nabavu usluga zdravstvenog osiguranje - 18,6 milijuna kuna, odnosno 10,4 posto od ukupnog iznosa za na-
bavu usluga, te osiguranja osoba i vozila -17,5 milijuna kuna, odnosno 9,7 posto od ukupnog iznosa za nabavu usluga osiguranja za 2010. godini.
Bez ugovora
Velebit osiguranje i HOK osiguranje jedini su osiguravatelji koji u 2010. godini nisu sklopili ni jedan ugovor s naručiteljima koji su sudjelovali u nadmetanjima za usluge osiguranja, a u 2009. ostvarili su 295.950 kuna vrijednosti ugovora. Ante Pavić
BROJKE
74
posto ukupne svote utrošene na osiguranje u 2010. godini odnosi se na Croatia osiguranje
75
posto ukupne nabave osiguranja u cijeloj Hrvatskoj utrošeno je na području Grada Zagreba
TRŽIŠTE NOVCA
Promet sve slabiji
Na Tržištu novca u srijedu je ugovoreno samo 17,9 milijuna kuna prekonoćnih pozajmica i milijun eura deviznih pozajmica. Prijavljeno je 42,9 milijuna kuna potražnje, 25 posto više nego u utorak. Ponuda je porasla gotovo 10 posto, na 267,9 milijuna kuna. Sav promet odnosio se na prekonoćne pozajmice. Kamatna stopa smanjena je na 0,27 posto. H
ODLUKA SKUPŠTINE
Dividenda Ericssona N. Tesle 190 kuna
Glavna skupština kompanije Ericsson Nikola Tesla donijela je odluku o isplati redovne dividende u iznosu od 20 kuna po dionici i izvanredne dividende od 170 kuna po dionici, odnosno ukupno 190 kuna po dionici, a bit će isplaćena 29. lipnja, priopćeno je u utorak iz te tvrtke. Pritom će se 93,79 kuna isplatiti
iz neraspoređene zadržane dobiti iz 2006. i 2009. te dobiti ostvarene u financijskoj 2010. godini, a 96,21 kuna iz dijela zadržane dobiti iz 2001. godine. Kako se navodi u obavijesti, dividenda će se isplatiti svim dioničarima koji su 24. svibnja ove godine imali na računu vrijednosnih papira u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu upisane dionice Ericssona Nikole Tesle. Dobitak društva za 2010. u iznosu od 24,06 milijuna kuna u cijelosti se raspoređuje za isplatu dividende. H
PREOKRET POLITIKE
I Bjelorusija se obratila MMF-u
Bjeloruska vlada objavila je u utorak da je od Međunarodnoga monetarnog fonda zatražila zajam za financijsku pomoć kako bi izbjegla bankrot zbog rastuće gospodarske krize. "Bjeloruska vlada i središnja banka 31. svibnja ove godine poslali su molbu MMF-u za produljenje stabilizacijskog zajma“, stoji u priopćenju tamošnje vlade. MMF-ova
glasnogovornica u Bjelorusiji potvrdila je primitak zahtjeva, no nije htjela reći koliki zajam traže bjeloruske vlasti kao ni pod kojim uvjetima žele sklopiti sporazum. Upućivanje zahtjeva za pomoć MMF-u govori o težini gospodarske krize u Bjelorusiji, a upućuje i na potpun zaokret tamošnjih vlasti i predsjednika Aleksandra Lukašenka koji je sve donedavno odbijao zatražiti pomoć MMF-a. Tečaj bjeloruske valute devalviran je za više od trećinu. H
Čelni ljudi NLB Leasinga dali ostavke REPOVI OPTIMA LEASINGA Čini se da su ostavke čelnih ljudi NLB Leasinga izravna posljedica golemih dubioza koje je u Hrvatskoj napravio Optima Leasing u većinskom vlasništvu NLB-a, a afera će, po svemu sudeći, naposljetku imati sudski epilog Čini se da je afera oko Optima Leasinga u Hrvatskoj dovela do potresa koji je rezultirao smjenama u vrhu slovenskog NLB Leasinga. Nadzorni odbor NLB Leasinga, čiji je jedini član Samo Nučič, razriješio je dužnosti oba člana Uprave - predsjednika Boruta Simoniča i člana Sama Turka, javile su slovenske Finance. Iz NLB-a su potvrdili da je došlo do sporazumnog raskida, ali da će obojica ostati zaposlenici NLB Leasinga, a njihova mjesta na čelu Uprave preuzet će Andrej Pucer i Bojan Iskra. U NLB-u nisu željeli komentirati je li razrješenje vezano uz aferu zagrebačkog
društva Optima Leasinga u većinskom vlasništvu NLB-a.
Blokada Spectatora
Optima Leasing u Hrvatskoj bio je partner poduzeća Spectator u vlasništvu Gorana Crnčevića. Partnerstvo je puklo prošloga lipnja, kada je Optima Leasing aktivirao Crnčevićeve zadužnice i blokirao Spectator grupu. Crnčević je ustvrdio da je Optima zloupotrijebila zadužnice jer je njima blokirala tvrtku zbog posla koji uopće nije obavljen te da su ih zbog toga tužili. Crnčević je protiv NLBa podignuo tužbu tražeći odštetu u iznosu od 121
milijun eura, a tvrdi da ima i službeno mišljenje meritornih institucija koje je na njihovoj strani. Naposljetku će o odgovornosti odlučiti sud, ali ostaje činjenica da je NLB Leasing ostavio za sobom veliki minus i dugove koji se sada pokušavaju raspetljati i u centrali u Ljubljani.
Kaznene prijave?
Kako se neslužbeno doznaje, Uprava NLB banke podnijela je kaznenu prijavu protiv odgovornih u NLB Leasingu, vezano uz milijunsku štetu u NLB-u, a prema najnovijim nalazima interne istrage izvjesno je da otkazima i smjenama nije kraj. Izvori tvrde da
GORAN CRNČEVIĆ, suvlasnik Spectator grupe, koji je prvi optužio Optima Leasing za zloupotrebu zadužnica Snimio Saša ĆetkoviĆ
je više nego izvjesna i poslovna i kaznenopravna odgovornost Uprave zagrebačkog Optima Leasinga, na čelu s predsjednicom Uprave Anom Kralj. Izvori potvrđuju i da je posljednjih dana došlo do zatopljenja odnosa između Spectatora i NLB-a. Zanimljivo je da je u
2010. godini Optima Leasing zabilježio lavinu otkaza, a ovi posljednji mogli bi biti konačan dokaz o milijunskim gubicima unutar Optima Leasinga i OL nekretnina nastali zahvaljujući Upravi i pojedinim strukturama NLB-a u Sloveniji. Ante Pavić
investor 20-21
zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja
+
Izvor: ZSE Oznaka
Cijena Končar Elektroindustrije u srijedu je poskupjela 50 kuna zahvaljujući snažnom rastu cijene od 8,27 posto. Tako je nastavljen sada već šestodnevni niz rasta ove dionice. Time je Končar Elektroindustrija zabilježila najvišu cjenovnu razinu u posljednjih godinu dana. Ukupan promet ovom dionicom u srijedu je iznosio 429.326 kuna, a vlasnika su promijenile 653 dionice u 30 transakcija.
HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Đuro Đaković holding Belje Dalekovod Fima validus Ericsson Nikola Tesla Končar - elektroindustrija Zagrebačka banka Vupik Dom holding Kaštelanski staklenici Institut IGH Atlantska plovidba d.d. Petrokemija AD Plastik Tisak Uljanik plovidba Croatia osiguranje d.d. Viadukt SN holding Atlantic grupa Atlas nekretnine Karlovačka banka Ledo Proficio Finvest Corp Istraturist Umag d.d. Rabac, ugostiteljstvo i turizam Podravka prehrambena industrija d.d. Luka Ploče OT-optima telekom d.d. Adris grupa Končar Kraš, prehrambena industrija Jadroplov d.d. Luka Rijeka Tehnika Dioki d.d. Valamar grupa HUP - Zagreb Privredna banka Zagreb Jadranska banka Imunološki zavod Transadria Konzum Hidroelektra niskogradnja Arenaturis Zvijezda Turisthotel HTP Korčula Metalska industrija Varaždin Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Laguna Novigrad Tankerska plovidba Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Koka Elektrometal Riviera Poreč Centar banka Vaba d.d. banka Varaždin Lavčević Imperial hotelijerstvo Solaris Zvečevo, prehrambena industrija Hotel Medena Koestlin Slatinska banka Hrvatska poštanska banka Quaestus nekretnine Končar Liburnia Riviera Hoteli Žitnjak Adris grupa Lucidus dioničko Viro tvornica šećera d.d. HGspot Apartmani Medena Dubrovnik - Babin kuk Uljanik d.d. Slobodna Dalmacija Vis
+ Dionica Đure Đaković holdinga u srijedu je pretrpjela snažan pad od 4,81 posto. U pitanju je izdanje koje je posljednjih šest dana bilježilo velike stope dnevnog rasta, pa ne začuđuje što su se ulagači u srijedu počeli rješavati svih sličnih izdanja, pa tako i ĐĐ holdinga. Ova dionica samo je dva dana bila na razinama iznad 100 kuna, a ispod te razine je ponovno pala u srijedu.
Redovan promet: 22.022.335,33 Kn Najniža
Najviša
Zadnja
Promjene Cijene
255.50 16.19 47.82 98.31 246.58 11.56 1,467.00 633.99 260.00 80.00 88.74 2,600.00 1,840.04 713.10 166.03 145.10 197.41 600.01 5,840.00 246.00 150.00 736.50 50.57 75.00 5,900.00 20.00 265.00 260.00 230.00 322.51 1,301.00 36.00 269.50 1,350.00 453.04 145.53 192.00 1,351.00 73.00 68.00 1,299.95 595.11 2,083.00 104.00 780.00 199.00 141.47 80.00 3,540.69 955.00 73.74 3,050.00 19.89 9.50 1,415.00 21.66 215.07 155.02 225.12 273.00 85.65 190.00 184.99 330.00 117.00 68.12 255.25 114.20 1,999.95 40.00 1,280.00 1,905.00 135.01 310.01 30.00 435.50 16.45 51.05 180.00 84.00 24.20 20.00
258.98 17.66 51.00 103.00 260.00 12.71 1,481.00 690.00 265.00 83.99 94.60 2,760.00 1,929.99 728.98 171.50 148.00 209.40 610.00 5,840.00 258.00 152.10 743.00 58.95 80.89 6,035.00 22.99 311.97 277.00 230.00 327.78 1,330.00 37.20 272.00 1,388.00 460.00 149.04 196.00 1,391.00 81.50 68.01 1,300.00 600.00 2,100.00 104.00 820.00 199.01 145.00 84.48 3,556.00 955.00 79.69 3,050.00 19.99 9.50 1,420.00 22.41 220.10 155.02 243.59 273.00 85.85 200.00 184.99 330.00 117.99 68.12 255.25 114.20 1,999.95 40.00 1,280.00 1,905.00 135.05 310.01 30.00 435.50 16.45 51.05 180.00 84.00 24.20 20.00
256.00 16.57 48.07 99.63 254.00 12.71 1,467.00 679.96 261.50 80.00 91.99 2,600.00 1,850.00 720.00 170.00 145.15 200.00 600.01 5,840.00 258.00 150.03 737.50 50.57 78.00 5,900.00 21.92 311.97 277.00 230.00 325.10 1,301.00 37.20 272.00 1,380.00 453.04 145.53 192.49 1,351.00 73.00 68.00 1,300.00 595.11 2,100.00 104.00 780.00 199.00 141.47 84.48 3,540.69 955.00 73.74 3,050.00 19.98 9.50 1,420.00 21.66 215.07 155.02 243.59 273.00 85.65 190.00 184.99 330.00 117.99 68.12 255.25 114.20 1,999.95 40.00 1,280.00 1,905.00 135.01 310.01 30.00 435.50 16.45 51.05 180.00 84.00 24.20 20.00
0.20% -3.83% -4.81% -3.73% -1.74% 4.18% -1.05% 8.27% -1.51% -3.61% -0.23% -7.14% -4.15% -0.41% 0.00% -1.25% -2.91% -1.64% -0.82% 4.03% 0.02% -0.07% -12.81% 8.18% -3.25% -8.25% 20.50% 5.73% 0.00% -0.43% -1.09% 0.95% 0.00% 2.99% -0.43% -5.50% -1.36% -2.10% -12.05% -2.69% 3.17% -0.82% 0.48% 4.00% -1.91% -0.01% -2.77% 4.28% -2.99% 0.63% -5.45% 1.67% 5.71% 4.40% 1.43% -7.04% -2.24% 3.35% 5.91% 1.11% 0.12% -5.00% 5.40% 18.26% -0.01% 32.25% -0.10% 3.77% -0.05% -1.23% 0.00% 0.21% -15.61% 2.31% 0.13% -1.25% -0.30% -0.12% 10.43% 27.27% 0.00% -13.04%
* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr
CROBEX: -0,28%
Količina
Promet
Trž. kap. (mil kn)
21,063 264,674 27,704 11,959 3,004 37,317 306 653 1,487 4,418 3,885 118 157 345 1,267 1,437 1,009 334 33 620 1,016 190 2,464 1,423 17 4,660 343 327 370 261 47 1,516 204 40 112 348 244 34 610 622 31 64 18 279 30 118 150 260 6 22 250 6 895 1,849 11 693 62 75 48 39 121 50 39 20 51 85 20 40 2 70 2 1 13 5 50 3 70 20 5 5 15 14
5,404,139.02 4,443,861.45 1,364,608.34 1,197,674.26 760,850.78 461,431.79 450,264.27 429,326.06 387,791.82 358,930.93 353,912.26 313,062.95 294,366.05 248,537.98 213,869.45 210,317.55 205,455.42 201,463.03 192,720.00 159,272.60 152,989.93 140,823.25 134,259.83 110,997.14 101,835.00 97,150.83 94,144.87 88,024.61 85,100.00 84,824.84 61,816.80 56,033.95 55,386.50 54,906.00 51,305.33 51,286.42 47,141.61 46,493.01 46,444.38 42,297.42 40,299.90 38,282.64 37,669.01 29,016.00 23,569.42 23,482.09 21,553.36 21,505.70 21,278.62 21,010.00 19,053.93 18,300.00 17,851.06 17,565.50 15,610.00 15,243.38 13,503.09 11,626.50 11,359.86 10,647.00 10,382.20 9,940.00 7,214.61 6,600.00 5,998.68 5,790.20 5,105.00 4,568.00 3,999.90 2,800.00 2,560.00 1,905.00 1,755.45 1,550.05 1,500.00 1,306.50 1,151.50 1,021.00 900.00 420.00 363.00 280.00
20,963.46 124.28 155.61 818.51 582.63 34.34 1,953.53 1,748.94 16,748.65 120.44 686.91 295.34 293.37 1,004.77 567.99 609.57 477.32 348.01 1,796.37 117.86 408.08 2,459.05 168.69 104.46 1,299.00 85.77 192.72 1,294.97 232.81 1,762.04 289.62 104.91 1,845.28 267.98 622.31 238.19 1,151.18 255.96 295.07 428.10 612.79 11,351.59 251.21 23.43 22.43 4,517.87 88.26 184.38 354.98 376.99 31.52 45.80 10.11 148.17 889.47 41.60 194.26 13.00 889.96 17.06 151.19 90.86 117.63 203.85 36.32 26.83 33.25 104.95 1,189.64 90.22 78.63 576.53 27.76 2,981.03 75.94 603.89 5.43 39.07 317.70 187.85 126.35 10.36
365 dana Najniža Najviša 252.00 11.00 22.36 54.00 217.00 5.00 1,181.00 430.00 200.00 41.77 27.87 612.00 1,106.00 672.01 105.50 80.21 135.00 533.13 4,502.00 190.00 130.58 657.10 25.01 53.00 4,720.12 11.50 85.00 240.04 65.10 240.00 1,160.03 25.00 242.21 975.00 355.51 124.01 161.54 871.01 60.20 28.68 1,115.16 461.06 2,000.00 51.52 608.07 145.00 119.00 33.03 2,851.00 543.15 57.00 1,771.00 15.16 8.80 1,140.00 11.14 183.12 100.01 140.00 240.00 54.00 161.10 150.00 166.55 84.32 40.00 201.00 98.00 1,649.99 36.29 909.99 1,900.00 76.10 286.07 14.03 290.00 14.86 50.00 52.00 61.11 20.01 15.97
315.99 31.90 53.98 118.99 339.80 17.00 1,650.00 690.00 289.98 108.90 95.99 4,990.00 2,500.00 958.88 184.73 152.00 244.98 662.00 6,299.00 346.00 245.00 829.99 66.85 86.88 6,900.00 25.00 311.97 380.00 245.00 343.97 1,900.00 42.39 305.00 2,449.98 497.02 176.84 267.02 1,614.00 99.00 72.00 1,595.99 708.00 2,989.88 194.00 3,197.00 225.50 197.89 86.00 4,249.00 1,105.00 99.97 3,050.00 22.99 10.70 1,490.00 27.00 269.99 219.00 259.65 290.00 95.00 275.00 214.95 330.00 164.00 68.12 298.99 132.37 2,750.50 87.00 2,198.00 2,697.00 163.85 345.00 33.33 507.77 39.95 124.94 182.50 130.00 60.00 23.00
REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com
Izdavatelj
NajniĹža
NajviĹĄa
Zadnja
Prosje na Promjena Koli ina
60,00 75,00 223,00 0,63 7,76 37,10 13,40 10,12 163,30 42,50 7,00 301,00 23,60 103,05 104,00
60,50 78,00 227,00 0,64 7,85 37,10 13,50 10,79 165,00 42,80 7,10 301,00 23,60 103,05 104,00
60,00 77,00 226,95 0,64 7,80 37,10 13,48 10,14 165,00 42,80 7,02 301,00 23,60 103,05 104,00
60,22 76,99 226,23 0,63 7,82 37,10 13,45 10,24 163,83 42,66 7,03 301,00 23,60 103,04 104,00
37,00 36,90 36,34 0,04 1,75 0,69 0,07 4,40 6,15
37,00 36,99 37,50 0,04 1,75 0,69 0,07 4,40 6,30
37,00 36,99 37,00 0,04 1,75 0,69 0,07 4,40 6,20
0,37 0,37 0,37 0,04 1,75 0,69 0,07 4,40 6,24
80,11 72,50 90,07 30,50 3,50 20,50 13,30 1,55 3,50
81,50 73,00 91,00 30,50 3,50 21,40 13,50 1,60 3,55
81,50 72,50 91,00 30,50 3,50 20,50 13,50 1,60 3,55
81,06 72,70 90,69 30,50 3,50 21,00 13,37 1,58 3,53
0,62 % 0,00 % 1,03 % -1,61 % -2,78 % -6,82 % 1,05 % 6,67 % 1,43 %
777,00 8.300,00 1.230,00 615,00 1.037,00 89,82 76,80 80,73 85,21 3.900,00 94,51 19.998,00 3.480,00 4.400,00 7.000,00
815,00 8.700,00 1.330,00 627,00 1.037,00 90,00 77,00 82,95 85,25 3.910,00 94,80 20.000,00 3.520,00 4.400,00 7.000,00
799,00 8.623,00 1.280,00 621,00 1.037,00 89,96 76,86 80,73 85,24 3.903,00 94,56 19.999,00 3.489,00 4.400,00 7.000,00
797,66 8.622,95 1.280,09 621,05 1.037,00 89,95 76,86 81,00 85,24 3.902,92 94,56 19.998,97 3.488,85 4.400,00 7.000,00
0,00 % -0,78 % 2,24 % -1,74 % -5,73 % -0,19 % -2,57 % -1,78 % -0,86 % -2,38 % -0,01 % 0,00 % -2,19 % 0,00 % 2,19 %
4.513,00 3.840,00 607,00 98,00 27.600,00 86,10 87,30 203,00 131,00 4.088,00 89,00 93,00 7.700,00 2.350,00
4.550,00 3.888,00 627,00 98,20 28.000,00 86,10 87,40 212,00 132,00 4.090,00 89,00 93,00 7.701,00 2.350,00
4.547,93 3.869,71 612,49 98,07 27.670,25 86,10 87,35 208,68 131,06 4.089,31 89,00 93,00 7.700,28 2.350,00
4.547,93 3.869,71 612,49 60,46 27.670,25 53,08 53,86 208,68 131,06 4.089,31 54,87 57,34 7.700,28 2.350,00
LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG PETG NF1N KBMR ABKN LKPG GRVG MELR KDHR POSR SALR CETG SLLG ZTOG
KRKA TELEKOM SLOVENIJE PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ABANKA LUKA KOPER GORENJE MERCATOR KD GROUP POZAVAROVALNICA SAVA SALUS CETIS SLOVENIJALES ZITO
REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ĹĄtete 2 ZELJEZNICE RS AD DOBOJ TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA ZIF BORS INVEST FOND AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E ZIF BONUS DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF EUROFOND-1 DD TUZLA ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO
NIS a.d. Novi Sad Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Kadinjaca a.d. UĹžice Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2014K Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Bambi Banat a.d. Beograd AIK banka a.d. NiĹĄ Magistrala a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd
ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DEVIZNI VLOGOVI MAKPETROL SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Stil a.d. Kraljevo ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 Besko a.d. Vlasotince ZK PELAGONIJA BITOLA
514.065,13 104.547,95 63.797,40 36.172,95 22.368,61 18.179,00 15.712,84 14.870,09 11.304,50 10.664,10 10.127,22 7.826,00 7.434,00 7.316,55 5.616,00
-1,60 % 160000 0,11 % 80042 -1,33 % 30733 5,56 % 187122 0,57 % 2485 0,00 % 6006 1,54 % 49127 1,15 % 415 -0,80 % 272
59.200,00 29.549,50 11.325,89 6.756,39 4.348,75 4.144,14 3.242,38 1.826,00 1.697,40
16290 13428 6300 5000 12000 1662 1250 10000 4112
1.320.465,00 976.280,00 571.347,00 152.500,00 42.000,00 34.906,40 16.718,00 15.750,00 14.522,60
Papir SERVIS Sarajevo Cetis ZIF Kristal Pekabeta RZ Uslugi Skopje
+11,11% +7,27% +3,91% +2,19% +1,24%
Soja protein
TrĹžnica Banja Luka Raz. banka Vojvodine Ĺ ipad komerc Salus Okta Skopje
-15,83% -9,48% -6,67% -2,90% -2,90%
BH Telecom
+2,24 -4,73 Dionica Soje proteina u srijedu je zabiljeĹžila najve i rast cijene me u najlikvidnijim izdanjima na Beogradskoj burzi. U danu u kojemu je dioni ki indeks u Beogradu zabiljeĹžio najve i pad vrijednosti, Soja protein rijetka je dionica koja je rastom uspjela posve se istaknuti kao pobjednica dana. Ova dionica raste ve pet dana zaredom, a dan ranije sko ila je ak i po stopi od 9,44 postotna boda.
Dionica bosanskohercegova ke telekomunikacijske kompanije u srijedu je zabiljeĹžila jedan od najve ih padova cijene na Sarajevskoj burzi od 4,73 posto. Ve i pad zabiljeĹžile su samo dionice Ĺ ipad komerca i Solane Tuzla. BH Telecom bila je i najlikvidnija dionica u srijedu na Sarajevskoj burzi postignutim prometom od 34.906 konvertibilnih maraka. BH Telecom biljeĹži pad ve etiri dana zaredom.
valuta: RSD - srpski
MAKEDONSKA BURZA ALK KMB GRNT RM01 MPT RMDEN10 RMDEN09 STIL RZLE TPLF RMDEN08 RMDEN05 BESK ZPKO
8536 1358 282 57095 2861 490 1168 1452 69 250 1441 26 315 71 54
valuta: BAM - konvertibilna marka
BEOGRADSKA BURZA NIIS AGBN SJPT AERO KDNC A2013 A2016 A2015 A2014 UNBN A2012 BMBI AIKB MGST PKBT
-0,51 % 1,45 % 0,49 % 0,00 % -0,26 % 0,00 % -0,15 % -2,31 % -0,90 % 0,00 % -0,43 % -2,90 % 7,27 % 0,05 % -1,89 %
valuta: BAM - konvertibilna marka
SARAJEVSKA BURZA FBIHKN FBIHKO FBIHKM FBIHK1E BNSFRK2 BHTSR BSNLR EFNFRK1 PRPFRK2
Promet
valuta: EUR - euro
BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D RSRS-O-B ZERS-R-A TLKM-R-A HEDR-R-A INVP-R-A BRSP-R-A ZPTP-R-A
+
Oznaka
etvrtak 2/6/2011
+
Powered by
business.hr
11715 530 3542 6691 1850 14686 16707 15510 13417 287 11350 33 185 133 63
9.344.538,00 4.570.163,00 4.534.095,00 4.155.420,00 1.918.450,00 1.321.069,34 1.284.037,60 1.256.251,50 1.143.682,57 1.120.138,00 1.073.294,81 659.966,00 645.437,00 585.200,00 441.000,00
REGIONALNI INDEKSI -0,30% BIRS -0,12% 769,67 1.095,24 Belex15 -1,87% FIRS +0,62% 809,61 2.151,08 Belexline -1,44% MBI10 -0,10% 1.474,27 2.677,33 SASX10 -1,05% MONEX20 -0,60% 1.019,07 11,894.52 Stanje indeksa na SASX30 -0,42% srijeda 1. lipnja 2011.zatvaranju u 1.046,58 SBITOP
valuta: MKD - makedonski denar -0,01 % 0,94 % -2,05 % -0,44 % -1,68 % 0,00 % -0,17 % 0,05 % -2,59 % 0,06 % 0,00 % 1,09 % -1,91 % 0,34 %
895 455 1887 13049 20 10328 9529 1741 2497 61 3984 3551 18 50
4.070.395,00 1.760.716,00 1.155.773,00 788.977,23 553.405,00 548.245,40 513.194,34 363.319,00 327.267,00 249.448,00 218.607,45 203.605,38 138.605,00 117.500,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je KoriĹĄtenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu ĹĄtetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu proĹĄlog dana.
EUROPSKI INDEKSI WIG20 +1,47% -0,64% 2.910,72 BUX -0,66% -0,80% 23.222,31 ATX -0,66% 2.775,00 +0,09% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,84% srijeda 1. lipnja 2011.
FTSE100 5.934,44
DAX 7.214,97
CAC40
3.972,27
MICEX 1,652.30
AMERIÂťKI INDEKSI DJIA +1,03% S&P500 +1,06% 12.569,79 1.345,20 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,37% utorak 31. svibnja 2011. 2.835,30
investor
OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova
22
Powered by
DIONIČKI
Ime fonda
+
Platinum Global Opportunity 14,3856
18,06
PBZ I-Stock
70,3154
16,90
Erste Total East
37,4800
16,80
HPB WAV DJE
100,2551
16,24
OTP indeksni
45,8689
15,86
43,7336
-12,71
Ilirika Azijski tigar
51,5591
-10,30
FIMA Equity
79,7658
-5,80
C-Zenit
53,0646
-4,24
NFD Aureus New Europe 114,4631
-3,35
+ MJEŠOVITI
+
vrijednost promjena
udjela % 12 mj.
Erste Balanced
131,1300
11,40
PBZ Global fond
112,2413
10,78
Allianz Portfolio
119,5320
10,69
OTP uravnoteženi
117,1885
6,85
ICF Balanced
126,4643
4,74
ST Balanced
166,9678
-8,82
C-Premium
5,7955
-0,73
HPB Global
105,1625
0,13
AC GBEM
10,7771
0,14
8,1483
0,68
KD Balanced
Vrijednost
Prom. %
3 mj. %
6mj. % 12 mj. (%)
PGP (%) Ove god. (%)
Imovina
Starost
Datum
DIOnIčkI fOnDOVI
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
ST Global Equity
Valuta
Raiffeisen hrvatske dionice Capital Two Raiffeisen Central Europe Prospectus JIE PBZ Equity fond NFD Aureus New Europe ZB euroaktiv HPB WAV DJE NFD Aureus US Algorithm Raiffeisen World Platinum Blue Chip Erste Adriatic Equity VB High Equity C-Zenit OTP MERIDIAN 20 MP-Global HR Platinum Global Opportunity OTP Europa Plus KD Energija PBZ I-Stock KD Prvi izbor ZB BRIC+ AC Rusija MP-Bric HR Raiffeisen Emerging Markets A1 HPB Dionički ST Global Equity NFD Aureus BRIC KD Nova Europa
kn kn € kn kn kn € € kn € € € kn kn € kn $ € kn kn kn € € kn € kn kn kn € kn
78,5300 80,2552 64,5500 62,9040 90,6134 114,4631 109,1400 100,2551 135,8206 106,0400 84,3491 97,5900 49,1169 53,0646 95,7554 322,3031 14,3856 116,2223 10,8350 70,3154 12,8462 99,9800 41,9345 337,8560 56,6600 93,0700 96,0826 43,7336 26,9886 7,1925
2,36 2,06 1,80 1,40 1,36 1,22 1,19 1,18 1,11 1,05 1,00 0,98 0,98 0,98 0,98 0,97 0,94 0,93 0,90 0,89 0,85 0,85 0,77 0,77 0,76 0,76 0,75 0,74 0,74 0,74
2,92 4,64 -2,37 -1,14 1,27 -0,85 0,39 2,74 -10,60 -3,43 0,73 4,54 -1,97 3,70 2,74 -0,90 -3,82 -0,47 -5,51 -3,42 -2,76 -5,42 -12,32 -1,30 -3,84 6,72 6,71 -3,13 -3,27 -4,71
20,70 11,63 9,41 5,45 13,42 -8,69 8,06 7,51 -3,60 4,63 -1,44 20,20 -1,02 9,91 13,41 -0,32 -0,45 7,40 2,54 5,00 0,46 -4,74 -6,05 -8,54 -4,06 24,98 17,83 -5,06 -8,55 2,24
9,43 13,50 3,08 7,99 11,25 -3,35 12,15 16,24 7,51 8,39 -1,94 9,22 3,26 -4,24 13,64 9,77 18,06 14,02 12,12 16,90 8,37 4,31 0,00 1,14 2,22 12,47 7,75 -12,71 -3,12 14,59
-8,50 -5,18 -6,91 -10,15 -1,70 5,40 1,24 0,07 12,31 0,77 -4,87 -0,43 -17,63 -17,57 -1,39 -6,92 -7,49 8,41 6,65 -8,69 3,06 -0,02 -18,58 -5,11 -15,21 -2,34 -0,70 -7,50 -13,76 -8,68
6,16 5,48 3,23 1,20 6,66 -6,50 4,87 3,24 -7,58 0,88 -0,60 8,75 -1,24 5,95 6,78 0,51 1,53 3,52 -0,59 1,04 -1,16 -6,21 -9,87 -9,07 -7,94 11,18 14,83 -5,96 -6,69 -1,69
17,351 8,454 196,626 22,887 355,058 10,337 239,077 15,406 27,413 41,258 8,509 222,317 12,288 6,191 20,607 5,119 7,794 10,137 9,417 237,335 5,483 142,144 9,038 6,963 23,289 10,925 22,819 12,459 9,297 19,983
2,72 4,12 6,12 4,33 5,74 2,57 7,08 3,74 2,64 7,66 3,41 5,64 3,67 3,28 3,09 3,01 3,69 1,86 1,25 3,87 8,30 1,13 4,23 3,22 3,45 3,03 5,66 10,61 4,16 3,63
31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011
www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI PBZ Global fond kn ICF Balanced kn OTP uravnoteženi kn Ilirika JIE Balanced € ZB global € C-Premium kn Agram Trust kn Raiffeisen Prestige € Erste Balanced € ST Balanced kn Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn HI-balanced € HPB Global kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn KD Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) €
112,2413 126,4643 117,1885 147,7102 145,8500 5,7955 70,8582 109,1000 131,1300 166,9678 153,7100 119,5320 10,1937 105,1625 79,1423 8,1483 10,7771
0,97 0,78 0,67 0,62 0,51 0,49 0,49 0,49 0,47 0,47 0,46 0,44 0,42 0,11 0,10 0,09 0,06
1,96 7,70 0,66 0,16 -3,26 1,62 -0,44 -0,85 5,17 -3,08 -2,34 2,27 -0,39 3,45 -3,50 -3,16 -2,81
12,37 18,67 12,85 -0,14 1,79 6,72 7,26 1,89 15,98 -0,91 2,62 7,00 2,62 9,01 -8,92 1,32 -2,79
10,78 4,74 6,85 2,43 3,07 -0,73 2,81 4,72 11,40 -8,82 1,66 10,69 4,59 0,13 1,57 0,68 0,14
5,71 2,92 2,95 7,56 3,88 -11,85 -0,76 7,35 0,58 6,30 5,03 9,08 0,21 0,89 -4,69 -3,74 3,39
7,46 11,82 8,91 -2,64 -1,18 3,62 1,33 0,67 7,33 -2,21 -0,96 3,78 -0,59 7,50 -6,75 -2,68 -4,17
303,400 16,471 39,215 41,852 699,941 12,371 15,759 200,410 103,762 10,784 294,033 8,060 70,106 99,136 13,643 6,798 14,244
9,72 9,08 5,46 5,35 9,91 4,33 2,89 1,23 10,37 8,39 8,76 2,05 9,27 5,66 4,87 5,37 2,25
31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011
€ € € € kn € € €
126,1345 177,8400 128,8365 134,7800 166,8962 131,9742 161,1000 11,7457
0,23 0,07 0,06 0,04 0,04 0,02 0,01 -0,03
-2,07 0,79 2,12 2,81 2,06 1,20 1,17 2,57
-0,37 2,30 3,42 3,59 2,95 1,95 1,21 3,81
0,54 5,19 5,51 7,12 7,88 4,32 1,53 5,34
4,34 6,59 4,58 4,59 8,07 4,52 4,93 1,75
-0,59 1,95 3,46 3,42 3,06 1,86 1,25 3,30
18,208 541,933 29,328 601,267 79,358 200,651 175,786 8,239
5,46 9,02 5,66 8,00 6,60 8,23 9,91 9,27
31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011
€ kn kn kn € € kn kn kn kn kn € kn kn kn kn $ kn
107,1600 104,1855 133,7119 164,5453 141,0485 127,1355 146,8200 136,8676 133,6814 118,6363 11,4775 10,8103 109,7045 100,8353 140,0700 140,6141 125,2140 124,0517
0,11 0,04 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,01
1,14 1,38 0,55 0,65 0,48 0,57 0,69 0,69 0,60 0,72 0,83 0,69 0,66 0,73 0,60 0,90 0,17 0,74
1,65 1,71 1,06 1,26 0,88 1,12 1,52 1,25 1,30 1,49 1,48 1,39 1,26 N/A 1,24 1,62 0,53 1,50
3,40 3,33 2,25 2,40 1,95 2,84 3,32 2,94 2,88 3,18 3,09 3,08 2,84 N/A 2,99 2,92 1,27 2,74
4,18 2,26 6,18 4,69 3,22 4,28 4,76 4,33 5,26 4,90 5,28 3,99 4,61 N/A 4,30 4,54 3,73 4,04
1,49 1,59 0,88 1,08 0,78 0,95 1,28 1,07 1,08 1,25 1,28 1,16 1,06 0,84 1,00 1,42 0,46 1,30
200,070 7,449 1228,415 2434,278 121,104 426,295 1372,186 36,715 376,821 206,781 180,444 28,143 170,772 5,000 801,499 114,558 38,763 191,672
1,69 1,84 12,17 10,86 10,86 8,86 8,27 7,41 5,66 3,57 2,68 1,99 2,05 0,35 8,00 7,68 6,13 5,44
31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011 31.05.2011
+
ObVeznIčkI fOnDOVI
OBVEZNIČKI
+
vrijednost promjena udjela % 12 mj.
Capital One
166,8962
7,88
Erste Bond
134,7800
7,12
HPB Obveznički
128,8365
5,51
HI-conservative
11,7457
5,34
Raiffeisen Bonds
177,8400
5,19
OTP euro obveznički 126,1345
0,54
ZB bond
161,1000
1,53
PBZ Bond fond
131,9742
4,32
Raiffeisen Bonds
177,8400
5,19
HI-conservative
11,7457
5,34
OTP euro obveznički Raiffeisen Bonds HPB Obveznički Erste Bond Capital One PBZ Bond fond ZB bond HI-conservative
nOVčanI fOnDOVI Erste Euro-Money Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond OTP novčani fond
+
OGLAS
Konsolidiranje ulagača donijelo pad Crobexa UDAR NA GRAĐEVINARE Najviše su pale dionice iz građevinskog sektora, koje su posljednjih dana bilježile snažan rast cijene Dionički indeks Zagrebačke burze Crobex u srijedu je nakon pet dana uzastopnog rasta zabilježio pad vrijednosti. Crobex je tako pao 0,28 posto, na 2.272,40 bodova, a Crobex10 krenuo u posve drugom smjeru pa mu je vrijednost narasla 0,20 posto, na 1.245,69 bodova. Analitičari za Hinu tvrde da je u srijedu uslijedila blaga konsolidacija domaćeg tržišta dionica. Investitori su se okrenuli dobitonosnim prodajama onih
izdanja koja su u tom razdoblju najviše poskupjela, poput građevinskih. Tako je, primjerice, bilo s Ingrom koja je nakon čak 12 dana snažnog rasta u srijedu pala 3,83 posto, uz 4,4 milijuna kuna prometa.
HT najlikvidniji
Posljednja dva dana Ingra je bila najlikvidnija dionica, ali u srijedu je to mjesto prepustila Hrvatskim telekomunikacijama kojima je protrgovano u vrijednosti od 5,4 milijuna kuna. Da je
ipak riječ o konsolidaciji, govori i podatak da je HT rastao 0,2 posto, čime je prekinuo dvodnevni pad. Osim toga, HT je bio jedan od tri izdanja na Zagrebačkoj burzi među deset najlikvidnijih, koji je zabilježio rast cijene.
Znatno manji promet
Najveći rast među likvidnijima zabilježilo je izdanje Končar - elektroindustrije skokom cijene od 8,27 posto. To je najveća stopa dnevnoga rasta Končara u posljednjih šest dana koliko traje njegov pozitivni niz. Ukupan redoviti promet na Zagrebačkoj burzi u srijedu bio je dvostruko manji nego dan ranije te iznosio 22 milijuna kuna. Samo je pet izdanja zabilježilo promete veće od milijun
IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave Hrvatskih telekomunikacija čija je dionica u srijedu ponovno počela rasti snimio hrvoje knez
kuna, među kojima i Belje koje je u srijedu prekinulo petodnevni rast u nizu padom cijene od 3,73 posto, čime se ponovno spustilo ispod razine od 100 kuna. Kao što su analitičari spomenuli, građevinarski
bRoJkE
REGIJA
Beograd zabilježio najveći pad indeksa Srijeda je bila loš dan za gotovo sve regionalne burze na kojima je većina dioničkih indeksa otklizala u minus. Najveći pad zabilježen je u Beogradu, gdje je Belex 15 potonuo 1,87 posto. Jedna
sektor bio pod najvećim udarom prodaje, stoga je uz Ingru snažno pao cijeli niz sektorskih dionica. Tako je snažan pad zabilježio Institut IGH, čija je cijena pala 4,15 posto. Ante Pavić
od dionica odgovornih za pad indeksa je i AIK banka, čija je cijena u srijedu smanjena 2,19 posto. Najtrgovanija dionica bila je ona NIS-a, čija je cijena ostala nepromijenjena, dok je Soja protein zabilježio snažan rast, veći od dva
posto. Sarajevski SASX-10 pao je 1,05 posto pa mu je vrijednost u srijedu zaključena na 1019,07 bodova. Najveći pad zabilježio je u srijedu BH Telecom, čija se cijena spustila više od četiri posto. Dionica Bosnalijekova je s druge
strane rasla i zabilježila plus od 1,05 posto. Slovenski SBITOP zabilježio je jedan od najblažih padova cijene od 0,30 posto. Krkina dionica bila je najlikvidnija s padom cijene od 0,51 posto, a Telekom Slovenija rastao je po stopi od 1,45 posto. A.
0,10 0,23
posto pao je makedonski indeks MBI10
posto rastao je crnogorski indeks Nex20
Bogati u rukama drže 39 posto svjetske imovine Gotovo 40 posto svjetskog bogatstva nalazi se u rukama približno jedan posto ku anstava u svijetu, pokazala je najnovija studija The Boston Consulting Groupa. Broj bogatih ku anstava diljem svijeta ve i je 12 posto u
2010. godini. U rukama najbogatijih lani je tako bilo 39 posto ukupnoga svjetskog bogatstva u odnosu na 37 posto u 2009. godini. Sjedinjene Države bilježe najve i broj milijunaških ku anstava, njih 5,2 milijuna,
što je za 1,3 posto više nego u 2009. godini. Japan je na drugome mjestu, sa 1,53 milijuna ku anstava, a Kina je tre a, sa 1,11 milijuna. Si ušna azijska gospodarska sila Singapur bilježi najve i rast broja ku anstava koja
upravljaju s imovinom ve om od milijun dolara. Naime, više od 15 posto tamošnjih ku anstava upravlja s više od milijun dolara, što je znatno više u usporedbi sa Švicarskom i naftom bogatim zemljama Arapskog zaljeva. H
DOBITNICI DANA (ZSE) Hotel Medena +32,25% Uljanik +27,27% Finvest Corp +20,5% Solaris +18,26% Karlova ka banka +8,18%
GUBITNICI DANA (ZSE) Žitnjak Vis Excelsa nekretnine akovština Dioki
INDEKSI CROX Mirex
25 Raste
6 Nema promjene
-15,61% -13,04% -12,81% -12,24% -12,05% 25 Pada
Vrijed. 1,298,16 163,44
Prom. 0,21% 0,36%
Sirova nafta 102,70 Prirodni plin 4,63 Zlato 1,535,47 Srebro 38,48 Goveda 105,17 Kava 291,25
2,10% 4,77% 0,11% 0,85% 0,00% 0,08%
NAPOKON U HRVATSKOJ
Google će iz Zagreba pokrivati i Sloveniju i Srbiju
NAKON menadžerskih uloga u McCann Ericksonu, InBevu i Blitzu, Joško Mrndže postao je Googleov direktor za regiju Adriatic ARHIVA BUSINESS.HR Jedna od najuspješnijih internetskih kompanija na svijetu i bez dvojbe najpoznatija tražilica napokon stiže u Hrvatsku. Google e tijekom lipnja u Zagrebu otvoriti ured za regiju Adriatic, koji e osim za hrvatsko tržište biti zadužen za tržišta Slovenije i Srbije. Iz Googlea su poru ili da otvaranjem ureda namjeravaju "osigurati ve u ponudu proizvoda, bolje rezultate pretraživanja i efikasnija rješenja oglašavanja za klijente i partnere u Hrvatskoj i regiji", a u obavijesti se navodi kako kompanija, koja se proslavila i obogatila upravo svojom tražilicom, tim potezom "potvr uje strategiju koja se zasniva
na pomo i pojedincima i tvrtkama u ostvarivanju koristi od razvoja interneta".
Direktor Joško Mrndže Vo enje zagreba kog ureda Googlea preuzet e Joško Mrndže koji je dobio titulu Googleova direktora za regiju Adriatic, a cilj mu je proširenje poslovanja u regiji te oboga enje lokalne ponude i potpore. Google navodi da je Mrndže "iskusan menadžer s dugogodišnjim iskustvom u prodaji, marketingu, te vo enju i razvoju ljudskih potencijala". Karijera mu uklju uje menadžerske uloge u tvrtkama McCann Erickson, InBev i Blitz. U na inu komuniciranja ti-
pi nom za ameri ke korporacije, u Googleu nisu propustili navesti da se "Joško kao tinejdžer aktivno bavio nogometom, a danas u slobodno vrijeme igra tenis" te kako je potpredsjednik Lions klub Zagreba, udruge koja je prili no aktivna u humantiranom djelovanju. "Nakon ograni ene prisutnosti u Hrvatskoj tijekom prijašnjih godina, zagreba ki e ured neposredno nuditi lokalnu potporu oglašiva ima omogu uju i im da profitiraju od pojave digitalne ekonomije", tvrde u Googleu.
AdWords i AdSense Ameri ka je kompanija otkri-
Ho e li ju erašnji pad Crobexa postati trend ili nas eka novi rast, pratite na...
la da e tvrtkama iz Hrvatske, Slovenije i Srbije ponuditi nekoliko opcija, me u kojima je Google AdWords, relevantno oglašavanje u tražilici koje prikazuje oglase povezane s korisnikovim upitom i koje pove ava vidljivost i korist online oglašavanja. U Googleu kažu da se tvrtke koje žele dodatnu zaradu mogu priklju iti Google Content Networku, Google AdSenseu, i unov iti sadržaj vlastite stranice prikazuju i na njima relevantne Googleove oglase. Tvrtkama nude i savjete kako u inkovito upotrebljavati AdWords na svojim blogovima na hrvatskom jeziku. Google naglašava da je lokalnim potrebama ve prilagodio 15-ak proizvoda namijenjenih pojedincima i tvrtkama, poput Google Appsa, Google Mapsa i Google Translatea. Iako Google u Hrvatsku stiže upravo zbog tvrtki, sigurno je da e dolazak jednog od najpoželjnijih svjetskih poslodavaca zagolicati maštu mnogih mladih hrvatskih stru njaka koji traže (bolji) posao, što potvr uje i navala zabilježena kad je Google nedavno u Hrvatskoj tražio zaposlenike za poslove u inozemstvu. Nikolina Rivosechi
www.business.hr
UKRATKO... Bandi za bespravne graditelje "Hvala Bogu i Majci Božjoj Bistri koj da se netko toga sjetio nakon 20 godina. Puna podrška onima kojima su to inicirali", izjavio je gradona elnik Milan Bandi komentiraju i najave legalizacije bespravne gradnje. Klein: Mladi nije Robin Hood Prijelazni upravitelj UN-a u hrvatskom Podunavlju general Jacques Paul Klein izjavio je kako je Srbija izru ivanjem Mladi a "napravila odre ene pomake, ali ondje svi moraju shvatiti da Mladi nije Robin Hood nego ratni zlo inac odgovoran za tisu e i tisu e ubijenih". Beppe Signori u ku nom pritvoru Bivši talijanski nogometni reprezentativac Giuseppe Beppe Signori (43) priveden je pod sumnjom u namještanje rezultata druge i tre e talijanske lige.
www.business.hr