Business.hr broj 904

ŠTRAJK UPOZORENJA 8

DANAS U PRILOGU

Šoljan bi prodala Nautu, radnici prijete stečajem

business plus Hrvate najviše muči slaba organizacija države ❘ Pampalo - rudnik koji će od Finske napraviti ‘zlatnu’ velesilu

Radnici brodogradilišta Nauta Lamjana u vlasništvu Jupiter Adrije traže zaostale plaće te optužuju Općinu i Županiju zbog prenamjene dijela industrijske u turističku zonu

petak/subota 3 i 4/6/2011

broj 904 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

TRAŽE INŽENJERE 4-5 Francuska inženjersko-konzultantska tvrtka AKKA Technologies regrutirat će u Hrvatskoj stručnjake koji će biti platforma za dolazak stranih ulagača iz autoindustrije u našu zemlju

Peugeot u Hrvatskoj otvara

400 radnih

mjesta

POKREĆU SE PREGOVORI S MAĐARIMA

Vladin posljednji pokušaj izvlačenja Ine iz Molovih ruku ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine

Hrvatska je Vlada na svojoj redovnoj sjednici u četvrtak donijela službenu odluku o pokretanju pregovora s mađarskim Molom o izmjeni postojećeg Ugovora o međusobnim odnosima Vlade i Mola kao većinskih dioničara Ine 2

info&stav 2-3

business.hr

Rusija zabranila povr e iz EU

Kolektivni ugovor Rockowoola i SIK-a

Rusija je u etvrtak zabranila uvoz sirovog povr a iz Europske unije zbog straha od epidemije bakterijom E.coli od koje je ve umrlo sedamnaest ljudi.

Europska je komisija odmah zatraĹžila objaĹĄnjenje Moskve o toj odluci. Ina e, viĹĄe od 1500 ljudi u Europi zaraĹženo je EHEC-om, bakterijom koja izaziva potencijalno smrtonosni hemoliti ko-uremijski sindrom (HUC).

Nakon opseĹžnih i detaljnih pregovora, tvrtka Rockwool Adriatic te Sindikat Istre i Kvarnera potpisali su ju er kolektivni ugovor. Tako e sada radnicima biti pla an ve i dodatak za smjenski i prekovremeni rad, a imat e i dodatne dane godiĹĄnjeg odmora te e ostvariti pravo na jubilarne i druge prigodne nagrade, solidarne potpore, regres za godiĹĄnji odmor i boĹži nice.

Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

POKRE U SE PREGOVORI S MA ARIMA

Vladin posljednji pokuĹĄa izvla enja Ine iz Molovih Hrvatska je Vlada na svojoj redovnoj sjednici u etvrtak donijela sluĹžbenu odluku o pokretanju pregovora s ma arskim Molom o izmjeni postoje eg Ugovora o me usobnim odnosima Vlade i Mola kao ve inskih dioni ara Ine, sklopljenog sredinom 2003. godine, ali i Prve izmjene i dopune Ugovora o me usobnim odnosima dioni ara iz 2009. godine. No, iza formalno sro enog i naizgled uobi ajenog dopisa krije se posljednji pokuĹĄaj Vlade da spasi svoj udjel u upravlja koj strukturi Ine, koji joj serijom Molovih poteza bjeĹži iz ruku.

Vlada je tako er zaduĹžila Ministarstvo gospodarstva da u roku od 24 sata u njezino ime Molu podnese pisani zahtjev za pokretanje pregovora o izmjenama dioni arskog ugovora, a pregovore bi trebali voditi ministar gospodarstva uro Popija , ministrica financija Martina Dali i predsjednik NO-a Ine Davor Ĺ tern.

Klju ni dokument

Pokretanjem postupka pregovora s Molom Vlada upravlja ku strukturu Ine, koja u sadaĹĄnjem obliku ne odgovara regulativama hrvatskog pravnog sustava niti odredbama Zakona o trgova kim druĹĄtvima, pokuĹĄava svesti u zakonske okvire i tako po-

PREGOVORE e, uz Davora Ĺ terna, voditi uro Popija i Martina Dali FOTO PONGRA I /CROPIX

novno preuzeti kontrolu nad svojim pravom na udjel u donoĹĄenju strateĹĄkih odluka vezanih uz vo enje kompanije iji je suvlasnik.

Podsjetimo, u sadaĹĄnjoj strukturi upravljanja Inom sporne su operativne ovlasti Odbora izvrĹĄnih direktora, koji prema upozorenjima dijela pravih stru njaka prakti ki upravlja kompanijom i donosi sve strateĹĄke odluke vezane uz njezino poslovanje, ĹĄto je suprotno Zakonu o trgova kim druĹĄtvima. Samo postojanje Odbora izvrĹĄnih direktora pravno nije sporno, jer takav odbor moĹže funkcionirati ako je isklju ivo pomo no tijelo koje Uprava moĹže ovlastiti da dio poslova obavi u njezino ime, ali on ne

smije biti jedno od upravlja kih tijela u tvrtki. A upravo se to doga a u Ini, ĹĄto Molu daje mogu nost da vodi kompaniju i samostalno, bez sudioniĹĄtva Vlade, donosi strateĹĄke odluke o poslovanju.

Postoje suprotna miĹĄljenja ak i pravnih krugova o zakonitosti upravlja ke strukture Ine, o ijim je nepravilnostima Business.hr ve pisao.

Krajem svibnja odvjetni ko druĹĄtvo Madirazza i partneri objavilo je, na zahtjev Ine, pravno miĹĄljenje prema kojemu je korporativno upravljanje kompanijom u skladu s propisima hrvatskog zakonodavstva. No naknadno je ustanovljeno da je Mol odvjetni kom druĹĄtvu zatajio klju ni dokument - Listu o

donoĹĄenju odluka (LODO), interni dokument koji je Odboru izvrĹĄnih direktora dao ovlasti ve e od zakonom dozvoljenih. Nakon toga su hrvatski lanovi Uprave i Nadzornog odbora angaĹžirali drugo odvjetni ko druĹĄtvo, HanĹžekovi i partneri, koje je pregledom dokumentacije zaklju ilo da je LODO postavio Odbor izvrĹĄnih direktora kao tre e tijelo koje stvarno upravlja Inom, a odgovoran je samo predsjedniku Uprave Ine i Molu, ime su, kako se tvrdi, u potpunosti razvlaĹĄteni ostali lanovi Uprave.

Sjednica 8. lipnja

Prema nesluĹžbenim informacijama do kojih smo uspjeli do i, sjednica NO-a Ine na kojoj e se pokrenuti pitanje upravljanja Inom i raspravljati o izmjenama dioni kog ugovora sazvana je za srijedu, 8. lipnja, samo dan prije sluĹžbenog roka - 9. lipnja - do kojega je potrebno izmijeniti odredbe dioni kog ugovora iz 2003. te Prve izmjene i dopune dioni kog ugovora iz 2009. godine.

Naime, dokument Prve izmjene i dopune Ugovora o me usobnim odnosima dioni ara potpisan je 30. sije nja 2009. godine, a prema njegovim odredbama ugovorne su se strane sporazumjele da e revidirati strukturu upravljanja Inom „s ciljem pove anja

››

BISER DANA Cijeli taj slu aj je apsurdan.

Nonsens je optuĹživati Olivera Grbi a, ĹĄefa policije, zbog kontakata s vrhom HDZ-a, a ne pri ati da su uglavnom HDZ-ovci procesuirani

BROJKA

1,06

milijardi dolara (5,49 milijardi kuna) zaradila su lani broadwayska kazaliĹĄta, ĹĄto je gotovo etiri posto viĹĄe u odnosu na prijaĹĄnju najbolju sezonu

MINISTAR unutarnjih poslova Tomislav Karamarko

UVODNIK

Politika umjesto razuma aj h ruku u inkovitosti postupka u donoĹĄenju odluka“ neposredno prije ili na samom isteku druge godiĹĄnjice stupanja na snagu izmjena. Kako je izmjena stupila na snagu tek kada je dobila antimonopolnu suglasnost Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja (AZTN), a to se dogodilo 9. lipnja iste godine, preostalo je dakle poĹĄtovati taj rok i pokrenuti postupak pregovora o reviziji dokumenta u predvi enom roku.

Na odluku Vlade o pokretanju pregovora za izmjene dioni arskog ugovora brzo je reagirao i ma arski Mol. Prema priop enju koje je novinarima uputio glasnogovornik Domokos Szollar, Mol je otvoren za razgovore sa svojim strateĹĄkim partnerom o bilo kojem pitanju.

Uz podsje anje kako je Ina „zahvaljuju i dioni arskim ugovorima i zajedni koj suradnji Vlade i Mola“ prerasla u uspjeĹĄnu i financijski stabilnu kompaniju, Mol u priop enju isti e kako „vjeruje da Inin razvoj i dostignu a u polju energetske sigurnosti u srednjoj i isto noj Europi dokazuju da su izvorni ugovori ispunili prvobitne namjere dvaju dioni ara i strateĹĄkih partnera, te je otvoren za dodatna poboljĹĄanja ovih dostignu a“.

Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

O

bjavom odluke o pokretanju pregovora s ma arskim Molom o izmjeni postoje eg Ugovora o me usobnim odnosima Vlade i Mola kao ve inskih dioni ara Ine i Prve izmjene i dopune Ugovora o me usobnim odnosima dioni ara iz 2009. godine, hrvatska je Vlada krenula u kona nu bitku za povrat prava na suodlu ivanje u korporacijskom upravljanju Inom, iz kojega ju je nizom lukavih poteza gotovo izgurao ma arski partner. U tu je svrhu Vlada imenovala i povjerenstvo koje e voditi pregovore, a imenovani su ministar gospodarstva uro Popija , ministrica financija Martina Dali i predsjednik NO-a Ine Davor Ĺ tern.

ZANIMLJIVO je primijetiti kako, unato injenici da je problematika upravlja ke strukture u Ini prije svega pravno pitanje, Vlada u povjerenstvo za pregovore nije imenovala eminentne pravnike i stru njake za trgova ko pravo, iako ih je imala na raspolaganju. Umjesto pravnika, pregovore e voditi politi ari - uz iznimku Ĺ terna kao naftnog stru njaka - koji s pravnom strukom nemaju nikakvih dodirnih to aka. MoĹžda je doista preuranjeno na te-

››

Umjesto pravnika, pregovore o Ini vodit e politi ari. Politi ki vrh o ito ni u ovako osjetljivim situacijama ne odustaje od navade da radije vjeruje njima nego razumnim argumentima struke. S druge strane, poznavaju i Mol, nije pretjerano re i da e ma arska kompanija na svoju stranu vage staviti cijelu vojsku stru njaka

melju ove pojedinosti ĹĄpekulirati o uspjehu pregovara kog procesa, prije svega za Vladu, no ona svakako ukazuje na injenicu da politi ki vrh ni u ovako osjetljivim situacijama ne odustaje od navade da radije vjeruje politi arima i njihovoj podobnosti nego razumnim argumentima struke, ĹĄto joj se toliko puta dosad obilo o glavu.

Ne treba tako er zanemariti ni simptomati nu tvrdnju koju Mol isti e u svojem priop enju u kojem reagira na Vladi-

nu odluku o okretanju procesa pregovora. U priop enju se, naime, isti e kako Mol „vjeruje da Inin razvoj i dostignu a u polju energetske sigurnosti u srednjoj i isto noj Europi dokazuju da su izvorni ugovori ispunili prvobitne namjere dvaju dioni ara i strateĹĄkih partnera, te je otvoren za dodatna poboljĹĄanja ovih dostignu a“. Iz te se formulacije dade iĹĄ itati potvrda ranijih signala iz BudimpeĹĄte koji su najavljivali da Mol nema namjeru odustati od postoje e

upravlja ke strukture u Ini, za koju tvrdi da je uspjeĹĄna, te da bi eventualno pristao tek na pokoju kozmeti ku promjenu.

NAJAVA je to Ĺžestoke i bespoĹĄtedne borbe za pravo upravljanja Inom, a poznavaju i Mol nije pretjerano re i kako e ma arska kompanija na svoju stranu vage staviti cijelu vojsku stru njaka kako bi zadrĹžala ste ene pozicije.

Na hrvatskoj strani vage, pak, klate se politi ke figure upitne snage i utjecaja. Koja e strana prevagnuti?

tema 4-5

KAD NEĆE MUHAMED BRDU... Francuska inženjersko-kon Hrvatskoj inženjere koji će biti platforma za dolazak stranih ula

Peugeot u Hrvatskoj otvara inženjersku tvrtku sa 400 zaposlenih Na školovanje u Francusku AKKA će poslati 40-ak inženjera i tehničara iz Hrvatske, a nakon toga u Hrvatskoj u suradnji s Peugeotom otvorila bi inženjersku tvrtku sa 400 zaposlenih. Prethodnica je to dolasku automobilske i avioindustrije jer AKKA radi za Peugeot, Renault, ali i za europski konzorcij EADS, vlasnika Airbusa i Eurocoptera. Na isti je način autoindustrija proizvodnju iz Njemačke i Francuske širila na Češku, Slovačku, Mađarsku...

U suradnji s francuskom inženjersko-konzultantskom kompanijom AKKA Technologies Hrvatska bi uskoro mogla dobiti kvalificiranu grupu inženjera i tehničara koji bi bili platforma za dolazak stranih ulagača u našu zemlju, i to iz područja automobilske industrije.

Prema informacijama kojima raspolažemo, francusku je kompaniju prema Hrvatskoj usmjerio austrijski magnat Frank Stronach, utemeljitelj međunarodne kompanije Magna koja se bavi proizvodnjom autodijelova.

Njegov zastupnik u Hrvatskoj Jurij Pinter kaže da je europska automobilska industrija nakon krize i recesije ponovno u konjunkturi i da je obrazovanje domaćeg kadra prvi korak ka snažnijem uključivanju Hrvatske u globalne industrijske procese. Na isti je način automobilska industrija svoje proizvodne kapacitete iz Njemačke i Francuske širila na istočnoeuropske zemlje; Češku, Slovačku, Mađarsku...

O mogućnostima edukacije domaćeg kadra i potencijalnim investicijama nedavno se razgovaralo i u kabinetu potpredsjednika Vlade za investicije Domagoja Ivana Miloševića, kojega su posjetili Frank Stronach i predstavnici AKKA Technologiesa, na čijem je čelu Maurice Ricci.

ističući kako su predstavnici francuske kompanije dobili podršku potpredsjednika Vlade za investicije te ih je on povezao s fakultetima i drugim institucijama u zemlji kako bi što jednostavnije došli do željenog kadra.

U Miloševićevu kabinetu za strane privatne ulagačke projekte zadužen je savjetnik Marko Jurčić, od kojega smo pokušali dobiti više informacija o navedenom projektu, ali do zaključenja broja nije nam se javio. Jurčić je, inače, radio u nekadašnjoj Agenciji za poticanje izvoza i ulaganja (APIU), i to u Sektoru za podršku ulagačima.

Miloševićeva potpora

Prema riječima Jurija Pintera, aktivnosti su već počele i AKKA će idućih mjeseci regrutirati 40-ak inženjera i tehničara iz Hrvatske te ih poslati na školovanje u Francuskoj u trajanju od tri do šest mjeseci.

"Nakon toga bi AKKA u Hrvatskoj u suradnji s Peugeotom otvorila inženjersku tvrtku sa 400 zaposlenih.

Njihova prisutnost u Hrvatskoj zapravo znači dolazak prethodnice automobilske i avioindustrije jer AKKA radi za Peugeot, Renault, a jedan od najvećih klijenata je i europski konzorcij EADS, vlasnik Airbusa i Eurocoptera", nabraja Pinter,

Lani u Preventu

DOMAGOJA IVANA MILOŠEVIĆA, potpredsjednika Vlade za investicije, posjetili su Frank Stronach, utemeljitelj međunarodne kompanije Magna koja se bavi proizvodnjom autodijelova, i predstavnici AKKA Technologiesa, na čijem je čelu Maurice Ricci, i dobili zeleno svjetlo arhiva business.hr

"Teško je danas uvjeriti investitore da ulažu u Hrvatsku. Ima puno planova i ideja, ali najčešće nisu sustavno obrađeni. Zadatak kvalificirane inženjerske grupe bio bi da signalizira koje su sve strukture i resursi na raspolaganju u Hrvatskoj i preko takvog bi se sustava u Hrvatsku naseljavala konkretna

nzultantska tvrtka AKKA Technologies regrutirat će u agača iz autoindustrije u našu zemlju

business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

SAINT JEAN INDUSTRIES

Daimler bi turbopunjače iz Slavonskoga Broda Na to da je europsku automobilsku industriju zahvatio novi val rasta, upućuje i neslužbena informacija o novom poslu koji je tvrtka Saint Jean Industries iz Slavonskog Broda dobila na temelju ugovora s njemačkim Daimlerom.

Saint Jean Industries u francuskom je

fotolia

proizvodnja. Industrija i kompanije poput EADS-a i Airbusa već znaju otprilike što bi ih zanimalo. Dobre su mogućnosti u Hrvatskoj u transportu i aluminijskoj industriji, koja propada. U OGLAS

Europi je sada konjunktura i ona je prilika za Hrvatsku da se uključi u taj vlak", smatra Pinter.

Ujedno kaže da je u ovom razdoblju ponovnoga gospodarskog zamašnjaka u

vlasništvu i bavi se proizvodnjom raznih aluminijskih nosača za automobilsku industriju, a za Daimler bi trebala godišnje proizvoditi 60 milijuna turbopunjača za automobile. U samoj tvornici potvrđuju da su predstavnici Daimlera obilazili njihove pogo-

Francuskoj vrlo teško naći na raspolaganju 30-ak inženjera jer su svi već zauzeti, a za stručnjake iz ovog bazena nitko ne zna.

AKKA Technologies godišnje prihoduje 400 milijuna eura, od čega stotinu milijuna eura dolazi od poslova koje obavljaju za EADS. Stručnjaci AKKAe i EADS-a još su prošle godine izradili analizu kompletne postojeće hrvatske industrije sa svim raspoloživim strukturama i resursima. Obišli su, među ostalim, Preventovu tvornicu u

ne u Slavonskom Brodu, ali iz matične kuće nemaju još potvrdu o sklopljenom poslu. Kako su im svi proizvodni kapaciteti popunjeni, za realizaciju novog posla bit će potrebno podići novu tvornicu, za što već imaju potrebno zemljište.

Zlataru, koja je u stečaju, ali Pinter kaže da je analiza pokazala kako je od svih Preventovih tvornica upravo zlatarska tvornica proizvodila najkvalitetnije presvlake za automobile.

"Svoj pogon u susjednoj Sloveniji ima Renault, u kojem rade i hrvatski radnici.

Zašto ne bi napravili tvornicu u Hrvatskoj? I to je jedna od mogućnosti", kaže Pinter.

Prema njegovu mišljenju, jedna od najčešćih prepreka za implementaciju investicija u tranzicijskim zemljama

su nedostupni ministri.

"Ministar, kao i vodeći, menadžerski kadar mora slušati ideje i donijeti optimalne odluke. Ako je nedostupan i s njim se teško komunicira, ne može biti uspješan", smatra Pinter, a kao primjer idealnog i otvorenog ministra navodi slovačkog ministra gospodarstva Pavola Ruskoa. Za njegova su mandata u Slovačkoj proizvodnju pokrenuli Peugeot, Citroën, Kia i Toyota.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

tema 6-7

ZAKAZALE DRŽAVNE INSTITUCIJE Naše vlasti ponašaju se granice, a na skupu se razmatrao razvoj prometne infrastruktur

Hrvatska ignorir

o ulaganju u

Na bečkom sajmu Real Vienna 2011., gdje je održana i europska konferencija o planiranju infrastrukturnih projekata u Podunavlju, najbolje su se predstavile Srbija, Rusija, Češka i Poljska

BRANImIR IVEKoVIć, zagrebački odvjetnik, kaže da su mu potencijalni kupci i investitori najčešće postavljali pitanja o administrativnim zaprekama Snimio Saša ĆetkoviĆ

Na prošlotjednom investicijskom sajmu nekretnina Real Vienna 2011., usmjerenom ka jugoistočnoj Europi, održana je konferencija o planiranju infrastrukturnih projekata u Podunavlju. Uz povjerenika Europske komisije Johannesa Hahna i direktora bečkog ureda Europske investicijske banke za srednju Europu Emanuela Maravića, na konferenciji su sudjelovali službeni predstavnici Mađarske, Srbije, Rumunjske,

RENATA SUšA, voditeljica investicija i korporativnih savjetovanja zagrebačkog ureda Colliers Internationala, kaže kako je skup u austrijskoj prijestolnici pokazao da je optimizam ulagača i dalje ograničen samo na pojedina tržišta i projekte Snimio hrvoje dominiĆ

Slovačke i Bugarske, ali ne i Hrvatske, kao da Dunav ne protječe dijelom njezine istočne granice.

Na konferenciji se razgovaralo o razvoju prometne infrastrukture u podunavskoj regiji, odnosno planiranim investicijama od 2014. do 2020. godine. Za razliku od drugih zemalja iz srednje i južne Europe, pa i istočnih europskih zemalja, hrvatske državne institucije nisu imale nikakav organiziran nastup na beč-

kom sajmu.

Kako nam je objasnila voditeljica investicija i korporativnih savjetovanja zagrebačkog ureda Colliers Internationala Renata Suša, bečki sajam jedan je oblik promocije država, odnosno njihovih tržišta te sudionika na tržištu (od privatnih tvrtki do javnih institucija), ali i pojedinih nekretninskih projekata.

"Sudjelovanje ovisi i o prioritetu koji se daje takvom obliku izlaganja i či-

njenici koja je uopće ciljana publika te interesu struke", objasnila je Suša, primijetivši kako se Srbija prilično dobro predstavila svojom Agencijom za promicanje investicija i izvoza te se na taj način prikazala vrlo konkurentnom u odnosu na druge države regije.

Blijed nastup županija

Na bečkom je sajmu Zagrebačka županija predstavila svoje poduzetničke zone, a sudjelovale su i Kopriv-

ničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Međimurska županija te Poslovne zone d.o.o. Varaždinske županije.

"S obzirom na to da je riječ o vodećem sajmu za našu regiju, moram priznati da je interes novih investitora ograničen, ali investitori koji su aktivni u Hrvatskoj imaju u planu i nove investicije. Najavljen je i ulazak nekih novih tvrtki na hrvatsko tržište, a one su se također predstavile na

e kao da Dunav ne protječe dijelom hrvatske istočne re u regiji te plan investicija od 2014. do 2020. godine

business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

rala konferenciju

u Podunavlje OD pROJEKATA IZ HRVATSKE isticao se Mall of Split Tulipan grupe, vrijedan 175 milijuna eura, koji bi trebao biti završen potkraj iduće godine

sajmu", rekla nam je Suša, zaključivši kako sajam ipak nije pokazao naznake nekog sigurnog kraja krize, odnosno da je optimizam i dalje ograničen na pojedina tržišta i projekte.

Rekla je kako je iz Hrvatske predstavljeno vrlo malo pojedinih projekata, a isticao se Mall of Split Tulipan grupe. Glasnogovornica splitske Tulipan grupe Sanja Bošnjak ustvrdila je kako su jako zadovoljni nastupom i interesom koji su

dobili predstavljajući svoj projekt prvog šoping centra u regiji, koji će imati energetski LEED certifikat. Njihov trgovački centar Mall of Split investicija je tvrtke Mejaši Prvi vrijedna 175 milijuna eura, a završetak je planiran pred kraj 2012. godine.

Manje izlagača

Prema dojmovima zagrebačkog odvjetnika Branimira Ivekovića, šteta je što nije bilo više hrvatskih izla-

gača jer su propustili šansu predstaviti svoje projekte i ponudu na tržištu nekretnina kupcima i investitorima.

Iveković kaže kako nije bilo ni hrvatskih tvrtki koje su mogle predstaviti svoje usluge na tržištu nekretnina kao što su odvjetnički uredi koji prate svaki investicijski projekt kroz dobivanje različitih dozvola, od državnih i lokalnih institucija do koordinacije investiranja. I on je ustvrdio

kako su bečki sajam dobro iskoristili izlagači iz Srbije, Rusije, Češke, Poljske i drugih zemalja koje su imale profesionalan i organiziran nastup, za razliku od nekolicine hrvatskih sjevernih županija. Posebno čudi izostanak sudionika s tržišta nekretnina na Jadranu jer je interes za nekretnine u tom dijelu Hrvatske uvijek bio izražen.

"Ove je godine na sajmu bilo manje izlagača i posjetitelja u odnosu na pret-

hodne godine. Očito kriza na tržištu nekretninama u CEE-u i dalje traje", rekao je Iveković, dodavši kako se strani investitori tradicionalno interesiraju o kupnji nekretnina u Hrvatskoj, prvenstveno na Jadranu. Kazao je i da su se zainteresirani investitori i kupci najviše raspitivali o rješavanju administrativnih zapreka na hrvatskom tržištu.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

dogaaji

HUP

Poslodavci u SDP pa k premijerki

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak3/6/2011 Subota 4/6/2011

ČoBanKovIć

Domaće povrće sigurno nema razloga za ikakav strah pri konzumaciji krastavaca, salate i rajčica hrvatskih proizvođača.

Zaključak je to jučerašnjeg sastanka ministra poljoprivrede Petra Čobankovića s predstavnicima Zajednice udruga hrvatskih povrćara.

Zbog panike koju je uzrokovala zaraza smrtonosnim mutiranim sojem bakterije E.coli pala je prodaja povrća u Hrvatskoj, i to 50 posto prema nekim procjenama.

Povrćari su od ministra tražili pomoć u promociji domaćega povrća kao zdravog.

Da je domaće povrće sigurno za konzumaciju, kazao je Čobanković, demonstrirat će osobno. Danas o će, naime, obići proizvođače od Svete Nedelje do Varaždina, Virovitice i Vinkovaca i na licu mjesta konzumirati njihovo povrće. Do daljnjeg će, istaknuo je, ostati pojačana kontrola i nadzor uvezenog povrća.

Predsjednik Zajednice Zlatko Zagorec istaknuo je kako je s ministrom dogovoreno da će se i na policama trgovačkih lanaca vidno isticati domaće podrijetlo povrća. U prvih pet mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno 500 tona krastavaca iz Njemačke, Italije, Španjolske i Nizozemske, a proizvodimo 28.000 tona. M. G.

Ivan ErgovIć, predsjednik HUP-a, predstavio premijerki gospodarski program snimio saša ćetković

Zagreb. Predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) jučer su, prije sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor, posjetili SDP, gdje su se sastali s barem četiri člana stranke. Prema izvorima Business.hr-a, primili su ih predsjednik te stranke Zoran Milanović, član Glavnog odbora stranke Slavko Linić, SDP-ov gospodarski stručnjak Branko Grčić i Gordan Ma-

ras. Iz SDP-a su šturo priopćili da se na dvosatnom sastanku "Zorana Milanovića i suradnika" s članovima Izvršnog odbora koje je predvodio predsjednik HUP-a Ivan Ergović razgovaralo "o viđenjima države i gospodarstva nakon izbora te je postignuta suglasnost svih sudionika o nužnosti promjena poslovnog okruženja, povećanja efikasnosti države, poticanja novih investicija i zapošljavanja kao doprinosa gospodarskom oporavku i razvoju Hrvatske".

Uslijedio je sastanak s premijerkom, nakon kojega je priop-

ćeno kako je Kosor s poslodavcima razgovarala, uz ostalo, o provedbi Programa gospodarskog oporavka i o investicijama.

Predstavnici HUP-a predstavili su premijerki dokument koji će objaviti na Danu poduzetnika u ponedjeljak, u kojem su izneseni zahtjevi i očekivanja HUPa vezani uz poboljšanje uvjeta poslovanja. "Tražimo od buduće vlade, koja god bila, da stvori pretpostavke kako bi hrvatsko gospodarstvo iskoristilo to novo tržište za širenje i nova radna mjesta", rekao je predsjednik HUP-a Ivan Ergović. H

Šoljan bi prodala Nautu, radnici prijete stečajem ŠTraJK UPoZorEnJa Radnici brodogradilišta Nauta Lamjana u vlasništvu Jupiter Adrije traže zaostale plaće te optužuju Općinu i Županiju zbog prenamjene dijela industrijske u turističku zonu. Navodno se o prodaji Lamjane pregovara s vrlo ozbiljnim stranim kupcem Zbog zaostalih plaća za travanj i svibanj 77 radnika brodogradilišta Nauta Lamjana u Kalima na otoku Ugljanu jučer je održalo štrajk upozorenja i od Uprave zatražilo podmirenje dugova radnicima. Ukupan dug toga brodogradilišta, koje je u vlasništvu Jupiter Adrije, kako se moglo čuti, narastao je na više od milijun kuna pa su radnici zatražili i podmirenje svih obveza državi, ali i reviziju poslovanja u posljednjih 10 godina. Zbog toga najavljuju i prijave Državnom odvjetništvu te Uskoku.

Prijave Uskoku

"Ako Uprava ne isplati zaostale plaće u roku od tjedan dana, najavljujemo generalni štrajk i pokretanje stečajnoga postupka", re-

kao je predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević.

Radnici su prozvali i Općinu Kali i Županiju zbog prenamjene dijela industrijske u turističku zonu.

Glavni sindikalni povjerenik Mario Košta tako smatra da je Nauta Lamjana primjer što će se dogoditi državnim brodogradilištima nakon prodaje budući da kupce zanimaju samo atraktivna zemljišta koja žele prenamijeniti i nakon toga zaraditi.

Prema tvrdnjama Vedrana Dragičevića, aktualni vlasnici tvrtke nisu odustali od gradnje hotela ili marine na tom području.

"Poručujem im da odustanu ili od toga posla neće biti ništa. Pokrenut ćemo stečajni postupak pa nećemo imati ništa ni mi, ni oni", kazao

Ivana ŠolJan, izvršna direktorica Jupiter Adrije, vlasnika Naute Lamjane, iz koje su potvrdili da namjeravaju prodati škver snimio hrvoje knez

je Dragičević i pozvao zaposlenike da pripreme materijale za prijavu državnom odvjetniku i Uskoku.

Bez detalja

No, kako se jučer moglo čuti od pravnika SSSH Vedrana Uranije, Nauta Lamjana uskoro bi mogla dobiti novog vlasnika.

Od Jupiter Adrije brodogradilište bi trebao preuzeti neimenovana strana kompanija koju je Uranija ocijenio solidnom i vrlo ozbiljnom, a pregovori o kupoprodaji trenutačno su vrlo intenzivni.

Pred zaključenje broja jučer dobili smo djelomič-

nu potvrdu te informacije i iz Jupiter Adrije, kao i kratak komentar štrajka. "Štrajk ometa redovito poslovanje Naute Lamjane, gubi se dio brodara koji će otići u druga brodogradilišta, a time se gubi i dio prihoda koji barem djelomično pokrivaju trošak brodogradilišta koje je i ovako u gubicima. Jupiter ima namjeru prodati Nautu Lamjanu, ali zasad ne možemo davati informacije o potencijalnom novom vlasniku, niti hoće li doći do prodaje", poručuju u Jupiter Adriji.

Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

bROJKA

29

posto direktora u regiji očekuje novo zapošljavanje, a u trećem kvartalu 2009. to je očekivalo njih 12 posto

business.hr Petak3/6/2011 Subota 4/6/2011

IZNAD OČEKIVANJA

U travnju potrošnja porasla 3,7 posto Promet od trgovine na malo nominalno je porastao 6,7, a realno 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, i to najviše zbog kasnijih uskrsnih blagdana U travnju je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj realno porastao 3,7 posto na godišnjoj razini, znatno više nego što se očekivalo, što se ponajviše zahvaljuje kasnijim uskrsnim blagdanima.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je jučer da je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na njihovu pretežnu djelatnost, u travnju nominalno porastao 6,7, a realno 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. To je iznad svih očekivanja.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, očekivali su da je u travnju potrošnja u prosjeku porasla 2 posto na godišnjoj razini. Svi su očekivali rast, i to između 1 i 3 posto.

Sezonski rast

Nakon osam mjeseci neprestanog rasta, u ožujku je promet u trgovini na malo pao oštrih 2 posto, no već je u travnju ponovno oživio trend jačanja potrošnje.

"Rast maloprodaje u travnju iznad je očekivanja, što se zahvaljuje dobrim turističkim rezultatima u tome mjesecu s obzirom na kasnije uskrsne blagdane nego lani. Uz to, počeo je sezonski rast zaposlenosti, što također pozitivno utječe na potrošnju.

Rast pokazatelja u maloprodaji posljedica je i rasta cijena naftnih derivata te hrane", kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen Consultinga.

Uz nedavne podatke o rastu industrijske proizvodnje, izvoza i uvoza, podaci o rastu maloprodaje najavljuju jačanje gospodarstva u drugom tromjesečju.

‘Odljepljivanje od dna’

"To su naznake odljepljivanja gospodarstva od dna.

No, ne očekujem znatnije, nego više skromne stope rasta i bruto domaćeg proizvoda i ostalih važnijih makroekonomskih pokazatelja do kraja godine. Tijekom ljeta mogu se očekivati bolji podaci s obzirom na to da se očekuje dobra turistička sezona, a time i rast turističke potrošnje, što bi trebalo pozitivno utjecati na makroekonomske pokazatelje, posebice u vezi s potrošnjom", zaključuje Zrinka Živković-Matijević. H

ISTRAŽIVANJE

Polovina direktora očekuje bolje rezultate

Zagreb. Direktori hrvatskih tvrtki u drugom su tromjesečju ove godine optimističniji nego u istom lanjskom razdoblju, a najveći rast optimizma iskazali su u području ekonomskog okruženja, rasta prodaje i očekivanih investicija, pokazuje istraživanje konzultantske kuće Deloitte provedeno u šest zemalja srednje Europe.

Direktori u Hrvatskoj u jednakom omjeru (33%) očekuju poboljšanje, pogoršanje i nepromijenjene makroekonomske uvjete. Istodobno, 53 posto ih očekuje bolje rezultate svojih kompanija.

Znatan je napredak u procjeni rizika od nenaplate potraživanja dužnika. Tako je 47 posto direktora u hrvatskim tvrtkama optimistično i smatra da je prosječan broj dana za plaćanje prihvatljiv, a u prvom kvartalu 2010. tako je mislilo njih 20 posto. Direktori u Hrvatskoj pokazali su najveći pomak

u pozitivnim očekivanjima o rastu prodaje u sljedećih godinu dana te ih sada 60 posto očekuje povećanje, a 13 posto pad prodaje.

U Hrvatskoj 23 posto ispitanika planira smanjivanje broja zaposlenih, a u trećem kvartalu 2009. to je očekivalo njih 55 posto. Povećanje broja zaposlenih očekuje 20 posto direktora. Što se tiče investicije u kapitalna dobra, 47 posto anketiranih odgovorilo je da će povećati kapitalne investicije u idućih šest mjeseci, a tri posto smatra da će ih smanjiti. H

Grad Zagreb plaća dugove bivšim cibosima NEKRETNINE U FOKUSU Odlukom Milana Bandića iz gradskog će se proračuna platiti 721.351 kunu za Barišu Krasića i 210.264 kune za Mateja Mamića kako se ne bi provele ovrhe nad klupskim prostorima

ZDENKO ANTUNOVIć, direktor Cibone, kaže da čekaju kredit od 15 milijuna kuna i da će im tada račun konačno biti deblokiran foto sopta/cropix

Nakon što je u prosincu prošle godine preuzeo 23,5 milijuna kuna duga Košarkaškog kluba Cibona Zagrebačkoj banci, koja je dobila pravo ovrhe nad poslovnim

prostorima kluba, Grad Zagreb je sada uzeo na sebe i otplatu Ciboninih dugova bivšim košarkašima koji također polažu pravo na imovinu kluba pod Tornjem.

Konkretno, odlukom gradonačelnika Milana Bandića iz gradskog će se proračuna platiti 721.351 kunu za Barišu Krasića i 210.264 kune za Mateja

PODRAVKA

Kalnik digao preradu graška 15 posto

PReRADit će se 800 tona graška foto cropix

Mamića kako se ne bi provele ovrhe nad Ciboninim prostorima na koje i Grad Zagreb polaže pravo vlasništva. U Bandićevu obrazloženju navodi se kako se ugovorom o preuzimanju dugova Krasića i Mamića pridonosi konsolidaciji poslovanja Cibone, čiji je žiroračun već mjesecima blokiran pa je onemogućeno normalno poslovanje kluba.

Krasić je s Cibonom sklopio nagodbu da će mu platiti dugove, a Mamić je pokrenuo sudski spor protiv bivšeg kluba.

32 prostora

Međutim, zbog nemogućnosti naplate bivše košarkaške uzdanice stavile su zabilježbe na poslovne prostore na Trgu Dražena Petrovića pa se sada Grad Zagreb ne može uknjižiti na te iste nekretnine, što mu je bio prvotni plan još kada je preuzimao Cibonin dug Zabi. U slučaju Mateja Mamića, koji se s Cibonom spori još od 2004. godine, 2008. donesena je pravomoćna sudska presuda u njegovu korist prema kojoj mu je klub dužan isplatiti 113.000 dolara te još 48.500 kuna za sudske troškove. Temeljem pravomoćne presude Općinski sud u Zagrebu je u ožujku prošle godine donio rješenje o ovrsi nad poslovnim prostorima kluba.

Cibona inače u vlasništvu ima 32 poslovna prostora te 14 parkirališnih mjesta, na koje je i Grad Zagreb stavio zabilježbu prošle godine kada ih je klub želio prodati zbog golemih dugova. I Zagrebačka banka je na iste nekret-

Varaždin. U Podravkinoj varaždinskoj tvornici Kalnik počela je ovogodišnja kampanja prerade graška, a planirano je kako će se preraditi 800-tinjak tona svježega graška ili 15 posto više u odnosu na prošlu godinu, priopćeno je iz Podravke. Sve količine kompanija ima iz vlastite proizvodnje te od dobavljača iz Podravine i Međimurja. H

nine ostvarila pravo ovrhe jer joj Cibona nije vraćala kredit, ali zbog zabilježbe Grada nije je mogla provesti.

Zdenko Antunović, direktor Cibone koji je klub preuzeo u prosincu prošle godine na zahtjev gradonačelnika Bandića, ističe kako su Krasić i Mamić jedini igrači koji su ostvarili pravo ovrhe na nekretnine Cibone pa sličnih preuzimanja dugova na račun gradskog proračuna više ne bi trebalo biti.

Klub i dalje upravlja

"Sa 56 igrača i dobavljača postigli smo nagodbu i oni su nam oprostili 50 posto dugova. Dosad smo platili 12 milijuna kuna, nadamo se da ćemo uskoro dobiti kredit od još 15 milijuna kuna i da će nam račun tada napokon biti deblokiran", ističe Antunović, dodajući kako su dugovi kluba početkom ove godine iznosili više od 90 milijuna kuna. Uvjeren je da će se nakon deblokade računa i dolaska sponzora vratiti stari sjaj Cibone.

Poslovnim prostorima, čija je tržišna vrijednost procijenjena na 50 milijuna kuna, još uvijek upravlja klub. Ugovorom o cesiji sa Zagrebačkom bankom i preuzimanjem Ciboninih dugova Grad, naime, nije dobio prostore već je samo preuzeo založno pravo pa bi njima mogao upravljati samo ako se nagodi s Cibonom. Za prostore su navodno interes već pokazali neki poznati zagrebački investitori koji bi tamo gradili poslovni toranj.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

OGLAS

dogaaji 13 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

POSAO S POLJACIMA

Combis partner BKT Elektronika Zagreb. Tvrtka Combis postala je regionalni partner poljske tvrtke BKT Elektronik, proizvođača i distributera pasivne mrežne infrastrukture. „Kombinacija tehnoloških znanja i kompetentnosti te pouzdanih BKT proizvoda ima velik potencijal", izjavio je Veselko Ivanković, direktor Sektora mrežne infrastrukture i povezivanja Combisa. H

RAST 4,1%

Prosječna plaća u Zagrebu 6413 kuna

Zagreb. Prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Zagrebu za ožujak ove godine iznosila je 6413 kuna, što je 4,1 posto ili 254 kune više od neto plaće za veljaču, pokazuju podaci koje je objavio Odjel za statistiku zagrebačkoga Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada. U odnosu na ožujak prošle godine, za-

grebačka prosječna neto plaća za treći ovogodišnji mjesec bila je nominalno veća za jedan posto ili 66 kuna. Najniže neto plaće u Zagrebu za ožujak ove godine bile su u uslugama povezanim s upravljanjem i održavanjem zgrada, uređenjem i održavanjem krajolika - 3255 kuna. S druge strane, u nekoliko djelatnosti u Zagrebu prosjeci za ožujak veći su od 10.000 kuna, a to su proizvodnja pića s prosječne 15.052 kune, promidžba (reklama i propaganda) te istraživanje tržišta sa 12.443 kune. H

BROJKA

15

tisuća kuna prosječna je plaća u djelatnosti promidžbe

Strukovno obrazovanje temelj za uspješan radni vijek BAVARSKI UZOR Veća vertikalna prohodnost obrazovnog sustava omogućuje mladim obrtnicima da grade svoj put kao kvalificirani radnici, majstori, na studiju ili sve zajedno "Radi uvođenja poduzetništva kao jedne od ključnih kompetencija u sve obrazovne kurikulume, potrebno je kontinuirano povećavati kapacitet obrazovnih institucija“, naglasila je Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, koje je jučer organiziralo prvu Međunarodnu konferenciju o učenju za poduzetništvo.

Kvalitetna strukovna izobrazba otvara put do zaposlenja, zapošljivost i mogućnost dokazivanja na tržištu rada, kao i veću konkurentnost, istaknuto je među ostalim na konferenciji koja je bila zamišljena kao znanstveno-stručni skup, a cilj joj je bio pridonijeti prihvaćanju poduzetništva kao odgojno-obrazovne, društvene i gospodarske vrijednosti.

Uloženo 30 mil. kuna

Državna tajnica podsjetila je kako je Ministarstvo još 2002. godine pokrenu-

lo projekt obrazovanja za poduzetništvo te kako je kroz njega održano više od 2600 seminara. Istaknula je važnost edukacije za poduzetnike početnike, ali i za one koji su ušli u fazu rasta i razvoja pa su im nova znanja nužna kako bi povećali konkurentnost.

"Gospodarstvo mora biti uključeno u strukovnu izobrazbu, odnosno mora preuzeti odgovornost za kvalitetu strukovne izobrazbe, a obrazovni sektor treba biti spreman na partnerstvo i suradnju“, ustvrdio je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Zadaća je i jednog i drugog sektora, rekao je, osposobiti kompetentne ljude, što je osnovni preduvjet gospodarskog rasta. Naveo je kako je HOK od 2004. do danas za realizaciju pomoćnih ispita, donacije vezane uz strukovno obrazovanje te ulaganja za tiskanje stručnih priručnika izdvojio više od 30

TIhANA KRALJIć, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, istaknula je važnost edukacije za poduzetnike početnike snimio hrvoje dominić

milijuna kuna. U posljednje tri godine komorski sustav HOK-a uložio je više od 1,2 milijuna kuna vlastitih sredstava u stipendiranje učenika obrtničkih zanimanja, a za potrebe promocije svake se godine izdvaja više od 700.000 kuna.

Nacionalna strategija

U uvodnim radovima konferencije predstavljena je Nacionalna strategija učenja za poduzetništvo, govorilo

se o definiciji i karakteristikama poduzetništva kao ključnim kompetencijama cjeloživotnog učenja te suradnji obrazovnih institucija i gospodarstva, a na primjeru Bavarske predstavljeni su poduzetničko osposobljavanje i vertikalna prohodnost obrazovnog sustava.

"Strukovno obrazovanje je za mlade ljude najbolji temelj za uspješan radni vijek, a taj je temelj danas

širok pa mladi obrtnici na njemu mogu graditi svoj put - bilo kao kvalificirani radnici, majstori, na studiju ili sve zajedno. Time je u Bavarskoj ostvarena kvaliteta vertikalne prohodnosti koja je konačno ispunila dugogodišnje zahtjeve obrtništva za jednakom vrijednošću školskog i strukovnog obrazovanja“, rekao je Heinrich Traublinger iz Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku. I. H., H

dogaaji 14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak3/6/2011 Subota 4/6/2011

MYSTERY SHOPPING

Hrvatski trgovci treći u regiji Zagreb. Slovenski prodavači najbolji su po kvaliteti usluge u regiji, Hrvatska je na trećemu mjestu, nakon Makedonije, a najslabiji su trgovci u Bosni i Hercegovini, pokazuje istraživanje agencije za mystery shopping Heraklee, provedeno tijekom svibnja. Herakleini „tajni kupci“ treću godinu zaredom posjetili su 960 autosalona,

turističko-ugostiteljskih objekata, banaka, trgovina, prodajnih mjesta telekomunikacijskih poduzeća, benzinskih postaja, supermarketa te uslužnih objekata u Sloveniji, Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Bugarskoj. Ocjenjivali su pet elemenata usluge: pozdrav, utvrđivanje potreba/želja kupaca, predstavljanje proizvoda, nuđenje dodatnog proizvoda i zahvalu na posjetu. Od elemenata dobre usluge, djelatnici u zemljama regije najviše su pozdravljali svoje kupce,

činili su to u 82 posto slučajeva. Slovenija je imala najbolje rezultate u tri kategorije: pozdrav, nuđenje dodatnih proizvoda i zahvala. U preostale dvije (analiza kupčevih potreba i poznavanje proizvoda) najbolja je bila Makedonija. U Hrvatskoj najboljima su se pokazali djelatnici na prodajnim mjestima telekomunikacijskih tvrtki, a u supermarketima su bili najslabiji. Djelatnici u turizmu i ugostiteljstvu po kvaliteti usluge smjestili su se na pretposljednje mjesto, prije supermarketa. H

bROjka

7

posto više gostiju boravilo je na području grada Dubrovnika u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine

Klijente opismeniti, banke nadzirati U pripremi je novela Zakona o potrošačkom kreditiranju radi daljnjeg jačanja prava potrošača i obveza financijske industrije, objavio je ravnatelj Uprave za financijski sustav Ministarstva financija Damir Kaufman na jučerašnjem okruglom stolu u organizaciji Ministarstva gospodarstva na temu zaštite potrošača na području financijskih usluga. Kako je istaknuo, zaštita potrošača u financijskom sustavu vrlo je složena pa je bitno postići balans između zaštite potrošača na jednoj i financijske industrije na drugoj strani. U Hrvatskoj je danas, ocijenio je Kaufman, ravnoteža malo prevagnula na stranu financijske industrije napominjući kako sustav zaštite potrošača treba nadograđivati.

Najavio je i da će se mije-

njati sustav davanja bonitetnih informacija iz kreditnih registara, koji je, kako je rekao, dobro uređen promatrano sa strane vjerovnika, ali ne sasvim kada je riječ o potrošačima.

Povjerenje i zaštita

Na okruglom stolu "Zaštita potrošača i financijska pismenost za fer kreditiranje", koji je okupio 50-ak sudionika, rečeno je kako povećan broj upita korisnika financijskih usluga upućuje na to da potrošači ne razumiju sasvim rizike koje preuzimaju prilikom potpisivanja ugovora o kreditima te da postoji potreba kako za podizanjem razine financijske pismenosti tako i za provođenjem učinkovitijeg nadzora na financijskom tržištu.

Snježana Levar iz Direk-

cije za zaštitu potrošača i tržišnog natjecanja HNBa naglasila je da potrošači moraju imati povjerenja u financijski sustav, a da bi se to ostvarilo, nužna je kvalitetna zaštita potrošača. Jedan od preduvjeta je transparentnost pa HNB, kaže Levar, stalno potiče banke da budu otvorene prema klijentima u pružanju informacija.

Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček rekao je kako je u interesu banaka da imaju informirane potrošače jer su tako i veće šanse da će, ako razumiju što potpisuju, kasnije moći i znati vraćati kredit. Ipak, istaknuo je, odgovornost je i na samim potrošačima jer „odrasli ljudi moraju znati što potpisuju". Osvrnuo se i na valutne klauzule te visinu kamata i naknada, među

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

FER kREDITIRaNjE Povećan broj upita korisnika financijskih usluga upućuje na to da potrošači ne razumiju rizike koje preuzimaju prilikom potpisivanja ugovora o kreditima te da postoji potreba kako za podizanjem razine financijske pismenosti tako i za provođenjem učinkovitijeg nadzora na financijskom tržištu

ZORaN bOHačEk, direktor Hrvatske udruge banaka: 'Kamate jesu više, ali u današnjoj situaciji teško da bi mogle biti niže'

kojima su i opomene koje su, kako se moglo čuti na okruglom stolu, čest razlog pritužbi korisnika kredita.

"Kamate jesu više, ali u današnjoj situaciji teško da bi mogle biti niže“ rekao je Bohaček, podsjetivši i na nedavnu izjavu Ljube Jurčića kako je izračunavanje kamate čisti matematički model, a banke se nalaze između čekića i nakovnja.

Ustvrdio je i kako je jedini način da se riješimo valutne klauzule zabrana štednje u stranim valutama.

Promjena kamata

Stalna sudska vještakinja za

bankarstvo i financije Marija Duljković smatra kako bi najpoštenije bilo određivati kamatne stope prema referentnoj tržišnoj kamatnoj stopi, slično kako se zatezna kamata veže uz eskontnu stopu HNB-a, a ne na temelju odluke neke banke o promjeni kamate. Upozorila je i na primjere u kojim se ugovorna obveza mijenja, a da se potrošač s time nije složio. "Provizije se mijenjaju za trajanja ugovornog odnosa bez znanja potrošača.

Po meni je to vrlo upitno", istaknula je sudska vještakinja Duljković.

Margareta Podnar

IT OŽIVIO POLJOPRIVREDU

business plus

Nepunih godinu dana nakon preuzimanja Poljoprivrednoga poduzeća Orahovica dokapitalizacijom vrijednom 70,7 milijuna kuna, M SAN grupa u vlasništvu Stipe Matića počinje nova ulaganja: u ribnjake će uložiti 15-ak milijuna kuna, u tvornicu ribe još 15 milijuna, u proizvodnju vina 12-ak milijuna kuna...

Udvostručit će površine pod lješnjakom, na čak 500 hektara, uz podizanje proizvodnje 80-ak posto

Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

Stipo Matić u Slavoniju ulaže više od 150 mil. kn

UTRKA ZA SVAKI HEKTAR > poljoprivreda > istraživanje > rudarstvo

16-17 business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

Prije gotovo godinu dana, početkom kolovoza 2010., tvrtka M SAN ulaganja u vlasništvu Stipe Matića preuzela je dokapitalizacijom vrijednom 70,7 milijuna kuna Poljoprivredno poduzeće Orahovica d.d., čime je Matić preuzeo 82,23 posto temeljnoga kapitala. Nije to prvi Matićev izlet u poljoprivredu.

Prije kupnje PP Orahovice s Markom Pipunićem, vlasnikom osječke Žito grupe, kupio je PIK Valpovo.

Očito je to ulaganje, kao i kupnja poljoprivrednih zemljišta diljem Hrvatske, ali i susjedne BiH, Matića uvjerilo da je poljoprivredni biznis doista isplativo dugoročno ulaganje. Kao što se moglo i očekivati, PP Orahovica prije kupnje nije bila u zavidnom stanju, pa je slijedilo restrukturiranje kompanije koja danas ima više od 250 zaposlenih.

Predsjednik Uprave Darko Dukarić tvrdi da je restrukturiranje uspješno provedeno i da tvrtka, osnovana još 1963. godine, počinje ulagati, i to 150-ak milijuna kuna. "PP Orahovica posjeduje goleme obradive površine", objašnjava Dukarić i ističe kako je riječ o ukupno 6100 hektara na kojima se obavlja ratarska, stočarska, ribnjačarska, voćarska i vinogradarska proizvodnja.

U procesu restrukturiranja sudjelovao je Tomislav Radičić, član Uprave PP Orahovice, koji je na to mjesto stigao iz M SAN grupe. Kao ključne segmente ističe poboljšanje kvalitete poslovanja, podizanje proizvodne produktivnosti i učinkovitosti, procesni ustroj organiza-

Todorić, Pipunić i Matić drže 60 posto velikih posjeda Prema podacima Ministarstva poljoprivrede iz 2009. godine, 190.672 poljoprivredna gospodarstava (tvrtke i obiteljske farme) ukupno su obrađivala 1,007 milijuna hektara oranica. Među njima su samo 22 gospodarstva imala površine veće od 1500 hektara, a ukupno je bilo riječ o 91.860 hektara. Todorićeve tvrtke obrađivale su 32.960 hektara, Pipunićeve 15.721, a Matićeve 12.000 hektara. Njih trojica tako uku-

cije s naglaskom na efikasnije upravljanje kapitalom u pogledu kapitalnih investicija, s posebnim fokusom na modernizaciju i uvođenje novih tehnologija u proizvodnji.

Prema njegovim riječima, ključni su restrukturiranje centralizacije nabave kao i sveukupno prilagođavanje poslovanja standardima Europske unije.

On smatra kako je u sklopu kratkoročnih planova uz jedinstvenu fuziju proizvodnog iskustva i znanja, koje proizlazi iz postojećih resursa, presudan dotok nove energije koja donosi "know how" rješenja u segmentima razvoja, tržišnog pozicioniranja, novih tehnologija, procesnog ustroja i inovativnih rješenja.

Razgranata proizvodnja

"Na području Orahovice, u srcu Slavonije, vinova loza uzgaja se od 13. stoljeća, a organizirana sadnja nasada vinograda intenzivirana je potkraj 19. stoljeća", objašnjava Dukarić povijest vinogradarske proizvodnje, te dodaje kako imaju sorte silvanac zeleni, pinot sivi, rizling rajnski, graševina, frankovka, chardonnay i sauvignon na ukupno 200-tinjak hektara površine. Obnovom vinarije postići će se proizvodnja iznimno kvalitetnih vina, a ulaganje je zajedno s obnovom vinograda vrijedno 12-ak milijuna kuna. Planiraju iskorak i na inozemna tržišta, pa je tako prva pošiljka otišla u Kinu. Mnogi su vinogradari, kaže Dukarić, u problemima i stoga prodaju male vinograde od 10 do 15 hektara.

pno drže 59.581 hektar, više od 60 posto svih velikih posjeda.

Sljedeći na ljestvici je Enver Moralić, u čijem je portfelju (Kutjevo, Božjakovina) 8420 hektara. Zanimljivo je da se prema poljoprivrednoj reformi od ove godine i poticaji dijele prema količini hektara u posjedu, pa nije zanemarivo tko koliko posjeduje, a tako će ostati i ulaskom Hrvatske u Europsku uniju.

Jedan od bisera potpapučkog kraja svakako je i proizvodnja lješnjaka na 230 hektara, starosti 28 godina, sljedećeg sortimenta - istarski dugi, rimski i haleški. Plantaža se nalazi između sela Donja Pištana, Bukvik i Čačinci. Uzgojni je oblik grmolika vaza, prilagođen mehaniziranoj berbi te zaštiti od bolesti i štetnika. Proces sušenja, kalibracije i ljuštenja odvija se u vlastitom pogonu. Godišnja proizvodnja iznosi 500600 tona i zasad je najviše namijenjena izvozu, iako je napravljen snažan iskorak na domaće tržište.

"Kao najveći svjetski proizvođač, Turska diktira tržište. No domaći je lješnjak bolji", ističe Dukarić.

Plan je, objašnjava, udvostručiti površine pod lješnjakom sa sadašnjih 230 na čak 500 hektara, uz podizanje proizvodnje za 80ak posto.

Turizam uz ribolov

Impresivni su i orahovički ribnjaci Grudnjak, ukupne površine čak 1020 hektara. Površine koje se iskorištavaju za proizvodnju ribe obuhvaćaju 760 hektara. Od ukupnih površina ribnjaka mladičnjaci čine 34,5 posto, a uzgajališta za konzumnu ribu 65,5 posto. Ribnjačarstvo svojom djelatnošću obuhvaća cjelovit proces proizvodnje, od matičnog štoka i mrijesta svih uzgojnih kategorija do konzumne ribe, a nakon modernizacije očekuje se utrostručenje proizvodnje. U ribnjake će biti uloženo 15-ak milijuna kuna, a u tvornicu ribe još 15 milijuna kuna.

"Riba se uzgaja u po-

ORAHOVIČKI RIBNJACI obuhvaćaju čak 1020 hektara, a 760 hektara iskorištava se za proizvodnju ribe snimio dražen tomić

SILOS je veličine 35.000 tona, odnosno 700 vagona snimio dražen tomić

Nakon modernizacije ribnjaka, koja obuhvaća automatski sustav hranjenja i dovoda kisika, utrostručit će proizvodnju Darko Dukarić, predsjednik Uprave PP Orahovice snimio d. tomić

> poljoprivreda > istraživanje > rudarstvo

18-19 business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

VINOGRADI Na dvjestotinjak hektara imaju sorte silvanac zeleni, pinot sivi, rizling rajnski, graševina, frankovka, chardonnay i sauvignon, a nakon obnove vinarije kane povećati izvoz snimio dražen tomić

Vinima planiraju ozbiljnije iskoračiti na inozemna tržišta, a prvu su pošiljku vina upravo isporučili u Kinu

TOMISLAV RADIČIĆ, član Uprave PP Orahovice, kaže da su ključni restrukturiranje centralizacije nabave i prilagođavanje poslovanja standardima EU snimio dražen tomić

likulturi, što znači da se osim glavne vrste uzgaja nekoliko sporednih ili dopunskih ribljih vrsta. Najviše se proizvodi šaran, 87 posto, zatim biljojedne ribe 10,4 posto, a sve ostale kao što su som, smuđ, patuljasti somić, srebrni karas čine 2,6 posto", objašnjava Dukarić.

I dok se ribnjaci obnavljaju, i to vrlo intenzivno sustavima automatskog hranjenja i dovoda kisika, pripremaju se nova ulaganja u taj segment proizvodnje kako bi se još snažnije iskoračilo na domaće i inozemna tržišta.

Osim prodaje ribe, ribnjačarstvo može ponuditi sportsko-rekreativni ribolov od travnja do listopada na ugodnom i vrlo pristupačnome mjestu. Radičić ističe da se taj segment, uz gradnju sjenica i ostalih sadržaja, planira povećati i spojiti s turističkom ponudom tog kraja.

Tvrtka se, prema Du-

karićevim riječima, bavi i uzgojem u sustavu krava - tele, koji se intenzivno provodi od 1993., i to na na dvije govedarske farme Vereš Majtur i Krivaja sa 500-tinjak grla u uzgojnom obliku.

"Osnovne su odlike takva načina držanja bolja iskorištenost travnjačkih površina, jer goveda 6-7 mjeseci provode na pašnjacima, gdje se hrane isključivo travom (pašom), kao i proizvodnja dovoljne količine vlastite teladi za proizvodnju goveđeg mesa", objašnjava Dukarić.

"Krave su slobodne na pregonskim pašnjacima, same se tele i odgajaju telad koja se hrani mlijekom, a kasnije i pase", objašnjava Dukarić. Pritom se smanjuju troškovi držanja i uzgoja stoke te osigurava kvalitetna telad za daljnji tov i proizvodnju veoma kvalitetnoga goveđeg mesa.

Osim govedarstva, orahovički se poljoprivredni div bavi svinjogojstvom na farmi u Zdencima, u sklopu koje se nalazi mješaonica stočne hrane za potrebe PP Orahovice.

Ujedinjena proizvodnja

Kako bi posve ujedinili ratarsku proizvodnju, jer je glavni proizvod pšenica čija se nepregledna polja prostiru u okolici Orahovice, imaju i mlin i silos. Silos je veličine 35.000 tona, odnosno 700 vagona, a sastoji se od četiri baterije.

U mlinu kapaciteta 80 tona na dan melju se osnovne vrste brašna (pšenično bijelo brašno T-550 i pšenično polubijelo brašno T-850), namjenska brašna prema zahtjevima kupaca te krmiva. Samljevena roba može se otpremati rinfuzno ili uvrećano pa paletizirano. Brašno i krmiva skladište se u skladištu kapaciteta 2500 tona.

Dukarić zaključuje kako je vrlo važno imati ujedinjenu proizvodnju i ne rasipati resurse. U bliskoj budućnost ne očekuje širenje proizvodnje, primjerice, na povrće ili voće, iako se nakon svih poslovnih procesa i velikog ciklusa ulaganja to ipak ne isključuje.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

VRHUNSKA VINA

Prestižna nagrada orahovičkom silvancu zelenom Na Vinoviti Zagreb, 16. međunarodnom sajmu vina, vino Silvanac zeleni okitilo se zlatnom medaljom.

To vrhunsko arhivsko vino iz 2002. proizvedeno je od prezrelih i plemenitom plijesni napadnutih bobica, branih početkom studenoga 2002. godine. ZlatOGLAS

no je žute do jantarne boje izraženog bukea, u kojem se jasno osjećaju plemenita plijesan, grožđice i suhe smokve. "Pažljivim postupkom reguliranja rodnosti, izbora vremena berbe i punjenja butelja ostvaren je izniman sklad alkohola, ukupnih kiselina i ekstra-

kata. Svijetlozelenom bojom, aromom sorte, bukeom i svježinom to se vino svrstava u ona suvremenog okusa i najviše kvalitete", objašnjava Dukarić. "Kako biste bili uspješni, morate uvijek imati isti kvalitetan proizvod i u tome se krije tajna uspjeha."

> poljoprivreda > istraživanje > rudarstvo

20-21 business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

KAKO DO PRAVOG RJEŠENJA Me u temeljima za izradu strategije razvoja 20,4 posto ispitanika kao apsolutni prioritet izdvojilo je izgradnju stabilnoga gospodarstva, a slijede upravljanje prirodnim resursima (14,1 posto) te osiguranje energetske sigurnosti i u inkovitosti (13,6 posto)

Hrvate najv slaba organi Više od 92 posto ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju koje je na inicijativu Business.hr-a provela agencija TotusOpiniometar nije upoznato s injenicom da Hrvatska ima aktualni dokument o strategiji razvoja zemlje, a ak i ona manjina koja je upoznata s time ne smatra ga jasnim.

Istodobno, gotovo polovina ispitanika najnezadovoljnija je nedjelotvornoš u sustava, a slijede slaba konkurentnost i marginalni me unarodni ugled, kao i nedovoljno poticanje kreativnosti i inovativnosti.

Privatnike brine sustav

Cilj istraživanja koje je provedeno u svibnju ove godine na uzorku od 325 ispitanika bio je rasvijetliti ima li Hrvatska snage za strateško promišljanje i formiranje vizije koja bi bila osnova za društveni razvoj.

Istraživanje je kao poticaj za raspravu predstavljeno na ovotjednoj konferenciji "HR.business 2031.: Budu nost po inje sada", na kojoj se govorilo o potrebi da Hrvatska dobije osmišljenu strategiju za sljede-

ih 20 godina. Istraživanje je otkrilo niz zanimljivih podataka, poput onih o razlikama u stavovima zaposlenih u državnom i privatnom sektoru.

Tako se pokazalo da zaposlenici u privatnom sektoru znatno više smatraju kako sustav nije djelotvoran (47,3 posto prema 35,4 posto u državnom sektoru). S druge strane, državne djelatnike znatno više od onih iz privatnog sektora mu e slaba konkurentnost, marginalni me unarodni ugled te nedovoljno poticanje kreativnosti i inovativnosti, što se uostalom esto spominje kada je rije o radu u državnoj službi.

Kada je rije o prioritetnim podru jima na kojima bi društvo trebalo najviše poraditi, gotovo 40 posto ispitanika naglašava kako je organizacija države primarno podru je kojim bi se trebala pozabaviti vlast u našoj zemlji. U velikoj mjeri slijede još poduzetništvo i zakonodavstvo (28, odnosno 25,2 posto), a za financije opredijelilo se samo pet posto ispitanika.

Podru ja kao turizam i zdravstvo nisu ocijenjena prioritetnima.

I ovdje se pokazuju razlike izme u zaposlenih u privatnom i državnom sektoru. Javni službenici, naime, znatno više izdvajaju po-

više mu i izacija države

HRVATSKA kao mjesto kvalitetnog življenja vizija je naše zemlje koju priželjkuje više od polovine ispitanika, a u nešto manjoj mjeri vide je i kao zemlju znanja, istog okoliša i zdrave hrane, simbol mora i turizma te tehnološki centar

FOTOLIA

kao temeljna za izradu kvalitetne strategije razvoja Hrvatske. Apsolutni je prioritet izgradnja stabilno-

trebu da se poradi na organizaciji, i to ak 54,2 posto prema 35,5 posto u privatnom sektoru. Privatnici pak više isti u probleme zakonodavstva i poduzetništva (30,9 te 26,4 posto), što je i o ekivano jer se svakodnevno susre u s problemima i teško ama na tim podru jima.

U istraživanju se nastojalo otkriti i koja podru ja hrvatski gra ani navode

ga gospodarstva, za koju se opredijelilo 20,4 posto ispitanika, a slijede upravljanje prirodnim resursima (14,1 posto), osiguranje energetske sigurnosti i u inkovitosti (13,6 posto) te visok prosjek obrazovanosti stanovništva (12,6 posto).

Najgora je korupcija

Iako manje, osim navedenog važnost se daje ujedna enom regionalnom razvoju, kvalitetnom javnom zdravstvu, kontroli okoliša i u inkovitom sustavu socijalne skrbi. Hrvatska kao mjesto kvalitetnog živ-

ljenja vizija je naše zemlje koju priželjkuje više od polovine ispitanika, a malo manje njih vide je i kao zemlju znanja, istog okoliša i zdrave hrane, simbol mora i turizma te tehnološki centar.

Od prepreka razvoju Hrvatske najviše je prepoznata korupcija, zatim sporo i neu inkovito pravosu e, te neracionalno upravljanje nacionalnim resursima. Isto tako, istraživanje je pokazalo da ve ina ispitanika, ak troje od njih etvero, nije zadovoljno dosadašnjom usmjerenoš u državnih službi na razvoj Hrvatske, iako je u pogledu budu e usmjerenosti primjetan blag optimizam, jer oko tre inu ispitanika o ekuje poboljšanje.

Uza sve navedeno, pokazalo se kako golema ve ina hrvatskih ispitanika, gotovo 90 posto, svoj prosperitet vezuje uz prosperitet RH. Pokazuje to kako su svjesni da zajedništvo s drugima može donijeti obostranu korist, zaklju uje se u istraživanju.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

> poljoprivreda > istraživanje > rudarstvo

22-23 business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

NAJVEĆI U EUROPI Ove su godine finski rudnici proizveli oko 7000 kilograma zlata, čime je ta nordijska zemlja postala najveći europski proizvođač, a taj plemeniti metal traži se i diljem Karelije te finskog dijela Laponije

Pampalo - rudn

Finske napraviti Riječ kulta (fin. zlato) ovih dana u Finskoj ima posebno, gotovo mitsko značenje. Oko 100.000 euforičnih ljudi proslavilo je u središtu Helsinkija zlatnu medalju osvojenu na svjetskom prvenstvu u hokeju. Ushićenje naslovom prvaka, osvojenog nad najvećim rivalima Šveđanima, još ne silazi s gradskih plakata i izloga trgovina.

Osim na ledu, Finska je upravo prestigla Švedsku i u utrci za pravim zlatom. Naime, ove su godine finski rudnici proizveli oko 7000 kilograma zlata, čime je ta nordijska zemlja postala najveći europski proizvođač. Tu je poziciju dosad držala susjedna Švedska, koja je ove godine proizvela otprilike 6000 kilograma. Daleko, u finskoj pokrajini sjeverna Karelija, gdje se kilometrima uokolo prostiru šume, rijeke i jezera, oko 80 ljudi neumorno radi. Otkad je prošlog tjedna otvoren rudnik Pampalo, ambicije su snažno porasle.

"Povećat ćemo ulaganja i aktivnosti. Tražit ćemo zlato diljem Karelije i finskog dijela Laponije", kaže Markus Ekberg, predsjednik Uprave rudarske kompanije En-

bROJkA

7,9

posto porasla je cijena zlata na svjetskom tržištu od početka ove godine

domines. Ta švedska tvrtka uložila je u rudnik Pampalo 20 milijuna eura. "Uvjeren sam da ćemo već iduće godine tu proizvesti 1000 kilograma zlata", naglašava Ekberg.

Sigurno sklonište

Dok to govori, vrijednost zlata na Londonskoj burzi prelazi 1577 dolara za uncu. Zabrinutost ulagača zbog Grčke i dužničke krize u eurozoni, slabljenje dolara, strah od moguće inflacije i rat u Libiji preusmjerili su novac u zlato, tradicionalno sklonište u nesigurnim vremenima. Od početka godine zlato je na svjetskom tržištu poskupjelo 7,9 posto. To je samo nastavak trenda prisutnog više od deset godina, a tako dug rast cijene ovog metala nije zabilježen u posljednjih devedeset godina, napominju analitičari.

svE zalihE zlata koje kompanija Endomines pronađe prerade se u finskim talionicama, a zatim većinom odlaze u inozemstvo

arhiva business.hr

nik koji će od

i ‘zlatnu’ velesilu "Sadašnja cijena zlata, uzme li se u obzir inflacija, na razini je cijene iz 1980-ih godina. Svjedočimo rekordnim razinama, a sve upućuje na to da će se uzlet nastaviti", kaže Ekberg. Naime, početkom 80-ih godina prošlog stoljeća cijena je snažno skočila pod utjecajem naftnog šoka i inflacije. „Sada je kriza u eurozoni u centru pažnje. U kratkom roku očekujem nastavak rasta cijene", ističe Edel Tully, analitičar UBS-a iz Londona.

Europski dužnosnici najavili su objavu novog paketa pomoći Grčkoj krajem ovog mjeseca, ali mnogi sumnjaju u uspješno spašavanje te mediteranske države. Ulagači tako posljednjih dana kupuju zlato i čekaju jasniju sliku situacije u eurozoni.

No i očekivanja kako bi Sjedinjene Države mogle olabaviti monetarnu politiku i pojačati inflaciju jačaju potražnju za zlatom.

Brojni analitičari ističu kako rastu i cijene drugih si-

MaRKus EKbERg, predsjednik Uprave rudarske kompanije Endomines, koja je u rudnik Pampalo uložila 20 milijuna eura arhiva business.hr

rovina i metala, ali ne toliko.

"Bakar, cink i aluminij također su cjenovno porasli, ali nastavi li se pesimizam ulagača i njihov strah od držanja rizičnije imovine, može se očekivati znatno uspješnija izvedba proizvođača zlata", kaže Bradley George, analiti-

čar pri tvrtki Investec Asset Management.

Mnoge kompanije, uključujući Endomines, pokušavaju povećati aktivnosti i proširiti poslovanje. Još na početku proljeća na sjever zemlje poslani su dodatni strojevi koji bi sada, dok je u La-

Na jesen će Finska imati 6 rudnika zlata, a Kittila proizvoditi polovinu

poniji lijepo vrijeme, trebali odraditi najveći dio posla.

Rast dionice 42%

Na jesen će Finska imati šest rudnika, a najveći među njima Kittila na zapadu Laponije trebao bi proizvoditi polovinu ukupnog zlata. Prvo zlato pronađeno je u toj zemlji 1868. godine, ali tek se kasnije tijekom 20. stoljeća ondje razvilo rudarstvo.

Ipak, Finci napominju kako ta industrija još nije uhvatila

pravi zamah, a pretpostavlja se da se u zemlji sa 5,2 milijuna stanovnika, no površinom jednoj od najvećih europskih država, kriju goleme zalihe zlata.

"Nesumnjivo, u Finskoj nas čeka puno posla. Riječ je o golemoj površini gdje se kriju neslućeni potencijali", napominje prvi čovjek Endominesa. Sve zalihe koje ta kompanija pronađe prerade se u finskim talionicama, a zatim većinom odlaze u inozemstvo.

"Doista ne znamo gdje to zlato na kraju završava, ali to nam i nije toliko bitno. Važno je da sve proizvedeno uspijevamo prodati, i to po rekordnim cijenama", naglašava Ekberg. Dioničari kompanije također mogu biti zadovoljni.

Cijena dionice Endominesa porasla je u zadnjih godinu dana više od 42 posto. I sami rudari, nakon povratka kući, uzbuđen pričaju o nalazištima na sjeveru. Čini se da ime poznatog finskog piva, Lapin Kulta (Laponsko zlato), tek dobiva pravo značenje. Stare priče o ljudima koji su nekoć ondje tražili zlato, a sreću pronašli tek u pivu, više nisu aktualne.

Miho Dobrašin

tema 24-25

GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE NARODNE BANKE Dok je u cije u industriji i trgovini, u prošloj je godini na njegov pad najviše

Dodana vrijednost hrva u 2010. godini pala 1,7 Uz pad stope zaposlenosti, hrvatsko se gospodarstvo prošle godine suočilo s rastom nezaposlenosti i nižim nominalnim bruto plaćama.

Ironično, to je rezultiralo većom produktivnošću rada Realna bruto dodana vrijednost ukupnoga gospodarstva smanjila se u 2010. godini za 1,7, posto, pri čemu je pad aktivnosti zabilježen u svim djelatnostima osim financijskog posredovanja, navodi se u Godišnjem izvješću za 2010. godinu Hrvatske narodne banke. Silazna je faza poslovnog ciklusa, koja je započela još sredinom 2008., bila samo nakratko zaustavljena tijekom trećeg tromjesečja te je na kraju godine ponovo došlo do smanjenja aktivnosti.

I dok je u 2009. smanjenje BDP-a ostvareno ponajviše zbog kontrakci-

je u industriji i trgovini, u prošloj je godini na njegov pad najviše utjecalo smanjenje aktivnosti u građevinarstvu. U 2010. godini ukupna se gospodarska aktivnost u Hrvatskoj drugu godinu zaredom smanjila, a taj je pad, prema podacima DZS-a, iznosio 1,2 posto.

U 2010. zabilježen je daljnji pad potrošnje kućanstava, ponajviše zbog nepovoljnih kretanja na tržištu rada. Nepovoljni trendovi u realnom sektoru gospodarstva negativno su djelovali na pokazatelje tržišta rada. U evidenciji HZZ-a broj nezaposlenih osoba dosegnuo je razinu koja je posljednji put zabilježena početkom 2006. godine. Stopa registrirane nezaposlenosti tako je na kraju godine iznosila 18,6 posto, dok je prosječna stopa za cijelu godinu porasla na 17,4 posto.

Istodobno se smanjivala i zaposlenost, pa je na kraju 2010. bila 3,7 posto niža nego godinu dana prije.

Državna potrošnja

Negativan doprinos promjeni ukupne gospodarske aktivnosti dala je i državna potrošnja. Opisana kretanja domaće potra-

žnje rezultirala su nastavkom smanjivanja uvoza robe i usluga. S druge strane, inozemna potražnja za domaćom robom i uslugama ojačala je pod utjecajem oporavka gospodarske aktivnosti većine glavnih izvoznih tržišta domaćega gospodarstva. S određenim vremenskim zaostatkom i

pod utjecajem recesijskih uvjeta, nominalne bruto plaće u 2010. godini bile su 0,5 posto niže u odnosu na prošlu godinu.

U gotovo svim djelatnostima prosječna je plaća zaposlenih u 2010. godini bila manja nego godinu dana prije. U javnom je sektoru godišnje smanjenje plaća

RASLE MEĐUNARODNE REZERVE

Inozemni dug prvi put prošao 100 posto BDP-a Prošla godina ostat će upamćena i po tome što je bruto inozemni dug prvi put prešao 100 posto BDP-a te je iznosio 46,4 milijardi kuna, što je točno 101 posto BDP-a. I dok su banke u toj godini otplatile više obveza nego što su uzimale novih kredita, a ostali domaći sektori (prije svega poduzeća) uglavnom samo refinancirali postojeće inozemne obveze, središnja je država povećala svoj inozemni dug, što se najviše odnosi na izdanje obveznice na američkom tržištu u iznosu od 1,25 milijardi američkih dolara.

Bruto inozemni dug se tako tijekom 2010. povećao za 1,2 milijarde eura, ali u HNB-u napominju da je to prije svega posljedica slabljenja eura (valute u kojoj se iskazuje stanje inozemnog duga) u odnosu na američki dolar i švicarski franak. Istodobno su međunarodne bruto pričuve Hrvatske porasle 2,7 posto i na kraju godine iznosile su 10,7 milijardi eura, što je dostatno za pokriće 7,2 mjeseca uvoza robe i usluga. Sličan rast u 2010. imale su i neto raspoložive pričuve koje su na kraju godine dosegnule 9,3 milijarde eura.

u 2009. smanjenje BDP-a ostvareno ponajviše zbog kontrakutjecalo smanjenje aktivnosti u građevinarstvu

business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

vatskoga gospodarstva posto

bilo veće nego u privatnom sektoru, a razlog tome snažan je bazni učinak tijekom prvog tromjesečja s obzirom na to da je od 1. travnja 2009. snižena osnovica za izračun plaća državnim službenicima i namještenicima te zaposlenicima u javnim službama, kao i osnovica za izračun plaća državnim dužnosnicima. Najveći negativan doprinos kretanju plaća dalo je kretanje plaća u privatnom sektoru, i to u najvećoj mjeri pad zabilježen u djelatnosti građevinarstva te stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.

Manji trošak rada

Promatra li se sektor industrije, kretanje plaća nije odstupalo od onog zabilježenog u ostatku privrede te su u svim djelatnostima tog sektora zabilježena nepovoljnija kretanja u odnosu na 2009. godinu.

Promatra li se na razini ukupnoga gospodarstva, smanjenje broja zaposlenih na godišnjoj razini bilo je znatnije od smanjenja proizvodnje mjerene BDPom pa je proizvodnost rada u 2010. godini porasla. Ako

se tomu doda smanjenje nominalnih bruto plaća, jedinični se trošak rada na godišnjoj razini smanjio.

Tijekom 2010. realne su se bruto i neto plaće smanjile za 1,6 posto na godišnjoj razini. „Valja imati na umu da je pad nominalnih plaća dodatno uvećan zbog rasta inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena“, upozoravaju analitičari HNB-a.

Ante Pavić

ŽELJKO ROHATINSKI, guverner Hrvatske narodne banke iz koje su prošlu godinu u hrvatskom gospodarstvu oslikali nizom negativnih ocjena Snimio hrvoje dominić

RASLI LOŠI KREDITI

Banke su snažno kreditirale državu Povezano s potrošnjom, vidljiva je i stagnacija kreditne aktivnosti banaka, osim države koju su nastavili snažno kreditirati. Banke nisu mijenjale kamatne stope koje su ostale gotovo na razini 2009. godine. Tako su kamatne stope na dugoročne kredite poduzećima s valutnom klauzulom prosječno i dalje bile veće od 7 posto, dok su se kamatne stope na istovrsne kredite stanovništvu tijekom 2010. godine smanjile s otprilike 9 posto na 8 posto, koliko su iznosile i početkom 2009. godine. Glavni činitelji zadržavanja dugoročnih kamata na ovim razinama bili su i dalje visoka razina premije za rizik zemlje, koja se ogledala u zadržavanju prinosa na hrvatske obveznice na povišenoj razini, te nastavak rasta djelomično ili potpuno nenadoknadivih kredita banaka povezanih s gospodarskom krizom.

Premda je pogoršanje kvalitete kredita odobrenih poduzećima i dalje imalo dominantan utjecaj na kretanje ukupnih loših

kredita, jačanje švicarskog franka prema kuni dodatno je potaknulo rast loših kredita u segmentu kredita odobrenih stanovništvu i povećalo njihov doprinos dinamici ukupnih loših kredita. Sve navedeno dovelo je do rasta udjela loših kredita u ukupnim kreditima sa 7,8 posto, koliko je iznosio na kraju 2009., na 11,2 posto na kraju 2010. godine.

Banke su, međutim, nastavile bilježiti rast profita pa je dobit banaka prije oporezivanja, prema privremenim nerevidiranim podacima, bila za 300 milijuna kuna veća nego u 2009. te je iznosila 4,5 milijardi kuna, a profitabilnost prosječne imovine (ROAA) i prosječnoga kapitala (ROAE) iznosila je 1,2 posto, odnosno 7 posto. „Valja istaknuti da je na povećanje dobiti bankovnog sustava prije svega utjecala ostvarena dobit u jednoj banci srednje veličine koja je godinu prije imala znatan gubitak. Kada se isključi utjecaj te promjene, poslovni rezultat banaka bio je lošiji nego u 2009. godini“, navode u HNB-u.

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 3/6/2011 Subota 4/6/2011

HOTEL BELLEVUE

7,85 MIL. KUNA

VELIKO IZDANJE

Dubrovački hotel Bellevue pozvao je dioničare na glavnu sjednicu 20. srpnja, na kojoj će se među ostalim odlučivati o pokrivanju prošlogodišnjeg gubitka. Prijedlog Uprave je da se iznos od 9,18 milijuna kuna prenese u sljedeću godinu i namiri iz poslovanja budućeg razdoblja. Također, predlaže se da članovi NO-a dobiju nagradu od 1000 kuna po održanoj sjednici. B. St.

Na glavnoj skupštini osječke Saponije odlučeno je da se pet posto prošlogodišnje dobiti kompanije u iznosu od 392.570 kuna rasporedi u zakonske pričuve, a ostatak od 7,45 milijuna kuna ide u ostale pričuve društva.

Saponia, na čijem se čelu nalazi Zdravko Skender, u prošloj je godini ostvarila 7,85 milijuna kuna dobiti.

B. St.

Ovotjedna aukcija trezorskih zapisa, na kojoj je izdano 22 milijuna eura i 1,18 milijardi kuna, prošla je u skladu s očekivanjem analitičara. "Pad prinosa na sve rokove uz smanjenje trezoraca u valutnoj klauzuli obilježilo je i ovu aukciju“, naveli su analitičari RBA u kratkom osvrtu na aukciju, gdje je izdano novih 100 milijuna kuna trezoraca

Gubitak Bellevea Saponia čuva u iduću godinu dobit

Još niži prinos na trezorce

na 91 dan po stopi od 1,45 posto te 180 milijuna kuna na rok od 182 dana i prinos od 2,25 posto.

Najveći je fokus bio na rok od godinu dana, gdje je izdano 900 milijuna kuna uz stopu od 2,7 posto.

Valutna klauzula prošla je po stopi od 2,7 posto te je izdano ukupno 22 milijuna eura novih trezorskih zapisa u valutnoj klauzuli.

Iduću aukciju trezorskih zapisa Ministarstvo financija najavilo je za utorak, 7. lipnja. B.hr

Skupština ZSE-a prošla bez trz NEVOLJE NAZIMU? Dioničari su suglasno izglasali sve prijedloge Uprave, ali zato se okršaj nepomirenih vlasnika ZSE-a može očekivati uoči izvanredne skupštine zakazane za prosinac, kada će se odlučivati o sastavu Nadzornog odbora

U četvrtak je održana glavna skupština Zagrebačke burze na kojoj su sve predložene odluke jednoglasno donesene, glasovima 77,89 temeljnog kapitala burze, a prisutan je bio 31 dioničar ili zastupnik.

Dioničari su bili suglasni sa svim točkama dnevnoga reda koje je u pozivu predložila Uprava Zagrebačke burze. Tako je usvojeno izvješće Uprave o stanju Burze za 2010. godinu, izvješće Nad-

zornog odbora o obavljenom nadzoru, a i Odluka o pokriću gubitka ostvarenog u 2010. godini.

Zatim je dana razrješnica članovima Nadzornog odbora za 2010. godinu, kao i Upravi

društva, te donesena odluka o izboru društva Ernst & Young d.o.o. iz Zagreba za revizora društva za 2011. godinu.

Kako se moglo čuti od sudionika skupštine nakon završetka, sve je proteklo i previše

Razdor iz 2009.

TRAVANJ NA BURZI

Najviše posla imali su Intercapital i Hita Svibanj na Zagrebačkoj burzi obilježio je rast prometa, od čega je dionicama trgovano +13,2 posto više nego mjesec ranije, a redovni je promet obveznicama više nego udvostručen. Redovni promet dionicama tako je iznosio 387,25 milijuna kuna, a prijavljeni 58,92 milijuna kuna, pa je promet obveznica i komercijalnih zapisa ukupno iznosio 450,38 milijuna kuna.

Od ukupnog prometa na ZSE-u u svibnju, čak 14,61 posto otpalo je na Interkapital vrijednosne papire, odnosno 131,6 milijuna kuna, a u prometu dionica prvo je mjesto zauzela brokerska kuća Hita vrijednosnice sa 10,48 posto prometa, odnosno 81,16 milijuna kuna.

Dok je glavni dionički indeks Crobex upisao solidan rast od dva posto, njegova specijalizirana inačica Crobex10 korekcijom od 0,3 posto svjedoči o blagom silaznom trendu deset najlikvidnijih izdanja Zagrebačke burze. Ipak, statistika je još optimističnija ako znamo da dionicom Ine d.d., koja je u travnju generirala gotovo deset posto redovnog prometa dionicama, slijedom rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga u svibnju uopće nije trgovano.

ANTON KOVAčEV, predsjednik Uprave HBOR-a, uspio je plasirati ukupan iznos klupskog kredita od dvije milijarde kuna za pomoć gospodarstvu

mirno za ukus onih koji napokon žele neke promjene u poslovanju Zagrebačke burze.

Napetost se, ocjenjuju upućeni, može očekivati u prosincu, kada će se odlučivati o sastavu Nadzornog odbora.

Snimio Saša ĆetkoviĆ

DANIEL NEVIDAL, član Uprave Intercapital vrijednosnih papira, brokerske kuće koja je u svibnju odradila transakcije u vrijednosti većoj od 131 milijun kuna Snimio hrvoje knez

Podsjetimo, potkraj 2009. promjena sastava Nadzornog odbora rezultirala je smjenom tadašnje Uprave ZSE-a. Tako su na dramatičnoj skupštini na rubu regularnosti Marijan Palić, Ivan Tadin, Ratko Bajakić i Dubravko Štimac postali novi zavisni članovi NO-a Zagrebačke burze, a za nezavisne članove bili su izabrani i ekonomisti Domagoj Hruška, Marijan Cingula, Tonči Lazibat i Petar Miladin, ali i član Uprave i suvlasnik Auctoru bliske Adris Grupe Pli-

ISKORIŠTENO DVIJE MILIJARDE KUNA

HBOR plasirao još 386 milijuna Hrvatska banka za obnovu i razvitak prihvatila je šest bankarskih ponuda od deset pristiglih, uz dosad najnižu kamatu od 3,73 posto

U srijedu je u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak održana četvrta aukcija za dodjelu kvota kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak za provedbu Pro-

grama kreditiranja obrtnih sredstava.

HBOR je ponudio ukupno 386 milijuna kuna, a pristiglo je deset ponuda poslovnih banaka u ukupnom iznosu od 731.940.000 kuna. Budući da je interes bio znatno veći od ponuđenog iznosa na aukciji, prihvaćeno je šest ponuda poslovnih ba-

naka u ukupnom iznosu od 386.000.000 kuna.

Uspjeh te četvrte aukcije po modelu A+ važan je ne samo po velikom iskazanom interesu za kreditnim sredstvima nego i po ponuđenim maržama poslovnih banaka. Svih šest poslovnih banaka čije su ponude prihvaćene natjecale su se s maržom od 2,9 posto, a go-

OGLAS

zavica Fond menadžerima aktivna PRava vLaSniCiMa

ivana gažić, predsjednica Uprave ZSE-a, dobila je razrješnicu od dioničara za rad u 2010. godini

Snimio Saša ĆetkoviĆ

nio Cuccurin. Bila je to kulminacija te godine rasplamsalog sukoba o upravljanju ZSE-om te kome i kako prodati Zagrebačku burzu, što je završilo tako da je ona i dandanas neprodana, a u 2010. godini ostvarila je i znatan gubitak.

Isti taj NO priprema i neke izmjene statuta ZSEa, kako se moglo doznati nakon skupštine, no detalji izmjena još nisu poznati.

Josip Jagić

Hrvatska udruga dioničara predstavila je prvi europski Kodeks vanjskog korporativnog upravljanja za društva i menedžere koji upravljaju investicijskim fondovima, a njime se zahtijevaju aktivan pristup i jasne smjernice kojima će se menadžeri voditi pri ulaganju u povjerenu im imovinu.

Hrvatska udruga dioničara (HUD) objavila je na svojim internetskim stranicama hrvatski prijevod prvog europskog Kodeksa vanjskog korporativnog upravljanja za društva i menedžere koji upravljaju investicijskim fondovima, a početkom svibnja ove godine predstavila ga je Europska udruga društava za upravljanje fondovima i ulaganjima EFAMA (European Fund and Asset Mana-

gement Association).

Šest načela

Kodeks se odnosi na sva društva koja pružaju usluge upravljanja investicijama poput kolektivnog upravljanja portfeljem ili odvojenog računa za upravljanje na temelju diskrecionog prava, a sastoji se od šest temeljnih načela kojih bi se u svom radu trebala pridržavati sva investicijska društva. Hrvatska će se ulaskom u EU naći u društvu država u kojima se kodeks aktivno primjenjuje.

Iako se načelima ne predviđa da se fond menadžeri uključe u svakodnevno upravljanje kompanijom, tzv. mikromenadžment, ipak zahtijevaju aktivan pristup i jasne smjernice kojima će se menadžeri voditi pri ulaganju u povjerenu im imovinu.

Načela nalažu društvima za upravljanje da javno objave dokument kojim se definira hoće li se i kako aktivno angažirati na ostvarivanju svoje vlasničke odgovornosti. Nadalje, društva su obvezna pratiti i nadzirati kompanije u koje investiraju.

Ulagači koji su društvima povjerili svoju imovinu na upravljanje također moraju znati kakve su smjernice o tome kada i kako će se intervenirati u tvrtkama u koje se uložilo.

Transparentno vlasništvo

Društva za upravljanje prema kodeksu trebaju razmotriti suradnju s drugim investitorima, gdje je to prikladno, uzimajući u obzir važeća pravila o zajedničkom djelovanju. Društva trebaju ostvarivati svoja prava glasa na

Snimio Saša ĆetkoviĆ

uloga u upravljanju tvrtkama

RaTKO BOŠKOvić, tajnik Hrvatske udruge dioničara, u kojoj se zalažu za to da fond menadžeri imaju pravo suodlučivanja u tvrtkama u koje su uložili novac

obazriv način i društva trebaju transparentno priopćavati javnost o svojem ostvarivanju prava vlasništva i glasačkim aktivnostima.

Darko Baniček

PRODOR U inOZEMSTvO

a kuna dišnja ponderirana kamatna stopa za krajnje korisnike iznosi 3,73 posto.

Tom aukcijom iskorišten je ukupan iznos klupskog kredita od dvije milijarde kuna, što je velik doprinos HBOR-a i poslovnih banaka hrvatskom gospodarstvu, tvrde u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. B.hr

Ingri tajnoviti posao od 56 mil. eura građevinsko poduzeće ingra u četvrtak je obavijestilo da je na jednom od svojih tradicionalnih tržišta u inozemstvu ugovorilo realizaciju projekta u vrijednosti od 56 milijuna eura.

Tvrtka nije dala nikakve detalje o poslu obrazlažući da zbog naravi pro-

jekta i statusa investitora, koji je zasad nepoznat, informacije ne može učiniti dostupnima javnosti i da detalji ostaju poznati samo ugovornim stranama.

Iz Ingre su na upit Business.hr-a kazali da njezina tradicionalna tržišta uključuju Bliski istok, Alžir i Rusiju te da je Ingra

nositelj radova.

Ingrina dionica u srijedu je na Zagrebačkoj burzi zabilježila rast cijene te je bila najlikvidnije izdanje.

Prošli je tjedan, kao početkom ovoga, također bila najlikvidnije izdanje na Zagrebačkoj burzi, bilježivši nekoliko dana uzastopce snažan rast cijene.

Iz tog su poduzeća nakon objave tajnovitog posla poručili da Ingra, koja se potkraj prošle godine suočila s financijskim teškoćama, tim poslom počinje novu strategiju koja uključuje povratak na ciljana tradicionalna tržišta i stavljanje težišta poslovanja na inozemstvo.

Ante Pavić

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Vijest dana na Zagrebačkoj burzi u četvrtak je zasigurno bila misteriozna Ingrina objava o poslu vrijednom 56 milijuna eura nakon koje je cijena dionice te građevinske kompanije porasla 1,21 posto u odnosu na prethodni dan, dok joj je promet od 4,3 milijuna kuna bio i više nego dovoljan za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja. Zadnja cijena Ingrine dionice u četvrtak je iznosila 16,77 kuna.

Ingra Dom holding HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Belje Dalekovod Institut IGH Atlas nekretnine Luka Rijeka Ericsson Nikola Tesla Đuro Đaković holding Zagrebačka banka Adris grupa Atlantska plovidba d.d.

Tehnika Podravka prehrambena industrija d.d.

Petrokemija AD Plastik Atlantic grupa Metalska industrija Varaždin Opeka d.d. za pro. i promet građ. materijala Končar - elektroindustrija Europlantaže d.d. za proizvodnju i usluge Vupik Kaštelanski staklenici Viro tvornica šećera d.d.

Konzum Tisak Končar Kraš, prehrambena industrija Arenaturis Uljanik plovidba Jadroplov d.d.

Luka Ploče Fima validus Turisthotel Adris grupa Laguna Novigrad Vaba d.d. banka Varaždin Siemens dioničko Belišće Karlovačka banka Riviera Poreč SN holding Centar banka Zvečevo, prehrambena industrija Hidroelektra niskogradnja Zvijezda Končar Istraturist Umag d.d.

Jadranka Proficio Finvest Corp Agromeđimurje Lavčević Transadria Valamar grupa OT-optima telekom d.d.

Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Koka HTP Korčula Plava laguna Viadukt Elektroprojekt, projekt., konz. i inž. d.d. Čakovečki mlinovi Imunološki zavod Dioki d.d.

Veterina d.d.

Sunčani Hvar Quaestus nekretnine Rabac, ugostiteljstvo i turizam Slavonski zatvoreni investicijski fond Podravska banka Zlatni rat HGspot

+ U društvu milijunaša jučer se uz Ingru i HT našla i dionica Dom holdinga sa 2,32 milijuna kuna prometa.

Cijena dionice Dom holdinga potonula je 2,82 posto u odnosu na prethodno zabilježenu, spustivši se prvi put u posljednjih pet dana ispod 90 kuna.

Zadnja zabilježena cijena u četvrtak iznosila je 89,4 kune.

Redovan promet: 16.847.725,68 Kn

CROBEX: -0,55%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

15.80 85.10 256.00 98.20 246.00 1,725.00 46.49 188.01 1,461.08 46.65 260.00 268.20 705.31 1,350.00 323.00 166.00 142.00 732.14 3,050.01 400.00 642.20 745.00 77.54 2,600.00 430.00 199.00 194.01 1,267.77 454.00 76.00 600.00 142.74 1,281.08 12.05 954.00 303.51 10.69 85.00 711.50 650.01 73.50 243.60 150.00 275.00 115.00 136.31 3,590.00 1,398.50 274.47 430.00 20.01 280.00 749.99 190.00 720.00 65.02 38.50 21.33 215.08 75.00 1,722.01 250.00 803.00 3,960.06 105.00 73.20 58.30 45.55 39.99 235.00 27.24 469.00 73.95 16.45

17.20 90.12 257.00 100.40 248.48 1,849.89 54.97 193.19 1,476.00 48.50 260.00 270.00 717.00 1,360.00 328.00 175.90 145.15 742.00 3,050.01 400.00 679.48 745.00 81.01 2,699.00 435.00 199.00 200.00 1,272.00 460.00 81.99 602.00 145.16 1,301.11 12.60 955.00 303.60 10.69 85.00 711.50 650.01 74.02 244.00 150.50 275.00 115.05 143.19 3,595.00 1,419.00 275.00 430.00 21.00 300.00 749.99 199.88 725.00 65.03 38.50 21.66 220.12 75.01 1,722.01 250.00 803.00 3,960.06 105.00 73.20 58.30 45.55 39.99 235.00 27.24 469.00 73.95 16.45

16.77 89.40 256.02 100.00 246.80 1,800.00 53.00 192.99 1,463.00 48.32 260.00 268.20 706.14 1,351.00 328.00 175.90 143.00 736.00 3,050.01 400.00 660.00 745.00 78.00 2,631.00 435.00 199.00 200.00 1,267.77 454.00 80.50 600.05 144.00 1,281.08 12.05 955.00 303.60 10.69 85.00 711.50 650.01 73.50 243.98 150.00 275.00 115.00 143.19 3,590.00 1,419.00 275.00 430.00 21.00 280.00 749.99 199.88 725.00 65.03 38.50 21.33 220.12 75.00 1,722.01 250.00 803.00 3,960.06 105.00 73.20 58.30 45.55 39.99 235.00 27.24 469.00 73.95 16.45

1.21% -2.82% 0.01% 0.37% -2.83% -2.70% 4.81% 0.26% -0.27% 0.52% -0.57% -1.40% -1.93% 0.00% 0.89% 3.47% -1.48% -0.20% 0.00% 0.00% -2.94% 0.00% -2.50% 1.19% -0.11% 0.00% 0.00% -0.96% 0.21% -4.71% 0.01% -1.05% -1.53% -5.19% 0.00% -2.07% 12.53% -0.76% -1.18% -7.14% -5.77% 0.16% -0.02% 0.73% -2.53% 1.22% 1.39% 2.83% -0.72% -3.15% -4.20% -10.25% 7.14% 5.20% -7.05% -4.37% 3.49% -1.52% 2.35% 1.71% 0.64% -3.10% -10.68% 1.54% 0.96% 0.27% -4.39% -7.96% -0.03% 2.17% 8.79% 1.30% 0.00% 0.00%

259,787 26,759 7,976 7,149 2,587 247 8,381 2,218 285 8,429 1,472 1,379 520 224 912 1,476 1,716 316 69 500 304 263 1,403 40 215 466 417 63 157 842 103 411 45 4,766 57 133 3,207 379 40 38 328 65 104 56 130 107 4 10 50 30 580 40 14 50 13 138 200 288 28 69 3 20 6 1 36 51 50 62 50 5 39 2 10 40

4,332,557.06 2,322,633.76 2,043,836.75 709,724.93 640,386.75 444,706.19 423,934.51 422,243.46 417,612.25 401,334.52 382,720.00 370,258.39 370,088.41 302,937.30 295,952.13 253,805.75 244,629.82 232,144.39 210,450.69 200,000.00 197,022.90 195,935.00 109,741.34 105,024.56 92,774.00 92,734.00 81,726.17 79,967.61 72,020.00 65,382.24 61,840.85 59,446.76 58,156.28 58,002.01 54,415.00 40,371.84 34,282.83 32,215.00 28,460.00 24,700.38 24,176.51 15,850.56 15,616.71 15,400.00 14,951.50 14,921.00 14,370.00 14,129.80 13,734.55 12,900.00 11,676.00 11,525.00 10,499.86 9,559.28 9,375.00 8,973.50 7,700.00 6,165.15 6,081.09 5,175.59 5,166.03 5,000.00 4,818.00 3,960.06 3,780.00 3,733.20 2,915.00 2,824.10 1,999.50 1,175.00 1,062.36 938.00 739.50 658.00

125.78 667.57 20,965.10 821.55 566.11 285.44 176.80 1,154.17 1,948.20 156.42 16,652.58 1,819.50 985.43 255.96 1,777.76 587.70 600.54 2,454.04 45.81 206.40 1,697.60 330.97 117.43 298.86 603.20 4,517.87 477.32 77.88 623.62 175.69 348.03 235.68 285.19 32.55 376.99 2,919.39 166.73 150.04 673.01 756.81 98.43 891.39 408.00 17.19 35.40 89.33 359.92 275.55 1,285.62 142.97 82.17 172.97 31.04 95.58 20.85 409.41 108.57 40.97 198.82 32.06 940.77 114.20 72.11 415.81 23.65 295.88 107.56 333.01 90.20 237.87 91.16 313.64 40.84 5.43

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 11.00 27.87 252.00 54.00 217.00 1,106.00 25.01 161.54 1,181.00 22.36 200.00 242.21 672.01 871.01 240.00 105.50 80.21 657.10 1,771.00 390.00 430.00 740.00 41.77 612.00 290.00 145.00 135.00 909.99 356.10 33.03 533.13 124.01 1,160.03 5.00 543.15 286.07 8.80 54.00 565.00 420.00 53.00 140.00 130.58 240.00 84.32 119.00 2,851.00 975.00 240.04 350.00 11.50 85.00 551.00 161.10 608.07 28.68 25.00 11.14 183.12 57.00 1,345.00 190.00 650.00 2,950.00 51.52 60.20 54.03 25.00 36.29 65.10 15.15 400.00 30.05 14.86

31.90 95.99 315.99 118.99 339.80 2,500.00 66.85 267.02 1,650.00 53.98 289.98 305.00 958.88 1,614.00 343.97 184.73 152.00 829.99 3,050.01 400.00 690.00 745.00 108.90 4,990.00 507.77 225.50 244.98 2,198.00 497.02 86.00 662.00 176.84 1,900.00 16.43 1,105.00 345.00 10.70 95.00 720.00 700.00 86.88 259.65 245.00 290.00 164.00 197.89 4,249.00 2,389.98 380.00 450.50 25.00 311.97 1,003.00 275.00 3,197.00 72.00 42.39 27.00 269.99 99.97 1,895.00 346.00 990.00 4,000.00 194.00 99.00 78.13 78.00 87.00 245.00 33.00 469.00 81.50 39.95

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,80 101,00 103,01 222,00 7,76 9,92 0,63 0,69 103,90 295,00 74,50 161,70 42,65 90,02 9,25

60,25 101,00 103,61 225,95 7,90 10,15 0,63 0,70 103,90 299,00 79,96 164,90 42,80 90,02 9,25

59,89 101,00 103,61 222,00 7,90 10,00 0,63 0,69 103,90 295,00 76,89 164,90 42,80 90,02 9,25

59,89 1,01 1,04 223,11 7,88 10,02 0,63 0,70 103,90 295,08 76,60 161,90 42,71 90,01 9,25

37,10 36,90 1,75 85,00 37,79 6,26 1,80 0,15 0,69

38,00 37,00 1,80 85,00 37,80 6,31 1,80 0,15 0,69

37,90 37,00 1,80 85,00 37,80 6,30 1,80 0,15 0,69

0,38 0,37 1,78 0,76 0,38 6,29 1,80 0,15 0,69

42,88 70,00 81,85 90,10 30,00 73,00 40,99 66,00 4,00

43,00 70,00 82,01 91,00 30,60 73,50 40,99 66,00 4,10

42,88 70,00 82,01 90,10 30,00 73,50 40,99 66,00 4,10

42,93 70,00 81,97 90,43 30,21 73,25 40,99 66,00 4,10

0,00 % 0,00 % 0,63 % -0,99 % -1,64 % 1,38 % -1,94 % 10,00 % -4,43 %

19.990,00 799,00 3.480,00 3.015,00 8.500,00 2.845,00 12.955,00 1.235,00 602,00 80,72 76,41 5.989,00 85,31 89,83 94,50

20.000,00 815,00 3.535,00 3.031,00 8.700,00 2.850,00 16.380,00 1.252,00 621,00 80,77 77,00 6.000,00 85,90 90,01 94,63

19.991,00 805,00 3.495,00 3.017,00 8.632,00 2.850,00 13.195,00 1.248,00 614,00 80,74 76,83 6.000,00 85,35 89,96 94,58

19.991,09 802,57 3.495,47 3.017,42 8.631,89 2.849,79 13.194,50 1.248,02 616,16 80,74 76,83 5.990,00 85,42 89,96 94,58

-0,04 % 0,75 % 0,17 % 0,07 % 0,10 % 0,00 % -10,37 % -2,50 % -1,13 % 0,01 % -0,04 % -4,00 % 0,13 % 0,00 % 0,02 %

4.550,00 86,10 600,00 2.959,00 3.850,00 27.900,00 471,00 88,50 31,00 505,00 4.078,00 11.200,00 90,50 278,00

4.551,00 86,20 610,00 2.960,00 3.890,00 28.000,00 471,00 88,50 31,00 510,00 4.078,00 11.200,00 90,50 278,00

4.550,07 86,10 606,59 2.959,94 3.856,31 27.971,33 471,00 88,50 31,00 508,22 4.078,00 11.200,00 90,50 278,00

4.550,07 53,02 606,59 2.959,94 3.856,31 27.971,33 471,00 54,50 31,00 508,22 4.078,00 11.200,00 55,73 278,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SI0022103038 SI0002100558 PETG KBMR GRVG NF1N PBGS SLLG SALR TLSG MELR KDHR CICG INDGL

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV 2. IZDAJ SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK SLOVENIJALES SALUS TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR KD GROUP CINKARNA CELJE INFOND GLOBAL

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA LUTRIJA RS AD BANJA LUKA RAFINERIJA NAFTE AD BROD HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R ZIF MI GROUP DD SARAJEVO

Bambi Banat a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Komercijalna banka a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Informatika a.d. Beograd Jubmes a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K

ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 Garant a.d. Futog MAKEDONIJATURIST SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE KOMUNA SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 07 ELMAR STIP MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06 RZ USLUGI SKOPJE

2,43 % 116412 0,03 % 103681 2,86 % 14288 0,00 % 18952 2,16 % 32300 1,61 % 1433 -2,70 % 1008 29,31 % 5226 0,00 % 1000

43.966,42 38.346,57 25.433,90 14.498,28 12.208,40 9.010,92 1.814,40 783,90 690,00

67754 25378 16919 12600 32000 11175 9693 2000 5000

2.908.828,16 1.776.460,00 1.386.833,00 1.139.436,00 966.600,00 818.612,50 397.316,07 132.000,00 20.492,70

Šipad komerc +3,57% N. kred. banka Maribor +1,28% Makpetrol +1,09% Makedonski telekom +0,44% AIK banka +0,17%

NIS

Soja protein Petrol Bosnalijek Gorenje Krka

-2,5% -2,18% -1,48% -1,36% -0,18%

Telekom Srpske

+0,75 -2,86 Druga najtrgovanija s prometom od gotovo 19 milijuna dinara bila je u etvrtak dionica Naftne industrije Srbije, ija je vrijednost usto porasla 0,75 posto u odnosu na zadnju zabilježenu prethodnoga trgovinskog dana i iznosila je 805 dinara. Najviša postignuta cijena tijekom dana iznosila je 815 dinara, dok je najniža bila na razini od 799 dinara. BELEX 15 pao je 0,18 posto, na 808,19 bodova.

Banjalu ki indeks BIRS porastao je u etvrtak 0,7 posto, na 1101,62 bodova, a najviše su posla tamošnji brokeri imali s dionicom Telekoma Srpske koja je rasla 2,86 posto, na zadnjih zabilježenih 1,8 konvertibilnih maraka. Bila je to ujedno najve a cijena te dionice postignuta tijekom dana. Promet ovom dionicom iznosio je 25.500 konvertibilnih maraka i bio je više nego dovoljno za prvo mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja Banjalu ke burze.

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA ALK RMDEN10 GRNT MTUR KMB MPT KOMU RMDEN07 ELMA TEL TPLF PPIV RMDEN06 RZUS

475.437,50 404.000,00 154.585,34 138.106,91 72.160,17 69.105,55 30.462,46 22.856,83 17.663,00 14.754,00 10.877,18 7.933,75 7.261,45 6.931,54 5.939,65

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA BMBI NIIS AIKB KMBN AGBN INFM JMBN SJPT AERO A2015 A2016 JESV A2014 A2013 A2012

-0,18 % 7938 1,00 % 400000 0,21 % 149223 -2,18 % 619 1,28 % 9159 -1,38 % 6899 -1,73 % 48462 -2,41 % 32781 0,82 % 170 -1,99 % 50 -0,14 % 142 -0,06 % 49 0,00 % 170 0,01 % 77 -0,63 % 642

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHKP FBIHKN FBIHKM FBIHK1E FBIHKO FBIHK1B FBIHKR MIGFRK2

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D TLKM-R-A RSDS-O-C RSRS-O-B ZPTP-R-A LTRS-R-A RNAF-R-A HEDR-R-A

+

Oznaka

Petak3/6/2011 Subota 4/6/2011

+

Powered by

business.hr

1496 29.906.670,00 23519 18.875.548,00 1735 6.064.636,00 1531 4.619.665,00 497 4.290.047,00 1387 3.952.657,00 288 3.800.016,00 2746 3.427.070,00 5306 3.269.342,00 31966 2.581.051,27 31695 2.434.994,39 331 1.982.689,00 20094 1.716.462,40 14818 1.332.996,96 13971 1.321.343,31

REGIONALNI INDEKSI -0,50% BIRS +0,70% 765,81 1.101,62 Belex15 -0,18% FIRS +0,25% 808,19 2.156,52 Belexline -0,17% MBI10 -0,08% 1.471,74 2.675,18 SASX10 +0,53% MONEX20 +0,34% 1.024,46 11,934.70 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,15% etvrtak 2. lipnja 2011.

1.048,11 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 0,05 % 0,00 % -0,96 % 2,07 % -0,35 % 1,09 % 0,21 % 0,00 % 0,00 % 0,44 % -0,28 % 0,00 % 0,44 % 2,79 %

442 26951 2044 400 252 21 1189 5972 10359 300 29 6 1200 227

2.011.130,00 1.429.049,97 1.239.880,00 1.183.977,00 971.790,00 587.398,00 560.019,00 325.476,00 321.129,00 152.465,00 118.262,00 67.200,00 66.878,38 63.106,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,42% -0,84% 2.898,60 BUX -1,18% 23.288,74 +0,29% ATX -1,61% 2.778,00 +0,20% Stanje indeksa na zatvaranju u +0,47% etvrtak 2. lipnja 2011.

FTSE100 5.884,53

DAX 7.129,82

CAC40

3.908,13

MICEX 1,652.30

AMERI»KI INDEKSI DJIA -2,22% S&P500 -0,09% 12.290,14 1,313.43 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,33% srijeda 1. lipnja 2011.

2,778,43

investor

OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

30

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

Platinum Global Opportunity 14,3856

18,06

OTP indeksni

17,24

46,0761 69,7811

16,26

VB CROBEX10

110,5313

16,10

Erste Total East

37,2300

15,41

43,4996

-12,30

Ilirika Azijski tigar

51,4994

-10,34

FIMA Equity

79,2237

-5,86

NFD Aureus BRIC

26,6640

-3,97

C-Zenit

52,5349

-3,96

ST Global Equity

+ MjEŠOVItI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

KD Victoria Platinum Blue Chip Platinum Global Opportunity OTP indeksni NFD Aureus New Europe AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) HPB Dynamic VB CROBEX10 AC Rusija HPB Dionički PBZ Equity fond Ilirika Azijski tigar MP-Mena HR OTP MERIDIAN 20 Ilirika JIE Capital Two Ilirika BRIC POBA ICO Equity KD Nova Europa ST Global Equity Erste Adriatic Equity A1 Raiffeisen Central Europe Erste Total East FIMA Equity HPB Titan Raiffeisen hrvatske dionice PBZ I-Stock KD Prvi izbor HPB WAV DJE

kn € $ kn kn € kn kn € kn kn € kn € € kn € kn kn kn € kn € € kn € kn kn kn €

130,7000

11,63

MješOVItI fOnDOVI

PBZ Global fond

112,0734

10,79

Allianz Portfolio

119,3306

10,50

OTP uravnoteženi

117,1630

7,16

Raiffeisen Prestige

108,9100

4,56

ST Balanced

166,5671

-8,23

HPB Global

105,1469

-0,38

AC GBEM

10,8208

0,33

5,7766

0,35

78,4053

0,81

KD Balanced kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € HPB Global kn OTP uravnoteženi kn Agram Trust kn PBZ Global fond kn Allianz Portfolio kn Raiffeisen Prestige € ST Balanced kn Ilirika JIE Balanced € Erste Balanced € C-Premium kn Raiffeisen Balanced € ICF Balanced kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn HI-balanced € ZB global €

NFD Aureus E.M.B.

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

14,8419 84,3491 14,3856 46,0761 114,8642 10,7065 53,3430 110,5313 41,9538 96,0762 90,5515 51,4994 456,1968 95,5920 160,0370 80,0317 103,5649 5489,2300 7,1542 43,4996 96,9700 92,4700 64,1200 37,2300 79,2237 74,7182 77,9900 69,7811 12,7389 99,3713

1,79 1,00 0,94 0,45 0,35 0,30 0,29 0,20 0,05 -0,01 -0,07 -0,12 -0,17 -0,17 -0,28 -0,28 -0,36 -0,50 -0,53 -0,54 -0,64 -0,64 -0,67 -0,67 -0,68 -0,69 -0,69 -0,76 -0,84 -0,88

3,28 0,46 -2,45 3,72 -0,07 -2,57 6,93 1,59 -11,46 6,22 0,08 -5,51 4,32 2,62 -1,70 3,51 -7,79 -2,32 -3,54 -3,74 2,90 5,03 -4,28 5,29 4,31 -0,23 0,76 -2,94 -3,22 1,86

16,40 0,74 -0,05 28,14 -8,37 -3,39 11,21 28,77 -6,01 17,82 13,34 -19,20 -5,81 13,22 -3,81 11,32 -15,15 2,75 1,70 -5,57 19,44 24,17 8,68 20,84 11,05 5,55 19,87 4,21 -0,38 6,57

0,06 -1,94 18,06 17,24 -2,94 -0,54 5,18 16,10 0,03 7,58 11,42 -10,34 4,54 14,47 -2,33 13,34 -2,71 -1,71 13,96 -12,30 9,08 12,10 3,07 15,41 -5,86 6,92 9,38 16,26 7,86 14,95

3,33 -4,87 -7,49 -20,17 5,53 3,09 -12,36 7,61 -18,56 -0,70 -1,71 -15,19 4,15 -1,44 7,38 -5,24 2,53 -14,43 -8,81 -7,55 -0,54 -2,55 -7,00 -23,61 -3,27 -7,27 -8,72 -8,86 2,96 -0,17

6,01 -0,60 1,53 9,67 -6,18 -4,98 9,37 7,55 -9,82 14,83 6,59 -17,01 -6,68 6,60 -6,69 5,18 -13,43 -1,20 -2,22 -6,47 8,06 10,46 2,54 14,48 4,40 2,56 5,43 0,28 -1,98 2,33

70,148 8,509 7,794 139,660 10,337 14,311 24,058 7,586 9,038 22,819 355,058 5,408 4,525 13,010 89,214 8,431 28,949 6,004 19,983 12,459 222,317 10,925 196,626 106,924 18,883 9,925 17,351 237,335 5,483 15,406

12,07 3,41 3,69 3,43 2,58 2,25 4,76 1,37 4,23 5,66 5,74 4,03 3,24 3,09 6,60 4,12 1,41 3,85 3,63 10,61 5,64 3,04 6,12 3,67 7,00 3,86 2,72 3,88 8,30 3,75

01.06.2011 31.05.2011 31.05.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011

www.business.hr/investor

Erste Balanced

C-Premium

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

Valuta

8,2289 10,8208 105,1469 117,1630 70,7835 112,0734 119,3306 108,9100 166,5671 147,2958 130,7000 5,7766 152,8100 125,6536 78,4053 10,0963 144,3600

0,99 0,41 -0,01 -0,02 -0,11 -0,15 -0,17 -0,17 -0,24 -0,28 -0,33 -0,33 -0,59 -0,64 -0,93 -0,96 -1,02

-1,85 -2,47 2,99 0,48 -0,98 1,14 1,93 -1,11 -3,57 0,49 4,29 1,63 -3,86 7,79 -3,59 -0,73 -3,93

2,32 -2,39 8,99 12,82 7,15 12,21 6,82 1,71 -1,15 -0,42 15,60 6,37 2,02 17,91 -9,77 1,64 0,75

1,03 0,33 -0,38 7,16 3,02 10,79 10,50 4,56 -8,23 2,35 11,63 0,35 1,51 4,32 0,81 3,85 2,22

-3,56 3,58 0,89 2,94 -0,79 5,69 8,97 7,18 6,27 7,50 0,55 -11,91 4,96 2,85 -4,87 0,10 3,77

-1,72 -3,78 7,48 8,88 1,22 7,30 3,60 0,50 -2,44 -2,91 6,98 3,28 -1,54 11,10 -7,61 -1,54 -2,19

6,798 14,244 99,136 40,140 15,759 303,400 8,060 200,410 10,784 41,773 103,762 12,371 294,033 16,471 13,643 70,106 699,941

5,38 2,25 5,66 5,47 2,89 9,72 2,06 1,23 8,39 5,36 10,37 4,33 8,76 9,08 4,88 9,27 9,92

01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011

€ € kn € € € € €

126,1345 161,1600 166,8910 131,9352 11,7409 134,7300 177,7500 128,7762

0,23 0,04 0,00 -0,03 -0,04 -0,04 -0,05 -0,05

-2,55 1,21 2,14 1,20 2,63 2,75 0,79 2,00

0,04 1,25 2,95 1,92 3,76 3,55 2,24 3,37

0,54 1,37 7,88 4,32 5,34 7,00 5,10 5,51

4,34 4,93 8,07 4,51 1,75 4,58 6,59 4,57

-0,59 1,29 3,06 1,83 3,26 3,38 1,90 3,41

18,730 175,786 78,875 200,651 8,239 601,267 541,933 29,328

5,46 9,92 6,60 8,23 9,27 8,00 9,02 5,66

31.05.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € $ kn € kn €

104,1855 133,7188 146,8300 140,0800 140,6240 136,8770 133,6881 118,6461 11,4784 10,8112 109,7128 164,5479 141,0551 125,2169 124,0479 107,1600 100,8379 127,1282

0,04 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

1,42 0,57 0,71 0,62 0,93 0,71 0,66 0,74 0,85 0,71 0,68 0,67 0,50 0,19 0,77 1,15 0,80 0,58

1,72 1,07 1,53 1,25 1,62 1,26 1,31 1,50 1,49 1,40 1,27 1,26 0,89 0,53 1,49 1,65 N/A 1,12

3,33 2,25 3,32 2,99 2,92 2,94 2,87 3,17 3,09 3,08 2,84 2,40 1,95 1,27 2,72 3,38 N/A 2,82

2,26 6,18 4,76 4,30 4,53 4,33 5,26 4,90 5,28 3,99 4,61 4,69 3,22 3,73 4,04 4,18 N/A 4,28

1,59 0,88 1,28 1,01 1,42 1,07 1,08 1,26 1,29 1,16 1,07 1,09 0,78 0,47 1,30 1,49 0,84 0,95

7,449 1228,415 1372,186 801,499 114,558 36,715 376,821 206,781 180,444 28,143 170,772 2434,278 121,104 38,763 229,480 200,070 5,000 426,295

1,84 12,18 8,27 8,00 7,69 7,42 5,66 3,58 2,68 1,99 2,06 10,86 10,86 6,14 5,44 1,69 0,35 8,86

31.05.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011 01.06.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,8910

7,88

Erste Bond

134,7300

7,00

HPB Obveznički

128,7762

5,51

HI-conservative

11,7409

5,34

Raiffeisen Bonds

177,7500

5,10

OTP euro obveznički 126,1345

0,54

ZB bond

161,1600

1,37

PBZ Bond fond

131,9352

4,32

Raiffeisen Bonds

177,7500

5,10

HI-conservative

11,7409

5,34

OTP euro obveznički ZB bond Capital One PBZ Bond fond HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash ZB plus ZB europlus PBZ Dollar fond OTP novčani fond Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Euro Novčani

+

OGLAS

Ingrin 'veliki posao' nije pomogao Crobexu Vijest dana na Zagrebačkoj burzi u četvrtak je zasigurno bila misteriozna Ingrina objava o poslu vrijednom 56 milijuna eura nakon koje je cijena dionice te građevinske kompanije porasla 1,21 posto u odnosu na prethodni dan, a promet od 4,3 milijuna kuna bio joj je i više nego dovoljan za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja.

Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi iznosio je u če-

tvrtak 50,3 milijuna kuna, a oba su indeksa zabilježila pad vrijednosti. Crobex je tako pao 0,55 posto, na 2259,98 bodova, dok je Crobex 10 bio u nešto većem minusu od 0,69 posto i dan je zaključio na 1237,11 bodova.

Dionica Ingre dominirala je trgovanjem na Zagrebačkoj burzi i prije jučerašnje objave dosežući u ponedjeljak i utorak promete veće od šest odnosno osam milijuna kuna, a cijena dionice

od 17,23 kune zabilježena u utorak bila je najveća od siječnja ove godine.

Građevinari pali O prvom većem projektu u inozemstvu koji je Ingra ugovorila ove godine nije otkriveno mnogo, amo da je riječ o poslu na jednom od tradicionalnih Ingrinih tržišta vrijednom 56 milijuna eura. Zadnja cijena Ingrine dionice u četvrtak je iznosila 16,77 kuna.

Većina ostalih izdanja građevinskog sektora bilježila je pad, pa je tako cijena dionice Dalekovoda pala 2,83 posto, na 246,8 kuna, a dionica IGH spustila se na 1800 kuna, odnosno 2,7 posto u odnosnu na srijedu.

U društvu milijunaša osim Ingre jučer su se našle još dvije dionice - Dom holding s prometom od 2,32

IGOR OppENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, tvrtke iz koje su u četvrtak izvijestili o dobivanju velikog posla u inozemstvu

milijuna kuna i HT čiji je promet iznosio 2,04 milijuna kuna.

Cijena dionice Dom holdinga potonula je 2,82 posto u odnosu na prethodno zabilježenu, spustivši se prvi put u posljednjih pet dana ispod 90 kuna.

Ulagači na oprezu "Na domaćem tržištu danas su intenzivirane dobitono-

REGIJA

Ukupan promet na Sarajevskoj burzi iznosio je 176.200 konvertibilnih maraka, a

najtrgovanija je bila dionica Energopetrola s prometom do 11.900 konvertibilnih maraka. Njome se tijekom dana trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od 15 KM. Na listi najtrgovanijih slijedila je dionica Fabrike duhana Sarajevo s prometom

od 11.000 KM, a cijena joj je rasla 0,62 posto premašivši 70 KM. Indeks BIRS manje bosansko hercegovačke burze, one u Banja Luci, porastao je pak 0,7 posto, na 1101,62 boda, a najviše su posla tamošnji brokeri imali s di-

sne prodaje dionica, što je bilo očekivano nakon pet dana rasta njihovih cijena.

Investitori su na oprezu pa odmah unovčavaju dobitke. Uostalom, ni sa svjetskih burzi ne stižu poticajni signali“, kazao je u svom komentaru za Hinu voditelj trgovanja u investicijskom društvu Abacus brokeri Tamas Nagy.

Biljana Starčić

BROJKE

Optimistično na burzama u BiH Rast vrijednosti u četvrtak bilježe indeksi burzi u Bosni i Hercegovini, a plusom od 0,53 posto ističe se sarajevski SASX 10.

Snimio Saša ćetković

TKO JE ZNAO ZA 56 MILIJUNA Veliki prometi dionicom Ingre ovog tjedna upućuju na to da su ulagači na ZSE-u već znali o poslu čiju su vrijednost iz te tvrtke objavili u četvrtak

onicom Telekoma Srpske koja je rasla 2,86 posto na 1,8 konvertibilnih maraka, što je ujedno bila njezina najviša cijena postignuta tijekom dana. Promet ovom dionicom iznosio je 25.500 konvertibilnih maraka. B.St.

0,5 0,18 posto pao je slovenski SBITOP

posto pao je beogradski BELEX 15

Smrtonosnu epidemiju Escherichije coli, koja je po ela u Njema koj i širi se Europom, izazvao je opasan novi soj bakterije, objavili su u etvrtak kineski znanstvenici koji su je analizirali. Po njihovim tvrdnjama, bakterija od koje je dosad umrlo 18 ljudi, a oboljelo

više od 1500 u najmanje deset europskih zemalja i vjeruje se da se nalazi na povr u, nosi gene koji je ine otpornom na nekoliko tipova antibiotika.

"Ova E.coli novi je soj bakterije, vrlo infektivan i toksi an", kažu znanstvenici iz južnokineskoga grada Shenzhena

koji sura uju s njema kim kolegama.

Glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije Aphaluck Bhatiasevi rekao je da WHO eka dodatne podatke iz laboratorija. "Do sada nije zabilježena epidemija toga soja", rekao je. H

DOBITNICI DANA (ZSE) Laguna Novigrad +12,53% Agrome imurje +7,14% Lav evi +5,2% Petrokemija +3,47% Zvijezda +1,39%

Finvest Beliš e Kaba Dalekovod Atlantksa plovidba

22 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE)

7 Nema promjene

-10,25% -7,14% -5,77% -2,83% -1,93% 45 Pada

ARHIVA BUSINESS.HR

E.coli nosi gene koji je ine otpornom na antibiotike

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,283,39 163,20

Prom.

1,14% 0,15%

Sirova nafta 100,29 Prirodni plin 4,63 Zlato 1,539,49 Srebro 36,82 Goveda 104,00 Kava 291,12

2,35% 0,13% 0,26% 4,33% 1,11% 0,04%

TOLIKO O TRUDU...

Najbolji je put do posla na Wall Streetu, i to ne nužno u financijskoj industriji, marljiv rad i izvrsni rezulati u obrazovanju, zar ne? Zapravo, ne.

Istraživanje sociologinje Lauren Rivere pokazalo je da je najlakši put do posla u bankarskom divu poput Goldman Sachsa, konzultantskoj kompaniji kao što je McKinsey ili odvjetni kom uredu poput Sullivan & Cromwella upis na pravi, naravno superelitni, fakultet i bavljenje pravim sportom. Divovi s Wall Streeta najviše se oslanjaju na akademski pedigre iz nekoliko razloga, piše Fortune. Za po etak, smatraju da je nužno biti pametan kako bi se uop e

upisao fakultet poput Harvarda, Yalea, Princetona, Whartona ili Stanforda. Osim toga, drže kako vrijeme provedeno u takvim vrhunskim institucijama potencijalne zaposlenike ini ugla enima i privla nima korporativnim klijentima. No još je važnije od slavnog fakulteta bavljenje pravim sportom.

U takve se ubrajaju sportovi koji zahtijevaju puno vremena i mogu se povezati s kulturom bjela ke više srednje klase poput lacrossea, skvoša i hokeja na travi. Na „narodne“ sportove, kao što su nogomet, košarka i ameri ki nogomet, divovi s Wall Streeta prezrivo "frk u".

Nikolina Rivosechi

ARHIVA BUSINESS.HR

Harvard i lacrosse najbolji put do posla na Wall Streetu

BAVLJENJE 'pravim' sportom, poput lacrossea, divovima s Wall Streeta pri zapošljavanju važnije i od fakulteta

VETO NA RASTROŠNE »LANICE

ARHIVA BUSINESS.HR

Trichet želi ministarstvo financija EU

EUROPSKI guverner želi i ministra financija EU

Europa bi trebala razmotriti ja anje središnje kontrole gospodarske politike ako njezina nastojanja u rješavanju dužni ke krize ne donesu rezultate, kazao je elnik Europske središnje banke Jean-Claude Trichet. Trichet iznosi ideju o stvaranju ministarstva financija EU i mogu nost veta na odluke vlada lanica EU kada je rije o potrošnji i važnim odlukama u nacionalnoj politici. "U

Ho e li Ingra nastaviti rast na krilima tajnovitog posla u nepoznatoj zemlji, pratite na ...

prvoj fazi postoji opravdanost pružanja financijske pomo i u kontekstu snažnog programa prilagodbe. No ako zemlja ne pokaže rezultate, mislim da se svi slažu da druga faza mora biti druk ija", kazao je Trichet.

"Bi li bilo previše da u ovoj drugoj fazi vlastima u eurozoni damo mnogo ve u rije i autoritet u kreiranju gospodarskih politika neke zemlje ako potezi ne donose rezultate", pita se. H

www.business.hr

UKRATKO...

ECB bi preuzeo gr ki dug Reprogramiranje gr kog duga koji je u rukama privatnih investitora mogao biti izlaz iz sadašnje financijske krize, kazao je lan Upravnog odbora Europske središnje banke (ECB) Jürgen Stark.

Matijaševi ima lijek za ekonomiju „Ulaganje u proizvodnju jedini je lijek za uništenu ekonomiju, a predstoje i parlamentarni izbori ne smiju biti opravdanje da se ništa ne u ini“, izjavio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijaševi .

Nitko kao ja Dobitnik Nobelove nagrade za književnost V. S. Naipaul izjavio je kako ne postoji spisateljica koju bi smatrao sebi ravnim piscem, posebno se pritom okomivši na britansku književnicu Jane Austin, koju je nazvao previše sentimentalnom.

www.business.hr