Business.hr broj 905

DANAS U PRILOGU

moja lisnica

moja lisnica

BROKERI I ZAS je pod nadzoro TUPNICI Iako ker je načelno m regulatora, broa zastupnik odgovoran klijentu, radi ili više osigurav u interesu jednog vorni za njeg atelja koji su odgoove uloga u budućn postupke. Njihova prodaju osob osti vezat će se uz keri će se orij nih osiguranja, a brorizika veznih entirati na osiguranje uz gospodarstv o

Iako je pod nadzorom regulatora, broker je na elno odgovoran klijentu, a zastupnik radi u interesu jednog ili više osiguravatelja koji su odgovorni za njegove postupke p- mijenja se uloga Ponedjeljak Ponedjel jak 6/6/201 23/8/20110

Brokeri

osrednika u o siguranju

PRESUŠILA BLAGAJNA 8

Grad Zagreb u dvije godine izgubio milijardu kuna prihoda Pad gra evinskih investicija i porast nezaposlenih srezali su gradske prora unske prihode koji su se lani sa 6,5 milijardi kuna vratili na razinu iz 2006. godine

PONEDJELJAK 6/6/2011

BROJ 905 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

MUTNI POSLOVI NA KOR»ULI 4-5 Sporan novi prostorni plan grada Kor ule obezvrijedio je gradsko zemljište, a u selu Žrnovu koje ima tri puta manje stanovnika od samoga grada uvršteno je ak pet novih gra evinskih podru ja

Građevinsko područje stranačkim prijateljima i rodbini

GDJE JE TU STRATEGIJA?

Andrija Kojaković: LNG na Krku bacanje je državnog novca Bivši direktor Ine, a danas izvršni direktor Central Europe Oil Company, upozorava na strateške propuste vezane uz gradnju LNG terminala na Krku 6-7

info&stav

business.hr Ponedjeljak 6/6/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

Milijunska plja ka Željeznica BiH

Rusi na Krk

U BiH je podnesena prijava protiv 12 osoba za viťemilijunske zloporabe kojim je oťte eno javno poduze e Željeznice Federacije BiH u korist privatne tvrtke. Rije je navodno o donedavnim lanovima Uprave koje se sumnji i da su zloporabom poloŞaja i ovlasti omogu ili stjecanje protupravne imovinske koristi tvrtki iz Sarajeva u ukupnom iznosu od oko 5 milijuna maraka (oko 19,25 milijuna kuna).

Zrakoplov ruske tvrtke Ascent travel sa 157 putnika sletio je u subotu na kr ki aerodrom, ozna ivĹĄi tako po etak sezone i dolazak joĹĄ jednog avioprijevoznika u Zra nu luku Rijeka. Rije ki aerodrom uspostavlja nove me unarodne zra ne linije pa su u travnju na Krk ve sletjeli zrakoplovi Ryanaira, Croatia Airlinesa, Scandjeta i Airberila.

Rezultat je to udruĹženih trĹžiĹĄnih aktivnosti u kojima je Turisti ka zajednica Kvarnera HTZ-u kandidirala vrijednost oglaĹĄavanja od 17 milijuna kuna.

MOL SVIM SREDSTVIMA U ‘RAT’ ZA INU

‘Razgovarat emo o reviziji, ali i o plinu’ Priop enjem objavljenim u petak ma arski je Mol kao strateĹĄkog partnera u upravljanju Inom pozvao hrvatsku Vladu da najavljene pregovore o izmjenama Ugovora o me usobnim odnosima izme u Vlade i Mola kao ve inskih dioni ara i Prve izmjene i dopune dioni arskog ugovora proĹĄiri na ostala otvorena pitanja.

Pritom se kao jedno od najakutnijih otvorenih pitanja spominje Vladino nerealizirano obe anje o preuzimanju plinskog biznisa.

Povoljna prigoda

PotvrdivĹĄi da je revizija Dioni arskog ugovora, koja se odnosi na korporativno upravljanje Inom, posve jasna i definirana Prvom izmjenom

i dopunom Ugovora o me usobnim odnosima dioni ara, Mol u priop enju naglaĹĄava kako je "otvoren za pregovore i hrvatskoj e Vladi predloĹžiti da se ta povoljna prigoda iskoristi i za raspravu o ostalim otvorenim problemima i pitanjima, posebno onima vezanima uz ispunjavanje Glavnog ugovora o plinskom poslovanju". Pritom se podsje a na to kako Dioni arski ugovor iz 2003. regulira pravo Mola i hrvatske Vlade kao strateĹĄkih partnera da preispitaju i ponovno razmotre upravlja ku strukturu Ine u sklopu vaĹže eg ugovora, radi pove anja u inkovitosti u procesu donoĹĄenja odluka vezanih uz poslovanje. "Unutar Dioni arskog ugovora cilj je Vlade zadrĹžati i oja ati zaĹĄtitu in-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

2-3

MA ARI se ne e libiti udarati u Vladina najslabija i najosjetljivija mjesta kao ĹĄto je poslovanje plinom

teresa vezanih uz nacionalnu energetsku sigurnost. Cilj je Mol grupe posti i upravlja ku poziciju u Ini i njezinu po-

slovanju kako bi se poboljĹĄali poslovni rezultati Ine, na korist obaju dioni ara", navodi se u priop enju i dodaje kako

SURADNJA UNDP-a I MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

UNDP educira za ruralni razvoj po mjeri EU "Sljede i tjedan zatvaramo poglavlje 13 o ribarstvu", kazao je u petak ministar poljoprivrede Petar obankovi , istaknuvĹĄi da time njegovo ministarstvo zavrĹĄava svoj dio posla u pregovorima s Bruxellesom. Kako e priklju ivanje Hrvatske Europskoj uniji dovesti do druk ije raspodjele poticaja u poljoprivredi, naglasio je da je vaĹžno daljnje provo enje reformi i prilago avanje hrvat-

skog agrara zajedni koj poljoprivrednoj politici EU. To se ponajprije odnosi na ja anje drugog stupa poticaja, tj. mjere ruralnog razvoja.

U tome e Hrvatskoj kroz razne edukativne projekte, ponajviĹĄe u slabije razvijenim ruralnim podru jima, pomagati program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP). obankovi je u petak sa stalnom predstavnicom UNDPa Louisom Vinton potpisao

okvirni sporazum o zajedni kim podru jima suradnje.

Time se UNDP ne obvezuje na trenuta nu financijsku pomo nego e kroz edukativne i sli ne aktivnosti pomagati ruralnim podru jima u pripremi za lanstvo u EU. Suradnja predvi a okupljanje ruralne zajednice i pripremu zajedni kih planova razvoja, usvajanje mjera zaĹĄtite okoliĹĄa, ja anje poloĹžaja Ĺžena u ruralnim podru jima,

potporu udrugama poljoprivrednih proizvo a a i razvoju ‘zelenog poduzetniĹĄtva’.

Puno je lakĹĄe ostvariti izravne poticaje, kaĹže ministar obankovi , isti u i kako je ipak vaĹžnije iskoristiti mjere ruralnog razvoja jer one mogu biti izdaĹĄnije i osigurati trajnu vezanost poljoprivrednika uz ruralni prostor.

"NaĹĄa dosadaĹĄnja iskustva s pretpristupnim programima SAPARD i IPARD nisu

››

BISER DANA Mediji nas ponekad ine puno kru ima i udaljenijima od onih koji nas gledaju. Ovako uĹživo, mogu re i da je Papa jedna vrlo topla osoba, draga osoba prepuna duha, simpati na i jako moderna.

Ne znam jeste li primijetili da nosi crvene cipele i crvene arape.

MARIJANA PETIR, saborska zastupnica HSS-a, komentiraju i susret sa Svetim Ocem Benediktom XVI.

Potvrda najava

Vlada je na redovitoj sjednici u etvrtak donijela odluku o pokretanju pregovora s Molom radi izmjena postoje eg Dioni arskog ugovora, te je zaduĹžila Ministarstvo gospodarstva da u njezino ime Molu podnese pisani zahtjev za pokretanje pregovora.

Pregovore e s hrvatske strane voditi ministar gospodarstva uro Popija , ministrica financija Martina Dali i predsjednik NO-a Ine Davor Ĺ tern. Posljednje obra anje Mola hrvatskim medijima samo je potvrda prijaĹĄnjih najava da e se ma arska kompanija, u nastojanju da obrani vlastite upravlja ke pozicije u Ini, koristiti svim raspoloĹživim oruĹžjem te da se ne e libiti udarati u Vladina najslabija i najosjetljivija mjesta kako bi dobila taj neobjavljeni "rat".

Sandra Cari Herceg

previĹĄe obe avaju a. Iskoristili smo manje od 50 posto novca iz SAPARD-a i nadamo se da e iskoristivost IPARD-a biti ve a", kazao je obankovi . Sredstva koja e Hrvatskoj za ruralni razvoj biti na raspolaganju s financijskom omotnicom za 2013. znatno su ve a od pretpristupnih fondova.

"Zato treba ja ati edukaciju jer se tako mogu stvoriti pretpostavke za odrĹživi razvoj ruralnog prostora", zaklju uje obankovi .

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

7

milijuna eura kazne zbog naruĹĄavanja trĹžiĹĄne konkurencije u Srbiji moraju platiti Idea u vlasniĹĄtvu Ivice Todori a i Grand Prom iz sastava Droge Kolinske koju je kupila Atlantic grupa Emila Tedeschija. Iz Agrokoga kaĹžu da je postupak u tijeku pa ga ne bi komentirali, a iz Atlantica su najavili Ĺžalbu

UVODNIK

A zar nismo mogli neĹĄto zaraditi?

Stanko BoriĂŠ, stanko.boric@business.hr

I

tako, bio nam je papa Benedikt XVI. u posjetu. Neovisno o vremenu, vjernici su se okupili u o ekivano velikom broju, a njih nekoliko stotina tisu a u Zagreb je doĹĄlo iz drugih krajeva Hrvatske, ali i drugih zemalja. No, osim ushi enja zbog Pape, malo su ime imali utu i slobodno vrijeme. Barem na rutama kojima je prolazio poglavar Katoli ke crkve. Naime, policija je, pravdaju i to sigurnoĹĄ u, zatvorila stotine lokala, ĹĄto ugostiteljskih, ĹĄto trgova kih, na itavoj trasi dolaska. Usput je prigodno blokirala promet, a zamjenik na elnika zagreba ke policije nekoliko dana ranije rekao je da kaosa ne e biti jer ceste "ni u jednom trenutku ne e biti zatvorene dulje od 35 minuta u komadu". Kao da kaos sama po sebi ne izaziva i takva obustava prometa u gotovo milijunskom gradu.

ZABRANILI SU i gledanje Pape s balkona jer, eto, sigurnost bi mogla biti ugroĹžena. Htjeli ste vidjeti Papu uĹživo? Ne moĹže osim kroz staklo. Ako ga Ĺželite vidjeti bez te prepreke, odite, marvo, u Rim pa ga

FOTO MEHKEK/CROPIX

je mogu nost revizije Dioni arskog ugovora predloĹžio Mol prilikom dogovora o Prvoj izmjeni i dopuni Dioni arskog ugovora u sije nju 2009. godine.

BROJKA

››

Policija je, pravdaju i to sigurnoĹĄ u, zatvorila stotine lokala, ĹĄto ugostiteljskih, ĹĄto trgova kih, na itavoj trasi dolaska tamo gledajte. Ovdje su ipak drugi sigurnosni standardi. Da i ne spominjemo sitnicu zvanu gra anska prava. Ionako Karamarku i svim ostalim ministrima policije prije njega to malo zna i. VaĹžnija je demonstracija mo i i vlastite vaĹžnosti kao kada se, primjerice, voze ĹĄti ene osobe pa "manijaci" u bijesnim BMW-ima ulije u u raskriĹžje dok je na semaforu crveno svjetlo i bjesomu no maĹĄu "lizalicom" jer, eto, prolazi nam ministar ne ega pa cijeli svijet mora pred njime stati, makar i krĹĄe i sve mogu e prometne propise. No, pusti-

mo im sve te sitne radosti koje si priuĹĄte u svakodnevnom stresnom Ĺživotu.

VRATIMO SE onim zatvorenim lokalima u kojima bi se sigurno ostavio pokoji milijun kuna (da je svaki od vjernika potroĹĄio samo deset kuna, eto ve te brojke). I dok ve ina drugih zemalja u posjetu Pape i bilo kakvih sli nih ili potpuno razli itih masovnih okupljanja prvenstveno vidi priliku za dodatnu zaradu, kod nas to nije slu aj. I dalje kod nas biti na vlasti pretpostavlja prvenstveno bahatost, a ne poniznost. Pa kad je ve tako, tko

"ĹĄiĹĄa" iĹĄta drugo, uklju uju i i gra ane. Imaju naĹĄi mo nici vaĹžnija posla. Treba odabrati koja e boja sjedala biti u sluĹžbenim autima, a treba i vremena da se odrade silna slikanja. A tek kad krenu pozivi strana kih kolega jer je eto, njihov mali ili mala, upravo zavrĹĄio neke ĹĄkole pa mu treba posao. Nema mjesta u javnoj upravi? Neka, napravit emo neku novu agenciju. Pa neka mali/mala krenu u "obiteljski" posao upravljanja drĹžavom i muĹžnje novca iz nje. Za koju godinu, uz malo sre e, mahat e "lizalice" i za njih.

tema 4-5

MUTNI POSLOVI NA KORČULI Sporan novi prostorni plan g a u selu Žrnovu, koje ima tri puta manje stanovnika od samoga g

Građevinsko područje stranačkim prijateljima i rodbini Oponenti gradonačelnika Mirka Duhovića najviše mu zamjeraju što je najveće otočko središte i najatraktivnije turističko odredište Korčulu ostavio s jednim građevinskim područjem i onemogućio mu daljnje širenje

Izmjene i dopune prostornoga plana grada Korčule još su jedna priča iz Hrvatske u kojoj do izražaja dolazi bahatost vladajućih, stavljanje osobnih ispred javnih interesa te osiguravanje osobnih probitaka tijekom obnašanja javnih dužnosti. Nakon što su nedavno održani prijevremeni izbori za Gradsko vijeće, kao odraz nepovjerenja u gradonačelnika, Korčulu trese nova afera. Korčulanima posebno smeta što su nakon trećega gradonačelničkog mandata Mirka Duhovića, prema javnim podacima, od nekad najrazvijenijega gradskog središta na otocima došli na predzadnje mjesto, uz bok Komiži.

Naime, 23. svibnja ove godine radi hitnog izglasavanja konačnog prijedloga prostornog plana Korčule održana je sjednica Gradskog vijeća. Prema za-

konu, nositelj izrade plana prije javne rasprave trebao je organizirati stručnu raspravu u Gradskom vijeću i podastrijeti izvješće. Gradonačelnik ni to nije napravio, čime se oglušio na akte predstavničkog tijela i na zakon. Isto tako, protivno zakonu propustio je pisanim putem informirati sve sudionike javne rasprave koji su predali zahtjeve i primjedbe na plan. Tako je gradonačelnik Duhović dopustio spekuliranje o tome koje je područje i zašto uvršteno u građevinsku zonu, a koje je i zašto izbrisano iz nje.

Rasprava u Gradskom vijeću bila je burna i na granici incidenta, a trajala je do ponoći. Plan je ipak usvojen većinom glasova, za što je najzaslužniji njegov izrađivač, profesor sa zagrebačkog Arhitektonskog fakulteta Oleg Grgurević, kojega je angažiralo Gradsko vije-

će. On je uvjeravao vijećnike da prihvate plan uz tvrdnju kako će on i gradonačelnik uvažiti njihove primjedbe za nekoliko godina, kada se bude radio novi prostorni plan.

Ispod 80 posto

Budući da se prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji nisu stekli uvjeti za širenje građevinskog područja unutar naselja Korčule (sagrađenost ispod 80 posto), gradonačelnik i izrađivač plana proveli su zamjenu i odrekli se građevinskih zemljišta u vlasništvu Grada, vrijednih više milijuna kuna, kako bi zelene površine mogli pretvoriti u građevne za podobne osobe, optužuju protivnici usvojenog plana.

U priopćenju vijećnika HSLS-a Vicka Ivančevića, koji je inače glasao za plan, vjeruje se kako će od-

MIRKO DUhOVIć, SDP-ov gradonačelnik Korčule

foto cropix

grada Korčule obezvrijedio je gradsko zemljište, grada, uvršteno je čak pet novih građevinskih područja

business.hr Ponedjeljak 6/6/2011

bROjKA

150

tisuća četvornih metara raspoloživo je područje za gradnju

NOVO NOVO

NOVe GRAĐeVINSKe PARceLe u zelenom pojasu; oporba se buni jer su zemljišta obuhvaćena novim prostornim planom u vlasništvu gradonačelnik i njegovih stranačkih prijatelja iz SDP-a te njegovih koalicijskih partnera

VIcKO IVANČeVIć, vijećnik HSLS-a u Korčuli

foto cropix

luka ipak biti poništena u nadležnome ministarstvu te je optužio gradonačelnika Duhovića da je Korčuli onemogućio širenje građevinskog područja naselja sljedećih niz godina. "Gradonačelnik se posebno angažirao u svome selu Žrnovu, u kojemu je izrađivač plana Gregurević podijelio građevinsko zemljište na pet područja omogućujući tako proširenje za više od 150.000 četvornih metara", tvrdi Ivančević. Gradonačelnikovi oponenti tvrde kako je pretvarajući zemljište u građevinsko Duhović rodbini i stranačkim kole-

gama višestruko uvećao vrijednost zemljišta.

Odbijanje investitora

Gradonačelnikovi protivnici upozoravaju na apsurd da je, za razliku od sela Žrnova, koje ima pet građevinskih područja, najveće otočko središte i najatraktivnije turističko odredište Korčule ostalo s jednim građevinskim područjem.

Gradonačelnikovi protivnici napominju kako je prostornim planom i prije odbijao različite investitore, primjerice trgovački lanac Lidl koji je namjeravao graditi prodajni objekt.

Na usvojeni prostorni plan Korčule Frano Skokandić, nekadašnji gradonačelnik, a sada zamjenik župana Dubrovačko-neretvanske županije, ustvrdio je kako je Duhovićev SDP održavanje većine u Gradskom vijeću platio time što je zemljište u vlasništvu stranačkih prijatelja proglasio građevinskim i tako mu višestruko uvećao vrijednost, na štetu građana čije je zemljište obezvrijedio. "Korčulani trebaju znati da je zemljište prije nekoliko godina kupljeno njihovim novcem za 50 nekadašnjih njemačkih maraka po četvornome

metru sada potpuno bezvrijedno jer su ga Mirko Duhović i Oleg Grgurević proglasili negrađevinskim", kazao je Skokandić i dodao kako smatra da DORH treba provjeriti način rada gradonačelnika Duhovića. O novom prostornom planu Korčule čeka se mišljenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

Sam gradonačelnik Duhović za Business.hr nije želio komentirati optužbe na svoj račun već je samo rekao kako očekuje da će institucije raditi svoj posao.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

tema 6-7

GDJE JE TU STRATEGIJA Bivši direktor Ine, a danas izvršni na strateške propuste vezane uz gradnju LNG terminala na Krk

KojaKović: LNG bacanje je državn Gradnja LNG terminala u Hrvatskoj bila bi isplativa investicija pod uvjetom da ga grade inozemne kompanije svojim novcem i za potrebe tržišta srednje Europe, smatra Andrija Kojaković, izvršni direktor tvrtke CEOC. Direktor Plinacra Jerko Jelić Balta odgovara da su upravo zato ponudili prijelazno rješenje Andrija Kojaković, diplomat i bivši direktor Ine, a danas izvršni direktor tvrtke CEOC (Central Europe Oil Company) sa sjedištem u Londonu, upozorava na to da je planirana investicija državnih kompanija u gradnju LNG terminala na otoku Krku, kakvu najavljuje hrvatski državni vrh, nepotrebna i neisplativa te da će uludo potrošiti novac poreznih obveznika. Svoje neslaganje s takvim projektom izrazio je i na prošlotjednoj konferenciji "HR. Business 2031.".

"Gradnja LNG terminala u Hrvatskoj bila bi isplativa investicija pod uvjetom da ga grade inozemne

kompanije svojim novcem i za potrebe tržišta srednje Europe. Nema nikakve potrebe da se u gradnju takvog objekta uključuju hrvatske kompanije, a pogotovo da ga grade za potrebe potrošača u Hrvatskoj. Zašto ulagati velika sredstva u gradnju terminala za tržište koje nemamo", pita se Kojaković.

Ulagati u istraživanje

Priča o gradnji LNG terminala, podsjeća, stara je više od 20 godina i datira još od vremena kada je Hrvatska imala samo jednu ulaznu točku za uvoz plina - interkonekciju sa Slovenijom kod Rogateca. Danas Hr-

vatska ima tri takve ulazne točke, jer osim Rogateca posjeduje i nedavno dovršeni interkonekcijski plinovod prema Mađarskoj te plinovod prema Italiji kod Pule.

"Dakle, imamo tri moguća pravca uvoza plina. Ističem važnost ulazne stanice Pula, koja je otvorena 2009. i omogućila je ulazak prirodnog plina iz sjevernog Jadrana, ali nam je putem njega učinila dostupnima i ostale pravce kojima se plin iz sjeverne Afrike uvozi u Italiju. Uz to, treba uzeti u obzir potencijalno spajanje Hrvatske na buduće

››

velike međunarodne plinovode Južni tok i Nabucco", kaže Kojaković.

Naš je sugovornik istoga mišljenja i kada je posrijedi najavljena mogućnost priključenja Hrvatske na budući plinovod nazvan "koridor sjever - jug", odnosno plinovod koji bi povezao najavljeni LNG terminal na Krku sa sličnim u Poljskoj.

"Ako se nađu velike i utjecajne korporacije koje su financijski aktivne u srednjoj Europi i koje bi našle svoj interes u tome, nisam protiv gradnje LNG terminala, ali Hrvatska nema nika-

Točno je da u ovom trenutku domaća proizvodnja prirodnog plina pokriva oko dvije trećine potrošnje, no taj će se omjer promijeniti na štetu domaće proizvodnje JERko JElIć BAlTA, direktor Plinacra

Snimio hrvoje dominić

kav interes ulagati u takav projekt jer računice to ne opravdavaju", objašnjava Kojaković. Mnogo je važnije, upozorava, novac ulagati u istraživanje novih ležišta nafte i plina u južnom Jadranu i na Dinaridima, koji će povećati rezerve energenata u budućnosti. Ta su ulaganja, smatra, znatno isplativija i donose stratešku sigurnost Hrvatskoj.

Prijelazno rješenje

Reagirajući na izjave Andrije Kojakovića, direktor Plinacra Jerko Jelić Balta kaže kako se načelno slaže s mišljenjem da gradnju LNG terminala velikog kapaciteta mogu financijski pratiti samo globalno velike energetske tvrtke te da su ti kapaciteti ponajprije namijenjeni razvijenim plinskim tržištima.

"Upravo je zato Plinacro kao privremeno rješenje predložio projekt LNG RV, odnosno gradnju objekta za prihvat LNG brodova s postrojenjem za uplinjavanje i njegovo povezivanje s

direktor tvrtke Central Europe Oil Company, upozorava ku

business.hr Ponedjeljak 6/6/2011

G na Krku nog novca plinskim transportnim sustavom Hrvatske. Taj je projekt zamišljen kao mogućnost premoštenja opskrbe prirodnim plinom do trenutka završetka gradnje i puštanja u rad klasičnog LNG terminala. Primjena LNG RV tehnologije osigurava novi dobavni pravac plina, otvara mogućnost tranzita plina, a može služiti i za osiguranje dodatnih količina plina pri vršnoj potrošnji", objasnio je Balta u izjavi Business.hru, podsjetivši pritom i da bi se takvo postrojenje, kapacitetom manje i znatno jeftinije od klasičnog LNG terminala, gradilo i za potrebe tržišta zemalja u regiji.

Projektno financiranje

Balta podsjeća na to kako je točno da u ovom trenutku domaća proizvodnja prirodnog plina pokriva oko dvije trećine potrošnje. No uzimajući u obzir plan proizvodnje plina iz Energetske strategije RH te predviđeni porast potrošnje u istom razdoblju, treba očekivati da će se taj omjer ubrzo promijeniti na štetu domaće proizvodnje.

"Realizacija novih dobavnih pravaca ne događa se od danas do sutra. Investicije u energetske infrastrukturne objekte planiraju se i pripremaju s obzirom na njihovu važnost i svrhu u razdoblju od sljedećih 30 do 50 godina. Stoga, ne budemo li već se već počeli pripremati, realizacija novog dobavnog pravca neće biti moguća preko noći, u trenutku kad shvatimo da nam nedostaje plina", upozorava Balta.

Slaže se da se u takve projekte ne ulaže novac iz dr-

žavnog proračuna, već da se pritom primjenjuje projektno financiranje, a ono je moguće jedino na ekonomski opravdanim projektima zbog čega je Plinacro od WBIF-a (Western Balkans Investment Framework) zatražio bespovratna sredstva za gradnju plinske transportne infrastrukture u funkciji ili od interesa za Europsku uniju i uskoro očekuje pozitivan odgovor.

Sandra Carić Herceg OGLAS

››

Zašto ulagati velika sredstva u gradnju terminala za tržište koje nemamo? Važnije je novac ulagati u istraživanje novih ležišta nafte i plina u južnom Jadranu i na Dinaridima AnDRIJA KoJAKovIć, izvršni direktor CEOC-a (Central Europe Oil Company)

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 6/6/2011

NAPOKON

Počinje suđenje u aferi Spice Zagreb. Bivši potpredsjednik Vlade Damir Polančec te sedmorica nekadašnjih Podravkinih čelnika i njihovih poslovnih partnera danas bi se trebali naći na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda zbog sumnje da su se udružili kako bi novcem Podravke kupili većinski udjel te koprivničke prehrambene tvrtke, pri čemu su je oštetili

preuzmu većinski udjel u Podravki, pri čemu su je oštetili za više od 400 milijuna kuna, a obrana tvrdi da je jedina namjera optuženih bila zaštititi Podravku od "neprijateljskog preuzimanja".

Svoje tvrdnje potkrijepili su s nekoliko dokumenata koji su uvršteni u spis s ukupno više od 40 tisuća stranica.

Osim zbog jednog od najvećih spisa u povijesti hrvatskog pravosuđa, dugotrajno se suđenje očekuje i zbog više od 150 planiranih svjedoka. H/B.hr

za više od 400 milijuna kuna.

Dosad najveći antikorupcijski postupak trebao bi početi čitanjem Uskokove optužnice, nakon čega će se optuženi u aferi Spice izjasniti o krivnji.

Uz bivšeg potpredsjednika Vlade optuženi su bivši čelnici Podravke Darko Marinac, Zdravko Šestak, Josip Pavlović i Saša Romac, vlasnik i direktor splitske tvrtke SMS Srđan Mladinić, suvlasnik varaždinske Fima grupe Milan Horvat te odvjetnik Zoran Marković. Uskok ih tereti da su se udružili s namjerom da

Snimio Saša ĆetkoviĆ

dogaaji

DAMIR POLANČEC, bivši potpredsjednik Vlade

Zagreb u 2 godine izgubio milijardu kuna prihoda Snimio Saša ĆetkoviĆ

ZAGREB je izgubio prihod koji je ekvivalent lanjskom proračunu Grada Splita

PRESUŠILA BLAGAJNA Pad građevinskih investicija i porast nezaposlenih srezali su gradske proračunske prihode koji su se lani sa 6,5 milijardi kuna vratili na razinu iz 2006. godine. Najviše su podbacili prihodi od poreza i prireza na dohodak - 4,1 mlrd. kn ili 98,3 posto planiranog, čime su 'izgubljena' 73 milijuna kuna Od 2008. do 2010. godine zbog gospodarske je krize Grad Zagreb izgubio čak milijardu kuna prihoda, što je, usporedbe radi, ekvivalent prošlogodišnjem proračunu Grada Splita. Pokazuju to podaci o izvršenju proračuna prema kojima je Zagreb lani imao prihode 6,5 milijardi kuna, što je 390,7

milijuna kuna manje nego u 2009., ali čak 1,03 milijarde kuna manje od uprihodovanih sredstava u 2008. godini.

Nepovoljna gospodarska kretanja i makroekonomski pokazatelji općenito, pad građevinskih investicija te porast nezaposlenih i te kako su utjecali na gradske

proračunske prihode, koji su se lani sa 6,5 milijarda kuna vratili na razinu iz 2006., a poboljšanja u pogledu povećanja prihoda ne očekuju se ni ove godine.

Presušili porezi

U 2010. prihodi Zagreba podbacili su 2,56 posto, ili 170 milijuna kuna, u odno-

su na planirane koji su bili zacrtani na 6,68 milijarda kuna. Korekcija i uravnoteženje na prihodovnoj strani napravljeni su sredinom prošle godine, nakon rebalansa proračuna jer je potkraj 2009., unatoč upozorenjima na tešku gospodarsku situaciju, donesen nerealan plan od čak 7,4 milijarde kuna.

Zagrebačka blagajna najvećim se dijelom puni od poreza, koji čine gotovo 68 posto prihoda. Tako je prikupljeno 4,41 milijardu kuna u odnosu na planiranih 4,49 milijardi kuna.

Zbog povećane nazaposlenosti ponajviše su podbacili prihodi od poreza i prireza na dohodak, koji su ostvareni u iznosu od 4,1 milijardu kuna ili 98,3 posto planiranog čime su "izgubljena" 73 milijuna kuna. Pali su i prihodi od poreza na imovinu, čiju glavninu čine davanja na promet nekretnina.

Budući da je tržište nekretnina gotovo potpuno zamrlo, u gradskoj je blagajni prikupljeno nešto manje novca, 168,9 milijuna kuna.

Zapravo, podbacili su prihodi na svim razinama pa se gradska uprava dosjetila smanjivanju rashoda (za zaposlene, materijalne troškove, subvencije), i to prilično uspješno. U odnosu na plan od 6,68 milijardi,

oni su ostvareni u iznosu od 6,377 milijardi kuna, pa je u odnosu na ostvarene prihode nastala razlika od 131,6 milijuna kuna.

Prvi podaci o punjenju proračuna za ovu godinu pokazali su kako će se gradska vlast i u 2011. suočavati s istim financijskim problemima i da treba paziti na svaku kunu. Trend poboljšanja ne nazire se, a prva tri mjeseca ove godine prihodi su podbacili u odnosu na plan 2,3 posto. Proračun je planiran na razini od 6,85 milijardi kuna, a u prvom kvartalu prikupljeno je 1,513 milijardi kuna.

600 mil. kn kredita

Prema izvješću o izvršenju proračuna, potkraj prošle godine Grad je imao 600 milijuna kuna kreditnih obveza (glavnice i kamata) te 1,3 milijarde kuna izdanih jamstava. Ipak, zbog državnih ograničenja stanje zaduženosti danas je puno povoljnije nego primjerice prije deset godina. Tada je gradski proračun iznosio 3,5 milijardi kuna, a dugovi četvrtinu godišnjih prihoda ili 864 milijuna kuna. Ove godine Grad će morati otplatiti glavnice i kamate na kredite u iznosu od 28,56 milijuna eura.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

dogaaji

BEŠUMNA JURILICA

Električni Porsche od 370 KS

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

AUTo ima Siemensov pogonski sustav

LJUTITI MIKAC

'Više dajemo za nogomet nego za obnovljive izvore' SLoBodAN MIKAC, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika Snimio Saša ĆetkoviĆ

Završetkom Slobodne zone i u Varaždinu splasnula strana ulaganja osim rijetkih iznimki Ako je Varaždinska županija najkonkurentnija u državi, kakvo je tek onda gospodarstvo ostalih županija, zapitao se Slobodan Mikac, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika i bivši ravnatelj Agencije za poticanje izvoza i ulaganja, iznoseći kritičko viđenje aktualnih prilika na skupu varaždinskog HSLS-a čiji je potpredsjednik.

"Naravno da me raduje plasman Varaždinske županije jer je naše gospodarstvo konkurentno na stranim tržištima, što pokazuju i izvozni rezultati. U prvom tromjesečju gospodarstvo naše županije imalo je izvoz 153,1 milijun eura, što je 10,5 posto više nego u prvom kvartalu lani. Privlačimo i strane investitore jer smo radišni, malo koštamo i imamo dobru infrastrukturu blizu granica.

Međutim, tako je nekada bilo. Završetkom Slobodne zone i kod nas su splasnula strana ulaganja osim rijetkih iznimki", upozorava Mikac, koji puno očekuje od nove re-

gionalne podjele u kojoj Varaždin vidi kao središte jedne od regija. Mikac drži da nam nedostaje sustavna politika u gospodarstvu, posebno za privlačenje ulagača.

"Treba vidjeti koga želimo i kako to postići, i to ne samo na razini države nego i gradova.

Varaždin se mora usredotočiti na privlačenje ulaganja u ICT sektor, za što imamo Tehnološki park kao jezgru, zatim u obnovljive izvore energije i turizam. Naravno, za to su nužni uvjeti i potpore pa tražimo partnere. Stoga imamo dogovorenu suradnju s institutom Fraunhofer, Siemensom i Güssingom, kako bismo napravili Centar kompetencije za obnovljive izvore energije (OIE).

Međutim, tako dugo dok za profesionalni nogomet ili rukomet dajemo iz proračuna desetak puta više nego za projekte kao što je razvoj OIE-a, ne možemo očekivati velike rezultate. Utakmicu odigramo, pobijedimo ili izgubimo i raziđemo se kao da nikada ništa nije bilo. Nasuprot tome, onim od čega bismo trebali živjeti ne bavimo se dovoljno ozbiljno", upozorava Mikac.

I. Kruhoberec

Snimio Saša ĆetkoviĆ

Zagreb. Voziti električni Porsche jednostavno je užitak za sve one koji doista vole osjetiti ubrzanje, no prave će zaljubljenike ipak odbiti manjak glasnog motora ispod haube. Naime, imali smo priliku testirati Porsche 911 koji ima Siemensov pogonski sustav s maksimalnom snagom od 270 kilovata (370 KS) i zakretnim momentom motora od 920 Nm. Sportsko

Šeks otvorio kolodv kakva nema do Ista (PREdIZBoRNI) BIZNIS Otvaranjem autobusnog kolodvora vrijednog 120 mil. kn, sagrađenog u JPP-u Grada Osijeka i tvrtke Osijek Koteks, i najavom gradnje mosta preko Drave na koridoru 5c i južnog dijela južne obilaznice, potpredsjednik Sabora najavio početak predizborne kampanje Otvaranjem novog autobusnog kolodvora vrijednog 120 milijuna kuna, sagrađenog u javno-privatnom partnerstvu Grada Osijeka i tvrtke Osijek Koteks, najavom gradnje mosta preko Drave na koridoru 5c, za što je Vlada krajem prošlog tjedna HAC-u dala kreditno jamstvo od 130 milijuna eura, te najavom skorog početka gradnje južnog dijela južne obilaznice Osijeka, potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks u petak je u Osijeku praktički najavio početak predizborne kampanje.

"Radovalo bi me da državni dužnosnici ne dolaze postavljati temeljno kamenje samo u izbornim godinama", uzvratio je Šeksu osječki gradonačelnik Krešimir Bubalo te ustvrdio da se otvaranjem suvremenog autobusnog kolodvora i gradnjom novih ce-

stovnih i željezničkih pravaca postavlja infrastrukturna osnova za bržu integraciju u EU i za razvoj lokalnoga gospodarstva.

Grad dao zemlju

Za novi autobusni kolodvor nedaleko od starog i željezničkog kolodvora Grad je ustupio 21.294 četvorna metra građevinskog zemljišta i uredio okoliš u vrijednosti 5,2 milijuna kuna, a gradnju objekta s popratnim sadržajima financirao je Osijek Koteks, čime je stekao pravo na upravljanje objektom do 2037. godine.

"Utrošili smo impozantnih 10.000 prostornih metara betona, milijun kilograma armature, 450 tona nosive konstrukcije i ugradili 3000 četvornih metara stakla.

Kompleks čine zgrada, podzemna garaža sa 250 parkirnih

Snimio g. flauder

Ponedjeljak 6/6/2011

vozilo eRUF postiže maksimalnu brzinu od 250 km/h i opremljeno je keramičkim kočnim diskovima s prednje i sa stražnje strane. Kao akumulatori upotrebljavaju se litij-ionske baterije tvrtke Gaia (29 kWh), koje za prosječan način vožnje omogućuju doseg 200 km. „Električne automobile, kao i ostale sustave obnovljivih izvora energije, Siemens vidi kao budućnost elektroopskrbnih mreža tzv. pametnih mreža“, pojasnio je predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska Mladen Fogec. D. T.

dRAGo TAdIĆ I VLAdIMIR ŠEKS, predsjednik Uprave Osijek Koteksa i potpredsjednik Sabora

mjesta, 16 perona i prilazni trg sa stajalištima za taksi i javni gradski prijevoz. U prizemlju je za lokale s trgovačkom djelatnošću namijenjeno 500 četvornih metara, ugostiteljski sadržaji predviđeni su na galeriji, a uredit će se i fitness centar", najavio je Drago Tadić, predsjednik Uprave Osijek Koteksa, koji u Osijeku zapošljava gotovo 1100 ljudi, u Srbiji 120, u BiH 50 te po deset u Makedoniji i Crnoj Gori. Koncesiju za korištenje kolodvora dali su APP-u Požega, koji je na natječaju ponudio najbolje uvjete.

Šeksov konzorcij

Otvarajući novi kolodvor, Šeks je najavio i ostale velike projekte ustvrdivši da je ra-

ZG PIVOVARA

Njavro marketing menadžer StarBeva

MARKO NjAVRO odgovarat će glavnom direktoru za marketing StarBeva Snimio Saša ĆetkoviĆ

vor anbula

dom na njima Osijek Koteks postao važan regionalni igrač, na što mu je Tadić zahvalio prisjetivši se početka međusobne suradnje: "Radi gradnje autocesta, posebno na koridoru 5c u Slavoniji i Baranji, Vladimir Šeks je od velikih tvrtki zatražio osnivanje slavonskog konzorcija. Tako smo sagradili zapadnu obilaznicu Osijeka, a počinjemo i gradnju dvaju kapitalnih infrastrukturnih objekata, na čemu nam je Šeks mnogo pomogao unatoč recesiji te mu iskreno zahvaljujem", zaključio je Tadić, ustvrdivši da takvoga "velebnog autobusnog kolodvora nema istočno od Beča, možda sve do Istanbula".

Goran Flauder

Marko Njavro imenovan je marketinškim menadžerom StarBeva za AB InBevove brendove. U Zagrebačku pivovaru došao je 2005. iz Dukata. Bio je, uz ostalo, marketinški menadžer za domaće brendove Zagrebačke pivovare. Na toj dužnosti naslijedit će ga Darko Ivančević, dosadašnji marketing menadžer Zagrebačke pivovare. B.hr

SINDIKATI

Prava i stranim 'bauštelcima' Na sindikalnom skupu u organizaciji Svjetskog udruženja sindikata građevinara i drvara (BWI) u petak su u Zagrebu predstavnici sindikata graditeljstva Albanije, BiH, Hrvatske, Crne Gore, Makedonije i Srbije potpisali protokol o organiziranju i promoviranju prava migranata.

Istaknuto je da je građevinarstvo u teškoj situaciji jer je zauzetost građevinskih kapaciteta u Hrvatskoj samo između 30 i 40 posto, 2008. na tim je poslovima radilo 105.000 radnika, a danas samo njih 70-ak tisuća. Od toga su 3,5 do 4 tisuće strani radnici.

"Cilj nam je migrantima pružiti mrežu kako bi se mogli obratiti našim područnim uredima u Osijeku, Rijeci, Čakovcu i Zagrebu te se informirati o svojim pravima. Predviđeno je i da migranti mogu koristiti prava iz kolektivnih ugovora ako se zaposle u tvrtkama koje imaju takve ugovore", kazao je Ivan Kovačević, predsjednik Sindikata graditeljstva Hrvatske.

Sindikati su se založili i za to da vlade prilikom sklapanja bilateralnih sporazuma vode računa i o socijalnom i zdravstvenom osiguranju migranata. Procjenjuje se da u Hrvatskoj na crno, u svim djelatnostima, radi oko 4000 radnika, ponajviše iz Rumunjske, Bugarske i Albanije. B. K.

OGLAS

OGLAS

moja lisnica

BROKERI I ZASTUPNICI Iako je pod nadzorom regulatora, broker je načelno odgovoran klijentu, a zastupnik radi u interesu jednog ili više osiguravatelja koji su odgovorni za njegove postupke. Njihova uloga u budućnosti vezat će se uz prodaju osobnih osiguranja, a brokeri će se orijentirati na osiguranje rizika veznih uz gospodarstvo

Ponedjeljak 6/6/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Brokeri - mijenja se uloga

posrednika u osiguranju

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > prodaja osiguranja > krediti

14-15

7,45 5,14 kuna iznosio je u petak te aj eura; kuna je pala 0,24 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

kuna iznosio je u petak te aj ameri kog dolara; dolar je oslabio prema kuni 1,68 posto

6,11

kuna iznosio je te aj švicarskog franka prošlog tjedna; franak je prema kuni oja ao 0,24 posto

8,38

kuna iznosio je u petak te aj britanske funte; funta je oslabila prema kuni 2,52 posto

97,89

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezni kog indeksa Crobis, prošlog je tjedna pao 0,11 posto

business.hr Ponedjeljak 6/6/2011

››

Brokeri e polako preuzimati ve e i kompleksnije rizike vezane ponajprije uz gospodarstvo, a u prodaji osobnih osiguranja u budu nosti dominantna e biti prodaja putem zastupnika i interneta IVICA VU»ETI , Intercapital Risk

Iako suprotno svjetskim trendovima, hrvatski osiguravatelji ve inu ukupne zara unate premije od 70-ak posto ugovaraju sami. Broj društava za posredovanje u osiguranju posljednjih je godina premašio 30, a ulaskom u Europsku uniju te primjenom na ela "freedom of service" o ekuje se daljnje ja anje konkurencije.

Dakle, uloga brokera e se mijenjati te, kako smatraju naši sugovornici, veza-

ti uz kompleksnije rizike koji se odnose na gospodarstvo, a osobna osiguranja odvijat e se putem zastupnika i interneta.

Daleko od idealnog

"Brokeri za osiguranje u svijetu razvijaju proizvode, izdaju dokumentaciju, prikupljaju premiju od osiguranika i štete od osiguravatelja te upravljaju kompletnim procesom u ime klijenta, a osiguravatelji se fokusiraju na pozi-

tivnu selekciju rizika, kontinuitet poslovanja i brigu o štetnom rezultatu. U tom smo smislu još jako daleko od idealne situacije da na polici osiguranja iju provedbu koordinira broker sudjeluje 10 ili 15 osiguravatelja disperziraju i rizik koji preuzimaju", kaže Ivica Vu eti iz Intercapital Riska.

On smatra kako e se broj društava za posredovanje u budu nosti znatno pove ati, pogotovo

CJENIK

Visina provizije ne utje e na premiju Kako pojašnjavaju iz Udruge posrednika u osiguranju, dva su na ina kojima se može urediti oblik naknade koja se brokeru pla a za njegove usluge. Prvi u obliku provizije pla a osiguravanje s kojim brokersko društvo ima sklopljene ugovore o suradnji. Visi-

na provizije ne utje e na premiju osiguranja jer osiguratelj doti nu proviziju ugra uje u cijenu.

Drugi oblik naknade brokeru naziva se konzultantskim honorarom. U tom je slu aju visina naknade odre ena opsegom posla.

SNIMIO HRVOJE DOMINI

ŠVICARCI

RBA snizila kamate 0,25 posto

Raiffeisenbank Austria snizila je kamatne stope na stambene kredite u otplati s valutnom klauzulom u eurima i švicarskim francima za prosječno 0,25 postotnih bodova, izviješteno je prošli tjedan iz te financijske institucije.

RBA je još prošle godine donijela odluku o snižavanju kamatnih stopa te je bila

uzevši u obzir činjenicu da ih je u susjednoj Sloveniji već više od 100, a Slovačka ih ima više od 300.

"Kad je riječ o kanalu prodaje, brokeri će polako preuzimati veće i kompleksnije rizike vezane ponajprije uz gospodarstvo, a u prodaji osobnih osiguranja, uključujući vozila, u budućnosti će biti dominantna prodaja putem zastupnika i posebice inter-

prva banka koja je snizila kamatne stope na 5,0 posto na sve stambene kredite, uz valutnu klauzulu u švicarskim francima s kamatnom stopom višom od 5,0 posto.

Većina je domaćih banaka snižavanjem kamata pokušala osigurati otplatu kredita u švicarcima. Potkraj prošlog mjeseca švicarski je franak probio granicu od šest kuna povisivši rate stambenih kredita i za nekoliko tisuća kuna. U petak je po srednjem tečaju HNB-a iznosio 6,11 kuna. B.hr

ZSE

neta", poručuje Vučetić

njegov račun, a zastupnik to čini u ime određenog osiguratelja. Broker je nezavisan savjetnik klijenta po čijim nalozima djeluje na tržištu i traži najbolju ponudu", pojašnjava Angela Buconjić Šutija iz Aon Risk Solutionsa, koji je s ostalih 30 domaćih društava za posredovanje ujedinjen pod Udruženjem posrednika u osiguranju Hrvatske gospodarske komore.

Ova djelatnost relativno je nova na domaćem tržištu, njezino područje uređeno je Zakonom o osiguranju, a rad društava za posredovanje nadzire Hanfa.

Broker prema zakonu mora imati policu osiguranja odgovornosti iz djelatnosti posredovanja u osiguranju s iznosom osiguranja od najmanje 7,5

Brokeri i zastupnici

Govoreći o svojoj djelatnosti, predstavnici domaćih društava za posredovanje u osiguranju prije svega naglašavaju razliku između brokera i zastupnika u osiguranju, dvaju termina čija se značenja često poistovjećuju.

"Broker ponajprije nastupa u ime klijenta i za

››

Broker je nezavisan savjetnik klijenta po čijim nalozima djeluje na tržištu i traži najbolju ponudu AngElA BuConjIć ŠutIjA, Aon Risk Solutions snimio hrvoje knez

Promet dionicama 387,25 milijuna kuna Svibanj na Zagrebačkoj burzi obilježio je optimističan rast prometa, od čega je dionicama trgovano 13,2 posto više nego mjesec prije, a redovni je promet obveznicama više nego udvostručen, ističu s Burze.

Redovni promet dionicama u svibnju je iznosio 387,25 milijuna kuna i povećan je 13,2 posto u odnosu na travanj, a re-

dovni promet obveznicama gotovo je udvostručen i iznosi 3,7 milijuna kuna.

Dok je glavni dionički indeks Crobex porastao dva posto, na 2278,88 bodova, njegova specijalizirana inačica Crobex10 oslabio je 0,3 posto, na 1243,15 bodova. Najtrgovanije je u svibnju bila dionica HT-a, s prometom od 106,19 milijuna kuna. Cijena te dionice na mjesečnoj razini oslabjela je 7,4 posto, na 255,5 kuna.

Slijedi dionica Ingre s prometom od 32,9 milijuna kuna i rastom cijene na mjesečnoj razi-

milijuna kuna po svakom odštetnom zahtjevu, odnosno 11,2 milijuna kuna za sve odštetne zahtjeve u jednoj godini.

Dva posto premije

"Iako je pod nadzorom regulatora, broker načelno za rad odgovara klijentu", smatra Šutija te iznosi procjenu da oko pet posto ukupne godišnje premije ugovaraju brokeri.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju počet će i primjena načela "freedom of service", kojim će se pojačati i konkurencija u prodaji osiguranja.

Prema posljednjim službenim podacima regulatora, u 2009. godini brokeri su ugovorili dva posto ukupne premije, a na agencije je otpalo 27 posto.

Situacija u svijetu posve

ni od 34,1 posto, na 17,23 kune.

Treća po ostvarenom prometu u svibnju bila je dionica Ericssona Nikole Tesle kojom je ostvareno 21,3 milijuna kuna prometa, a cijena joj je pala devet posto, na 1482,58 kuna.

Među deset najlikvidnijih dionica jesu i povlaštena dionica Adris grupe s prometom od 14,4 milijuna kuna, dionica Dalekovoda sa 12,3 milijuna kuna, Atlantic grupa sa 10,38 milijuna kuna te dionice MIV-a i Petrokemije koje se ostvarile promete veće od devet milijuna kuna. H

je drukčija te premija koju proizvode brokerska društva ide i do 75 posto tržišne premije, ovisno o pojedinoj državi.

"Poslovni subjekti koji kupuju osiguranje uopće ne žele izravno razgovarati s osiguravajućim društvima, nego isključivo preko brokera kojemu je to i osnovna djelatnost. Podrazumijeva se stoga da je stručan u poslu", komentirali su situaciju u svijetu iz Udruženja posrednika u osiguranju.

Brokeri i zastupnici, prema podacima Međunarodnog udruženja posrednika u osiguranju iz 2009. godine, u Italiji zauzimaju udio u prodaji neživotnog osiguranja 91,5 posto, a u Grčkoj je njihov udio na razini 88 posto.

Biljana Starčić

SVAnImIR StEInER, Udruga posrednika u osiguranju pri HGK koja ujedinjuje 31 društvo u Hrvatskoj snimio saša ćetković

Tjedni pregled Ingra

NAJBOLJIH 5 FONDOVA KD Victoria Capital Two AC Rusija Erste Adriatic Equity Raiffeisen hrvatske dionice

15,14%

16-17

Dalekovod

5,68%

business.hr Ponedjeljak 6/6/2011

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

+

> prodaja osiguranja > krediti

Powered by

NAJGORIH 5 FONDOVA 4,18 3,74 3,55 3,12 3,09

Ilirika Gold MP-Mena HR ZB trend NFD Aureus US Algorithm OTP Europa Plus

Tjedni pregled

-2,47 -2,01 -1,87 -1,77 -1,71 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Stambeni kredit uz državne subvencije

4,44%

411

123.154

4,35%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju

4,51%

413

123.916

4,41%

Fiksna 48 mjeseci

RBA

Stambeni kredit uz subvenciju RH

4,54%

414

124.297

4,44%

Fiksna 48 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit uz subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

OTP Hypo Alpe-Adria Bank

ZABA

Kredit uz subvenciiju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz državnu subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju države

4,70%

417

125.062

4,50%

Promjenjiva

Subvencionirani stambeni krediti HPB-a

4,86%

423

126.986

4,65%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uza zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uza zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uza zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Volksbank HPB Baanco Popolare Karlova ka banka

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria Bank Splitska banka ERSTE RBA

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izra uni u tablicama su informativni i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

5,20%

Promjenjiva

1.643

11.643

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

4,80%

Promjenjiva

5.009

409

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

4.999

399

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,60%

Promjenjiva

4.991

391

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1.265

11.265

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Dizajn ĹĄtednja

3,20%

Promjenjiva

4.924

324

Karlova ka banka Veneto banka ERSTE Hypo Alpe-Adria Bank

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

PBZ

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1.119

11.119

ZABA

IKB Podravska banka

VRIJEDNOST

Devizna ĹĄtednja

Partner banka

Volksbank

ZARA ENA

Profitni devizni depozit

Banka kovanica

HPB

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Autokrediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

ZABA Splitska banka OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor

48,2 MIL. KUNA

LRH prenosi gubitak

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 6/6/2011

KRISTIjAN STANIČIĆ, predsjednik Uprave LRH snimio hrvoje dominić

Glavna skupština opatijske hotelske kuće Liburnia Riviera hoteli (LRH), sazvana za 8. srpnja u Opatiji, odlučivat će uz ostalo o prenošenju gubitka u poslovanju u 2010. u buduće poslovno razdoblje.

LRH je prošlu godinu završio sa 48,2 milijuna kuna gubitka, na što je, kako stoji u financijskom izvješću te tvrtke na Burzi, najviše utjecalo povećanje stope amortizacije od 8,6

milijuna kuna te rezervacije za sporove, sate godišnjeg odmora, otpremnine i ostalo u visini od 19,3 milijuna kuna. Na gubitak su utjecale i rezervacije za utužena potraživanja, neotpisanu vrijednost te vrijednosno usklađenje imovine od 21,7 milijuna kuna.

Osim o prenošenju toga gubitka u buduće poslovno razdoblje, glavna skupština LRH odlučivat će i o davanju razrješnica Upravi za vođenje tvrtke u 2010. te članovima Nadzornog odbora za nadzor u 2010. godini. B.hr/H

bRojKA

8

kuna dividende po dionici isplatit će Franck iz zarade ostvarene u 2010. godini, koja je iznosila 48,2 milijuna kuna

EU traži milost od grčkih vjero RoLLoVER - NjEŽNIjA RIjEČ ZA bANKRoT Dužnosnici EU traže od privatnih vjerovnika Grčke da pristanu na produljenje roka otplate svojih obveznica kako bi se Grčkoj osiguralo da može financirati svoj proračun u sljedeće tri godine li novi plan spašavanja te zemlje.

U plan su, naravno, uključeni privatni kreditori Grčke, koji bi paketu za pomoć toj zemlji trebali pridonijeti sa 30 milijardi eura, i to tako da svoje obveznice koje uskoro trebaju dospjeti zamijene za dug s duljim rokom dospijeća, što bi trebalo prove-

PoMoĆ SAMo ZA bANKE

Stiglitz protiv EU plana Američki nobelovac i bivši glavni ekonomist Svjetske banke Joseph Stiglitz oštro je kritizirao novi plan za pomoć Grčkoj, ocijenivši ga programom usmjerenim na pomoć bankama iz EU, a ne Grčkoj. Stiglitz se nada da će Grci proći kroz pravo i uredno restrukturiranje duga priznavanjem bankrota, koje bi omogućilo da se i prodajom imovine poslije osigura ekonomski oporavak. Stiglitz tvrdi da će ovakve mjere štednje ionako na kraju dovesti do restrukturiranja duga, ali će biti neuredan i štetan.

sti već u srpnju, nakon što 20. lipnja ministri Europske unije odobre novi paket pomoći, koji bi trebao pratiti i Međunarodni monetarni fond.

Upravo zbog MMF-a zakonodavci EU morali su osmisliti novi plan za grčki dug, jer je MMF zaprijetio da bez discipline Grčke neće isplatiti svoje 3,3 milijarde od 12 milijardi eura iz tranše pomoći koja treba stići ovaj mjesec.

Rekordni prinosi

Takozvani rollover dugova samo je nježnija riječ za bankrot jer uključuje pristajanje vjerovnika da produlje dospijeće svojih potraživanja na neka sretnija i bolja vremena.

Uvjet za pomoć iz Eu-

GEoRGIoS PAPANDREoU, grčki premijer, morao je pristati na još jednu etapu štednje i rasprodaje državne imovine, ovaj put u vrijednosti od 78 milijardi eura

arhiva business.hr

Bilo je samo pitanje trenutka kad će se to dogoditi. Nakon što je u petak rejtinška agencija Moody's grčki rejting spustila na Caa1, na razinu s Kubom, uz objašnjenje da je grčki bankrot, odnosno nemogućnost otplate dugova, pred vratima, europski su zakonodavci u subotu otkrili kako su dogovori-

ropskog fonda za financijsku stabilnost je da banke, mirovinski fondovi i ostali ulagači koji drže grčki dug pristanu zamijeniti ga novim obveznicama duljeg dospijeća kako bi se olakšalo financiranje grčkog

proračuna u sljedeće tri godine.

Kad su EU i MMF u svibnju prošle godine Grčkoj odobrili 110 milijardi eura pomoći, to je bilo uz procjenu da će se ta zemlja moći vratiti na trži-

oPET IZNAD 1,46 DoLARA

Euro najskuplji u mjesec dana Na valutnim je tržištima tečaj eura prema dolaru dosegnuo najvišu razinu u mjesec dana jer se dolar našao pod pritiskom zbog usporavanja oporavka američkoga gospodarstva, dok je euru podršku pružila vijest da će Grčka

ipak dobiti sljedeću tranšu međunarodnog zajma.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, oslabio je 1,65%, na 73,74 boda. To je već treći tjedan zaredom kako slabi,

pa je zaronio na najnižu razinu. Pritom je tečaj europske valute prema američkoj skočio 2,22%, na 1,4633 dolara. U odnosu na japansku valutu, cijena dolara pala je pak 0,62%, na 80,30 jena, dok je tečaj eura prema jenu skočio 1,64%, na 117,50 jena. Euru je

pak podršku pružila poruka inspektora EU, MMF-a i Europske središnje banke da bi Grčka u srpnju trebala dobiti petu tranšu zajma u sklopu postojećeg 110 milijardi eura vrijednog paketa međunarodne financijske pomoći. Jačanje eura posljedica je i

komentara predsjednika Europske središnje banke JeanClaudea Tricheta koji ulagače navode na zaključak da bi ECB u srpnju mogao ponovno povećati ključne kamatne stope. Zahvaljujući tome, euro je ojačao i prema švicarskom franku. H

9,1 POSTO

Nezaposlenost u SAD-u ponovno raste Američko gospodarstvo u svibnju je otvorilo samo 54.000 novih radnih mjesta, što je najmanje od rujna prošle godine, a stopa nezaposlenosti porasla je na 9,1 posto, s devet posto u mjesecu prije, objavilo je u petak tamošnje ministarstvo rada.

Među glavnim razlozima oštrog usporavanja rasta

zaposlenosti navode se visoke cijene energenata i učinci japanske katastrofe, koji su pritisnuli američko gospodarstvo.

Kako je dalje priopćeno iz američkog ministarstva, u privatnom je sektoru otvoreno 83.000 radnih mjesta, najmanje od lipnja prošle godine, a u državnom sektoru zatvoreno je njih 29.000.

Prema ekonomistima iz Reutersova istraživanja, u svibnju se očekivao rast zaposlenosti za 150.000, pri čemu se za privatni sektor predvi-

đalo 175.000 radnih mjesta.

Ministarstvo je revidiralo naniže i podatke za prethodna dva mjeseca, što je također dokaz da američko gospodarstvo bilježi slab rast.

Današnji podaci ministarstva rada potvrdili su slabosti u gospodarstvu na koje je upućivao niz posljednjih gospodarskih pokazatelja, od osobne potrošnje do industrijskih aktivnosti. Također bi mogli potaknuti bojazni u pogledu dubine i trajanja usporavanja gospodarskog rasta koje je počelo početkom godine. B.hr

STEČAJ ŽELJEZARE

Zlomrexu 100 milijuna kuna

U petak su na ročištu za Željezaru Split u stečaju razmatrane 493 prijave stečajnih vjerovnika nižeg isplatnog reda, odnosno radnika, i 141 prijava stečajnih vjerovnika višeg isplatnog reda, odnosno tvrtki, kojima se ukupno tražilo 760 milijuna kuna, a od toga je priznato 720 milijuna kuna tražbina, dok je preostali dio osporen, izvijestio je stečajni upravitelj splitske Željezare

Vedran Šeparović.

Poljskom Zlomrexu (većinskom vlasniku Željezare Split prije pokretanja stečaja) na ispitnom je ročištu od svih stečajnih vjerovnika priznat najveći novčani iznos tražbine, blizu 100 milijuna kuna.

Stečajni sudac Ivan Basić najavio je kako će se naknadno odrediti rok za još jedno ispitno ročište na kojem će se razmatrati desetak nepotpunih prijava za tražbine.

Basić je najavio i da će se 10. lipnja održati izvještajno ročište Željezare Split u stečaju. B.hr

ovnika SAD prodaje Fiatu svoj udjel u Chrysleru DRŽAVA SE POVLAČI

šte dugoročnog duga već 2012. godine, kad su trebali prodati 27 milijardi eura obveznica, ali prinosi na grčki desetogodišnji dug dosad su već premašili astronomskih 15 posto i rastu i dalje.

Rezanje javnog sektora

Grčka je pak vlada, predvođena šefom socijalista Georgiosom Papandreouom, u petak u Luksemburgu pristala na dodatne mjere štednje i prodaju državne imovine u visini od 78 milijardi eura do 2015. godine kako bi osigurali plaćanje 12 milijardi eura dospjelog paketa pomoći i ispunili uvjete za dobivanje dodatne pomoći.

Papandreou se obvezao znatno srezati zaposlenost u javnom sektoru i osnovati agenciju za ubrzanu rasprodaju imovine, što je već u petak izazvalo nove demonstracije u Ateni.

Josip Jagić

josip.jagic@business.hr

bROJkA

Američko ministarstvo financija odlučilo je svoj udjel u Chrysleru prodati Fiatu nakon što je Chrysler prije isteka roka isplatio 5,1 milijardu dolara pomoći

500 milijuna dolara platit će Fiat za 98.461 dionicu Chryslera

Američko ministarstvo financija postiglo je dogovor o prodaji državnog udjela u Chrylser grupi talijanskom Fiatu za približno 560 milijuna dolara.

Time je ministarstvo u potpunosti vratilo svoja ulaganja u Chrysleru, koja je u vrijeme financijske krize poduzelo u sklopu programa pomoći posrnulim kompanijama (TARP).

Dobra odluka za SAD

"Budući da ministarstvo povlači svoja ulaganja iz Chrylsera, nedvojbeno je da je odluka američkog predsjednika Baracka Obame da pomogne i restrukturira tu kompaniju bila valjana.

Danas američki proizvođači automobila postižu najnevjerojatniju prekretnicu u novijoj povijesti kreirajući

5,1

milijardu dolara zajmova američkog ministarstva financija šest godina prije roka otplatio je Chrysler

SERGIO MARChIONE, predsjednik Uprave Fiata, uspio se izboriti za preuzimanje kontrole nad Chryslerom arhiva business.hr

nova radna mjesta i nova ulaganja diljem zemlje", stoji u priopćenju ministra financija Timothyja Geithnera.

Fiat je pristao platiti američkom ministarstvu 500 milijuna dolara za 98.461 dionicu u njihovu vlasništvu. U svibnju je Chrysler otplatio 5,1 milijardu dolara zajmova

američkog ministarstva financija, šest godina prije roka.

Fiat drži 30 posto

Chrysler i GM, najveći američki proizvođači automobila, zatražili su pomoć vlade i proglasili stečaj s preustrojem kako bi prebrodili oštar pad prodaje automobila tijekom

financijske krize od 2008. do 2009. godine.

Fiat upravlja Chryslerom od preuzimanja 20 posto udjela u toj kompaniji nakon njezina izlaska iz stečaja u lipnju 2009. godine. Dva puta ove godine povećao je udjel u Chrysleru, u siječnju na 25 posto, a u travnju na 30 posto. B.hr

PROCIJENJENI SU NA 20 MILIJARDI

Groupon cilja skupiti 750 mil. dolara kroz IPO Najveća svjetska kompanija za grupnu kupnju Groupon objavila je planove o prikupljanju minimalno 750 milijuna dolara inicijalnog kapitala, čime bi iskoristila interes ulagača za sljedeću generaciju društve-

nih tvrtki i onih za kupnju preko interneta.

Neki investitori u Groupon smatraju da je kompanija vrijedna oko dvadeset milijardi dolara, a IPO će biti drugi najveći za neku internetsku kompaniju od

prošle godine, kada je ruski pretraživač Yandex skupio 1,3 milijarde dolara.

Groupon je u četvrtak objavio prospekt u kojem stoji da su u prva tri mjeseca ove godine ostvarili 645 milijuna dolara prihoda, a u cijeloj prošloj godi-

ni ostvarili su prihod od 713 milijuna dolara. Sredinom 2009. godine kompanija je imala 152.000 korisnika, dok ih je do ožujka ove godine skupila 83 milijuna.

Gubitak Groupona prošle je godine dosegao 456

milijuna dolara, a u prvom ovogodišnjem tromjesečju 146 milijuna dolara. Očekuje ih borba za profitne marže jer se Facebook i Google već žestoko uključuju u utrku za korisnike grupne kupnje preko svojih platformi. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Efekti posla potpisanog s Janafom još utje u na kretanje dionice uro akovi holdinga. Tako je ta dionica u petak porasla na 52 kune, velikih 7,62 posto. U 115 transakcija prometovano je 1,25 milijuna kuna, a cijene su se kretale u rasponu od 48,96 do zaklju nih 52 kune.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Adris grupa Ingra uro akovi holding Adris grupa Dom holding Petrokemija Dalekovod Atlantska plovidba d.d.

Belje Ericsson Nikola Tesla Kaštelanski staklenici AD Plastik Kraš, prehrambena industrija Uljanik plovidba Institut IGH Kon ar - elektroindustrija Atlantic grupa Tankerska plovidba Tisak Viro tvornica še era d.d.

Luka Rijeka Viadukt Vupik Karlova ka banka Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Fima validus Arenaturis IPK Kandit Maistra Jadroplov d.d.

Zagreba ka banka Imunološki zavod Podravka prehrambena industrija d.d.

Tehnika Atlas nekretnine Kon ar Hidroelektra niskogradnja Turisthotel Lucidus dioni ko Montmontaža Luka Plo e Valamar grupa Lav evi Magma d.d.

Kon ar Dioki d.d.

Transadria Slatinska banka Istraturist Umag d.d.

Ledo Proficio BC institut HTP Kor ula OT-optima telekom d.d.

Vaba d.d. banka Varaždin SN holding Konzum Saponia Riviera Pore Zve evo, prehrambena industrija Hotel Excelsior d.d.

Auto Hrvatska Veterina d.d.

Badel 1862 Slobodna Dalmacija HGspot Jadranski naftovod Laguna Novigrad Quaestus nekretnine Jadransko osiguranje Fima proprius d.d.

Hoteli Makarska Rabac, ugostiteljstvo i turizam Croatia airlines Centar banka Pounje trikotaža TEP-tvornice elektrotehni kih proizvoda Dubrovnik - Babin kuk Žitnjak Finvest Corp Vis

+ Dok je u petak brodarski indeks Baltic Dry porastao 0,27 posto, na 1489 dolara, u Zagrebu su ulaga i na ZSE-u odlu ili prodavati dionicu Atlantske plovidbe, pa je pad cijene iznosio 1,15 posto, na 974,14 kuna.

Ukupan je pak promet iznosio nimalo impresivnih 607.000 kuna.

Redovan promet: 16.633.529,47 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

255.52 268.20 16.28 48.96 308.40 88.21 174.26 241.17 698.05 100.00 1,463.00 2,507.04 141.02 460.00 600.00 1,781.00 660.00 733.00 1,360.03 196.00 435.05 188.10 239.80 76.55 77.85 19.00 11.90 77.00 200.00 65.50 143.00 259.00 107.00 325.00 1,352.12 52.00 1,299.66 139.21 958.00 26.56 11,002.00 1,287.03 67.00 181.00 16.00 1,419.00 74.02 670.00 109.11 270.00 5,900.00 19.50 275.00 73.68 37.43 81.00 150.61 193.82 160.02 243.68 117.00 90.00 350.40 59.90 69.01 24.20 16.10 3,150.00 10.68 40.00 2,941.00 22.60 66.05 234.99 75.05 275.00 0.85 41.00 171.00 145.00 297.97 20.00

257.00 271.99 16.83 53.45 308.40 92.00 180.50 248.00 707.00 101.95 1,470.00 2,760.00 145.60 475.00 607.00 1,800.00 689.00 742.86 1,400.00 205.00 445.00 190.00 250.00 78.22 79.87 21.45 12.30 81.88 200.00 68.99 146.96 260.00 107.00 328.40 1,450.00 54.60 1,310.50 143.00 958.00 29.93 11,002.00 1,310.00 67.00 190.00 18.00 1,424.98 76.00 720.21 110.00 275.00 5,900.00 20.76 275.00 75.00 38.50 82.00 155.00 199.00 160.02 243.68 117.00 90.00 350.40 59.99 70.00 24.22 16.99 3,150.00 10.68 40.00 2,941.00 22.60 66.05 234.99 75.05 275.00 0.85 41.00 171.00 145.00 297.97 20.00

256.30 271.99 16.73 52.00 308.40 91.90 175.10 243.33 698.05 100.01 1,463.00 2,700.00 144.00 475.00 600.00 1,781.00 670.00 742.86 1,400.00 200.00 445.00 190.00 240.00 76.55 79.87 19.99 12.10 77.00 200.00 68.99 146.96 260.00 107.00 328.40 1,450.00 52.20 1,310.50 139.21 958.00 29.93 11,002.00 1,287.03 67.00 181.00 16.00 1,424.98 74.50 671.00 109.11 274.00 5,900.00 19.50 275.00 73.68 38.50 81.00 155.00 193.82 160.02 243.68 117.00 90.00 350.40 59.99 70.00 24.20 16.10 3,150.00 10.68 40.00 2,941.00 22.60 66.05 234.99 75.05 275.00 0.85 41.00 171.00 145.00 297.97 20.00

9,643 5,267 84,209 24,359 4,000 12,959 5,188 3,343 864 5,841 378 194 3,252 778 608 167 434 251 97 645 280 561 376 1,119 1,058 3,270 5,424 691 250 724 288 156 375 121 26 631 24 218 30 988 2 16 302 110 1,106 13 244 25 150 50 2 595 41 149 263 104 53 40 46 25 50 50 12 70 53 153 201 1 293 75 1 120 40 10 30 6 1,588 30 5 5 1 7

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,44%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

2,466,695.64 1,413,261.78 1,398,243.91 1,253,818.06 1,233,600.00 1,177,486.79 922,476.99 818,346.12 607,458.42 590,910.49 553,921.12 500,153.90 465,917.62 368,555.49 365,631.21 299,704.26 290,729.20 185,160.05 133,921.41 129,806.60 122,993.81 106,466.00 90,477.18 86,281.54 82,670.07 65,741.41 65,170.64 53,798.31 50,000.00 48,891.72 41,523.55 40,544.50 40,125.00 39,364.67 36,425.04 33,455.86 31,302.02 30,487.38 28,740.00 26,368.73 22,004.00 20,864.06 20,234.00 19,925.56 18,569.34 18,459.98 18,241.97 17,116.25 16,455.50 13,640.00 11,800.00 11,611.66 11,275.00 10,981.64 10,064.65 8,434.00 7,995.50 7,934.10 7,360.92 6,092.00 5,850.00 4,500.00 4,204.80 4,194.80 3,707.03 3,705.60 3,236.99 3,150.00 3,129.24 3,000.00 2,941.00 2,712.00 2,642.00 2,349.90 2,251.50 1,650.00 1,349.80 1,230.00 855.00 725.00 297.97 140.00

0.11% 1.41% -0.24% 7.62% 1.58% 2.80% -0.45% -1.41% -1.15% 0.01% 0.00% 2.62% 0.70% 4.63% -0.01% -1.06% 1.52% 0.93% -1.41% 0.00% 2.30% -1.55% -4.00% -1.86% 8.67% 0.05% 0.41% -4.35% -2.44% 2.21% 2.06% 0.00% 1.90% 0.12% 7.33% -1.51% 3.37% -2.78% 0.31% -0.23% 22.24% 0.46% 3.03% -9.45% -11.11% 0.42% 1.78% -7.45% -4.46% -0.36% 0.00% -7.14% 2.23% -1.76% 0.00% -4.71% 3.33% -2.60% 10.09% -0.12% 1.74% -10.00% -8.98% 2.90% 1.45% 0.00% -2.13% -0.35% -0.09% 0.03% 0.00% 7.52% -5.70% 0.00% -24.95% 0.00% 10.39% -5.86% -5.00% 7.40% 6.42% 0.00%

20,988.03 1,845.21 125.47 168.33 2,965.54 686.24 585.03 558.15 974.14 821.63 1,948.20 306.70 604.74 652.47 348.00 282.43 1,723.32 2,476.92 876.94 477.32 617.07 1,136.29 109.64 115.24 106.96 10.11 32.69 168.05 143.02 755.05 240.53 16,652.58 24.11 1,779.93 274.72 174.13 80.50 86.85 378.18 75.76 88.32 286.51 421.81 86.55 77.99 276.71 301.13 19.29 100.27 1,280.95 1,299.00 76.30 45.79 31.49 108.57 142.98 421.60 4,400.27 105.38 890.29 36.01 103.30 175.20 110.67 52.65 126.35 5.31 2,339.96 166.57 90.22 367.62 45.27 73.94 237.86 369.57 17.19 2.27 15.49 301.82 29.82 184.07 10.36

365 dana Najniža Najviša 252.00 242.21 11.00 22.36 286.07 27.87 105.50 217.00 672.01 54.00 1,181.00 612.00 80.21 356.10 533.13 1,106.00 430.00 657.10 1,140.00 135.00 290.00 161.54 190.00 41.77 53.00 15.16 5.00 33.03 126.51 51.00 124.01 200.00 51.52 240.00 871.01 25.01 909.99 119.00 543.15 14.03 9,000.00 1,160.03 28.68 161.10 14.95 975.00 60.20 608.07 98.00 240.04 4,720.12 11.50 180.00 57.00 25.00 54.00 130.58 145.00 105.25 140.00 84.32 60.00 302.00 54.03 57.03 20.01 14.86 2,332.01 8.80 36.29 2,486.50 17.01 61.00 65.10 75.05 240.00 0.61 15.99 52.00 76.10 85.00 15.97

315.99 305.00 31.90 53.98 345.00 95.99 184.73 339.80 958.88 118.99 1,650.00 4,990.00 152.00 497.02 662.00 2,500.00 690.00 829.99 1,490.00 244.98 507.77 267.02 346.00 108.90 86.88 22.98 16.18 86.00 255.00 73.00 176.84 289.98 194.00 343.97 1,614.00 66.85 2,198.00 197.89 1,105.00 33.33 13,899.00 1,900.00 72.00 275.00 69.90 2,389.98 99.00 3,197.00 132.37 380.00 6,900.00 25.00 300.00 99.97 42.39 95.00 245.00 225.50 189.38 259.65 164.00 188.00 419.97 78.13 88.50 60.00 39.95 3,520.00 10.70 87.00 3,401.00 25.95 91.50 245.00 160.00 290.00 0.90 43.55 182.50 163.85 311.97 23.00

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,89 12,65 220,10 0,62 103,90 75,00 9,75 15,05 161,70 7,76 299,00 16,01 42,00 9,12 3,90

60,00 13,45 222,00 0,63 103,90 76,99 10,00 15,11 165,00 7,85 299,00 16,30 42,80 9,25 3,91

60,00 12,80 220,10 0,62 103,90 75,10 9,98 15,05 163,10 7,76 299,00 16,30 42,80 9,24 3,90

59,94 13,36 221,08 0,62 103,90 76,50 9,94 15,09 163,49 7,78 299,00 16,11 42,63 9,19 3,90

100,00 38,00 1,76 36,99 0,65 6,25 0,48 0,35 0,70

100,00 38,00 1,75 36,99 0,65 6,25 0,48 0,35 0,70

100,00 0,37 1,75 0,37 0,65 6,24 0,48 0,35 0,70

82,00 91,00 73,51 70,00 3,90 20,00 5,73 13,21 15,00

82,50 91,91 74,00 70,00 4,25 20,50 6,00 13,30 15,00

82,06 91,91 73,51 70,00 4,25 20,00 5,73 13,30 15,00

82,05 91,55 73,77 70,00 4,24 20,20 5,86 13,24 15,00

0,06 % 2,01 % 0,01 % 0,00 % 8,97 % -6,76 % -4,50 % 0,00 % 0,00 %

3.473,00 802,00 1.220,00 13.000,00 8.401,00 881,00 8.990,00 589,00 3.253,00 2.000,00 13.500,00 270,00 94,58 89,96 80,74

3.550,00 809,00 1.269,00 14.999,00 8.697,00 889,00 9.200,00 600,00 3.253,00 2.075,00 13.500,00 270,00 95,00 90,02 80,77

3.548,00 805,00 1.251,00 13.053,00 8.598,00 882,00 9.068,00 598,00 3.253,00 2.032,00 13.500,00 270,00 94,69 90,02 80,77

3.547,67 804,23 1.251,33 13.053,32 8.597,65 881,77 9.067,69 598,01 3.253,00 2.032,14 13.500,00 269,76 94,66 89,98 80,75

1,52 % 0,00 % 0,24 % -1,08 % -0,39 % -0,23 % 6,68 % -2,61 % -1,42 % 1,30 % 0,00 % 0,00 % 0,12 % 0,07 % 0,04 %

3.890,00 4.550,00 610,00 86,20 6.160,00 3.630,00 27.150,00 990,00 6.300,00 505,00 2.959,00 41.500,00 175,00 475,00

3.950,00 4.552,00 610,00 86,50 6.160,00 3.652,00 27.500,00 990,00 6.300,00 506,00 2.960,00 41.500,00 175,00 475,00

3.911,38 4.550,27 610,00 86,39 6.160,00 3.644,56 27.441,08 990,00 6.300,00 505,68 2.959,85 41.500,00 175,00 475,00

3.911,38 4.550,27 610,00 53,22 6.160,00 3.644,56 27.441,08 990,00 6.300,00 505,68 2.959,85 41.500,00 175,00 475,00

LJUBLJANSKA BURZA KRKG LKPG PETG NF1N SLLG TLSG GRVG ZVTG MELR KBMR SALR IALG KDHR INDGL ATPG

KRKA LUKA KOPER PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S SLOVENIJALES TELEKOM SLOVENIJE GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR SALUS ISKRA AVTOELEKTRIKA KD GROUP INFOND GLOBAL AKTIVA NALOZBE

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P ZIF FORTUNA FOND DD BIHAC BH TELECOM D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ENERGOPETROL DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Jubmes a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Goša montaža a.d. Velika Plana Imlek a.d. Beograd Planinka a.d. Kuršumlija FAP a.d. Priboj Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2015K

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 ZLATARA RUBIN SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKPETROL SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE REPLEK SKOPJE ZITO LUKS SKOPJE KOMUNA SKOPJE

529.621,19 57.240,55 55.713,30 42.223,52 31.377,80 22.262,96 21.093,53 21.093,30 13.897,20 12.353,29 8.671,00 8.585,82 7.247,70 6.139,30 5.327,50

0,00 % 13900 0,26 % 109900 -2,78 % 20831 -0,03 % 36800 -1,52 % 9758 -0,79 % 985 0,00 % 9420 9,38 % 12500 0,00 % 5895

1.390.000,00 41.113,25 36.455,41 13.534,82 6.342,70 6.151,91 4.521,60 4.373,00 4.126,50

14078 10500 9787 2475 25000 1250 2995 300 34

1.155.062,16 961.233,00 721.992,06 173.250,00 106.108,10 25.253,50 17.546,32 3.972,00 510,00

Alfa plam Komerc. banka Skopje Garant Soja protein Krka

+6,86% +1,43% +0,56% +0,24% +0,18%

Telekom Slovenije -2,33% Luka Koper -2,22% Tutunska banka Skopje -1,05% Jubmes -1,08% Petrol -0,86%

Aik banka Niš

BH Telecom

U petak je dionica niške Aik banke prometom od 15,2 milijuna dinara zauzela prvo mjesto na listi najtrgovanijih u Beogradu, tradicionalno rezervirano za dionicu Naftne industrije Srbije.

Cijena joj je uz to porasla 1,52 posto na zadnjih zabilježenih 3548 dinara.

NIS-om se u petak trgovalo u iznosu od 11,3 milijuna dinara dok je cijena ostala nepromijenjena u odnosu na prethodni trgovinski dan i iznosila 805 dinara.

Uvjerljivi gubitnik u Sarajevu zasigurno je bila dionica BH Telecoma ija se cijena strmoglavila 6,76 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan i iznosila 20 konvertibilnih maraka. To je ujedno bila najniža cijena po kojoj se ovom dionicom trgovalo, a ukupan promet od 25.500 konvertibilnih maraka bio je dovoljan za prvo mjesto na popisu najlikvidnijih izdanja. Sarajevski indeks SASX 10 predvodio je pak minusom od 1,34 posto.

+1,52 -6,76

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK GRNT RMDEN10 ZLRB TNB MPT TTK SPAZ TEL MTUR REPL ZILU KOMU

8836 4284 252 68115 302 291 2123 1398 85 1587 29 533 170 668 1366

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS SJPT JMBN AGBN ENHL ALFA AERO GMON IMLK PLNN FAPP A2012 A2013 A2015

0,18 % -2,22 % -0,86 % -0,96 % 0,00 % -2,33 % -0,20 % -1,31 % -1,09 % -1,76 % 1,36 % 1,94 % 0,00 % -0,13 % 0,00 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

ATLANTIK BB d.o.o. BANJA LUKA - public offering of bonds 100,00 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne 37,10 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA 1,75 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 36,74 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE 0,65 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA 6,21 HEMIJSKA INDUSTRIJA DESTILACIJA AD TESLIC 0,48 R I TE UGLJEVIK AD UGLJEVIK 0,35 KOMUNALAC AD BIJELJINA 0,70

SARAJEVSKA BURZA FBIHKN FBIHKM FBIHKO FBIHKP FRTFRK1 BHTSR BIGFRK3 BSNLR ENPSR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA ATLT-PO1 RSRS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-D HETR-R-A ZPTP-R-A DEST-R-A RTEU-R-A KMBJ-R-A

+

Oznaka

Ponedjeljak 6/6/2011

+

Powered by

business.hr

4284 15.198.200,00 13963 11.229.419,00 7553 9.451.317,00 375 4.894.994,00 267 2.295.572,00 1737 1.531.642,00 167 1.514.305,00 1617 966.987,00 244 793.732,00 350 711.250,00 50 675.000,00 2242 604.800,00 5336 505.098,30 5357 482.026,00 4889 394.804,55

REGIONALNI INDEKSI -0,79% BIRS -0,28% 759,78 1.098,53 Belex15 +1,10% FIRS -0,90% 809,03 2.137,16 Belexline -0,11% MBI10 +0,13% 1.470,06 2.678,67 SASX10 -1,34% MONEX20 -0,23% 1.010,69 11,907.73 Stanje indeksa na SASX30 -0,19% petak 3. lipnja 2011.zatvaranju u 1.046,14 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar 1,43 % 0,00 % 0,56 % 0,34 % 0,16 % -1,50 % -1,90 % 10,00 % 1,61 % -0,50 % -0,00 % -1,19 % 2,94 % 0,85 %

239 186 1324 11585 98 100 12 276 41 427 65 3 622 200

934.820,00 846.350,00 807.640,00 616.526,41 603.680,00 364.456,00 329.293,00 273.240,00 258.300,00 215.925,00 192.390,00 124.500,00 108.850,00 95.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,52% -0,83% 2.883,45 BUX -0,80% 23.002,40 -1,23% ATX -1,15% -0,52% 2.746,00 Stanje indeksa na zatvaranju u -1,53% petak 3. lipnja 2011.

FTSE100 5.835,80

DAX 7.072,43

CAC40

3.887,75

MICEX 1,633.01

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,34% S&P500 -2,40% 12.248,55 1.312,98 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -2,19% etvrtak 2. lipnja 2011.

2.773,09

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

P

rotekli tjedan ponovno su prevladavali pozitivni rezultati, pa je 57 od ukupno 92 fonda ostvarilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,47 posto do +3,25 posto. Najveći porast od dioničkih fondova zabilježili su AC Rusija (+3,25 posto) i Raiffeisen HR dionice (+3,09 posto). Najveći gubitnik među dioničkim fondovima bio je Ilirika Gold kojemu je vrijednost smanjena za -2,47 posto, a slijedi ga MP Mena HR s padom 2,01 posto. Od mješovitih fondova najveći dobitnik je OTP uravnoteženi, koji je ostvario porast vrijednosti 2,20 posto, a slijedi Erste Balanced s porastom 1,83 posto. Najveći pad od mješovitih fondova zabilježio je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojemu je vrijednost smanjena 1,27 posto, a iza njega je Ilirika JIE Balanced s padom 0,90 posto. Jedini dobitnik među obvezničkim fondovima je ZB bond (+0,03 posto), najveći je pad zabilježio HI-conservative (-0,22 posto), a slijedi ga HPB Obveznički s padom 0,15 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, od kojih je najuspješniji bio Platinum Cash s porastom 0,21 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond je HPB dionički kojemu je vrijednost u 2011. godini porasla 14,67 posto. Od mješovitih fondova vodeći je ICF Balanced s prinosom u ovoj godini 10,32 posto.

U obvezničkim, odnosno novčanim fonovima, najuspješniji su Erste Bond (+3,31 posto) i Platinum Cash (+1,55 posto).

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

132,9782 14,3641 98,9100 104,1100 53,3450 26,6491 7,1496 41,9160 92,1678 95,9435 37,1700 82,9242 55,7900 317,3654 10,6776 5470,8300 78,9501 69,5315 8,3613 79,7204 74,4192 63,8400 90,1334 43,2935 10,5390 129,6500 96,4900 332,2458 45,8253 52,2374

1,29 1,23 0,10 0,03 0,00 -0,06 -0,06 -0,09 -0,11 -0,14 -0,16 -0,23 -0,25 -0,27 -0,27 -0,34 -0,35 -0,36 -0,38 -0,39 -0,40 -0,44 -0,46 -0,47 -0,47 -0,48 -0,49 -0,52 -0,54 -0,57

-10,49 -2,33 -5,44 -4,63 7,30 -2,77 -4,26 -11,30 -5,33 6,46 5,39 -0,26 -4,73 -1,73 -2,63 -2,81 4,12 -3,91 -2,16 3,64 -0,41 -3,96 0,25 -3,77 -7,17 -4,16 3,11 -1,34 4,39 2,35

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,64 3,70 1,13 4,94 4,76 4,17 3,63 4,24 5,51 5,66 3,67 3,41 3,45 3,02 2,25 3,85 7,01 3,88 9,27 4,12 3,86 6,12 5,74 10,61 1,25 8,60 5,64 3,23 3,43 3,29

02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011

DIOnIčkI fOnDOVI NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity ZB BRIC+ ZB aktiv HPB Dynamic NFD Aureus BRIC KD Nova Europa AC Rusija NFD Aureus Global Developed HPB Dionički Erste Total East Platinum Blue Chip Raiffeisen Emerging Markets MP-Global HR AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) POBA ICO Equity FIMA Equity PBZ I-Stock HI-growth Capital Two HPB Titan Raiffeisen Central Europe PBZ Equity fond ST Global Equity KD Energija ZB trend Erste Adriatic Equity MP-Bric HR OTP indeksni C-Zenit

kn $ € kn kn € kn € kn kn € € € kn € kn kn kn € kn € € kn kn kn € € kn kn kn

-5,76 -0,02 -7,00 2,87 11,21 -10,40 0,15 -6,36 -6,07 18,09 20,33 -3,00 -6,83 -3,01 -3,91 2,68 10,75 2,74 -0,19 10,22 4,46 7,33 12,62 -6,51 -1,44 -2,33 18,74 -11,23 28,18 6,65

5,37 19,13 0,25 5,17 5,37 -6,74 11,95 -1,53 -4,90 7,25 15,40 -6,30 -1,50 6,96 -0,44 -1,70 -5,75 14,47 1,79 11,78 5,32 2,41 11,32 -12,44 8,96 1,11 8,81 -2,81 17,29 -6,07

11,39 -7,52 -0,96 0,82 -12,36 -14,01 -8,82 -18,57 -1,47 -0,73 -23,63 -5,34 -15,56 -7,38 2,96 -14,49 -3,32 -8,94 -1,91 -5,33 -7,36 -7,07 -1,79 -7,59 4,29 3,07 -0,63 -5,59 -20,28 -17,94

-9,51 1,38 -7,21 0,13 9,38 -7,86 -2,28 -9,91 -5,56 14,67 14,30 -2,28 -9,36 -1,03 -5,24 -1,53 4,04 -0,08 -3,26 4,77 2,15 2,09 6,10 -6,91 -3,30 -4,52 7,52 -10,58 9,07 4,30

27,413 8,480 142,144 480,192 24,058 9,297 19,983 9,038 54,332 22,819 106,924 8,642 23,289 5,119 14,311 5,983 18,818 237,335 63,254 8,698 9,925 196,626 355,058 11,772 9,417 169,537 222,317 6,963 139,660 6,191

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI OTP uravnoteženi HPB Global Erste Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced ZB global AC Global Balanced Emerging M (GBEM) PBZ Global fond HI-balanced Raiffeisen Balanced Raiffeisen Prestige ST Balanced Allianz Portfolio Agram Trust KD Balanced C-Premium Ilirika JIE Balanced ICF Balanced

kn kn € kn € € kn € € € kn kn kn kn kn € kn

117,3209 105,1760 130,7200 78,3974 144,2500 10,8006 111,8222 10,0690 152,3500 108,5400 165,9785 118,8994 70,4446 8,1871 5,7460 146,5047 124,7728

0,13 0,03 0,02 -0,01 -0,08 -0,19 -0,22 -0,27 -0,30 -0,34 -0,35 -0,36 -0,48 -0,51 -0,53 -0,54 -0,70

0,76 3,32 4,82 -3,88 -3,96 -2,53 1,19 -0,99 -3,84 -1,36 -3,60 1,68 -1,59 -2,34 1,04 0,31 7,44

12,54 9,40 15,25 -10,18 0,32 -2,79 11,85 0,94 0,95 1,22 -1,69 6,20 6,43 1,09 4,84 -1,86 15,83

6,93 -0,71 12,05 -1,16 0,69 0,53 10,70 3,06 0,92 4,13 -8,17 10,07 3,14 0,30 -0,90 1,65 3,60

2,97 0,90 0,55 -4,87 3,76 3,49 5,67 0,07 4,92 6,87 6,22 8,77 -0,95 -3,65 -12,01 7,39 2,77

9,03 7,51 7,00 -7,62 -2,26 -3,96 7,06 -1,81 -1,84 0,16 -2,79 3,23 0,73 -2,22 2,74 -3,43 10,32

40,140 99,136 103,762 13,643 699,941 14,244 303,400 70,106 294,033 200,410 15,133 8,060 15,759 6,798 12,371 41,545 16,471

5,47 5,66 10,37 4,88 9,92 2,25 9,72 9,27 8,76 1,24 8,40 2,06 2,90 5,38 4,33 5,36 9,09

02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011

€ € € € kn € € €

125,9189 161,1100 177,6400 134,6400 166,7395 131,7972 128,6458 11,7258

0,29 -0,03 -0,06 -0,07 -0,09 -0,10 -0,10 -0,13

-2,19 1,16 0,71 2,78 2,02 1,10 1,95 2,52

-0,74 1,29 2,07 3,47 2,80 1,77 3,21 3,59

0,07 1,03 4,98 6,91 7,69 4,22 5,29 5,19

4,31 4,93 6,58 4,57 8,05 4,50 4,55 1,73

-0,76 1,26 1,83 3,31 2,96 1,72 3,30 3,13

18,730 175,786 541,933 601,267 78,803 200,651 29,328 8,239

5,47 9,92 9,02 8,00 6,60 8,23 5,66 9,27

02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011

kn € € kn kn kn kn kn € kn € kn kn kn $ kn kn kn

104,1396 127,1538 141,0627 140,0900 140,6313 136,8861 118,6559 11,4793 10,8121 109,7207 107,1700 133,7254 164,5544 146,8300 125,2201 133,6946 100,8418 124,0397

0,08 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

1,39 0,59 0,50 0,62 0,93 0,71 0,74 0,85 0,71 0,68 1,15 0,56 0,66 0,70 0,19 0,61 0,80 0,75

1,66 1,13 0,89 1,25 1,62 1,26 1,50 1,49 1,40 1,27 1,66 1,07 1,25 1,51 0,53 1,30 N/A 1,48

3,27 2,83 1,95 2,99 2,92 2,94 3,17 3,08 3,08 2,84 3,38 2,24 2,39 3,30 1,27 2,87 N/A 2,71

2,22 4,28 3,22 4,30 4,53 4,32 4,90 5,28 3,99 4,61 4,17 6,18 4,69 4,75 3,73 5,26 N/A 4,04

1,55 0,97 0,79 1,02 1,43 1,08 1,27 1,30 1,17 1,07 1,50 0,89 1,09 1,28 0,47 1,09 0,85 1,29

6,993 426,295 121,104 801,499 114,558 36,700 206,781 180,444 28,143 170,772 200,070 1228,415 2434,278 1372,186 38,763 376,821 5,000 229,480

1,84 8,86 10,86 8,00 7,69 7,42 3,58 2,68 2,00 2,06 1,69 12,18 10,86 8,27 6,14 5,66 0,35 5,44

02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011 02.06.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički ZB bond Raiffeisen Bonds Erste Bond Capital One PBZ Bond fond HPB Obveznički HI-conservative

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Euro Novčani ZB europlus Erste Money HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani Certus Cash OTP novčani fond

OGLAS

Smirenje na kraju tjedna, HT opet najlikvidniji PoZITIVNo RASPoLoŽENJE Indeksi Zagrebačke burze prošli su tjedan ipak završili pozitivno, a u petak je čak sedam dionica prometom premašilo milijun kuna, što je rijetkost Zadnji dan prošloga tjedna na Zagrebačkoj su burzi obilježili niži obujam trgovanja i blagi rast cijena dionica zbog izostanka negativnih vijesti sa svjetskih burzi.

Indeksi su tjedan zaključili rastom vrijednosti - Crobex je bio u plusu od 0,44 posto, zaključivši tjedan na 2269,90 bodova, dok je uži Crobex 10 rastao 0,25 posto, na 1240,16 bodova. Na tjednoj su razini indeksi porasli 0,76, odnosno 0,48 posto.

Ukupan promet bio je trostruko manji u odnosu na četvrtak i dosegnuo je

tek 16,6 milijuna kuna, dok je na tjednoj razini iznosio 134,9 milijuna kuna.

Adris u plusu

Dionicu Ingre, koja je dominirala trgovinom tijekom tjedna, s trona najtrgovanije u petak je svrgnula dionica HT-a za što joj je bilo dovoljno 2,46 milijuna kuna prometa.

Zadnja zabilježena cijena te dionice iznosila je 256,3 kune. Ingrina je dionica nakon objave o poslu vrijednom 56 milijuna eura tjedan zaključila na razini od 16,73 kune.

U društvu milijunaša u

petak se našlo još pet dionica - povlašteni Adris, Ingra, Đuro Đaković holding, redovni Adris te Dom holding, od kojih se rastom cijene od 7,62 posto istaknula dionica Đure Đakovića. Ta je dionica tijekom dana zbog skoka cijene većeg od 10 posto bila i u pozitivnoj blokadi, a ukupan promet iznosio je 1,25 milijuna kuna.

Strah od stagnacije

"Na domaćem tržištu vlada blago pozitivno raspoloženje ponajviše zato što nema negativna pritiska sa svjetskih burzi", ka-

IVIcA MudRINIć, predsjednik Uprave HT-a, najlikvidnije dionice na kraju tjedna snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

zao je za Hinu analitičar iz tvrtke To one Vjeran Jureša, dodavši kako trenutačno usporavanje globalnoga gospodarskog rasta, posljedice razornog potresa u Japanu i poremećaja u proizvodnim procesima, stagnacija na američkom tržištu rada, kao i slabljenje optimizma potrošača bude zabrinutost investitora od usporavanja aktiv-

bRoJkE

REGIJA

Pad BH Telecoma 6,76 posto Posljednjega dana u tjednu vrijednost sarajevskog indeksa SASX10 pala je 1,34 posto, na 1010,69 bodova, a ukupan promet na Sarajevskoj burzi iznosio je 910.400 konvertibilnih maraka, većinom

nosti i u drugom dijelu godine.

"Procjene o zaposlenosti u SAD-u proteklih dana bitno su smanjene i trenutno se kreću oko 150.000 novih radnih mjesta u svibnju. Investitori će pozorno pratiti i podatke o PMI indeksu uslužnog sektora SAD-a", navodi Jureša.

Biljana Starčić

prijavljene trgovine.

Uvjerljivi gubitnik u Sarajevu zasigurno je bila dionica BH Telecoma, čija se cijena strmoglavila 6,76 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan i iznosila 20 konvertibilnih

maraka.

To je ujedno bila najniža cijena po kojoj se trgovalo tom dionicom, a ukupan promet od 25.500 konvertibilnih maraka bio je dovoljan za prvo mjesto na popisu najlikvidnih izdanja.

Krka je na Ljubljanskoj burzi krajem tjedna bila jedina s prometom većim od pola milijuna kuna, a cijena joj je blago porasla održavši se na 60 eura.

SBITO je pao 0,70 posto, na 759,78 bodova.

Biljana Starčić

0,10 0,28

posto porastao je beogradski BELEX 15

posto porastao je banjalučki BIRS

Od trenutka kada je Steve Jobs predstavio prvi iPad, mnogi konkurenti izbacili su svoje tablete, ali tržišni udjel Applea jedva da su uspjeli ugroziti.

No to ni u kojem slu aju ne zna i da e se konkurencija predati. Zapravo, usko-

ro e postati još lju a, ali i bogatija za još jedan proizvod - japanska je Toshiba najavila da e 10. srpnja u Sjedinjenim Ameri kim Državama po eti prodavati tablet Thrive.

Toshiba Thrive namijenjen je kupcima koji tablete

koriste i kod ku e, osnovni model ima wi-fi, a prodavat e se za 429 dolara, što zna i da je jeftiniji od osnovnog modela iPada2.

Iako je Apple na tržištu tableta i dalje nedodirljiv, u Toshibi kažu da se potražnja za proizvodima iju stražnju

stranu ne krasi nagrižena jabuka postupno pove ava.

Jeff Barney iz Toshibe America za BBC News je rekao kako na tržištu postoje ljudi koji žele kupovati proizvode koji nisu stigli iz Appleovih tvornica.

Nikolina Rivosechi

DOBITNICI DANA (ZSE) Kraš +4,63% Dom holding +2,80% Kaštelanski staklenici +2,62% Adris (redovna) +1,58% Adris (povlaštena) +1,41%

GUBITNICI DANA (ZSE) Arenaturist Viadukt Tankerska plovidba Petrokemija Ingra

INDEKSI CROX Mirex

22 Raste

-4,35% -4,00% -1,41% -0,45% -0,24% 45 Pada

7 Nema promjene

Vrijed.

1,286,4 163,20

Prom.

0,23% 0,15%

Sirova nafta 100,29 Prirodni plin 4,63 Zlato 1,533,31 Srebro 36,15 Goveda 104,00 Kava 291,12

2,35% 0,13% 0,40% 1,80% 1,11% 0,04%

DJELOMI»NO VLASNIŠTVO RJEŠAVA PROBLEME

Bogataši vole svoje luksuzne vikendice, ali jednako tako vole i posje ivati nove atraktivne destinacije, a - iako nas ponašanje rastrošnih celebrityja može uvjeriti u suprotno - ne vole baš ni bacati novac.

Zato su mnogi ljudi višeg statusa, koji ipak nisu Bill Gates ili Richard Branson, otkrili lakši na in za posjedovanje lijepih mjesta na kojima se mogu odmarati - djelomi no vlasništvo.

Taj tip vlasništva kojim se dolazi do dijela jedne ili itavog niza luksuznih nekretnina u izjavi za Wall Street Jo-

urnal dobro je opisao jedan od korisnika takvih usluga, Britanac Christopher Rodrigues, koji je rekao da se djelomi nim vlasništvom dobije 90 posto onoga što želite, 110 posto usluga koje vam trebaju, a sve to za 15 posto vrijednosti koju biste morali izdvojiti za nekretninu na tom podru ju.

Djelomi no vlasništvo korisnicima daje pristup jednoj ili nizu luksuznih nekretnina, poput imanja u Toskani, skijaških koliba u Švicarskoj te potpuno namještenih vila s poslugom u popularnim eu-

ropskim ljetovalištima, Maroku ili Tajlandu.

Ta sve popularnija metoda dolaska do vikendica na pravim mjestima funkcionira tako da suvlasnici kupuju udjele u fondovima koji posjeduju nekretninu ili itav portfelj nekretnina, a ulaga i svojom uplatom dobivaju pravo da ih koriste u odre enom razdoblju.

Nikolina Rivosechi IMANJA U TOSKANI samo su jedan tip nekretnina dostupnih investitorima u djelomi no vlasništvo

ARHIVA BUSINESS.HR

Bogataši otkrili jeftiniji način za odmaranje sa stilom

GOSTOPRIMSTVO NA POTPUNO NOVOJ RAZINI

Arapi preferiraju hotele u kojima vrijede pravila kao u Saudijskoj Arabiji

PRILAGODBA hotela je skupa jer zahtijeva posebne ulaze za muškarce i žene ARHIVA BUSINESS.HR

Hotelski lanci, posebno hoteli u novoj turisti koj meki - Dubaiju, sve više prepoznaju potencijal muslimanskog tržišta, odnosno svoje hotele pretvaraju u mini Saudijsku Arabiju u kojima je na snazi šerijatski zakon kako bi zadovoljili sve brojnije goste takvih afiniteta.

Portal MiddleEast.com prenosi studiju prema kojoj samo Arapi potroše 12 milijardi dolara godišnje na turisti ka pu-

tovanja, a otprilike 88 posto arapskih putnika je spremno platiti da se na putovanju na e u "islamskom hotelu".

Me u glavnim razlikama izme u "islamskih hotela" i obi nih je izostanak minibara u sobama, hrana je halal, a gosti su strogo podijeljeni prema spolu, kao i osoblje koje ih poslužuje. Naravno, plesna dvorana, fitnes dvorana i bazen su isklju eni. D. B.

Ho e li Zagreba ku burzu ve na po etku tjedna zahvatiti volatilnost koju predvi aju neki analiti ari, pratite na...

ARHIVA BUSINESS.HR

Toshibin novi tablet na iPad udara - cijenom

OSNOVNI model Toshiba Thrivea prodavat e se za 429 dolara

www.business.hr

UKRATKO...

Li Na Kini donijela prvi Grand Slam Tenisa ica Li Na je pobjedom u finalu Roland Garrosa postala prva Kineskinja koja je osvojila Grand Slam turnir.

Trijumf je osigurala pobijedivši braniteljicu naslova Talijanku Francescu Schiavone sa 6:4 i 7:6.

Wayne Rooney presadio kosu Zvijezda engleske nogometne reprezentacije i Manchester Uniteda Wayne Rooney priznao je da je bio na presa ivanju kose u jednoj londonskoj klinici. Rooney je na Twitteru napisao da je "oduševljen" rezultatom zahvata.

Sandra Perkovi postigla rekord Europska prvakinja u bacanju diska, hrvatska atleti arka Sandra Perkovi , u subotu je u Varaždinu bacila disk 69,99 metara, što je novi hrvatski rekord i najbolji svjetski rezultat ove sezone.

www.business.hr