Business.hr broj 906 by Business.hr

MJEsEc OHrabrUJUĆiH viJEsTi 26

Građevinske tvrtke na burzi u svibnju zanimljivije od Hrvatskog Telekoma

Danas PriLOg MOL OPTUŽUJE 2

'Hrvati imenuju ljude po političkoj liniji' Mol čvrsto vjeruje da su tri člana Uprave Ine iz hrvat hrvatske kvote, Niko Dalić, Ivan Krešić i Davor Mayer, postavljeni sa zadatkom da u ime hrvatske Vlade prije svega politički kontroliraju rad Uprave

UTORAK 7/6/2011

broj 906 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

rULavica JE bačEna 4-5 Na predstavljanju prijedloga mjera za razvoj Hrvatske do 2015. poslodavci pozvali Vladu da stane iza teških odluka

Snimio SAšA ĆetkoviĆ

HUP: Mi smo dosta rezali,

ivan ErgOviĆ, predsjednik HUP-a

na redu je Vlada

sTO MU MUnJa i grOMOva

Policija u DHMZ-u zbog nestanka pola milijuna kuna

Radnici optužuju blagajnicu kase uzajamne pomoći Mariju Vukelić za manjak novca, a vodstvo i sindikat te državne ustanove peru ruke od cijelog slučaja 6-7

info&stav 2-3

Burno u Brodosplitu Zatvorili Ribarstvo Hrvatska je u ponedjeljak na međuvladinoj konferenciji o pristupanju zatvorila pregovore u poglavlju Ribarstvo i tako napravila veliki korak prema završetku pristupnih pregovora. “Siguran sam da ovo nije zadnje poglavlje koje zatvaramo ovaj mjesec i sada je kraj pregovora iza ugla”, rekao je glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak

Čelnici podružnica triju sindikata koji djeluju u Brodosplitu jučer su zaprijetili da će pozvati radnike na zauzimanje proizvodnih pogona brodogradilišta ako se ubrzo ne počne graditi brod za Jadroplov, čija je gradnja dogovorena potkraj veljače. Ako ne dobiju odgovor do 15. lipnja, radnici su spremni na radikalnije mjere te će tražiti odgovornost svih koji su uključeni u taj proces

business.hr Utorak 7/6/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

MoL oPtUŽUJE

‘Hrvati imenuju ljude po političkoj liniji’ Mol čvrsto vjeruje da su tri člana Uprave Ine iz hrvatske kvote, niko Dalić, Ivan krešić i Davor Mayer, postavljeni sa zadatkom da u ime hrvatske Vlade prije svega politički kontroliraju rad Uprave Najava pokretanja pregovora između hrvatske Vlade i Mola o reviziji dioničarskog ugovora o suvlasništvu u Ini izazvala je lavinu reakcija s obje strane, započinjući tako svojevrsni "rat" i prije službenog početka pregovora. Poruke koje su Vlada i Mol posljednjih nekoliko dana uputili jedni drugima, ali i potezi koje je povukla mađarska kompanija, jasno upućuju na pokušaj obiju strana da zauzmu što bolje startne pozicije

i prije susreta za pregovaračkim stolom. Iz neimenovanih izvora bliskih Molu doznali smo kako mađarski partneri nemaju baš visoko mišljenje o hrvatskim članovima Uprave Ine. Mol, naime, čvrsto vjeruje kako su tri člana Uprave iz hrvatske kvote - a riječ je o Niki Daliću, Ivanu Krešiću i Davoru Mayeru - na ta mjesta imenovana po političkoj liniji, sa zadatkom da u ime hrvatske Vlade prije svega politički kontroliraju rad Uprave, a u daleko manjoj mjeri sudjeluju u upravljanju Inom.

Priznanje Mađara

To je i svojevrsno indirektno priznanje Mola koje potvrđuje da je nepovjerenje u hrvatske članove Uprave isklju-

čivi razlog zbog kojega je Mol operativno upravljanje hrvatskom kompanijom prebacio na Odbor izvršnih direktora, iako se to kosi s hrvatskim pravnim sustavom. Zato što je, prema njihovu mišljenju, Uprava "zasićena politikom", Mol je zaključio kako je u interesu Ine da u Upravi sjede najkvalitetniji stručnjaci Mađari - Peter Ratatics i Pal Kara. Potonji je aktualni šef pravnih poslova Mola u Budimpešti. Kara i Ratatics bi, pema neslužbenim izvorima, u Upravi Ine trebali zamijeniti dosadašnje članove Lajosa Alacsa i Attilu Holodu. Nadzornom odboru Ine već je, prema istim izvorima, stigao zahtjev Mola za smjenu. Taj potez mađarske strane samo potvr-

nIko DaLIć, član Uprave Ine foto prkić/cropix

đuje ranije pisanje Business. hr-a da će borba za kontrolu nad upravljačkom struk-

U PRoCESU PRotIV PoLanČECa U aFERI SPICE

Uskok odbio Nobilovo izuzeće tužiteljica Ravnatelj Uskoka odbio je zahtjev branitelja bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca za izuzeće Uskokovih tužiteljica u slučaju Spice Tamare Laptoš i Marije Vučko zbog sumnje u njihovu nepristranost. Ravnatelj Uskoka Dinko Cvitan ocijenio je da su njegove zamjenice postupale zakonito i u skladu s etičkim kodeksom držav-

nih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika pa je kao neosnovan odbio zahtjev Polančecova branitelja Ante Nobila koji je izuzeće tužiteljica zatražio jučer ujutro prije službenog početka suđenja na zagrebačkome Županijskom sudu. Anto Nobilo, odvjetnik bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, zatražio je u ponedjeljak

i prije formalnog početka suđenja izuzeće Uskokovih tužiteljica Tamare Laptoš i Marije Vučko zbog sumnji u njihovu nepristranost. Sudac Siniša Pleše potom je prekinuo raspravu i prije nego što je službeno počela čitanjem optužnice i izjašnjavanjem o krivnji. Novo ročište sazvano je za srijedu. Obrana je svoj zahtjev potkrijepila tvrdnjom da

prilikom ispitivanja tužiteljice nisu u zapisnike vjerno unosile izjave svjedoka te da su na taj način selektivno u zapisnike ubacivali samo ono što odgovara navodima iz optužnice. Nobilo je sudu predao videodokaze, odnosno svjedočenje pojedinih aktera afere Spice u Uskoku. Kaže da se na njima vidi kako tužiteljice prilikom ispitivanja svjedoka Dražena Sačera u za-

››

biser dana Napravio sam životnu grešku što se nisam ubio i presudio sam sebi

ratko Mladić, srpski ratni general, pri dolasku u Haag

turom Ine biti teška i bespoštedna.

osvojeni utjecaj

Imenovanje Pala Kare u Upravu, naime, svjedoči da se Mol sprema na oštru pravnu bitku kako bi i kroz eventualne izmjene dioničarskog ugovora zadržao do sada osvojeni utjecaj u Ini, dok hrvatska strana i dalje inzistira na političkim figurama koje će se upitnom snagom suprotstaviti mađarskoj pravnoj mašineriji. Prema riječima Molova glasnogovornika Domokosa Szollara, mađarska kompanija još nema definiranu strategiju kojom će se rukovoditi tijekom pregovora s hrvatskom Vladom, ali potvrđuje da će pregovarački proces iskoristiti i za otvaranje još nekih pitanja, prije svega glavnog ugovora o plinskom poslovanju. No pitanje namjerava li Mol za spomenute pregovore angažirati pravne savjetnike i hoće li to biti savjetnici iz Mađarske ili Hrvatske, ostalo je bez odgovora. Sandra Carić Herceg

sandra.caric@business.hr

pisnik nisu unijele njegove tvrdnje da su optuženi pokušali spriječiti da Podravka postane žrtva neprijateljskog preuzimanja. Obrana je osporila i ispitivanje predsjednika Uprave Podravke Miroslava Vitkovića. Dio njegovih riječi također je ispušten pa se iz zapisnika pogrešno moglo zaključiti da su optuženi planirali preuzimanje dionica tuđim novcem u svoju korist, ustvrdio je Nobilo. H

brojka

posto slovenskih kućanstava, prema analizi kretanja prihoda i troškova u prošloj godini, ima prihode veće od potrebnih, a u Hrvatskoj 77% kućanstava navodi da su im prihodi niži od potrebnih, pokazala su istraživanja GfK

uvodnik

Konkretno? Nemojmo baš sada, izbori će nacionalno vijeće za konkurentnost, kojemu je na čelu Ivica mudrinić, ima dobar dokument projekcije razvoja do 2025. vlada mu je dala podršku jer, eto, dobro je znati, ali poduzela nije ništa

Nevenka Cuglin, nevenka.cuglin@business.hr

gotovo idiličnoj atmosferi hrvatski su poslodavci za svoj program mjera razvoja Hrvatske do 2015. godine "Kapital i radna mjesta ruku pod ruku" dobili podršku Vlade i najvećih stranaka vlasti i oporbe. Doduše, nitko im nije puno pljeskao, svi kao već sve znaju što bi i kako trebalo napraviti. Stoga je Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, potpuno ispravno primijetio; ako već imamo toliku razinu suglasja, pitanje je što nam onda fali? Jer, realizacije nema na vidiku. Samo umjetnički dojam; mi bismo htjeli, mi bismo napravili, mi mislimo da treba... Imamo mi u Hrvatskoj puno lijepo pisanih dokumenata, koje su sastavljali pametni i stručni ljudi, među ostalim i Vijeće za konkurentnost koje je svoju projekciju razvoja Hrvatske do 2025. predstavilo premijerki i predsjedniku krajem prošle godine, i dobilo podršku. I što sad s njim? Očito samo primljeno na znanje jer - dobro je znati.

››

foto mehkek/cropix

Svi kao već sve znaju što bi i kako trebalo napraviti da bi se Hrvatska razvila, ali realizacije nema na vidiku. Samo umjetnički dojam; mi bismo htjeli, mi bismo napravili, mi mislimo da treba... I program HUp-a dobro

je uvodno reformsko štivo, no pitanje je tko će ga realizirati. I kada. ova vlada neće, a poslodavci su jasno kazali da od nje, zbog skorih parlamentarnih izbora, ne očekuju ništa, a ponajmanje nepopularne mjere. Ne očekuju da će se sada otpuštati zaposleni u javnim i državnim poduzećima ili rezati socijalna prava, ali su zato pred zid, doduše samo virtualnim uvjetova-

njem, stavili buduću državnu garnituru. "Program HUP-a nije samo deklarativan, već su ponuđena i rješenja pa nova vlada ne bi trebala imati alibi za neprovođenje reformi. U prva tri mjeseca morat će napraviti vrlo radikalne mjere", preporučio je munjevito djelovanje budućoj vladi Ivan Miloloža, čelni čovjek Munje. međUtIm, poslodavci će se, i nakon parlamentarnih izbora, morati suočiti s još

jednom preprekom; ulaskom u još jednu predizbornu godinu jer se 2013. održavaju lokalni izbori. I tu dolazimo do ključnog problema hrvatskih reformi; stalno neki izbori. A uoči izbora nitko ne voli nepopularnim zahvatima gubiti birače. Tko god bila iduća vlada, teško da će se prije lokalnih izbora uhvatiti ozbiljnijih reformi, osobito ne rezanja socijalnih prava i državne administracije ili reforme lokalne samouprave.

tema 4-5

ruKavIca jE bačEna Na predstavljanju prijedloga mjera za razvoj Hrvatske do 2015. poslodavci pozvali Vladu da stane iza teških odluka

HUP: Mi sMo dosta rezali,

na redu je Vlada Prozvana premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je da se veći dio predloženih mjera već provodi, a uz poznate podatke o izvozu i industrijskoj proizvodnji iznijela je i najnovije podatke o nezaposlenosti, prema kojima je u svibnju bilo 298.719 nezaposlenih, ali zato su u istome mjesecu posao pronašle 22.684 osobe, što je 23,7 posto više nego u istome mjesecu 2010.

Od iduće vlade očekujemo da reforme pokrene odmah drugo jutro nakon izborne pobjede, poručio je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), koja je jučer u sklopu Dana poduzetnika 2011. predstavila svoj prijedlog mjera za razvoj Hrvatske do 2015. pod nazivom "Kapital i radna mjesta ruku pod ruku". Glavna okosnica tog programa su rast BDP-a od pro-

sječno 4 posto i rast izvoza od 10 posto godišnje te otvaranje još 200 tisuća novih radnih mjesta, čime bi stopa nezaposlenosti u tri i pol godine trebala pasti ispod 8 posto. Poslodavci predlažu strogu fiskalnu disciplinu po principu trošimo onoliko koliko zarađujemo, a to podrazumijeva zamrzavanje proračuna na sadašnjih 122 milijarde kuna te rast plaća u skladu s rastom produktivnosti rada. U HUP-u su

predložili i smanjenje broja zaposlenih u javnim i državnim poduzećima sa 12,5 na 10 posto, reformu lokalne samouprave i daljnju privatizaciju poduzeća u društvenom vlasništvu. Poslodavci smatraju i kako bi ih, u svrhu jačanja konkurentnosti i izvoza, trebalo porezno rasteretiti; produljiti im rokove plaćanja PDV-a sa 30 na 60 dana, kao i plaćanje carine sa 10 na 30 dana. Ivan Ergović, predsjed-

nik HUP-a, kazao je kako je hrvatsko društvo na prekretnici zbog krize iz koje izlazimo sporije od drugih, ali i zbog skoroga ulaska u EU. Tržište Europske unije pruža velike prilike, no poslodavci podsjećaju da glavne reforme mora provesti država. "Privatni sektor proveo je sve reforme koje je mogao. Nemamo više ni prostora ni snage jer smo teret krize nosili na svojim leđi-

Rekli su...

››

Dragan KovačEvIć, gospodarski strateg HNS-a

Ivan ErgovIć, predsjednik HUP-a

Kad bi netko sa strane gleNe borimo se samo za sebe dao našu javnu upravu, i ne tražimo promjene zbog mislio bi da nemamo dovoljno vlastite koristi nego i zbog svih ljudi jer za svako rješenje treba zaposlenika, pa i onih u javnom minimalno šest mjeseci sektoru

ma. Nova vlada treba stati iza teških odluka i provesti mjere koje možda neće naići na odobravanje. Pozivam sve političke aktere da podrže reforme i stanu iza promjena koje nam svima trebaju", poručio je Ergović.

odgovor prozvanih

Nije dugo trebao čekati na odgovor prozvanih. Najprije je premijerka Jadranka Kosor kazala da je prijedlog HUP-a najvećim dijelom prihvatljiv za Vladu, ali i kako ona velik dio mjera već provodi. Svoje gotovo polusatno obraćanje skupu Kosor je iskoristila da opet nabroji već poznate zakone i mjere koje je njezina Vlada dosad provela, sve garnirano najnovijim statističkim pokazateljima, koji suprotno stajalištu HUP-ovaca, prema tumačenju Jadranke Kosor, najavljuju pozitivne trendove. Uz poznate podatke o izvozu i industrijskoj proizvodnji, pribavila je i podatke o nezaposlenosti za svibanj. Prema njima, u svibnju je bilo 298.719 nezaposlenih, ali su zato u istome mjesecu posao pronašle 22.684 osobe, što je 23,7 posto više nego u istome mjesecu 2010. Najavila je i da Vlada priprema novi paket

jadranka kosor, predsjednica Vlade RH

mjera za smanjenje proračunskih rashoda. "Nastavit ćemo u iduće dvije godine racionalno upravljati javnim financijama kako bismo prepolovili deficit", poručila je. Ivo Josipović, predsjednik RH, sugerirao je strankama da bi, bez obzira na predizborno vrijeme, različita obećanja i zavođenja birača, težište trebale staviti na gospodarske promjene.

stranačke modifikacije

Predstavnici SDP-a, HNSa, HSS-a i HSLS-a načelno su podržali program HUPa za Hrvatsku 2011. - 2015., ali uz određene modifikacije. Gordan Maras, saborski zastupnik SDP-a, izjavio je da je ključno rješavanje problema nelikvidnosti te da treba razmisliti o produljenju rokova plaćanja PDV-a i carine. Đuro Popijač, ministar gospodarstva, odmah mu je replicirao kako bi se o PDV-u još moglo i razmisliti, ali samo ako se promijeni struktura prihoda u proračunu, dok su carine, barem tako misli Popijač, uvjetovane regulativom EU. Kako bi se smanjio trošak rada, SDP predlaže dvogodišnje oslobađanje plaćanja doprinosa za nove zaposle-

Rekli su...

››

Bili smo prije četiri godine, uoči izbora, Ljubo Jurčić i ja s poslodavcima. Kada smo im rekli da trebamo minimalan rast BDP-a od sedam posto, oni su slijegali ramenima. Ovaj dokument danas nudi otrežnjenje josiP Friščić, predsjednik HSS-a

ne na neodređeno, čime bi, kaže Maras, poslodavcima ostalo 5 milijardi kuna godišnje. "Za četiri godine doprinosi bi se smanjili 8 posto", istaknuo je Maras. Gospodarski strateg HNS-a Dragan Kovačević smatra da je glavno pitanje može li Hrvatska ostvariti rast BDP-a od 4 posto go-

dišnje. Ulogu tečaja ne smatra bitnom. "Nastavimo li s ovakvom gospodarskom politikom, tečaj će se sam potopiti. U budžetu smo srezali sve stavke koje se odnose na investicije, a zadržali smo sva socijalna prava. U mirovinskom sustavu imamo rupu od 16 milijardi kuna, a se-

››

Nije točno da Hrvatska ništa ne proizvodi i izvozi. Možda, istina, nije riječ o velikim vrijednostima, ali... Pa mi smo, kad je o izvozu riječ, u godinu dana rasli 18 posto Đuro PoPijač, ministar gospodarstva, rada i poduzetništva

dam milijardi nečega što uopće ne pripada mirovinskom sustavu. Da se iz njega financiraju samo oni koji su radili 30 godina, mirovine bi bile 5000 kuna", istaknuo je Kovačević, dodajući da Hrvatskoj treba kompletno nova gospodarska platforma. U HSLS-u su za radikalni-

ji program razvoja; rezanje proračunskih rashoda za 10 milijardi kuna te reformu mirovinskog sustava. HSSov Josip Friščić istaknuo je kako je šansa za razvoj gospodarstva ulaganje u ruralna područja i poljoprivredu.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Snimio Saša ĆetkoviĆ

tema 6-7

STO MU MUNJA I GROMOVA Radnici optuĹžuju blagajnicu ka Vukeli za manjak novca, a vodstvo i sindikat te drĹžavne ustanove

Policija u DHMZ-u nestanka pola mi

BjeĹže i od kartica, minusa i kamata koje oni donose, kao dobra stvar u krizi pokazale su se kase uzajamne pomo i koje tvrtke, doduĹĄe, sve rje e prakticiraju jer one rade po na elu da radnici na ra un periodi no ulaĹžu odre eni iznos. Malo tko za takvu ĹĄtednju danas ima novca, iako je prakti na zato ĹĄto ĹĄtediĹĄe kasnije mogu dignuti zajam u iznosu i tri puta ve em od uloĹženog, a da ne pla aju kamate. No takva ĹĄtednja, ako ne znate tko njome raspolaĹže, moĹže biti opasna. Osjetili su to na svojoj koĹži zaposlenici DrĹžavnoga hidrometeoroloĹĄkog zavoda (DHMZ), njih stotinjak, iz ije je kase nestalo viĹĄe od pola milijuna kuna.

Ne znaju tko je ispitan

U DHMZ-u nam je potvr eno kako je policija

Radni ka kasa DrĹžavnoga hidrometeoroloĹĄkog zavoda broji 111 lanova. Do 31. sije nja 2011. godine u nju je upla eno 667.850,29 kuna, a ispla eno 112.060 kuna zajmova. Ne zna se gdje je ostatak od 555.790,29 kuna

nedavno posjetila njihove prostorije u Zagrebu, i to zbog prijave o nestanku novca iz kase uzajamne pomo i. Prema informacijama kojima raspolaĹže Business.hr, to an je iznos nestalog novca 555.790,29 kuna. U DHMZ-u, kojemu je na elu Ivan a i , isti u kako nestanak tog novca ne pripada de facto u poslovanje DHMZ-a jer su se oko kase organizirali radnici, ali kaĹžu kako su policiji dali sve informacije kojima raspolaĹžu te smatraju kako je to dobro upozorenje svima koji prakticiraju takvu ĹĄtednju i kreditiranje.

Za nestanak novca radnici u nesluĹžbenim razgovorima zasad okrivljuju blagajnicu i lanicu kase Mariju Vukeli koja je od po etka oĹžujka ove godine, kaĹžu, na bolovanju. U DHMZ-u nam nisu znali re i je li policija ispitala blagajnicu. Zapravo, uop e ne raspolaĹžu informacijom koga je ispitala, nego znaju da se policija o nestalom novcu navodno raspitivala u pravnoj sluĹžbi DHMZ-a. Do Vukeli , koja je prema informacijama lanova kase na ku noj njezi i uskoro se namjerava vratiti na posao, do zaklju enja teksta nismo

uspjeli do i. Njezinu stranu pri e ni nekoliko mjeseci nakon ĹĄto se otkrilo da je novac nestao nisu uli ni oĹĄte eni lanovi kase, kojima je njezina obitelj poru ila da je ostave na miru zbog naruĹĄenog zdravlja i lije enja. Prema izvjeĹĄ u koje su 24. oĹžujka 2011. godine sastavili lanovi kase uzajamne pomo i u DHMZ-u, a koje se oslanja na evidenciju iz ra unovodstva DHMZ-a te na izjave sluĹžbenika DHMZ-a koji su lanovi kase, vidljivo je da ona broji 111 lanova, da je do 31. sije nja 2011. godine u nju upla eno 667.850,29

kuna, a da je prema izjavama lanova kase dug po kreditima lanova iznosio 112.060,00 kuna. U izvjeĹĄ u stoji kako ukupno dugovanje kasi iznosi 555.790,29 kuna. Gdje je novac nestao, radnici nisu uspjeli doznati jer Vukeli nije dostavila dokumentaciju o radu kase.

Idu privatne tuĹžbe

Navodno ni Sindikat zaposlenih u DHMZ-u ne Ĺželi imati niĹĄta s nestalim novcem, ĹĄto radnici smatraju nepravednim. Tvrde da se za poslovanje s kasom upotrebljavao njihov pe at te je rad kase or-

ase uzajamne pomo i Mariju e peru ruke od cijelog slu aja

u zbog il. kuna

U DHMZ-u, kojemu je na elu Ivan a i , kaĹžu kako su policiji dali sve informacije kojima raspolaĹžu te smatraju kako je ovo dobro upozorenje drugima koji prakticiraju ovakav na in ĹĄtednje i kreditiranja SNIMIO DARKO MARI

ganiziran i u suradnji sa sindikatom. OĹĄte enima ostaje pri ekati policijski izvjeĹĄtaj uz savjet o mogu nosti podizanja privatne tuĹžbe. Ve ina njih to e i u initi, a manji se broj ne Ĺželi upuĹĄtati u sudske troĹĄkove jer smatra da izgubljeni iznosi toga nisu vrijedni. Neki su pak u kasu uloĹžili i viĹĄe od 10.000 kuna pa e zadovoljstvo potraĹžiti na sudu ako se novcu ne u e u trag. Tu je i troje bivĹĄih lanova kase kojima nije ispla en njihov ulog. To nije prvi slu aj nestanka novca iz tzv. blagajni solidarnosti. JoĹĄ

proĹĄle godine u medijima odjeknuo je slu aj nestanka 1,6 milijuna kuna iz blagajne uzajamne pomo i zaposlenika Op e bolnice u Koprivnici. lanovi blagajne tada su podnijeli kaznenu prijavu jer viĹĄe nisu mogli ni do i do novca ni dizati beskamatne kredite. U takvim je slu ajevima najbolje zamrznuti blagajnu dok se ne utvrdi uzrok nepravilnosti, a naj eĹĄ i krivci za nestanak novca ipak su nedovoljan nadzor i neadekvatna evidencija poslovanja.

Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 7/6/2011

D&B

Rejting Hrvatske status quo

OPET

ISPUNILI UVJETE

Štrajk u Adriji

HT kandidat za PTK

Zadar. Radnici zadarske tvornice za preradu ribe Adria ju er su opet prekinuli proizvodnju dok im se ne isplati pla a za travanj. Predstavnici sindikata sastali su se s vlasnikom tvrtke Miodragom Laci em, koji je obe ao da e posuditi novac za pla u. Nedavno je s predstavnicima Podravke, koja je otkupila robnu marku Eva, dogovoreno da e pla u za ožujak osigurati Podravka, a pla e za travanj Adria. H

BROJKA

milijuna eura uložila je talijanska obitelji Marazzi u obnovu hotela Lafodia na Lopudu, koji je nakon tri godine obnove ponovno otvoren. Ima 70-ak zaposlenih

Do 2012. Dukat ulaže još 2 mil. eura u Sirelu

Poslovni rizik u Hrvatskoj ostat e povišen, kao rezultat još uvijek strogih uvjeta kreditiranja, velikog broja ste ajeva i krhkih gospodarskih izgleda, smatraju analiti ari bonitetne ku e Dun & Bradstreet (D&B)

BROJKA

SNIMIO HRVOJE DOMINI

U izvještaju za lipanj Hrvatsku i dalje svrstavaju u zemlje s blagim rizikom ulaganja, izvijestili su iz tvrtke Bonline, koja zastupa D&B za podru je Hrvatske i BiH. D&B naglašava dobro stanje financijskog sektora, njegovu zadovoljavaju u kapitalizaciju, likvidnost i profitabilnost. Ipak, smatra da e gospodarski oporavak i dalje biti veoma spor i navodi nekoliko rizika koji na to utje u, a to su slaba doma a potražnja, visoka stopa nezaposlenosti, pove anje cijena nafte te indirektni utjecaj dužni ke krize u eurozoni. Dodaje i da Vlada planira poduzeti nekoliko poteza kako bi se potaknuo ekonomski oporavak i otvorila nova radna mjesta. Neki od njih su raspisivanje više javnih nadmetanja u turizmu i infrastrukturnim projektima te porezne olakšice na nova radna mjesta. U D&B-u smatraju kako e efekti takvih poteza biti ograni eni. Velikim rizikom za doma e gospodarstvo D&B smatra slabu fiskalnu pozicija i pove anje zaduženosti zemlje. H

Zagreb. Hrvatski Telekom (HT) izvijestio je ju er Zagreba ku burzu da je ispunio uvjete za pretkvalifikaciju vezano uz privatizaciju Pošte i Telekomunikacija Kosova d.d. (PTK) te je sada pretkvalificirani kandidat. HT je o tome obavijestio prodavatelj, odnosno iz Vlade Republike Kosovo, doznaje se iz HT-a. Grupa HT prijavu za pretkvalifika-

ciju podnijela je Vladi Republike Kosovo 27. rujna prošle godine. U priop enju se dodaje da PTK pruža usluge nepokretne i pokretne telefonije te poštanske usluge kroz svoje brendove Telekom Kosova, Vala i Pošta Kosova. O ekuje se da e biti prodan samo telekomunikacijski dio poslovanja kada kosovska vlada bude prodavala svoj udjel od 75 posto u PTK-u. priop enju HT-a dodaje se i da se od kosovske Vlade o ekuju daljnje informacije o procesu nadmetanja. H

TISU A TONA sira na godinu proizvede SIRELA

ALEN FONTANA, generalni direktor Dukata

VRATILI BROJ EU Ulaganjem je pove ana kvaliteta mlijeka sa 50 na 90%, broj kooperanata sa 5300 pao je na 3500, no prosje na proizvodnja po proizvo a u sa 18 tisu a litara godišnje narasla je na 24,5 tisu a litara

Zahvaljuju i ulaganjima od osam milijuna eura u modernizaciju i pove anje proizvodnih kapaciteta 30 posto, bjelovarska Sirela ponovno ima izvozni broj EU, a do 2012. godine planiraju se dodatne investicije od dva milijuna eura. Sirela je izvozni broj EU dobila prošle godine nakon prekida od nekoliko godina. U bjelovarskoj tvornici sira u ponedjeljak je održan susret s medijima kako bi se javnost izvijestila o tome što je novi vlasnik napravio u tvornici od preuzimanja prije etiri godine. Godine 2007. francuski Lactalis preuzeo je Dukat, u ijem su sastavu tada bile tri tvornice za preradu mlijeka, me u kojima Sirela.

Izgubljeno 50 mil. litara

Kao regionalno središte Dukat ima 13 proizvodnih pogona u 11 zemalja koje obuhva aju bivše jugoslavenske

republike, Rumunjsku, Bugarsku, Albaniju i Gr ku. Generalni direktor Dukata Alen Fontana kaže da su ulaganjem u proizvodnju pove ali kvalitetu mlijeka sa 50 na 90 posto, a godišnje se proizvede deset tisu a tona sira. Broj kooperanata sa 5300 u 2007. pao je na sadašnjih 3500, ali Fontana kaže da je prosje na proizvodnja po proizvo a u s nekadašnjih 18 tisu a litara godišnje narasla na 24,5 tisu a litara. Hrvatska je u prošloj godini zbog pada broja proizvo a a mlijeka izgubila 50 milijuna litara mlijeka, a Fontana predvi a da e se isti negativni trend nastaviti i ove godine, ali manjim intenzitetom. "Ove godine cjelokupna industrija mlijeka uvozi mlijeko jer imamo pad sirovine i rast cijena mlijeka u posljednje dvije godine. Uvoz se odnosi samo na dva do tri posto po-

treba, no taj trend zabrinjava", kazao je Fontana.

Srbija na ekanju

Dukat je svojedobno odlu io subvencionirati nabavu junica proizvo a ima izdvojivši za to šest milijuna kuna, me utim interes je bio slab. "Uspjeli smo kupiti oko tisu u junica. Dali smo dvije do tri tisu e kuna za junicu, a preostali iznos do 10-ak tisu a proizvo a je morao sufinancirati. Budu i da je puno nelegaliziranih objekata, mnogi nisu dobili kredit komercijalnih banaka", objašnjava Fontana. Dukat u Srbiji ima jednu mljekaru i zauzima 10 do 11 posto tržišta. Fontana kaže da su zainteresirani za širenje na tom prostoru, ali nije se izjasnio je li Dukat zainteresiran za kupnju mljekara koje se prodaju u Srbiji. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 7/6/2011

U SVIBNJU

Prodaja automobila pala 6,7 posto

Zagreb. Tijekom svibnja u Hrvatskoj je prodano 3875 novih osobnih automobila, što je za 278 automobila ili 6,7 posto manje nego u travnju, prema podacima agencije Promocija Plus. U odnosu na svibanj prošle godine, prodaja na domaćem tržištu uvećana je za 224 automobila odnosno 6,1 posto.

U prvih pet mjeseci prodano je 18.516 automobila, što je 2759 ili 17,5 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najprodavanija marka vozila u svibnju je bila Volkswagen sa 477 prodanih automobila i tržišnim udjelom od 12,3%. Druga najprodavanija marka vozila bio je Opel sa 413 prodanih vozila, a potom Renault sa 370 vozila. Prema modelima, u svibnju je najviše bilo prodanih Opel Corsi (174), a slijede VW Polo (168), Opel Astra (162) te VW Passat (144). H

BAYer

heldt generalni direktor Zagreb. Markus Heldt novi je generalni direktor Bayera u Hrvatskoj. Naslijedio je Olivera Scholza, koji preuzima nove odgovornosti u tvrtki Bayer, u odjelu Strateškog marketinga u Bayeru u Njemačkoj. Heldt je bio direktor Poslovne jedinice Bayer CropScience za Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Albaniju i Makedoniju, a u Bayeru radi od 1999. godine. B.hr

MArKUS heLdT, novi generalni direktor Bayera u Hrvatskoj arhiva b.hr

Varaždinci: Pad Vindije i Boxmarka, uspon Ytresa IPAK STABILNO Vindija je i dalje najveća tvrtka po prihodima u Varaždinskoj županiji te je 15. među svim kompanijama u Hrvatskoj Iako je BDP Hrvatske prošle godine realno pao, financijski izvještaji pokazuju da je 500 vodećih domaćih kompanija uspjelo stabiliziralo poslovanje, pa tako i većina najvećih poduzeća s područja Varaždinske županije, među kojima ima nekih s iznimnim stopama rasta. Vindija je sa 2,7 milijardi kuna i dalje najveća tvrtka po prihodima u Varaždinskoj županiji te 15. među kompanijama u Hrvatskoj. To je nešto slabije u odnosu na prijašnje godine, što je posljedica pada kupovne moći koju je osjetila i ta prehrambena industrija. Zbog toga su prihodi Vindije u 2010. pali 4,16 posto

68 milijuna kuna. Taj je rezultat veći ako se zna da je riječ o proizvođaču tekstila, točnije čarapa, a puno stariji Varteks s prihodom od 314 milijuna kuna desetak je mjesta iza, odnosno na 225. mjestu.

foto mirela godinić

Pad dobiti za petinu

PrIhOdI YTreSA, koji posluje u sastavu talijanske Calzedonije, lani su rasli gotovo 21 posto u odnosu na 2009. godinu pa je bolje pozicioniran od puno starijeg Varteksa

u odnosu na 2009., a dobit 49 posto u odnosu na 2009. godinu. Unatoč tome, Vindija je po ostvarenoj dobiti od 33,3 milijuna kuna i dalje među sto najvećih kompanija u Hrvatskoj. Boxmark Leather, koji je s oko dvije tisuće zaposlenih najveća tvrtka u Slobodnoj zoni Varaždin u Trnovcu Bartolovečkom, sa 1,6 milijardi kuna nalazi se na 33. mjestu po ostvarenim prihodima u Hrvatskoj. Poslovanje Boxmarka, jednog od vodećih proizvođača kožne galanterije za autoindustriju, lani je obilježeno znatnim rastom

prihoda od gotovo 33 posto, ali i većim smanjenjem dobiti u odnosu na 2009. godinu.

Izvoz 98 posto

Posljedica je to pada cijena u autoindustriji koja se oporavlja od recesije, zbog koje su s tržišta nestali slični proizvođači kožnih navlaka i sličnih proizvoda. Zahvaljujući tome, Boxmark je nakon Ine imao najveći rast izvoza, koji čini čak 98 posto njegova prihoda, po kojem već godinama zauzima vodeće mjesto među varaždinskim izvoznicima. Među najvećim kompanijama u toj županiji jest i tvrt-

ka Ytres, koja posluje u Poduzetničkoj zoni Kneginec. Ta tvornica u sastavu talijanske Calzedonije zauzima 216. mjesto po ostvarenim prihodima među hrvatskim kompanijama, ali po ostvarenoj dobiti 46. mjesto sa 68 milijuna. Zahvaljujući ulaganjima, prihodi Ytresa bilježe kontinuiran rast od osnutka, a prošle godine rasli su gotovo 21 posto u odnosu na 2009. te su iznosili više od 326 milijuna kuna. Za razliku od većine ostalih vodećih kompanija kojima je lani dobit pala, bruto dobit Ytresa porasla je 26,2 posto i iznosila visokih

Dok su prihodi u graditeljstvu padali i više od 30 posto, Zagorje-Tehnobeton prošle je godine sklopio poslove u vrijednosti od 1,15 milijardi kuna, što je manje za nešto više od sedam posto. Za petinu je pala i dobit, odnosno sa 31,9 na 25 milijuna kuna. Prema visini dobiti u 2010. godini, među sto najvećih kompanija iz Varaždinske županije jesu i Patting (93. mjesto) te Gumiimpex-GRP (100. mjesto), koji je lani ostvario 33 milijuna kuna dobiti te 278 milijuna kuna prihoda, što je desetak posto više nego 2009. godini. Tvrtka Cesta Varaždin ovih je dana prisiljena smanjiti broj zaposlenika, što je vidljivo iz prošlogodišnjeg poslovanja: prihodi su pali 42 posto, odnosno sa 370 na 215 milijuna kuna, uz gubitak od gotovo 70 milijuna kuna, što je 80 posto više nego u 2009. godini. Nasuprot tome, Meteor grupi prihodi su pali deset posto, odnosno sa 214 na 191 milijun kuna, a dobiti od 1,3 milijuna kuna iz 2009. lani je gotovo udvostručena. Ivica Kruhoberec

karijere, znanje i posao

PODUZETNIČKI INKUBATORI Kako bi se osiguralo zapošljavanje mladih koji završavaju studij, razvoj gospodarstva i naposljetku smanjenje javnog duga Hrvatske, nužno je ulagati u razvoj studentskih poduzetničkih inkubatora kao modela edukacije za poduzetništvo

fotolia

Utorak 7/6/2011

Još se čeka prava

obrazovna politika

> karijere > znanje > posao

Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva

DraguTin ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Snimio Saša ćetković

Snimio hrvoje dominić

12-13

business.hr Utorak 7/6/2011 OGLAS

stvarnom svijetu 80-ak posto novoosnovanih poduzeća koja nisu u sustavu poduzetničkih inkubatora propada u prvih pet godina poslovanja. S druge strane, u istom tom svijetu start-up kompanije koje napuštaju inkubator imaju 87 posto izgleda za opstanak i uspjeh na tržištu u petogodišnjem razdoblju", pišu u radu "Poduzetnički inkubatori u edukaciji za poduzetništvo" autori Igor Čizmadija i Dragan Stanković s Visoke škole za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje "Nikola Šubić Zrinski". To je izlaganje, među ostalima, izneseno na nedavno održanoj 1. međunarodnoj konferenciji o učenju za poduzetništvo. U Hrvatskoj, navode, postoje samo 23 poduzetnička inkubatora. Najveći udio u Hrvatskoj (četiri inkubatora), oko 17 posto, nalazi se u Primorsko-goranskoj županiji. Četiri županije s udjelom od 52 posto svih poduzetničkih inkubatora imaju po tri inkubatora, a to su Splitsko-dalmatinska, Osječko-baranjska, Koprivničko-križevačka i Istarska županija. Dva inkubatora ima Bjelovarsko-bilogorska županija, po jedan Zadarska, Virovitičko-podravska, Sisačko-moslavačka, Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija. Ostale županije, njih 10, što čini oko 48 posto svih županija, nema nijedan poduzetnički inkubator. "Kako bi se osiguralo zapošljavanje mladih koji završavaju studije, razvoj gospodarstva i naposljetku smanjenje javnog duga Hrvatske, nužno je ulagati u razvoj studentskih poduzetničkih inkubatora kao modela edukacije za po-

duzetništvo", pišu u tom radu Igor Čizmadija i Dragan Stanković. Potrebno je poboljšati nedovoljnu povezanost znanstveno-istraživačkih institucija s gospodarstvom te u obrazovne institucije uvesti ljude iz prakse, koji će ojačati stup na kojem se temelji budućnost svake zemlje, a to je znanje. Ispunjavanjem tih dvaju uvjeta studentski poduzetnički inkubatori, kao alat u edukaciji za poduzetništvo, zasigurno mogu postati jednim od zamašnjaka razvoja poduzetničkih kompetencija i poduzetništva u cjelini. Iako se u Hrvatskoj može pronaći samo malo studentskih poduzetničkih inkubatora, zbog mogućnosti koje nudi takav model edukacije uskoro se može očekivati veći broj inkubatora i studentskih poduzeća.

1600 seminara

"Cilj 1. međunarodne konferencije o učenju za poduzetništvo jest pridonijeti prihvaćanju poduzetništva kao odgojno-obrazovne, društvene i gospodarske vrijednosti", istaknula je Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. "Poduzetništvo i poduzetnička kompetencija, kako pojedinca tako i društvene zajednice u cjelini, u uvjetima opće društvene i gospodarske globalizacije temeljna je pretpostavka uspješnog rasta i razvoja", ustvrdila je državna tajnica te dodala da je radi uvođenja poduzetništva kao jedne od ključnih kompetencija u sve obrazovne kurikulume nužno kontinuirano povećavati kapacitet obrazovnih institucija. Podsjetila je kako je Ministarstvo još 2002. godine pokrenulo projekt obrazovanja za poduzetništvo i

kako je održano više od 2600 seminara. Naglasila je važnost edukacije za poduzetnike početnike, ali i za one koji su ušli u fazu rasta i razvoja pa su im nova znanja nužna kako bi povećali konkurentnost. Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, naveo je tom prigodom da gospodarstvo mora biti uključeno u strukovnu izobrazbu, odnosno da mora preuzeti odgovornost za njezinu kvalitetu, a obrazovni sektor treba biti spreman na partnerstvo i suradnju. "Zadaća je i jednog i drugog sektora osposobiti kompetentne ljude, što je osnovni preduvjet gospodarskog rasta", ustvrdio je Ranogajec. "Stalno podizanje konkurentne sposobnosti gospodarstva, koja implicira i stabilnost gospodarskog rasta jačanjem kapaciteta ljudskog potencijala, posebno na području poduzetništva i poduzetnosti, osigurava kvalitativne pretpostavke za podizanje zapošljivosti radnika", ustvrdio je Vitomir Tafra iz Obrazovne grupe Zrinski govoreći o Nacionalnoj strategiji učenja za poduzetništvo. Osnovni su ciljevi strategije senzibilizirati javnost o poduzetništvu,

razviti pozitivan stav prema cjeloživotnom učenju za poduzetništvo te uvesti učenje i osposobljavanje za poduzetništvo kao ključnu kompetenciju u sve oblike, vrste i razine formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i učenja. "Ostvarenje tih ciljeva u razdoblju od pet godina pridonijet će povećanju zapošljivosti svih struktura radno-sposobnog stanovništva, uključujući i posebno osjetljive skupine na tržištu rada, osnivanju većeg broja malih poduzeća iz prilike, povećanju raznolikosti ponude hrvatskih proizvoda i usluga kao rezultat inovacija, istraživanja i razvoja, povećanju broja mladih koji pokreću vlastiti posao i broja žena koje pokreću vlastiti posao te porastu konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva", nabrojio je Tafra u prezentaciji objavljenoj u zborniku radova, u kojem su sva izlaganja s tog prvog znanstveno-stručnog skupa. Ograničenost trajanja realizacije strategije vezane uz razdoblje od 2010. do 2014. godine određuju aktivnosti iz Akcijskog plana, a ciljevi ostaju trajna pretpostavka razvoja poduzetnosti i poduzetništva te gospodar-

stva i društvene zajednice u cjelini. "Vidljivo je da postoji potreba za uvođenjem sustavnog obrazovanja za poduzetnost, što implicira izradu jasne koncepcije nastavnih programa, odnosno kurikuluma. Iz toga proizlazi i potreba za kvalitetnijim osposobljavanjem nastavnika za poučavanje poduzetničke kompetencije. U programima je obrazovanje za poduzetnost djelomično prisutno, odvija se u sklopu realizacije ciljeva ostalih predmeta i nije rezultat planirane i osmišljene politike obrazovanja za poduzetništvo", navodi Vera Šutalo iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa u radu "Poduzetničke kompetencije i suradničko poduzetništvo: put do promjena i unaprjeđenja kvalitete programa i obrazovanja". Razvoj suvremenih školskih sustava temelji se na koncepciji cjeloživotnog obrazovanja i društva koje uči. Poduzetnička kompetencija uvrštena je u sve europske nacionalne kurikulume kao jedna od osam temeljnih kompetencija. Poticanjem poduzetnog načina razmišljanja i razvojem poduzetničke kompetencije pridonosi se povećanju zapo-

Poduzetništvo i poduzetnička kompetencija pojedinca i društava u globalizaciji temeljna je pretpostavka uspješnog rasta OGLAS

Vitomir BegoVić, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo arhiva business.hr

šljivosti, učinkovitosti i socijalne sigurnosti. Smjernice za ostvarenje poduzetništva i poduzetničke kompetencije nalaze se i u dokumentima Europske unije.

osmišljena politika

U proteklih 20 godina velik udio viška radnika u poduzećima nastao je zbog tehničkih, gospodarskih i organizacijskih razloga. Zbrinjavanje viška radnika, iako zakonska obveza, svelo se na formalnu proceduru, a dominantan način "skrbi" bile su prijevremena mirovina i stimulativne otpremnine, navodi Vitomir Begović, predstojnik Vladina Ureda za socijalno partnerstvo u radu "Obrazovanje u funkciji prevencije nezaposlenosti u uvjetima viška radnika". "Brojni radnici koji se nađu na listama viška radnika jesu potencijal koji će, ako mu se ne pomogne u pronalaženju rješenja za daljnje zapošlja-

vanje, prestati to biti", smatra on. Navodi nekoliko programa za zbrinjavanje viška radnika poput stručnog usavršavanja i prekvalifikacije, poticajnog zapošljavanja, programa inkubatora te interne burze rada. Jedan od načina jest i poticaj poduzetništvu, odnosno pomoć pri zapošljavanju za one radnike koji odluče nastaviti raditi kao obrtnici ili mali poduzetnici uz uporabu sredstava za poticajne otpremnine i ostale potpore u sklopu određenih programa na nacionalnoj razini. "Pojedinac koji je višak treba dobiti osobnog savjetnika koji će ga voditi kroz proces utvrđivanja preostalih radnih sposobnosti i profesionalne orijentacije, uključiti ga u programe edukacije za aktivno traženje posla čiji rezultat treba biti individualni plan njegova novog zapošljavanja".

Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hrw

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 7/6/2011

INOVATIVNOST I BIZNIS Primjenom Outcome Driven Innovation tehnike u proces razvoja inovacije uključuju se kupci: umjesto prikupljanja informacija o potrebama, očekivanjima i rješenjima, njome se identificiraju vrijednosti koje kupci zaista žele

Inovaciju ne pokreće g provjereni postupak T renutačno globalno najuspješnija tehnika stvaranja novih i poboljšavanja postojećih proizvoda i usluga, Outcome Driven Inovation, trebala bi, zahvaljujući djelovanju Znanstveno-tehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci, uskoro postati popularna i među regionalnim inovatorima. Naime, serijom edukativnih radionica i seminara koji će početi ove jeseni, poduzetnicima će se nastojati ukazati na činjenicu kako je primjena ove metodologije, koja pokazuje stopu uspjeha inovacija od čak 86 posto, postala temelj poslovanja svjetskih inovatora te faktor koji je mnoge spasio od obustave

rada. Primjenom Outcome Driven Innovation tehnike, navodi Boris Golob, direktor Znanstveno-tehnologijskog parka, uzrok uspjeha i glavna prednost ove metode jesu u načinu na koji se u proces razvoja inovacije uključuju kupci: umjesto prikupljanja informacija o potrebama, očekivanjima i rješenjima, njome se identificiraju vrijednosti koje kupci zaista žele te je omogućeno razumijevanje kako kupci ocjenjuju koristi koje kupuju, u kojim okolnostima i po kojim kriterijima donose odluke. U odnosu na uobičajenu stopu uspjeha inovacija od oko 20 posto, uz dokazani rast od 86 posto, ova metoda, ističe Golob, poduzećima omogućuje smanjenje

ulaganja u razvoj proizvoda od 75 posto te fokusiranje napora i resursa na razvoj drugih inovacija - postupak koji je Harvard Business Review proglasio jednom od najboljih poslovnih ideja razvijen je u preciznu, sustavnu i univerzalnu metodologiju inoviranja, primjenjivu bez obzira na veličinu poduzeća i tržište, što bi u konačnici mogao podići konkurentnost domaćih inovatora.

Okretanje kupcu

"Ako bez inoviranja nema opstanka, zašto su tvrtke koje inoviraju više iznimka nego pravilo? Zašto ni kriza ni gubitak tržišnih pozicija nisu potaknuli i ostala poduzeća da krenu njihovim putem? Problem

inoviranja slični su i u nas i u svijetu: poduzetnici ne znaju kako, a kada i krenu inovirati, velik je rizik od neuspjeha. Inoviranje je, dakle, 'neuspješan poslovni proces'", rekao je Golob, navodeći kako od svih novih proizvoda i usluga koji dođu na tržište samo svaki pedeseti postaje "zvijezda", pokretač rasta i izvora bogatstva, a tek svaki četvrti osigura nekakvu zaradu. Golob ističe kako fokus zanimanja investitora treba biti kupac, za razliku od drugih faktora kojima inovatori posvećuju preveliku pažnju, a tu je ideju prvi upotrijebio harvardski profesor Clayton Christensen, idejni začetnik metodologije. "Jedno istraživanje o nastanku

Od svih novih proizvoda i usluga koji dođu na tržište samo svaki pedeseti postaje 'zvijezda', pokretač rasta i izvor bogatstva, a tek svaki četvrti osigura nekakvu zaradu

inovacija pokazalo je da je u posljednjih stoljeće i pol 36 posto povijesno velikih, radikalnih inovacija nastalo u tvrtkama s manje od 20 posto zaposlenih. Ni biti prvi nije najvažnije kao što Amazon nije izmislio internetsku prodaju knjiga i Microsoft 'prozore', velika je vjerojatnost da će korist od proizvoda imati netko treći", objašnjava Golob. Metodologija polazi od uloge kupca i ideje da kupci kupuju proizvode i usluge zato što im omogućuju obavljanje nekog za njih važnog ili korisnog posla. Kao primjer Golob navodi da ljudi ne kupuju svrdlo jer im treba svrdlo, već zato što im treba rupa u zidu. Kako bi označio kategoriju kupca unutar ove metodologije, Golob koristi termin "posao kupca". "Ono što 'posao kupca' čini dragocjenim za inovacije jest njegova nepromjenjivost. Tržišta, tehnologije, djelatnosti, način života sve se mijenja, ali 'poslovi kupaca' žive puno dulje. 'Poslovi' poput 'gašenja žeđi', 'hranjenja', 'slanja poruka na daljinu' ili 'zabave subotom navečer' postoje oduvijek - temeljiti inovaciju na njima znači

36 posto povijesno velikih, radikalnih inovacija nastalo je u tvrtkama s manje od 20 posto zaposlenih ZNaNJE o iNoVaCiJama Serija edukativnih radionica i seminara o uspješnom inoviranju počet će ove jeseni SNIMIO ŽELJKO MALETIĆ

genIjalna Ideja nego ››

Ako bez inoviranja nema opstanka, zašto su tvrtke koje inoviraju više iznimka nego pravilo? Zašto ni kriza ni gubitak tržišnih pozicija nisu potaknuli i ostala poduzeća da krenu njihovim putem? mag. Boris goloB, direktor Znanstvenotehnologijskog parka Sveučilišta u Rijeci

OGLAS

SNIMIO ŽELJKO MALETIĆ

oslanjati se na nešto stabilno", objašnjava Golob.

Demantirani mit

Uz prepoznavanje uloge kupca u procesu stvaranja inovacije, Outcome Driven Inovation metodologija uključuje i kategorije poput strategije razvoja inovacije, održivu i disruptivnu inovaciju, evoluciju ponude i lanca vrijednosti, postupak identificiranja prepreka i prilika iz nepotrošnje te mnoge druge kojima će se, siguran je Golob, uvelike pomoći domaćim inovatorima koji još uvijek ne dje-

luju u skladu sa svjetskim trendovima, što u konačnici dovodi do neuspjeha. "Praksa je demantirala mit kako je za inoviranje potrebno biti kreativni genij ili kako je 'to' potrebno imati u sebi. Prava je istina da za uspješno inoviranje treba imati određena znanja i slijediti preporučene postupke koje mogu naučiti i primjenjivati svi: i poduzetnici, i znanstvenici i izumitelji. Proces inovacije ne počinje genijalnom idejom nego jasnim i provjerenim postupkom", zaključuje Golob.

Dimitri Jelovčan

OGLAS

ERAsMUs > karijere > znanje > posao

16-17

business.hr Utorak 7/6/2011

Europski studiji i praksa Prijave za Erasmus potprogram, usmjeren na visoko obrazovanje, pokazuju da visoka učilišta Hrvatske povećavaju broj svojih studenata koji će tijekom studiranja dobiti priliku dio svog studija ili stručne prakse realizirati u inozemstvu, kao i broj osoblja koji će se uputiti na usavršavanje ili držanje nastave u inozemstvu. U akademskoj godini 2011./2012. očekuje se više od 1100 studenata i nastavnika koji će dobiti priliku sudjelovati u tom najvećem europskom programu razmjene.

Do europsk stipendijama PROGRAMI EU Agencija za mobilnost i programe EU dosad je zaprimila više od 735 prijava raznih ustanova i organizacija - dječjih vrtića, osnovnih i srednjih općih i strukovnih škola, visokih učilišta, ustanova za obrazovanje odraslih, udruga mladih, instituta, poduzeća, zavoda, obrta... za svoje programe u Europi

iše od 42,5 milijuna kuna vrijedni programi učenja i usavršavanja u zemljama Europske unije čekaju kandidate iz Hrvatske u ovoj godini. Stoga iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije pozivaju zainteresirane da se jave te podsjećaju da su Program za cjeloživotno učenje i program Mladi na djelu najveći programi Europske unije usmjereni na formalno, neformalno i informalno učenje i u sklopu njih mogu se realizirati aktivnosti mobilnosti učenika, nastavnika, profesora, studenata, zaposlenih i nezaposlenih osoba, mladih i

osoba koje rade s mladima. Kroz programe se potiče i rad na međunarodnim

projektima sa stranim partnerima. Kako bi zadovoljio interese različitih

Donositelji odluka u obrazovanju mogu sudjelovati u studijskim posjetima na kojima se obrađuju teme vezane uz politiku obrazovanja

1100 studenata i nastavnika dobit će priliku sudjelovati u tom najvećem europskom programu razmjene

Comenius

150

Motivirani za suradnju U sklopu Comenius potprograma Programa za cjeloživotno učenje osnovne i srednje škole pokazale su iznimnu motivaciju za sudjelovanje u EU projektima međunarodne suradnje te je više od 150 škola podnijelo prijavu za financiranje međunarodnih aktivnosti u obliku partnerstava sa stranim školama. Isto tako, profesori, nastavnici i odgajatelji žele se kontinuirano usavršavati i u međunarodnom okruženju te se dosad njih više od 130 prijavilo za sudjelovanje na međunarodnim konferencijama, seminarima i susretima s partnerima. Škole iz Hrvatske zainteresirane su i za primanje stranih studenata koji će im pomagati u realizaciji nastave. U tijeku je postupak odabira najboljih prijava. Sljedeći rok za prijavu za stručna usavršavanja je u rujnu.

škola podnijelo je prijavu za financiranje projekata

130

profesora, nastavnika i odgojitelja prijavilo se za sudjelovanje na međunarodnim konferencijama, seminarima i susretima

ke prakse europskim ciljnih skupina, Program za cjeloživotno učenje podijeljen je na četiri sektorska programa: Comenius za opći odgoj i obrazovanje, Leonardo da Vinci za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, Erasmus za visoko obrazovanje te Grundtvig za obrazovanje odraslih. Za donositelje odluka u obrazovanju na raspolaganju su studijski posjeti.

fotolia

Programi za mlade

Programi su prije svega namijenjeni mladima do 30 godina i osobama koji rade s mladima. Program

Mladi na djelu usmjeren je na mlade izvan formalnog sustava obrazovanja i rad na međunarodnim projektima, a nudi sudjelovanje u nekoliko tzv. akcija: Mladi za Europu, koja potiče razmjene, inicijative i demokratske projekte mladih, Europska volonterska služba, Mladi u svijetu - poticanje suradnje s partnerskim i susjednim državama, Sustavi podrške mladima - osposobljavanje i usavršavanje osoba koje rade s mladima te Potpora europskoj suradnji u polju mladih - poticanje dijaloga između mladih i donosite-

promo

Prijavi se i osiguraj mjesto prije rezultata državne mature! RIT/ACMT studenti imaju priliku iskusiti sve prednosti američkog obrazovanja i time postaviti temelje za uspješne poslovne karijere. rIT/ACmT od ove akademske godine dostupan je na dvije lokacije: u Dubrovniku i Zagrebu. U Zagrebu se izvode studiji Informacijske tehnologije i međunarodno poslovanje. U Dubrovniku se izvode studiji Informacijske tehnologije i Service management. Natječaji za RIT/ACMT FINANCIJSKE POTPORE otvoreni su tijekom cijele godine. ove godine osigurano je više od 1.800.000 kn za dodjelu financijskih potpora za upise u akademsku godinu 2010/2011. Financijska potpora predstavlja nepovratna sredstva koja se dodjeljuju studentu pri upisu, a pokrivaju od 10% do 50% školarine za sve 4 godine studija. Više od 25% brucoša u prošloj godini ostvarilo je pravo na financijsku potporu, a ove godine planiramo se približiti brojci od 50% studenata koji primaju neki oblik financijske potpore odnosno stipen-

dije, što je u američkom obrazovnom sustavu zapravo standard. Više informacije o otvorenim natječajima za stipendije i financijske potpore možete pronaći na web stranici www.acmt.hr ili na telefon 020 433 000.

> karijere > znanje > posao

18-19

40 osoba aktivnih u obrazovanju odraslih želi sudjelovati u međunarodnim seminarima i konferencijama

business.hr Utorak 7/6/2011

fotolia

lja odluka za mlade. Natječaj za dodjelu financijske potpore za međunarodne aktivnosti za 2011. godinu otvoren je u prosincu prošle godine. Agencija za mobilnost i programe EU dosad je zaprimila više od 735 prijava raznih ustanova i organizacija - dječjih vrtića, osnovnih i srednjih općih i strukovnih škola, visokih učilišta, ustano-

va za obrazovanje odraslih, udruga mladih, instituta, poduzeća, zavoda, obrta,... Neke od njih već su iskusne u međunarodnoj suradnji, dok su je druge tek hra-

GrundtViG

Razmjena iskustava za odrasle

U Grundtvig potprogramu ove je godine gotovo 60 ustanova za obrazovanje odraslih podnijelo prijavu za sudjelovanje u međunarodnim partnerstvima. Isto tako, više od 40 osoba aktivnih u samom obrazovanju odraslih želi se dalje usavršavati i sudjelovati u međunarodnim seminarima i konferencijama. Tu želju pokazuju i osobe aktivne u oblikovanju obrazovnih politika pa ih je dosad više od 40 pokazalo interes za sudjelovanjem u studijskim posjetima i razmjeni iskustva s donositeljima odluka iz drugih država. U rujnu će biti otvoreni natječaji za stručno usavršavanje osoba aktivnih u poučavanju odraslih te posjeti i razmjene (prijava 45 dana prije planirane aktivnosti).

bro započele. Djelatnici Agencije svim prijavljenima nude podršku za prijavu i vođenje projekata. Kako smo doznali iz Agencije za mobilnost i programe EU, najviše zanimanja za sudjelovanje pokazale su osnovne i srednje škole koje su se prijavile na više od 330 Comenius aktivnosti u prvoj polovini 2011. godine, kako za par-

tnerstva i zajednički rad s inozemnim školama, tako za stručno usavršavanje i razmjenu iskustava s kolegama u inozemstvu.

Više od 90 prijava

Tradicionalno aktivna su i visoka učilišta koja ponudu žele osnažiti i mogućnošću provedbe dijela studija u inozemstvu. Tako se 19 visokoš-

350 pojedinačnih sudionika prijavilo se u programu mobilnosti

kolskih ustanova prijavilo na natječaj za Erasmus mobilnost te će ponuditi mogućnosti mobilnosti za više od 1100 studenata i nastavnika. Ustanove koje pružaju aktivnosti obrazovanja odraslih također su aktivne u međunarodnoj suradnji. Dosad je Agencija zaprimila više od 90 prijava za stručno usavršavanje i partnerstvo u sklopu

Na praksu u inozemstvo Strukovne škole putem sudjelovanja u potprogramu Leonardo da Vinci imaju priliku svoje učenike i nastavnike uputiti na praksu u inozemstvu, kao i poduzeća, tvrtke i obrti. Tu mogućnost ove će godine iskoristiti više od 350 pojedinačnih sudionika mobilnosti iz Hrvatske.

Grundtvig potprograma. "I aktivnosti strukovnih ustanova u sklopu Leonardo da Vinci potprograma pokazuju pozitivan trend. Zaprimili smo više od 100 prijava za stručno usavršavanje učenika, stručnjaka u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, zaposlenih i nezaposlenih, kao i za poboljšanje sustava strukovnog obrazovanja", kažu u Agenciji za mobilnost i programe Europske unije. Uz navedeno, 90 udruga mladih dosad je zatražilo financiranje iz programa Mladi na djelu. U prvoj polovini ove godine Agenciju su posjetili predstavnici Europske komisije radi praćenja provedbe Erasmus, Leonardo da Vinci i Grundtvig programa na nacionalnoj

90 mladih podnijelo je prijave za međunarodnu razmjenu, volontiranje, lokalne inicijative...

razini. Tijekom posjeta predstavnici EK imali su priliku razgovarati s korisnicima programa u Hrvatskoj te su istaknuli kako su zadovoljni kvalitetom odabranih projekata, načinom provedbe i sudjelovanja Hrvatske u programima. Zajedno s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Agencija je pregovarala s tijelima državne uprave kako bi dolazak stranih studenata i ostalih sudionika programa protekao što lakše. Dogovoreno je tako da će se postupak dobivanja boravišne dozvole dodjeljivati u Hrvatskoj, da će se priznavati osiguranje i europskih osiguravajućih kuća te da će se praksa stranih studenata tretirati kao dio studija. Agencija

MLadi na djeLu

Volonteri i demokratski projekti U natječajima Agencije za mobilnost i programe Europske unije otvorene su mogućnosti sudjelovanja mladih i udruga mladih (putem programa Mladi na djelu), a od početka 2011. njih više od 90 podnijelo je prijavu, kako za aktivnosti međunarodnih razmjena, tako za aktivnosti volontiranja, lokalnih inicijativa ili demokratskih projekata.

fotolia

Leonardo da Vinci

Tradicionalno su aktivna visoka učilišta koja ponudu žele osnažiti i mogućnošću provedbe dijela studija u inozemstvu je pokrenula i portal Study in Croatia (www.studyincroatia.hr) uz veliku pomoć MZOŠ-a, Instituta za razvoj obrazovanja te visokoškolskih ustanova koje su ažuriranim informacijama pridonijele lakšoj informiranosti zainteresiranih stranih studenata.

Prijave do rujna

Donositelji odluka u obrazovanju imaju mogućnost

sudjelovanja u studijskim posjetima tijekom kojih mogu obrađivati različite teme važne za kreiranje politika obrazovanja. Otvoren je i natječaj za pripremne posjete u srpnju, rujnu i listopadu koji nude mogućnost početka međunarodne suradnje putem sastanaka s poznatim partnerima te kontaktne seminare koji su prilika za upoznavanjem novih partnera. Tu su i natječaji

za stručna usavršavanja osoba aktivnih u poučavanju i obrazovanju, bilo u sklopu osnovnog i srednjeg školstva, bilo u sklopu obrazovanja odraslih. Rok za prijavu je u rujnu. Prijave na natječaj za mlade i udruge mladih, u sklopu programa Mladi na djelu, mogu se podnijeti još do početka rujna i do početka listopada. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

promo

Asistent FOI-a dobitnik nagrade "Otvorena informatika" Asistent na Fakultetu organizacije i informatike Varaždin, Tonimir Kišasondi, na konferenciji DorS/CLUC dobio je nagradu "otvorena informatika" za 2010. godinu koju dodjeluju Hrvatska udruga za otvorene sustave i Internet (Hropen) i Hrvatska udruga Linux korisnika (HULK). Tonimir je nakon studija nastavio raditi na Fakultetu, na kolegijima Sigurnost informacijskih sustava i Informatika 2, te je među najaktivnijim asistentima. Jedan od najvećih razloga dobivanja nagrade je pokretanje projekta “razmjena vještina”, zamišljenog kao neformalno okupljanje ljudi zainteresiranih za određenu tematiku kao što su računala, informatika, otvoreni kod i slobodni software, gnu/linux, programiranje,

baze podataka i sl. Tonimir kaže kako mu je glavna motivacija za organizaciju razmjene vještina bila okupiti ljude zbog druženja i razmjene konkretnih znanja vezanih uz informacijske tehnologije, računalstvo te organizacijske vještine, a zanimljivo je što, uz njega, organizacijski tim čine prvenstveno studenti FoI-a. Sudionici su razni IT stručnjaci i studenti, kojima su takve radionice osobito zanimljive jer poslodavci često zahtijevaju konkretne vještine koje studenti nakon završetka školovanja nemaju što im zadaje poteškoće pri zapošljavanju. razmjenom znanja i iskustava i jedni i drugi povećavaju vlastitu konkurentnost u području ICT-a. Više o razmjeni vještina može se pronaći na: http://rv.foi.hr

> karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 7/6/2011

RAZVOJ OBRAZOVANJA Institut za razvoj obrazovanja promiče socijalnu dimenziju visokog obrazovanja u Hrvatskoj te su njegovi predstavnici pozvani da sudjeluju u Akreditacijskom savjetu Agencije za znanosti i visoko obrazovanje te u Europskoj radnoj skupini za socijalnu dimenziju bolonjskog procesa

CAmBRidge UNiVeRsity na popisu je svjetski poznatih sveučilišta za koja IRO osigurava stipendije arhiva business.hr

Socijalna dimenzija viSokog školStva

nstitut za razvoj obrazovanja (IRO) u svojem izvješću za 2010. godinu kao najveći uspjeh ističe to što je uspio osigurati izmjene zakona kojima se ukinulo oporezivanje stipendija u Hrvatskoj, nastavio je zagovaranje socijalne dimenzije visokog obrazovanja te je podržao visoka učilišta i nadležne državne institucije u projektima za razvoj i reformu visokog obrazovanja. U izvješću se navodi da je više od 24.000 korisnika kontaktiralo IRO u vezi s informiranjem o mogućnostima studiranja i stipendiranja. Putem programa koje administrira IRO, 54 studenata i asistenata dobila su stipendiju za studij ili usavršavanje u inozemstvu, među ostalim na prestižnim sveučilištima Cambridge University i University of California, Berkeley. IRO je prošle godine ostvario ciljeve zacrtane u svojem strateškom planu za razdoblje od 2008. do 2010. U suradnji s Hrvatsko-američkom zakladom za obrazovanje i izobrazbu uspio je osigurati ukidanje oporezivanja stipendija u Hrvatskoj tako da se izmje-

ne uvrste u Zakon o porezu na dohodak te u Pravilnik o porezu na dohodak. Aktivno se zauzimao i za promicanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj kroz objavljivanje brojnih stručnih tekstova i priopćenja za javnost. Predstavnici IRO-a su u 2010. godini pozvani da sudjeluju u Akreditacijskom savjetu Agencije za znanosti i visoko obrazovanje te u Europskoj radnoj skupini za socijalnu dimenziju bolonjskog procesa.

Pristup obrazovanju

IRO je radio s hrvatskim visokim učilištima, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa te Agencijom za mobilnost i programe EU na razvojnim projektima u području financiranja visokog obrazovanja, studentskog standarda, jednakog pristupa visokom obrazovanju i akademske mobilnosti. Među ostalim, vodio je prvo međunarodno istraživanje Eurostudent u Hrvatskoj, u suradnji s MZOŠ-em. Lani je IRO dobio više od 17.000 upita o mogućnostima studiranja i stipendiranja u Hrvatskoj, Europi i SAD-u, više od 7000 posjetitelja na Sajmu stipendija

2010., a internetske stranice IRO-a zabilježile su čak 2,2 milijuna posjeta. "Rad i postignuća IRO-a temeljena su na suradnji sa svim sudionicima u visokom obrazovanju te na partnerstvu s pojedincima i institucijama iz Hrvatske i inozemstva, i to iz svih društvenih sektora. Tako je u 2010. godine IRO uspostavio ili nastavio suradnju s čak 125 institucija te 33 stručnjaka i suradnika koji su izravno sudjelovali u projektima i uslugama IRO-a", navodi se u izvješću. IRO je osnovan 1999., a do 2004. godine unutar hrvatske akademske zajednice postao je referentno mjesto za pružanje usluga informiranja i obrazovnog savjetovanja vezanih uz mogućnosti studiranja u Hrvatskoj, Europi i SADu. Od samoga osnutka IRO se kroz usluge i projekte koje provodi zalaže za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, tj. za jednake mogućnosti prilikom upisa, tijekom i na završetku studija za sve društvene skupine. U razdoblju od 2004. do 2008. godine IRO je od organizacije usmjerene primarno na pružanje usluga

pojedincima prerastao u organizaciju koja svoju ekspertizu i resurse nudi i institucijama u visokom obrazovanju radi razvoja i reforme sustava i institucija visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

Plan do 2013.

Godine 2008. izradio je strategiju razvoja za period od 2008. do 2010. godine u kojoj je ujedinio institucionalnu suradnju i rad s pojedincima usmjerivši se na razvoj, zagovaranje, provedbu te praćenje provedbe politika visokog obrazovanja. U tom je razdoblju IRO postao prepoznatljiv u hrvatskoj javnosti kao vodeća organizacija za razvoj i zagovaranje politika visokog obrazovanja. U izradi strateškog plana za razdoblje od 2011. do 2013. IRO je, kako tvrde autori tog plana, uzeo u obzir najvažnija društvena, gospodarska i politička kretanja na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. IRO se želi profilirati kao jedna od vodećih organizacija civilnog društva u Hrvatskoj i regiji u području visokog obrazovanja. U svojoj novoj strategiji Institut za razvoj obrazo-

vanja zalaže se za sustav visokog obrazovanja koji će osiguravati jednake obrazovne mogućnosti, voditi se načelom osiguranja kvalitete, promicati međunarodnu suradnju, poticati cjeloživotno učenje te odgovarati potrebama pojedinca i društva. IRO pridonosi razvoju politike visokog obrazovanja, pruža stručnu podršku institucijama, umrežava domaće i međunarodne stručnjake te omogućuje ostvarivanje obrazovnih ciljeva pojedincima u Hrvatskoj i regiji. Institut za razvoj obrazovanja osnovao je 2009. godine Hrvatsko-američku zakladu za obrazovanje i izobrazbu, jedinstvenu zakladu za stipendiranje temeljenu na partnerstvu između hrvatske i američke vlade, akademske zajednice, gospodarskog sektora i organizacija civilnoga društva. Zaklada je u studenome 2009. ponosno pokrenula svoj prvi program stipendiranja "Stipendija za budućnost" (Fellowship for the Future) putem kojega će dodjeljivati pune stipendije hrvatskim državljanima za diplomski (Master) studij u SAD-u. Gorden Knezović

OGLAS

Bulent Gultekin, profesor financija na Wharton Business Schoolu Sveučilišta Pennsylvania arhiva business.hr

> karijere > znanje > posao

22-23

business.hr Utorak 7/6/2011

Turskoj više ne treba Europljani su propust OGLAS

Bulent Gultekin Tržišno gospodarstvo znači vladavinu prava, a ne da pas jede psa. Ono znači kompetitivnost, a ne stvaranje koncentracije moći i monopola, i to je značenje tržišta, nasuprot kapitalizmu 19. stoljeća. Tako kaže profesor financija na Wharton Business Schoolu, koji je u Zagrebu održao predavanje o korporativnim financijama i strategijama

inancijske inovacije koje su dopustila regulatorna tijela prouzročila su financijsku krizu”, objasnio nam je Bulent Gultekin, profesor financija na na Wharton Business Schoolu Sveučilišta Pennsylvania prije nego što je u Zagrebu održao predavanje na temu "Korporativne finan-

cije i alternativne strategije financiranja - prošlost, sadašnjost i budućnost" u sklopu programa Advanced Program in Business koji je organizirao Institut za inovacije. Gultekin je jedan od najcjenjenijih stručnjaka u području financija, a iza njega je bogato iskustvo. Tijekom karijere radio je kao viši savjetnik za privatizaciju vlada brojnih država

APB PROGRAM U ZAGREBU

Neprocjenjivo iskustvo i networking U sklopu executive edukacijskog program Advanced Program in Business (APB) prošli je vikend u Zagrebu gostovao Bulent Gultekin, renomirani stručnjak iz područja financija. APB je executive education program na razini diplomskih i poslijediplomskih studija radi usavršavanja srednjeg i visokog menadžmenta najistaknutijih poduzeća u regiji. Vodeći svjetski profesori pokrivaju četiri ključna područja; inovacije, marketing, financije i strategije, a mogu dati i pregled postojećih znanja i naznačiti trendove u nastajanju, objašnjava Jelena Krizmanić, ravnateljica Instituta za inovacije. Svrha programa nije novi stupanj formalnog obrazovanja, nego isticanje trendova u poslovanju kako bi menadžeri jednostavnije ispunili ciljeve i održali strateške prednosti svojih poduzeća na tržištu zahvaćenom krizom. "Iako su u Hrvatskoj relativno novi, zbog povezanosti s praksom te vrhunskih predavača executive education programi u svijetu su iznimno cijenjeni među praktičarima. Zbog stalnih promjena u okruženju te potrebe za osmišljavanjem novih strategija i pristupa poslo-

vanju, kao temeljna prednost takvih programa ističe se mogućnost praćenja novosti, stjecanja novih znanja, iskustava i ideja, nadogradnja specifičnih vještina te neprocjenjiv networking", navodi Jelena Krizmanić. Seriju predavanja na Advanced Program in Businessu u Zagrebu počeo je Stephen Bradley, profesor emeritus na Harvard Business Schoolu,nastavili su su Gabriele Troilo, profesor marketinga na Bocconi Universityju u Milanu te konzultant vodećih modnih marki, profesor Ajay K. Kohli sa sveučilišta Georgia Institute of Technology, ujedno urednik časopisa "The Journal of Marketing", John Deighton, profesor marketinga na Harvard Business Schoolu i jedan od najnagrađivanijih autora poslovnih slučajeva. U tjednima koji dolaze, predavanja će održati još profesor Rajesh Chandy s London Business School, William Barnett sa sveučilišta Stanford, prof. Daniel A. Levinthal s Wharton Business School, te profesor financija na INSEAD-u Massimo Massa.

a Europska unija, tili povijesnu šansu poput Ukrajine, Kazahstana, Poljske, Indonezije i Turske, organizacija kao što su Svjetska banka, Europska banka, UN, Američka agencija za međunarodni razvoj te velikih međunarodnih korporacija. Bio je i guverner turske središnje

banke. Gultekin kaže da su razlozi izbijanja svjetske financijske krize brojni i da je ona rezultat akumulacije mnogih stvari. Tvrdi da je za razliku od prethodnih kriza, primjerice u Turskoj, Argentini ili jugoistočnoj Aziji, koje su ponajprije

bile valutne, američku krizu koja se brzo proširila na ostatak zapadnog svijeta obilježio balon koji je prije ili poslije morao puknuti.

Pucanje balona

Počeci balona sežu u 1997. godine, kada je tržište kapi-

tala SAD-a u samo jednom danu palo 22 posto, nakon čega je američka monetarna vlast počela s ublaženom monetarnom politikom otpuštajući u sustav veliku količinu novca. "Najveći je problem što je došlo do inovacije financijskih in-

strumenata, a pritom je izostala razumna regulacija regulatora, što se pokazalo velikom pogreškom", kaže Gultekin. Inovacije, povezane s neracionalnošću ljudi, uzrokovale su pucanje nekretninskog tržišta, što je dovelo do najveće

promo

Dvostruka diploma za studente ZŠEM-a koji godinu dana provedu studirajući na FIU Zagrebačka škola ekonomije i managementa njeguje međunarodnu suradnju s više od 80 sveučilišta širom svijeta. U tom je duhu ZŠEm potpisao sporazum o dvostrukoj diplomi za preddiplomski i diplomski studij s uglednim američkim sveučilištem Florida International University, iz miamija, Florida. Ugovor otvara jedinstvene mogućnosti za ZŠEm studente da studirajući tri godine preddiplomski studij ekonomije i managementa na ZŠEm-u u Zagrebu te nakon toga jednu godinu na FIU u miami, postignu dvije prvostupničke diplome, FIU i ZŠEm. Ugovor također otvara mogućnost da studenti ZŠEm specijalističkog diplomskog studija, mBA financija, studij nastave na diplomskom studiju master in real Estate management na FIU i tako postignu dvije diplome ZŠEm i FIU. ovaj ugovor još je jedna potvrda kvalitete obrazovanja kakvo pruža ZŠEm.

››

Zbog stalnih promjena u okruženju te potrebe za osmišljavanjem novih strategija i pristupa poslovanju, kao temeljna prednost tih programa ističe se mogućnost praćenja novosti, stjecanja novih iskustava i networking

> karijere > znanje > posao

business.hr

Jelena Krizmanić, ravnateljica Instituta za inovacije

Utorak 7/6/2011

svjetske financijske krize poslije Drugoga svjetskog rata. "Ljudi su se zaduživali iznad svojih potreba jer su mogli, a banke na sve načine nudile kredite. Sve je to, uz inovacije i neprikladnu regulaciju, rezultiralo širenjem financijskog sektora preko granica koje su potrebne jednom društvu", objašnjava Gultekin. Financijski je balon slikovito opisao kao orgije. Sve je zabavno tijekom noći, ali slijedi mučno buđenje s pitanjima. "Središnja banka mogla je zaustaviti na vrijeme izbijanje krize, ali političari i građani bili su zadovoljni jer je na takvim temeljima raslo zapošljavanje, a cijene nekretnina letjele u nebo", opisuje Gultekin.

Plaćanje grčkog duga

Gultekin kaže da je najveći problem financijske krize njezina strahovita cijena. Primjerice, bankarska kriza u Južnoj Koreji stajala je tu zemlju 50 posto BDP-a, a kriza u Turskoj, zemlji Gultekinova rođenja, stajala ju je 40 posto BDP-a. "To naposljetku plaćamo svi mi, porezni obveznici. Što mislite, tko će platiti dugove Grčke? Grčki građani, naravno", tvrdi Gultekin. Upravo grčki problem prijeti raspadom eurozone iako Gultekin smatra da će

euro preživjeti. Jedan od grčkih problema upravo je u euru, jer zbog toga ne može voditi samostalnu monetarnu politiku pa za izlazak iz problema ne može, primjerice, upotrijebiti inflaciju kao instrument za povećanje konkurentnosti. Gultekin smatra da na osnovi sadašnjih grčkih stopa građane te zemlje čeka 10-godišnja stagnacija. "To je mnogo u prosječnom životu", upozorava Gultekin. Tvrdi da je već tada bilo jasno da su se neke stvari mogle primijetiti prilikom njegova uvođenja eura. Naime, tzv. maastritski kriteriji, koje mora ispuniti svaka zemlja da bi usvojila euro, izjednačili su rizik svake zemlje u eurozoni. Ti su kriteriji trebali jamčiti disciplinu, a pokazali su se kao put u pakao popločan dobrim namjerama. Naime, zemlje poput Irske, Španjolske, Portugala ili Grčke odjednom su dobile mogućnost jeftinih zaduživanja po uvjetima kakve je do imala Njemačka. "Umjesto da se ponašaju odgovornije, te su zemlje počele naveliko posuđivati novac, što su kreditori jedva dočekali", opisuje Gultekin. Kreditori su znali da u slučaju nevolja te zemlje mogu očekivati spašavanje cijele Unije pa su im rado davali novac. Stoga Gulte-

kin smatra da će EU trebati mijenjati svoju politiku. "EU zbog birokratiziranosti i strukture odlučivanja sporo donosi odluke, a gospodarski problemi traže brzu reakciju", kaže Gultekin. Stoga smatra da će doći do uvođenja jedinstvene fiskalne politike kako bi se takvi problemi spriječili u budućnosti. Gultekin dobro poznaje situaciju u rodnoj Turskoj, čije gospodarstvo raste po nevjerojatnim stopama od devet posto. Međutim, smatra da Tursku čeka još dugi put da se priključi najbogatijim gospodarstvima jer joj je količina ušteđevine još uvijek mala. Iako ima snažan financijski sektor, on još uvijek treba proći reforme, smatra Gultekin, baš kao što Turska još mora ulagati u obrazovanje. Ta zemlja u posljednje vrijeme bilježi snažnu akumulaciju know-how tehnologije i snažno je izvozno orijentirana, što je proces započet 1980-ih godina. "Riječ je o velikom tržištu sa 72 milijuna stanovnika, što je iznimno privlačno i za strane ulagače", kaže Gultekin. Međutim, on kao jednu od glavnih razloga promjene turskoga gospodarstva vidi u padu Berlinskog zida, kada su se srušili komunistički režimi diljem Europe i bivšeg SSSR-a. I sam je

Financijski je balon poput orgija. Sve je zabavno tijekom noći, ali slijedi mučno buđenje s pitanjima

tijekom vojnog roka držao stražu prema tadašnjem SSSR-u, a današnjoj Gruziji da bi se uvjerio u veliku zatvorenost i barijere prema zemljama.

Turski put u Uniju

Smatra da se padom komunizma Turska vraća na prirodne pozicije kao centar trgovine tog dijela svijeta. Problem je europsko podizanje zida prema Turskoj, koji je ponajprije problem EU. Njegov je ujak bio jedan od potpisnika Sporazuma iz Ankare, daleke 1963. godine, između Turske i Europske ekonomske zajednice, preteče današnje EU. Tada je službeno počeo turski put prema EU, pa Gultekin kroza smijeh kaže da je EU zapravo obiteljski posao. Od tada se Turska nije maknula s te točke, a čini se da zbog rastućeg nacionalizma u Europi i neće. Gultekin kaže da se prilikom potpisivanja Sporazuma prije gotovo 50 godina nije uopće razmišljalo o kulturnim ili vjerskim razlozima, a ne treba ni zaboraviti da je EEZ tada činilo samo šest zemalja. "Govorimo o 58 godina dugim zarukama. Riječ je o situaciji koja se odnosi na Europu u teškom stanju, koja se teško nosi s tim da je Turska muslimanska zemlja", kaže Gultekin. Smatra da je Europa propustila svoju šansu i da je u Turskoj splasnulo raspoloženje vezano uz učlanjenje. "Turskoj bi ekonomski bilo mnogo bolje izvan EU jer je ponajprije u pitanju birokratizirana struktura, a Turska je već povezana s tom strukturom na mnogim razinama", kaže Gultekin objasnivši da

arhiva business.hr

se Turska mora okrenuti zemljama jugoistočne Azije koje bilježi snažan rast u trenucima dok Europa stagnira. Smatra da bi prije 50 godina učlanjenje imalo smisla, ali da je Turska, doduše, na teži način, riješila političke probleme te da se velikim tržištem može se kretati samostalno. Unija je postala irelevantna za Tursku, a Gultekin smatra da je Europa mnogo izgubila svojom zatvorenošću. "To je loša odluka jer je Europa mogla biti svjetski vizionar da je primila Tursku, s kojom bi kao muslimanskom zemljom dobila nemjerljiv utjecaj na područje Afrike i Bliskog istoka. Tu je povijesnu priliku izgubila Europa", zaključuje Gultekin. Kao savjetnik pazio je da Poljska ide polako s privatizacijom, kako ne bi izbila korupcija, a kaže da je dobro upoznat sa situacijom u Sloveniji gdje je provedena čudna privatizacija. Iako nije upoznat s hrvatskim načinom privatizacije, kaže da se u mnogim zemljama istočne Europe s lošom privatizacijom pojavilo predatorsko i mafijaško gospodarstvo koje nema veze sa slobodnim tržištem. "Tržišno gospodarstvo znači vladavinu prava, a ne da pas jede psa. Ono znači kompetitivnost, a ne stvaranje koncentracije moći i monopola, i to je značenje tržišta, nasuprot kapitalizmu 19. stoljeća", objasnio je Gultekin svoju teoriju koju nije vezao uz Hrvatsku, ispričavši se nedovoljnim znanjem o RH iako odgovara najtočnijem opisu hrvatskoga gospodarstva. Ante Pavić, I. H.

OGLAS

investor 26-27 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 7/6/2011

14,88 MIL. KUNA

Paviću izdašna dividenda Slobodne Slobodna Dalmacija dioničarima će isplatiti dividendu od 2,85 kuna po dionici, za što je predviđeno ukupno 14,88 milijuna kuna, odluka je glavne skupštine dioničara te tvrtke održane 3. lipnja. Navedeni iznos za isplatu dividende izdvojit će se iz lanjske dobiti nakon oporezivanja Slobodne Dalmacije, koja je iznosila

36,15 milijuna kuna. Osim za dividendu, iz tog će se dobitka 20,45 milijuna kuna rasporediti, prema odluci glavne skupštine, za pokrivanje prenesenog gubitka, 785.000 kuna rasporedit će se u zakonske rezerve, a 34,8 tisuća kuna u statutarne rezerve. Dividenda će se svim dioničarima koji su na dan donošenja te odluke bili upisani u depozitarij Središnjeg klirinškog depozitarnog društva (SKDD) isplatiti najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja odluke. B.hr/H

BROJKA

114,75 dolara iznosila je cijena barela sirove nafte na londonskom tržištu u ponedjeljak

NINOSLAV PAVIĆ, predsjednik Uprave EPH

biljana gaurina/cropix

Građevinske tvrtke na bu svibnju zanimljivije od H

Protekli je mjesec na Zagrebačkoj burzi obilježio solidan rast prometa dionicama kojima se trgovalo 13,2 posto više nego u travnju. Pritom je Crobex porastao dva posto, a njegova specijalizirana blue chip verzija Crobex 10 pala je 0,3 posto. Taj specijalizirani indeks u minus su u prvom redu odvukle dionice HT-a i Ericsso-

na. Naime, najveći domaći telekom pao je 7,4 posto, a Ericsson je pao gotovo 10 posto. Pritom treba spomenuti da je HT bio uvjerljivo najlikvidniji sa 106 milijuna kuna prometa. Pad tih dviju dionica uslijedio je nakon što je dioničarima isplaćena dividenda. HT i Ericsson prošlog su mjeseca isplatili 22,76

Crobex 10 u svibnju je kliznuo 0,3 posto Dionica Ingra Končar Dalekovod Atlantska plovidba Podravka Adris (povlaštena) Atlantic grupa HT Ericsson NT Ina

Promjena 34,10% p 13,80%p 7,50% p 3,30% p 2% p 1,90% p -1,60% q -7,40% q -9% q -

Promet 32,9 6,4 12,3 6,4 8,9 14,1 10,3 106 21,03 -

*promet u milijunima kuna Izvor: ZSE

arhiva b.hr

OHRABRUJUĆe VIJeSTI Ulagači su u svibnju, kada već nisu mogli trgovati Inom, kupovali dionice građevinskih i tehnoloških kompanija koje su uspjele razveseliti relevantnim vijestima i natjerati na kupnju

VILIM KLeMeN, predsjednik Uprave Momentum brokera, kaže da su ulagači prošli mjesec dio novca prebacili u špekulativnije i burzovno uspješnije vrijednosne papire Snimio hrvoje knez

odnosno 190 kuna dividende po dionici nakon čega su one očekivano pale. "Dionice HT-a i Ericssona NTa zabilježile su pad tijekom svibnja zbog isteka prava na dividendu, ali i slabijih od očekivanih rezultata poslovanja u slučaju HT-a", smatraju u Raiffeisen Consultingu. No isplata dividende i nešto slabiji rezultati nisu jedini razlog pada HT-a. Vilim Klemen, predsjednik Uprave Momentum brokera, smatra da su ulagači prošli mjesec dio novca prebacili u špekulativnije i burzovno uspješnije vrijednosne papire poput dionica

DAVOR ŠPOLJAR, analitičar Erste banke, ocijenio je da su u situaciji kada je tržište počelo pokazivati pozitivna kretanja investitori preferirali nešto volatilnije dionice kako bi iskoristili pozitivan sentiment. Tu su u prvom redu bile dionice iz građevinskog sektora

Belja, Đure Đakovića i Dom holdinga.

Utjecaj dividende

"Ako izoliramo utjecaj dividende na kretanje cijene, obje su dionice (HT i ERNT) u svibnju zabilježile blagi porast. U situaciji kada je tržište počelo pokazivati pozitivna kretanja, investitori su preferirali nešto volatilnije dionice kako bi iskoristili pozitivan sentiment. Tu su u prvom redu bile dionice iz građevinskog sektora, i to pogotovo one koje su pratile pozitivne vijesti", kazao je Davor Špoljar, analitičar Erste banke. Najveći dobitnici iz sastava Crobexa 10 u prošlom mjese-

cu bile su dionice Ingre, Končara i Dalekovoda. Dionica Ingre porasla je čak 34,1 posto, uz 32 milijuna kuna prometa, najviše zahvaljujući novim poslovima sklopljenima u inozemstvu. Kako je priopćeno iz Ingre, ta je tvrtka na jednom od svojih tradicionalnih inozemnih tržišta ugovorila posao vrijedan približno 56 milijuna eura, a rok izvođenja radova je 26 mjeseci. Zbog naravi projekta i statusa investitora informacije o sklopljenom poslu ne mogu se objaviti i ostaju poznate samo ugovornim stranama. Dionica Dalekovoda porasla je pak 10 posto nakon što

OGLAS

urzi u Kina mjesecima rasprodaje HT-a američke trezorske zapise SMANJILI TREZORCE 97 POSTO

se pokazalo da dokapitalizacija te tvrtke solidno napreduje. U prvom je krugu odrađena dokapitalizacija Dalekvoda izdavanjem 408.700 dionica po cijeni od 245 kuna koju je Nadzorni odbor krajem prošlog tjedna odredio kao cijenu po kojoj će se kupovati novoizdane dionice, što znači da je tada prikupljeno nešto više od sto milijuna kuna, dok bi se u drugom krugu trebalo prikupiti još 40 milijuna kuna.

KOEI digle dobre vijesti

Analitičari su našli i dva razloga za izniman, 13,8-postotni rast Končara. Klemen kaže da je dionica porasla nakon vijesti o financiranju projekta vjetroelektrana, a analitičari Raiffeisena dodaju da se njezin rast može pripisati i poboljšanoj profitabilnosti u prvom ovogodišnjem tromjesečju. Generalno gledano, statistika ZSE-a za svibanj još je optimističnija ako podsjetimo na to da se dionicom Ine, koja inače generira oko 10 posto prometa, u svibnju uopće nije trgovalo slijedom rješenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA). Treba spomenuti i da je Hanfa prošli mjesec odobrila nova Pravila Zagrebačke burze koja su svojevrstan iskoraku u novu fazu rasta i razvoja domaćeg tržišta kapitala. Nikola Sučec

Kako odmiču rokovi dospijeća za vrijednosnice izdane da bi se financirao program oporavka američke ekonomije iz jeseni 2008. i proljeća 2009., Kina kupuje sve manje novih američkih dužničkih papira

Kina je srezala izloženost američkom kratkoročnom dugu čak 97 posto od svibnja 2009. do ožujka 2011., pokazuju podaci koje je objavilo američko ministarstvo financija. U svibnju 2009. godine Kina je držala 210,4 milijarde dolara trezorskih zapisa američkoga ministarstva financija, a u ožujku ove godine svela je to na 5,69 milijardi.

Preokret u listopadu '10.

Do listopada prošle godine Kinezi su smanjivanje izloženosti kratkoročnom dugu nadoknađivali povećanjem izloženosti dugoročnom dugu, pa je upravo listopad prošle godine označio preokret jer su Kinezi počeli smanjivati svoju izloženost SAD-u, kratkoročno i dugoročno. Kako poka-

bROJKA

zuju podaci američkog ministarstva financija, do ožujka ove godine samo su smanjivali izloženost.

Prije i poslije izvlačenja

Prije jeseni 2008. godine Kina je bila naznatno izložena trezorskim zapisima, u vrijednosti od 19,8 milijardi dolara u kolovozu te godine. Prije paketa za spas američkoga gospodarstva u kolovozu 2008. godine ukupna izloženost Kine američkom dugu iznosila je 573,7 milijardi dolara. No kad je tadašnji predsjednik Sjedinjenih Država George W. Bush odobrio izvlačenje američkoga gospodarstva jamčevinom u vrijednosti 700 milijardi dolara u listopadu 2008., a nakon toga i sadašnji predsjednik Obama paketom vrijednim 787 milijardi dolara u veljači 2009., kineska izloženost kratkoročnom dugu otišla je u nebo. Do prosinca 2008. Kina je uspjela kupiti američke trezorce do vrijednosti od 165,2 milijarde dolara, u ožujku 2009. imala je 191,1 mili-

bROJKA

jardu trezoraca, a u svibnju 2009. dosegnula povijesni vrhunac na 210,4 milijarde dolara. Ukupna izloženost Kine američkom dugu vrhunac je dosegnula u listopadu prošle godine, na 1,17 tisuća milijardi američkih dolara, a u ožujku ove godine smanjena je 300 milijardi dolara, na 1,14 tisuća milijardi. Potkraj kolovoza 2008., prije 'bailout' paketa, javno dostupni američki državni dug

iznosio je 4,88 tisuća milijardi dolara. Najveći dio američkog državnog duga sastoji se od javno dostupnih vrijednosnica koje prodaje ministarstvo financija i zadužnica koje se zovu "međuvladine" obveznice, koje ministarstvo daje vladinim zakladama - kao što je zaklada za socijalnu sigurnost, kada te zaklade potroše novac na neki drugi trošak iz svojeg djelovanja, a koji je propisan zakonom. B.hr

bEZ RAZLOgA ZA bRIgu

SAD i Kina su međuovisni Matko Bošković, investicijski savjetnik u Centar banci, smatra kako nije riječ o previše dramatičnoj promjeni. Za veće padove u izloženosti Kine prema trezorcima trebali bismo se vratiti u prvu polovinu 2010. godine, kaže Bošković. “Ne vjerujem da postoji materija za nagađanja o promjeni odnosa između Kine i SAD-a. Obe zemlje danas podjednako ovise jedna o drugoj i ne vjerujem da im je u interesu tresti već ionako labavo financijsko tržište. Možda je riječ o preslagivanju kineskog portfelja iz kratkoročnih u dugoročne vrijednosne papire. Kina je i dalje najveći vjerovnik američkog duga sa 1.145 milijardi američkih dolara (podatak za ožujak 2011.), što je znatno povećanje u odnosu na 895 milijardi američkih dolara godinu dana prije“, zaključuje.

bROJKA

5,69 210,4 1,14 4,88 milijardi dolara trezorskih zapisa američkog ministarstva financija držala je Kina na kraju ožujka ove godine

milijarde dolara trezorskih zapisa držala je Kina u svibnju 2009. godine

tisuća milijardi dolara američkoga državnog duga držala je Kina u ožujku 2011. godine

tisuća milijardi dolara iznosio je ukupno javno dostupan američki dug kojim se može trgovati u kolovozu 2008. godine, prije kraha Lehmana

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Đuro Đaković holding u ponedjeljak se istaknuo snažnim rastom cijene od 14,9 posto te prometom od 3,5 milijuna kuna, čime je ponio titulu najlikvidnije dionice na Zagrebačkoj burzi. Stoga u ponedjeljak nije bilo teško odabrati pobjednika dana. Rast u ponedjeljak samo je vrhunac kretanja ove dionice tijekom posljednja tri dana. Đuro Đaković holding tako je u petak skočio za više od sedam posto.

Đuro Đaković holding HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dom holding Ingra Viro tvornica šećera d.d. Adris grupa Belje Laguna Novigrad Ericsson Nikola Tesla Europlantaže d.d. za proizvodnju i usluge Podravka prehrambena industrija d.d. Dukat Atlantic grupa AD Plastik Končar - elektroindustrija Jadranski naftovod Atlantska plovidba d.d. Dalekovod Privredna banka Zagreb Petrokemija Adris grupa Luka Rijeka Vupik HGspot Institut IGH Kaštelanski staklenici Končar Kraš, prehrambena industrija Lošinjska plovidba Liburnia Riviera Hoteli HUP - Zagreb Ledo Tankerska plovidba Viadukt Jadroplov d.d. Zagrebačka banka Uljanik plovidba Luka Ploče Atlas nekretnine Konzum Tisak Dioki d.d. Valamar grupa Božjakovina Istraturist Umag d.d. Plava laguna SN holding Proficio Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Karlovačka banka Končar Magma d.d. Auto Hrvatska BC institut Fima validus Centar banka Hidroelektra niskogradnja Imunološki zavod Quaestus nekretnine Maistra Transadria Sunčani Hvar Belišće Riviera Poreč Imperial hotelijerstvo Lucidus dioničko Agromeđimurje Solaris Koestlin Rabac, ugostiteljstvo i turizam Saponia OT-optima telekom d.d. Jadranska banka Žitnjak Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Slatinska banka Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d. Vaba d.d. banka Varaždin

+ Ingrina dionica i dalje plaća skupu cijenu konsolidiranja redova ulagača na Zagrebačkoj burzi. Dionica koja je obilježila pretprošli tjedan klizi već drugi dan zaredom, a u ponedjeljak joj se cijena smanjila gotovo četiri posto. Ukupan promet dosegnuo je 1,4 milijuna kuna, pri čemu su 86.572 dionice promijenile vlasnike u 213 transakcija. Ingra se unatoč padu u ponedjeljak ipak uspjela održati na razinama iznad 16 kuna.

Redovan promet: 20.572.830,74 Kn

CROBEX: +0,69%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

51.99 255.80 86.03 15.80 444.00 268.73 99.56 11.25 1,460.00 745.00 325.00 621.00 726.01 143.00 643.06 3,115.00 699.12 242.08 576.01 174.00 300.00 185.00 75.00 15.30 1,783.00 2,550.00 1,449.97 458.00 142.50 1,902.00 1,240.00 5,711.01 1,361.37 245.80 142.21 257.00 600.00 1,281.00 51.15 190.20 196.66 73.40 65.52 150.50 266.00 1,722.01 150.71 19.11 19.00 79.87 1,300.00 16.01 350.40 270.00 12.00 275.00 135.08 113.00 39.10 67.00 671.00 44.00 655.01 243.00 181.12 30.70 749.99 282.00 252.50 229.00 169.50 39.00 2,100.00 145.00 10.99 109.12 23.00 85.00

59.75 256.20 91.91 16.75 467.60 271.99 101.46 11.25 1,465.00 745.00 328.50 655.00 737.50 146.00 699.48 3,150.01 719.00 244.50 590.00 178.70 304.00 190.00 76.35 15.99 1,810.00 2,700.00 1,450.00 463.01 149.90 1,904.00 1,300.00 5,712.27 1,410.00 251.99 144.00 259.12 605.00 1,290.00 54.00 194.98 200.00 80.00 67.90 150.50 277.39 1,722.01 151.02 21.00 21.40 80.84 1,300.01 17.98 350.41 270.00 12.43 275.00 137.50 113.00 39.10 68.99 684.00 44.00 655.01 243.00 181.12 30.70 749.99 282.00 252.50 229.00 169.50 39.00 2,100.00 145.00 10.99 109.12 23.00 85.00

59.75 256.00 90.00 16.08 460.00 270.00 100.98 11.25 1,460.01 745.00 325.00 650.00 735.00 143.10 643.06 3,115.00 700.10 242.08 590.00 174.00 304.00 188.00 75.00 15.99 1,784.00 2,600.00 1,450.00 458.00 149.90 1,904.00 1,300.00 5,712.00 1,400.00 245.80 142.60 257.50 600.00 1,281.00 52.20 190.20 196.66 73.40 65.75 150.50 274.98 1,722.01 150.71 21.00 21.40 80.84 1,300.00 17.49 350.41 270.00 12.29 275.00 137.49 113.00 39.10 68.99 671.00 44.00 655.01 243.00 181.12 30.70 749.99 282.00 252.50 229.00 169.50 39.00 2,100.00 145.00 10.99 109.12 23.00 85.00

14.90% -0.12% -2.07% -3.89% 3.37% -0.73% 0.97% 5.34% -0.20% 0.00% -1.04% -0.31% -1.06% -0.63% -4.02% -1.11% 0.29% -0.51% -0.86% -0.63% -1.43% -1.05% -2.02% -0.68% 0.17% -3.70% 1.76% -3.58% -0.07% -0.05% 0.00% -3.19% 0.00% 2.42% -2.97% -0.96% 0.00% -0.47% 0.00% -1.87% -1.67% -1.48% -1.87% 25.39% 0.36% 0.00% -2.77% 7.69% 7.05% 1.21% -0.80% 9.31% 0.00% -1.82% 1.57% 0.00% -1.24% 5.61% -2.25% 0.00% 0.00% -3.40% 0.77% -0.28% -2.09% 2.57% 0.00% -14.55% -1.08% -2.55% 5.92% 1.30% 0.00% 0.00% 19.46% 0.01% 13.75% 4.94%

61,268 6,981 16,923 86,572 1,387 2,216 5,128 43,578 293 500 945 459 394 1,923 393 83 362 798 279 764 438 615 1,372 6,312 49 34 58 169 531 39 57 12 48 216 357 179 55 25 607 160 147 390 402 155 79 10 104 805 776 184 11 858 39 48 1,054 46 81 95 205 103 10 150 10 25 30 163 6 15 15 15 14 55 1 12 121 10 45 1

3,482,171.64 1,786,396.45 1,523,377.82 1,395,746.58 634,345.64 598,005.60 515,586.05 490,252.50 427,900.23 372,500.00 307,248.15 299,567.74 288,069.32 276,754.34 263,217.42 260,960.21 256,179.86 193,721.97 164,204.49 133,103.26 131,639.44 114,898.68 103,431.59 97,461.60 88,229.01 88,169.14 84,099.87 77,942.01 76,818.31 74,184.04 73,976.00 68,541.31 66,370.07 53,117.68 50,992.63 46,130.80 33,005.01 32,112.96 31,589.10 30,971.53 29,100.25 28,825.99 26,715.78 23,327.50 21,388.57 17,220.10 15,692.13 15,521.27 15,013.58 14,851.28 14,300.01 14,158.88 13,665.90 12,960.00 12,740.99 12,650.00 11,056.52 10,735.00 8,015.50 7,082.09 6,767.00 6,600.00 6,550.10 6,075.00 5,433.60 5,004.10 4,499.94 4,230.00 3,787.50 3,435.00 2,373.00 2,145.00 2,100.00 1,740.00 1,329.79 1,091.20 1,035.00 85.00

193.41 20,963.46 672.05 120.60 637.87 1,831.71 829.60 175.46 1,944.22 330.97 1,761.50 1,950.00 2,450.71 600.96 1,654.03 2,313.97 977.00 555.29 11,254.11 581.35 2,923.23 1,124.33 112.91 5.28 282.91 295.34 281.57 629.12 99.30 576.23 612.79 1,257.61 876.94 112.28 233.39 16,492.46 348.00 285.17 174.13 4,318.08 469.35 296.69 413.94 30.85 1,285.53 940.77 409.93 82.17 10.83 108.26 79.86 85.25 175.21 44.95 33.20 17.19 85.78 25.46 88.19 755.05 19.29 321.68 762.64 887.80 115.17 77.71 31.04 174.20 32.89 231.80 111.63 109.98 251.21 29.82 152.15 100.28 44.18 150.04

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 22.36 252.00 27.87 11.00 290.00 242.21 54.00 8.80 1,181.00 740.00 240.00 290.01 657.10 80.21 430.00 2,332.01 672.01 217.00 461.06 105.50 286.07 161.54 41.77 14.86 1,106.00 612.00 975.00 356.10 121.00 1,900.00 1,115.16 4,720.12 1,140.00 190.00 124.01 200.00 533.13 1,160.03 25.01 145.00 135.00 60.20 28.68 80.01 240.04 1,345.00 130.58 11.50 15.16 53.00 909.99 14.95 302.00 180.00 5.00 240.00 119.00 51.52 36.29 51.00 608.07 25.00 420.00 140.00 150.00 14.03 551.00 166.55 201.00 65.10 105.25 25.00 2,000.00 76.10 9.00 98.00 11.14 54.00

59.75 315.99 95.99 31.90 507.77 305.00 118.99 11.25 1,650.00 745.00 343.97 675.00 829.99 152.00 699.48 3,520.00 945.02 337.00 708.00 184.73 345.00 267.02 108.90 39.95 2,500.00 4,990.00 2,389.98 497.02 164.00 2,697.00 1,595.99 6,900.00 1,490.00 346.00 176.84 289.98 662.00 1,900.00 66.85 225.50 244.98 99.00 72.00 150.50 380.00 1,895.00 245.00 25.00 22.98 86.88 2,198.00 69.90 419.97 300.00 15.66 290.00 197.89 194.00 87.00 73.00 3,197.00 78.00 700.00 259.65 214.95 33.33 1,003.00 330.00 298.99 245.00 189.38 42.39 2,989.88 163.85 11.99 132.37 27.00 95.00

REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PETROL SLOVENIJALES MERCATOR SALUS KD GROUP AKTIVA NALOZBE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER ALPETOUR POTOVALNA AGENCIJA HELIOS GORENJE INFOND GLOBAL

BANJALUČKA BURZA MERK-L1 CUSD-R-A RSDS-O-C PPRV-L1 BEOG-L1 UGTP-L1 VTRG-L1 ROTS-L1 RSRS-O-C

MERKUR AD BANJA LUKA CAJAVEC-US. DJEL. AD B. LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 POLJOPRIVREDNIK AD DERVENTA BEOGRAD AD BANJA LUKA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM AD PRIJEDOR VITOROG AD SIPOVO ROTAS AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHKP FBIHKR FBIHKM FBIHKN FBIHKO BDB9KK BHTSR ENISR

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O BRCKO DISTRIKT OBVEZNICE ST.DEV.STED. 11 BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS KMBN VINZ KMBNPB AIKB AERO AGBN SJPT IMLK ENHL A2012 A2015 A2013 A2014 RZVK

NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd Vino župa a.d. Aleksandrovac Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2014K Razvitak a.d. Lazarevac

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK ZLRB RMDEN10 RMDEN09 OHB TEL GRNT MPOL FERS PPIV SPAZ STIL SBT

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE ZLATARA RUBIN SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 OHRIDSKA BANKA OHRID MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog HOTELI METROPOL OHRID FERSPED SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP SKOPSKI PAZAR SKOPJE Stil a.d. Kraljevo STOPANSKA BANKA BITOLA

Najniža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,51 74,10 0,61 218,20 104,90 163,00 299,00 42,00 3,90 7,80 12,65 12,00 380,00 9,86 9,15

60,09 75,50 0,62 220,10 104,90 163,00 300,00 42,80 3,90 7,89 13,38 12,00 380,00 10,00 9,18

59,90 75,50 0,62 218,20 104,90 163,00 299,00 42,80 3,90 7,89 13,38 12,00 380,00 9,86 9,18

Promet

valuta: EUR - euro 59,98 75,05 0,62 219,26 104,90 163,00 299,57 42,71 3,90 7,83 13,18 12,00 380,00 9,92 9,16

-0,17 % 5205 0,53 % 1463 -0,65 % 107329 -0,86 % 193 0,96 % 231 -0,06 % 74 0,00 % 23 0,00 % 160 0,00 % 1532 1,66 % 762 4,53 % 352 0,00 % 380 0,00 % 12 -1,20 % 447 -0,65 % 385

Jubmes banka + 11,08 % Solana Tuzla + 8,33 % Hoteli Metroplo + 2,70 % KBMR + 1,66% ZIF Balkan investment +1,18 %

312.181,72 109.798,60 66.104,58 42.317,90 24.231,90 12.062,00 6.890,00 6.834,30 5.974,80 5.964,25 4.638,91 4.560,00 4.560,00 4.434,30 3.527,91

Energoinvest

valuta: BAM - konvertibilna marka 0,63 0,00 84,51 0,40 1,00 0,61 0,13 0,55 37,11

0,63 0,00 86,85 0,40 1,00 0,61 0,13 0,55 37,41

0,63 0,00 85,50 0,40 1,00 0,61 0,13 0,55 37,15

0,63 0,00 % 294305 0,00 100,00 % 48189488 0,77 2,89 % 132008 0,40 0,00 % 246563 1,00 0,00 % 48570 0,61 0,00 % 78533 0,13 0,00 % 149543 0,55 0,00 % 34335 0,37 -2,24 % 50216

184.529,24 173.482,18 102.146,68 98.625,20 48.570,00 48.140,73 19.291,05 18.884,25 18.659,9

valuta: BAM - konvertibilna marka 41,00 70,00 62,70 91,50 82,00 73,00 80,00 19,01 4,50

41,00 70,00 62,72 91,90 82,50 73,00 80,00 20,93 5,20

782,00 3.000,00 7.550,00 950,00 3.423,00 561,00 8.409,00 1.230,00 2.027,00 881,00 94,62 80,76 90,02 85,30 950,00

795,00 3.099,00 7.550,00 950,00 3.550,00 586,00 8.750,00 1.250,00 2.030,00 882,00 95,00 80,85 90,20 85,45 950,00

3.900,00 4.550,00 6.160,00 86,20 87,40 1.681,00 502,00 600,00 228,00 55.101,00 11.005,00 6.201,00 201,00 2.650,00

41,00 70,00 62,71 91,90 82,50 73,00 80,00 20,93 5,20

41,00 70,00 62,71 91,78 82,25 73,00 80,00 20,60 4,87

0,02 % 0,00 % -4,98 % -0,01 % 0,54 % -0,69 % 0,00 % 4,65 % 10,64 %

100000 50000 37478 14120 15239 11000 8891 3983 11426

4.100.000,00 3.500.000,00 2.350.332,66 1.295.948,00 1.253.350,39 803.000,00 711.280,00 82.069,04 55.618,78

valuta: RSD - srpski 789,00 3.002,00 7.550,00 950,00 3.427,00 573,00 8.600,00 1.238,00 2.028,00 882,00 94,84 80,82 90,05 85,41 950,00

790,41 3.001,51 7.550,00 950,00 3.426,81 570,15 8.599,99 1.237,91 2.028,06 881,95 94,84 80,81 90,05 85,41 950,00

-1,99 % -0,50 % -0,08 % 0,00 % -3,41 % -4,18 % 0,02 % -1,04 % -0,20 % 0,00 % 0,16 % 0,06 % 0,03 % -0,01 % 0,00 %

23867 4561 1300 8200 1029 4455 274 1310 753 1488 13345 14025 12029 11303 1000

-0,29 % 684 2.667.700,00 -0,01 % 268 1.219.408,00 0,00 % 197 1.213.520,00 0,06 % 17711 942.673,73 0,73 % 9240 500.606,23 -1,94 % 262 440.616,00 -0,46 % 817 411.217,00 -1,32 % 582 350.340,00 2,70 % 1032 235.296,00 -2,17 % 4 220.404,00 -1,74 % 20 220.100,00 1,30 % 22 140.402,00 -3,09 % 684 138.124,00 0,00 % 34 90.100,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Hidrogradnja Sarajevo -5,33 % AIK banka -3,41 % Makpetrol -2,99 % Telekom Srpske -2,86 % Gorenje -1,20 %

Naftna industrija Srbije

+4,68 -1,99 Izdanje Energoinvesta zabilježilo je treći uzastopni dnevni rast na Sarajevskoj burzi. Ukupan promet iznosio je nešto više od 55.000 konvertibilnih maraka, što ga je smjestilo među najlikvidnija izdanja. Titulu najlikvidnijeg izdanja na Sarajevskoj burzi u ponedjeljak je ponijela dionica BH Telecoma, čija je cijena rasla također po većoj stopi, ali i dalje dvostruko manjoj od Energoinvesta. Sve je to pridonijelo najvećem rastu sarajevskih indeksa među regionalnim indeksima.

Dionicom Naftne industrije Srbije u ponedjeljak se najviše trgovalo na Beogradskoj burzi. Međutim, veliki pesimizam koji je zahvatio srpsko tržište kapitala nije mimoišao ni ovu dionicu, koja je svojim padom bitno utjecala na pad dioničkih indeksa. Osim toga, gotovo sve najlikvidnije dionice u ponedjeljak su na Beogradskoj burzi zabilježile minus, a najveći među njima zabilježila je AIK banka stopom pada od 3,41 posto.

18.864.689,00 13.689.899,00 9.815.000,00 7.790.000,00 3.526.192,00 2.540.017,00 2.356.398,00 1.621.664,00 1.527.130,00 1.312.339,00 1.265.643,19 1.133.324,35 1.083.159,40 965.345,61 950.000,00

valuta: MKD - makedonski denar

3.901,00 3.900,15 3.900,15 4.551,00 4.550,03 4.550,03 6.160,00 6.160,00 6.160,00 86,50 86,44 53,23 88,00 87,99 54,18 1.700,00 1.681,74 1.681,74 506,00 503,33 503,33 610,00 601,96 601,96 228,00 228,00 228,00 55.101,00 55.101,00 55.101,00 11.005,00 11.005,00 11.005,00 6.400,00 6.381,91 6.381,91 204,00 201,94 201,94 2.650,00 2.650,00 2.650,00

REgIONAlNI INdEkSI BIRS -0,72% -0,10% 1.090,59 Belex15 FIRS -0,82% 799,52 -1,18% 2.119,68 Belexline MBI10 -0,86% 1.460,22 -0,67% 2.655,53 SASX10 MONEX20 +0,62% 12,094.09 +1,57% 1.016,95 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 6. lipnja 2011. 1.048,64 +0,24% SBITOP 758,99

EuROPSkI INdEkSI WIg20 +0,37% 2.878,64 -0,17% 5.857,38 dAX BuX +0,12% 23.057,92 +0,24% 7.080,78 CAC40 ATX -0,18% -0,63% 2.741,00 3.863,19 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 6. lipnja 2011. 1,634.04 +0,06% FTSE100

AMERIčkI INdEkSI djIA -0,25% S&P500 +2,81% 12,120.46 1,293.03 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -2,32% petak 3. lipnja 2011. 2.723,97

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG NF1N PETG SLLG MELR SALR KDHR ATPG KBMR LKPG APAG HDOG GRVG INDGL

Oznaka

Utorak 7/6/2011

business.hr

investor

OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

46,0226

17,79

Platinum Global Opportunity 14,1795

17,60

VB CROBEX10

111,2936

17,60

Erste Total East

37,0200

14,93

PBZ I-Stock

69,5171

14,45

Ilirika Azijski tigar

50,1912

-13,49

ST Global Equity

43,4129

-12,23

Platinum Blue Chip

82,2735

-7,03

101,6517

-6,65

26,4499

-6,64

Ilirika BRIC NFD Aureus BRIC

+ MjEŠOVItI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

VB CROBEX10 NFD Aureus Global Developed A1 NFD Aureus New Europe OTP indeksni Erste Adriatic Equity ST Global Equity Raiffeisen hrvatske dionice Capital Two OTP MERIDIAN 20 PBZ Equity fond HPB Dionički KD Victoria PBZ I-Stock FIMA Equity ZB euroaktiv Raiffeisen Central Europe C-Zenit MP-Mena HR Prospectus JIE HPB Dynamic AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) Ilirika Gold POBA ICO Equity AC Rusija OTP Europa Plus Erste Total East ZB trend Ilirika JIE KD Prvi izbor

kn kn kn kn kn € kn kn kn € kn kn kn kn kn € € kn kn kn kn € € kn € € € € € kn

130,5500

11,91

MješOVItI fOnDOVI

PBZ Global fond

111,8418

10,72

Allianz Portfolio

119,1143

10,21

OTP uravnoteženi

117,7606

7,33

Raiffeisen Prestige

108,4400

4,03

ST Balanced

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn OTP uravnoteženi kn ICF Balanced kn Allianz Portfolio kn ST Balanced kn PBZ Global fond kn HPB Global kn Raiffeisen Prestige € Erste Balanced € C-Premium kn HI-balanced € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Agram Trust kn Raiffeisen Balanced € KD Balanced kn ZB global € Ilirika JIE Balanced €

166,1665

-8,06

C-Premium

5,7355

-1,08

HPB Global

105,1122

-0,77

8,1580

-0,06

79,3066

-0,01

NFD Aureus E.M.B.

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

111,2936 92,8334 92,1200 114,2191 46,0226 96,7800 43,4129 77,6700 79,9069 94,9036 90,2085 95,9664 14,6873 69,5171 78,8978 106,4400 63,7500 52,1613 451,1472 61,3256 53,2194 10,6498 89,2683 5452,4300 41,7591 112,7885 37,0200 129,1200 158,3500 12,5579

1,38 0,72 0,61 0,58 0,43 0,30 0,28 0,25 0,23 0,13 0,08 0,02 0,01 -0,02 -0,07 -0,11 -0,14 -0,15 -0,18 -0,23 -0,24 -0,26 -0,30 -0,34 -0,37 -0,39 -0,40 -0,41 -0,42 -0,43

2,42 -5,78 5,63 -1,06 4,15 3,67 -3,84 1,80 4,18 1,82 0,82 6,58 2,58 -4,51 4,03 -2,10 -3,58 1,94 4,31 -3,62 7,12 -3,03 -10,76 -3,78 -12,69 -3,41 5,02 -5,24 -3,53 -4,94

28,66 -5,09 22,11 -9,62 26,59 18,11 -6,42 17,93 10,55 10,07 11,92 17,88 14,06 2,04 10,23 3,52 6,45 6,67 -6,29 1,25 10,92 -4,21 -12,08 1,74 -6,92 2,81 19,46 -2,49 -6,23 -2,92

17,60 -4,21 12,10 -3,94 17,79 9,13 -12,23 9,36 12,04 13,56 11,41 7,27 -0,58 14,45 -5,73 9,18 2,26 -6,21 2,27 4,29 5,12 -0,70 N/A -2,02 -1,90 9,05 14,93 0,69 -3,51 5,66

8,12 -1,34 -2,66 5,29 -20,17 -0,58 -7,56 -8,84 -5,27 -1,67 -1,78 -0,72 3,24 -8,94 -3,33 0,88 -7,09 -17,96 3,78 -10,66 -12,39 2,84 N/A -14,56 -18,63 6,64 -23,70 3,02 7,21 2,78

8,29 -4,88 10,05 -6,70 9,54 7,84 -6,65 5,00 5,02 5,83 6,19 14,70 4,91 -0,10 3,98 2,28 1,95 4,15 -7,71 -1,34 9,12 -5,48 -10,79 -1,86 -10,24 0,47 13,84 -4,91 -7,68 -3,37

7,586 54,332 10,925 10,337 139,660 222,317 11,772 17,351 8,718 13,010 355,058 22,819 70,148 237,335 18,806 239,077 196,626 6,191 4,525 22,887 24,058 14,311 4,366 5,963 9,038 10,270 106,924 169,537 88,254 5,483

1,37 5,51 3,04 2,58 3,44 5,65 10,61 2,73 4,13 3,10 5,75 5,67 12,07 3,88 7,01 7,08 6,13 3,29 3,24 4,34 4,77 2,25 0,60 3,85 4,24 1,87 3,67 8,60 6,61 8,31

03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011

www.business.hr/investor

Erste Balanced

KD Balanced

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP indeksni

Valuta

79,3066 117,7606 125,1390 119,1143 166,1665 111,8418 105,1122 108,4400 130,5500 5,7355 10,0439 10,7721 70,2367 151,8400 8,1580 143,5900 145,7114

1,16 0,37 0,29 0,18 0,11 0,02 -0,06 -0,09 -0,13 -0,18 -0,25 -0,26 -0,30 -0,33 -0,36 -0,46 -0,54

-3,30 1,15 6,57 1,91 -3,54 1,60 3,40 -1,45 4,71 0,57 -1,85 -2,86 -1,32 -3,53 -3,04 -4,76 -1,20

-8,96 11,94 15,15 6,21 -1,63 11,33 9,40 1,04 14,45 4,50 0,85 -3,11 5,90 0,22 0,22 -0,87 -2,67

-0,01 7,33 3,91 10,21 -8,06 10,72 -0,77 4,03 11,91 -1,08 2,62 0,27 2,84 0,58 -0,06 0,23 1,10

-4,64 3,03 2,80 8,85 6,23 5,67 0,88 6,78 0,53 -12,04 0,05 3,36 -1,05 4,88 -3,71 3,71 7,28

-6,55 9,44 10,65 3,42 -2,68 7,08 7,45 0,06 6,86 2,55 -2,05 -4,22 0,44 -2,16 -2,57 -2,71 -3,95

13,643 40,140 16,471 8,060 15,133 303,400 99,136 200,410 103,762 12,371 70,106 14,244 15,759 294,033 6,798 699,941 41,272

4,88 5,47 9,09 2,06 8,40 9,73 5,67 1,24 10,38 4,34 9,27 2,25 2,90 8,77 5,38 9,92 5,36

03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011

€ € € kn € € € €

126,1319 11,7307 177,6800 166,7489 134,6400 131,7867 128,5952 160,9400

0,17 0,04 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,04 -0,11

-2,07 2,44 0,70 1,97 2,71 1,06 1,93 1,07

-0,84 3,52 2,00 2,85 3,47 1,69 3,09 1,18

0,24 5,12 5,00 7,69 6,91 4,21 5,25 0,92

4,34 1,74 6,58 8,05 4,57 4,50 4,54 4,91

-0,59 3,17 1,86 2,97 3,31 1,72 3,26 1,15

18,730 8,239 541,933 78,808 601,267 200,651 29,328 175,786

5,47 9,27 9,02 6,61 8,01 8,24 5,67 9,92

03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011

kn kn kn € € kn kn kn kn kn € kn kn $ kn kn € kn

104,1961 133,7321 164,5654 141,0702 127,1639 146,8400 140,6409 136,8950 118,6655 11,4801 10,8129 109,7282 140,0900 125,2226 133,7005 124,0458 107,1700 100,8448

0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1,39 0,57 0,66 0,50 0,59 0,70 0,92 0,71 0,74 0,85 0,71 0,68 0,62 0,18 0,61 0,73 1,15 0,74

1,67 1,07 1,25 0,89 1,14 1,52 1,61 1,26 1,50 1,49 1,40 1,27 1,24 0,53 1,30 1,47 1,65 N/A

3,33 2,25 2,40 1,96 2,84 3,31 2,93 2,95 3,18 3,09 3,09 2,84 2,99 1,27 2,87 2,71 3,38 N/A

2,25 6,17 4,69 3,22 4,28 4,75 4,53 4,32 4,90 5,28 3,99 4,60 4,30 3,73 5,26 4,04 4,17 N/A

1,60 0,89 1,10 0,79 0,98 1,29 1,43 1,09 1,28 1,30 1,18 1,08 1,02 0,47 1,09 1,30 1,50 0,85

6,993 1228,415 2434,278 121,104 426,295 1372,186 114,558 36,700 206,781 180,444 28,143 170,772 801,499 38,763 376,821 229,480 200,070 5,000

1,85 12,18 10,87 10,87 8,87 8,27 7,69 7,42 3,58 2,68 2,00 2,06 8,01 6,14 5,67 5,45 1,70 0,36

03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011 03.06.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7489

7,69

Erste Bond

134,6400

6,91

HPB Obveznički

128,5952

5,25

HI-conservative

11,7307

5,12

Raiffeisen Bonds

177,6800

5,00

OTP euro obveznički 126,1319

0,24

ZB bond

160,9400

0,92

PBZ Bond fond

131,7867

4,21

Raiffeisen Bonds

177,6800

5,00

HI-conservative

11,7307

5,12

OTP euro obveznički HI-conservative Raiffeisen Bonds Capital One Erste Bond PBZ Bond fond HPB Obveznički ZB bond

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Erste Euro-Money Certus Cash

OGLAS

BLAGE OSCILACIJE Trgovinski dan na Zagrebačkoj burzi obilježio je skok Đure Đakovića, a cijene ostalih najlikvidnijih dionica samo su blago oscilirale U skromnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak indeksi su blago kliznuli, a u najvećem je fokusu investitora bila dionica Đuro Đaković holdinga, koja je zbog skoka cijene za više od 10 posto završila u pozitivnoj blokadi. Crobex je pao 0,69 posto, na 2254,24 boda, a Crobex 10 pao 0,6 posto, na 1232,7 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 20,5 milijuna kuna, a četiri dionice su ušle u klub milijunaša. "U skromnom trgovanju u najvećem fokusu investitora dionica je Đuro Đaković holdinga, koja je dobit-

nica dana. Ostala likvidnija izdanja bilježe samo blage oscilacije cijena. Kako nema jasnog trenda, tako nema ni značajnijeg pomaka na domaćem tržištu", kazao je za Hinu stariji analitičar u Erste&Steiermärkische banci Davor Špoljar.

Đ. Đaković najlikvidniji

ZDRAVkO STIPETIĆ, predsjednik Uprave Đure Đakovića, čija je dionica u ponedjeljak lansirana na 59 kuna

ti pobjednika dana. Rast u ponedjeljak samo je vrhunac kretanja te dionice posljednja tri dana. Đuro Đaković holding tako je u petak skočio za više od sedam posto. Ingrina dionica i dalje plaća skupu cijenu konsolidiranja redova ulagača na Zagrebačkoj burzi. Dionica koja je obilježila pretprošli tjedan klizi već drugi dan, a u ponedjeljak joj se cije-

na smanjila gotovo četiri posto. Ukupan promet dosegao je 1,4 milijuna kuna, pri čemu su 86.572 dionice promijenile vlasnike u 213 transakcija. Ingra se usprkos padu u ponedjeljak ipak uspjela održati na razinama iznad 16 kuna.

Dom Holding u padu

Po više od milijun kuna u ponedjeljak je potrošeno i na dionice HT-a i Dom

REGIJA

Veliki pad u Beogradu, najveći rast u Sarajevu Beogradski indeksi nastavili su s padom vrijednsti, a u ponedjeljak su zabilježili i najveći minus u regiji. Belex 15 tako je potonuo 1,18 posto, spustivši se ispod 800 bodova. Indeksu je presudio niz najlikvid-

nijih izdanja, među kojima se ističe NIS koji je pao 1,99 posto, a AIK banka pojeftinjela je 3,41 posto. Sarajevski indeksi zabilježili su najveći rast u regiji pa je vrijednost indeksa SASX-10 skočila 0,62 posto. Posebno mu je vjetar u leđa dao

Energoinvest čija je cijena rasla po stopi od 4,68 posto. Dionica BH Telecoma rasla je 2,72 posto, a Bosnalijekova dionica zabilježila je pad cijene od 1,22 posto. Slovenski idneks SBI TOP u ponedjeljak je neznatno pao po stopi od 0,10 posto. Rastom

se posebno istaknula dionica Luke Koper čija je cijena skočila 4,53 posto. Mercator je bila najlikvidnija dionica s iznenađujućim prometom od 6,1 milijun eura prometa. Cijena joj je neznatno pala, 0,06 posto. A. Pa.

Snimio Saša ćetković

Đuro Đaković skočio 15 posto!

holdinga. Najveći domaći telekom pao je 0,12 posto, na 256 kuna. Na HT je potrošeno 1,7 milijuna kuna. Dom holding pao je više od dva posto i dan zaključio na cjenovnoj razini od okruglih 90 kuna, pri čemu je na tu dionicu potrošeno 1,5 milijuna kuna. Gotovo četiri posto poskupjele su dionice Vira, koje su stale na 460 kuna. Nikola Sučec

BROJkE

0,86 0,23

posto pao je u ponedjeljak dionički indeks Makedonske burze MBI 10

posto porastao je indeks crnogorske burze NEX Montenegro

Hakeri u naletu - napali Nintendov server u SAD-u Najnoviji dokaz da su hakeri u posljednje vrijeme poprili no aktivni stiĹže iz japanskog Nintenda, koji je objavio da ga je napala grupa hakera koja se naziva Lulz Security. U Nintendu su rekli da je grupa prije nekoliko tjedana napala server jedne njiho-

ve podruĹžnice u Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama, no proizvo a popularne igra e konzole Wii tvrdi da se hakeri nisu uspjeli dokopati nikakvih korisni ki podataka, javlja BBC News. Glasnogovornik Nintenda Ken Toyoda tako je izjavio da na tre oj

strani nije bilo Ĺžrtava. Ako su informacije koje stiĹžu iz japanske kompanije to ne, ona se moĹže smatrati sretnom budu i da je Lulz Security grupa koja je posljednjih tjedana napadala razne Sonyjeve stranice, a neke od njih uspjela je i sruĹĄiti. Nikolina Rivosechi

DOBITNICI DANA (ZSE) BoĹžjakovina +25,39% Viktor Lenac +19,46% Varteks +13,75% Magma +9,31% ZIF Breza +7,05%

Solaris Kon ar EI KaĹĄtelanski staklenici KraĹĄ Sun ani Hvar

29 Raste

12 Nema promjene

PROIZVO AÂť konzole Wii tvrdi da korisni ki podaci nisu kompromitirani ARHIVA BUSINESS.HR

GUBITNICI DANA (ZSE)

INDEKSI CROX Mirex

-14,55% -4,02% -3,7% -3,58% -3,4% 37 Pada

Vrijed. 1,277,17 162,73

Prom. 0,72% 0,29%

Sirova nafta 100,22 Prirodni plin 4,72 Zlato 1, 541,72 Srebro 36,21 Goveda 104,00 Kava 287,72

0,07% 1,95% 0,55% 0,16% 0,00% 1,17%

TO SE ZOVE ÂťAROBAN DODIR

UKRATKO...

Toliko slavan da mu je biografija bestseler prije nego ĹĄto je - objavljena mjeseci prije nego ĹĄto je uop e objavljena. Prvi glas da je Steve Jobs pristao razgovarati s bivĹĄim urednikom Timea Walterom Isaacsonom "procurio" je prije 16 mjeseci, da bi izdava ka ku a Simon & Schuster prije dva mjeseca objavila da e Jobsova autorizirana biografija na trĹžiĹĄte sti i po etkom 2012., piĹĄe Fortune. Planovi su u me uvremenu o ito konkretizirani pa je internetska knjiĹžara Amazon

u nedjelju po ela primati narudĹžbe za Isaacsonovu knjigu "iSteve: The Book of Jobs", koja e biti objavljena 6. oĹžujka 2012. godine. Knjiga se do neĹĄto poslije 15 sati u ponedjeljak ve probila na 13. mjesto Amazonovih bestselera, a tolika navala na neku joĹĄ neobjavljenju knjigu moĹže se usporediti samo s pomamom za zadnjim nastavcima serijala o Harryju Potteru. Nikolina Rivosechi

Ime ljubimca traĹži na Facebooku Kanadski premijer Stephen Harper putem profila na Facebooku sugra ane je pozvao da mu pomognu izabrati ime za ma i a kojeg je nedavno udomila njegova obitelj. Me u ĹĄest ponu enih imena najpopularnije je Stanley. ARHIVA BUSINESS.HR

injenica je da je Steve Jobs slavan, no nova potvrda popularnosti osniva a Applea stigla je iz prili no neo ekivanog izvora. ovjek iji genijalni um stoji iza ve ine legendarnih proizvoda te tehnoloĹĄke kompanije, od prvog ra unala s miĹĄem do iPhonea i iPada, postigao je neĹĄto o emu mnoge slavne osobe, a i slavni pisci, mogu samo sanjati njegova autorizirana biografija postala je bestseler osam

JOBSOVA autorizirana biografija 'iSteve: The Book of Jobs' osam je mjeseci prije izlaĹženja 13. na listi Amazonovih bestselera

IPO ZA Ĺ IRENJE I OTPLATU KREDITA

Prada u Hong Kongu 'traĹži' 2,6 milijardi USD

PRADA na burzi u Hong Kongu Ĺželi prodati 423,24 milijuna dionica, i to po cijeni izme u 4,7 i 6,2 dolara ARHIVA BUSINESS.HR

www.business.hr

Slavna talijanska modna ku a Prada, ovjekovje ena i u knjizi i filmu Vrag nosi Pradu, putem inicijalne javne ponude dionica na burzi u Hong Kongu planira prikupiti do 2,6 milijardi dolara. Kompanija iz Milana, koja uklju uje brendove Prada, Miu Miu i Car Shoe, trenuta no je u 95-postotnom vlasniĹĄtvu obitelji Prada i izvrĹĄnih direktora, a u Hong Kongu planira prodati 423,24 milijuna dioni-

ca, pri emu je cjenovni raspon utvrdila izme u 36,5 i 48 hongkonĹĄkih dolara, odnosno 4,7 do 6,2 ameri ka dolara. Upis dionica u inicijalnoj javnoj ponudi po eo je u ponedjeljak, a sluĹžbena e ponuda na burzi u Hong Kongu biti lansirana 14. lipnja. Novac prikupljen IPOom u Pradi planiraju uloĹžiti u proĹĄirenje svoje prodajne mreĹže, ali i iskoristiti za otplatu kredita. H

Ho e li govor predsjednika Feda Bena Bernankea oraspoloĹžiti investitore koji gube nadu u ameri ki oporavak, pratite na...

Will i Kate sele se u pala u Privremena londonska rezidencija britanskog princa Williama i njegove supruge Catherine, nekad Middleton, a sada vojvotkinje od Cambridgea, bit e stan u Kensingtonskoj pala i, u koji e se useliti tijekom idu ih nekoliko mjeseci. Klose odlazi iz Bayerna Njema ki nogometni reprezentativac Klose nakon etiri godine napuĹĄta mĂźnchenski Bayern, i to zato ĹĄto se s klubom nije uspio dogovoriti o produljenju ugovora - on je traĹžio ugovor na dvije sezone, a klub je nudio jednu sezonu.