Business.hr broj 907 by Business.hr

SINDIKATI O MJERAMA HUP-a 2 DANAS PRILOG

Poslodavcima kapa dolje, no promašili su sa Zakonom o radu

HITNA INTERVENCIJA 18

OPEC će povećati proizvodnju da uspori rast cijene nafte Međunarodna agencija za energiju još je sredinom prošlog mjeseca objavila da je nužno hitno smanjenje cijena nafte kako bi se pomoglo ugroženim ekonomijama

SRIJEDA 8/6/2011

broj 907 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

ZADNJI ČAS ZA SPAS? 6-7 U sljedećih će nekoliko dana vještina uvjeravanja vodećih ljudi HGspota konačno odrediti sudbinu kompanije

RBA i Velebit aktivirali zadužnice

Microline pokrenuo stečaj HGspota BLIŽI OD DALEKOG ISTOKA

Nizozemci znanje hrvatskoga škvera pretvaraju u dobit Poslovni model koji našu brodogradnju uklapa u nizozemski sustav, jedan od najjačih u Europi, za korčulan korčulansko brodogradilište Leda i tvrtku Navalis pokazao se vrlo uspješnim 4

info&stav 2-3

business.hr

IGH otpušta 64 radnika Rekord Croatije Airlines

Institut IGH po eo je izra ivati program zbrinjavanja viška radnika koji uklju uje poslovno uvjetovane otkaze za 64 zaposlenih, objavili su na Zagreba koj burzi. Na taj su potez, isti u, prisiljeni zbog drasti nog pada investicijskih aktivnosti u Hrvatskoj i okolnim zemljama

Croatia Airlines u prvih je pet ovogodišnjih mjeseci prevezla rekordan broj putnika: njih ukupno 634.867, što je gotovo 100.000 ili 18 posto više nego u istom razdoblju lani. Rije je o rekordnom broju prevezenih putnika u prvih pet mjeseci godine od po etka komercijalnog letenja 1991. Prosje na popunjenost putni ke kabine poboljšana je za 7 postotnih bodova

Srijeda 8/6/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

SINDIKATI O MJERAMA HUP-a

Poslodavcima kapa dolje, no promašili su sa ZOR-om U sklopu programa razvoja Hrvatske poslodavci traže lakše zapošljavanje i lakše otpuštanje, ali sve im je to ve omogu eno postoje im Zakonom o radu, kaže šef HUS-a Program Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za razvoj Hrvatske do 2015. godine "Kapital i radna mjesta ruku pod ruku" hrvatski sindikati, kao i Vlada te glavne politi ke stranke, na elno podržavaju, ali imaju i odre ene zamjerke. "Generalno, drago mi je da poslodavci usmjeravaju fokus politi kih stranaka na stanje u gospodarstvu, a s obzirom na to da su parlamentarni izbori

blizu, i trenutak je dobar. Iako bi za takav program bilo koje vrijeme bilo dobro. Tu im kapa dolje. Me utim, djetinjasto je od poslodavaca ako misle da e svojim uvjetovanjem, odnosno podrškom onima koji prihvate njihov program, nešto dobiti, jer djetinjasto je o ekivati da e bilo koja stranka, upravo zbog predizborne kampanje, re i da se ne slaže s njihovim programom", smatra Ozren Matijaševi iz Hrvatske udruge sindikata (HUS).

Promašili ZOR

Matijaševi podržava ve inu mjera koje su poslodavci predložili. Zauzima se za porezno rastere enje rada,

OZREN MATIJAŠEVI , Hrvatska udruga sindikata (HUS) SNIMIO HRVOJE DOMINI

reformu javne uprave, privatizaciju državnih poduze a, a smatra i da bi trebalo napraviti novi ustroj jedinica lokalne samouprave. Predsjednik HUS-a isti e kako se ve dugo bori za ukidanje barijera za investitore jer su one me u

najve im preprekama razvoju i napretku Hrvatske. Matijaševi u se, me utim, nimalo ne svi a onaj dio mjera HUP-ovaca koji se odnosi na izmjene Zakona o radu. "Nisu prepreka ulaganjima rigidni propisi Zakona o radu nego pravna nesi-

TEŠKE OPTUŽBE RADNIKA ŠKVEROVA

‘Na djelu je udruženi zločinački pothvat’ Predstavnici Radni kog vije a i dvaju sindikata u brodogradilištu 3. maj na ju erašnjoj su konferenciji za novinare poduprli zahtjeve radnika Brodosplita i zatražili da se ispune obe anja o nastavku proizvodnje u splitskom škveru. Na upit novinara ho e li poduzeti akcije u znak podrške Brodosplitu u kojemu je, ako mu se do tada ne osigura posao, za 16. lipnja

najavljen skup radnika, odgovorili su kako e o tome odlu iti u dogovoru s radnicima 3. maja. Predsjednica Radni kog vije a u 3. maju Nada Jelini Star evi podsjetila je kako e uskoro pro i godina dana od po etka zabrane ugovaranja novih brodova te istaknula da to nijedna industrija u Europskoj uniji ne bi preživjela. "Na djelu je udruženi zlo-

ina ki pothvat", ustvrdila je dodavši kako ni danas nije poznato tko ini skupinu za pregovore na podru ju brodogradnje, a jedino se zna da je u toj skupini Jerko Rošin, koji je, ini se, za to kvalificiran "jer je prijatelj Ive Sanadera". "Bojimo se da emo pro i kao general Gotovina u Haagu, tj. da emo biti uvjet kako bi Hrvatska prošla u EU", rekla je i potom pro-

zvala jednu televizijsku ku u i njezina novinara da iznose neistine na štetu brodogradilišta. Jelini Star evi tako er je predložila premijerki Jadranki Kosor da potencijalnom kupcu Danku Kon aru, kojem su namijenjena tri brodogradilišta, pruži priliku da "riješi probleme cijele privrede jer bi vjerojatno bio bolji ministar gospodarstva od

››

BISER DANA Povr e proizvedeno u Hrvatskoj je zdravo i sigurno, a dokaz za to smo ministar obankovi i ja DARKO MILINOVI , ministar zdravstva i socijalne skrbi, za posjeta Novom Marofu

Nužna ulaganja

S obzirom na to da i sam smatra kako je teško o ekivati da e bilo koja stranka dati negativnu ocjenu programu poslodavaca, Matijaševi se nada da e nova vlada provesti barem neke predložene mjere. "Ulaganja u proizvodnju jedni su lijek za uništenu ekonomiju", zaklju io je Matijaševi . Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

ure Popija a". Predstavnik radnika u Nadzornom odboru 3. maja Ronald Sušanj ocijenio je kako bez brodogradnje nema gospodarstva, a bez gospodarstva nema Hrvatske, dodavši da brodogradilišta za normalno poslovanje u knjizi narudžaba moraju imati barem 12 brodova. Predsjednik Sindikata 3. maj Željko Mari i podsjetio je na obe anje da e rije kom brodogradilištu još prije dva tjedna biti skinuta zabrana ugovaranja, ali to još nije u injeno. H

koncesija na oko 37.000 etvornih metara površine pomorskoga dobra dala je Skupština Splitsko-dalmatinske županije na rok od deset godina

UVODNIK

Osobni animoziteti i nervozni vjerovnici

››

Dražen Tomi drazen.tomic@business.hr

a je HGspot, nekad najja i doma i lanac potroša ke elektronike, na koljenima, to ve i vrapci znaju, ali da kompaniju može uništiti manjak komunikacije, te otvoreni sukobi nekadašnjih prijatelja i osniva a HGspota - Saše Lon ara i Hrvoja Prpi a, na to su mogli pomisliti samo oni dobro upu eni. Lon ar je tako napokon progovorio da ga se stavlja u drugi plan, radi iza le a, zaobilazi, gotovo pa ignorira, a prema informacijama iz samog HGspota, koji je opet zatvorio vrata svojih du ana, taj tinjaju i sukob bio je i razlog odlaska Hrvoja Prpi a prije nekoliko godina. Sada se ta netrpeljivost, kako je opisuje jedan znalac unutarnjih odnosa u HGspotu, o ito prelila i na vjerovnike, bilo bankare ili dobavlja e, i svi su postali iznimno nervozni, možda malo i neura unljivi. INFORMACIJE su po ele curiti kao iz rupa švicarskog sira, kao što je svojedobno i novac curio. Pojavilo se mnoštvo

SNIMIO SAŠA ETKOVI

gurnost, procedura donošenja prostornih planova, nesre ene zemljišne knjige, lokalna administracija koja opravdanost svog postojanja pokazuje ne injenjem... Poslodavci u sklopu programa razvoja Hrvatske traže lakše zapošljavanje i lakše otpuštanje, ali sve im je to ve omogu eno postoje im Zakonom o radu. Otpremnine su maksimalno smanjene po svim osnovama. Žale se i na rigidne odredbe pravilnika o radu, ali pravilnike donose oni sami", objašnjava Matijaševi .

BROJKA

dezinformacija i nitko zapravo više nije znao što se doga a pa su blokada ra una i pokretanje ste aja bili o ekivani. I dok jedni tvrde da je rije o prijateljskom pokretanju ste aja, jer Microline realno i nema neke osnove za njegovo pokretanje, te da je posrijedi samo pokušaj da se svi još jednom dovedu za stol na razgovor ugodni, drugi pak tvrde kako su svi jednostavno željeli biti prvi u redu za novac. SIGURNO JE samo da nikome ne odgovara injenica da bi HGspot mogao propasti, osobito ne Zagreba koj banci, koja je najja e "umo ena" u HGspot i ija izlože-

nost nije nimalo zanemariva ni za najve u banku u Hrvatskoj. Sli no su sigurno razmišljali i drugi bankari i vjerovnici, jer kada su se glave malo ohladile, iz HGspota su po ele dopirati informacije kako e se ipak sjesti za pregovara ki stol. No, kako je rekao jedan od vlasnika dionica ovog maloprodajnog lanca, manjak komunikacije klju an je za novi potres u HGspotu. IMALI SU prepoznatljiv brend, kvalitetnu uslugu i proizvode, niknuli su na entuzijazmu, dostigli kvalitetu, re i e za njih jedan od njihovih nekad najve ih konkurenata, a danas partnera, pa bi bi-

Sigurno je samo da nikome ne odgovara injenica da bi HGspot mogao propasti, osobito ne Zagreba koj banci, koja je najja e "umo ena" u HGspot i ija izloženost nije nimalo zanemariva ni za najve u banku u Hrvatskoj la jednostavno velika šteta da propadnu. Sada sve ovisi o kona nom dogovoru, jer ako se on ne postigne, još e se jedna zvijezda hrvatskog poslovnog neba zauvijek ugasiti.

tema 4-5

BLIŽI OD DALEKOG ISTOKA Poslovni model koji našu brodo jedne od najja ih u Europi, za kor ulansko brodogradilište Leda

Nizozemci zna

BRODOGRADILIŠTE LEDA Ne rade u svojim prostorima nego su zakupoprimac Inkobroda u ste aju, a u održavanje i opremu dosad su uložili oko 2,8 milijuna eura vlastitog novca

PRETVAR

Kor ulanskoj Ledi, koja je u nizozemskom vlasništvu završila 2003. nakon neisporu ena broda, poslovna 2010. godina dosad je najuspješnija: realizirali su 80 milijuna kuna prihoda, isporu ili tri novogradnje i oko 600 tona eli nih konstrukcija, i to sve za izvoz, a kapaciteti su im popunjeni za idu ih godinu dana. Navalisu, koji tako er sura uje s nizozemskom brodogradnjom, u istoj su godini prihodi premašili 22,6 milijuna kuna Ovih se dana mnogo pri a o tome kako doma a brodogradnja može biti konkurentna na posljednjih godina izrazito globaliziranom brodogra evnom tržištu. Dok se eka odluka na koji e na in preostali neprivatizirani škverovi prona i dugoro no održive modele poslovanja, pa se kao ideje mogu uti i njihova povezivanja s jeftinom i daleko konkurentnijom dalekoisto nom brodogradnjom, malo je poznato da takvi modeli suradnje u nas ve postoje. Doduše, ovaj put nije rije o jeftinoj brodogradnji iz Kine nego o modelima koji hrvatske škverove uklapaju u sustav nizozemske brodogradnje, bez sumnje jedne od najja ih europskih gospodarskih sila na ovom podru ju,

iji pomorski sektor ini 3 posto bruto doma eg proizvoda te 5,5 posto cjelokupnog izvoza. Jedan od takvih primjera je i brodogradilište Leda na Kor uli, koje su u listopadu 2000. osnovala dvojica privatnika koji su dotad radili u Nizozemskoj. Prvi poslovi bili su oprema za ve a brodogradilišta u Hrvatskoj, a tvrtka je završila u nizozemskom vlasništvu stjecajem poslovnih okolnosti. Naime, tijekom 2002. bila je ugovorena gradnja dvaju trupova za brodogradilište Peters u Nizozemskoj, no ubrzo je došlo do spora jer brod nije isporu en, a brodogradilište je ak prestalo raditi. Na sre u, pregovori su nastavljeni, Peters Shipyards otkupio je Ledu od vlasnika, a brodogra-

dilište je nastavilo poslovati.

Podstanari Inkobroda

"Brodogradilište Leda registrirano je na Trgova kom sudu u Splitu, kompletan menadžment je iz Hrvatske, a vlasništvo je 100% strano. Danas ima oko 100 stalno zaposlenih radnika i oko 60 kooperanata, posluje samostalno sa svojim žirora unom i neovisno je o nizozemskoj tvrtki. Dosad su isporu ena ukupno 22 kasko trupa (nepotpuno opremljen brod) za istog naru itelja u Nizozemskoj, nijedan brod nije kasnio u isporuci, a neki su isporu eni ak prije ugovorenog roka", kaže generalni direktor brodogradilišta Leda Sre ko Marini, koji isti e da su im kapaciteti popunjeni za idu ih godinu dana.

Iako se na sve strane može uti kako je posljednjih nekoliko godina poslovno okruženje za doma a brodogradilišta sve lošije, poslovna 2010. dosad je najuspješnija u poslovanju Lede. Realizirano je oko 80 milijuna kuna prihoda, isporu ene su tri novogradnje i oko 600 tona eli nih konstrukcija, i to sve za izvoz. No, osim navedenog, isti e Marini, brodogradilište svake godine napravi remont i pripremu za sezonu otprilike 80 do 100 manjih plovnih jedinica ukupne pojedina ne težine do 150 tona. Isti e i kako od 2003., kada je Peters postao vlasnik brodogradilišta, Leda ni jednu godinu nije završila s negativnim poslovanjem. Leda, me utim, ne radi u svojim poslovnim pro-

storima nego kao zakupoprimac u brodogradilištu Inkobroda d.d. u ste aju. To ih nije sprije ilo da dosad u investicijsko održavanje, opremu, montažu pokretnih hala i novih dizalica utroše oko 2,8 milijuna eura vlastitog novca, kako isti e Marini, bez ikakvih obveza prema bankama. Vlada i Ministarstvo mora nedavno su raspisali natje aj za davanje koncesije za to brodogradilište u Kor uli, ali još se ne znaju rezultati.

Okrznuti krizom

Još jedna hrvatska tvrtka koja sura uje s nizozemskom brodogradnjom jest Navalis, koji ve devetu godinu pruža usluge izrade projektne i radioni ke dokumentacije te sudjeluje u izradi sekcija brodskog trupa, eli nih i alu-

ogradnju uklapa u sustav nizozemske, a i tvrtku Navalis pokazao se vrlo uspješnim

business.hr Srijeda 8/6/2011

anje hrvatskoga škvera

RAJU U DOBIT

ZNANJE ZA SLOŽENE BRODOVE

Besmisleno utrkivanje s Istokom

SRE KO MARINI, generalni direktor brodogradilišta Leda

minijskih konstrukcija i offshore programa. Vlasnik tvrtke, Hrvat koji živi u Nizozemskoj, prepoznao je prednosti našeg tržišta u odnosu na nizozemsko te osnovao tvrtku s tri segmenta djelatnosti: projektiranje, izvo enje radova i proizvodnja. "Navalis danas zapošljava 60 djelatnika. U Splitu imamo 14 inženjera koji projektiraju, a u Nizozemskoj imamo desetak ljudi koji rade na poslovima montaže i zavarivanja eli nih konstrukcija i cijev-

nih elemenata. U segmentu proizvodnje prije tri godine otvorili smo tvornicu cijevnih elemenata u op ini Ivanjska u blizini Bjelovara, gdje zapošljavamo izme u 30 i 40 ljudi te proizvodimo 50-ak tona cijevnih elemenata mjese no", kaže direktor Navalisa Jakov Neveš anin, koji isti e kako su najvažniji partneri tvrtke FEAD SHIP brodogradilište Royal Van Lent u segmentu megajahti te IHC MERWEDE u dredging i offshore programu. S doma im brodogradilišti-

JAKOV NEVEŠ ANIN, direktor Navalisa

ma vrlo rijetko sura uju ponajprije zbog nedostatka posla u brodogradilištima i asortimanu brodogradilišta, ali i orijentacije tvrtke na europska i nizozemsko tržište. Navalis je u 2010. ostvario prihode ve e od 22,6 milijuna kuna, što je manje u odnosu na gotovo 37,5 milijuna kuna prihoda godinu dana prije. Kako isti e Neveš anin, kriza nije znatno usporila poslovanje tvrtke. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

Zanimalo nas je kako u ove dvije uspješne tvrtke vide budu nost doma e brodogradnje, a zanimljivo je da smo dobili vrlo sli ne odgovore. "Brodogradnja se ne rješava ve 20 godina pa se nagomilalo toliko problema koji se ne mogu riješiti preko no i. Na žalost, neke su stvari nepopravljive s trajnim posljedicama. Za neka brodogradilišta koja e preživjeti ovu krizu treba tražiti rješenja u visokosofisticiranim plovnim objektima bez obzira na njihovu namjenu, jer tako se može konkurirati svjetskom tržištu i 'prodati' znanje struke i tehnološke novine, a naši stru njaci su zaista kvalitetni. Utrkivanje s Istokom po pitanju jeftinih brodova koje oni izbacuju kao au-

tomobilska industrija nema nikakve svrhe ni rezona“, kaže Sre ko Marini. Sli no razmišlja i Jakov Neveš anin, koji tvrdi kako snaga hrvatske brodogradnje leži u znanju i iskustvu te kako je kvaliteta jedino što je može održati na tržištu. "Hrvatska brodogradnja brzinom i cijenom ne može se natjecati s azijskim brodogradilištima u izgradnji klasi nih brodova. No, u segmentu izgradnje specijalnih brodova ili megajahti postoji prostor i tu treba tražiti izlaz iz teškog stanja. Zabrinjava i sve manji interes ljudi za obrazovanje u brodogra evnoj struci te nedostatak stru nog kadra. No taj problem mu i i ostale zapadnoeuropske zemlje“, tvrdi Neveš anin.

tema

ZADNJI ČAS ZA SPAS? U sljedećih će nekoliko dana vještina sudbinu kompanije

6-7

RBA i Velebit aktiv Microline pokrenu Vjerovnici i dobavljači više nisu imali strpljenja čekati dogovor banaka o otpisu kamata i nastavku poslovanja nekad najvećeg domaćeg prodajnog lanca potrošačke elektronike, što je dovelo do pokretanja stečaja nad HGspotom, ali su pregovori navodno ponovno pokrenuti TOP 10 DIONIČARA HG SPOTA Vlasnik/nositelj računa 1. SAŠA LONČAR 2. ZAGREBAČKA BANKA d.d. 3. DENIS ĆEJVAN 4. ZAGREBAČKA BANKA d.d. 5. RAIFFEISEN AUSTRIA d.d. 6. ŽELJKO MIKŠA 7. DARIO ALFIREVIĆ 8. BRUNO FILIPI 9. DRAŽEN HAFNER 10. INGRA d.d. UKUPNO: Trenutak kada je Raiffeisen banka aktivirala zadužnice, nakon čega je slično učinilo i Velebit osiguranje, pokazao je kako je kraj HGspota blizu. Nakon toga je jedan od HGspotovih manjih dobavljača, tvrtka Microline, odlučio pokrenuti stečaj, o čemu je jučer obaviještena i Zagrebačka burza.

Novi pregovori

RBA i Velebit osiguranje blokadom računa pokrenuli su cijelu lavinu, a navodno je riječ o iznosu od "svega" 5,5 milijuna kuna. Naime, nakon Microlinea, kojemu HGspot kao dobavljaču duguje samo nekoliko stotina tisuća kuna, svoje su instrumente osiguranja pokrenuli i ostali dobavljači, među kojima svakako

Stanje 82.905 31.335 25.646 17.000 5944 4537 4492 3400 3381 3180

treba istaknuti i najveće, M SAN grupu i Recro. Iz dostupnih izvora doznajemo da su gotovo svi istodobno krenuli aktivirati zadužnice. Trenutačno su svi dućani HGspota zatvoreni zbog "inventure". Takav tijek događanja potvrdio nam je Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HGspota i jedan o njegovih osnivača, ne želeći detaljnije komentirati razvoj događaja. Prema njegovim riječima, nisu krivi dobavljači koji su samo htjeli zaštititi svoje interese, jer je prije samo nekoliko dana sve izgledalo u redu nakon dogovora postignutog s bankama. Prpić je potvrdio najnovije špekulacije da ponovno počinju pregovarati, ali o detaljima ipak nije

[%] 25,12 9,50 7,77 5,15 1,80 1,37 1,36 1,03 1,02 0,96 55,10

HrvoJe PrPIć, savjetnik Uprave HGspota i jedan od osnivača tvrtke, potvrdio je najnovije špekulacije kako se ponovno počinje pregovarati, ali o detaljima ipak nije želio govoriti Snimio Saša ĆetkoviĆ

Vrsta računa Osnovni račun Skrb. račun Osnovni račun Skrb. račun Skrb. račun Osnovni račun Osnovni račun Osnovni račun Osnovni račun Osnovni račun

PUČ UNUTAr TvrTKe

Lončar: Nitko me ni o čemu ne obavještava Najveći pojedinačni dioničar HGspota i predsjednik Nadzornog odbora Saša Lončar ističe kako je u tvrtki proveden pravi pravca-

ti puč. To argumentira činjenicom da ga Uprava ne obavještava o sastancima s pojedinačnim dioničarima i poslovanju kompanije te da za sastanak s vjerovnicima uopće nije znao. Lončar otvoreno za to proziva svog bivšeg partnera u HGspotu Hrvoja Prpića, za kojeg tvrdi da mu radi iza leđa. "Nitko me nije obavijestio da je stvar izmaknula kontroli, kao i o tome da je račun bio blokiran još u petak", zaključuje Lončar i još jednom napominje kako "situacija nije crna i ima izlaza za HGspot".

želio govoriti. Naime, iz nekoliko neimenovanih izvora bliskih HGspotu dobili smo potvrdu da su se u utorak užarile telefonske linije među sudionicima HGspotove zavrzlame i kako su pregovori pokrenuti s mrtve točke jer ipak postoji konsenzus da se kompanija može spasiti.

"Bez komentara"

Jedan od najvećih pojedinačnih dioničara HGspota Denis Ćejvan ističe kako je bilo previše nervoze i ishitrenih poteza umjesto konstruktivnog i konkretnog rješavanja problema. "Da je manje aktera bilo uključeno u razgovore, komunikacija bi bila kudikamo jednostavnija", ističe Ćejvan i zaključuje kako je

a uvjeravanja vodećih ljudi HGspota konačno odrediti

business.hr Srijeda 8/6/2011

virali zadužnice, uo stečaj HGspota "odluka da se nastavi s razgovorima dobra". Na izravan upit da komentiraju stanje u HGspotu neki od glavnih aktera, Zagrebačka banka, Raiffeisen banka i M SAN grupa, vrlo su kratko komentirali da "komentara nemaju". Bankari su se, naime, pozvali na obvezu čuvanja bankarske tajne, dok su iz M SAN grupe u vlasništvu Stipe Matića poručili kako zbog dobrih poslovnih običaja ne žele ništa komentiOGLAS

rati. Podsjetimo, prije samo dva mjeseca Zagrebačka banka, kao najveći vjerovnik posrnulog HGspota, odlučila je otpisati kamate i reprogramirati kredite, što bi toj kompaniji za prodaju računala i elektroničke opreme omogućilo opstanak, ali i novi uzlet. Samo je Zagrebačka banka u restrukturiranje uložila pedesetak milijuna kuna.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

REZULTATI RESTRUKTURIRANJA

Gubitak u kvartalu porastao 30 posto Nekad jedan od najvećih maloprodajnih lanaca potrošačke elektronike HGspot u prva je tri ovogodišnje mjeseca ostvario rast poslovnih prihoda od 15,82 posto, na 19,43 milijuna kuna. Međutim, rashodi su unatoč smanjenju od 8 posto i dalje veći od prihoda i iznose 20,17 milijuna kuna. Ukupna potraživanja HGspota od kupaca, države, ali i drugih u prvom su ovogodišnjem kvartalu ostala stabilna na 13,45 milijuna kuna, uz neznatan pad u odnosu na prethodno razdoblje.

Međutim, za kamate, tečajne razlike i obveze prema nepovezanim poduzetnicima HGspot je morao izdvojiti 3,8 milijuna kuna, što je povećanje od 48,75 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ukupni gubitak HGspota u prvom ovogodišnjem kvartalu smanjen je za 41,14 posto, na 4,53 milijuna kuna, u odnosu na isto razdoblje lani kada je iznosio 7,7 milijuna kuna. Ukupni gubitak HGspota povećao se za 29,5 posto na kraju prva tri ovogodišnja mjeseca, na ukupno 162,15 milijuna kuna.

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 8/6/2011

RACIONALIZACIJA

Osječka Pivovara otpustila 12 radnika

Osijek. Osječka je Pivovara zbog racionalizacije poslovanja bila prisiljena smanjiti broj djelatnika, pa je otkaz dobilo 12 radnika, izvijestila je Uprava poduzeća. Navode kako je pri najavi centraliziranoga upravljanja svim procesima vezanim uz proizvodnju, knjigovodstvo i skladištenje u veljači Uprava predložila paket otpremni-

ne u maksimalnom iznosu od 171.000 kuna, koji je u zadanom roku prihvatio samo jedan djelatnik. Predsjednik Nezavisnog sindikata osječke Pivovare Željko Anić izjavio je Hini kako Radničko vijeće nije dalo suglasnost za otpuštanje radnika pa takav potez Uprave smatra neutemeljenim, jer je riječ o iskusnim radnicima kojima su ukinuta radna mjesta, ali ne i poslovi koje su dosad obavljali. Najavio je za danas razgovore s Upravom uz posredovanje miritelja. H

VANdOREN

‘Hrvatsku već smatram članicom EU’

Zagreb. Šef Delegacije Europske unije u RH Paul Vandoren, mađarski veleposlanik Gábor Iván i državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković bili su posebni gosti svečanog završetka akademske godine Visoke novinarske škole, gdje su dali odgovore na pitanja o statusu pregovora Hrvatske i EU. U Informacijskom

centru EU analizirani su ishod referenduma, razlozi euroskepticizma te prednosti i nedostaci pridruživanja Uniji. Gosti su se nadovezali na mišljenja hrvatskih građana koja su prikazana TV anketama koje su pripremili studenti novinarstva VNŠ-a. Kao što su ankete pokazale, a govornici potvrdili, najveća zapreka podršci građana je neinformiranost, pa čak i neobrazovanost. Vandoren je naglasio kako je objektivno novinarstvo najvažniji zadatak te da Hrvatsku već smatra članicom EU. B.hr

Trećina Hrvata miti ‘Zakon o tržišnom natjecanju pun sa 500 kuna, svaki rupa’ deseti s više od 5000 BABIĆ I PARTNERI

Ukinut je status stranke za podnositelja pritužbe AZTN-u, a uveden je status "podnositelj inicijative", čime se maksimalno sužava broj onih koji se mogu žaliti, rekao je Boris Babić Boris Babić, vlasnik odvjetničke tvrtke Babić i partneri, oštro je kritizirao novi Zakon o tržišnom natjecanju prilikom najave Međunarodne konferencija "Pravo tržišnog natjecanja u tranziciji: trendovi i izazovi", koja će se od 15. do 17. lipnja održati u Dubrovniku u organizaciji tog odvjetničkog društva. Na konferenciji će se raspravljati i o novom zakonu koji je stupio na snagu u listopadu 2010., a obradit će se niz tema, kao što su pokajnički programi, zlouporabe vladajućeg položaja, tužbe za naknadu štete zbog povreda prava iz tržišnog natjecanja te zaštita prava sudionika u postupku zaštite tržišnog natjecanja. Sudjelovat će predstavnici 10 inozemnih agencija za tržišno natjecanje među kojima su američke, kanadske i europske, ali ne i hrvatske. Babić je ponovno na konferenciju pozvao predstavnike hrvatske Agencije za tržišno natje-

canje, za koju je kazao da je učinila mnogo, ali da su moguća poboljšanja. Zamjera što se pri izradi novog zakona nije vodilo računa o mišljenju odvjetnika i pravnika u gospodarstvu te da je prilično neobično što su prijedlog zakona vidjeli neki inozemni savjetnici, ali ne i domaći stručnjaci. Kazao je da neke odredbe zakona nisu u skladu s pravilima i smjernicama Europske unije. "U zakonu kao da su zaboravljena fundamentalna procesna prava stranaka, odnosno trećih koji su zainteresirani za ishod postupka", kazao je. Naime, zakon je ukinuo status stranke za podnositelja pritužbe AZTN-u, a uveden je status "podnositelj inicijative", čime se maksimalno sužava broj onih koji se mogu žaliti. Babić spornim smatra i što prilikom ocjene koncentracije samo sudionici koncentracije mogu koristiti pravne lijekove za rješenja, a drugi nemaju to pravo. Smatra i da je određen previsok prag prometa za koncentraciju, a loše je rješenje i ukidanje presumpcije vladajućeg položaja s obzirom na određeni tržišni udjel. A. Pa.

11% PLATILO Čak polovica svih slučajeva davanja i primanja mita odnosi se na usluge liječnika i medicinskih sestara JELENA BUdAk s Ekonomskog instituta Zagreb voditeljica je projekta u kojem je anketirano 3000 građana foto šuvar/cropix

Uz nezaposlenost i rad Vlade korupcija je jedan od najvećih problema s kojima se danas suočava hrvatsko društvo, smatraju građani Hrvatske, a kao najpodložnije korupciji ocijenili su zaposlenike u zdravstvu i policiji. Rezultati su to istraživanja "Anketno ispitivanje kućanstava o korupciji i drugim oblicima kriminala u Hrvatskoj", koje je na uzorku od 3000 građana proveo Ekonomski institut Zagreb, a u utorak ga je predstavila voditeljica projekta Jelena Budak. Anketa je provedena u sklopu međunarodnog pro-

jekta "Anketa o korištenju javnih usluga i poštenju u javnim službama u zemljama zapadnog Balkana u 2010.", koji je vodio Ured UN-a za droge i kriminal (UNDOC), a financiran je novcem EU u sklopu CARDS programa. Prema dobivenima rezultatima, čak 11 posto ispitanih građana potvrdilo je da je u posljednjih godinu dana nekom javnom službeniku dalo dar ili mito, ili pak učinilo protuuslugu za dobivenu uslugu.

Iće i piće

Čak polovina svih slučajeva davanja i primanja mita od-

nosi se na usluge zdravstvenog osoblja, pri čemu je 56 posto onih koji su priznali čin davanja mita izjavilo da su ga dali liječnicima, a njih 36 posto medicinskim sestrama. Čak 38 posto ispitanih potvrdilo je da je liječnike podmitilo novcem. Više od 60 posto anketiranih građana izjavilo je da je mito dalo samoinicijativno, a trećina tih slučajeva odnosila se na male iznose do 500 kuna. Tek u svakom desetom slučaju mita liječnicima su davani iznosi veći od 5000 kuna.

Izbjegavanje kazni

Oko 30 posto ispitanih potvrdilo je da su mito u novcu dali policijskim službenicima, najčešće kako bi izbjegli kaznu za prometni prekršaj, a njih 14 posto podmitilo je službenike u uredima za registraciju vozila. Anketa je pokazala da najveći dio administrativne korupcije proizlazi iz nezadovoljstva građana javnim uslugama i neučinkovitosti javnog sektora. Zabrinjava činjenica da je samo dva posto ispitanih kazalo da je prijavilo konkretan slučaj davanja mita. Kao pozitivan primjer iznesen je podatak da je percepcija slučajeva korupcije u pravosuđu među građanima u posljednjih godinu dana znatno smanjena. S. Carić Herceg

OGLAS

10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 8/6/2011

TURIZAM

U Dubrovačkoj županiji 6% više turista

Dubrovnik/Makarska. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji u prvih pet mjeseci zabilježeno je 187.445 dolazaka turista koji su ostvarili 614.388 noćenja, što je 6 posto više dolazaka i jedan posto više noćenja nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Prema podacima županijske Turističke zajedni-

ce, najveći broj gostiju bio je iz Francuske, potom Velike Britanije, domaćih turista, gostiju iz Njemačke, BiH i SAD-a. U svibnju su u toj županiji bila 96.853 gosta, koji su ostvarili 343.410 noćenja, što je 4 posto odnosno 8 posto manje nego u istom mjesecu 2010. Makarsku je pak u prvih pet mjeseci posjetilo 15.155 gostiju, najvećim dijelom stranih, koji su ostvarili 68.756 noćenja, što je u usporedbi s istim razdobljem prošle godine 6 posto više. H

NAC. PARKOVI

Najposjećenija Plitvička jezera

arhiva business.hr

dogaaji

PLITVICE U pet mjeseci 22.444 posjetitelja

Zagreb. Sedam nacionalnih parkova u prvom tromjesečju posjetila su 22.444 posjetitelja, a najposjećenija su bila Plitvička jezera s 12.097 posjetitelja, podaci su DZS-a. Slijedi sa 4870 posjetitelja NP Krka te Brijuni s njih 2511. Ovogodišnji podaci nisu usporedivi s onima za prvo lanjsko tromjesečje jer je tada bilo obuhvaćeno 6 nacionalnih parkova, a ove godine 7. H

Trodnevni paketi od 180 i 220 eura mamac za strance direktorica Termi Jezerčica, koja je predstavila projekt u ime četiriju hotela koji su preuzeli inicijativu te dobili podršku ostalih institucija. Tri noćenja u Zagorju s posjetima Zagrebu stoje 180 eura, a tri noćenja u Zagrebu s izletima u zagrebačku okolicu stoje 220 eura, navela je.

JAVNO-PRIVATNA SURADNJA Novi projekt, koji uključuje aranžman za područje Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije, jedna je od mjera jačanja posezone

arhiva business.hr

Trošak 230.000 kuna

Veća prepoznatljivost Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije, povećanje konkurentnosti hrvatske kontinentalne ponude u ovom dijelu Europe te poticanje turista na više dolazaka u Hrvatsku tijekom godine glavni su ciljevi jučer predstavljenog projekta "Otkrijte kontinentalnu Hrvatsku“ sa sloganom „Discover the heart of Croatia". "Uvjereni smo da Hrvatska ima veliki potencijal razvoja kontinentalnog turizma, a još uvijek nedovoljno koristi prednost izvrsne prometne infrastrukture i blizine glavnih europskih emitivnih središta. Osnovni je smisao predložene akcije

KSENIJA TOMIć iz Turističke zajednice Krapinskozagorske županije, glavne nositeljice projekta snimio hrvoje dominić

potaknuti postojeće turiste na još jedan dolazak u Hrvatsku izvan glavne sezone te privući nove turiste s postojećih tržišta", objasnila je Ksenija Tomić iz Turističke zajednice Krapinsko-zagorske županije, glavne nositeljice projekta koji uključuje

turistički paket-aranžman za područje Zagreba, Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije.

Cjelokupan odmor

Partneri u projektu su Ministarstvo turizma, Hrvatska gospodarska komora,

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije, Krapinsko-zagorska županija, Turistička zajednica Zagrebačke županije, Turistička zajednica Grada Zagreba te Terme Tuhelj, Terme Jezerčica, Hotel Dubrovnik i Hotel Palace iz Zagreba. Projekt su podržala i Hrvatska turistička zajednica te ZARA - zagorska razvojna agencija. "Paket uključuje nekoliko dana provedenih u hotelu s korištenjem svih usluga, posjet okolici, nekom od muzeja te obrok u restoranu ili agroturizmu. Ideja je ponuditi cjelokupan odmor uz obilazak gradske i wellness ponude te upoznavanje regije", navela je Ivana Kolar,

Paketi su namijenjeni strancima koji čine samo 30-ak posto gostiju kontinentalnog turizma, a cijela se kampanja okreće prvenstveno gostima koji su već bili u Hrvatskoj i na neki je način vole, zadovoljni su uslugom pa ih je lakše pretvoriti u stalne goste hrvatskog turizma, rekla je Tomić te dodala da je na projekt utrošeno 230.000 kuna, što se dobrim dijelom odnosi na tiskanje promotivnih letaka koji će se dijeliti na graničnim prijelazima, u turističkim zajednicama na obali, na turističkim burzama i sajmovima. Nadan Vidošević, predsjednik HGK, kazao je kako se nada da će se projekt proširiti na susjedne županije kontinentalne Hrvatske te vremenom povezati cijeli kontinentalni dio. Državni tajnik u Ministarstvu turizma Ivo Mujo pohvalio je projekt kao dobar primjer javno-privatnog partnerstva te kao još jednu od mjera jačanja posezone. Irena Habjanec

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Srijeda 8/6/2011

AFERA KORÂťULA

Duhovi : Sve je bilo po pravilima Kor ula. Na optuĹžbe da je izmjenama i dopunama prostornoga plana grada Kor ule pogodovao strana kim prijateljima i rodbini odgovorio je gradona elnik Mirko Duhovi , koji tvrdi kako u javnoj raspravi nije bilo primjedbi na izmjene i dopune prostornog plana. Na izmjene ga je, kaĹže, potaknula ponajprije potreba Korkyra Shippinga za gra evinskom parce-

lom za poslovnu zgradu. Kako izgra enost u gra evinskom podru ju Kor ule ne prelazi 80%, nije moglo biti proĹĄirenja gra evinskog podru ja, pa se time ĹĄto se Korkyra Shippingu dodijelilo gra evinsko zemljiĹĄte moralo na drugome mjestu gra evinsko podru je pretvoriti u negra evinsko. "Ta tvrtka upoĹĄljava viĹĄe od 200 pomoraca i nama je bila zakonska obveza dodijeliti im prostor za djelatnost, a izmjene i dopune prostornog plana napravljene su uz stru no obrazloĹženje i prema zakonu", tvrdi Duhovi , dodaju-

i kako ga napadaju oni koji su kupovali zemljiĹĄte u zaĹĄti enoj zelenoj zoni i koji su na njega vrĹĄili pritisak da se to podru je pretvori u gra evinsko. KaĹže da su za izmjene i dopune prostornog plana imali suglasnost Ministarstva zaĹĄtite okoliĹĄa. Istina je, dodaje, da je Grad kupio zemljiĹĄte koje prema izmjenama i dopunama viĹĄe nije gra evinsko, ali je ustvrdio da je na tom podru ju planirana gradnja javnog parkinga. U planu je da na tom zemljiĹĄtu bude i trgova ki centar. Time, tvrdi, Grad Kor ula nije oĹĄte en.

Predsjednik GO-o HDZ-a Kor ule Josip PodbevĹĄek smatra pak da se Korkyra Shippingu nije trebalo dodjeljivati zemljiĹĄte koje nije gra evinsko jer u Kor uli ima joĹĄ 32,1 ha neizgra enoga gra evinskog zemljiĹĄta te da se moglo prona i 700 kvadrata zemljiĹĄta za njihovu poslovnu zgradu. "Nismo za to da se, ĹĄire i se na jednome mjestu, gra evinsko podru je ukida na drugom, bez obzira na to je li rije o privatnom ili gradskom zemljiĹĄtu. Tako se, uz ostalo, smanjuje vrijednost imovine Grada", kaĹže PodbevĹĄek. G. K.

REAGIRANJE: Ĺ˝ELJKO MARKOTA

'Hotelima KoloÄ?ep prijeti steÄ?aj, ali ne zbog mene' Na tvrdnje SiniĹĄe Grgi a iznesene u intervjuu Business.hr-u koji je objavljen 6. svibnja pod naslovom "Otoku znanja nema spasa, ali Hoteli Kolo ep mogu preĹživjeti" pisanim su putem reagirali Ĺ˝eljko Markota, potpredsjednik Upravnog vije a Otoka znanja, i Mario Gali , direktor tvrtke Po-mark. Podsje aju i na to da je Grgi prvoosumnji enik iz skupine protiv koje je po pitanju Otoka znanja DORH podnio istraĹžni zahtjev zbog postojanja sumnje da su po inili kazneno djelo zloporabe poloĹžaja i ovlasti, Markota uz ostalo isti e kako su "sva ulaganja koja Grgi laĹžno problematizira, i na taj na in skre e fokus, izvrĹĄena u Hotele". "Na njih se i sam Grgi poziva u onih famoznih 21 milijun kuna za koji tvrdi da bih ja sada navodno trebao potpisati neke nepostoje e dokumente i navodne odluke", napominje Markota. ObjaĹĄnjava, nadalje, kako je s mjesta v.d. ravnatelja otiĹĄao zbog isteka mandata koji je zakonom ograni en na godinu dana, a ne zato ĹĄto je pristao na ostavku. "U vezi s tim postoje odgovaraju i zapisnici i odluke koje sam

Ĺ˝ELJKO MARKOTA reagirao je na intervju SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI SiniĹĄe Grgi a

MARIO GALI , PO-MARK

'Grgi manipulira kumstvom' Marko Gali , direktor tvrtke Po-mark, isti e kako nije istina da je Markota kao ravnatelj Otoka znanja kreditom od 10 milijuna kuna upravljao preko ra una tvrtke Po-mark. "Prava je istina da su Po-mark i drugi podizvo a i na ime izvedenih gra evinskih radova na objektima Hotela Kolo ep ostali oĹĄte eni za oko 170 tisu a kuna, koliko

predo io MUP-u prije gotovo tri godine, kada sam se o itovao na kaznenu prijavu. Ona je u cijelosti

iznose nenapla ena potraĹživanja", isti e Gali . "Grgi je naloĹžio da se njegovoj tvrtki ne plati ra un, i to samo zato kako bi manipulirao injenicom da smo Markota i ja kumovi." Stalnim isticanjem injenice da su Markota i on kumovi, objaĹĄnjava, Grgi Ĺželi laĹžno sugerirati da mu je ta injenica bila nepoznata, ĹĄto, isti e, nije istina.

izmiĹĄljena radi skretanja pozornosti s pravog popriĹĄta kriminala: Uprave i NO-a privatiziranog

druĹĄtva Hoteli Kolo ep, gdje u NO-u sjede Grgi i Lauc. Mene su nelegalno, uz pomo tadaĹĄnje ravna-

teljice Ustanove, isklju ili iz NO-a nakon ĹĄto sam se usprotivio ĹĄtetnom zaduĹživanju Hotela." Nije istina, tvrdi Markota, da zaduĹživanjem hotela s oko dva milijuna eura uz kamatu od 15% kod tvrtke Arthura Hughesa nisu po inili ĹĄtetu te da se taj novac htio pretvoriti u temeljni kapital Hotela. "Rije je o pokuĹĄaju neprijateljskog preuzimanja Hotela uz pomo Uprave i NO-a Hotela, ĹĄto uklju uje i zloporabu ovlasti", kaĹže Markota, isti u i kako Hotelima Kolo ep doista prijeti ste aj, "ali ne zbog razloga koje je Grgi naveo ve zbog ĹĄtetnih radnji Uprave i NO-a te njihova nesavjesna vo enja Hotela". Na kraju Markota podsje a na to da je sudbina Hotela Kolo ep u rukama privremenog ste ajnog upravitelja. "Vjerujem da nitko, pa ni zaposlenici Hotela, ne bi htjeli da Grgi i ekipa dalje sudjeluju u restrukturiranju Hotela. Bit e dovoljno da vrate ono ĹĄto su u proteklim godinama iz Hotela odnijeli", zaklju uje Markota. * redakcija zadrĹžava pravo kra enja i opremanja tekstova

IT i tehnologija

FOTOLIA

Srijeda 8/6/2011

konferencije: case

ERP sustavi imaju sve više funkcija za većinu poduzeća

ŠIRENJE POSLA

Lenovo preuzima Medion AG > konferencije > tehnologija

14-15 business.hr

Srijeda 8/6/2011

Lenovo, najbrže rastuća računalna tvrtka na svijetu, najavilo je kupnju njemačke tvrtke Medion AG, vodećeg prodavača osobnih računala, multimedijskih proizvoda, usluga mobilne komunikacije i potrošačke elektronike. Kupnja će, kada se zaključi, udvostručiti tržišni udjel Lenova u Njemačkoj i učiniti Lenovo trećom najvećom računalnom tvrtkom na najvećem europ-

skom tržištu. Zajedno, udružena će tvrtka držati više od 14 posto tržišnog udjela osobnih računala u Njemačkoj i oko 7,5 posto tržišnog udjela osobnih računala u zapadnoj Europi. Također, taj ugovor pridonosi daljnjem širenju Lenova na tržište osobnih računala i brzorastućeg tržišta mobilnog interneta. "Ugovor je još jedan iskorak Lenova u ostvarivanju dugo-

ročne strategije. Ovim se upotpunjuje osnovno poslovanje Lenova temeljeno na proizvodnji računala, ali i nova poslovanja koja predstavljaju temeljna područja razvoja", izjavio je glavni izvršni direktor Yang Yuanqing. "Snažnom prodajom, marketingom, uslugama i maloprodajnim mogućnostima ili takozvanim front endom, poslovanje tvrtke Medion AG u savršenom je skladu s našom strategijom rasta broja korisnika u zapadnoj Europi. Zajedno možemo izgraditi kompletnu, end-toend potrošačku platformu koja

BROJKA

milijardu dolara prihoda ostvarilo je Lenovo u fiskalnoj godini 2010.-2011.

će ubrzati naše računalno poslovanje i dati nam mogućnost, stručnost i kontakte potrebne za osvajanje tržišta mobilnog interneta." G. K.

SOA čvršće povezuje tehnolo KONFERENCIJE, CASE Ia-

ko je IT tehnologija uvijek bila vezana uz poslovnu tehnologiju koju podržava, SOA arhitektura još više naglašava povezanost poslovnih procesa i IT aplikacija koje ih podupiru

očetak tjedna ostat će obilježen po 23. CASE konferenciji, koja se ovaj put okrenula najdubljem uranjanju u razvoj aplikacija, a glavne teme su servisno usmjerena arhitektura, softver kao usluga te računalstvo u oblaku. Iako je riječ o temama koje su već dulje u žiži kako informatičke tako i poslovne zajednice, ova trodnevna konferencija pokušava odgovoriti na pitanja koja prije svega zanimaju poslovnu javnost, a to je povećanje izbora, snižavanje cijena i povećanje fleksibilnosti aplikacija.

Poslovna pravila

Servisno orijentirana arhitektura (SOA) koncept je u informacijskoj tehnologiji koji organizacijama donosi nove mogućnosti i prilike u uvjetima globalne konkurencije. SOA je princip softverskog dizajna koji monolitne i statičke sustave transformira u modularne i fleksibilne komponente. Koristeći takvu tehnologiju, tvrtke mogu poboljšati fleksibilnost i pri-

lagodljivost informatičke podrške. Iako je IT tehnologija uvijek bila vezana uz poslovnu tehnologiju koju podržava, SOA još više naglašava povezanost poslovnih procesa i IT aplikacija koje ih podupiru. Poslovni procesi (Business Processes, BP) zato su jedan od fundamentalnih pojmova u SOA arhitekturi. Poslovni procesi izvode se uz ispunjavanje nekih poslovnih pravila (Business Rules, BR), od kojih su neka usko vezana uz pojedini proces, a druga se mogu primijeniti na različite poslovne procese. U spoju SOA arhitekture i poslovnih pravila stroj za poslovna pravila (rules engine) postaje odvojena komponenta (odvojeni servis) koja izvršava neka poslovna pravila, ona koja su zajednička za nekoliko procesa, a neka poslovna pravila, ona koja su vezana samo uz jedan proces, izvodi sam proces. S druge strane, u proteklom je razdoblju većina organizacija nakupila zbirku neefikasnih i inkompatibilnih informatičkih sustava i rješenja kod kojih svaka modifikacija može imati neželjene i ne-

LUKA ABRUS, Pet minuta: Koju platformu odabrati, izazov je u razvoju softvera jer postoji velik izbor platformi kao što su iPhone, Android, Nokia, Blackberry, Windows Phone 7 snimio dražen tomić

Otvorenost i kolaboracija koju donosi koncept servisno orijentiranih arhitektura nova su moguća prijetnja sigurnosti informacijskih sustava predvidive posljedice. U doba interneta, u situacijama kada se treba nositi s velikim brojem dobavljača i poslovnih partnera, ili sa stotinama korisnika weba, tradicionalni pristupi programiranju pokazali su se nepraktičnima. Jedan od najčešće spomi-

njanih nedostataka servisno orijentiranih arhitektura jest problem sigurnosti. On je usko vezan uz poslovne potrebe za sigurnošću, koja mora biti integrirana u upravljanja na razini cijele korporacije, jer je sigurnost informacijskog sustava u biti problem

poslovanja, a ne problem tehnologije. Servisno orijentirana arhitektura donosi neke novitete koje treba uzeti u obzir prilikom planiranja sigurnosne politike. Otvorenost i kolaboracija koju koncept servisno orijentiranih arhitektura donosi u informa-

OGLAS

Verbatim

SuperSpeed sigurni disk Novi eksterni tvrdi disk Store'n'Go Executive HDD iz Verbatima nudi sučelje SuperSpeed USB 3.0, kapacitet od 500 i 750 GB i 256-bitno hardversko AES kriptiranje za robusnu sigurnost. Posebna osobina Executivea je senzorska tipka osjetljiva na dodir. Slično kao kod ekrana osjetljivih na dodir, lagani pristisak senzorske tipke aktivira unaprijed definirane funkcije.

Store'n'Go Executive HDD bit će dostupan u dućanima od lipnja s kapacitetom od 500 i 750 GB. Zahvaljujući obveznom unosu lozinke i činjenici da diskom upravlja ugrađeni sigurnosni kontroler, svi podaci na uređaju su kriptirani, što osigurava potpunu zaštitu od neautoriziranog pristupa. Executive HDD 100% je kompatibilan s računalima koja podržavaju sučelje USB 2.0.

ogiju i biznis cijske sustave predstavljaju novu moguću prijetnju sigurnosti informacijskih sustava. Višekratna uporaba servisa u informacijski sustav uvodi i višekratnu sigurnosnu ranjivost. Čak i naslijeđeni sustavi integrirani u informacijski sustav kao dijelovi servisno orijentiranih arhitektura postaju izloženi mogućim napadima s interneta. Cilj je ovog rada dati opći pregled metoda i mogućih sigurnosnih rješenja u servisno orijentiranim arhitekturama, temeljne definicije, povijest razvoja, temeljne karakteristike, prednosti i nedostatke.

Sve više funkcija

Današnji ERP sustavi podržavaju širok spektar industrija i nastavljaju ugrađivati sve više funkcija za poduzeća. Takav razvoj tržišta uvjetovan je interakcijom korisnika ERP sustava koji konstantno zahtijevaju promjene i poboljšanja i proizvođača koji pokušavaju svojim proizvodom najbolje podržati zahtjeve tržišta. Samim time tržište se konstantno mijenja i postaje jedno od najdinamičnijih segmenata IT tržišta. Upravo su računalstvo u oblaku i softver kao usluga budućnost ERP rješenja jer će omogućiti i malim tvrtkama koje to prije sebi nisu mogle priuštiti da iskoriste potencijal aplikacija, ali i da ih nadograde modulima poput CRMa odnosno upravljaju svojim korisnicima. Uz to, i BI rješenja (business intelligence) u cloud computingu dobit će novi razvojni poticaj.

Informatika za mobilnost sada se natječe u popularnosti s informatikom za poslovanje. Trenutačno preteže velik broj mobilnih aplikacija namijenjen ljudskim aktivnostima izvan radne sredine. No osim aplikacija osobne naravi, veće područje su poslovne mobilne aplikacije. "Mobilni uređaji razvijaju se neslućenom brzinom - tehnologija ide krupnim koracima naprijed i osim samih uređaja, sve nas više oduševljava njihova primjena kroz mobilne aplikacije. One više nisu samo dodatak brendu, već uvijek prisutan alat za komunikaciju s korisnicima. Procjenjuje se da prosječan korisnik koristi do deset mobilnih aplikacija na svom uređaju pa je stoga prava bitka probiti se do korisnika. Na tržištu nas bombardiraju stotinama tisuća zanimljivih aplikacija pa se postavlja pitanje - što se zaista može ponuditi korisnicima. Osim puke ekstenzije postojećih web stranica, ključ je u sadržaju, lokalnim informacijama, događanjima te komunikaciji, a tu lista tek počinje. Pitanje je kojim putem krenuti i koju platformu odabrati, a izazov je u razvoju softvera", smatra Luka Abrus iz tvrtke Pet minuta. Odabir tehnologije trenutačno je zbog fragmentiranosti tržišta i najvažnije pitanje - na vas vrebaju iPhone, Android, Nokia, Blackberry, Windows Phone 7 i mnoge druge platforme s različitim mogućnostima i svojstvima. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

APPLE

iPhone se sinkronizira iCloudom Na svojoj godišnjoj konferenciji za developere WWDC Apple je predstavio više softverskih novosti. Najviše je zanimanja izazvao iCloud, Apleova inačica računalstva u oblaku. iCloud je besplatan i isporučuje se s iOS 5 operativnim sustavom te omogućuje sinkronizaciju svih podataka s mobilnog uređaja u oblaku. Sve knjige ili glazba

> konferencije > tehnologija

16 business.hr

Srijeda 8/6/2011

kupljena preko iTunesa ili pak novi softver automatski se sinkroniziraju u oblaku na Appleovim serverima, kao i fotografije snimljene iPhoneom. U iOS-u 5 sada je više od 200 noviteta, a među najzanimljivijima je novi sustav obavijesti o pristiglim porukama i sličnim aktivnostima na uređaju. Dodana je i "virtualna polica" na kojoj su

raspoređene digitalne novine i časopisi, sinkronizacija s računalom bez kabela i iMessage, sustav za razmjenu poruka korisnika Appleovih uređaja. iOS 5 dolazi ove jeseni, a radit će na iPhoneu 3GS te iPhoneu 4, iPadu 1 i 2 te trećoj i četvrtoj generaciji iPod toucha. Predstavljena je i nova inačica operativnog sustava za računala OS X 10.7 Lion koja donosi ergonomska poboljšanja i mogućnosti preuzete s iOS operativnog sustava. Ž. Š.

Pametne mreže mijenjaju budućnost snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

lektroenergetski sustavi u svjetlu nedavne nuklearne katastrofe u japanskoj Fukushimi te najave Njemačke o zatvaranju vlastitih nuklearki dodatno su potaknuli ubrzani razvoj baziran na tzv. pametnim mrežama (smart grid). Kako se elektroenergetski sektor sve više oslanja na obnovljive izvore energije, odnosno proizvodnju električne energije iz vjetra, sunca te zemlje kroz sustave toplinskih pumpi ili geotermalne izvore, povećava se potreba za modernizacijom električnih energetskih mreža na svim razinama, od mikromreža (microgrids) do supermreža (supergrid). Neke

dR. PETER TschuLIK, Siemensov inženjer iz sektora energije iz Beča

MLAdEN FoGEc, predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

ENERGETIKA Potrošači električne energije postat će i proizvođači u vlastitim minielektranama uz pomoć pametne mreže od tih inovacija još su u fazi istraživanja i razvoja, a neke se već primjenjuju. Osnovna ideja naprednih mreža jest učinkovito korištenje (proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja) energije, uz istodobno smanjenje troškova i gubitaka energije te povećanje kvalitete i pouzdanosti opskrbe.

Zeleni portfelj

Jedan od predvodnika svakako je i Siemens, čiji predsjednik Uprave u Hrvatskoj Mladen Fogec ističe kako se njihov "zeleni" portfelj sastoji od proizvoda i rješenja koja izravno pridonose zaštiti okoliša i klime, a gradovi i kvalitetna održivost života u njima ključni su potencijal za budući rast.

"Kao tvrtka integrirane tehnologije, mi smo već sada bolje pozicionirani i opremljeni od bilo koje druge tvrtke u svijetu da odgovorimo na nadolazeće ekološke izazove", ističe Fogec. Siemensova vizija budućnosti električna vozila smatra "baterijama na kotačima", koji osim što se pune energijom, u slučaju potrebe imaju mogućnost vraćanja te energije natrag u energetski sustav, a to su pokazali i predstavljanjem prvog električnog Porschea. U prezentaciji Siemensova inženjera iz sektora energije iz Beča dr. Petera Tschulika jasno je istaknuta smjernica daljnjeg Siemensova razvoja, a to je da će pojedinačna električna mo-

bilnost biti snažan fokus u budućim istraživačkim i razvojnim planovima Siemensa jer predstavljaju važnu kariku u razvijanju tzv. pametnih mreža.

Potrošač je proizvođač

Prema njegovim riječima, kada dođe do prekapacitiranosti izvora obnovljive energije, odnosno kada imamo višak struje (specifično za. vjetroelektrane), električna vozila moći će apsorbirati energiju i ponašati se kao neka vrsta privremene pohrane. Osnova za to su pametne mreže. Siemens "zelenim" portfeljem nudi rješenja za probleme klimatskih promjena. Naime, negativni ekološki trendovi u svijetu

upućuju na to da će tehnologija zaštite okoliša u skoroj budućnosti postati najjača gospodarska grana 21. stoljeća. Kad je riječ o zelenim tehnologijama, Siemensov portfelj predstavlja najopsežniji koncept na svjetskom tržištu, tvrdi Fogec. Prema Siemensovim procjenama, najveća promjena bit će u tome da će konzumenti, odnosno potrošači električne energije postati i proizvođači u vlastitim minielektranama, a to će zahtijevati upravo pametne mreže radi načina pohrane proizvedene energije jer obnovljivi izvori daju najveću količinu električne energije upravo u trenucima kada je potrošnja najmanja.

Dražen Tomić

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Srijeda 8/6/2011

RIZIČNI KAPITAL

FGS-ovi tražili tvrtke za ulaganje u Varaždinu U Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Varaždin u utorak je organiziran seminar na kojem su predstavnici pet fondova rizičnog kapitala, članova Hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije, poduzetnicima predstavili mogućnosti financiranja poslovnih projekata kapitalom rizičnih fondova.

Kako je na seminaru istaknula Mirna Marović, takav način financiranja prihvatljiv je tvrtkama koje za daljnji snažniji razvoj traže partnera koji će povećati vrijednost poduzeća i zajedno s vlasnicima preuzeti rizike poslovanja. Kako fondovi rizičnog kapitala tvrtkama omogućuju kontinuiranu dostupnost potrebnog financiranja u svim fazama razvoja poduzeća, oni mogu znatno stimulirati gospodarstvo i stvaranje novih radnih mjesta, što pokazuje primjeri iz Europske unije, gdje su takvi fondovi samo od 2000.

do 2006. godine investirali više od 270 milijardi eura u više od 56.000 europskih poduzeća. Stoga je izuzetno važno, istaknuto je na seminaru u gospodarskoj komori, razvijati rizični kapital i u našoj zemlji, što je prepoznala i Vlada. Na seminaru su poduzetnicima predstavljena i iskustva poduzetnika čije su kompanije financirane iz fondova rizičnog kapitala, a na interaktivnoj radionici poduzetnici su imali priliku predstaviti svoje tvrtke i poduzetničke poduhvate primjerene za takav način financiranja. I. K.

MIRNA MARoVIć, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital asocijacije Snimio Saša ĆetkoviĆ

OPEC će povećati pro da uspori rast cijene na HITNA INTERVENCIJA Međunarodna agencija za energiju još je sredinom prošlog mjeseca objavila da je nužno hitno smanjenje cijena nafte kako bi se pomoglo ugroženim ekonomijama, a OPEC bi na sastanku u Beču trebao odlučiti hoće li povećati proizvodnju Prema naftnim analitičarima francuskog Societe Generalea, Organizacija zemalja proizvođača nafte OPEC uskoro bi mogla povećati proizvodnju sirove nafte kako bi spustila njezinu cijenu i animirala potražnju za energentima. Odluka o tome bit će donesena u srijedu na sastanku u Beču, a analitičari predviđaju kako bi se dnevna proizvodnja u zemljama članicama OPECa mogla povećati i za 1,5 milijuna barela na dan, piše Bloomberg.

Ministri za naftu 12-članog OPEC-a održat će sastanak u trenutku dok u svijetu raste strah da bi visoke cijene nafte mogle dodatno zakočiti globalni gospodarski rast i potražnju za energentima. "Prema posljednjim dostupnim informacijama, pogotovo iz Saudijske Arabije koja ima vodeću ulogu među zemljama OPEC-a, za sada je izglednije povećanje nego zadržavanje postojeće razine proizvodnje. Ipak, s obzirom na pad potražnje i rast zaliha u najrazvijenijim zemljama

svijeta u travnju, a vjerojatno i u svibnju, još uvijek je teško predvidjeti odluku. Naime, postavlja se i pitanje hoće li se očekivano povećanje proizvodnje (1-1,5 milijuna barela na dan) odnositi na utvrđene kvote ili na sadašnju razinu proizvodnje (koja je iznad utvrđenih kvota)", napomenuo je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Brent na 110 USD

U drugoj polovini godine cijena barela brent ICE nafte trebala bi se zadržavati oko

110 dolara - Societe Generale grupa ne očekuje znatne promjene cijena. Šantić smatra da su trenutačne cijene nafte posljedica špekulacija investitora, odnosno potrebe da se zaštite od očekivanog rasta cijena posljednjih mjeseci, a rastu cijena pridonosi i snažna potražnja iz Kine. Saudijska Arabija i ostale zemlje članice OPEC-a sve više simpatiziraju podizanje proizvodnje jer su previše zabrinute zbog utjecaja skupe nafte na oporavak svjetskog gospodarstva i pada potražnje za njom, piše u izvještaju za Bloomberg Michael Wittner, istraživač Societe Generalea. Međunarodna agencija za energiju još je sredinom prošlog mjeseca izjavila da je nužno hitno smanjenje cijena nafte kako bi se pomoglo ugroženim ekonomijama.

Cijena sirove nafte u utorak blago je pala zbog špekulacija da će OPEC povećati proizvodnju. Glavne razloge najava povećanja proizvodnje Šantić vidi u činjenici da rast cijena opterećuje krhki gospodarski oporavak u najrazvijenijim zemljama svijeta, a to vodi do manje potražnje za naftom. Također, dodaje Šantić, povećanjem proizvodnje smanjili bi se i sezonski pritisci prije početka ljetnih mjeseci, kada sezona uzrokuje rast potražnje. Ne smije se zaboraviti da još uvijek nije nadomješten ni gubitak zbog smanjene proizvodnje nafte u Libiji. "Postoje samo 65-postotne šanse da se na sastanku odluči o dizanju proizvodnje. Ne preporučujemo taktičke poteze na tržištu na temelju uvjerenja i ishoda sastanka", kaže Wittner.

UJedinJeni naROdi

FaO: Proizvodnja žitarica će rasti

Svjetska proizvodnja žitarica trebala bi ove godine narasti na novu rekordnu razinu zbog povećane sjetve i boljih prinosa, ali bi cijene trebale ostati visoke zbog niskih zaliha, objavila je u utorak agencija za hranu Ujedinjenih naroda. U prvoj prognozi ovogodišnje proizvodnje FAO tako očekuje da će se u svijetu proizvesti 2,315 milijardi tona žitarica, što je 3,5 posto više nego

lani, kada je proizvodnja pala za jedan posto. Proizvodnja pšenice trebala bi porasti za 3,2 posto, na 674 milijuna tona, što je manje u odnosu na prije prognoziranih 676 milijuna tona zbog nepovoljnih vremenskih prilika u Sjevernoj Americi i dijelovima Europe, tumače u FAO-u. Prognoze za pšenicu znatno se razlikuju od zemlje do zemlje pa se tako očekuje da će proizvodnja u Europskoj uniji ostati na prošlogodišnjoj razini od 137 milijuna tona, a u SAD-u bi zbog lošeg vremena trebala pasti za

oizvodnju nafte ››

Pitanje je hoće li se očekivano povećanje proizvodnje odnositi na utvrđene kvote ili na sadašnju razinu proizvodnje Zdeslav ŠanTić, glavni ekonomist Societe Generale Splitske banke Snimio Saša ĆetkoviĆ

Zemlje članice OPEC-a su uz iznimku Iraka vezane kvotama te su u svibnju proizvodile 26,2 milijuna barela nafte na dan - 1,4 milijuna više nego što su se obvezale. Ukupna proizvodnja uključujući Irak iznosila je 28,9 milijuna barela. Prema analitičarima i ispitanicima Bloomberga, OPEC bi morao povećati proizvodnju za 2,5 milijuna barela na dan kako bi uklonio rizik novog poskupljenja.

Traže se niže cijene

Malezijska državna energetska kompanija Petronas objavila je pak da postojeći temeljni odnosi ponude i potražnje na svjetskim tržištima sirove nafte nalažu niže cijene nafte. "S obzirom na aktualno stanje po pitanju tržišnih fundamenata i troškovnog okruženja, vjerujem da bi se cijene nafte trebale

zadržati u rasponu od 75 do 80 dolara za barel", rekao je Shamsul Azhar Abbas, izvršni direktor malezijske naftne kompanije. Kretanja cijena nafte u trgovanju na azijskim tržištima bila su neujednačena uoči 159. sastanka Organizacije zemalja izvoznica nafte. Na newyorškom tržištu barel sirove nafte za isporuke u srpnju poskupio je za osam centi, na 100,30 dolara, dok je barel nafte na londonskom tržištu pojeftinio za šest centi, na 115,78 dolara. Osvrnuvši se na sadašnju visoku razinu cijena nafte, Shamsul je pitao "kako smo dosegnuli ove razine cijene tako brzo u ovom gospodarskom ciklusu s obzirom na izostanak stvarnih dokaza manjkova na fizičkim tržištima". Nikola Sučec

8,5 posto, na 55 milijuna tona. Za Rusiju se očekuje skok proizvodnje za 32,5 posto, na 55 milijuna tona, što ukazuje na oporavak nakon teške suše u 2010. godini. Vremenski uvjeti sljedećih mjeseci bit će ključni za konačan urod, tumači agencija sa sjedištem u Rimu. U FAO-u istodobno upozoravaju kako se proizvodnja žitarica diljem svijeta neće dovoljno povećati da se obnove zalihe koje bi mogle stabilizirati cijene. Napominju i da u ovoj godini očekuju usporavanje rasta potražnje, posebice iz sektora

OGLAS

biogoriva. Svjetske zalihe žitarica trebale bi se na kraju sezone 2011./2012. povećati za skromnih 0,8 posto i iznositi 494 milijuna tona u odnosu na 534 milijuna tona koliko su iznosile na kraju sezone 2009./2010. Zalihe pšenice trebale bi se pritom smanjiti za 2,6 posto, na 183 milijuna tona. "Budući da ukupna proizvodnja žitarica jedva pokriva potrošnju, međunarodne cijene vjerojatno će ostati visoke, posebice na tržištima pšenice i stočne hrane“, predviđaju u FAO-u. B.hr/H

bROJka

674 milijuna tona pšenice trebalo bi biti proizvedeno ove godine prema procjenama agencije za hranu Ujedinjenih naroda

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Đure Đakovića i u utorak je nastavila s rastom cijene. To je izdanje i dalje u središtu interesa ulagača, a analitičari ulagačku zainteresiranost objašnjavaju zaključenim isplativim poslom za Janaf. Stoga je dionica Đuro Đaković holdinga sa 3,7 milijuna kuna u utorak bila najlikvidnija. Njezina cijena već četiri dana raste po neuobičajeno velikim stopama i prometima.

Đuro Đaković holding HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Adris grupa Petrokemija Dom holding Belje Atlantska plovidba d.d. Ericsson Nikola Tesla AD Plastik Atlantic grupa Zagrebačka banka Dalekovod Podravka prehrambena industrija d.d. Institut IGH Kaštelanski staklenici Privredna banka Zagreb Tankerska plovidba Veterina d.d. HGspot Fima validus Croatia osiguranje d.d. Viro tvornica šećera d.d. Valamar grupa Vupik Konzum OT-optima telekom d.d. Tisak Luka Rijeka Jadranski naftovod Dukat Kraš, prehrambena industrija Finvest Corp Magma d.d. Imunološki zavod Tehnika Jadroplov d.d. Hidroelektra niskogradnja Rabac, ugostiteljstvo i turizam Slatinska banka SN holding Atlas nekretnine Končar - elektroindustrija Končar Proficio HTP Korčula Agromeđimurje Uljanik plovidba Imperial hotelijerstvo Dioki d.d. Luka Ploče Lošinjska plovidba Uljanik d.d. Saponia Božjakovina PIK-Vinkovci Jadransko osiguranje Maistra Franck prehrambena industrija Karlovačka banka Adris grupa Brestovac drvni kombinat Industrogradnja d.d. Belišće Transadria Quaestus nekretnine Zvečevo, prehrambena industrija Istraturist Umag d.d. Jadranska banka Riviera Poreč Ledo Solaris Zvijezda Turisthotel Siemens dioničko Arenaturis Koka Viadukt Brodogradilište Viktor Lenac d.d. Centar banka BC institut Žitnjak

+ Vijest da HGspot ide u stečja natjerala je prodavače na Zagrebačkoj burzi u stampedo koji je trajao cijeli dan. Tvrtka Microline u utorak je na Zagrebačkoj burzi podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad HGspotom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu. Odmah nakon te objave HGspot je potonuo više od 20 posto, zbog čega je na neko vrijeme završio u blokadi trgovanja.

Redovan promet: 29.272.977,73 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

60.00 255.51 15.02 270.00 172.00 88.50 100.44 697.00 1,453.02 139.50 723.70 260.00 243.00 325.00 1,720.00 2,470.00 575.00 1,400.00 59.50 12.51 11.59 5,700.00 453.00 66.00 74.00 190.00 37.13 199.00 184.06 3,150.00 622.00 469.00 260.00 15.90 108.10 1,382.10 142.20 135.00 229.49 110.00 140.05 49.51 650.03 1,300.00 19.01 74.02 750.00 600.00 200.00 70.07 1,298.00 142.51 75.00 170.00 150.00 251.00 2,840.00 64.21 852.00 81.86 301.00 40.00 670.00 655.00 600.02 45.02 111.00 274.20 2,100.00 242.90 5,898.00 280.00 3,696.90 990.00 711.50 79.90 220.12 239.80 10.99 276.01 268.00 155.00

65.00 258.00 16.06 272.50 184.60 93.00 104.51 709.88 1,475.00 143.65 735.00 261.00 247.66 326.00 1,799.10 2,600.00 577.06 1,455.00 65.00 15.32 12.00 5,700.00 460.00 67.79 76.35 193.50 41.01 203.50 188.90 3,151.00 650.00 470.00 260.02 17.49 108.10 1,400.00 143.02 144.89 230.00 110.00 150.50 52.40 651.01 1,322.00 20.00 79.49 750.00 600.00 200.00 73.00 1,299.00 145.99 75.00 170.00 150.00 251.00 2,900.00 64.50 860.00 81.86 301.02 40.00 670.00 655.00 676.00 45.02 113.00 274.20 2,100.00 242.90 5,898.00 280.00 3,696.90 990.00 711.50 80.50 228.00 240.00 10.99 276.01 268.00 155.00

60.99 256.50 15.18 272.00 172.00 90.91 101.94 701.30 1,458.00 139.50 729.00 260.00 243.50 325.00 1,720.00 2,500.00 575.00 1,455.00 65.00 12.58 11.59 5,700.00 460.00 66.00 75.11 191.19 40.20 200.01 188.90 3,150.00 650.00 470.00 260.00 16.00 108.10 1,400.00 142.50 135.00 230.00 110.00 141.00 50.50 650.03 1,322.00 20.00 74.02 750.00 600.00 200.00 70.07 1,299.00 143.00 75.00 170.00 150.00 251.00 2,840.00 64.21 852.00 81.86 301.02 40.00 670.00 655.00 676.00 45.02 111.00 274.20 2,100.00 242.90 5,898.00 280.00 3,696.90 990.00 711.50 80.50 228.00 239.80 10.99 276.01 268.00 155.00

2.08% 0.20% -5.60% 0.74% -1.15% 1.01% 0.95% 0.17% -0.14% -2.52% -0.82% 0.97% 0.59% 0.00% -3.59% -3.85% -2.54% 3.93% 8.35% -21.33% -5.70% -2.40% 0.00% 0.38% 0.15% 0.52% 3.08% 1.70% 0.48% 1.12% 0.00% 2.62% -12.74% -8.52% -4.34% -3.45% -0.07% -1.81% 0.44% 0.81% -6.44% -3.26% 1.08% 1.69% -4.76% 0.46% 0.00% 0.00% 10.42% -4.54% 1.41% -4.60% -10.71% 0.29% -0.33% 0.40% -3.43% -6.93% -4.59% 1.26% -0.98% 0.00% -4.29% 0.00% 0.75% 15.14% -5.13% -0.28% 0.00% -0.04% 3.26% -0.71% 2.98% 3.34% 0.00% 4.55% 3.58% -2.44% 0.00% 0.37% -0.74% 6.90%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,12%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

59,605 13,979 198,946 7,098 9,143 10,712 8,859 1,275 459 4,698 905 2,329 2,456 1,421 230 128 377 126 2,712 11,110 12,334 25 292 1,922 1,648 624 2,959 551 586 34 165 160 278 3,777 500 37 352 321 190 384 281 798 59 26 1,634 397 40 46 124 290 15 126 228 99 109 64 5 200 13 134 35 250 14 14 14 200 75 25 3 25 1 20 1 3 4 33 11 10 159 6 6 10

3,708,124.21 3,578,361.75 3,038,626.22 1,931,882.63 1,628,235.56 972,031.45 910,110.04 894,302.14 669,010.36 662,528.69 658,978.57 605,626.22 600,678.56 462,831.34 402,396.03 322,361.36 216,901.77 179,802.53 167,078.70 151,883.39 145,029.99 142,500.00 133,633.23 127,037.44 123,202.92 119,575.50 114,580.94 111,392.61 109,090.65 107,104.00 103,890.00 75,123.50 72,280.36 60,603.45 54,050.00 51,536.48 50,294.17 44,032.51 43,694.90 42,240.00 40,586.71 40,138.50 38,366.47 34,152.02 31,187.67 30,222.89 30,000.00 27,600.00 24,800.00 20,886.36 19,474.00 18,070.99 17,100.00 16,830.00 16,350.00 16,064.00 14,380.00 12,847.71 11,100.02 10,969.24 10,535.59 10,000.00 9,380.00 9,170.00 9,088.11 9,004.00 8,455.00 6,855.00 6,300.00 6,072.50 5,898.00 5,600.00 3,696.90 2,970.00 2,846.00 2,644.90 2,484.36 2,398.20 1,747.41 1,656.06 1,608.00 1,550.00

197.43 21,004.41 113.85 1,845.28 574.67 678.85 837.49 978.68 1,941.55 585.84 2,430.70 16,652.58 558.54 1,761.50 272.76 283.98 10,967.99 911.39 119.92 4.15 31.31 1,753.31 637.87 415.51 113.08 4,340.56 113.37 477.34 1,129.71 2,339.96 1,950.00 645.60 160.62 77.99 24.35 265.24 233.23 84.22 232.81 101.09 383.52 168.46 1,671.95 81.21 78.26 31.64 31.04 348.00 127.17 283.23 289.18 94.73 167.72 111.96 30.75 79.62 355.00 702.74 363.95 109.62 2,894.58 6.91 303.11 762.62 19.44 101.54 34.17 1,281.88 251.21 887.44 1,298.56 172.96 370.64 390.81 673.01 175.69 205.93 109.54 152.15 17.25 44.62 31.87

365 dana Najniža Najviša 22.36 252.00 11.00 242.21 105.50 27.87 54.00 672.01 1,181.00 80.21 657.10 200.00 217.00 240.00 1,106.00 612.00 461.06 1,140.00 54.03 12.51 5.00 4,502.00 290.00 28.68 41.77 145.00 25.00 135.00 161.54 2,332.01 290.01 356.10 85.00 14.95 51.52 871.01 124.01 119.00 65.10 98.00 130.58 25.01 430.00 909.99 11.50 57.00 551.00 533.13 150.00 60.20 1,160.03 121.00 61.11 105.25 80.01 179.00 2,486.50 51.00 655.38 53.00 286.07 40.00 292.00 420.00 600.02 36.29 84.32 240.04 2,000.00 140.00 4,720.12 166.55 2,851.00 543.15 565.00 33.03 183.12 190.00 9.00 240.00 180.00 76.10

65.00 315.99 31.90 305.00 184.73 95.99 118.99 945.02 1,650.00 152.00 829.99 289.98 337.00 343.97 2,500.00 4,990.00 708.00 1,490.00 78.13 39.95 15.66 6,299.00 507.77 72.00 108.90 225.50 42.39 244.98 267.02 3,520.00 675.00 497.02 311.97 69.90 194.00 1,614.00 176.84 197.89 245.00 132.37 245.00 66.85 699.48 2,198.00 25.00 99.97 1,003.00 662.00 214.95 99.00 1,900.00 164.00 130.00 189.38 150.50 319.90 3,401.00 73.00 939.99 86.88 345.00 40.00 790.00 700.00 3,197.00 87.00 164.00 380.00 2,989.88 259.65 6,900.00 330.00 4,249.00 1,105.00 720.00 86.00 269.99 346.00 11.99 290.00 300.00 163.85

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,90 217,00 163,00 0,62 74,75 9,71 105,00 7,76 14,50 9,05 91,00 15,40 3,90 4,20 39,51

60,19 218,25 164,00 0,62 75,44 9,86 105,00 7,80 14,91 9,07 91,00 15,65 3,90 4,22 42,50

60,10 218,00 163,00 0,62 75,44 9,80 105,00 7,76 14,91 9,07 91,00 15,40 3,90 4,20 39,51

60,00 217,67 163,29 0,62 75,08 9,81 105,00 7,77 14,90 9,07 91,00 15,44 3,90 4,20 41,95

9,80 1,67 86,85 37,41 36,27 0,50 0,28 37,00 0,70

10,60 1,70 86,85 37,99 37,50 0,50 0,28 37,29 0,70

10,60 1,67 86,85 37,94 36,74 0,50 0,28 37,29 0,70

10,60 1,69 0,78 0,38 0,37 0,50 0,28 0,37 0,70

83,00 92,00 41,00 82,14 33,00 97,00 71,53 91,50 69,50

83,00 92,00 43,00 82,40 33,45 97,00 71,53 91,50 69,50

83,00 92,00 43,00 82,15 33,00 97,00 71,53 91,50 69,50

83,00 92,00 42,71 82,21 33,40 97,00 71,53 91,50 69,50

755,00 84,00 7.550,00 3.000,00 2.001,00 5.000,00 6.100,00 8.281,00 1.445,00 950,00 1.229,00 94,80 90,01 3.350,00 13.000,00

780,00 84,00 7.550,00 3.000,00 2.073,00 5.000,00 6.100,00 8.695,00 1.445,00 950,00 1.239,00 94,84 90,52 3.427,00 15.000,00

767,00 84,00 7.550,00 3.000,00 2.051,00 5.000,00 6.100,00 8.639,00 1.445,00 950,00 1.235,00 94,82 90,04 3.391,00 14.776,00

766,80 84,00 7.550,00 3.000,00 2.050,93 5.000,00 6.100,00 8.628,92 1.445,00 950,00 1.235,23 94,82 90,17 3.391,13 14.775,52

3.900,00 4.451,00 3.000,00 86,50 11.000,00 602,00 26.800,00 92,00 87,40 3.930,00 55.100,00 502,00 201,00 94,00

3.900,00 4.505,00 3.000,00 86,50 11.000,00 610,00 27.000,00 92,00 87,40 3.931,00 55.100,00 503,00 202,00 95,00

3.900,00 4.499,91 3.000,00 86,50 11.000,00 607,98 26.963,64 92,00 87,40 3.930,33 55.100,00 502,50 201,76 94,98

3.900,00 4.499,91 3.000,00 53,31 11.000,00 607,98 26.963,64 56,70 53,87 3.930,33 55.100,00 502,50 201,76 58,54

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG MELR NF1N TLSG GRVG SLLG KBMR ZVTG INDGL CICG AELG ATPG INDDY SAVA

KRKA PETROL MERCATOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE GORENJE SLOVENIJALES NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV INFOND GLOBAL CINKARNA CELJE AERODROM LJUBLJANA AKTIVA NALOZBE INFOND DYNAMIC SAVA

ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 KRISTAL AD BANJA LUKA SIPAD AD DOBOJ REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P

NIS a.d. Novi Sad Jugometal a.d. Beograd Vino župa a.d. Aleksandrovac Komercijalna banka a.d. Beograd Imlek a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Agrobanka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Komercijalna banka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K Obveznice RS serije A2013K AIK banka a.d. Niš Cacanska banka a.d. Cacak

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE SLAVEJ SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 TOPLIFIKACIJA SKOPJE FERSPED SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 02

11,58 % -1,76 % 1,58 % 2,13 % -0,70 % 35,14 % 0,00 % 0,78 % 0,00 %

10735 27414 50000 46466 40206 25951 40097 22000 11586

113.742,20 46.404,79 39.082,50 17.445,11 14.899,35 12.975,50 11.227,16 8.189,30 8.123,79

-4,66 % -2,13 % 0,28 % -0,42 % -1,35 % -0,04 % -2,01 % -0,44 % -0,71 %

56671 33958 69952 30542 72814 24240 21837 14700 16080

4.703.693,00 3.124.136,00 2.987.490,00 2.510.862,80 2.432.176,80 2.351.280,00 1.562.000,61 1.345.050,00 1.117.560,00

ZIF Euroinvestmemnt +11,58% a anaska banka +9,45% Energoinvest +6,29% Stopanska banka +4,2% Intereuropa +1,0%

Bosnalijek

ZIF VIB Vet. zavod Subotica Šipad komerc Toplifikacija Skopje Luka Koper

-9,00% -5,29% -3,39% -2,93% -2,84%

Naftna industrija Srbije

+2,12 -2,79 Dionica Bosnalijeka u utorak je kona no prekinula negativan šestodnevni niz rastom cijene od 2,12 posto. Samo je na Sarajevskoj burzi u utorak u regiji prevladavao optimizam. Snažan rast Energoinvesta gurao je indeks naprijed, a tomu je pridonijela i dionica Bosnalijeka kao jedna od nekolicine najlikvidnijih na Sarajevskoj burzi. Njezina je cijena u utorak na kraju dana iznosila 20,93 KM.

Dionica Naftne industrije Srbije i dalje padom snažno utje e na kretanje dioni kog indeksa Beogradske burze Belex15. Zahvaljuju i snažnom padu NIS-ove dionice u utorak, indeks je potonuo po najve oj stopi u cijeloj regiji. Naime, NIS je u utorak pao 2,79 posto pa je nakon sedam dana ponovno ispod razine od 770 dinara. NIS je u utorak bio najlikvidnije izdanje na Beogradskoj burzi.

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK SLAV RMDEN10 PPIV GRNT MPT RMDEN05 RMDEN09 TPLF FERS TEL STIL RMDEN02

799.986,56 408.346,19 97.483,75 85.071,72 70.872,23 56.583,11 26.775,00 18.630,04 7.899,02 7.709,57 6.916,00 6.546,60 5.007,60 4.402,35 3.859,62

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA NIIS JGMT VINZ KMBN IMLK CCHS JESV AGBN AIKBPB KMBNPB SJPT A2012 A2013 AIKB CCNB

0,33 % 13334 -0,09 % 1876 0,00 % 597 0,65 % 137309 -0,08 % 944 -0,61 % 5766 0,10 % 255 -1,65 % 2398 0,00 % 530 -1,20 % 850 1,11 % 76 -3,14 % 424 0,00 % 1284 -1,64 % 1048 -8,12 % 92

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKE FBIHKD FBIHK1A FBIHKN FBIHK1C FBIHKC FBIHKO FBIHKM FBIHKP

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA EINP-R-A TLKM-R-A RSDS-O-C RSRS-O-C RSRS-O-D KRIS-R-A SPDO-L1 RSRS-O-B BVRU-R-A

Oznaka

Srijeda 8/6/2011

business.hr

-2,79 % 115580 88.626.913,00 0,00 % 323860 27.204.240,00 0,00 % 2749 20.754.950,00 -0,07 % 6700 20.100.000,00 1,13 % 3029 6.212.280,00 -1,94 % 1170 5.850.000,00 0,00 % 597 3.641.700,00 0,45 % 390 3.365.280,00 -0,21 % 2294 3.314.830,00 0,00 % 3310 3.144.500,00 -0,24 % 1933 2.387.703,00 -0,02 % 24060 2.281.456,26 -0,01 % 23370 2.107.302,01 -1,05 % 591 2.004.159,00 9,45 % 135 1.994.695,00

REGIONALNI INDEKSI -0,13% BIRS +0,42% 758,04 1.095,12 Belex15 -1,05% FIRS -0,32% 791,16 2.112,93 Belexline -0,44% MBI10 -0,22% 1.453,73 2.649,73 SASX10 +0,63% MONEX20 +0,16% 1.023,35 12,113.38 Stanje indeksa na SASX30 +0,57% utorak 7. lipnja 2011.zatvaranju u 1.054,58 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar -0,00 % -1,10 % 0,00 % 0,07 % -0,05 % -0,33 % 1,29 % 0,55 % -0,67 % -2,93 % -0,00 % -0,16 % -0,09 % -0,86 %

1196 282 271 12076 54 594 11 5000 5181 63 3 299 656 1764

4.664.400,00 1.268.974,00 813.000,00 643.788,71 594.000,00 361.140,00 296.600,00 283.505,82 279.080,29 247.611,00 165.300,00 150.247,00 132.356,00 103.263,91

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,21% 2.885,69 +0,24% BUX +0,33% 23.170,81 +0,49% ATX +0,56% 2.746,90 +0,51% Stanje indeksa na zatvaranju u +1,76% utorak 7. lipnja 2011.

FTSE100 5.875,57

DAX 7.108,20

CAC40

3.884,96

MICEX 1,662.27

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,50% S&P500 -1,08% 12.089,96 1.286,17 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,26% ponedjeljak 6. lipnja 2011. 2.702,56

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

OTP indeksni

45,7049

16,63

VB CROBEX10

110,6339

16,12

69,2671

15,29

Platinum Global Opportunity 13,8302

14,92

OTP MERIDIAN 20

94,3564

14,36

50,0030

-13,39

Ilirika Azijski tigar ST Global Equity

43,3177

-12,62

101,2202

-6,23

NFD Aureus BRIC

26,1870

-5,99

FIMA Equity

78,9999

-5,59

Ilirika BRIC

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

129,6400

10,81

PBZ Global fond

111,2956

10,30

Allianz Portfolio

118,9709

10,30

OTP uravnoteženi

117,5606

7,78

Raiffeisen Prestige

108,4900

3,89

ST Balanced

165,8315

-8,39

10,7391

-0,98

HPB Global

104,9074

-0,88

C-Premium

5,7197

-0,24

KD Balanced

8,1458

0,07

AC GBEM

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

PBZ I-Stock

Valuta

NFD Aureus New Europe Capital Two Raiffeisen hrvatske dionice FIMA Equity HPB Dynamic KD Victoria AC Rusija KD Nova Europa HPB Dionički ST Global Equity C-Zenit Raiffeisen Central Europe Prospectus JIE PBZ I-Stock Ilirika Azijski tigar PBZ Equity fond Ilirika BRIC Ilirika JIE A1 AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) ZB euroaktiv MP-Global HR MP-Bric HR OTP MERIDIAN 20 VB CROBEX10 HPB WAV DJE HPB Titan POBA ICO Equity HI-growth OTP indeksni

kn kn kn kn kn kn € kn kn kn kn € kn kn € kn € € kn € € kn kn € kn € € kn € kn

114,4002 80,0009 77,7500 78,9999 53,1916 14,6750 41,7108 7,0555 95,7870 43,3177 51,9934 63,5400 61,1158 69,2671 50,0030 89,8296 101,2202 157,6400 91,6700 10,5980 105,9000 314,1093 326,5923 94,3564 110,6339 97,6184 72,6822 5419,7200 8,2298 45,7049

0,16 0,12 0,10 0,08 -0,05 -0,08 -0,12 -0,18 -0,19 -0,22 -0,32 -0,33 -0,34 -0,36 -0,37 -0,42 -0,42 -0,45 -0,49 -0,49 -0,51 -0,55 -0,58 -0,58 -0,59 -0,60 -0,64 -0,66 -0,69 -0,69

-1,43 3,21 0,86 3,81 6,52 2,13 -12,88 -6,47 5,31 -3,72 1,93 -4,54 -4,15 -4,91 -8,39 -0,01 -10,36 -4,08 4,83 -3,66 -1,93 -3,03 -4,91 1,06 1,13 0,28 -3,51 -4,19 -3,74 2,72

-9,76 10,27 17,55 10,22 10,67 13,21 -7,05 -2,20 17,49 -6,69 6,31 5,71 0,53 1,48 -21,85 10,81 -18,27 -7,51 19,91 -4,68 3,19 -3,68 -12,14 8,93 28,46 3,45 1,95 0,62 -1,48 25,65

-2,39 13,72 9,25 -5,59 5,38 -1,22 -1,61 12,52 7,17 -12,62 -3,40 2,25 4,08 15,29 -13,39 11,11 -6,23 -3,61 11,32 -2,17 9,48 8,32 -3,52 14,36 16,12 12,46 3,47 -2,68 1,06 16,63

5,34 -5,24 -8,79 -3,30 -12,38 3,23 -18,62 -9,13 -0,76 -7,57 -18,00 -7,13 -10,71 -9,01 -15,76 -1,85 0,86 7,12 -2,81 2,61 0,81 -7,67 -6,07 -1,85 7,61 -0,64 -7,91 -14,66 -2,08 -20,29

-6,56 5,14 5,11 4,11 9,06 4,82 -10,35 -3,57 14,48 -6,86 3,81 1,62 -1,67 -0,46 -19,43 5,74 -15,39 -8,09 9,51 -5,94 1,76 -2,05 -12,10 5,22 7,65 0,52 -0,24 -2,45 -4,78 8,79

10,337 9,349 17,351 18,812 24,058 70,148 9,038 19,983 22,819 11,772 6,191 196,626 22,887 237,335 5,247 355,058 28,351 88,039 10,925 14,311 239,077 5,119 6,963 13,010 7,586 15,406 9,925 5,928 63,254 139,660

2,59 4,13 2,74 7,02 4,78 12,08 4,25 3,64 5,67 10,62 3,30 6,13 4,35 3,89 4,04 5,75 1,42 6,61 3,05 2,26 7,09 3,03 3,24 3,11 1,38 3,76 3,87 3,86 9,28 3,44

06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Raiffeisen Prestige € Ilirika JIE Balanced € Raiffeisen Balanced € KD Balanced kn ICF Balanced kn OTP uravnoteženi kn HPB Global kn Allianz Portfolio kn ST Balanced kn Agram Trust kn C-Premium kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € HI-balanced € PBZ Global fond kn Erste Balanced € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ZB global €

108,4900 145,6615 151,6500 8,1458 124,9487 117,5606 104,9074 118,9709 165,8315 70,0724 5,7197 10,7391 9,9859 111,2956 129,6400 78,7505 141,9200

0,05 -0,03 -0,13 -0,15 -0,16 -0,17 -0,19 -0,19 -0,20 -0,23 -0,28 -0,31 -0,37 -0,49 -0,70 -0,70 -1,16

-1,45 -1,23 -3,91 -3,36 5,94 1,07 2,47 1,88 -3,60 -1,87 0,45 -3,22 -1,98 0,86 3,57 -3,82 -5,94

1,02 -3,51 0,18 -1,16 14,77 12,31 9,07 6,36 -1,79 5,27 3,53 -3,42 0,47 10,43 13,63 -9,01 -2,31

3,89 1,10 0,70 0,07 3,80 7,78 -0,88 10,30 -8,39 2,09 -0,24 -0,98 2,69 10,30 10,81 0,75 0,54

6,77 7,26 4,86 -3,74 2,78 3,00 0,85 8,75 6,20 -1,13 -12,07 3,21 -0,01 5,61 0,47 -4,77 3,59

0,11 -3,99 -2,29 -2,71 10,48 9,25 7,24 3,29 -2,87 0,20 2,27 -4,51 -2,62 6,55 6,11 -7,21 -3,84

200,410 41,345 294,033 6,798 16,471 40,140 99,136 8,060 15,133 15,759 12,371 14,244 70,106 303,400 103,762 13,643 699,941

1,25 5,37 8,78 5,39 9,10 5,48 5,67 2,07 8,41 2,91 4,35 2,26 9,28 9,73 10,38 4,89 9,93

06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011

€ kn € € € € € €

161,0000 166,7522 126,1236 177,6500 134,5500 131,6484 11,7081 128,3943

0,04 0,00 -0,01 -0,02 -0,07 -0,10 -0,12 -0,16

1,08 1,93 -1,84 0,70 2,64 0,91 2,22 1,72

1,18 2,94 -0,43 2,12 3,37 1,62 3,38 2,96

1,07 7,69 0,84 4,95 6,79 4,14 5,02 5,09

4,91 8,04 4,33 6,57 4,56 4,48 1,71 4,50

1,19 2,97 -0,60 1,84 3,25 1,61 2,97 3,10

175,786 79,013 18,730 541,933 601,267 200,651 8,239 29,328

9,93 6,61 5,48 9,03 8,01 8,24 9,28 5,67

06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011

kn € € kn kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn $ kn

104,2612 141,0922 127,1872 140,1200 136,9202 118,6929 11,4824 10,8154 107,1900 133,7518 164,5820 146,8500 133,7181 124,0527 109,7502 100,8567 125,2270 140,6597

0,06 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,01

1,65 0,51 0,61 0,63 0,72 0,76 0,86 0,73 1,16 0,57 0,66 0,69 0,62 0,72 0,68 0,73 0,18 0,91

1,71 0,89 1,14 1,24 1,26 1,50 1,49 1,40 1,65 1,06 1,25 1,52 1,30 1,46 1,27 N/A 0,53 1,61

3,38 1,96 2,84 2,99 2,96 3,19 3,09 3,09 3,38 2,25 2,40 3,30 2,87 2,71 2,83 N/A 1,28 2,92

2,28 3,22 4,28 4,30 4,32 4,89 5,27 3,98 4,16 6,17 4,69 4,75 5,25 4,03 4,60 N/A 3,73 4,53

1,67 0,81 1,00 1,04 1,11 1,30 1,32 1,20 1,52 0,91 1,11 1,30 1,10 1,30 1,10 0,86 0,47 1,45

6,993 121,104 426,295 801,499 36,700 206,781 180,444 28,143 200,070 1228,415 2434,278 1372,186 376,821 229,480 170,772 5,000 38,763 114,558

1,85 10,87 8,87 8,01 7,43 3,59 2,69 2,01 1,70 12,19 10,87 8,28 5,67 5,45 2,07 0,36 6,15 7,70

06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011 06.06.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7522

7,69

Erste Bond

134,5500

6,79

HPB Obveznički

128,3943

5,09

HI-conservative

11,7081

5,02

Raiffeisen Bonds

177,6500

4,95

OTP euro obveznički 126,1236

0,84

ZB bond

161,0000

1,07

PBZ Bond fond

131,6484

4,14

Raiffeisen Bonds

177,6500

4,95

HI-conservative

11,7081

5,02

ZB bond Capital One OTP euro obveznički Raiffeisen Bonds Erste Bond PBZ Bond fond HI-conservative HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI Platinum Cash ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond ZB plus Raiffeisen Cash HPB Novčani OTP novčani fond Allianz Cash Certus Cash PBZ Dollar fond HI-cash

OGLAS

Stečaj HGspota nije srušio indekse VIJESTI MIMoILAZE Ni loše vijesti o stečaju ni one dobre o preuzimanjima nisu uspjele razbuditi ulagače na Zagrebačkoj burzi Vijest o stečaju HGspota obilježila je u utorak trgovanje na Zagrebačkoj burzi. Naime, nešto prije podneva na Burzi je objavljeno da je tvrtka Microline podnijela prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad HGspotom na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Hrvoje Prpić, savjetnik Uprave HGspota, nedugo nakon toga potvrdio je stečaj. Vlasnici dionica nekoć prosperitetnog lanca elektroničkom robom od-

mah su ih počeli prodavati pa im se cijena brzo topila. Zbog velikog pada, većeg od 20 posto, bilo je i blokirano trgovanja HGspotom. Krajnji rezultat HGspota bio je minus od 21,33 posto uz 151.883 kune prometa. Kako je HGspot već dugo u problemima, stečaj nije izazvao veću pomutnju na Zagrebačkoj burzi pa su indeksi zabilježili rast vrijednosti. Tako je Crobex rastao po stopi od 0,12 posto, a Crobex10 narastao je 0,16

posto i tako uspio pobjeći od najavljenog pada zbog prevladavajućeg pesimizma na europskim burzama.

ĐĐ dobio još 2 posto

Kao što su analitičari predvidjeli, ulazak HT-a u uži krug za privatizaciju kosovske Pošte i telekomunikacija nije izazvao veću reakciju tržišta. Dionica hrvatske telekomunikacijske kompanije ipak je na kraju zabilježila rast od 0,2 postotna boda. HT je bio druga najlikvidnija dionica s ostvarenih 3,5 milijuna kuna prometa. Prvo mjesto po kriteriju likvidnosti pripalo je Holdingu Đuri Đakoviću, koji je nastavio bilježiti rast cijene. Doduše, taj rast nije bio tako snažan kao prijašnjih dana, kada je cijena di-

IGoR oPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, čija dionica nastavlja padati velikim stopama nakon što je tjednima dominirala na Zagrebačkoj burzi snimio hrvoje dominić

onice rasla i po stopi od 14 posto, ali je rastom od 2,08 posto zaslužio titulu pobjednika dana. Ukupno se Đurom Đakovićem trgovalo u vrijednosti od 3,7 milijuna kuna, pri čemu je vlasnika promijenilo 59.605 dionica.

Ingra u padu

Ingra i dalje nastavlja bilježiti pad nakon što je pri-

bRoJkE

REGIJA

U Sarajevu nastavljen rast cijena Regionalne burze u utorak su uglavnom zabilježile pad vrijednosti dioničkih indeksa Sarajevska burza nastavila je s rastom pa je dionički indeks SASX-10 zabilježio stopu dnevnog rasta od

je dva tjedna imala status najpopularnije dionice na Zagrebačkoj burzi. U utorak je Ingrina cijena pala po značajnoj stopi od 5,6 posto, čime je došla ispod razine od 16 kuna. Ukupan promet na Zagrebačkoj burzi u utorak je iznosio 29,7 milijuna kuna i pet je izdanja ostvarilo promet veći od milijun kuna. Ante Pavić

0,62 posto. Njegova vrijednost time se popela na 1016,95 bodova. Gotovo sva najlikvidnija izdanja Sarajevske burze zabilježila su rast, a najviše je rastao Energoinvest, čija je stopa rasta od 6,29 posto cijenu prebacila preko razine od

pet konvertibilnih maraka. Indeksi Beogradske burze nastavili su bilježiti minuse, pa je tako u utorak Belex 15 zabilježio pad od 1,05 posto, što je najveća stopa pada u cijeloj regiji. Dionica NIS-a pala je i u ponedjeljak, čime je nasta-

vila diktirati kretanje dioničkog indeksa. Slovenski SBI TOP pao je 0,13 posto, što je i dalje najmanja stopa u regiji. U Sloveniji je na referendumu odbačena mirovinska reforma, što bi moglo zbaciti i vladu. Ante Pavić

0,22 0,42

posto pao je u utorak MBI 10, dionički indeks Makeodnske burze

posto porastao je BIRS, indeks Banjalučke burze

arhiva business.hr

Kakva kriza? neki bi za ručak s Buffettom dali i 2 milijuna $ Da financijska kriza na pojedince nije utjecala, svjedoči podatak da su neki Amerikanci i dalje spremni platiti pozamašne svote kako bi ručali sa svojim idolom. Ali nije to bilo kakav idol, on je Warren Buffett.

Dobrotvorna aukcija na kojoj se svake godine običnim smrtnicima daje prilika da plate za ručak s legendarnim američkim milijarderom još je jednom pokazala da se zbog krize nećemo odreći baš svega. Aukcija za ručak s 80-godiš-

njim "prorokom iz Omahe" otvorena je u nedjelju navečer, a već do sredine ponedjeljka ponude su dosegnule 2 milijuna dolara. Prošlogodišnji pobjednik platio je 2,63 milijuna dolara za pravo da objeduje s Buffettom. Cijena

DOBiTniCi DAnA (ZSE) Quaestus nekretnine +15,14 % Imperial +10,42 % Sunčani Hvar +8,86 % Genera +8,35 % Žitnjak +6,9 %

gUBiTniCi DAnA (ZSE) Finvest corp Uljanik Magma Maistra Validus

inDeKsi CROX Mirex

46 Raste

8 Nema promjene

-12,74 % -10,71 % -8,52 % -6,93 % -5,7 % 34 Pada

Vrijed. 1,278.04 162,63

Prom. 0,07% 0,06%

Sirova nafta 99,01 Prirodni plin 4,84 Zlato 1.544,49 Srebro 36,77 Goveda 104,86 Kava 295,30

1,21% 2,55% 0,18% 1,54% 0,83% 2,63%

Želi OsTAviTi TRAg

kih ponuda. No Ruskinja, koja na Zapadu možda jest ozloglašena, ali u Rusiji ima status heroine jer je mnogi percipiraju kao ženu koja je branila nacionalne interese, odlučila se udružiti s ruskim premijerom Vladimirom Putinom i pokušati investitore nagovoriti da ulože u razvoj tehnološke industrije u najvećoj zemlji na svijetu. Chapman je u intervjuu za Bloomberg izjavila da ju je uvijek zanimala tehnologija te kako sada želi osta-

PRivlAčnA AnnA ChAPmAn mlade će Ruse pokušati ohrabriti da "kod kuće" pokreću tehnološke kompanije arhiva business.hr

viti svoj trag u razvoju ulaganja u nove industrije u Rusiji. Objasnila je da će njezina zadaća biti ohrabri-

vanje mladih Rusa da pokrenu poslove u svojoj zemlji umjesto da emigriraju. Nikolina Rivosechi

"UDvARAnje" ROsnefTU

BP se bori za traženje nafte u arktičkom krugu British Petroleum mogao bi prodati dio svog udjela u ruskom zajedničkom pro-

www.business.hr

UKRATKO...

Bivša seksi špijunka mami ulagače u rusku visoku tehnologiju Bivša ruska špijunka Anna Chapman, koja se, djelomično zahvaljujući i privlačnom izgledu, proslavila kada je prošle godine u Sjedinjenim Američkim Državama otkrivena njezina špijunska ćelija "spavača", pokušat će privući investicije u ruski tehnološki sektor. Anni Chapman, koja je prošle godine prognana iz SAD-a, stizale su razne ponude za buduću karijeru, od toga da postane pjevačica, reklamiranja proizvoda protiv kašlja do glumač-

se tada gotovo utrostručila na dan kada je ponuda istjecala. Novac skupljen u aukciji namijenjen je dobrotvornoj ustanovi Glide smještenoj u San Franciscu, koja osigurava hranu i sklonište za siromašne i beskućnike. B.hr

jektu TNK-BP kako bi obnovio sporazum s ruskom državnom naftnom kom-

BP je za pravo traženja nafte u ruskom arktičkom krugu spreman odbaciti dio dionica TNK-BP-a arhiva business.hr

panijom Rosneft o traganju za naftom u arktičkom krugu, objavio je The Wall Street Journal. Pozivajući se na neimenovane izvore, list je objavio da su direktori BP-a ruske dioničare TNK-BPa obavijestili o namjeri da prodaju dio svog 50-postotnog udjela Rosneftu. Osoba bliska BP-u je za Wall Street Journal izjavila da nije donesena "odluka o prodaji BP-ovih di-

onica TNK-BP-a", ali je list dodao da će službena objava plana prodaje biti uključena u pismo koje će uskoro biti poslano ruskim dioničarima. Rosneft je prošlog mjeseca razbio nade BP-a o eksploataciji ruske nafte na Arktiku povukavši se iz planiranog zajedničkog projekta nakon što je izgubio strpljenje zbog dugotrajnih pregovora. Hina

HGspot je u utorak zbog opasnosti od stečaja potonuo 21,33 posto. Hoće li pad nastaviti i u srijedu, pratite na...

Türk za temeljitu rekonstrukciju vlade Slovenski predsjednik Danilo Türk izjavio je da su rezultati referenduma o mirovinskoj reformi pokazali kako je vlada Boruta Pahora izgubila velik dio kredibilnosti te preporučio da se pokrenu razgovori o njezinoj temeljitoj rekonstrukciji. Chavezu brazilska predsjednica zarobila srce Osebujan venezuelanski predsjednik Hugo Chavez je prilikom prvog posjeta Brazilu otkako je za predsjednicu te zemlje izabrana Dilma Rousseff izjavio kako mu je Rousseff zarobila srce čim je prvi put čuo za nju. Blatter bi za savjetnika i Placida Dominga Španjolski tenor Placido Domingo našao se na listi želja predsjednika Fife Seppa Blattera, koji je opernog pjevača pozvao da se toj organizaciji pridruži kao savjetnik, što je već ponudio Henryju Kissingeru i Johanu Cruyffu.