Novac nestao i iz Medikine kase uzajamne pomoći
OSJE»KA PIVOVARA 10
DANAS PRILOG moja lisnica
'Komak se osvećuje otkazima'
TE NIŽE ZATEZNE KAMA a u pokamat Zakonska zatezna između pravnih slovnim odnosima , a u odnosima osoba bit će 15 posto h osoba 12 fizički i ih između pravn posto godišnje
23/8/2010 Ponedjeljak 13/6/2011 Ponedjeljak
puštanjemB S eskontne kamate HN
su olakšao život u minu
Otkazima 12 radnika bivši direktor i vlasnik osve uje se onima koji su na sudu svjedo ili protiv njega, tvrdi Darko Andrašek, predsjednik Radni kog vije a. U Upravi pak tvrde da je rije o racionalizaciji poslovanja
FOTOLIA
MINUS 200.000 KUNA 12
PONEDJELJAK 13/6/2011
BROJ 910 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM
DOBAR TAJMING 4-5 Potpredsjednik Vlade za investicije kazao je kako od privatnog sektora o ekuje otvaranje 100.000 radnih mjesta u sljede em razdoblju
Milošević: Odluka EK vjetar u leđa stranim ulaganjima u RH 100% DOMA E
Hrvatska dobiva svoj prvi trimaran Cijena broda Vitar 23 trebala bi iznositi oko 85.000 eura, što je oko petinu manje od cijene plovila istih performansi stranih proizvo a a
6
info&stav 2-3
business.hr
Burze padaju ĹĄesti tjedan zaredom
Osnivaju se 'cyber-vatrogasci'
Na svjetskim su burzama cijene dionica pale ĹĄesti tjedan zaredom, ĹĄto na Wall Streetu nije zabiljeĹženo joĹĄ od 2002. godine, jer ulaga e zabrinjavaju makroekonomski podaci koji ukazuju na usporavanje rasta najve ih svjetskih gospodarstava. Na Wall Streetu je tako Dow Jones indeks proĹĄloga tjedna oslabio 1,6 posto, na 11.951 bod, zaronivĹĄi, prvi put od sredine oĹžujka, ispod psiholoĹĄki vaĹžne razine od 12.000 bodova.
Institucije Europske unije formirat e brigadu "cyber-vatrogasaca", informati kih stru njaka koji e se boriti protiv napada informati kih pirata, objavila je Europska komisija. lanovi te skupine nazvane CERT (Computer Emergency Response Team), u po etku njih desetero, bit e zaduĹženi za sprje avanje i odgovor na cyber-napade na institucije EU. Bruxelles je pozvao drĹžave lanice EU da slijede njegov primjer i uspostave takve skupine na nacionalnoj razini.
Ponedjeljak 13/6/2011
www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr
KONTAKT
Telefon:
(01) 555 1 600 E-mail:
redakcija@business.hr
KONAÂťNO GOTOVI PREGOVORI
Dvije godine strogog nadzora do ulaska u EU IVO JOSIPOVI , predsjednik RH: "DanaĹĄnji dan smatram vaĹžnim za hrvatsku povijest, ali reforme nisu gotove. Trebamo i reforme koje prelaze zahtjev Europske unije, a trebat e nam i prilago avanje svim novim standardima EU, koja se stalno izgra uje i mijenja“
" estitam narodu Hrvatske. Priklju enje obitelji naroda EU u prvom je redu vaĹĄ uspjeh. Komisija je vrijedno i poĹĄteno pregovarala posljednjih godina, primjenjuju i strogu uvjetovanost kako bi svi kriteriji i mjerila EU bili ispunjeni. vrsta odlu nost se isplatila, Hrvatska je sada spremna i i naprijed", izjavio je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u petak prilikom zaklju enja pregovora Hrvatske s Europskom komisijom o ulasku u Europsku uniju. Europska je komisija u petak objavila kako su pregovori s Hrvatskom zavrĹĄeni te Vije u EU uputila pri-
jedlog o zatvaranju zadnja etiri poglavlja.
Vrlo temeljito
PredloĹženi datum ulaska Hrvatske u Uniju kao njezine 28. lanice je 1. srpanj 2013. godine. Naravno, ako Vije e EU prihvati taj ciljani datum. Potvr eno je i da bi do tog datuma Hrvatska trebala biti pod monitoringom. Povjerenik za proĹĄirenje Ĺ tefan FĂźle kazao je kako je uvjeren da e zemlje lanice donijeti odluku o sluĹžbenom zatvaranju pregovora i potpisivanju ugovora o pristupanju budu i da su pregovori vo eni vrlo temeljito.
RAIFFEISEN O ULASKU U EU
Moramo smanjiti drĹžavnu potroĹĄnju U analizi Raiffeisen Consultinga navodi se kako je u kratkoro noj perspektivi izostala reakcija trĹžiĹĄta na odluku EK o zavrĹĄetku pregovora. No o ekuje se da bi dobre vijesti mogle pozitivno utjecati na trĹžiĹĄte, pogotovo s obzirom na najavljeno izdavanje euroobveznica do kraja lipnja. U Raiffeisen Consultingu stoga o ekuju pozitivan utjecaj na trĹžiĹĄte i pove anje potraĹžnje za drĹžavnim vrijednosnicama, kao i poboljĹĄanje investicijske klime te privla enje stranih ulaganja
koja bi mogla stimulirati gospodarstvo i poboljĹĄati srednjoro ne izglede za rast. Isti u kako ulazak u EU nije garancija prosperiteta sam po sebi, ali poti e provedbu nuĹžnih strukturalnih reformi, u prvom redu fiskalne reforme. Podsje aju i kako se prema prijedlogu o ekuje oko 1,6 milijardi eura iz EU za 2013. godinu, ali i da je joĹĄ uvijek upitno ho e li Hrvatska koristiti cijeli iznos ili samo pola budu i da je planirani ulazak u EU tek sredinom te godine.
JADRANKA KOSOR, hrvatska premijerka: "Kad god zavrĹĄe pregovori, bit e odli no, bez obzira bilo to u lipnju ili srpnju. Sad je sasvim sigurno da se radi o danima. Ono ĹĄto je najvaĹžnije jest da je Europska komisija prepoznala da je Hrvatska svoj posao apsolutno obavila“
"Promjene koje su se dogodile u Hrvatskoj utemeljene su na sustavnom pristupu, odrĹžive su i nepovratne. Uvjeren sam da e se zemlje lanice sloĹžiti s naĹĄom objektivnom procjenom“, kazao je FĂźle.
Pisma upozorenja
Kada je rije o monitoringu, Komisija ga predlaĹže isklju ivo do ulaska u lanstvo i podnosit e izvjeĹĄ a svakih ĹĄest mjeseci, a prvo se o ekuje u listopadu. Monitoring e se posebno odnositi na 23. poglavlje o pravosu u, 8. poglavlje o trĹžiĹĄnom natjecanju te 24. poglavlje o slobodi, pravdi i sigurnosti. "Bude li potrebno, slat emo pisma upozorenja kojima emo zemlje lanice informirati o napretku ili
JOSE MANUEL BARROSO, predsjednik Europske komisije
››
BISER DANA Sin mi je poru io kako u biti 'obi na pi...' ako dam ostavku u slu aju poraza na referendumu o mirovinskoj reformi
BROJKA
611,6 milijuna kuna vrijednost je cjelokupne imovine Željezare Split, za koju je na izvjeťtajnom sudskom ro iťtu u Splitu ve inom glasova odlu eno da se proda
BORUT PAHOR, slovenski premijer, u 'off the record' razgovoru s novinarima, od kojih je netko ipak snimio razgovor i objavio snimku na YouTubeu
UVODNIK
Ĺ to emo sad?
eventualno o izostanku napretka, iako nema apsolutnog nikakva razloga sumnjati u odlu nost Hrvatske da e provoditi ĹĄto je obe ala. U 35. poglavlju predloĹžili smo zaĹĄtitne klauzule koje odraĹžavaju iste odredbe kao i u prethodnim krugovima proĹĄirenja, ĹĄto zna i u gospodarstvu, unutarnjem trĹžiĹĄtu i vladavini prava“, kazao je FĂźle. Branimir Kova
Ante Pavi ante.pavic@business.hr
G
omila inozemnih ulaga a godinama je u niskom startu na granicama Hrvatske ekala petak, 10. srpnja, godinu Gospodnju 2011. inila im se zgodna dosjetka Europske komisije da njihov start prema Hrvatskoj po ne to no u podne. Kada su jedan eh i jedan Portugalac tog podneva kazali da su Hrvati dobrodoĹĄli u Europsku uniju 2013. godine, oko osam milijuna ulaga a iz cijelog svijeta nagrnula je s torbama punim novca preko granica Hrvatske. PO ELI su se razbacivati novcem, a jedan je Kinez, kaĹžu izvjeĹĄ a, u brodogradiliĹĄtu Viktor Lenac po eo graditi pet nosa a aviona. Razdragani gra ani Hrvatske do ekali su svoje ulaga e pjesmom i plesom, onako kako samo topla hrvatska duĹĄa moĹže. Uostalom, Spli ani su u subotu pokazali kako se do ekuje druga ijeg pa moĹžda dobiju nagradu EU za ljudska prava ili pohvalnicu ministra Bajsa. Poseban kulturno-umjetni ki program bio je planiran za famozni Fond EU, koji daje vre u eura svakome tko ga
ARHIVA BUSINESS.HR
VESNA PUSI , predsjednica Nacionalnog odbora za pra enje pregovora o pristupanju Hrvatske EU: "EU e dati ve e jamstvo kvalitete Ĺživota, ljudskih prava i standarda hrvatskih gra ana. No najve a je prednost ulaska u EU dugoro na stabilnost“
››
Famozni Fond EU koji daje vre u eura svakome tko ga pogleda zapeo je negdje na slovenskoj granici. No, tuga nije dugo trajala jer su hrvatski gra ani shvatili da oko njih viĹĄe nema korupcije, suci sada znaju svoj posao, politi ari ne varaju, poduzetnici su po eli pla ati, pla e ne kasne, a Split ne kamenuje ljude pogleda, ali se brzo pro ulo da je zapeo negdje na slovenskoj granici, gdje je zavrĹĄio na pregledu tjelesnih ĹĄupljina pa su svi razo arano zaklju ili da e njegov dolazak kasniti. Analiti ari govora tijela, koji su u posljednje vrijeme prili no nezaposleni, kazali su da Fond gr enjem lica i izvijanjima pred carinicima jasno pokazuje koliko je nestrpljiv da posjeti Hrvatsku. Tuga nije dugo trajala, jer su hrvatski gra ani shvatili da oko njih viĹĄe nema ko-
rupcije, suci sada znaju svoj posao, politi ari ne varaju, poduzetnici su po eli pla ati, pla e ne kasne, a Split ne kamenuje ljude. HRVATSKOJ se otvorilo trĹžiĹĄte od 500 milijuna duĹĄa pa i da ima samo jednu tvornicu avala, bit e to fina zarada. JoĹĄ ako gra ani posluĹĄaju dva velika imena moderne ekonomske misli, kao ĹĄto su Ante Todori ili Aleksandar LukaĹĄenko, pa se odreknu loĹĄe navike spavanja i po nu raditi viĹĄe od 24
sata dnevno, Europa je osvojena. Falio je samo poneki televizijski reporter da isprati ovaj veli anstveni doga aj i da 2013 puta kaĹže hvala, ili da nam objasni kako kiĹĄno nebo zapravo pla e od sre e, kako to samo standardno objektivna reporterska duĹĄa moĹže. Usprkos sre i, ovaj odga aj postavlja neka metafizi ka pitanja o budu nosti nacije: a ĹĄto emo sad kad je sve zavrĹĄilo? emu stremiti, koga mrziti?
tema 4-5
DOBAR TAJMING Potpredsjedniku Vlade za investicije zatva gospodarske komore
Milošević: Odluka stranim ulaganjim Od anketiranih aktualnih ulagača očekuje se ulaganje u 70 projekata vrijednih 45 milijardi kuna, a trebali bi otvoriti 12.000 radnih mjesta, rekao je Domagoj Ivan Milošević američkim poslovnjacima "Ne mogu ni reći koliko je važno što je Europska komisija predložila zatvaranje pregovora s Hrvatskom jer je ta činjenica, kao i definiran datum ulaska u EU, izuzetno bitna za strane ulagače", izjavio je u petak Domagoj Ivan Milošević, potpredsjednik Vlade za investicije, nakon poslovnog ručka u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj. Milošević je zatvaranje preostalih četiriju poglavlja u pregovorima s Hrvatskom nazvao snažnim vjetrom u leđa stranim investicijama, dodajući da su ga mnogi ulagači koji su ga posjećivali u njegovu uredu najčešće pitali kada će Hrvatska završiti pregovore s EU. Milošević je pri predstavljanju pred Američkom gospodarskom komorom iznio podatak da od anketiranih aktualnih ulagača, odnosno onih koji su bili spremni dijeliti podatak, očekuje ulaganje u 70 projekata vrijednih 45 milijardi kuna, a trebali bi otvoriti 12.000 novih radnih mjesta. "Ne želim baratati imenima jer u cijelom svijetu trebate pismenu dozvolu onoga čije ime koristite kao ulagača, ali mogu potvrditi da ima interesa", kazao je Milošević, ponovivši da Hrvatska dosad nije bila dovoljno atraktivna za ino-
JAMES FOLEY I TONČI PEOVIĆ Direktor Zračne luke Zagreb, koji se požalio na rigidne zakone o zaštiti obale, koji koče investicije u turizam, s veleposlanikom SAD-a foto pongračić/cropix
zemne ulagače jer nije bila članica EU, ali to se sada stubokom mijenja.
Amerikanci za turizam
Kako se obraćao prije svega američkim poslovnjacima, zbog čega je njegovo izlaganje i bilo na engleskom, Milošević je kazao da američke ulagače prije svega zanima ulaganje u turizam. Tonči Peović, direktor Zračne luke Zagreb, postavio je pitanje o rigidnosti zakona o građenju, kao i zaštitničkom mentalitetu kada je posrijedi gradnja
na obali, jer je većina hotela sagrađena sedamdesetih godina. Milošević mu je odgovorio da u Hrvatskoj već 10 godina nije bilo prave greenfield investicije u turizam te da je imala dovoljno vremena uvidjeti sve pogreške pojedinih zemalja sjevernog Mediterana kada je u pitanju devastacija obale, naglasivši da Hrvatska to neće ponoviti. "Novi projekti u turističke objekte neće ugroziti obalu i kvalitetu življenja", odgovorio je Milošević, dodajući da je Hrvatska na svjetskoj
U AMERIČKOM DRUŠTVU Domagoj Ivan Milošević, potpredsjedn podarske komore u Hrvatskoj, i James Foley, američki veleposlanik
turističkoj karti jedna od moćnih zemalja. Objasnivši kako se mnogi ulagači žale na dugotrajnu i kompliciranu proceduru dobivanja dozvola, Milošević je kazao da se promjenom seta zakona žele ukloniti prepreke i uvesti sistemske promjene koje će s jedne strane skratiti rokove, a s druge procese učiniti jednostavnijima i transparentnijima.
Rijeku za primjer
Milošević je uvjeren da Hrvatska ima odličan položaj u Europi, s dobro uređenom
infrastrukturom, a potencijalnim je američkim ulagačima rekao kako Hrvatska mnogo očekuje od gradnje nizinske pruge koja bi trebala spojiti riječku luku s Mađarskom. Upravo se na primjeru Luke Rijeka pohvalio uspješno završenim traženjem inozemnog partnera koji bi trebao podići poslovanje na višu razinu. "Ulaganje inozemnih ulagača nije važno samo zato što nosi novac nego zato što sa sobom donosi znanje i ideje", kazao je Milošević. Naglasio je da je uspješno
aranje pregovora s EU dalo šlagvort na ručku Američke
business.hr Ponedjeljak 13/6/2011
a EK vjetar u leđa ma u Hrvatsku ››
Ne želim baratati imenima jer u cijelom svijetu trebate pismenu dozvolu onoga čije ime koristite kao ulagača, ali mogu potvrditi da ima interesa DOMAGOJ IVAN MILOŠEVIĆ, potpredsjednik Vlade za investicije OGLAS
nik Vlade za investicije, Don Markušić, predsjednik Američke gosu Hrvatskoj foto pongračić/cropix
završena dugotrajna zavrzlama u vezi s projektom Brijuni riviera te da uskoro očekuje raspisivanje međunarodnog natječaja, za koji vjeruje da će se javiti ne samo ulagači koji su se javili prije nekoliko godina, nego i novi interesenti.
Ponovljeni plan
Predstavio je već nekoliko puta ponovljene glavne točke hrvatskog akcijskog plana, a riječ je o ulaganjima u energetiku, vodno gospodarstvo, turizam i infrastrukturu.
"Hrvatska ulazi u neke javne projekte da bi osigurala gospodarski rast, a nadam se da će se na natječaje javljati i domaće tvrtke", kazao je Milošević. Naglasio je ipak kako od privatnog sektora očekuje otvaranje 100.000 radnih mjesta u sljedećem razdoblju te da će se Vlada potruditi da se stvore uvjeti koji ne samo da će jamčiti opstanak privatnom sektoru nego i njegovo širenje izvan regionalnih granica.
Ante Pavić
ante.pavic@business.hr
foto pongračić/cropix
tema 6-7
100% DOMAĆE Cijena broda Vitar 23 trebala bi iznositi oko petinu manje od cijene plovila istih performansi stranih proizvo
Hrvatska dobiva sv TRIMARAN Projektom Vitar želi se popularizirati sport, poboljšati nautički turizam te uvesti atraktivan sustav natjecanja. Održavanjem trimaranskih regata u blizini većih gradova na Jadranskoj obali, uz veliki broj sudionika, sponzora i medija, plasira se novi proizvod na svjetsko tržište, a Hrvatska se promovira novim turističkim sadržajem Potkraj lipnja u Rijeci će početi gradnja prvog hrvatskog trimarana Vitar 23, u jedriličarstvu vrlo popularnog plovila iznimnih maritimnih sposobnosti, a u sklopu nautičke manifestacije Fiumanka predstavili su ga vlasnik projekta Ivan Cindrić, projektant Ivan Margić i predstavnik proizvođača Alan Klanac.
Bolji od katamarana
Plovilo koje su prije 4000 godina izmislili Polinežani zbog svoje je konstrukcije u svijetu jedriličarstva danas iznimno traženo - građeno je od karbona i zasnovano na omjerima zlatnog reza (kompozicijskom zakonu u kojem se manji dio prema većem odnosi kao veći dio prema ukupnom) pa je lakše i brže od klasičnih jedrilica jednake dužine, a sastoji se od glavnog i dvaju pomoćnih trupova. Plovilo se proslavilo na uglednom America's Cupu prošle godine, kada je u utrci protiv katamarana trimaran pobijedio, što je dodatno ojačalo želju proizvođača, tvrtke Alveus Performance, da nastane i njegova hrvatska inačica. Projekt vrijedan 100.000 eura karakteristikama is-
punjava sve uvjete za dobivanje CE certifikata. Stoga ne čudi optimizam Alana Klanca, koji je istaknuo da su obavljene sve pripreme za gradnju trimarana te kako vjeruje u uspjeh gradnje Vitra 23. "Dugoročno, projektom Vitar želi se popularizirati sport, poboljšati nautički turizam te uspostaviti atraktivan i dinamičan sustav regatnog natjecanja s "one class design" trimaranima, tipa ovoga kojeg mi gradimo. Održavanjem trimaranskih regata u blizini većih gradova na Jadranskoj obali, uz veliki broj sudionika, sponzora i medija, plasira se novi proizvod na svjetsko tržište, a Hrvatska se promovira novim turističkim sadržajem", ističe Klanac, navodeći kako proizvođač Alveus Performance ne isključuje mogućnost gradnje i drugih trimarana čime bi se troškovi projekta u serijskoj proizvodnji smanjili na 85.000 eura. Uz performanse koje uključuju mogućnost postizanja brzine veće od 20 čvorova, na ovom plovilu dugačkom 7 metara, širokom 5,62 metra i teškom oko 750 kilograma, pažnja
je posvećena i najmanjim sitnicama. "Interijer je dorađen do najmanjeg detalja, a tu je i izbor jedara u veličinama od 10, 25 i 37 četvornih metara. Po želji kupca trimaran se može dodatno opremiti punjačem akumulatora, audo i video sustavom, spremnikom za vodu, sudoperom sa slavinom, kaljužnom pumpom i drugom aparaturom. Projekt je napravljen u skladu s važećim pravilima za projektiranje i gradnju plovila za sport i razonodu te je u potpunosti hrvatski proizvod", navodi vlasnik projekta Ivan Cindrić, dodajući kako je projekt dobio brojna pisma potpore poput onoga predsjednika Ive Josipovića i Hrvatskog jedriličarskog saveza.
VitAr 23 može postići brzinu veću od 20 čvorova, a po želji kupaca može se dodatno opremiti punjačem akumulatora, audo i video sustavom, spremnikom za vodu, sudoperom sa slavinom, kaljužnom pumpom i drugom aparaturom
Suradnja s klasterom
U dosad realiziranom dijelu projekta, od njegova starta u kolovozu 2008. godine do danas, obavljeno je projektiranje prvog hrvatskog trimarana te većina pripremnih radnji za pristup tržištu. Odabir proizvođača dogovara se u suradnji s klasterom male brodogradnje, a interes pojedinih stručnjaka na tom području osiguran je
već tijekom projektiranja plovila u smislu projektiranja tehnoloških zahtjevnih komponenti i detalja, što dodatno povećava potencijal projekta. Predstavnici proizvođača Vitra 23 istaknuli su i isplativost projekta jer u trenutku
kada kupac kupuje plovilo, njegova je cijena minimalno 20 posto viša nego što za njega plati u usporedbi s plovilima sličnih specifikacija. Pritom valja uzeti u obzir i da je izražena cijena pretkalkulacijska, izračunata
85.000 eura, što je oko ođača
OGLAS
arhiva business.hr
voj prvi
brOjkA
7 arhiva business.hr
metara dugačak je novi trimaran, širok je 5,62 metra, a teži oko 750 kilograma
na bazi jednog plovila te da se u serijskoj proizvodnji plovila postižu daljnje uštede. Radi promocije ovog domaćeg proizvoda, u periodu od godinu dana jedriličarski tim redovito će trenirati u trimaranu te su-
TriMArAn su u sklopu nautičke manifestacije Fiumanka u Rijeci predstavili projektant Ivan Margić, vlasnik projekta Ivan Cindrić i predstavnik proizvođača Alan Klanac
djelovati u 12 regatnih natjecanja i evenata. Sve će to pridonijeti uspjehu Vitra 23, koji bi mogao, sudeći po optimizmu predstavnika proizvođača, postati vodeći hrvatski proizvod u jedriličarstvu.
Dimitri Jelovčan
dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 13/6/2011
STOP ZA NASILNIKA
Uhićen glavni državni inspektor Zagreb. U petak je uhićen glavni državni inspektor Kruno Kovačević. Potvrdio je to ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko: "Glavni državni inspektor je uhićen i nad njim se provodi kriminalističko istraživanje. To je sve što vam u ovom trenutku mogu reći“, kazao je Karamarko. Kovačević je u policiji završio zbog sum-
nje da je počinio nekoliko kaznenih djela na štetu glasnogovornice inspektorata. U medijima se pojavila informacija da je glavni državni inspektor uhićen zbog prijetnja i pokušaja nanošenja teške tjelesne ozljede, no u MUP-u to nisu potvrdili. U Državnom inspektoratu nije se mogao dobiti nikakav komentar. "Provodi se kriminalističko istraživanje i to je sve što zasad možemo reći", izjavila je za Hinu Aleksandra Ljuba iz MUP-ova odjela za od-
nose s javnošću. Jutarnji list je, pak, pozivajući se na nekoliko izvora iz samoga vrha Vlade, objavio da je glavni državni inspektor u posljednjih godinu i pol najmanje tri puta fizički i psihički zlostavljao svoju glasnogovornicu s kojom je bio i u ljubavnom odnosu. Lani ju je napao i u uredu državnog inspektora, nakon čega je zatražila liječničku pomoć, a bolničari koji su joj pružili prvu pomoć o tome su obavijestili policiju, piše Jutarnji list. N. S.
KrUNO KOvAčevIć, glavni državni inspektor Snimio hrvoje dominić
Kraš otvorio ekopark od 3,5 milijuna eura Konditorska tvrtka Kraš otvorila je u petak u povodu svog 100. rođendana ekopark u Bratini pokraj Pisarovine, a prva faza njegova uređenja obuhvaća samo manji dio od čak 500 hektara zemljišta koje je Kraš kupio početkom 2007. godine. Prvotna namjena bila je preseljenje tvornice sa zagrebačkih Ravnica, ali kako bi svakodnevni prijevoz 2000 zaposlenika bio složen, od toga se odustalo.
vlastita farma
Zasad je u gradnju i opremanje ekoparka s kupnjom zemljišta uloženo 3,5 milijuna eura, no s obzirom na planove o uređenju i sportskog kampusa u kojem bi jednog dana trenirale i reprezentacije nogometaša, košarkaša i rukometaša, riječ je o još većem financijskom zalogaju. Ipak, u Krašu idu korak po korak jer
ni sami još nisu sigurni kako će cijeli projekt funkcionirati kao cjelina. Marica Vidaković, prokuristica Kraša, istaknula je kako će ekopark za početak biti namijenjen isključivo obiteljskim druženjima, poput svadbi i krštenja, a za te je prigode sagrađena i kapelica na brežuljku te odmah pored nje apartman za mladence. Za njih se sprema i mogućnost slijetanja helikopterom na imanje. Na njemu je smješteno još desetak drvenih kućica apartmanskoga smještaja sa 80 ležajeva, a tu su i bazen, boćalište, dječje igralište te mali životinjski svijet u kojem su i jeleni lopatari s Brijuna. Za potrebe Kraševih restorana na zemljištu se uzgaja i ekopovrće, a sagrađena je i farma u kojoj se za meso tovi 1500 krava uvezenih iz Švicarske. "U Zagrebu baš i nema ponude za obiteljska druže-
Snimio hrvoje dominić
OBLJeTNICA NA SeLU Na 500 hektara prvotno namijenjenih preseljenju zagrebačke tvornice sagradili su ekopark, a planiraju i uređenje sportskog kampusa te komercijalizaciju davanje svih sadržaja u najam
NAdAN vIdOševIć, predsjednik Uprave Kraša
MArICA vIdAKOvIć, prokuristica Kraša
nja ili team building, a ovo je samo prva faza projekta. Uz sportski kampus priprema se i organizacija škole u prirodi, a lokaciju su već posjetila 44 ravnatelja osnovnih škola koji su zainteresirani za jednodnevne izlete. Planiramo komercijalizaciju na većoj razini, ali kada završimo investiciju, Kraš se neće time baviti već ćemo sve dati u najam", objasnila je Marica Vidaković.
brendovima te dio društveno odgovornog poslovanja. "Potvrda je ovo Kraševe snage u regiji. Kraš će, koristeći ono što su nam nekad stavljali pod nos, a to je konzervativizam, preživjeti u vremenima krize koja će se u Hrvatskoj tek produbiti", poručio je. I Kraš je, kao i ostali dijelovi prehrambene, a osobito konditorske industrije, opterećen visokim cijenama sirovina. "Utakmice koje se mjere ulaganjima u stotinama milijuna eura, na globalnom i europskom tržištu, mi ne možemo dobiti. Samo inovativnošću možemo braniti sadašnja tr-
Pomirba s Todorićem
Predsjednik Uprave Kraša Nadan Vidošević izjavio je kako je ekopark marketinška potpora Kraševim dječjim
eKOPArK U BrATINI Uz desetak drvenih kućica apartmanskog smještaja sa 80 ležajeva, su i bazen, boćalište, dječje igralište...
žišta i stvarati nova", kazao je Vidošević. Na slavlje u Bratini bilo je pozvano 2600 osoba - zaposlenici svih Kraševih tvornica u regiji, lokalno stanovništvo i brojnih uglednici. Očekivao se i dolazak Ivice Todorića, vlasnika Agrokora, čija se Jamnica smjestila u susjedstvu Kraševa ekoparka. Todorićevo prihvaćanje poziva protumačeno je kao znak njegova pomirenja s Vidoševićem, koji je nedavno izjavio kako iza mogućeg Agrokorova preuzimanja Mercatora stoje banke. Nevenka Cuglin
nevenka.cuglin@business.hr
OGLAS
dogaaji 10 > nacionalno > lokalno > svijet
business.hr Ponedjeljak 13/6/2011
HGK
U SAD-u se predstavljaju 34 hrvatske vinarije
Zagreb. U New Yorku danas će se prvi put održati kušanje hrvatskih vina u jednom od ponajboljih njujoroških restorana Hudson Terrace na Manhattnu, u organizaciji Udruženja vinarstva Hrvatske gospodarske komore, a predstavit će se 34 hrvatske vinarije, izvijestili su iz HGK. Kušanje i promocija vina po-
dijeljeni su u dva dijela. U prvom će se dijelu održati predavanje na kojem će Saša Špiranec, predsjednik Odbora za marketing i sajmove Udruženja vinarstva HGK, i Cliff Rames, američki direktor Winesa of Croatia u SAD-u, govoriti o Hrvatskoj kao o zemlji vrhunskih vina. U drugom će se dijelu predstavnici vinarija izravno predstaviti uzvanicima koji će moći kušati njihova vina. Na događanju se očekuje otprilike 200 uzvanika iz svijeta vina i gastronomije. H
TURIZAM
U četiri mjeseca 11% više turista Zagreb. Hrvatsku je u travnju posjetilo 22 posto više turista koji su ostvarili 25 posto više noćenja nego u istom lanjskom mjesecu, a ti su porasti pridonijeli i da prva četiri mjeseca završe s turističkim plusom od 11 posto u dolascima i od 9,3 posto u noćenjima, pokazuju podaci DZS-a. U travnju je bilo 573,7 tisuća turista i 1,65 milijuna noćenja.
Nešto malo više od 83 posto noćenja ostvarili su stranci, koji su zabilježili poraste od 28 posto u dolascima i čak 30 posto u noćenjima. Domaćih je turista bilo 2 posto više, a njihovih noćenja 5,2 posto. U prva četiri mjeseca domaćih je turista bilo gotovo jednako kao i lani, njih 327,8 tisuća, ali su imali 1,9% manje noćenja. Ukupno je u prva četiri mjeseca zabilježeno 1,01 milijun turista i 2,69 milijuna noćenja. H
OSJEČKA PIVOVARA Otkazima 12 radnika bivši direktor i vlasnik osvećuje se onima koji su na sudu svjedočili protiv njega, a na njihova će mjesta postaviti svoje poslušnike, tvrdi Darko Andrašek, predsjednik Radničkog vijeća. U Upravi pak tvrde da je riječ o racionalizaciji poslovanja
snimio gorAn flAundEr
'Komak se osvećuje otkazima'
DARKO ANDRAŠEK, predsjednik Radničkog vijeća u Osječkoj pivovari snimio sAŠA ∆ETKoViĆ
IVAN KOMAK, bivši direktor i vlasnik Osječke pivovare, službeno je danas zaposlenik u odjelu prodaje
Iako je u pritvoru završio zbog malverzacija u Osječkoj pivovari i danas se protiv njega vode dva kaznena postupka zbog pronevjere i sklapanja štetnog ugovora, bivši direktor i vlasnik Osječke pivovare Ivan Komak i dalje svaki dan dolazi na posao. Iz Osječke pivovare to su nam potvrdili kazavši kako je zaposlenik u odjelu prodaje te su njegovi radni zadaci vezani "isključivo uz promociju i prodaju te on više ne sudjeluje u upravljanju Pivovarom". Podsjetimo, Komak je u pritvoru bio zadržan iz dva razloga - mogućeg utjecaja na svjedoke i mogućnosti ponavljanja kaznenog djela. Darko Andrašek, predsjednik Radničkog vijeća u Osječkoj pivovari, kaže kako Komak ipak svakodnevno sudjeluje u ključnim upravljačkim odlukama tvrtke. Nedavno je u Pivovari 12 radnika dobilo otkaz u sklopu "racionaliza-
na slobodu, Komaku omogućio osvetu radnicima za koje smatra da ga mogu kompromitirati jer su na pozicijama poput rukovoditelja financija, šefa laboratorija, organizatora proizvodnje i glavnog skladištara. Iz Osječke pivovare pak tvrde da je većina radnika koji su dobili otkaz bila zaposlena na poslovima u knjigovodstvu koji su ukinuti zbog uvođenja novog programskog rješenja. Niječu da je Pivovara odbijala radnike kojima su otpremnine odgovarale, pa su se svojevoljno prijavljivali za dobivanje otkaza. "Ni jedan radnik koji se prijavio za otpremninu u veljači nije odbijen. No činjenica je da se za paket otpremnina javio samo jedan radnik", kažu. Dodaju da će radnici koji nisu prihvatili ponuđenu otpremninu od 171.000 kuna dobiti otpremnine u skladu sa zakonom. Iz Osječke nam pivovare nisu
cije poslovanja". Andrašek tvrdi da pojedinim radnicima ponuđena otpremnina nije odgovarala jer je riječ o ljudima koji su u dobi od 50-55 godina i koji će teško doći do novog posla.
Paket otpremnina
Radnici kojima je ponuđen otkaz uz otpremninu, kaže, pomno su birani jer je riječ o ljudima koji su se zamjerili poslodavcu svjedočeći protiv njega na sudu. "Ne mogu oni sudu odbiti poziv na svjedočenje, za to se plaćaju goleme kazne", kaže Andrašek, koji smatra da je sud, pustivši ga
bROJKA
171
tisuću kuna ponuđene je otpremnine
odgovorili hoće li, kako tvrdi Andrašek, na mjesta otpuštenih radnika doći novi ljudi, što bi značilo da nije bilo "poslovno uvjetovanih" razloga.
Sindikalni tabori
U Osječkoj pivovari postoje dva sindikata - s jedne strane su Radničko vijeće Osječke pivovare i HUS-ov sindikat radnika Pivovare, a s druge PPDIV, "šefov sindikat", kako tvrdi Andrašek. "Sindikalna povjerenica tog sindikata bila je Ivana Panak, njegova desna ruka, koju je nakon što je dao ostavku postavio za direktoricu i preko koje danas vlada iz sjene. Članovi njegova sindikata su njegovi menadžeri i oni kojima prijeti da će im otkazati ugovore ako napuste sindikat", kaže Andrašek i dodaje kako bi članovi upravo tog sindikata mogli zamijeniti ljude na mjestima na kojima su podijeljeni otkazi. Branka Suvajac
OGLAS
UNATOČ RECESIJI
Histria Mall bliži se kraju
12 > nacionalno > lokalno > svijet
CENTAR će imati 17.000 m2 prodajne površine ARHIVA B.HR
business.hr Ponedjeljak 13/6/2011
NOVO LICE INE
snImIo sAŠA ∆ETKoVIĆ
'Plavi koncept' za ljubaznije osoblje i bolju ponudu
ZOLTAN ALDOTT, predsjednik Uprave Ine, kazao je da će u modernizaciju postaja uložiti nekoliko stotina milijuna kuna
Svečanim otvorenjem novosagrađene benzinske postaje Galižana Zapad, smještene na Istarskom ipsilonu na ulazu u Pulu, Ina je u petak simbolično obilježila početak velikog investicijskog projekta modernizacije maloprodajne mreže i promjene vizualnog identiteta svojih postaja u Hrvatskoj. Kako su na otvaranju naglasili predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott i izvršni direktor za trgovinu na malo Darko Markotić, do kraja tekuće godine Ina će u modernizaciju i proširenje ponude na 50-ak ben-
zinskih postaja diljem Hrvatske uložiti oko 200 milijuna kuna, a tijekom sljedećih godina, prema planovima, trebale bi biti obnovljene više od dvije trećine od ukupno 424 benzinske postaje koliko ih Ina ima u Hrvatskoj, u što će biti uloženo nekoliko stotina milijuna kuna. U Ini ne kriju da ih je na taj projekt natjerala sve snažnija konkurencija, koja je nametnula nove standarde ponude i kvalitetniju razinu usluge. Novi vizualni identitet, popularno nazvan "Plavi koncept", obuhvatio je i novi logotip Ine te suvremeniji izgled benzinskih postaja, a projekt modernizacije, uz uvođenje kvalitetnijih vrsta goriva Euro V kvalitete, podrazumijeva i proširenje ponude za kupce, u koju su uvršteni i bežični internet, kvalitetnija gastronomska ponuda i veća uslužnost zaposlenika. "Intenzivno radimo s našim zaposlenicima. Pokrenute su radionice i treninzi, motivira ih se na postizanje boljih rezultata i usmjerava na kupca. Kupci najčešće kroz maloprodaju i doživljavaju cijelu Inu, stoga su naši zaposlenici i njihov rad ključni dio ovog procesa", naglasio je Darko Markotić. Sandra Carić Herceg
Poreč. Histria Mall, prvi šoping centar nove generacije na području Istarske županije, ulazi u završnu fazu. Naime, podmirene su sve financijske obveze prema Gradu Poreču, završeni su pripremni radovi i žurno se kreće s gradnjom, objavio je investitor, tvrtka Poreč centar. Ta je tvrtka u petak na račun Grada Poreča uplatila posljednju ratu za zemljište i komunal-
BROJKA
ne doprinose od ukupne svote koja je iznosila 70-ak milijuna kuna. Riječ je o trgovačkom centru koji će se protezati na 23.547 četvornih metara bruto površine, od čega će imati oko 17.000 četvornih metara prodajne površine te će posjetiteljima osiguravati više od 650 parkirališnih mjesta. Histria Mall gradi se u glavnoj porečkoj trgovačkoj zoni, u istočnom dijelu grada. Završetak radova, kao i otvorenje Histria Malla, očekuje se u lipnju 2012. godine. B.hr
3
milijuna kuna vrijedan je u petak predstavljen projekt "Valorizacija lokalnih resursa za razvoj ruralnog turizma na područjima dubrovačke i hercegovačke regije"
Novac nestao i iz Medikine kase uzajamne pomoći MINUS 200.000 KUNA Na sudu u Zagrebu vodi se postupak protiv tadašnjih članica Sindikata trgovine. Novcu, koji je navodno bio 'prelijevan' iz blagajne u blagajnu, još se nije ušlo u trag Hrvatskom se, bilo zbog krize ili pohlepe, posljednjih godina proširila pojava misterioznih nestanaka novca iz sindikalnih blagajni. Business.hr nedavno je pisao o nestanku više od pola milijuna kuna iz sindikalne blagajne u Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) kojemu se još nije ušlo u trag, a slična se stvar dogodila i u Mediki, kompaniji koja trguje lijekovima i sanitetskim materijalom. Slučaj u Mediki ostao je skriven od očiju javnosti. Novac, oko 200.000 kuna, nestao je, kako neslužbeno doznajemo, u razdoblju od 1997. do 1999. godine. O nestanku se doznalo u vrijeme kada je predsjednik Uprave te tvrtke bio Damir Kuštrak.
Šefica Knežević
"To je istina, to se dogodilo prije nego što sam ja došao,
u Zagrebu, prema optužnici Općinskog državnog odvjetništva Zagreb, sada se, kako doznajemo, protiv nekoliko osoba vodi kazneni postupak. Neslužbeno doznajemo kako je riječ o dvjema osobama, N. P. i G. P., koje su bile članice Sindikata trgovine, a njime je u to vrijeme predsjedala Ana Knežević, danas nepravomoćno osuđena na osam mjeseci zatvora zbog zloporabe položaja i ovlasti. Sindikalnu blagajnu u Mediki vodila je podružnica Sindikata trgovine, čiji su članovi bili i neki radnici Medike. Novcu, koji je navodno bio "prelijevan" iz blagajne u blagajnu, još se nije ušlo u trag. snImIo sAŠA ∆ETKoVIĆ
dogaaji
DAMIR KUŠTRAK bio je prvi čovjek Medike kada se doznalo za malverzaciju
ali u vrijeme mog mandata za to se doznalo", potvrđuje za Business.hr Kuštrak i objašnjava kako je bila riječ o blagajni uzajamne pomoći iz koje je nestao novac. Pred Općinskim kaznenim sudom
Bez komentara tvrtke
Prije nego što je podnesena optužnica protiv članica Kneževićkina sindikata, zbog pronevjerenog novca provedeni su istraga i financijsko vještačenje. Iz sadašnjeg vodstva Medike na naš upit nisu željeli ništa komentirati jer je postupak još u tijeku, ali ograđuju se od slučaja jer, kažu, radilo se o sindikalnom novcu s kojim tvrtka nema veze. Damir Kuštra kaže kako je "to stvar pravosuđa, ali dobro je da se piše kako se i među sindikalistima događaju ružne stvari". B. Suvajac
moja lisnica
NIŽE ZATEZNE KAMATE Zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba bit će 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje
Ponedjeljak 13/6/2011 23/8/2010 Ponedjeljak
olakšao život u minusu
FOTOLIA
Spuštanjem eskontne kamate HNB
DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > zatezne kamate > krediti
14-15
7,41
kunu iznosio je u petak tečaj eura; kuna je porasla 0,54 posto prema euru u odnosu na tjedan prije
5,12
kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara; dolar je oslabio prema kuni 0,45 posto
6,08 8,34 kuna iznosio je tečaj švicarskog franka prošlog tjedna; kuna je prema franku pala 0,39 posto
kune iznosio je u petak tečaj britanske funte; funta je oslabila prema kuni 0,48 posto
97,54
boda iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis, prošlog je tjedna pao 0,36 posto
business.hr Ponedjeljak 13/6/2011
kompenzacije smanjenja kamatnih prihoda zbog promjena kamatnih stopa u kreditiranju fizičkih osoba", poručili su iz Erstea. Sve potrebne prilagodbe provode se i u OTP banci.
Kamate na tržištu
Iako eskontna stopa nema veći utjecaj na novčana kretanja, to smanjenje trebalo bi dodatno utjecati na spuštanje kamatnih stopa između pravnih i fizičkih osoba, priopćeno je iz HNB-a. Eskontna kamatna stopa je ona kojom središnja banka utječe na ponudu i potražnju za novcem, a naziva se diskontna ili eskontna kamata. Na osnovi visine te kamate i ostalih, ponajprije tržišnih, uvjeta formiraju se kamate na tržištu. Diskontna stopa jedan je od instrumenata monetarno-kreditne politike jer se njezinom manipulacijom utječe na visinu novčanog optjecaja.
ŽELJKO ROhATINsKI, guverner Hrvatske narodne banke, odlučio je građanima olakšati život snimio sAŠA ∆ETKoViĆ
FoToLiA
Sukladno novoj odluci Hrvatske narodne banke o smanjenju eskontne stope s devet na sedam posto, domaće komercijalne banke će prilagoditi kamatne stope, što će mnogim potrošačima donijeti olakšanje. No zbog istog poteza HNB-a banke bi se mogle odlučiti i na povećanje naknada kako bi nadoknadile izmakli prihod. Međutim, nijedna banka zasad ne planira učiniti ništa takvo. Erste banka prilagodit će kamatne stope za kreditiranje fizičkih osoba, što uključuje zatezne kamatne stope. Ta se banka usmjerava na provedbu korekcija kamatnih stopa. U tijeku su analize i izračuni o utjecaju smanjenja kamatnih stopa na proizvode banke, a konkretni podaci i iznosi bit će poznati nakon završenih analiza. "U idućem razdoblju banka ne planira povećanje naknada radi
Banke na dopuštena prekoračenja po tekućim računima naplaćuju i do 14 posto godišnje kamate. Od srpnja ta će stopa iznositi 12 posto. Zatezne kamate na kasna plaćanja režija past će sa 14 na 12 posto
Radi pokrivanja izmaklog prihoda koji će nastati nakon prilagodbe novoj HNB-ovoj kamatnoj stopi, banke bi mogle povisiti naknade, no takvi potezi zasada se ne naziru Prema Zakonu o obveznim odnosima, eskontna stopa služi za izračun zakonske zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište iznova, a zakonska zatezna kamata polazna je veličina za određivanje najviše dopuštene ugovorne kamatne stope.
12% za minus
To znači da će, slijedom odluke Hrvatske narodne banke i odredbi Zakona o obveznim odnosima, od 1. srpnja 2011. godine zakonska zatezna kamata u poslovnim odnosima između pravnih osoba biti 15 posto, a u odnosima između pravnih i fizičkih osoba 12 posto godišnje. Stoga najviša ugovorna kamatna stopa u poslovima između pravnih osoba može iznositi 22,5 posto, a između pravnih i fizičkih osoba 12 posto. Kamata je smanjena zbog postupnog opadanja kamatnih stopa na novčanom i kreditnom tržištu. Dobra je to vijest za građane čiji su tekući računi op-
terećeni minusima. Naime, komercijalne banke na dopuštena prekoračenja po tekućim računima naplaćuju i do 14 posto godišnje kamate. Od srpnja ta će stopa iznositi 12 posto. Isto tako, zatezne kamate na zakašnjenja u plaćanjima raznih režijskih troškova ili drugih računa past će sa 14 na 12 posto. No one koji su u dubokim minusima ili u kašnjenjima zbog problema s podmirenjem obveza snižavanje neće baš spasiti ili izvući iz problema. Banke su već otprije zbog rasta udjela loših kredita opreznije u odobravanju odobrenih prekoračenja kojima se građani redovito koriste. Slično vrijedi i za efekte smanjenja penalizirajućih kamata za poduzeća u odnosima s drugim pravnim osobama. Budući da je eskontna kamata, prema Zakonu o obveznim odnosima, referentna mjera za izračun kamata u odnosima između pravnih osoba, smanjit će se i zakonska zatezna kamata i najviša ugovorna kamatna stopa. Pritom se kod pravnih osoba i zakonske zatezne kamate eskontnoj stopi dodaje osam posto, a u odnosima pravnih i fizičkih osoba pet posto. N. Sučec
OGLAS
Tjedni pregled
naJbOlJiH 5 FOndOVa AC Rusija VB CROBEX10 Raiffeisen hrvatske dionice OTP indeksni KD Nova Europa
18,06%
16-17
HGspot
11,99%
business.hr Ponedjeljak 13/6/2011
+
Đuro Đaković holding
+
Tjedni dObiTnik/GUbiTnik
> zatezne kamate > krediti
Powered by
naJGOriH 5 FOndOVa 2,10 1,45 0,68 0,37 0,35
Platinum Global Opportunity NFD Aureus US Algorithm HPB Titan Ilirika Gold Erste Total East
Tjedni pregled
-6,44 -6,04 -4,06 -3,40 -2,96
Tjedni pregled
* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna
STambeni krediT (kUPnJa nekreTnina, 75.000 eUra, 25 GOdina) BANKA
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
Stambeni kredit uz državne subvencije
4,44%
411
123.154
4,35% Fiksna 48 mjeseci
Stambeni kredit uz subvenciju
4,51%
413
123.916
4,41% Fiksna 48 mjeseci
RBA
Stambeni kredit uz subvenciju RH
4,54%
414
124.297
4,44% Fiksna 48 mjeseci
PBZ
PBZ stambeni kredit uz subvenciju
4,60%
417
125.062
4,50% Fiksna 48 mjeseci
OTP Hypo Alpe-Adria Bank
ZABA
NKS
KAMATA
Kredit uz subvenciiju
4,60%
417
125.062
4,50% Fiksna 48 mjeseci
Stambeni kredit uz državnu subvenciju
4,60%
417
125.062
4,50% Fiksna 48 mjeseci
Stambeni kredit uz subvenciju države
4,70%
417
125.062
4,50%
Subvencionirani stambeni krediti HPB-a
4,86%
423
126.986
4,65% Fiksna 48 mjeseci
Stambeni kredit za mlade
6,54%
497
149.122
6,30%
Promjenjiva
Stambeni kredit
6,78%
506
151.781
6,49%
Promjenjiva
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Allianz Best Invest)
10,91%
872
10.466
8,50%
Promjenjiva
Lombardni krediti uza zalog police mješovitog životnog osiguranja
11,41%
870
10.439
8,00%
Promjenjiva
Lombardni uza zalog vrijednosnih papira
12,58%
884
10.603
10,95%
Fiksna
Lombardni krediti uza zalog police životnog osiguranja
13,50%
874
10.489
8,90%
Promjenjiva
Lombardni kredit uz životno osiguranje
13,60%
874
10.494
8,99%
Promjenjiva
Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima
14,18%
877
10.522
9,50%
Promjenjiva
Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja
14,66%
874
10.491
8,95%
Promjenjiva
ERSTE Volksbank HPB Baanco Popolare Karlovačka banka
Promjenjiva
lOmbardni krediTi (10.000 eUra, 12 mJeSeci) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE
krediT Za TUriZam (Za kUP., iZG., dOG. i rekOnST. ObJekaTa, 50.000 eUra, 10 GOd.) BANKA
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
OTP
Krediti za individualne iznajmljivače u turizmu uz depozit
7,49%
578
69.235
6,89%
Promjenjiva
RBA
Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program Domus bonus
7,68%
587
70.441
7,25%
Promjenjiva
Turistički kredit za građane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu
8,14%
594
71.221
7,50%
Promjenjiva
Turistički kredit
8,20%
601
72.132
7,79%
Promjenjiva
Turistički kredit za građane - model II
8,43%
592
71.096
7,46%
Promjenjiva
Hypo Alpe-Adria Bank Splitska banka ERSTE RBA
Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II
8,47%
600
72.006
7,75%
Promjenjiva
ERSTE
Turistički kredit za građane - model I
8,68%
607
72.797
8,00%
Promjenjiva
ZABA
Kredit za razvoj turističke djelatnosti
8,87%
615
73.815
8,32%
Promjenjiva
Turistički kredit za građane
9,20%
623
74.713
8,60%
Promjenjiva
Turistički kredit
9,21%
607
72.797
8,00%
Promjenjiva
Volksbank Podravska banka
* Podaci i izračuni u tablicama su informativni i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr
OrOČeNja / 10.000 eUra, 36 mjeseci BANKA
VRSTA
ZARAĐENA
VRIJEDNOST
KAMATE
KAMATA
PO DOSPIJEĆU
Banka kovanica
©TedNja Uz Mj. UPLaTe / 1000 € po 100 €, 36 mj.
PROIZVOD KAMATA
BANKA
PO DOSPIJEĆU
DOBIT
5,20% Promjenjiva
1.643
11.643
Banco Popolare
Otvorena devizna štednja
5,00% Promjenjiva
5.027
427
4,75% Promjenjiva
1.494
11.494
Banka Kovanica
Doplatni devizni depozit
4,80% Promjenjiva
5.009
409
Bonus štednja
4,70% Promjenjiva
1.477
11.477
HPB
Oročeni depozit
4,55% Promjenjiva
1.428
11.428
ERSTE
Oročena devizna štednja
4,50% Promjenjiva
1.412
11.412
Volksbank
Standardna štednja
4,25% Promjenjiva
1.330
11.330
Partner banka
Hypo Alpe-Adria Bank
Oročena štednja
4,05% Promjenjiva
1.265
11.265
IKB
Devizna štednja
4,00% Promjenjiva
1.249
Volksbank VB klub štednja
4,00% Promjenjiva
Devizna oročena štednja
3,60% Promjenjiva
Veneto banka ERSTE
Podravska banka
VRIJEDNOST
KAMATE
Devizna štednja
Karlovačka banka
Volksbank
VRSTA
Profitni devizni depozit
Partner banka
HPB
PROIZVOD KAMATA
Dječja štednja
4,70% Promjenjiva
4.999
399
Medo Štedo dječja štednja
3,10% Promjenjiva
4.992
392
Bonus štednja
4,60% Promjenjiva
4.991
391
Otvorena štednja
4,50% Promjenjiva
4.983
383
Karlovačka banka
Otvorena bonus štednja
4,40% Promjenjiva
4.974
374
11.249
Podravska banka
Dječja štednja Mravac
4,20% Promjenjiva
4.956
356
1.249
11.249
PBZ
PBZ perspektiva
3,65% Promjenjiva
4.939
339
1.119
11.119
ZABA
Dizajn štednja
3,20% Promjenjiva
4.924
324
GOTOVINSKI KredITI (5000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
Nenamjenski kredit - model I
9,25%
101
6.054
7,80%
Promjenjiva
Gotovinski kredit za mlade
9,38%
104
6.226
8,99%
Promjenjiva
Nenamjenski kredit
9,83%
103
6.162
8,55%
Promjenjiva
Gotovinski (nenamjenski) kredit
10,00%
103
6.184
8,70% Fiksna 12 mjeseci
Erste ljetni paket
10,24%
105
6.279
9,35%
Promjenjiva
Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)
10,29%
103
6.191
8,75%
Promjenjiva
Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda
10,41%
104
6.270
9,29% Fiksna 12 mjeseci
ZABA
Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B
10,60%
104
6.264
9,25%
Promjenjiva
Partner banka
Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja
10,85%
105
6.271
9,30%
Promjenjiva
Gotovinski kredit
10,87%
104
6.226
8,99%
Promjenjiva
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
HPB
aUTOKredITI - NOVI (15.000 eUra, 7 GOdINa) BANKA
PROIZVOD
Hypo Alpe-Adria Bank Volksbank RBA ERSTE Banco Popolare PBZ
Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija
8,20%
230
19.320
7,49%
Promjenjiva
Za kupnju novog automobila - model II
8,36%
230
19.326
7,50%
Promjenjiva
Kredit za kupnju novih automobila - model II
8,39%
230
19.295
7,45%
Promjenjiva
Autokrediti - suradnja s Opel partnerima - model II
8,45%
230
19.326
7,50%
Promjenjiva
Krediti za kupnju vozila
8,88%
233
19.576
7,90%
Promjenjiva
Autokrediti uz osiguranje potraživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)
8,97%
236
19.827
8,30% Fiksna 12 mjeseci
Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B
9,27%
235
19.701
8,10%
Promjenjiva
Krediti za kupnju vozila
9,62%
241
20.208
8,90%
Promjenjiva
ZABA Splitska banka OTP
Krediti za kupnju automobila
10,47%
249
20.911
9,99%
Promjenjiva
HPB
Kredit za kupnju motornih vozila
10,71%
245
20.587
9,49%
Promjenjiva
PROIZVOD
EKS
ANUITET
OTPLATA
NKS
KAMATA
Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila
9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%
518 525 531 525 525
31.065 31.488 31.863 31.503 31.495
8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%
Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva
KredITI za PLOVILa (25.000 eUra, 5 GOdINa) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB
TeKUĆI raČUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA
PROIZVOD
MJESEČNA NAKNADA
PREKORAČENJE
KAMATA NA MINUS
Tekući račun za studente Tekući račun za umirovljenike Tekući račun Tekući račun Tekući račun
0 0 3 5 9
30000 30000 30000 10000 40000
14% 14% 14% 14% 14%
investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet
business.hr Ponedjeljak 13/6/2011
5,2 MILIJARDE KUNA
Rekordan rast kapitala Zabe
Uprava i Nadzorni odbor Zagrebačke banke odlučili su 10. lipnja 2011. predložiti glavnoj skupštini donošenje odluke o povećanju temeljnog kapitala. Prema prijedlogu, temeljni kapital banke povećat će se s postojećih 1,28 milijardi na 6,40 milijardi kuna. Glavna skupština, koja će odlučiti o prijedlogu, održat će se 26. srpnja 2011. godine. Temeljni kapital banke povećat će se korištenjem
višegodišnje zadržane dobiti, koja je ostvarena prethodnih godina i nije isplaćivana u obliku dividende. Povećanjem temeljnog kapitala bit će izdane 256.193.564 nove redovne dionice koje će biti raspoređene svim dioničarima banke upisanim na računima u SKDD-u na dan donošenja odluke o povećanju. Nove će dionice pripasti dioničarima razmjerno njihovu udjelu u dosadašnjem temeljnom kapitalu pa će nakon povećanja temeljnog kapitala svi dioničari banke zadržati postojeće udjele. B.hr
BROJKE
71,7
posto iznosio je diskont na vrijednost imovine Jadran kapitala, ZIF-a za ulaganje u nekretnine, na kraju svibnja
FRANJO LUKOVIć, predsjednik Uprave Zabe snimio saša ćetković
62,72 milijuna kuna iznosila je na kraju travnja neto vrijednost imovine ZIF Jadran kapitala
Društva za upravljanje fondovim povećala dobit, brokeri smanjili g
BOLJE NEGO LANI Investicijska društva u prva tri mjeseca ove godine ipak su malo odahnula, povratak prometa na Zagrebačkoj burzi i okretanje ulagača na strane burze pomogli su im podići promet Društva za upravljanje investicijskim fondovima u prva tri mjeseca ove godine ostvarila su 23,11 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja, pokazuju podaci koje je u petak objavila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, što pokazuje da im se poslovanje znatno oporavilo u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Ukupno su zaradili čak 51 posto više.
U skladu s veličinom imovine pod upravljanjem, najveću dobit u prvom tromjesečju ove godine, 6,22 milijuna kuna, ostvario je ZB Invest, a slijedi ga državno Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo koje je zaradilo 5,71 milijun kuna. Bolje rezultate ostvarila je većina društava za upravljanje, pa tako i ZB koji je u istom kvartalu prošle go-
Bankarska društva
Najveću dobit ostvarila su, pogleda li se po vlasništvu, društva u vlasništvu velikih banaka, koja imaju pristup najvećem broju korisnika putem svoje mreže poslovnica. Tako je na trećemu mjestu sa 2,9 milijuna kuna završio PBZ Invest Privredne banke Zagreb, a
Brokeri smanjili gubitak na 533 tisuće kuna
snimio hrvoje knez
snimio saša četković
dine zaradio gotovo 500 tisuća kuna manje.
POPRAVLJA SE LIKVIDNOSt
DANIEL NEVIDAL, član Uprave Intercapital vrijednosnih papira, brokerske kuće koja je u prva tri mjeseca ove godine ostvarila najveću dobit prije oporezivanja
PEtAR PIERRE MAtEK, predsjednik Uprave ZB Investa, društva za upravljanje s najvećom dobiti u prva tri mjeseca ove godine
Osamnaest brokerskih kuća, privatnih i bankarskih koje posluju izdvojeno od bankarskih matica, u prva su tri mjeseca ove godine zabilježile gubitak od 533 tisuće kuna, što je znatan napredak s obzirom na činjenicu da je prošlogodišnji minus u prvom tromjesečju iznosio čak šest puta više, 3,09 milijuna kuna. Gotovo milijun kuna gubitka, 978 tisuća, uknjižila je Finesa Capital, a slijedili su Erste vrijednosni papiri sa 541 tisućom kuna minusa. Erste je pak godinu prije u istom razdoblju bio u plusu 536 tisuća kuna. Od svih brokera, najbolje je rezultate iskazala kuća Intercapital vrijednosni papiri, 681 tisuću kuna, a po dobiti prije oporezivanja slijede Agram brokeri sa 478 tisuća kuna. Više od 100 tisuća kuna bruto dobiti ostvarili su još Abacus brokeri, 281 tisuću kuna, i EA sistem, 118 tisuća kuna.
slijedi ga Raiffeisen Invest sa 1,53 milijuna kuna. No da to ipak nije i pravilo, pokazao je Erste Invest, čija je dobit prije oporezivanja u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 328 tisuća kuna, a u istom prošlogodišnjem razdoblju dosegnula je 367 tisuća kuna. Više od milijun kuna dobiti prije oporezivanja us-
pio je ostvariti još samo Agram Invest, 1,12 milijuna kuna, što je gotovo dvostruko više od rezultata iz prvog kvartala prošle godine.
Sedmorica u minusu
U minusu je bilo sedam društava, a najveći gubitak prije oporezivanja pogodio je POBA ICO Invest
MIROVINCI
AZ fondu najveća dobit Društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima ostvarila su u prva tri mjeseca ove godine 908,65 milijuna kuna dobiti, pokazuju posljednji privremeni nerevidirani podaci koje je objavila Hanfa. AZ fond, koji je na kraju ožujka upravljao sa 15,29 milijardi kuna imovine, ostvario je dobit od 383,24 milijuna kuna. Drugi najuspješniji bio je Raiffeisen OMF sa 245 milijuna kuna dobiti i 11,56 milijardi kuna imovine pod upravljanjem na kraju ožujka. Erste plavi zaradio je 142,85 milijuna kuna sa 5,11 milijardi kuna imovine pod upravljanjem, a uz 6,49 milijardi kuna pod upravljanjem PBZ Croatia osiguranje OMD ostvario je 137 milijuna kuna dobiti.
OGLAS
ma Nexe prodao 120 gubitke milijuna eura obveznica NAJVEĆE HRVATSKO IZDANJE DOSAD
Podravkse banke, 329 tisuća kuna, a u istom razdoblju godinu prije gubitak je bio malo manji i iznosio je 316 tisuća kuna. Splitski ST Invest u prva tri mjeseca ove godine izgubio je 290 tisuća kuna prije oporezivanja, a prošle godine u istom razdoblju minus je iznosio samo desetinu ostvarenog ove godine. B.hr
bROJKA
51
posto porasla je dobit prije oporezivanja društava za upravljanje investicijskim fondovima u Hrvatskoj u prva tri mjeseca ove godine
DINKO NOVOSElEc, predsjednik Uprave AZ OMF-a, društva s najvećom imovinom pod upravljanjem u Hrvatskoj Snimio Saša ĆetkoviĆ
Najveći domaći proizvođač građevinskog materijala u petak je objavio da je skupio 120 milijuna eura svježeg kapitala, što je ujedno najveće korporativno izdanje obveznica u hrvatskoj povijesti Rekordnim izdanjem 30mjesečnih obveznica vrijednih 120 milijuna eura Nexe grupa refinancirala je stare obveznice iz 2006. godine, čije je dospijeće 14. lipnja ove godine. Nove obveznice izdane su uz kupon od 7,825 posto, a agent izdanja bio je Auctor. Prisjetimo se, 2006. Nexe je uz kamatu od 5,5 posto i dospijeće u ovoj godini izdao korporativne kunske obveznice vrijedne 750 milijuna kuna. Iako su poslovni rezultati Nexea za prva četiri ovogodišnja mjeseca impresivni u svakom pogledu, refinanciranje obveznica u punom iznosu u teoriji može upućivati i na loše stanje u kompaniji. Treba spomenuti da je ta tvrtka lani izgubila nešto više od sto milijuna kuna. "Hoće li Nexe nakon dvije i pol godine moći isplatiti obveznice ili neće, ne može se procijeniti. Situacija na tržištu u idućih se godinu dana neće znatno mijenjati, a vidjet ćemo što će biti dalje. Visoka cijena zaduživa-
nja od 7,8 posto ipak pokazuje da poslovna situacija nije najbolja", komentirao je za Business.hr analitičar jedne domaće banke.
Popravili poslovanje
Nexe grupa u prva četiri mjeseca ove godine, unatoč teškoj situaciji u građevinskom sektoru u cijeloj regiji, ostvarila je znatan rast prihoda i profitabilnosti. U prva četiri mjeseca prihodi prodaje Nexe grupe porasli su čak 22,58 posto, s lanjskih 254,8 milijuna kuna na ovogodišnjih 312,4 milijuna kuna. U isto vrijeme profitabilnost Grupe mjerena pomoću dobiti prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) porasla je više od šest puta, na 30,9 milijuna kuna. "Iste trendove u unapređenju poslovanja, rastu prihoda i profitabilnosti pokazuju i podaci za svibanj", navode iz našičke Nexe grupe. "Uspješno izdanje i tako velik interes pokazuju povjerenje investitora u potencijal Nexe grupe, zbog čega sam iznimno ponosan", izjavio je predsjednik Uprave Nexe grupe Ivan Ergović.
banke u prvom planu
Kupci novih obveznica vjerojatno su većinski vlasnici stare tranše. Prema podacima Središnjega klirinškoga
IVAN ERgOVIĆ, predsjednik Uprave Nexe grupe, kaže kako uspješno izdanje obveznica i velik interes pokazuju povjerenje investitora u potencijal Nexe grupe, zbog čega je iznimno ponosan Snimio Saša četkoviĆ
depozitarnog društva, najveći vjerovnici Ergovićeva Nexa jesu najveće domaće banke. Privredna banka drži 150-ak milijuna kuna ili petinu starih obveznica, više od 100 milijuna kuna Nexeovih obveznica drži i Zagrebačka banka, a među
››
većim ulagačima u taj papir, ali i u komercijalne zapise, su Raiffeisen, Splitska banka i Hypo, kao i obvezni mirovinski fondovi. Udjele u Nexeovu dugu ima i najveći osiguravatelj, Croatia osiguranje. Nikola Sučec
Visoka cijena zaduživanja od 7,8 posto ipak upućuje na to da poslovna situacija nije najbolja, komentirao je za Business.hr analitičar jedne domaće banke
investor 20-21
ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja
+
Izvor: ZSE Oznaka
Dobitnik dana u petak bila je dionica Kon ara, na koju ju potroĹĄeno viĹĄe od tri milijuna kuna. Kon ar je sko io malo viĹĄe od pola posto i zavrĹĄio na 670 kuna. NajviĹĄa dnevna cijena iznosila mu je i pet kuna viĹĄe, dok je dnevni minimum iznosio 650 kuna. Na razini tjedna dionica Kon ara ostala je nepromijenjena.
Ingra HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Kon ar - elektroindustrija Belje Petrokemija AD Plastik Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Dom holding Viro tvornica ĹĄe era d.d. Laguna Novigrad Podravka prehrambena industrija d.d. uro akovi holding Adris grupa Magma d.d. Maistra Zagreba ka banka Atlantic grupa Zvijezda Vupik Tisak Privredna banka Zagreb Tvornica duhana Zagreb Tehnika Hidroelektra niskogradnja Uljanik plovidba Luka Rijeka Atlantska plovidba d.d. Institut IGH Jadranski naftovod Karlova ka banka Luka Plo e Dioki d.d. OT-optima telekom d.d. Istraturist Umag d.d. Lav evi KaĹĄtelanski staklenici ImunoloĹĄki zavod Fima validus SN holding KraĹĄ, prehrambena industrija Franck prehrambena industrija Jadranka Jadroplov d.d. Konzum Arenaturis Valamar grupa HGspot Jadranska banka Kon ar Viadukt Fima proprius d.d. Croatia osiguranje d.d. Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. akove ki mlinovi Turisthotel Kon ar Ledo Solaris Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Jadran kapital d.d. zatv. invest. fond Veterina d.d. Slatinska banka LoĹĄinjska plovidba BC institut Vaba d.d. banka VaraĹždin Atlas nekretnine Riviera Pore Proficio Centar banka Transadria Lucidus dioni ko Elektrometal Koka Adris grupa Tankerska plovidba Finvest Corp Hrvatska poĹĄtanska banka Liburnia Riviera Hoteli Hoteli Podgora HTP Kor ula Quaestus nekretnine
+ Titulu dnevnoga gubitnika u petak je ponijela dionica Belja. Na tu je prehrambenu tvrtku potroĹĄeno 2,6 milijuna kuna, pri emu joj je cijena pala gotovo jedan i pol posto, na 105,51 kunu. Toliko joj je ujedno iznosila najniĹža dnevna cijena, dok joj je dnevni maksimum bio gotovo 110 kuna. Na tjednoj razini Belje je sko ilo 5,5 posto.
Redovan promet: 26.601.727,26 Kn NajniĹža
NajviĹĄa
Zadnja
Promjene Cijene
16.62 256.50 652.03 105.51 178.32 133.66 1,460.00 250.20 85.00 475.00 12.41 321.44 60.70 273.00 13.87 65.99 260.41 725.00 3,697.00 76.00 201.10 570.00 2,300.00 1,402.00 140.00 600.10 191.52 705.00 1,800.00 3,185.00 80.10 1,280.00 70.00 40.51 270.00 180.00 2,585.98 107.00 10.90 140.00 465.20 860.00 431.00 143.02 192.01 75.01 66.00 13.06 2,187.00 1,300.00 245.00 24.99 5,606.69 23.00 4,000.00 970.00 1,410.00 5,985.00 280.59 20.00 21.25 64.20 112.00 145.00 270.70 82.00 53.00 242.69 20.05 279.99 845.00 26.56 160.02 226.00 309.00 1,440.00 270.00 2,000.01 1,925.02 24.10 75.01 49.89
17.80 258.49 675.00 109.77 184.00 138.50 1,473.98 261.00 88.95 490.00 12.41 327.00 62.79 275.00 15.95 68.00 269.00 734.98 3,725.00 82.00 206.00 580.00 2,300.00 1,463.28 149.97 610.50 197.30 714.19 1,850.00 3,200.00 83.00 1,300.00 75.88 42.80 275.00 186.50 2,695.99 107.00 11.99 144.00 478.30 870.00 431.00 145.00 198.99 77.00 67.90 14.38 2,200.00 1,314.00 254.99 24.99 5,606.70 23.00 4,000.00 970.00 1,418.80 5,985.00 280.59 21.27 21.25 71.00 112.00 149.00 270.70 82.00 55.90 242.69 23.00 279.99 855.99 30.98 160.02 226.00 309.00 1,440.00 270.00 2,000.01 1,925.02 24.10 75.01 49.89
16.86 258.35 670.00 105.51 182.96 133.66 1,473.00 252.00 85.00 475.00 12.41 322.00 61.39 273.00 14.00 68.00 265.00 728.50 3,725.00 79.00 201.10 575.00 2,300.00 1,414.01 143.07 606.50 192.00 714.00 1,800.00 3,200.00 83.00 1,280.00 70.00 40.51 275.00 180.00 2,585.98 107.00 11.99 144.00 466.15 860.00 431.00 143.02 194.24 75.01 67.90 14.17 2,200.00 1,311.90 245.00 24.99 5,606.69 23.00 4,000.00 970.00 1,418.80 5,985.00 280.59 20.00 21.25 71.00 112.00 145.00 270.70 82.00 54.00 242.69 22.99 279.99 855.99 26.56 160.02 226.00 309.00 1,440.00 270.00 2,000.01 1,925.02 24.10 75.01 49.89
-1.06% 0.37% 0.60% -1.44% 0.31% 0.12% 1.03% -2.70% -3.40% 0.74% 3.42% -0.46% 0.64% 0.74% -6.67% 13.14% 1.53% 0.62% 2.05% 5.26% 2.04% 1.22% 0.00% 0.93% -0.94% 1.08% 0.90% 1.54% -1.04% 0.47% 3.72% -1.77% 0.00% -3.55% 1.85% -8.62% -2.10% -1.02% 9.80% 2.86% 0.25% -1.15% 0.23% -1.37% 1.43% -6.82% 6.09% 8.50% 4.27% -0.24% -2.00% 4.17% 0.00% 0.00% 1.01% 4.53% -0.01% 0.00% 0.29% -7.11% -7.73% 1.43% 0.90% -1.36% -1.56% 1.23% 0.00% -0.05% 6.93% 1.44% 1.90% -14.18% -19.99% 0.44% 2.65% 2.71% 3.85% 0.00% -3.70% 14.16% 1.78% 10.92%
* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr
CROBEX: +0,27%
Koli ina
Promet
TrĹž. kap. (mil kn)
286,031 12,201 4,501 24,187 6,286 6,921 624 3,331 9,585 1,460 48,966 1,736 8,800 1,673 31,421 6,033 1,372 487 71 3,100 1,034 366 91 148 1,207 290 819 215 83 47 1,448 77 1,172 1,952 290 364 22 520 4,780 359 107 55 107 309 227 546 468 2,354 14 23 106 900 4 900 5 20 13 3 59 780 630 176 90 65 32 102 155 30 299 19 6 173 28 15 10 2 10 1 1 79 25 31
4,934,130.37 3,140,314.64 3,014,823.01 2,606,033.29 1,138,188.13 937,310.24 915,435.54 853,196.27 826,753.38 700,169.57 607,668.06 561,104.59 541,531.61 457,586.09 445,478.01 410,180.36 364,435.41 355,309.75 264,422.00 249,453.44 210,723.48 210,677.95 209,300.00 208,523.35 176,422.71 176,290.03 158,807.01 152,292.64 150,766.82 150,155.00 118,347.60 99,215.83 85,138.41 81,369.74 79,345.50 66,656.45 57,386.32 55,640.00 55,107.57 50,921.94 50,575.40 47,669.00 46,117.00 44,536.94 44,388.27 41,356.12 31,635.00 31,502.38 30,740.93 30,053.30 26,195.00 22,491.00 22,426.78 20,700.00 20,000.00 19,400.00 18,390.20 17,955.00 16,554.81 15,721.93 13,387.50 12,173.99 10,080.00 9,487.11 8,662.40 8,364.00 8,279.00 7,280.70 6,429.62 5,319.81 5,096.96 4,675.38 4,480.56 3,390.00 3,090.00 2,880.00 2,700.00 2,000.01 1,925.02 1,903.90 1,875.25 1,546.59
126.45 21,155.90 1,723.32 866.82 611.29 561.32 1,961.52 578.04 634.71 658.67 193.55 1,745.24 198.72 1,852.06 68.24 744.22 16,972.82 2,429.04 373.46 118.93 479.94 10,967.99 747.06 267.90 89.26 351.77 1,148.25 996.40 285.44 2,377.11 111.15 284.95 282.94 114.24 1,285.62 86.08 293.75 24.11 32.39 391.68 640.31 367.37 143.30 234.08 4,409.80 163.71 427.47 4.68 263.17 80.59 111.92 50.06 1,724.61 44.18 420.00 382.91 275.51 1,317.72 173.33 10.12 16.82 130.99 102.92 96.05 45.07 144.75 180.13 886.67 89.96 17.50 24.61 67.23 13.42 204.13 2,971.31 901.99 166.79 1,189.68 582.59 8.83 32.06 112.53
365 dana NajniĹža NajviĹĄa 11.00 252.00 430.00 54.00 105.50 82.05 1,181.00 217.00 27.87 290.00 8.80 240.00 22.36 242.21 13.87 51.00 200.00 657.10 2,851.00 41.77 135.00 461.06 2,300.00 871.01 119.00 533.13 161.54 672.01 1,106.00 2,332.01 53.00 1,160.03 60.20 25.00 240.04 161.10 612.00 51.52 5.00 130.58 362.51 655.38 350.00 124.01 145.00 33.03 28.68 11.25 2,000.00 909.99 190.00 17.01 4,502.00 11.14 2,950.00 543.15 975.00 4,720.12 166.55 15.16 16.00 54.03 98.00 121.00 180.00 54.00 26.00 140.00 11.50 240.00 600.02 14.03 100.01 183.12 286.07 1,140.00 85.00 1,650.00 1,900.00 20.06 57.00 36.29
31.90 315.99 699.48 118.99 184.73 152.00 1,650.00 337.00 95.99 507.77 12.41 343.97 65.00 305.00 69.90 70.00 289.98 829.99 4,249.00 108.90 244.98 708.00 2,300.00 1,614.00 197.89 662.00 267.02 934.97 2,500.00 3,520.00 86.88 1,900.00 99.00 42.97 380.00 275.00 4,990.00 150.00 15.66 245.00 497.02 939.99 450.50 176.84 225.50 86.00 72.00 39.95 2,989.88 2,198.00 346.00 25.95 6,299.00 27.00 4,000.00 1,105.00 2,389.98 6,900.00 330.00 22.98 27.01 78.13 132.37 164.00 300.00 95.00 66.85 259.65 25.00 290.00 3,197.00 33.33 219.00 269.99 345.00 1,490.00 311.97 2,750.50 2,697.00 33.89 99.97 87.00
REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com
Izdavatelj
Najniža
Najviša
Zadnja
Prosje na Promjena Koli ina
60,00 5,95 168,50 104,00 216,00 12,50 1,60 8,93 0,61 6,87 0,67 14,30 105,50 7,67 90,00
60,50 5,95 173,50 104,00 217,00 13,00 1,60 9,05 0,62 7,01 0,67 14,55 105,50 7,75 90,00
60,50 5,95 173,50 104,00 216,90 13,00 1,60 9,05 0,62 7,00 0,67 14,55 105,50 7,67 90,00
60,35 5,95 171,75 1,04 216,95 12,81 1,60 9,03 0,61 7,00 0,67 14,50 105,50 7,69 90,00
85,52 1,67 99,00 37,21 36,90 0,48 0,46 6,17 0,68
87,00 1,72 100,00 37,34 37,00 0,48 0,46 6,20 0,68
85,53 1,67 100,00 37,30 37,00 0,48 0,46 6,20 0,68
0,77 1,69 99,87 0,37 0,37 0,48 0,46 6,18 0,68
62,70 67,50 81,02 70,12 92,00 6,00 13,30 72,00 29,20
62,70 67,65 81,02 70,12 92,00 6,00 13,50 72,08 29,30
62,70 67,60 81,02 70,12 92,00 6,00 13,50 72,00 29,20
62,70 67,56 81,02 70,12 92,00 6,00 13,47 72,01 29,23
-0,02 % -2,73 % 0,00 % -1,24 % 0,00 % 0,00 % -1,46 % 0,00 % 0,00 %
5.100,00 800,00 770,00 3.211,00 556,00 1.230,00 295,00 80,91 77,00 86,25 95,20 541,00 90,21 8.094,00 3.500,00
5.100,00 820,00 780,00 3.250,00 573,00 1.250,00 295,00 81,37 77,88 86,36 95,30 541,00 90,87 8.299,00 3.500,00
5.100,00 818,00 774,00 3.236,00 567,00 1.240,00 295,00 81,06 77,02 86,26 95,21 541,00 90,27 8.274,00 3.500,00
5.100,00 818,28 771,04 3.235,55 563,32 1.240,26 295,00 81,03 77,27 86,29 95,21 541,00 90,45 8.273,66 3.500,00
0,00 % 1,11 % 1,18 % -0,34 % 1,61 % 0,81 % 0,00 % 0,19 % -1,10 % -0,12 % 0,01 % 0,00 % -0,66 % 1,19 % 0,00 %
4.500,00 19.680,00 86,70 610,00 26.999,00 42.000,00 3.900,00 2.650,00 502,00 2.100,00 3.905,00 1.640,00 8.000,00 475,00
4.500,00 19.680,00 87,00 618,00 27.000,00 42.100,00 3.930,00 2.650,00 505,00 2.100,00 3.940,00 1.645,00 8.000,00 475,00
4.500,00 19.680,00 86,72 614,45 26.999,80 42.066,67 3.903,68 2.650,00 503,02 2.100,00 3.931,92 1.643,10 8.000,00 475,00
4.500,00 19.680,00 53,42 614,45 26.999,80 42.066,67 3.903,68 2.650,00 503,02 2.100,00 3.931,92 1.643,10 8.000,00 475,00
LJUBLJANSKA BURZA KRKG AGOG MELR AGO1 PETG LKPG DATR INDGL NF1N POSR PBGS ZVTG SLLG KBMR CICG
KRKA AGROGORICA MERCATOR PETROL LUKA KOPER DATALAB TEHNOLOGIJE INFOND GLOBAL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S POZAVAROVALNICA SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ZAVAROVALNICA TRIGLAV SLOVENIJALES NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR CINKARNA CELJE
REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA DUNAV OSIGURANJE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HEMIJSKA INDUSTRIJA DESTILACIJA AD TESLIC ELEKTRO-BIJELJINA AD BIJELJINA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE
FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO
Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Forum inženjering a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2012K Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Agrobanka a.d. Beograd Voda Vrnjci a.d. Vrnjacka Banja
ALKALOID SKOPJE Soko a.d. Lucani R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 Garant a.d. Futog MAKPETROL SKOPJE REPLEK SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE OKTA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID Besko a.d. Vlasotince KOMUNA SKOPJE
-0,55 % 275920 -1,76 % 75065 3,09 % 175 -0,53 % 33266 0,00 % 9223 0,00 % 5628 5,26 % 3705 -4,62 % 228 1,64 % 1448
213.705,24 126.652,95 17.477,00 12.395,02 3.407,32 2.701,44 1.704,30 1.408,74 984,64
39638 29565 19973 15693 11419 10449 3600 596 732
2.485.302,60 1.997.395,50 1.618.212,46 1.100.393,16 1.050.548,00 62.694,00 48.490,00 42.917,43 21.394,40
Luka Koper Dunav osiguranje Makpetrol Agrobanka NIS
+3,59% +3,05% +1,85% +1,19% +1,18%
Tigar Pirot
Datalab Eurofond Telekom Srpske Bosnalijek AIK banka
-15,79% -1,96% -1,76% -1,42% -0,34%
Agrogorica
+1,11 -30 Najve i regionalni dobitnik po kriteriju likvidnosti i rasta cijena dionice u petak bila je dionica Tigra iz Pirota. Na to su izdanje beogradski ulaga i potrošili 12,7 milijuna dinara, ime je dionica zasjela na drugu najlikvidniju poziciju. Likvidnija je bila samo Coca-Cola sa 23 milijuna dinara prometa i bez cjenovne promjene.
Titulu najve eg regionalnoga gubitnika u petak je odnijela dionica Agrogorice. Taj je vrijednosni papir izgubio ak 32 posto vrijednosti i zadnja mu je cijena iznosila 5,95 eura. Zanimljivo je da je svih 50.000 protrgovanih dionica Agrogorice u petak vlasnika promijenilo po istoj cijeni. Ukupan promet tom dionicom iznosio je 300.000 eura.
valuta: RSD - srpski
MAKEDONSKA BURZA ALK SOKO RMDEN10 GRNT MPT REPL TPLF SBT TEL OKTA KMB OHB BESK KOMU
361.813,56 300.040,66 115.415,55 104.000,00 102.832,70 39.667,80 32.000,00 31.437,75 27.696,74 12.732,27 12.126,91 10.790,45 10.550,00 10.293,74 9.450,00
valuta: BAM - konvertibilna marka
BEOGRADSKA BURZA CCHS TIGR NIIS AIKB AERO SJPT FRIN A2015 A2016 A2014 A2012 YUCM A2013 AGBN VDAV
0,00 % 5995 -32,00 % 50427 0,00 % 672 -2,80 % 100000 -0,05 % 474 3,59 % 3096 -15,79 % 20000 -0,67 % 3481 0,00 % 45114 -0,14 % 1820 0,00 % 18046 0,00 % 744 -0,94 % 100 0,27 % 1339 0,00 % 105
valuta: BAM - konvertibilna marka
SARAJEVSKA BURZA FBIHKR FBIHKP FBIHKN FBIHKO FBIHKM HRBFRK2 BSNLR IKBZRK2 JPESR
Promet
valuta: EUR - euro
BANJALU KA BURZA RSDS-O-C TLKM-R-A KDVO-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D DEST-R-A ELBJ-R-A ZPTP-R-A EDPL-R-A
+
Oznaka
Ponedjeljak 13/6/2011
+
Powered by
business.hr
4513 23.016.300,00 14875 12.171.938,00 11363 8.761.290,00 2116 6.846.426,00 7121 4.011.434,00 2516 3.120.489,00 9970 2.941.150,00 36236 2.936.118,00 29917 2.311.612,87 26555 2.291.405,86 23993 2.284.281,25 3653 1.976.273,00 21546 1.948.825,91 208 1.720.922,00 238 833.000,00
REGIONALNI INDEKSI -0,10 % BIRS +0,06% 768,08 1.108,25 Belex15 +0,54% FIRS -1,19% 779,75 2.090,64 Belexline +0,17% MBI10 0,00% 1.436,79 2.666,41 SASX10 +0,13% MONEX20 +0,46% 994,66 12,042.02 Stanje indeksa na SASX30 +0,40% petak 10. lipnja 2011.zatvaranju u 1.052,71 SBITOP
valuta: MKD - makedonski denar 0,00 % 0,00 % 0,13 % 0,75 % 1,85 % 1,37 % 0,09 % 0,75 % 0,00 % 2,44 % 0,80 % 0,19 % -1,23 % 0,00 %
262 44 12899 550 10 6 57 74 375 87 26 42 5 80
1.179.000,00 865.920,00 689.044,94 337.946,00 269.998,00 252.400,00 222.510,00 196.100,00 188.631,00 182.700,00 102.230,00 69.010,00 40.000,00 38.000,00
Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.
EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,06% -0,76% 2.862,61 BUX -0,81% 22.978,79 -0,81% ATX -1,41% 2.701,90 +0,44% Stanje indeksa na zatvaranju u -0,50% petak 10. lipnja 2011.
FTSE100 5.799,96
DAX 7.089,27
CAC40
3.818,34
MICEX 1,683.96
AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,63% S&P500 +0,67% 12.124,36 1.289,00 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,29% etvrtak 9. lipnja 2011. 2011. 2.684,87
investor 22
otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by
tjedni komentar
marko repecki, HR portfolio.com
P
rošlog tjedna prevladavali su negativni rezultati pa je 61 od ukupno 92 fonda zabilježio pad vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -6,44 posto do +2,10 posto. Najveći porast među dioničkim fondovima zabilježili su AC Rusija (+2,10 posto) i VB CROBEX10 (+1,45 posto). Najveći gubitnik među dioničkim fondovima bio je fond Platinum Global Opportunity, kojemu je vrijednost smanjena za 6,44 posto a slijedio ga je NFD Aureus US Algorithm s padom od 6,04 posto. Od mješovitih fondova najveći dobitnik je NFD Aureus Emerging Markets Balanced, koji je ostvario porast vrijednosti od 0,34 posto, a slijedio ga je Allianz Portfolio s porastom od 0,14 posto. Najveći pad od mješovitih fondova zabilježio je ZB global, kojemu je vrijednost smanjena za 2,11 posto, a iza njega je bio HI-balanced s padom od 1,09 posto. Najveći dobitnik od obvezničkih fondova je ZB bond (+0,07 posto), a pozitivan rezultat imao je i Capital One (+0,02 posto), dok je najveći pad zabilježio OTP euro obveznički (-0,63 posto), a slijedi ga HI-conservative s padom od 0,13 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Platinum Cash s porastom od 0,07 posto. Promatramo li rezultate od početka godine, najuspješniji dionički fond je HPB dionički, kojemu je vrijednost u 2011. godini porasla za 12,81 posto. Od mješovitih fondova vodeći je ICF Balanced s prinosom 9,88 posto u ovoj godini. Od obvezničkih, odnosno novčanih fondova najuspješniji su Erste Bond (+3,26 posto) i Platinum Cash (+1,62 posto).
Ime fonda
Valuta
Vrijednost
Prom. %
3 mj. %
kn € kn € kn € € € € € € € € kn € € kn € kn kn kn € kn € kn kn € kn € kn
10,3700 42,7945 7,1745 111,5157 447,0136 54,8900 105,5000 97,7800 86,5002 97,1662 80,8897 101,3800 158,5544 101,6500 36,0700 71,4002 47,1202 8,1622 91,2391 51,9901 43,1794 95,3200 45,9953 101,2758 12,4026 79,9244 93,8171 310,5198 126,7400 60,6071
1,15 1,07 0,98 0,92 0,85 0,79 0,78 0,73 0,72 0,71 0,71 0,60 0,57 0,53 0,50 0,47 0,46 0,45 0,45 0,45 0,41 0,38 0,37 0,37 0,34 0,34 0,34 0,32 0,30 0,30
-6,84 -10,11 -4,84 -3,50 1,03 -6,74 -1,05 -6,54 -11,58 0,18 -1,60 -6,53 -3,57 -6,18 1,09 -4,06 -4,11 -4,44 -5,53 3,29 -3,62 0,94 2,69 -9,39 -5,34 2,76 -0,04 -3,21 -5,95 -4,44
6mj. % 12 mj. (%)
PGP (%) Ove god. (%)
Imovina
Starost
Datum
1,27 4,25 3,65 1,89 3,26 3,47 7,10 1,15 0,62 3,77 3,43 7,69 6,62 4,96 3,69 3,88 3,69 9,29 5,53 3,31 10,63 5,66 3,45 1,43 8,33 4,14 3,12 3,04 8,62 4,36
09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011
DIOnIčkI fOnDOVI KD Energija AC Rusija KD Nova Europa OTP Europa Plus MP-Mena HR Raiffeisen Emerging Markets ZB euroaktiv ZB BRIC+ Ilirika Gold HPB WAV DJE Platinum Blue Chip Raiffeisen World Ilirika JIE ZB aktiv Erste Total East HPB Titan VB High Equity HI-growth NFD Aureus Global Developed C-Zenit ST Global Equity Erste Adriatic Equity OTP indeksni Ilirika BRIC KD Prvi izbor Capital Two OTP MERIDIAN 20 MP-Global HR ZB trend Prospectus JIE
-2,87 -4,94 0,38 0,68 -9,09 -8,76 0,68 -6,46 -12,99 2,19 -5,39 -2,97 -5,98 -0,70 15,65 0,65 -7,00 -2,82 -6,65 5,42 -7,07 13,49 22,21 -15,96 -3,83 10,66 7,40 -4,30 -4,96 0,26
7,40 2,16 14,80 8,18 0,94 -2,61 8,70 0,38 N/A 12,08 -7,19 4,59 -1,14 4,65 15,09 1,37 0,21 0,59 -3,73 -3,33 -11,98 10,29 20,19 -5,87 4,88 13,03 16,91 7,28 -0,35 3,93
2,90 -18,09 -8,69 5,95 3,47 -15,88 0,76 -1,93 N/A -0,76 -5,99 0,18 7,21 0,33 -24,14 -8,31 -18,45 -2,16 -1,65 -17,96 -7,60 -0,84 -20,10 0,89 2,62 -5,25 -2,03 -8,00 2,79 -10,86
-4,85 -8,02 -1,94 -0,67 -8,56 -10,82 1,37 -8,27 -13,56 0,06 -4,68 -3,56 -7,56 -2,24 10,92 -2,00 -5,25 -5,56 -6,51 3,81 -7,15 6,22 9,48 -15,34 -4,57 5,04 4,62 -3,17 -6,66 -2,49
9,417 9,038 19,983 10,270 4,525 23,289 239,077 142,144 4,234 15,406 8,642 41,258 88,420 480,192 106,924 9,925 12,288 63,254 54,332 6,191 11,772 222,317 139,660 28,273 5,483 9,340 13,010 5,119 169,537 22,887
www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI ICF Balanced Ilirika JIE Balanced ZB global Erste Balanced KD Balanced HI-balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Balanced ST Balanced PBZ Global fond C-Premium Agram Trust Raiffeisen Prestige OTP uravnoteženi AC Global Balanced Emerging M (GBEM) HPB Global NFD Aureus Emerging Markets Balanced
kn € € € kn € kn € kn kn kn kn € kn € kn kn
124,2749 146,0025 141,2000 129,3100 8,1107 9,9596 119,0652 151,5900 165,3855 110,6942 5,6965 69,9698 108,6300 116,2746 10,6866 104,5487 78,6668
0,50 0,47 0,40 0,36 0,32 0,31 0,26 0,14 0,11 0,07 0,07 0,07 0,07 0,06 -0,01 -0,02 -0,04
6,27 -1,13 -5,96 2,81 -3,73 -2,20 1,92 -3,87 -3,69 0,10 0,93 -1,82 -1,28 0,33 -3,76 2,28 -2,82
12,24 -2,13 -2,91 11,84 -0,81 -0,30 6,14 -1,19 -2,49 9,36 3,02 4,31 0,86 10,97 -4,30 8,28 -7,89
4,63 2,86 -0,08 12,72 0,35 2,49 10,75 1,83 -7,84 11,83 0,18 3,55 4,26 8,74 -1,58 -0,04 0,79
2,72 7,29 3,53 0,44 -3,81 -0,04 8,76 4,85 6,16 5,54 -12,13 -1,18 6,83 2,79 2,97 0,79 -4,78
9,88 -3,76 -4,33 5,84 -3,13 -2,87 3,37 -2,33 -3,13 5,98 1,85 0,06 0,24 8,06 -4,98 6,87 -7,31
16,471 41,391 699,941 103,762 6,798 70,106 8,060 294,033 15,133 303,400 12,371 15,759 200,410 40,140 14,244 99,136 13,643
9,11 5,38 9,94 10,39 5,40 9,29 2,08 8,78 8,42 9,74 4,35 2,92 1,25 5,49 2,27 5,68 4,90
09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011
€ € € € € € kn €
161,2200 128,5412 131,6621 11,7109 134,5700 177,6600 166,7744 125,1252
0,11 0,11 0,07 0,05 0,05 0,02 0,01 -0,18
1,18 1,56 0,87 2,05 2,40 0,81 1,73 -2,22
1,52 3,25 1,69 3,13 3,26 2,02 3,08 -1,76
0,75 5,41 4,27 4,98 7,04 5,07 7,78 0,06
4,92 4,52 4,47 1,72 4,56 6,56 8,03 4,17
1,33 3,22 1,62 3,00 3,26 1,85 2,98 -1,38
175,786 29,328 200,651 8,239 601,267 541,933 74,796 18,730
9,94 5,68 8,25 9,29 8,02 9,04 6,62 5,49
09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011
kn kn € kn kn kn kn kn kn kn € kn kn € $ kn kn €
133,7725 164,6177 127,2109 146,8700 140,1400 140,6964 136,9499 124,0699 118,7230 11,4852 10,8180 109,7733 100,8739 141,1105 125,2380 133,7356 104,2136 107,2100
0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
0,56 0,65 0,59 0,67 0,61 0,91 0,70 0,67 0,74 0,85 0,72 0,68 0,70 0,51 0,19 0,59 1,61 1,14
1,06 1,28 1,13 1,51 1,23 1,64 1,31 1,47 1,52 1,50 1,40 1,26 N/A 0,92 0,54 1,29 1,70 1,65
2,23 2,40 2,81 3,28 2,96 2,93 2,94 2,68 3,17 3,07 3,07 2,83 N/A 1,94 1,26 2,85 3,29 3,32
6,17 4,69 4,28 4,75 4,30 4,53 4,32 4,03 4,89 5,26 3,98 4,59 N/A 3,22 3,72 5,25 2,24 4,15
0,92 1,13 1,01 1,31 1,05 1,47 1,13 1,32 1,33 1,35 1,23 1,12 0,88 0,82 0,48 1,12 1,62 1,53
1228,415 2434,278 426,295 1372,186 801,499 114,558 36,700 229,480 206,781 180,444 28,143 170,772 5,000 121,104 38,763 376,821 6,993 200,070
12,20 10,88 8,88 8,29 8,02 7,71 7,44 5,46 3,60 2,70 2,02 2,08 0,37 10,88 6,16 5,68 1,86 1,71
09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011 09.06.2011
ObVeznIčkI fOnDOVI ZB bond HPB Obveznički PBZ Bond fond HI-conservative Erste Bond Raiffeisen Bonds Capital One OTP euro obveznički
nOVčanI fOnDOVI PBZ Novčani fond ZB plus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Certus Cash ZB europlus PBZ Dollar fond HPB Novčani Platinum Cash Erste Euro-Money
OGLAS
Ulagači pozdravili preporuke Europske komisije INGRA NAJLIkVIDNIJA Prošli je tjedan na dionice u Zagrebu potrošeno 132 milijuna kuna ili pet milijuna više nego tjedan prije, a najlikvidnija je bila dionica Ingre Na krilima dobrih vijesti u vezi sa završetkom hrvatskih pristupnih pregovora s Europskom unijom Crobexi su prošli tjedan ubilježili solidan rast. Crobex je cijeli tjedan proveo u zelenom području, a ukupno je dodao 0,23 posto vrijednosti i završio na 2275 bodova. Crobex 10 je porastao 0,39 posto, na 1245 bodova. Od početka godine, dionički indeksi Zagrebačke burze porasli su više od sedam posto. "Preporuka Europske komisije o završetku pristupnih pregovora Hrvatske s EU osigurala je domaćem tržištu kapitala nastavak pozi-
tivnog trenda. S obzirom na situaciju na globalnim tržištima, i blagi rast domaćeg tržišta može se smatrati uspjehom", istaknuo je za Hinu Vjeran Jureša, analitičar u investicijskom društvu To One. Europska komisija predložila je u petak Vijeću EU zatvaranje preostalih četiriju poglavlja u pregovorima s Hrvatskom, što otvara put da se Hrvatska pridruži Europskoj uniji kao 28. članica od 1. srpnja 2013. godine ako Vijeće prihvati prijedloge Komisije. "I prošlotjedni redovni promet na burzi ukazuje na nešto veću aktivnost investi-
tora u odnosu na prethodno razdoblje", dodaje Jureša.
Solidan promet
Redovan promet dionicama dosegnuo je prošloga tjedna 132 milijuna kuna, što je oko 5 milijuna više nego tjedan dana prije. Pritom je najveći promet ostvaren dionicom Ingre - 16,4 milijuna kuna. Cijena joj je ojačala 0,78 posto, na 16,86 kuna. Slijedi dionica HT-a s prometom većim od 15 milijuna kuna i rastom cijene 0,8 posto, na 258,35 kuna. Znatnije se trgovalo i dionicom Podravke, kojom je ostvareno 10,5 milijuna kuna prometa. No,
IGoR oPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre, čija je dionica prošli tjedan preotela HT-u titulu najlikvidnije snimio hrvoje knez
cijena joj je pala 1,95 posto, na 322 kune. Promet veći od 10 milijuna kuna ostvaren je i dionicama Đuro Đaković holdinga. Pritom je ta dionica bila među najvećim tjednim dobitnicama sa skokom cijene više od 18 posto, na 61,39 kuna.
Magma potonula
Veći skok cijene ostvarile su i dionice Belja - za 5,5 posto te Petrokemije - za 4,5 posto.
REGIJA
Belex 15 pao gotovo četiri posto Prošli tjedan na Beogradskoj burzi obilježila je poprilična apatija ulagača, koja je rezultirala jako niskim redovnim prometom, a ukupni su dojam popravile tek transakcije Energomontaže.
Ukupan promet iznosio je samo 6,3 milijuna eura ili osam posto manje u odnosu na tjedan prije. Belex 15 pao je 3,6 posto posto, ali od početka godine u plusu je 20 posto. U Ljubljani je redovan promet jedva premašio
milijun eura, a po 300.000 eura prometa otišlo je na dionice Krke i Agrogorice. Nelikvidnost je obilježila i trgovanje u Banja Luci, gdje je BIRS porastao skromnih 0,06 posto. Ukupan promet u Sarajevu, zahvaljujući golemom
prometu obveznicama, iznosio je osam milijuna maraka, a dionice su bile u drugom planu. SASX10 indeks porastao je 0,13 posto. Rast od jedan posto ubilježio je MBI 10 indeks u Skoplju. Nikola Sučec
S druge strane, čak 12,5 posto pala je cijena dionice Magme. Posljedica je to nesuglasica između Magme i njezina beogradskog partnera NCA International Groupa, jer Magma tvrdi da joj je NCA dužan još 6,6 milijuna eura po krovnom sporazumu kojim je definirana kupnja Magminih tvrtki kćeri, a NCA tvrdi da više ništa nije dužan. N. S./Hina
BRoJkE
20 0,83 posto skočio je od početka godine beogradski Belex 15
posto porasla je vrijednost indeksa MBI 10
Zbog kazne od 50 dolara snimio video u kojem se zabija u sve što mu se nađe na putu Casey Neistat ime je Njujorčanina koji je revoltiran zbog kazne od 50 dolara koju je dobio jer nije vozio biciklističkom stazom gradskim ocima odlučio pokazati koliko pro-
pisna vožnja u New Yorku zapravo može biti opasna. Snimio je video uradak u kojem se zabija u sve prepreke koje mu se nađu na putu na biciklističkoj stazi, počevši od nepropisno par-
kiranih automobila, znakova koji obavještavaju o radovima na cesti do mnogih drugih objekata. Osim što se u svom videu, koji je vrlo brzo postao hit na YouTubeu, zabija u kante za sme-
će i druge predmete koji mu se nađu na putu tijekom vožnje po zakonom propisanoj stazi, zanimljivo je da se u jednom trenutku zabije i u - policijski automobil. B.hr
dOBiTNici dANA (ZSE) Atlas +32,43% Hoteli Podgora +14,16% Quaestus +10,92% Validus +8,7% Maistra +8,37%
GUBiTNici dANA (ZSE) Elektrometal Zlatni Rat Lucidus Lavčević Jadran Kapital
iNdeKSi CROX Mirex
48 Raste
7 Nema promjene
-19,99% -12,1% -10,8% -8,05% -7,73% 30 Pada
Vrijed. 1,296,84 162,75
Prom. 0,43% 0,12%
Sirova nafta 101,93 Prirodni plin 4,92 Zlato 1.543,84 Srebro 37,52 Goveda 105,08 Kava 293,87
1,18% 1,13% 0,42% 2,01% 1,04% 0,25%
Nije čUdO dA Neće TROšiTi
UKRATKO...
Amerikanci imaju 7,7 bilijuna dolara manje nego prije recesije Na kraju prvog tromjesečja ove godine Amerikanci su raspolagali sa 7,7 bilijuna dolara manje nego prije četiri godine, odnosno šest mjeseci prije nego što je počelo ono što s druge strane Atlantskog oceana često AmeRičKe obitelji su u odnosu na najgore dane recesije uspjele vratiti 8,7 bilijuna dolara pa su na kraju ožujka raspolagale sa 58,1 bilijunom FOTOLIA
zovu Velikom recesijom. Najnoviji podaci Feda pokazali su da je ukupna vrijednost imovine američkih kućanstava na kraju prvog kvartala iznosila 58,1 bilijun dolara, dok je na svom vrhuncu - nakon prva tri mjeseca 2007. - bila vrijedna 65,8 bilijuna dolara. No nisu sve vijesti loše. Imovina Amerikanaca ipak vrijedi 8,7 bilijuna dolara više nego u najgorim danima recesije - na kraju prvog tromjesečja 2009. pala je sve do 49,4 bilijuna
dolara, piše CNNMoney. Fedove brojke, osim što pokazuju sasvim različitu sliku američkog oporavka od nekih drugih podataka, primjerice bruto nacionalnog proizvoda, koji je nadoknadio sve izgubljeno tijekom recesije, otkrivaju i razlog zašto se najveća svjetska ekonomija ne oporavlja onoliko brzo koliko bi mnogi željeli - logično je da se ljudi koji su doživjeli snažan udar na vrijednost svoje imovine ne odlučuju lako na trošenje. Nikolina Rivosechi
SiTUAcijA U iNdUSTRiji LijeKOVA SVe TeŽA
granice, pa će digitalizirati i kliničko testiranje lijekova provodeći prvu virtualnu medicinsku studiju u sklopu koje će pacijenti moći sudjelovati koristeći kućna računala i pametne telefone. Farmaceutske su tvrtke, naime, pod pritiskom zbog rastućih troškova u industriji, pogotovo zbog vala isteka patentnih prava na neke
od njihovih najprodavanijih proizvoda, što je rezultiralo velikim kresanjem troškova u industriji, mnogo je ljudi u branši ostalo bez posla, kako u marketinškom tako i u istraživačkom dijelu. Mnoge kompanije stoga mijenjanju način komunikacije s potencijalnim i postojećim klijentima, pa svoje lijekove liječnicima nude kroz različite on-line
FOTOLIA
Farmaceutske kompanije okreću se online prodaji i testiranju lijekova Ponukane rastućom cijenom razvoja i promoviranja proizvoda, farmaceutske kompanije odlučile su prihvatiti internet kao posljednje utočište kako bi smanjile troškove. Nadaju se da će na digitalni način postati ne samo učinkovitije, nego i pametnije. Pfizer, najveći proizvođač lijekova u svijetu, ne boji se pomaknuti
www.business.hr
Hoće li se ZSE i dalje opirati negativnim trendovima sa svjetskih tržišta, doznajte na…
servise kako bi potaknule potražnju, među ostalim nudeći liječnicima besplatne uzorke. B.hr
Prodan ručak s Buffettom Odrezak u restoranu Smith&Wollensky na Manhattanu obično stoji 36,5 dolara. No isti ručak, ako ga pojedete u društvu legendarnog investitora Warrena Buffeta, košta 2,63 millijuna dolara. Ishod je to godišnje dražbe na eBayu na kojoj se su se ponuđači natjecali za ručak s "Prorokom iz Omahe". Politički skandal Jedan je razgovor slovenskog premijera Boruta Pahora s domaćim novinarima postao pravi hit, ali i predmet političkog skandala nakon što ga je netko objavio na YouTubeu. Sada šira javnost može čuti njegove ocjene o domaćim i međunarodnim pitanjima koje su bile izrečene "off the record", dakle s pretpostavkom da se neće snimati niti objavljivati. Traže ostavku Karamarka Organizatori prvog splitskog gay pridea, na kojem su u subotu izbili izgredi, najavili su pokretanje postupaka protiv tijela državne vlasti i izgrednika te zatražili ostavku ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka.
www.business.hr