Business.hr broj 911

MAKSIMIRSKI RAZDOR 8

BandIć MaMIću:

DANAS PRILOG

nadam se da stolci neće koštati duplo

INTERVJU: DARKO MARKOTIĆ 10

Od 424 Inine benzinske neprofitabilno njih 50-ak Izvršni direktor Ine za trgovinu na malo pad prometa ne želi komentirati, ali ističe kako, kad je riječ o volumenu prodaje, još posluju u skladu s planovima za ovu godinu

utorak 14/6/2011

broj 911 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Technomax u blokadi, prijeti mu

sTečaj NOVA ŽRTVA RECESIJE 4-5 Nakon posrnulog HGspota i praktički zamrlog Vemila, na izdisaju je još jedan div u maloprodaji potrošačke elektronike (NE)RAVNOPRAVNI NA BURZI

Za deset godina žene preuzimaju tržište rada Glavni razlog slabijeg položaja žena na hrvatskom tržištu rada je u izboru obrazovnog programa, koji ih navodi na slabije plaćena zanimanja

6

info&stav 2-3

business.hr

Lloyds otpuĹĄta 15.000 ljudi Novi pogoni u N. GradiĹĄki Predsjednik Josipovi u Novoj je GradiĹĄki ju er otvorio dva nova pogona u sklopu Drvne industrije Nova GradiĹĄka i tvrtke za proizvodnju tjestenine Clarum. DI Nova GradiĹĄka uz radnike iz novootvorenog pogona za proizvodnju masivnih podnih obloga zapoĹĄljava ukupno 125 radnika. Clarum, pak, trenuta no zapoĹĄljava njih pedesetak. Prilikom investicije u poduzetni ku zonu Nova GradiĹĄka uspjela je iz europskih fondova povu i 1,14 milijuna eura.

Britanska bankovna Grupa Lloyds (LBG) namjerava ukinuti joĹĄ 15.000 radnih mjesta kako bi uĹĄtedjela milijardu funti. Naime, ta je grupa 2009. ve otpustila 28.000 zaposlenika. Lloyds je pretrpio ogromne gubitke u 2008. i 2009. zbog naglog skoka loĹĄih zajmova nakon preuzimanja bivĹĄeg rivala HBOS-a, koji je bio optere en toksi nom imovinom. U kona nici je britanska drĹžava preuzela 41 posto udjela u krizom pogo enom zajmodavcu.

Utorak 14/6/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko Šojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

MARATONSKI PROCES NE GINE

Javno e se itati svih 42 spisa u aferi Spice Sud je prihvatio sve prijedloge optuŞbe o sasluťanju 115 svjedoka i provo enje svih predloŞenih materijalnih dokaza Na Županijskom sudu u Zagrebu u ponedjeljak je nastavljeno su enje bivťem potpredsjedniku Vlade Damiru Polan ecu i sedmorici bivťih elnika Podravke, kao i njihovim poslovnim partnerima, u aferi Spice. Sud je prihvatio sve prijedloge optuŞbe o sasluťanju 115 svjedoka i provo enje svih predloŞenih materijalnih dokaza, pa se o ekuje vrlo dug proces.

Zvu ni svjedoci

Prihva eno je i neĹĄto viĹĄe od 30 svjedoka obrane, kao i zahtjev da se javno pro ita

redakcija@business.hr

ho e li na istu klupu sjesti i premijerka Jadranka Kosor te njezin prethodnik i bivĹĄi ĹĄef Ivo Sanader, kao i Stjepan Mesi te Ivan Jarnjak.

Sanaderova strana

Da e afera Spice imate dalekoseĹžne posljedice po politi ku strukturu u Hrvatskoj te da ima potencijal rijeĹĄiti mnoge nepoznanice funkcioniranja politi kog sustava u gospodarskoj sferi, Polan ec je dao naslutiti krajem svibnja, kada je na konferenciji za novinare potvrdio da je ravnatelj policije Oliver Grbi obavjeĹĄtavao izvrĹĄnu vlast o di-

Benzin dolje, dizel gore

KONTAKT

E-mail:

NA OPTUŽENIKOJ KLUPI Milan Horvat, Zdravko Šestak, Damir Polan ec i Darko Marinac

SKOILA I CIJENA LOŽIVOG ULJA

Telefon:

(01) 555 1 600

svih 42.000 stranica, koliko ih je tuĹžiteljstvo prikupilo, ĹĄto e znatno produljiti proces. U aferi Spice optuĹženi su bivĹĄi potpredsjednik Vlade Damir Polan ec, bivĹĄi elnici Podravke Darko Marinac, Zdravko Ĺ estak, Josip Pavlovi i SaĹĄa Romac, vlasnik i direktor splitske tvrtke SMS Sr an Mladini , suvlasnik varaĹždinske Fima grupe Milan Horvat te odvjetnik Zoran Markovi . Tereti ih se da su Podravkinim novcem Ĺželjeli ste i ve inski paket dionica i na kraju preuzeti Podravku.

Na su enju bi trebali svjedo iti poznata imena iz politike i gospodarstva. Tako se o ekuje da e na klupu za svjedoke biti pozvani Josip FriĹĄ i , Zvonimir MrĹĄi , Ratko Ma ek i Ljubo Jur i .

Sud bi tek trebao odlu iti

CIJENE se odre uju svaka dva tjedna FOTOLIA

Prema izra unu Ministarstva gospodarstva, koje je u ponedjeljak na svojim internetskim stranicama objavilo nove maloprodajne cijene naftnih derivata, sniĹžena je cijena svih benzinskih goriva, a cijene dizelskih goriva neĹĄto su pove ane. Prema novom cjeniku, koji stupa

na snagu no as u pono i vrijedi do 27. lipnja, najprodavaniji motorni benzin MB Eurosuper BS 95 pojeftinio je za devet lipa i nova mu je cijena 9,70 kuna za litru.

Benzin MB Eurosuper BS 98 tako er je jeftiniji devet lipa (nova mu je cijena 10 kuna), kao i MB Eurosuper BS 100

namici istrage protiv nekih politi kih duĹžnosnika te da je predloĹžio pisanje anonimnih prijava protiv oporbenih elnika. Ta je izjava podignula buru u politi koj aĹĄi vode, a o Grbi u e se najesen joĹĄ raspravljati. Polan ecove navode potvrdio je i sam Ivo Sanader iz svoje elije u Austriji, pa e biti zanimljivo uti ĹĄto e Sanader re i o slu aju Podravka i koja e joĹĄ imena isplivati na povrĹĄinu. (nova cijena 10,20 kuna).

Za razliku od benzina, dizelska su goriva poskupjela za 12 odnosno 15 lipa, pa je tako cijena eurodizel goriva pove ana na 9,16 kuna (do sada 9,04 kn), a cijena obi nog dizela na 8,75 kuna (stara mu je cijena bila 8,60 kuna).

Poskupjelo je i loĹživo plinsko ulje, pa je tako LU EL Euro sa dosadaĹĄnjih 6,38 kuna poskupio na 6,54 kune po litri, a cijena standardnog loĹživog ulja

››

BISER DANA Ne u prisustvovati Paradi ponosa, jer ne mora se gradona elnik svugdje slikati

BROJKA

6,154 kuna vrijedi jedan švicarski franak prema novoj te ajnoj listi HNB-a, što je nova rekordna razina

MILAN BANDI , zagreba ki gradona elnik

UVODNIK

2.000 Bijeli bizoni maloprodaje

Polan ecov odvjetnik Anto Nobilo na ranijoj je raspravi ustvrdio da tužitelji nemaju dokaz koji optužuje bivšega državnog dužnosnika da je organizirao kriminalnu grupu te da Polan ec nije poznavao neke od optuženika, a na Državnom je odvjetništvu da dokaže kako grupa nije željela zaštititi Podravku od neprijateljskog preuzimanja nego je prehrambenu industriju htjela za sebe. A. Pa. je sa dosadašnjih 6,18 kuna pove ana na 6,33 kune za litru. Plavi je dizel tako er poskupio za 13 lipa, pa mu je nova cijena 5,55 kuna po litri.

Maloprodajne cijene goriva u Hrvatskoj izra unavaju se svaka dva tjedna na temelju Pravilnika o utvr ivanju najviših maloprodajnih cijena naftnih derivata koji je propisalo Ministarstvo gospodarstva. S. C. H.

P

otroša ka elektronika pokazala se pogubnom za doma e maloprodajne lance poput HGspota, Vemila i Technomaxa jer maržama nisu mogli konkurirati svaštarama poput Konzuma, Mercatora, Getroa. Tamo se uz "kilo janjetine kupuje i neki tanki televizor". Pritom je doti ni kupac mislio na novi LCD od najmanje 82 centimetra kakav nema ni njegov susjed, jer ionako on o tome zapravo ništa ne zna, ali uz janjetinu i pivo ide i dobar nogomet na novom televizoru.

Pritom se ne smije zaboraviti ni posrnuli Pevec, koji je nemilice i bez ikakve poslovne orijentacije, bauljaju i poput grogiranog boksa a, rušio cijene televizora i ostale potroša ke elektronike, nekad ak i previše o itim dampingom i golemim popustima koje je dobivao od glavnih dobavlja a na tržištu. Sve je to bilo jednostavno ludo, u svim se du anima prodavalo doslovno sve, od depilatora, brija a, pegli do ultraskupih plazmi za tridesetak tisu a kuna.

BIO JE TO RAT do istrebljenja u kojem su svi mislili da e baš oni pobijediti. No pokazalo se da je to bila veli-

ARHIVA BUSINESS.HR

FOTO BULJUBAŠI /CROPIX

Dražen Tomi drazen.tomic@business.hr

››

Svi su dobrano ogrezli u blato i glib iz kojeg nikako da iza u jer uz olovne noge gospodarske krize oko vrata imaju mlinski kamen kredita i leasinga. Sada još svi malo drže glavu iznad blata u nadi da e se blato povu i i voda raš istiti, a da se pritom oni ne e previše nagutati i potonuti jednom zauvijek ka streljana na kojoj su mnogi i zaslužili da budu odstrijeljeni kao u vrijeme lova na bizone.

Sada slijedi novo preslagivanje jer nitko ne stoji dobro, svi su dobrano ogrezli u blato i glib iz kojeg nikako da iza u jer uz olovne noge gospodarske krize oko vrata imaju mlinski kamen kredita i leasinga i drugih financijskih instrumenata koji su

prije krize uzimani šakom i kapom. Nitko više nije siguran da e preživjeti, samo e najžilaviji isplivati krizni maraton.

NO, ŠALU NA STRANU, maloprodajni lanci "usosili" su se kada su upali u zamku velikih trgova kih centara misle i da e tamo kupcima biti mnogo primamljiviji. To se pokazalo neto nim, a pritisnule su ih i goleme nakna-

de za iznajmljivanje prostora. Jednostavno se u takvim uvjetima nije moglo preživjeti, jer je pad kupovne mo i bio je prevelik pa se sve naredalo u nezgodno-negativnom kontekstu.

Sada još svi malo drže glavu iznad blata u nadi da e se blato povu i i voda raš istiti, a da se pritom oni ne e previše nagutati i potonuti jednom zauvijek.

tema 4-5

NOVA ŽRTVA RECESIJE Nakon posrnulog HGspota i praktič maloprodaji potrošačke elektronike

Račun Technom blokadi, prijeti m Relativno niske marže i visoke cijene najma prostora, prije svega u trgovačkim centrima, u kombinaciji s drastično smanjenom kupovnom moći prisilili su nekad moćne trgovce na stalna restrukturiranja Problemi u maloprodaji potrošačke elektronike nastavljaju se, a nakon što je u HGspotu pokrenut prijedlog stečaja i blokiran mu račun, slična sudbina zadesila je još jedan veliki lanac - Technomax kojim upravlja tvrtka Renoprom. Kako nam je potvrdio predsjednik Uprave i vlasnik Renoproma Miro Petravić, račun tvrtke je blokiran, ali još nije

pokrenut stečaj.

"Situacija je takva da se pregovara s bankama i dobavljačima o poslovnom restrukturiranju. Očekujemo očitovanje banaka i prije toga ne želimo i ne možemo izlaziti ni sa kakvim komentarom ili prijedlogom", kratko je za Business. hr kazao Petravić. Što se tiče blokade računa, RBA je pustila zadužnice,

ali i neki od Renopromovih odnosno Technomaxovih dobavljača, a te nam je informacije potvrdio i sam Petravić.

Prema financijskim pokazateljima koji se odnose na prošlu godinu, Technomax, odnosno Renoprom, ima oko 160 zaposlenika i godišnji prihod od 225 milijuna kuna, što je rast od 7,14 posto u odnosu na 2009.

godinu. Nakon rasta sve do 2008., u 2009. zabilježen je snažan pad, a ni prošla godina, usprkos rastu, po prihodu još nije dosegnula 2008. godinu.

Počeli 2002.

Tvrtka je osnovana još tijekom rata 1992., a maloprodajom se intenzivnije počela baviti tri godine kasnije otvorivši manje trgovine

OTVORILI PET NOVIH CENTARA

Konikom povećao prihode 20 posto u 2010.

Konikom je u 2010. zabilježio gotovo 20-postotni rast prihoda i on iznosi 46,5 milijuna eura, ističe financijski direktor Božidar Prpić i dodaje kako su rast prihoda u prošloj godini potaknuli stanje na tržištu i dosljedna politika tvrtke u segmentu poslovanja, kako širenja, tako i odnosa prema kupcima, te kontinuirano ulaganje u ljudske resurse.

"Lani smo otvorili pet novih centara, i to neke na površinama većim od 2000 četvornih metara, za što je bio potreban dodatan angažman svih naših resursa. Što se tiče ove godine, kontinuirano smanjujemo troškove, uz optimizaciju poslovnih procesa, ali ne na uštrb kvalitete poslovanja i usluge, te namjeravamo zadržati rast od približno 25 posto na bazi 2011. godine, što nam i pruža trenutačno stanje na hrvatskom tržištu, gdje bilježimo slabljenje i nestajanje konkurencije", objašnjava Prpić.

BOŽIdAR PRPIć, financijski direktor Konikoma Prema njegovim riječima, najveći izazov za rast tvrtke u ovoj godini je općenito stanje kako u gospodarstvu tako

i na tržištu jer tvrtka ima brendiran asortiman koji je pod utjecajem kvalitete života građana u Hrvatskoj.

"Trenutačno dopunjavamo asortiman najnovijim proizvodima koje tražene kupci i koji bilježe visoke rezultate prodaje. U 2011. godini planiramo ekspanziju tržišta otvaranjem novih prodajnih mjesta s novim konceptom trgovina za konkurenciju, a za nas već uobičajenim konceptom trgovina shop in shop koncept pojedinih brendova u našim centrima. Iznimno smo ponosni na taj koncept, koji je odlično prihvaćen, pa ga je i konkurencija prekopirala, što nam je samo još jedna potvrda našeg kvalitetnog i inovativnog poslovanja. Inače, dodatno smo motivirani i otvoreni prema zdravoj konkurenciji pa nam je uvijek drago vidjeti kada konkurencija pokrene nešto što je kod nas dobro prošlo", objašnjava Prpić tajnu uspjeha Konikoma.

MIRO PETRAVIć, predsjednik Uprave Renoproma koji upravlja Technomax trgovinama, potvrdio je da im je račun u blokadi nakon što su RBA i još neki dobavljači pustili zadužnice

u Zagrebu, Splitu i Rijeci.

Prije devet godina otvoren je prvi veći dućan u trgovačkom centru King Cros na zagrebačkom Jankomiru. Nakon toga slijedili su otvaranja dućana u Rijeci, Splitu te nekoliko u Zagrebu - u West Gateu i Garden Mallu.

No, kriza je snažno pogodila maloprodaju potrošačke elektronike, što su

ički zamrlog Vemila, na izdisaju je još jedan div u

business.hr Utorak 14/6/2011

maxa u mu stečaj

SAšA LONčAR, predsjednik NO-a HGspota i najveći pojedinačni dioničar tvrtke čiji su dućani nedavno zatvoreni i lako se može dogoditi da se više nikada ne otvore Snimio dražen tomić

dokazali najprije golemi problemi s kojima se susreo sada već popali Vemil te HGspot, koji drugi put hoda po rubu. Vemil je da bi se spasio prebacio poslovanje na novu tvrtku Unusmedia, ali bio je primoran zatvoriti većinu svojih prodajnih centara. Trenutačno rade samo dva prodajna centra, i to onaj u Vrbanima i manji u Praškoj ulici u Zagrebu.

Što se tiče HGspota, u tijeku su pregovori koje vodi predsjednik Nadzornog odbora i najveći pojedinačni dioničar Saša Lončar s bankama i drugim vjerovnicima te dobavljačima o tome kako tvrtku izvući iz krize. Kako je Business.hr već pisao, jedna od mogućnosti jest ulazak banaka i drugih vjerovnika u vlasništvo tvrtke. No, kako nam je po-

tvrdio sam Lončar, još je nepoznato o kolikim je udjelima riječ.

Odluka za koji dan

Prema njegovim riječima, odluka bi trebala biti donesena vjerojatno do kraja ovog tjedna. Naime, prema procjenama dobro upućenih u stanje u HGspotu, ako se rješenje brzo ne pronađe, postoji velika moguć-

nost da se danas zatvoreni dućani tog maloprodajnog lanca nikad ne otvore. To sigurno ne bi išlo u prilog bankama i vjerovnicima te dobavljačima jer HGspot je usprkos svemu zadržao dobro ime i brend među kupcima potrošačke elektronike, pogotovo nakon što se vratio korijenima i orijentirao se prije svega na računala i srodnu opremu.

Najveći je problem, ističe naš izvor, činjenici da su zbog relativno malih marži, a visokih cijena najma prostora, prije svega u trgovačkim centrima, gotovo svi maloprodajni lanci na koljenima i nikome trenutačno ne cvjetaju ruže, pa ni Konikumu, Elipsu i drugima.

Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

tema 6-7

(NE)RAVNOPRAVNI NA BURZI Glavni razlog slabijeg po obrazovnog programa koji ih navodi na slabije plaćena zanim

Za deset godina ž preuzimaju tržišt

››

Od nezaposlenih na burzi 55 posto evidentiranih su žene. Najviše ih je u dobi od 25 do 29 godina s trogodišnjom srednjom školom

Ako je ponuda na tržištu rada veća od potražnje, poslodavci imaju mogućnost izbora i radije će birati mlađe, i to vjerojatno muškarce

ANkIcA PAUN JARAllAh, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

SANJA cRNkOVIć POZAIć, stručnjakinja za tržište rada

Snimio hrvoje dominić

››

Snimio hrvoje dominić

Mlađe žene puno bolje koriste obrazovne mogućnosti od muškaraca i za desetak će godina smanjiti jaz između sebe i muškaraca, a tada na tržištu rada, predviđa Sanja Crnković Pozaić, više neće biti slabije obrazovanih žena jer je ponuda zanimanja za njih već skučena

Najčešći razlozi za nenalaženje posla koje navode žene: - niska potražnja za radom ili slabo plaćeni poslovi - 33 posto - neodgovarajuće ili nepostojeće vještine, tj. nedostatak radnog iskustva - 24 posto - nepostojanje važnih veza, mreža prijatelja - 17 posto - nedostatak službi za brigu o djeci/starijim osobama, tj. brigu o obitelji - 8 posto - nedostatak znanja i vještina povezanih s traženjem posla - 7 posto - osobni razlozi: zdravlje, dob, obrazovanje - 6 posto - udaljenost od posla - 5 posto Ukupna stopa zaposlenosti u Hrvatskoj u prošloj je godini iznosila 54,1 posto, pri čemu je razlika između muškaraca i žena bila 10,7 posto (59,5 posto kod muškaraca i 48,8 posto kod žena). Stručnjaci koji su izradili najnoviju studiju o položaju žena na tržištu rada glavni razlog za slabiji položaj žena vide u njihovu izboru obrazovnoga programa koji ih navode na slabije plaćena zanimanja.

"Najveći problem u Hrvatskoj je velika neaktivnost i žena i muškaraca, premalo ljudi radi, a kod žena najmanje iskorištena grupa su starije žene. U strukturi obrazovanja žene se između sebe više razlikuju nego što su razlike između žena i muškaraca. Mlađe žene puno bolje koriste obrazovne mogućnosti od muškaraca i za de-

setak će godina smanjiti jaz između sebe i muškaraca", kaže stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković Pozaić.

Ona je zajedno s Vanjom Hazl, Angelom Taylor i Brankom Meštrović sudjelovala u izradi studije "Položaj žena na hrvatskom tržištu rada".

Traže sigurnost

Od listopada prošle do travnja ove godine ispitano je oko tri tisuće žena prijavljenih na HZZ, a prvi rezultati istraživanja predstavljeni su jučer na okruglom stolu u organizaciji HZZ-a. Studija je dio projekta "Žene na tržištu rada" financiranog novcem iz pretpristupnog fonda IPA ukupne vrijednosti milijun eura.

Sanja Crnković Poza-

ić predviđa da za desetak godina na tržištu rada više neće biti slabije obrazovanih žena jer je ponuda zanimanja za njih već skučena i ograničena u konkurenciji s mladima koji su obrazovaniji i spremni prihvatiti bilo kakav posao.

"Tu su žene loše završile jer se natječu sa svojim unucima. Mlade žene sklonije su visokom obrazovanju i više su motivirane za rad. U budućnosti se stoga u vođenju politika mora puno raditi na osiguranju uvjeta za rad žena tako da one i rađaju i imaju mogućnosti da im netko čuva djecu", ističe ona.

Osim izbora slabije plaćenih poslova, Sanja Crnković Pozaić uzrok slabije zaposlenosti žena vidi i u neusklađenosti ponude i potražnje

Snimio hrvoje dominić

žene te rada na tržištu rada. Potražnja za radom u Hrvatskoj općenito je niska i u takvoj će situaciji poslodavac radije izabrati mlađeg zaposlenika i vjerojatno muškarca.

Treći razlog je skrb o djeci i starijima u obitelji, koja je u najvećoj mjeri na plećima žene. Time je njezina pojava na tržištu rada povremena i većina žena traži siguran posao, a samo ih mali broj ističe kako su u poslu orijentirane na razvoj karijere.

"To utječe na njihovu poziciju jer prvo se moraju natjecati i htjeti biti dobro plaćene kako bi se izborile za bolje poslove", ističe Sanja Crnković Pozaić.

Razlike u plaćama

Ravnateljica HZZ-a Ankica Paun Jarallah kaže da su od evidentiranih na burzi rada 55 posto žene, a najviše nezaposlenih žena je u dobi od 25 do 29 godina sa srednjom stručnom spremom.

U usporedbi s Europom, jaz između stopa zaposlenih muškaraca i žena u Hrvatskoj je na razini prosjeka EU 25. Najviše nezaposlenih žena je u mediteranskim zemljama, poput Grčke i Itali-

je. Prema podacima Eurostata, stopa zaposlenosti u dobnoj skupini od 15 do 64 godine pala je sa 57,8 posto u 2008. na 56,6 posto u 2009. godini.

"Razmjer je najneugodniji u razlikama plaća jer kada uspoređujete plaće oba spola iste dobi, zanimanja i obrazovanja, uvijek je plaća žena niža od one muškaraca. Razlike su najveće kod jednostavnih zanimanja, primjerice, u poljoprivredi. Kako idemo prema složenijim poslovima, tu gotovo i nema razlika u plaćama, što znači da obrazovanje ponovno igra glavnu ulogu", objašnjava Sanja Crnković Pozaić.

Nepoduzetničko društvo

Stručnjakinja za tržište rada iz Slovenije Vanja Hazl kazala je kako se broj žena poduzetnica u posljednjih šest godina povećao tri puta.

Krajem 2008. bilo je 20.696 žena poduzetnica koje su zapošljavale 127.800 zaposlenika i ostvarile prihod od 76 milijardi kuna s dobiti od 2,1 milijardu kuna. No, istraživanje o poduzetništvu Global Entrepreneurship Monitor (GEM) upućuje na to da hrvatsko društvo još ne djeluje kao poduzetničko.

Kao glavne prepreke za poduzetništvo žena Vanja Hazl navodi manjak samopouzdanja i spremnosti na akciju i rizik, nedostatak odgovarajućih vještina, administrativne barijere i nedostatnu poslovnu infrastrukturu te financijske teškoće u obliku manjka početnog kapitala i ostalih izvora financiranja.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

Snimio hrvoje dominić

oložaja žena na hrvatskom tržištu rada je u izboru manja

VANjA HAZl, stručnjakinja za tržište rada iz Slovenije OGLAS

››

business.hr Utorak 14/6/2011

U hrvatskom društvu treba još puno toga napraviti da bi se stvorila povoljna poduzetnička klima. U 2007. muškarci su imali veću vjerojatnost uključivanja u poduzetničke aktivnosti od žena

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 14/6/2011

OREŠAR U PROBLEMIMA

Hoteli Novi ipak u stečaju Novi Vinodolski. Stečajni postupak ipak je pokrenut nad tvrtkom Hoteli Novi u većinskom vlasništvu bivšeg tenisača Brune Orešara. Potvrdio je to Tportalu u ponedjeljak glasnogovornik Trgovačkog suda u Rijeci Miljenko Kurobasa. Dan prije radnici te tvrtke predstavili su peticiju kojom se od novljanske Turističke zajednice tražilo hitno povlače-

nje zahtjeva za stečaj, a od gradonačelnika Olega Butkovića da 'prestane vršiti pritisak i opstruirati poslovanje tvrtke'. Turistička zajednica grada Novi Vinodolski, na čijem je čelu gradonačelnik Butković, nije htjela odustati od pokretanja stečaja iako je tvrtka isplatila veći dio duga od 680.000 kuna. Zato je glavna menadžerica Hotela Novi Zvonimira Orešar u Jutarnjem listu optužila Butkovića da se urotio s Hypo bankom, koja je njihov najveći vjerovnik, da će stečajem dobiti cijeli hotelski kompleks za trećinu cijene. B.hr

OTVARANJE TRŽIŠTA

Sporazum E.ON Ruhrgasa i PPD-a o isporuci plina

Zagreb. Njemački E.ON Ruhrgas i Prvo plinarsko društvo (PPD) iz Vukovara sklopili su obvezujući sporazum o isporuci prirodnog plina E.ON Ruhrgas grupe PPD-u na temelju kojeg će PPD kupovati prirodni plin na hrvatskoj granici i distribuirati ga hrvatskim kupcima, priopćeno je iz E.ON-a.

Prema ocjeni direktora PPD-a Pavla Vujnovca, ugovor povećava sigurnost opskrbe u Hrvatskoj i ubrzat će otvaranje tržišta.

Najavljuje da će PPD ponuditi plin kupcima u cijeloj zemlji, a to do 31. srpnja 2013. mogu biti povlašteni kupci, izvan kategorije kućanstava, jer do tog roka kućanstva može opskrbljivati samo tvrtka Prirodni plin. E-ON Ruhrgas i PPD namjeravaju ponuditi plin povlaštenim kupcima za iduću sezonu, i to iz skupine većih potrošača, svuda gdje postoji transportni sustav Plinacra. H

Bandić Mamiću: Nadam se da stolci neće koštati duplo

Izjave Zdravka Mamića, izvršnog predsjednika Dinama, da su Arapi spremni "iste sekunde uložiti milijune eura" u obnovu maksimirskoga stadiona nisu se dojmile zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, koji ne vjeruje u dolazak investitora spasitelja s istoka.

"Ne vjerujem u darove s istoka, zapada, sjevera ili juga. Nitko nam nikada nije ništa poklonio, pa neće ni sada. Ako Mamić ili netko drugi 'dopeljaju' nekoga sa 50 ili 100 milijuna eura, neka ga dovedu na razgovor, ali ja još nikakav prijedlog nisam vidio ni dobio", kazao je jučer Bandić na konferenciji za novinare.

Vlasnik stadiona Maksimir je Grad Zagreb, koji se dosad nije pokazao kao dobar gospodar, iako je u stadion u posljednjih deset godina uloženo oko 600

milijuna kuna. Objekt je, međutim, "krš i lom", nerijetko opasan i po život. Za investicijsko održavanje zadužen je Grad, no Mamiću je prekipjelo i Dinamo je nedavno raspisao natječaje za nove stolce te navodno planira u obnovu uložiti 30 milijuna kuna.

"Istina, trebalo bi zamijeniti i travnjak i 'šekrete'.

Ako je Dinamo osigurao sredstva, mogu raspisivati i natječaje, ali ne mogu raditi ništa bez suglasnosti Grada.

Dat ćemo im suglasnost za poboljšanje uvjeta na stadionu, samo se nadam da ovaj put stolci neće koštati duplo, kao što je bilo 2000.", poručio je Bandić Mamiću.

Poslovni prostori

Podsjetio je gradonačelnik na tužnu stadionsku povijest i dilemu treba li rekonstruirati Maksimir ili ga srušiti i napraviti novi na

foto krajak/cropix

MAKSIMIRSKI RAZDOR Dinamo je nedavno raspisao natječaje za nove stolce te navodno planira u obnovu uložiti 30 milijuna kuna. Zagrebački gradonačelnik ne vjeruje u dolazak investitora s istoka 'SELO GORI, A BABA SE ČEŠLJA' Bandićev je komentar na Holding

Kajzerici. Ponovio je i kako nije dovoljno hrabar da potpiše rekonstrukciju od 200 milijuna eura, a Skupština mu je stopirala referendum.

Na pitanje tko je kriv što se ne iznajmljuju poslovni prostori u sklopu sjeverne tribine, Bandić je kazao kako je problem u nesređenim imovinsko-pravnim odnosima.

"Prošla Uprava, koja je bila u klubu do 2000., prodala je 24 prostora zbog čega sada postoji spor", rekao je Bandić i dodao da se dosad mogla otplatiti četvrtina te tribine da ih se iznajmljivalo.

Gradska skupština danas će raspravljati o izvršenju proračuna za 2010. godinu koji je podbacio za 170 milijuna kuna ili 2,56 posto u

odnosu na plan od 6,68 milijardi kuna. Ipak, i gradonačelnik i pročelnik za financije Slavko Kojić na sve kritike odgovaraju kako bi odmah potpisali takvo izvršenje za ovu godinu s obzirom na ekonomsku krizu. No Bandić nije propustio kritizirati Zagrebački holding (ZGH), koji puni medijski prostor zbog kašnjenja plaća.

Holding na tapetu

"Bili su nam ljudi iz Standard & Poor'sa. Pitali su nas za odnos s Holdingom, zašto im kasne plaće. Rekli smo im da Grad ispunjava sve obveze prema Holdingu i na vrijeme. Znate, Srbi imaju najbolji smisao za humor na svijetu, pa tako u jednoj seriji ima rečenica: 'Selo gori, a baba se češlja.' Fućka

se njoj što selo gori! Tako i Holding", kazao je Bandić.

Podsjetio je da je gradska uprava 2009. donijela plan racionalizacije te da je i Holding trebao uštedjeti 10% rashoda, ali nije.

"Vjerujem da će i gospodi u ZGH neke stvari doći u glavu", zaključio je.

Na pitanje hoće li se javiti predsjedniku HSS-a Josipu Friščiću, koji se novinama požalio da mu ne odgovara na pozive, s kojim razgovara o mogućoj koalicijskoj suradnji za parlamentarne izbore, Bandić je odgovorio: "Čut ću se ja s Jožom Friščićem kad budem trebao. Što mislite da sam blesav i da ću ono što sam radio 12 godina baciti u bunar? Ma figa!"

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 14/6/2011

HYPO VAUČER

svojim klijentima omogućavaju jedan besplatan pregled u nekom od tri preventivna paketa. Usluge koje se nude korisnicima moguće je iskoristiti u privatnim zdravstvenim ustanovama u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Puli, Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku, Slavonskom Brodu, Osijeku i Virovitici. Također, za vrijeme trajanja vaučera korisnici ostvaruju pravo na korištenje usluge "Osobni medicinski asistent" koja osigurava 24 satni pristup specijaliziranom pozivnom centru. B.hr

Besplatno za umirovljenike Zagreb. Hypo Alpe-Adria banka u suradnji s tvrtkom Mediserv uvela je komplet besplatnih zdravstvenih usluga za umirovljenike. Naime, umirovljenici koji odaberu komplet i u Hypo banci otvore tekući račun ostvaruju pravo i na vaučer za medicinske usluge te uslugu "Osobni medicinski asistent". U sklopu vaučera Hypo i Mediserv

POTROŠNJA RASLA

Trgovina na malo u travnju porasla 3,7 posto Na godišnjoj razini u travnju je nominalno najviše porasla prodaja motornih vozila - 18,7 posto, a na drugom je mjestu prodaja alkoholnih i drugih pića čiji je rast iznosio 16,5 posto

Mali u velikom padu

S druge strane, u istom je razdoblju najveći pad na godišnjoj razini, od 14,3 posto, zabilježen u prodaji dijelova i pribora za motorna vozila. Slijedi prodaja električnih aparata za kućanstvo, koja je pala 13,8 posto. Tekstil, odjevni predmeti, obuća i kožni proizvodi zabilježili su u travnju u odnosu na isti mjesec prošle godine blagi rast od 0,8 posto, dok je na mjesečnoj razini rast bio mnogo veći te je iznosio 25,9 posto. U travnju je, inače, otvorena prva trgovina modnog lanca H&M u

Dobar kasniji Uskrs

snimio hrvoje dominić

Promet u trgovini na malo u travnju je realno porastao za 3,7 posto u odnosu na isti mjesec 2010., a u odnosu na ožujak porastao je za 8,9 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Riječ je o najvećem rastu na godišnjoj razini od prošlogodišnjeg kolovoza, a na dobar rezultat utjecala je činjenica da su ove godine uskrsni blagdani bili koncem travnja, dok je lani Uskrs bio početkom mjeseca pa je dio blagdanske potrošnje obavljen u ožujku.

Nominalno je promet bio veći 9,1 posto na mjesečnoj razini, a 6,7 posto

Hrvatskoj. Željko Jeger, vlasnik lanca trgovina obućom Jegerstar i predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima, smatra da bi kategorije obuće i tekstila trebalo razlučiti jer, kako je obrazložio, dok se prodaja obuće više-manje drži na prošlogodišnjoj razini, u segmentu tekstila prodaja je u malim trgovinama bitno smanjena.

"Veliki lanci poput H&M-a ili C&A sigurno imaju dobru prodaju, ali mali trgovci bilježe pad između 20 i 35 posto, kako koji zakupac, i to u mjesecu travnju koji je za trgovce bitan jer je u njemu u trgovine pristigla kompletna nova proljetno-ljetna kolekcija", ističe Željko Jeger.

veći u odnosu na travanj prošle godine. Na godišnjoj razini u travnju je nominalno najviše porasla prodaja motornih vozila 18,7 posto, a na drugom je mjestu prodaja alkoholnih i drugih pića čiji je rast iznosio 16,5 posto.

ŽELJKO JEgER, predsjednik Udruge zakupaca u trgovačkim centrima, tvrdi kako su u prodaji odjeće dobre rezultate ostvarili H&M i C&A, dok su ostali trgovci zabilježili pad

Analitičari ističu da su osim pozitivnog utjecaja kasnijeg Uskrsa, na podatke o trgovini na malo utjecala i pozitivna kretanja na tržištu rada budući da travanj uobičajeno donosi i povećanje zaposlenosti.

"Objavljeni podaci iz turističkog sektora i snažan rast noćenja turista u travnju upućuju na zaključak da je relativno dobrim rezultatima u trgovini na malo pomogla i potrošnja turista", navodi se u komentaru analitičara Raiffeisen Consultinga.

M. Podnar

HAKOM

Krenula nova usluga e-Plovila

Zagreb. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) pustila je u ponedjeljak u rad novu internetsku uslugu e-Plovila koja hrvatskim građanima omogućuje jednostavnije podnošenje zahtjeva te brže izdavanje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra na

plovilima, izvijestili su iz te agencije.

Usluga je dio HAKOM-ova programa e-Agencija koja će, kako očekuju u toj agenciji, brodarima, pružateljima čarter usluga te ostalim pravnim i fizičkim korisnicima u turističkoj sezoni omogućiti rješavanje zahtjeva i dobivanje dozvole u što kraćem roku.

Postupak izdavanja će u prosjeku biti deseterostruko brži, skraćujući se s prijašnjih 20 ili 30 na svega dva ili tri dana. H

Od 424 Ini neprofitab INTERVJU: DARKO MARKOTIĆ U projekt obnove i modernizacije benzinskih postaja Ina će utrošiti nekoliko stotina milijuna kuna, a za neprofitabilne zasad nema zajednički plan zatvaranja, kaže izvršni direktor za trgovinu na malo, ističući kako ih zasad ne planiraju prodavati

Ina je ovih dana, simboličnim otvaranjem benzinske postaje Galižana zapad na ulazu u Pulu, predstavila projekt modernizacije benzinskih postaja, tijekom kojega bi idućih godina trebala obnoviti veći dio svojih postaja diljem Hrvatske.

Sve jača konkurencija i sve zahtjevnije tržište natjerali su Inu u novi investicijski projekt, a izvršni direktor za trgovinu na malo Darko Markotić za Business.hr potvrdio je da su, unatoč krizi, prošlogodišnji pozitivni rezultati u segmentu djelatnosti istraživanja i proizvodnje nafte i plina te dobit ostvarena u poslovanju omogućili daljnja ulaganja u obnovu maloprodajne mreže.

OGLAS

ine benzinske bilno njih 50-ak

ZASEBNE CIJENE NA AUTOCESTI

U injen prvi korak prema liberalizaciji tržišta Što je s formiranjem maloprodajne cijene derivata u Hrvatskoj? Kontrolu drži Vlada, odnosno Ministarstvo gospodarstva, suprotno na inu na koji se cijene reguliraju u ve ini zemalja EU. Je li Ina zainteresirana za promjenu na ina na koji se formiraju cijene derivata i jeste li ve nešto poduzeli po tom pitanju?

- U ve ini zemalja Europe tržište je posve otvoreno i funkcionira tako da se cijene formiraju na dnevnoj bazi i ne postoje ograni enja, jer cijene derivata regulira to isto

tržište. Naše tržište, pak, u ovom trenutku ne funkcionira na taj na in, jer Ministarstvo gospodarstva na temelju Pravilnika o formiranju cijena derivata odre uje najve u razinu maloprodajne cijene derivata, a mi kao i svi drugi akteri na maloprodajnom tržištu derivata u Hrvatskoj slijedimo tu regulativu.

Posljednje Vladine odluke, kojima se stvorila mogu nost da se cijene derivata na autocestama i uz jadransku obalu formiraju zasebno, prvi su korak u tom smjeru.

Kako je zamišljen projekt obnove i modernizacije Inine maloprodajne mreže?

- Dosad smo obnovili 13 benzinskih postaja, a do kraja ove godine bit e ih rekonstruirano 50-ak. Benzinske e, uz novi vizualni identitet, kupcima ponuditi i kvalitetniju uslugu i proširenu ponudu maloprodajnog asortimana proizvoda te mogu nost korištenja beži nog interneta. Osim toga, intenzivno radimo i na dodatnoj edukaciji osoblja. Što su njihovi rezultati bolji, to je Ina na maloprodajnom tržištu ja a.

U kojem e roku projekt biti dovršen i koliko e novca Ina uložiti u modernizaciju ben-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

DARKO MARKOTI , izvršni direktor Ine za trgovinu na malo, pad prometa ne želi komentirati, ali isti e kako, kad je rije o volumenu prodaje, još posluju u skladu s planovima za ovu godinu

zinskih postaja?

- Okvirno mogu re i da e projekt obnove i modernizacije trajati nekoliko godina, a u njega bi trebalo biti utrošeno nekoliko stotina milijuna kuna. Mo i emo biti vrlo precizni u vezi s iznosom za sljede e godine nakon što svi detalji budu i službeno potvr eni u poslovnom planu Ine. Ho e li injenica da je Ina 50 posto svoje prošlogodišnje dobiti trebala isplatiti Vladi kao suvlasniku kompanije utjecati na planiranu dinamiku ostvarivanja projekta?

- Ta injenica ne e usporiti niti na bilo koji na in negativno utjecati na ostvarivanje zacrtanih planova modernizacije. Naš je plan u ovoj godini investirati oko 200 milijuna kuna u obnovu dijela maloprodajne mreže i taj je novac ve osiguran iz vlastitoga nov anog toka.

Dakle, novac postoji, ostaje samo uložiti ga u planiranom smjeru.

Jesu li to ne informacije da Ina u posljednjih godinu dana bilježi pad prometa u maloprodajnoj mreži, navodno i do 20 posto?

- Trenuta no Ina ima nešto više od 50 posto udjela na maloprodajnom tržištu naftnim derivatima u Hrvatskoj. Što se pak ti e tvrdnji o padu prodaje, te informacije ne mogu potvrditi, no svakako mogu re i da kad je rije o volumenu prodaje, poslujemo u potpunosti u skladu s o ekivanjima i planovima za ovu godinu.

Ina u Hrvatskoj posjeduje 424 benzinske postaje. Koliko ih nije profitabilno, odnosno koliko ih ne donosi o e-

kivanu dobit?

- Identificirali smo oko 10% od ukupnog broja benzinskih postaja koje u odre enom razdoblju bilježe negativan nov ani tok i imaju slabu isplativost ulaganja. Što Ina planira u initi s tim postajama? Pretpostavljam da ne e u i u aktualni plan modernizacije.

- Neke od tih postaja e se zatvoriti, neke preseliti na drugu lokaciju, no svakom pojedina nom slu aju emo pristupiti vrlo pažljivo, vode i ra una o dostupnosti derivata za naše potroša e, poštivanju visokih standarda zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša, te naravno u otvorenoj i kontinuiranoj komunikaciji s koncesionarima, lokalnom zajednicom i socijalnim partnerima.

Neke od tih postaja ve su zatvorene?

- Dakle, pristupamo pojedina nim slu ajevima te smo trenuta no u procesu zatvaranja nekih benzinskih postaja na autocesti, što je u injeno u skladu s dogovorom, odnosno na prijedlog koncesionara, a što se poklopilo i s našim poslovnim planovima. Primjerice, zatvaramo benzinsku postaju u op ini Križ, tako er na prijedlog same op ine, a u Osijeku planiramo jednu od tamošnjih postaja premjestiti na novu lokaciju. Svaku od tih postaja rješavamo zasebno, ovisno o okolnostima. Važno je osigurati dostupnost derivata za naše potroša e te premještaj naših zaposlenika na druga radna mjesta unutar kompanije.

Sandra Cari Herceg

dogaaji

BLOKADA 106 DANA

Mundus odlazi u stečaj

12 > nacionalno > lokalno > svijet

Varaždin. Nakon što je u stečaj otišlo desetak njegovih tvrtki kćeri, a bez posla ostalo 400tinjak radnika, stečajni postupak otvoren je i nad matičnim Mundusom, drvoprerađivačem.

Prijedlog za otvaranje stečaja podnijeli su članovi Uprave Mundusa na čelu s Franjom Konjevićem zbog nesposobnosti za plaćanje i

business.hr Utorak 14/6/2011

prezaduženosti. Međutim, prema popisu imovine predanom varaždinskom Trgovačkom sudu, knjigovodstvena vrijednost imovine veća je od vrijednosti nepodmirenih, a dospjelih obveza evidentiranih u redoslijedu naplate, tako da sud nije utvrdio prezaduženost kao stečajni razlog. No, prema podacima Fine, Mundus ima nepodmirenih dospjelih obveza većih od 14 milijuna kuna te je u neprekidnoj blokadi od 106 dana. Stoga je otvoren stečajni postupak u kojem je upravitelj Stanko Makar. I. K.

SVIBANJ U MINUSU

U pet mjeseci 3,6% više turista Zagreb. Jadranskih sedam županija i Grad Zagreb u svibnju je posjetilo 5,4 posto manje turista nego u istom lanjskom mjesecu, a broj noćenja bio je manji 9,2 posto, no rezultat je na razini prvih pet mjeseci pozitivan, pokazuju prvi podaci Hrvatske turističke zajednice.

Minusi u svibnju rezultat su 756 tisuća turističkih dola-

zaka i 2,7 milijuna noćenja.

Stranaca je bilo 629,8 tisuća i 2,4 milijuna noćenja, što su minusi od 7,5, odnosno 10,3 posto. Domaći su turisti pak ostvarili porast od 6,4 posto, sa 126,1 tisućom dolazaka, dok je broj noćenja veći 10,1 posto.

Prema podacima HTZ-a, u prvih pet mjeseci na Jadran i u Zagreb došlo je 1,6 milijuna turista, što je 3,6 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok je broj noćenja porastao 1,5 posto, na 5,3 milijuna. H

Samo pola godine nakon što je kupljena tijekom stečajnog postupka otvorenog zbog blokade računa od 18 milijuna kuna, odnosno tri mjeseca nakon ponovna pokretanja proizvodnje, Ciglana Cerje Tužno danas radi bolje nego ikada u svojoj povijesti.

Udvostručena prodaja

Zoran je to primjer da stečaj ne mora biti kraj poduzeća, štoviše, da može značiti i njegov uzlet ako se na vrijeme pokrene, a tvrtka dođe u prave ruke. "Tržište je i dalje u lošem stanju. Rijetki su novi projekti u građevinarstvu jer

arhiva business.hr

ŽIVOT NAKON BLOKADE RAČUNA Samo tri mjeseca nakon ponovnog pokretanja proizvodnje, Ciglana Cerje Tužno danas radi bolje nego ikada

foto baletić/cropix

Od stečaja do rekorda u svega šest mjeseci BRANKO ŠIMEc prodao je Ciglane Zagreb, a potom kupio Ciglanu Cerje Tužno

su krediti skupi ili ih nema.

Dok se to ne sredi, bit će teško. Međutim, zadovoljan sam postignutim, kako proizvodnjom, tako i prodajom. Kapacitet proizvodnje je 10 milijuna opeke normalnog formata, što je četvrtinu više nego prije te najviše u povijesti ciglane.

Prodaja nam je u mjesec dana udvostručena.

Uz to, danas u Ciglani Cerje Tužno radi 58 zaposlenika,

BROJKA

58

zaposlenika trenutačno je zaposleno u tvrtki

što je deset više nego ranije", ističe Branko Šimec, koji je zajedno sa sinom Dubrav-

kom prodao Agrokoru 42 posto vlasništva u Ciglani Zagreb, a zatim je za 36,5 milijuna kuna preko poduzeća Ciglane Šimec kupio Ciglanu Cerje Tužno.

Uložili 10 mil. kuna

Nakon kupnje, kako doznajemo od voditelja proizvodnje Valdija Brajkovića, pokrenuta je modernizacija proizvodnje radi optimizacije tehnologije

TRADIcIJA OD 150 GODINA

Proizvode 19 vrsta opeke Ciglana Cerje Tužno proizvodi 19 vrsta opeke, što je također više nego prijašnjih godina, a u planu je daljnje širenje asortimana.

"Ciglana Cerje Tužno ima tradiciju dulju od 150 godina. Poznato je ime ne samo na užem hrvatskom, nego i na širem tržištu. Trenutačno izvozimo u Sloveniju i Mađarsku, a prethodnih godi-

na i na područje bivše države. Stoga radimo na tome da prodaja uskoro počne i u BiH. Poznati smo po kvaliteti i širokom asortimanu proizvoda koje prodajemo pod markom Uniterm", kaže Vjekoslav Bajić, komercijalni direktor, napominjući da se tržište polako oporavlja, ali pravi oporavak očekuje tek za dvije godine.

sušenja i pečenja opeke.

"Uloženo je više od deset milijuna kuna. Imali smo velike zahvate i rekonstruirali gotovo cjelokupan pogon.

Uveli smo nove tehnologije, posebice one koje povećavaju učinkovitost i smanjuju štetan utjecaj na okoliš. Tako je, uz ostalo, postavljena najmodernija Siemensova oprema za struju. Sve to radili su naši zaposlenici, osim projekta vanjskog biroa. Zahvaljujući ulaganjima, uspjeli smo za 10-ak posto smanjiti potrošnju plina i električne energije koja čini 67 posto cijene opekarskih proizvoda", doznajemo od Dubravka Šimeca, direktora Ciglene Cerje Tužno, koji uspjeh pripisuje trudu zaposlenika, ali i podršci lokalne zajednice i Varaždinske županije.

Ivica Kruhoberec

karijere, znanje i posao

AARHUŠKA KONVENCIJA Glavna aktivnost 20-mjesečnog projekta Provedba Aarhuške konferencije u zemljama Jadrana bio je edukacijski program za suce, odvjetnike i novinare iz Hrvatske, BiH i Crne Gore na kojem su predavači bili europski i regionalni stručnjaci za pravo okoliša. Educirano je 27 sudaca i odvjetnika iz cijele regije, od toga 12 iz Hrvatske

fotolia

Utorak 14/6/2011

Suci i odvjetnici

na edukaciji o okolišu

P

rije trinaest goministri dina zemalja članica Odbora za politiku zaštite okoliša, koji djeluje pri Europskoj gospodarskoj komisiji Ujedinjenih naroda, donijeli su Konvenciju o pristupu informacijama,

sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.

Tim dokumentom, poznatijim pod nazivom Aarhuška konvencija, prvi su put spojena ljudska prava i zaštita okoliša, potvrđujući tako da odgovarajuća zaštita okoliša ima temeljno zna-

čenje za dobrobit čovjeka.

Aarhuška konvencija izazvala je i još izaziva mnoga očekivanja, ali i izvor je razočaranja zbog formalnog pristupa u interpretaciji koju primjenjuju sudovi i tijela javne uprave, jedan je od zaključaka prošli tjedan u Zagrebu održane konfe-

rencije "Provedba Aarhuške konferencije u zemljama Jadrana".

Projekt je pokrenuo GONG u suradnji sa Zelenom Istrom, Mrežom za afirmaciju nevladinog sektora iz Crne Gore, Centrom za menadžment, razvoj i planiranje iz Bosne i Her-

cegovine te talijanskom mrežom Adriatic GreeNet i belgijskim European Environmental Bureauom upravo kako bi se poboljšala primjena Aarhuške konvencije u regiji.

Naglasak projekta bio je na stupu konvencije čija je provedba, prema navodima

ZAGREBAČKO SVEUČILIŠTE

Promovirani magistri i sveučilišni specijalisti

snimio sAŠA ∆eTKović

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 14/6/2011

ALEKSA BJELIŠ, rektor Sveučilišta u Zagrebu

Svečanom dodjelom diploma prošloga su petka u auli Sveučilišta u Zagrebu promovirana tri magistra znanosti i 57 sveučilišnih specijalista sa studijskih programa koji se izvode u sklopu Centra za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu. Riječ je o tri magistra znanosti sa sveučilišnog interdisciplinarnog poslijediplomskog znanstvenog studija poslovnog upravljanja

u graditeljstvu i 57 završenih studenata s pet sveučilišnih interdisciplinarnih specijalističkih studija: ekoinženjerstva, javne uprave, konferencijskog prevođenja, korozije i zaštite te upravljanja gradom. Čestitajući promoviranim magistrima znanosti i sveučilišnim specijalistima, rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš rekao je da su ti studiji nastali u novom

zamahu Sveučilišta u Zagrebu u posljednjih pet-šest godina u nastojanju da se na Sveučilištu pokrenu programi koji ujedinjuju razna područja, pružaju nova znanja i vještine te imaju interdisciplinaran sadržaj."Vjerujem da će baš takvi obogaćeni profili trebati i hrvatskom gospodarstvu i javnim službama", istaknuo je. Na svečanoj promociji bili su i voditelji i predstavnici spomenutih šest studijskih programa Mariza Katavić, Bruno Zelić, Neven Vrček, Mirjana Polić-Bobić, Sanja Martinez i Gojko Bežovan. H

i Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu.

Simulacije suđenja

"Cilj programa bio je upoznati sudionike sa standardima primjene Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana te s iskustvima međunarodnih stručnjaka iz Europske unije, a predavači su bili imanentni stručnjaci s područja okolišnog prava poput Ludwiga Kramera te neki od bivših sudaca europskih sudova i odvjetnici s iskustvom zastupanja stranaka pred međunarodnim sudovima", rekla nam je Marija Pujo Tadić, jedna od sudionica projekta. Ona,

kao i drugi odvjetnici i suci koji su sudjelovali u projektu, posebno vrijednim smatra iskustvo koje su sudionici stekli simulacijom suđenja.

"Bio je to skraćeni oblik tzv. moot court formata koordiniranog od iskusnih moot trenera u fiktivnom predmetu u kojemu su sudionici okupljeni u Grupu građana protiv sudionika okupljenih u Grupu države pred Europskim sudom za ljudska prava. U takvom smo se radu, u kojem smo bili aktivni sudionici, mogli upoznati s načinom postupka provođenja postupka pred Europskim

MARIJA PUJO TAdIć: "Aktivnim sudjelovanjem u projektu mogli smo se upoznati s načinom provođenja postupka u slučaju eventualnog kršenja konvencije"

snimio hrvoje dominić

sudionika, najproblematičnija, a glavna aktivnost 20-mjesečnog projekta bio je edukacijski program za suce, odvjetnike i novinare iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore na kojem su kao predavači sudjelovali europski i regionalni stručnjaci za pravo okoliša.

Na seminarima su obrađena sva tri stupa Aarhuške konvencije, pravo na informiranje, sudjelovanje i pristup pravosuđu te primjeri slučajeva iz prakse Odbora za usklađenost i praćenje provedbe Aarhuške konvencije, Europskog suda u Luxembourgu

snimio hrvoje dominić

IREnA PEREŠA, voditeljica projekta Provedba Aarhuške konvencije u zemljama Jadrana

HOLCIM

Za novog regionalnog voditelja marketinga za Hrvatsku Bricostore je imenovao Gordana Škorića. U taj francuski trgovački lanac specijaliziran za kuću i vrt Gordan Škorić dolazi iz Zagreba, gdje je radio na nekoliko voditeljskih pozicija u marketingu (Tim kabel, Metro Cash&Carry...). Bricostore je prisutan u Hrvatskoj gORDAN ŠKORIĆ, regiood 2004. s dva trgovačka lanca nalni voditelj marketinga u Kaštel Sućurcu i Puli. B.hr Bricostorea za Hrvatsku

Tomislav Bolotin pojačao je Holcimov prodajni tim preuzevši 1. lipnja dužnost direktora prodaje betona. Nakon završenog smjera financija na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao je petogodišnje radno iskustvo u prodaji cementa i betona. Glavni zadaci bit će mu povećanje prodaje betona, poboljšanje usluge TOMISLAV bOLOTIN, kupcima i sudjelovanje u kreira- direktor prodaje betona u nju novih proizvoda. B.hr Holcimu

sudom u Luxembourghu i Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourghu u slučaju eventualnog kršenja konvencije, što je od neprocjenjive koristi koju svi sudionici mogu imati kada se tijekom svog redovnog posla susretnu s povredama ove i drugih međunarodnih konvencija, što je zapravo bio cilj ovog edukacijskog projekta, tj. da sudionici upoznaju načine na koje mogu pridonijeti da ta konvencija zaživi u praksi", kazala nam je Marija Pujo Tadić i zaključila da tako osmišljen projekt, posebice kada se kao njegovi nositelji pojavljuju udruge koje u svojoj biti imaju zaštitu interesa civilnog društva, omogućuje da se i javnost bolje upozna s postojanjem takve konvencije, a time omogući i kvalitetniji nadzor poštovanja obveza koje proizlaze iz Aarhuške konvencije.

Okoliš u drugom planu

Od tri stupa Aarhuške konvencije najviše je problema s trećim, kojim se jamči pristup pravosuđu u pitanjima okoliša.

Tako Dušica Radojčić iz udruge Zelena Istra konstatira da se svi slažu kako

snimio hrvoje dominić

DUŠICA RADOJčIĆ, udruga Zelena Istra: "Zakonom o zaštiti okoliša zagarantirano je da će svi postupci u domeni zaštite okoliša ići po brzom postupku, ali to se ne događa"

Bolotin za jači prodajni tim

je informiranje javnosti nužno i korisno za cijelu zajednicu, ali da unatoč tome upravo u tom području slabo napredujemo.

"Da bi se moglo sudjelovati, pojedinci, ali i organizirani predstavnici javnosti poput udruga za zaštitu okoliša moraju poznavati svoja prava. Nije dovoljno samo da neki zakon postoji, nego treba uložiti napor da ljudi saznaju što su njihova prava, a tu bi trebalo očekivati i veći angažman ministarstva. Danas legitimitet nekoj odluci o zaštiti okoliša daje samo poštovanje procedure, a zapravo bi

arhiva business.hr

Škorić voditelj marketinga arhiva business.hr

1000

agronoma i stručnjaka za vodu koji rade direktno s farmerima zapošljava Nestlé, koji je proglašen dobitnikom nagrade Stockholm Industry Water Award - odlikovanja za ostvarenja i trud u poboljšanju upravljanja vodom u svome lancu opskrbe

bRICOSTORE

Javna uprava trebala bi djelovati u javnom interesu, ali na kraju zastupa interes investitora jer postoji predrasuda da je okoliš prepreka profitu joj legitimitet trebalo dati smisleno sudjelovanje javnosti. Ako se da pravo na sudjelovanje, a tvoj glas se ne uzme u obzir, to ne možemo smatrati pravim sudjelovanjem", primjećuje Radojčić te ističe kako pravosuđe omogućuje da se pravda učinkovito ostvari na sudu ako se to učini jeftino, brzo i ako ima učinkovite pravne lijekove. A to nije slučaj ako se odluka donese za pet godina, a u međuvremenu se srušilo ili sagradilo ono zbog čega je podnesena žalba.

"Zakonom o zaštiti okoliša zagarantirano je da će svi postupci u domeni zaštite

okoliša ići po brzom postupku, ali to se ne događa", kaže Radojčić. "Nitko nema isključivo pravo na okoliš, a javna uprava bi trebala djelovati u javnom interesu, ali na kraju zastupa interes investitora jer postoji predrasuda da je okoliš prepreka profitu, a to jednostavno nije istina. Pogotovo sad u krizi okoliš pada u drugi plan."

bodovanje edukacije

U Hrvatskoj je vrlo malo slučajeva na sudovima u kojima se uopće spominje Aarhuška konvencija jer suci mahom ne znaju za

LANA OFAK, PRAVNI FAKULTET zAgREb

Konvencija jedno, praksa nešto posve drugo Imamo konvenciju koja kaže jedno i praksu koja je potpuno drukčija, što je rezultat nepoznavanja odredbi konvencije. Odluke koje se tiču ove tematike ne smiju se donositi samo politički. To je nedopustivo i javnost ima pravo sudjelovati od samog početka, kad su još sve opcije otvorene, a ne da sudjeluju pro forma, kada je u biti ostala samo jedna opcija.

Jedan je od problema, primjerice, to što je većina zakona o gospodarenju otpadom donesena kada Aarhuška konvencija još nije bila na snazi u Hrvatskoj pa se nije mogla ni primijeniti.

No, postoje i primjeri o kojima su nas informirali u Splitsko-dalmatinskoj županiji koji su pokrenuti nakon što je konvencija stupila na snagu, a javnost i dalje nije mogla sudjelovati.

nju. Projektom koji je jedan mali korak da se takvo stanje promijeni educirano je 27 sudaca i odvjetnika iz cijele regije, od toga 12 iz Hrvatske, što je kap u moru.

No ohrabrujuća je činjenica da je Hrvatska pravosudna akademija podržala ovu inicijativu te da vrednuje i boduje ovu edukaciju pa će se program nastaviti. Sudionici prošlotjedne konferencije o Aarhuškoj konvenciji sada očekuju i napor javne uprave da shvati što je to konvencija i zašto se primjenjuje. Željko Šojer

zeljko.sojer@business.hr

127 PROJEKATA

HAZU dodijelio 1,3 mil. kuna > karijere > znanje > posao

16

business.hr Utorak 14/6/2011

Zaklada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) dodijelila je gotovo 1,3 milijuna kuna za financiranje kulturno-znanstvenih aktivnosti u 2011. koji će biti raspoređeni na ukupno 127 projekata. "To je gotovo dvostruko više nego prošle godine, kad je odobreno ukupno 97 zahtjeva, što znači i da se prosječna vri-

jednost dodijeljene potpore smanjila i iznosila oko 10 tisuća kuna", kazao je ravnatelj Zaklade prof. dr. sc. Slobodan Kaštela. Od ukupno 464 zaprimljene prijave, s ukupno više od 16 milijuna kuna, odlukom upravnog odbora Zaklade na sjednici 12. travnja 2011. prihvaćeno je 127 projekata, kojima je dodijeljeno ukupno 1,299 milijuna kuna.

"Najveći se dio, kao i dosad, odnosio na izdavanje djela iz područja znanosti i umjetnosti, za što su izdvojene 704 tisuće kuna raspoređene na

67 prihvaćenih projekata. Za organiziranje znanstvenih skupova 33 su projekta dobila ukupno 330 tisuća kuna, a preostalih 265 tisuća kuna dodijeljeno je projektima za razvoj znanstveno-istraživačkog i umjetničkog rada, kojih je prihvaćeno ukupno 27.

U posljednjih osam godina, od 2004. do danas, zaklada je dodijelila nešto više od devet milijuna kuna za ukupno 652 projekta, u cijelosti financiranih iz glavnice HAZU-a, koja danas iznosi oko pet milijuna eura. H

704

tisuće kuna dodijeljeno je za izdavanje djela iz područja znanosti i umjetnosti

'Ako već morate, propadnite jeftino i učite na tome' WILLIAM BARNETT Pogrešaka se ne treba bojati, neki od najuspješnijih poslovnih modela proizašli su iz procesa pokušaja i pogrešaka u vrlo konkurentnom okruženju, a ne na temelju iskustva menadžera ili dugotrajnog planiranja, poručuje profesor korporativne strategije na Stanford Universityju nizirao Institut za inovacije u suradnji s partnerima, gdje stručnjaci s Harvarda, Stanforda, Whartona, London Business Schoola, Georgia Institute of Technology i INSEAD-a drže predavanja top menadžerima u regiji.

Tko riskira, profitira

"Do uspjeha se dolazi uspijete li pronaći najbolju spregu između tržišta i proizvoda. No, neke od najuspješnijih i najbrže rastućih kompanija današnjice u svom razmišljanju nisu krenule od analize tržišta i potrošača, krenule su od samog proizvoda u koji su istinski vjerovale.

Pokoravanje postojećim procesima i rutini u poslovanju i procesu razvoja strategija i ponude možda vas i hoće dovesti do rasta, ali takva poduzeća, u us-

poredbi s onima koja se ne boje riskirati (i pogriješiti), imaju znatno manju stopu rasta", zaključio je Barnett, inače član uredništva brojnih znanstvenih časopisa poput Industrial and Corporate Change. Izuzev znanstvenog rada, angažiran je i kao konzultant te je trenutačno član Uprave kompanije iLoop, koja se bavi mobilnim marketingom.

Konkurentnost

Prepoznat je po svom radu u području konkurentnosti i vodstva te razvoju ideje o evoluciji konkurentnosti koju je predstavio u knjizi "The Red Queen Among Organizations: How Competitiveness Evolves", u kojoj ističe važnost postojanja konkurencije i konkurentnosti kao osnove za učenje te daljnji rast i razvoj

snimio hrvoje dominić

"Većina menadžera svoje odluke temelji na prošlim iskustvima, ali pritom zaboravljaju da su to iskustva iz prošlosti, iskustva koja se odnose na tržište, situacije i odnose koji više nisu na snazi. Istraživanja pokazuju da su neki od najuspješnijih poslovnih modela upravo oni koji su proizašli iz procesa pokušaja i pogrešaka u izuzetno konkurentnom okruženju, a ne na temelju iskustva menadžera ili dugotrajnog planiranja. Pogreške nisu nešto čega se treba bojati. Ako ćete propasti propadnite jeftino i brzo i učite na tome", istaknuo je u petak u Zagrebu William Barnett, profesor korporativne strategije na Stanford Universityju.

Izlaganje je održao na Advanced Program in Business (APB), koji je orga-

KONKURENCIJA POTIČE konkurentnost i osnova je za učenje, rast i razvoj kompanija, poručuje William Barnett

kompanija. Svoje predavanje na Advanced Program in Business u Zagrebu, ali i knjigu, Barnett temelji na liku Crvene Kraljice Lewisa Carrola, koja zaključuje: "Potrebno je jako puno trčanja da biste ostali na istome mjestu." Sukladno

tome, Barnett se usmjerio na konkurentnost, ali i činjenicu da uspjeh top menadžera može imati ozbiljne posljedice za uspješnost poduzeća u cjelini te, suprotno očekivanjima, kočiti njihov rast i razvoj.

I. Habjanec

dogaaji 17

business.hr Utorak 14/6/2011

regija/svijet

Srpske tvornice rade za BMW, Hyundai i Kiju uz potporu države Kompanija Yura iz Južne Koreje otvorila je novu tvornicu za 1500 radnika u Nišu, a njemački Leoni proširio je u Prokuplju svoj proizvodni pogon i u njemu će zaposliti još 400 radnika

J

užnokorejska kompanija Yura otvorila je jučer u Nišu svoju drugu tvornicu u Srbiji. Yura je prošle godine kupila bivšu Zastavinu tvornicu u Rači pokraj Kragujevca Zastava elektro u kojoj je zaposlila 1200 radnika, a u novootvorenoj niškoj tvornici zaposlit će još 1500 radnika.

ugovor s vladom

Ministarstvo ekonomije Srbije je sa 4,5 milijuna eura subvencioniralo zapošljavanje 1000 od sada zaposlenih 1200 radnika u Rači (4500 eura po novozaposlenom radniku), a zapošljavanje 1500 radnika u Nišu subvencionirat će sa 10,5 milijuna eura (7000 eura po novozaposlenom radniku).

Bivšu Zastavinu tvornicu u Rači Yura je kupila za oko tri milijuna eura, a u gradnju

nove tvornice u Nišu uložila je 15-ak milijuna eura. Kao što je u Rači zaposlila više od 1000 radnika, na što se obvezala ugovorom sklopljenim s vladom Srbije, Yura najavljuje da će i u Nišu zaposliti više od ugovorenih 1500 radnika, vjerojatno do 2000 radnika.

Yura Corporation proizvodi elektronske komponente za automobilsku industriju i pokriva više od 60 posto potreba južnokorejskih proizvođača automobila Hyundai i KIA motors.

U Južnoj Koreji Yura ima sedam tvornica, jedan istraživački i četiri distributivna centra, u Kini ima osam tvornica, jednu u Vijetnamu, pet u Slovačkoj, jednu u Rusiji, jednu u Tunisu i od jučer dvije u Srbiji.

Koncem prošloga tjedna i njemački proizvođač autokabela Leoni otvorio je na jugu Srbije, u Prokuplju,

Ministarstvo ekonomije Srbije zapošljavanje 1500 radnika u Nišu subvencionirat će sa 10,5 milijuna eura arhiva business.hr

novi proizvodni pogon u kojemu je zaposlio 400 radnika pa ih sada ukupno zapošljava više od 1000, a najavljuje da će do kraja godine ukupno zapošljavati 1300 do 1400 radnika.

sve za izvoz

Leoni je krajem 2009. godine kupio zastarjelu i gotovo ugaslu tvornicu FIAZ u Prokuplju, a nakon što ju

je posve obnovio i modernizirao investirajući oko 13 milijuna eura započeo je kontinuirano zapošljavati nove radnike, čiji je početni broj od 400-tinjak radnika već gotovo utrostručio.

U tvornici u Prokuplju Leoni proizvodi autokabele za njemački BMW i lani je vrijednost njegova izvoza bila veća od 5,2 milijuna eura. Čelnici Leonija planiraju da

do 2012. godine vrijednost proizvodnje u Prokuplju naraste na oko 43 milijuna eura, a pritom će svu proizvedenu robu izvoziti.

Leoni ima tvornice u 35 zemalja diljem svijeta u kojima zapošljava oko 51.000 radnika, a od prodaje kabela za autoindustriju godišnje zaradi oko tri milijarde eura.

Zoran Daskalović

zoran.daskalovic@business.hr

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 14/6/2011

85 MILIJARDI USD

Kineski krediti preko očekivanja Kineske banke u svibnju su izdale manje novih zajmova nego što se očekivalo, što je rezultat mjera koje nastavlja provoditi to drugo najveće svjetsko gospodarstvo kako bi obuzdalo rastuće cijene.

Kineske banke u svibnju su tako izdale novih zajmova u vrijednosti od 551,6 milijardi juana (85 milijardi dolara), nasuprot 739,6 milijardi juana u travnju, pokazuju podaci

kineske središnje banke.

Tamošnje vlasti nizom mjera pokušavaju usporiti zajmodavne aktivnosti s ciljem obuzdavanja rastućih cijena nekretnina i inflacije. "Rast zajmova prošli je mjesec bio slabiji nego što su tržišta očekivala, pokazujući da vladine oštre mjere donose rezultate", kazao je E Yongjian iz šangajske Bank of Communications. Nakon izbijanja globalne financijske krize kineske vlasti odredile su bankama ciljanu visinu zajmova, želeći potaknuti gospodarski rast. B.hr

NIŽI POTENCIJAL RASTA PRODAJE

KD preporučio prodaju Mercatora po 131 euro Slovenska financijska grupacija KD spustila je za čak 40,5 eura preporučenu cijenu za dionicu slovenskog Mercatora u odnosu na svibanj prošle godine

idućih pet godina, naime, u tom trgovačkom lancu očekuju rast prodaje veći od 50 posto, na 4,21 milijardu eura, dok u KD Groupu procjenjuju da će prodaja rasti po godišnjoj stopi od pet posto.

Ususret najavljenoj jesenskoj prodaji većinskog paketa dionica Mercatora analitičari slovenskog KD Groupa u svojoj su posljednjoj analizi te dionice, pod nazivom "U očekivanju promjene vlasnika", preporučili prodaju po ciljanoj cijenu od 131 eura po dionici, što je 40,5 eura manje od prethodne ciljane cijene iz svibnja 2010. godine.

Kao razlog koji je najviše utjecao na određivanje nove cijene naveden je niži potencijal rasta prodaje od onog koji očekuju u Mercatoru. U

Prodaja će padati

"Mercator će u međuvremenu jačati prisutnost na tržištima bivše Jugoslavije te proširiti poslovanje na dvije nove zemlje. Od 2016. godine očekujemo smanjenje rasta prodaje na četiri posto godišnje", poručuju u analizi koju potpisuje Petra Lisjak.

Od važnijih događaja u proteklom razdoblju Lisjak je istaknula nekoliko neuspješnih pokušaja slovenskih banaka vezanih uz prodaju udjela u Mercatoru u 2010. godini te odbijenicu Pivovarne Laško zaintere-

siranima za kupnju 23-postotnog udjela, među kojima se našao i Agrokor Ivice Todorića čiji je Konzum izravan konkurent Mercatoru u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Epilog ove priče očekuje se krajem godine, kada se na prodaju ponudi kontrolni paket dionica najvećeg slovenskog trgovačkog lanca koji drže slovenske banke (oko 34 posto) i Pivovarna Laško (23 posto).

Rast dobiti

Dobit Mercator grupe u prvom ovogodišnjem kvartalu skočila je u odnosu na prethodno usporedivo razdoblje 53 posto, na 10,2 milijuna eura, a unatoč nepovoljnim gospodarskim okolnostima, prihodi su porasli šest posto, na 675,5 milijuna eura. Od šest regionalnih tržišta na kojima Mercator posluje, najveći udjel u ukupnim prihodima (59,6 posto) odnosi se na Sloveniju, dok je 18,1 posto ukupnih prihoda od prodaje ostvareno na tržištu Srbije. Hrvatska je u toj stavci sudjelovala sa 14,3 posto, dok je u istom razdoblju lani zauzimala 13,8 posto udjela.

Prema nerevidiranim podacima, Konzumova je dobit u prvom kvartalu skočila 65 posto, na 12,7 milijuna kuna.

Biljana Starčić

ŠIVCARAC DIVLJA

Euro na niskih 1,2004 franka

Euro se u ponedjeljak na međunarodnim tržištima spustio na rekordno nisku razinu prema švicarskom franku jer su se ulagači okrenuli tom sigurnijem utočištu zbog zabrinutosti u vezi sa svladavanjem grčke dužničke krize. Euro se tako spustio na 1,2004 franka u smanjenom obujmu trgovanja zbog praznika u mnogim zemljama EU. Euro je završio u gubitku od oko 0,6 posto. B.hr

bROJKA

19,9 dolara, povijesno najviše, iznosi razlika u cijeni sirove nafte na tržištu u New Yorku i Londonu; cijena barela sirove nafte u ponedjeljak je u Londonu iznosila 118,44 dolara, a u New Yorku 98,54 dolara

Za obvezn educirati u SAMO 14 IZDANJA U HRVATSKOJ Dok izdanje obveznica Nexe grupe i najava Erste banke mogu veseliti velike ulagače, za povećanje atraktivnosti sekundarnog tržišta na burzi nužno bi bilo educirati i male o prednostima fiksnog prinosa koje daju obveznice STIPE LAćA, glavni analitičar u društvu za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest arhiva b.hr

Nakon Nexe grupe i Erste banka odlučila je prikupiti svjež kapital izdanjem korporativnih obveznica, što bi mogao biti početak oživljavanja domaćeg obvezničkog tržišta. Naime, u Hrvatskoj postoji samo 14 korporativnih obveznica, dok je na razvijenim tržištima tržište obveznica znatno veće od tržišta dionica. Erste banka planira izdanje obveznica javnom

ponudom u denominaciji od jednog eura, uz kamatnu stopu od 6,5 posto, s rokom dospijeća 2017. godine. Ukupan iznos izdanja bit će poznat nakon razdoblja upisa, a ovisit će o potražnji. Sukladno zakonskim i regulatornim odredbama, ostali detalji u vezi s javnom ponudom bit će poznati nakon objave prospekta.

Stipe Laća, glavni analitičar u društvu za uprav-

NOVA DIREKCIJA

OGLAS

Erste pripojila Vrijednosne papire

Erste banka dovršila je s početkom ovog tjedna prije najavljen proces pripajanja investicijskog društva Erste vrijednosni papiri.

Erste banka nastavlja pružati sve investicijske usluge i aktivnosti na tržištu kroz Direkciju brokerskih poslova i prodaje građanstvu, kojoj je na čelu dosadašnji predsjednik Uprave EVPZ-a Hrvoje Krstulović. B.hr

HRVOJE KRstulOVIć, na čelu nove Direkcije brokerskih poslova i prodaje građanstvu Snimio hrvoje dominić

nice treba ulagače ljanje investicijskim fondovima ST Invest, nada se da su izdanja obveznica Nexe grupe i Erste banke početak oživljavanja našeg tržišta obveznica. Za primjer navodi američko obvezničko tržište, koje je dva i pol puta veće od tržišta dionica. Laća smatra da je velik interes ulagača za obveznice Nexe grupe opravdan visokom kamatnom stopom od 7,825 posto na eure, koja je uslijed niskih kamata na tržištu novca dovoljno atraktivna.

uspavan ZsE

Prema njegovim riječima, za uspavanost hrvatskog obvezničkog tržišta ključna je neinformiranost i nerazumijevanje široke mase ulagača, koji bi preko investicijskih fondova mogli sudjelovati na strani potražnje za obveznicama, što bi onda dovelo do određene razine likvidnosti

koja bi mogla dovesti do više razine aktivnosti.

Neinformirane uprave

"Smatram i da menadžment tvrtki nije svjestan svih prednosti koje sa sobom nosi izdavanje obveznica, što rezultira smanjenom ponudom tih vrijednosnih papira. U Hrvatskoj postoji samo 14 izdanja korporativnih obveznica", zaključio je Laća.

Izdanjem podređenih obveznica javnom ponudom Erste banka nastoji dodatno osnažiti svoju kapitalnu osnovu. Iako je adekvatnost kapitala Erste banke već značajno iznad zakonski propisanog minimuma, dodatno osnaživanje kapitalne osnove omogućit će banci dugoročno održivo provođenje poslovnih politika i, sukladno tome, daljnje jačanje pozicije banke na hrvatskom financijskom tržištu.

Nikola Sučec

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Vijest da e Zagreba ka banka pove anjem temeljnog kapitala izdati 256,19 milijuna novih redovnih dionica, koje e biti raspore ene svim dioni arima Banke upisanim na ra unima kod SKDD-a na dan donošenja odluke o pove anju temeljnog kapitala, snažno je utjecala na ulaga e u tu dionicu.

Zabina dionica je, uz veliki rast cijene, zabilježila i 5,6 milijuna kuna prometa, ime je zabilježila najve i promet na Zagreba koj burzi u ponedjeljak.

Zagreba ka banka HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Petrokemija Atlantic grupa Belje Dom holding uro akovi holding Podravka prehrambena industrija d.d.

Ingra Dalekovod Kon ar - elektroindustrija Atlantska plovidba d.d.

AD Plastik Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Privredna banka Zagreb Viro tvornica še era d.d.

Tisak Luka Plo e Institut IGH Veterina d.d.

Tehnika Rabac, ugostiteljstvo i turizam Kon ar Vupik Magma d.d.

Kon ar Fima validus BC institut Luka Rijeka Jadranski naftovod Franck prehrambena industrija Imunološki zavod Jadroplov d.d.

Kraš, prehrambena industrija IPK Kandit Ledo Tvornica duhana Zagreb Arenaturis Industrogradnja d.d.

Slatinska banka Valamar grupa Finvest Corp Viadukt Konzum Zve evo, prehrambena industrija Atlas nekretnine Maistra Hidroelektra niskogradnja HGspot OT-optima telekom d.d.

HTP Kor ula Croatia lloyd Zatvoreni investicijski fond Breza d.d.

Turisthotel Lucidus dioni ko Liburnia Riviera Hoteli Metalska industrija Varaždin Varteks, varaždinska tekstilna ind. d.d.

Kaštelanski staklenici Riviera Pore SN holding Sun ani Hvar Beliš e Jadranska banka Croatia osiguranje d.d.

Lav evi Quaestus nekretnine Istraturist Umag d.d.

HUP - Zagreb Proficio Atlas, turisti ka agencija Jadranka Dioki d.d.

Koka Hoteli Podgora Saponia Elektrometal Slavonski zatvoreni investicijski fond Brodogradilište Viktor Lenac d.d.

+ Sukob dvojice doju erašnjih partnera Goranka Fižuli a i Slobodana Vu i evi a snažno utje e na kretanje Magmine dionice na Zagreba koj burzi koja posljednja dva trgovinska dana snažno pada. Magma je prošlu srijedu obavijestila da je Vu i evi bivšem ve inskom vlasniku Goranku Fižuli u ostao dužan više od 6 milijuna eura, odnosno nije u dogovorenom roku uplatio itav iznos iz sporazuma o kupoprodaji, što je ovaj demantirao.

Redovan promet: 22.476.854,41 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

276.00 256.55 183.00 723.70 100.25 82.00 57.12 323.01 16.05 247.31 641.03 698.00 131.71 1,460.00 272.00 580.00 461.60 200.00 1,262.02 1,730.00 70.49 1,400.00 226.00 1,362.01 75.45 12.85 1,291.50 10.91 280.00 188.00 3,160.00 875.00 109.00 140.02 465.90 204.00 5,755.00 2,300.00 70.11 713.98 110.01 65.01 232.00 248.00 193.04 115.01 50.00 69.40 140.81 12.60 41.99 73.73 2,500.50 20.00 998.00 26.56 1,925.00 3,000.00 22.00 2,540.00 242.69 144.00 45.01 655.00 2,100.21 5,603.11 180.00 51.50 275.00 1,290.00 20.04 19.93 432.06 71.92 230.00 22.57 175.00 162.01 25.14 10.00

284.98 258.35 190.00 729.98 105.01 86.49 61.97 329.00 16.81 251.00 660.00 707.01 135.00 1,473.00 275.00 580.00 480.00 202.00 1,330.00 1,800.00 79.98 1,415.11 227.02 1,400.00 79.00 14.00 1,300.00 11.68 280.00 190.22 3,186.02 880.00 109.00 142.00 469.98 210.00 5,762.00 2,300.00 74.01 720.00 110.12 65.03 234.00 250.00 194.55 117.99 53.87 69.40 146.00 13.07 42.59 77.90 2,500.50 21.27 998.00 29.80 1,925.00 3,000.00 22.00 2,552.00 242.70 144.00 46.50 655.00 2,100.21 5,603.11 180.00 51.50 275.00 1,290.00 20.13 19.93 432.06 71.92 230.00 22.57 175.00 162.01 25.14 10.00

283.00 257.00 188.02 723.70 102.48 82.00 60.00 329.00 16.24 251.00 655.00 701.00 133.00 1,469.00 273.00 580.00 461.97 200.99 1,329.96 1,730.05 79.98 1,400.00 227.02 1,362.01 76.03 12.85 1,291.50 11.68 280.00 190.00 3,161.00 880.00 109.00 140.02 465.91 210.00 5,755.00 2,300.00 70.11 720.00 110.01 65.03 232.00 250.00 193.04 115.01 50.00 69.40 140.81 12.60 42.59 73.74 2,500.50 20.00 998.00 29.80 1,925.00 3,000.00 22.00 2,540.00 242.70 144.00 45.01 655.00 2,100.21 5,603.11 180.00 51.50 275.00 1,290.00 20.04 19.93 432.06 71.92 230.00 22.57 175.00 162.01 25.14 10.00

6.79% -0.52% 2.77% -0.66% -2.87% -3.53% -2.26% 2.17% -3.68% -0.40% -2.24% -1.82% -0.49% -0.27% 0.00% 0.87% -2.74% -0.05% 3.90% -3.89% 12.65% -0.99% -1.30% -4.00% -3.76% -8.21% -1.55% -2.59% 3.44% -1.04% -1.22% 2.33% 1.87% -2.10% -0.05% 1.45% -3.84% 0.00% -6.53% 9.09% -1.78% -4.23% -14.07% 2.04% -0.62% -2.53% -7.41% 2.06% -1.58% -11.08% 5.13% -1.69% -3.83% 0.00% 2.89% 12.20% 0.00% 0.00% -4.35% -1.78% 0.00% 0.00% -1.08% 0.00% -4.54% -0.06% 0.00% 3.23% 0.00% -0.77% -12.83% 0.00% 0.25% 2.74% 1.77% -6.35% 0.00% 1.24% -10.21% -9.01%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,17%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

20,179 10,127 7,488 1,914 13,086 15,868 17,307 3,089 60,202 2,255 776 642 2,995 256 1,287 545 625 1,348 194 108 2,092 106 637 82 1,344 7,359 62 5,494 212 312 14 48 347 261 75 169 6 14 428 42 270 420 106 99 120 185 397 280 124 1,247 357 167 5 612 11 401 5 3 350 3 30 49 149 10 3 1 24 75 10 2 92 89 4 20 6 42 4 3 10 25

5,673,557.30 2,603,815.41 1,395,078.02 1,391,516.99 1,340,947.60 1,318,936.12 1,027,113.87 1,006,455.38 984,374.83 561,935.98 501,178.13 449,486.81 396,713.56 374,750.36 350,759.34 316,100.00 295,126.38 271,387.50 253,812.45 187,896.71 152,603.92 149,693.16 144,051.40 112,060.86 103,918.24 97,656.92 80,113.82 60,910.78 59,360.00 59,046.96 44,277.02 42,111.00 37,823.00 36,783.24 35,126.39 34,771.00 34,544.00 32,200.00 31,613.78 30,078.75 29,723.70 27,306.90 24,647.05 24,616.00 23,306.74 21,825.17 19,925.73 19,432.00 18,052.22 16,112.74 15,200.53 12,511.78 12,502.50 12,353.34 10,978.00 10,775.38 9,625.00 9,000.00 7,700.00 7,644.00 7,280.85 7,056.00 6,818.72 6,550.00 6,300.63 5,603.11 4,320.00 3,862.50 2,750.00 2,580.00 1,851.06 1,773.77 1,728.24 1,438.40 1,380.00 947.94 700.00 486.03 251.40 250.00

18,125.69 21,045.35 628.20 2,413.03 841.92 612.31 194.22 1,783.18 121.80 575.75 1,684.74 978.26 558.54 1,956.19 1,852.06 11,063.37 640.60 479.68 296.07 274.35 147.55 265.24 229.79 264.49 114.46 62.63 79.33 31.55 46.62 1,136.29 2,348.14 375.91 24.56 229.17 639.98 150.17 1,267.08 747.06 153.02 325.73 101.01 409.41 143.32 114.20 4,382.56 35.40 166.79 759.54 87.85 4.16 120.11 31.52 362.76 10.12 393.97 75.43 582.58 45.05 42.26 288.53 886.71 391.68 329.07 762.62 251.23 1,723.51 86.08 116.16 1,285.62 608.08 78.41 37.95 143.65 290.70 207.74 8.27 115.25 13.59 84.13 138.44

365 dana Najniža Najviša 200.00 252.00 105.50 657.10 54.00 27.87 22.36 240.00 11.00 217.00 430.00 672.01 82.05 1,181.00 242.21 461.06 290.00 135.00 1,160.03 1,106.00 54.03 871.01 65.10 975.00 41.77 12.85 909.99 5.00 180.00 161.54 2,332.01 655.38 51.52 124.01 367.00 126.51 4,720.12 2,300.00 33.03 292.00 98.00 28.68 85.00 190.00 145.00 84.32 26.14 51.00 119.00 11.25 25.00 57.00 2,488.01 15.16 543.15 14.03 1,900.00 1,771.00 11.14 612.00 140.00 130.58 25.00 420.00 2,000.00 4,502.00 161.10 36.29 240.04 1,115.16 11.50 15.00 350.00 60.20 183.12 20.06 105.25 100.01 25.01 9.00

289.98 315.99 190.00 829.99 118.99 95.99 65.00 343.97 31.90 337.00 699.48 934.97 152.00 1,650.00 305.00 708.00 507.77 244.98 1,900.00 2,500.00 79.98 1,614.00 245.00 2,389.98 108.90 69.90 2,198.00 15.66 300.00 267.02 3,520.00 939.99 150.00 176.84 497.02 255.00 6,900.00 2,300.00 86.00 790.00 132.37 72.00 311.97 346.00 225.50 164.00 66.85 70.00 197.89 39.95 42.97 99.97 3,100.00 22.98 1,105.00 33.33 2,697.00 3,050.01 27.00 4,990.00 259.65 245.00 78.00 700.00 2,989.88 6,299.00 275.00 87.00 380.00 1,595.99 25.00 28.00 450.50 99.00 269.99 33.89 189.38 200.00 33.00 11.99

REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA POZAVAROVALNICA SAVA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S HELIOS PETROL MERCATOR SLOVENIJALES PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR KD GROUP DATALAB TEHNOLOGIJE GORENJE NLB 13. IZDAJA ISTRABENZ

BANJALUČKA BURZA THKN-L1 RSRS-O-B RSRS-O-D JDNS-R-A BVRU-R-A RSDS-O-C JAPR-R-A TLKM-R-A DEST-R-A

TEHNOKOM AD FOCA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 JEDINSTVO GP AD GRADISKA ZTC BANJA VRUCICA AD TESLIC REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 JAPRA AD NOVI GRAD TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA HEMIJSKA INDUSTRIJA DESTILACIJA AD TESLIC

SARAJEVSKA BURZA FBIHKP FBIHKN FBIHKM FBIHKR FBIHKO FBIHKC SOLTRK3 JPESR FBIHK1A

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C SOLANA DD TUZLA JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A

BEOGRADSKA BURZA NIIS AERO TIGR KMBN KMBNPB SJPT A2012 AGBN A2014 A2013 COKA IMLK AIKB GMON UNBN

NIS a.d. Novi Sad Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Tigar a.d. Pirot Komercijalna banka a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Obveznice RS serije A2012K Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2013K Coka duvanska industrija a.d. Coka Imlek a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Goša montaža a.d. Velika Plana Univerzal banka a.d. Beograd

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RMDEN08 GRNT RMDEN10 RMDEN04 SBT MPT TNB OHB TTK STIL RADE OKTA

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 Garant a.d. Futog R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 STOPANSKA BANKA BITOLA MAKPETROL SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE OHRIDSKA BANKA OHRID TTK BANKA AD SKOPJE Stil a.d. Kraljevo RADE KONCAR SKOPJE OKTA SKOPJE

Najniža

59,50 7,00 0,61 380,00 216,05 173,00 104,90 0,67 103,87 7,55 41,50 1,45 9,45 104,00 3,30

Najviša

60,20 7,01 0,61 390,00 220,90 174,80 104,90 0,67 104,00 7,65 42,00 1,45 9,60 104,00 3,30

Zadnja Prosječna Promjena Količina

60,05 7,01 0,61 380,00 218,00 173,25 104,90 0,67 104,00 7,55 42,00 1,45 9,58 104,00 3,30

Promet

valuta: EUR - euro 60,01 7,00 0,61 386,25 217,32 173,39 104,90 0,67 1,04 7,62 41,98 1,45 9,50 1,04 3,30

-0,74 % 0,14 % -1,77 % 0,00 % 0,51 % -0,14 % -0,57 % 0,00 % 0,09 % -1,58 % 0,00 % -9,38 % 1,05 % -2,80 % 1,54 %

6357 15384 59633 56 88 100 150 20000 12846 1170 200 5418 646 5007 1010

Toplifikacija Skopje +2,45% Telekom Srpske +0,6% Makpetrol Skopje +0,55% Aerodrom Nikola Tesla +0,53% Petrol +0,51%

381.485,31 107.688,01 36.343,13 21.630,00 19.124,30 17.339,90 15.735,00 13.440,00 13.353,68 8.912,50 8.395,08 7.856,10 6.138,64 5.207,78 3.333,00

valuta: BAM - konvertibilna marka 1,00 37,30 36,20 0,75 0,70 85,55 0,48 1,68 0,48

1,00 37,99 37,00 0,75 0,70 86,52 0,48 1,69 0,48

1,00 37,30 36,20 0,75 0,70 85,55 0,48 1,68 0,48

1,00 0,00 % 63995 0,38 0,81 % 62400 0,37 -2,16 % 47881 0,75 0,00 % 20987 0,70 0,00 % 20000 0,78 0,02 % 16310 0,48 -29,65 % 10000 1,68 0,60 % 2379 0,48 0,00 % 8122

63.995,00 23.599,50 17.703,97 15.740,25 14.015,00 12.663,08 4.840,00 4.006,72 3.898,56

valuta: BAM - konvertibilna marka 67,50 80,01 92,01 62,00 70,01 97,00 19,00 29,20 42,00

762,00 560,00 800,00 2.999,00 945,00 1.225,00 94,80 7.752,00 85,80 89,50 1.680,00 1.961,00 3.160,00 3.300,00 3.750,00

3.900,00 4.500,00 88,60 610,00 86,60 93,50 2.650,00 27.000,00 3.650,00 1.600,00 1.120,00 206,00 1.855,00 2.063,00

67,50 81,03 92,05 62,00 70,01 97,00 21,96 29,20 42,00

780,00 575,00 820,00 3.000,00 963,00 1.270,00 95,21 8.208,00 86,26 90,87 1.680,00 2.000,00 3.181,00 3.300,00 3.800,00

67,50 80,01 92,05 62,00 70,01 97,00 21,96 29,20 42,00

67,50 80,01 92,04 62,00 70,01 97,00 20,91 29,20 42,00

-0,15 % -1,25 % 0,05 % -1,12 % -0,16 % 0,00 % 14,43 % 0,00 % -2,33 %

32160 2.170.800,00 11260 900.922,80 8400 773.136,00 9168 568.416,00 6201 434.132,01 1137 110.289,00 2765 57.828,56 1235 36.062,00 633 26.586,00

valuta: RSD - srpski 774,00 570,00 820,00 3.000,00 963,00 1.229,00 95,09 8.162,00 85,82 90,18 1.680,00 1.999,00 3.176,00 3.300,00 3.751,00

773,21 0,00 % 568,92 0,53 % 819,78 0,24 % 2.999,99 0,00 % 962,69 1,90 % 1.228,89 -0,89 % 95,09 -0,13 % 8.161,79 -1,35 % 85,82 -0,51 % 90,18 -0,10 % 1.680,00 12,00 % 1.998,79 -0,15 % 3.176,29 -1,85 % 3.300,00 0,00 % 3.751,30 -5,99 %

25975 15104 10100 2725 8200 4507 45285 474 31498 26699 1098 839 268 180 154

-0,81 % 0,00 % -0,45 % -0,25 % -0,02 % 0,44 % 0,00 % 0,00 % 0,55 % -2,62 % 9,91 % -0,33 % 3,00 % -1,76 %

1655 1272 32299 2757 11283 7714 124 10 50 107 149 558 46 40

-2,23% -0,89% -0,74% -0,44% -0,25%

Nova kreditna banka Maribor

Dionica slovenskog reosiguratelja na početku novoga tjedna našla se na drugom mjestu najtrgovanijih izdanja Ljubaljsnke burze, za što joj je bilo dovoljno 107.700 eura prometa.

Njezina cijena porasla je blagih 0,14 posto, premašivši sedam eura, a uz Krku je bila jedina dionica s prometom većim od 100.000 eura.

Slovenski indeks SBI TOP tjedan je započeo padom od 0,15 posto, zaključivši ponedjeljak na 766,91 bodu.

Posljednja zabilježena cijena dionice Nove kreditne banke Maribor u ponedjeljak je iznosila 7,55 eura, što je pad u odnosu na prethodni trgovinski dan od 1,58 posto. Međunarodna kreditna agencija Moody's slovenskoj je banci u ponedjeljak snizila dugoročni kreditni rejting s Baa1 na Baa3, dok je rejting financijske snage smanjen sa D na D-. Smanjenje je došlo zbog pojačanih pritisaka na kapitalne pozicije te pogoršanja kvalitete imovine, ali i potreba za refinanciranjem koje bi mogle u pitanje dovesti širenje banke.

+0,14 -1,58

20.084.256,00 8.593.034,00 8.279.740,00 8.174.980,00 7.894.098,00 5.538.624,00 4.305.963,34 3.868.689,00 2.703.159,52 2.407.792,66 1.844.640,00 1.676.986,00 851.245,00 594.000,00 577.700,00

6.454.633,00 5.724.000,00 1.764.387,29 1.689.790,00 603.149,99 444.810,42 328.600,00 270.000,00 182.500,00 171.200,00 166.880,00 115.119,00 85.330,00 82.520,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Sava Soja protein Krka Bosanlijek Garant Futog

Pozavarovalnica Sava

REgIONAlNI INdEkSI BIRS -0,14% -0,15 % 1.106,66

Belex15 FIRS -0,61% 773,09 -0,85% 2.077,93 Belexline

MBI10 -0,23% 1.426,26 -0,73% 2.660,16 SASX10 MONEX20 +0,16% 11,971.91 -0,58% 996,29 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u ponedjeljak 13. lipnja 2011.

1.058,50 +0,55% SBITOP

766,91

valuta: MKD - makedonski denar

3.901,00 3.900,08 3.900,08 4.500,00 4.500,00 4.500,00 88,60 88,60 54,63 625,00 612,91 612,91 86,80 86,70 53,46 93,60 93,52 57,66 2.650,00 2.650,00 2.650,00 27.000,00 27.000,00 27.000,00 3.650,00 3.650,00 3.650,00 1.600,00 1.600,00 1.600,00 1.120,00 1.120,00 1.120,00 207,00 206,31 206,31 1.855,00 1.855,00 1.855,00 2.063,00 2.063,00 2.063,00

EuROPSkI INdEkSI WIg20 0,00% -0,21% 2.862,71 BuX +0,36% 23.002,59 +0,10%

ATX 2.701,90 +0,44% +0,10%

Stanje indeksa na zatvaranju u -0,50% ponedjeljak 13. lipnja 2011.

FTSE100 5.787,68

dAX 7.114,52

CAC40

3.822,25 MICEX 1,683.96

AMERIčkI INdEkSI djIA -1,42% S&P500 +0,67% 11.951,91 1.289,00 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,53% petak 10. lipnja 2011.

2.643,73

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG POSR NF1N HDOG PETG MELR SLLG PBGS SOS2E KBMR KDHR DATR GRVG NLB13 ITBG

+

Oznaka

Utorak 14/6/2011

+

Powered by

business.hr

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

OTP indeksni

46,1178

19,98

VB CROBEX10

111,6865

19,96

OTP MERIDIAN 20

94,3741

16,08

Erste Total East

36,2400

15,78

Capital Two

80,5915

13,88

Ilirika Azijski tigar

49,5632

-15,76

ST Global Equity

42,9598

-12,45

NFD Aureus BRIC

25,7114

-10,48

Platinum Blue Chip

80,2119

-9,78

101,0989

-7,51

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

130,1200

12,96

PBZ Global fond

110,9867

11,86

Allianz Portfolio

119,1277

10,55

OTP uravnoteženi

116,2859

7,50

ICF Balanced

124,5477

4,54

ST Balanced

165,0712

-8,17

10,7068

-2,01

8,0419

-0,97

141,4700

-0,61

78,5452

-0,54

AC GBEM KD Balanced ZB global NFD Aureus E. M. B.

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika BRIC

Valuta

Erste Adriatic Equity Raiffeisen hrvatske dionice Capital Two Raiffeisen Central Europe A1 OTP MERIDIAN 20 Erste Total East PBZ Equity fond Ilirika JIE FIMA Equity VB CROBEX10 OTP indeksni AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) Ilirika Azijski tigar Prospectus JIE HPB Dynamic HPB Dionički MP-Mena HR POBA ICO Equity ZB aktiv NFD Aureus New Europe Ilirika BRIC HPB Titan KD Victoria KD Nova Europa MP-Global HR ZB trend AC Rusija ST Global Equity HI-growth

€ kn kn € kn € € kn € kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn € € kn kn kn € € kn €

96,3000 78,7400 80,5915 63,7700 92,0100 94,3741 36,2400 89,4032 159,2499 78,9146 111,6865 46,1178 10,5458 49,5632 60,7333 52,5871 94,5035 447,2176 5350,1300 101,6600 113,4543 101,0989 71,2140 14,6835 7,1504 309,2908 126,1000 42,5804 42,9598 8,1205

1,03 0,94 0,83 0,65 0,61 0,59 0,47 0,46 0,44 0,30 0,28 0,27 0,26 0,25 0,21 0,19 0,12 0,05 0,03 0,01 -0,08 -0,17 -0,26 -0,27 -0,34 -0,40 -0,50 -0,50 -0,51 -0,51

1,44 1,34 3,05 -4,72 2,83 0,93 1,57 -1,24 -2,43 3,35 0,77 2,40 -4,20 -7,79 -3,77 5,43 3,89 0,84 -2,74 -4,93 -3,61 -8,24 -3,43 1,36 -3,55 -2,69 -5,47 -9,13 -3,19 -3,72

13,82 14,60 11,17 3,64 13,82 7,89 15,86 8,69 -5,50 9,59 24,37 21,83 -5,79 -21,51 0,05 10,03 14,80 -9,16 -1,75 -1,22 -9,00 -15,86 0,19 12,00 -0,03 -5,17 -5,93 -5,88 -7,99 -3,78

10,72 13,00 13,88 4,23 13,68 16,08 15,78 13,21 -1,17 -3,17 19,96 19,98 -3,32 -15,76 4,67 5,64 7,94 0,81 -2,92 3,91 -2,01 -7,51 0,95 1,03 12,82 4,88 -2,23 1,80 -12,45 -1,00

-0,66 -8,33 -5,05 -7,06 -2,68 -1,84 -24,03 -1,92 7,28 -3,31 8,28 -20,02 2,37 -15,91 -10,81 -12,57 -0,99 3,48 -14,91 0,33 4,98 0,77 -8,37 3,23 -8,77 -8,11 2,73 -18,18 -7,64 -2,22

7,31 6,45 5,92 1,98 9,92 5,24 11,44 5,24 -7,15 4,00 8,67 9,77 -6,41 -20,13 -2,29 7,82 12,95 -8,52 -3,70 -2,23 -7,33 -15,49 -2,25 4,88 -2,27 -3,55 -7,14 -8,48 -7,63 -6,04

222,317 17,351 9,418 196,626 10,925 13,010 106,924 355,058 88,420 18,710 7,700 139,660 14,311 5,173 22,887 24,058 22,819 4,525 5,852 480,192 10,337 28,273 9,925 70,148 19,983 5,119 169,537 9,038 11,772 63,254

5,67 2,75 4,15 6,15 3,06 3,12 3,69 5,76 6,62 7,03 1,39 3,45 2,27 4,05 4,36 4,79 5,68 3,26 3,87 4,96 2,60 1,43 3,88 12,09 3,65 3,04 8,62 4,26 10,63 9,29

10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Agram Trust kn Erste Balanced € PBZ Global fond kn Raiffeisen Balanced € ICF Balanced kn ZB global € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Raiffeisen Prestige € Ilirika JIE Balanced € HPB Global kn Allianz Portfolio kn OTP uravnoteženi kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ST Balanced kn HI-balanced € C-Premium kn KD Balanced kn

70,4390 130,1200 110,9867 151,9400 124,5477 141,4700 10,7068 108,7700 146,0949 104,6035 119,1277 116,2859 78,5452 165,0712 9,9387 5,6789 8,0419

0,67 0,63 0,26 0,23 0,22 0,19 0,19 0,13 0,06 0,05 0,05 0,01 -0,15 -0,19 -0,21 -0,31 -0,85

-0,97 2,64 0,20 -3,82 6,10 -5,00 -3,54 -1,15 -0,65 2,20 1,87 0,57 -2,52 -3,61 -1,75 1,17 -4,15

4,38 12,08 9,15 -1,32 12,00 -3,19 -4,27 0,72 -2,05 8,32 5,98 10,57 -7,92 -2,96 -0,81 2,39 -1,64

3,47 12,96 11,86 1,69 4,54 -0,61 -2,01 4,23 2,44 0,44 10,55 7,50 -0,54 -8,17 1,63 -0,20 -0,97

-0,95 0,50 5,57 4,88 2,74 3,55 3,06 6,93 7,30 0,79 8,77 2,79 -4,81 6,14 -0,07 -12,19 -3,96

0,73 6,51 6,26 -2,10 10,12 -4,15 -4,80 0,37 -3,70 6,93 3,43 8,07 -7,45 -3,32 -3,08 1,54 -3,96

15,759 103,762 303,400 294,033 16,471 699,941 14,244 200,410 41,391 99,136 8,060 40,140 13,643 15,133 70,106 12,371 6,798

2,92 10,39 9,75 8,79 9,11 9,94 2,27 1,26 5,38 5,68 2,08 5,49 4,90 8,42 9,29 4,36 5,40

10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011

€ € € € € € kn €

128,7819 134,7300 161,3500 131,7226 177,7000 11,7125 166,7412 124,8412

0,19 0,12 0,08 0,05 0,02 0,01 -0,02 -0,23

1,66 2,42 1,25 0,85 0,85 1,98 1,68 -2,39

3,45 3,37 1,60 1,75 1,99 2,82 3,04 -2,19

5,70 7,17 0,84 4,36 5,09 4,91 7,71 -0,71

4,55 4,57 4,93 4,48 6,56 1,72 8,02 4,13

3,41 3,38 1,41 1,67 1,87 3,01 2,96 -1,61

29,328 601,267 175,786 200,651 541,933 8,239 74,782 18,730

5,68 8,02 9,94 8,25 9,04 9,29 6,62 5,49

10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011

kn € € kn kn kn kn € kn € kn kn kn kn $ kn kn kn

164,6365 141,1198 127,2176 146,8800 136,9589 118,7324 11,4861 10,8189 109,7811 107,2200 100,8800 133,7791 140,1400 140,7002 125,2407 133,7404 124,0664 104,1996

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,65 0,51 0,59 0,67 0,70 0,74 0,85 0,72 0,68 1,15 0,67 0,56 0,60 0,90 0,19 0,58 0,65 1,56

1,29 0,92 1,13 1,51 1,31 1,52 1,50 1,40 1,26 1,65 N/A 1,06 1,22 1,61 0,54 1,29 1,46 1,68

2,41 1,94 2,80 3,28 2,94 3,17 3,07 3,07 2,83 3,33 N/A 2,22 2,95 2,93 1,24 2,84 2,65 3,27

4,69 3,21 4,28 4,75 4,32 4,89 5,26 3,98 4,59 4,15 N/A 6,17 4,30 4,53 3,72 5,25 4,03 2,23

1,14 0,83 1,02 1,32 1,13 1,33 1,36 1,24 1,13 1,54 0,88 0,93 1,05 1,48 0,49 1,12 1,31 1,61

2434,278 121,104 426,295 1372,186 36,700 207,000 180,444 28,143 170,772 200,070 5,000 1228,415 801,499 114,558 38,763 376,821 229,480 6,993

10,88 10,88 8,88 8,29 7,44 3,60 2,70 2,02 2,08 1,72 0,38 12,20 8,02 7,71 6,16 5,68 5,47 1,87

10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011 10.06.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,7412

7,71

Erste Bond

134,7300

7,17

HPB Obveznički

128,7819

5,70

Raiffeisen Bonds

177,7000

5,09

HI-conservative

11,7125

4,91

OTP euro obveznički 124,8412

-0,71

ZB bond

161,3500

0,84

PBZ Bond fond

131,7226

4,36

HI-conservative

11,7125

4,91

Raiffeisen Bonds

177,7000

5,09

HPB Obveznički Erste Bond ZB bond PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HI-conservative Capital One OTP euro obveznički

nOVčanI fOnDOVI ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Novčani fond Erste Money HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Platinum Cash

+

OGLAS

Zaba lansirana, građevinari torpedirani PoVEĆANJE kAPITALA Vijest da će Zaba povećanjem temeljnog kapitala izdati 256,19 milijuna novih redovnih dionica pogurala je dionicu te banke u plus od sedam posto Najveći promet i skok cijene na Zagrebačkoj je burzi u ponedjeljak ostvaren dionicom Zagrebačke banke, dok su ostala izdanja slabije likvidna, a indeksi stagnirali. Crobex je kliznuo 0,17 posto, na 2271,25 bodova, dok je Crobex 10 pao 0,33 posto, na 1240,87 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je 22,4 milijuna kuna, od čega je na Zabu otpala gotovo šest milijuna kuna.

"Glavnina likvidnosti bila je koncentrirana u dionici Zagrebačke banke.

Ona je i dobitnica dana zbog skoka cijene goto-

vo sedam posto. Ostala izdanja slabo su likvidna, a izvedba indeksa je mješovita", kazao je za Hinu Davor Špoljar, stariji analitičar u Erste&Steiermärkische banci.

HT-u 2,6 mil. kn

Vijest da će Zagrebačka banka povećanjem temeljnog kapitala izdati 256,19 milijuna novih redovnih dionica, koje će biti raspoređene svim dioničarima banke upisanim na računima u SKDD-u na dan donošenja odluke o povećanju temeljnog kapitala, snažno je utjecala na ula-

gače u tu dionicu. Zabina je dionica uz veliki rast cijene zabilježila i 5,6 milijuna kuna prometa čime je zabilježila najveći promet na Zagrebačkoj burzi u ponedjeljak.

Slijedila ju je dionica HT-a sa tek 2,6 kuna prometa, a cijena joj je oslabila 0,52 posto, na 257 kuna.

Belje na 102,87 kuna

Znatniji gubitak među likvidnijim izdanjima zabilježila je dionica Belja, čija se cijena spustila 2,87 posto, na 102,87 kuna. Pod nešto većim pritiskom prodaje su dionice građe-

FRANJo LUkoVIĆ, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, čija je dionica u ponedjeljak porasla sedam posto

snimio hrvoje dominić

vinskog sektora koje su posljednjih dana ostvarile značajne dobitke. Tako je dionica Ingre potonula 3,68 posto, IGH 3,89 posto, Dalekovoda 0,4 posto te Tehnike 0,99 posto. U međuvremenu je DZS objavio da su, prema kalendarski prilagođenim podacima, građevinski radovi u ožujku pali za 10,6 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu, pak, na veljaču građevinski su radovi bili manji za 1,4 posto.

Sukob dvojice dojučerašnjih partnera, Goranka

REGIJA

Nastavak korekcije u Beogradu Negativan trend zabilježen na Beogradskoj burzi krajem prošlog tjedna nastavio se i u ponedjeljak, kada su oba indeksa bila u minusu BELEX 15 pao je 0,85 posto, na 773,09 bodova, dok je vrijednost BELEXLINE-a umanjena 0,73 posto.

Ukupan promet dionicama na burzovnom tržištu iznosio je 60,8 milijuna dinara.

Uvjerljivo najtrgovanija s više od 20 milijuna dinara prometa bila je u Beogradu dionica Naftne industrije Srbije, čija je posljednja cijena ostala na prošlotjed-

noj razini od 774 dinara.

Više od pet milijuna dinara prometa ostvarile su još četiri dionice - Aerodrom Nikola Tesla, Tigar Pirot te redovna i povlaštena dionica beogradske Komercijalne banke. Svim navedenim dionicama cije-

na je rasla, a plusom od 1,9 posto istaknula se povlaštena dionica Komercijalne banke. Trgovinom u Ljubljani tradicionalno je dominirala Krka sa 381.500 eura prometa, a cijena joj je pala 0,74 posto, na 60,05 eura. B.St.

Fižulića i Slobodana Vučićevića, utječe na kretanje Magmine dionice na Zagrebačkoj burzi, koja zadnja dva trgovinska dana snažno pada. U ponedjeljak je pala osam posto.

Magma je prošlu srijedu obavijestila da je Vučićević bivšem većinskom vlasniku Goranku Fižuliću ostao dužan više od 6 milijuna eura, odnosno da nije u dogovorenom roku uplatio cijeli iznos iz sporazuma o kupoprodaji, što je Vučićević demantirao.

Nikola Sučec

BRoJkE

0,15 0,14 posto pao je slovenski SBITOP

posto pao je banjalučki BIRS

Bogate Kineskinje troše ak i na 'ma o' luksuze Istraživanje McKinsey & Coa pokazalo je da su žene prošle godine bile odgovorne za više od pola "luksuznih" kupnja u Kini, dok su u 2008. "pokrivale" samo 45 posto ukupne prodaje. Osim toga, u posljednje

dvije godine potrošnja Kineskinja na luksuz sko ila je 22 posto, dok su ju Kinezi pove ali za 10 posto. Mnogi proizvo a i luksuzne robe koja ima "ma o" imidž, poput automobilske ku e Maserati i draguljara Bulgari,

primijetili su da imaju sve više ženskih kupaca - Kineskinje su lani kupile tre inu svih prodanih Maseratija, dok na europskim ili ameri kom tržištu njihov udjel varira izme u dva i pet posto, piše Wall Street Jour-

nal. Zanimljivo je da Kineskinje koje troše na luksuz esto nisu bogate ku anice ili nasljednice, ve žene koje su se samostalno obogatile i žele se nagraditi za težak rad.

Nikolina Rivosechi

DOBITNICI DANA (ZSE) Genera +12,65% Lucidus +12,2% Industrogradnja +9,09% Optima telekom +5,13% Luka Plo e +3,9%

GUBITNICI DANA (ZSE) Finvest Corp HGspot Slavonski ZIF Viktor Lenac Excelsa nekretnine

INDEKSI CROX Mirex

21 Raste

9 Nema promjene

-14,07% -11,08% -10,21% -9,01% -7,41% 47 Pada

Vrijed.

1,285,62 162,47

Prom.

0,86% 0,17%

Sirova nafta 99,29 Prirodni plin 4,92 Zlato 1,530,93 Srebro 36,15 Goveda 105,00 Kava 297,02

2,59% 0,00% 0,84% 3,65% 0,08% 1,07%

SPREMA SE "SAVRŠENA OLUJA"

ARHIVA BUSINESS.HR

NOURIEL ROUBINI, ekonomist i profesor na poslovnoj školi

se da oštete globalnu ekonomiju".

"Ve se naziru elementi krhkosti", kazao je, dodavši: "Svi šutaju limenku niz cestu

prevelikog javnog i privatnog duga. Ta limenka postaje sve teža i ve a, a svi ti problemi mogli bi iza i na površinu najkasnije do 2013. godine."

Roubini i dalje vjeruje da bismo mogli izbje i najgori scenarij te da bi svjetska ekonomija mogla izdržati pa makar i uz slab gospodarski rast. Najve u prijetnju prema njegovu mišljenju stvara Kina i tako e biti sve dok se ta zemlja ne odlu i pozabaviti svojim problemom doma e potražnje.

Kombiniraju i to sa situacijom u Europi, zajedno s injenicom da SAD i dalje ostaje nemo an pred problemom sve ve eg javnog duga, Roubini kaže kako bi to mogao biti savršeni recep za "novo mra no doba". B.hr

TRADICIJA NE OSIGURAVA IMUNITET

jekom posljednjih nekoliko godina bilježi pad prodaje od 4,7 posto godišnje, javlja CNNMoney.

Prvi razloga za to je rezanje troškova u školama, i državnim i privatnim, zbog kojih obrazovne institucije više ne mogu financirati izradu godišnjaka, a drugi leži u injenici da tiskanje godišnjaka esto donosi gubitak. Naime, škole nikad ne znaju koliko e u enika ku-

piti godišnjak pa ih naru e previše i "zaglave" s viškom, a prodani primjerci im ne uspiju pokriti troškove.

U enici godišnjake kupuju manje nego prije zbog društvenih mreža na kojima mogu besplatno gledati slike sa školskih plesova i utakmica i komentirati ih, a ne ekati godišnjak da bi se najboljem prijatelju potpisali pod sliku.

Nikolina Rivosechi

ARHIVA BUSINESS.HR

Kriza napala i školske godišnjake Koliko su školski godišnjaci - luksuzno tiskane knjige velikog formata u tvrdom uvezu - važan dio života mladih Amerikanaca, zna svatko tko je ikad pogledao film ili seriju koja je imala veze sa životom srednjoškolaca. No ni ta popularna uspomena na školske dane nije imuna na krizu.

Istraživanje IBIS Worlda procjenjuje da industrija tiskanja godišnjaka ti-

www.business.hr

UKRATKO...

Dr. Propast: Novo mračno doba dolazi možda već 2013. godine!

Ugledni svjetski ekonomist i profesor na poslovnoj školi, poznat i kao "Dr. Propast" zbog svojih estih "crnih proro anstava", Nouriel Roubini, uznemirio je javnost najnovijom tvrdnjom - bliži se "savršena oluja" koja bi svjetsku ekonomiju do 2013. mogla baciti na koljena.

Roubini naime vjeruje da usporen gospodarski rast u Kini, šteta na injena prirodnom katastrofom u Japanu, kao i trenuta na dužni ka kriza u Europi (a jedna se, prema njegovu mišljenju, ra a i u SAD-u), imaju "tre inu šan-

»AK tre inu svih Maseratija lani prodanih u Kini kupile su - žene ARHIVA BUSINESS.HR

ME USOBNO potpisivanje godišnjaka izgubilo je draž zbog društvenih mreža na kojima se sve može odmah komentirati

Ho e li dionica Zagreba ke banke i dalje rasti na krilima pove anja temeljnog kapitala, pratite na...

Zaigrao šah

Libijska televizija prikazala je u nedjelju nave er snimku libijskog vo e Moamera Gadafija kako igra šah s kontroverznim predsjednikom Svjetske šahovske federacije (FIDE) Kirsanom Iljumžinovim u svojoj rezidenciji u Tripoliju.

Još jedan poraz

Talijanski premijer Silvio Berlusconi pretrpio je u ponedjeljak novi udarac, nakon prošlomjese nog teškog poraza na lokalnim izborima, jer su se Talijani u velikom broju odazvali na referendum koji je svim snagama pokušao potkopati.

Ukazuje to na novi težak poraz Berlusconijeve vlade desnog centra.

Ja i monitoring

Nizozemska veleposlanica u Hrvatskoj Stella RonnerGruba i ju er je, osvrnuvši se na doga aje povezane s gay prideom u Splitu, najavila da e od nizozemske vlade tražiti preporuku za monitoring reformskih procesa u Hrvatskoj i nakon zaklju enja pregovora, sve do ulaska Hrvatske u EU.

www.business.hr