Business.hr broj 913

UMJESTO U SABORU I VLADI 8 DANAS PRILOG SVE SU TO TRAČEVI 8

Kosor Bloombergu najavila rezanje proračuna

Samodol: Ne idem u politiku!

Kosor je za uglednu američku novinsku agenciju Bloomberg po tko zna koji put izjavila da će smanjiti administraciju, dodavši kako je sigurna da je ovo godina u kojoj će se Hrvatska naći na čvrstom putu oporavka

četvrtak 16/6/2011

broj 913 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

KUD ON PROĐE, TRAVA NE RASTE 4-5 Tvrtke bivšeg teniskog partnera pokojnog Franje Tuđmana padale su jedna za drugom, ostavljajući za sobom bijesne radnike

Svi uz Orešara iako ne plaća dugove za Hotele Novi OPORAVAK 'HIGH STREETA'

Trgovine u centru Zagreba za kupce se bore i nedjeljom Sve više zagrebačkih prodavaonica odjećom i obućom na potezu od Trga bana Jelačića do Frankopanske ulice počelo je raditi i nedjeljom, po uzoru na šoping centar Cvjetni

6

info&stav 2-3

Predstavljeni prvi trgovinski atašei U Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek ju er su okupljenim gospodarstvenicima predstavljeni prvi hrvatski trgovinski atašei, njih pet koji e se idu e etiri godine baviti gospodarskom diplomacijom u Be u, Münchenu, Ljubljani, Chicagu i Milanu. Prvi hrvatski trgovinski atašei na svoje dužnosti nastupaju u srpnju, a na jesen slijedi raspisivanje novog natje aja za izbor trgovinskih atašea.

Prvi let otkazan zbog malog interesa Air Plus, avioprijevozni ka arterska tvrtka sa sjedištem u Chicagu, otkazala je prvi transatlantski let izme u Zagreba, odnosno Beograda, do ameri ke savezne države Illinois. Razlog je premali interes. Naime, me unarodna zra na luka u Rockfordu, smještena 140 kilometara sjeverozapadno od Chicaga, objavila je da ovoga mjeseca prvi put nudi uslugu transatlantskih letova kompanije Air Plus za Zagreb i Beograd, a prvo polijetanje trebalo je biti 17. lipnja.

business.hr etvrtak 16/6/2011

Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o.

Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

OSTAJU NA DRŽAVNOJ CUCLI

Potpore Vjesniku nisu zabra Istraživanje Ministarstva pravosu a o percepciji korupcije u državnim institucijama ponukalo je Nacionalno vije a za pra enje provedbe Strategije suzbijanja korupcije da od Agencije za tržišno natjecanje zatraži izvješ e o provedbi antikorupcijskih mjera u podru ju njezine odgovornosti jer se AZTN našao me u državnim institucijama koje gra ani percipiraju kao koruptivne.

Otvaraju i ju erašnju raspravu o AZTN-ovu izvješ u, predsjednik Nacionalnog vije a Željko Jovanovi rekao je kako je Vije e iznenadila injenica što se i AZTN našao me u institucijama koje gra ani percipiraju kao one u kojima ima korupcije zbog ega je odlu ilo vidjeti što je posrijedi.

Nema primjera

Dodao je i da su od AZTN-a dobili vrlo kvalitetno izvješ e s puno konkretnih odgovora. Ravnateljica AZTN-a Olgica Spevec tako er je kazala da su ih iznenadili rezultati istraživanja Ministarstva pravosu a, koje je me u tisu u anketiranih gra ana provela agencija Hendal.

Iako je u istraživanju samo nekoliko anketiranih gra ana konstatiralo da po njihovu mišljenju korupcija postoji i u AZTN-u, a istodobno nijedan nije naveo da su nudili mito zaposlenima u AZTN-u, Olgica Spevec kaže da je od zaposlenih u

SNIMIO SAŠA ETKOVI

www.business.hr

Agenciji zatražila da gra anima strpljivije i uvjerljivije objašnjavaju što AZTN radi i koje ovlasti ima, jer im se gra ani svakodnevno javljaju traže i da interveniraju zbog nepravilnosti za koje AZTN nije nadležan.

Prije svega od AZTN-a traže pokretanje postupka zbog cijena pojedinih proizvoda i usluga i zaštite potroša a ili zbog pojedinih javnih nabava koje su im sumnjive. Kako je AZTN ovlašten za nadzor poduzetnika i zaštitu tržišnog natjecanja te za nadziranje državnih potpora, Olgica Spevec smatra kako je upravo neinformiranost gra ana razlog nesporazuma zbog kojega su uvršteni me u one za koje se sumnja da zbog korupcije ne obavljaju ili loše rade svoj posao.

Govore i pak o radu

AZTN-a, Olgica Spevec je rekla da se Agencija dobrim dijelom oslanja na pomo i standarde Europske unije u zaštiti tržišnog natjecanja i dodjeli državnih potpora, pa i na kontinuirano obrazovanje i osposobljavanje AZTNova kadra jer hrvatski obrazovni sustav ne obrazuje kadrove i stru njake koji mogu uspješno i sukladno eurostandardima obavljati poslove u zaštiti tržišnog natjecanja i nadziranju dodjele državnih potpora.

Bez vanjskih stru njaka

AZTN je, osim toga, tek novim zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja dobio ovlasti kažnjavanja poduzetnika koji krše pravila, a uveden je i institut pokajnika u otkrivanju kartela, što je i u Uniji potaknulo efikasniju borbu protiv kartela i njiho-

va poslovanja. Kako odluke AZTN-a u žalbenom postupku završavaju na Upravnom sudu, pa i na Ustavnom sudu, Olgica Spevec kaže da moraju biti stru no obrazložene i utemeljene, što zahtijeva angažiranje vrhunskih financijskih, pravnih, informati kih i drugih stru njaka.

Zbog relativno malih sredstava (20 milijuna kuna godišnje, od ega su 14 milijuna kuna troškovi zaposlenih, a šest milijuna kuna za projekte), AZTN se oslanja na zaposlene u Agenciji, dok sli ne agencije u EU angažiraju vanjske eksperte koji im pomažu u najsloženijim slu ajevima.

"Bez vanjskih stru njaka i vještaka ni Unija ne bi kaznila Microsoft, budite uvjereni“, poru ila je Spevec.

Odgovaraju i pak na pi-

››

BISER DANA Kajin je bio branitelj u Oluji jer je bio mobiliziran, a da se nije odazvao, bio bi u zatvoru

BROJKA

66

posto NorveĹžana protivi se ulasku svoje drĹžave u EU, pokazuju rezultati istraĹživanja javnog miĹĄljenja koje su prenijeli tamoĹĄnji mediji

ANDRIJA HEBRANG, HDZ-ov zastupnik u saborskoj raspravi o Zakonu o braniteljima

UVODNIK

anjene Dokapitalizacije - kona no!

tanja lanova Nacionalnog vije a, Olgica Spevec je rekla da je AZTN protiv EPH i NCL-a podnijela prekrĹĄajne prijave zbog dogovaranja cijene tjednika Globus i Nacional o kojima PrekrĹĄajni sud joĹĄ nije donio presudu.

Isti je slu aj i s prekrĹĄajnom prijavom koju je Agencija podnijela protiv svih nakladnika dnevnih novina, osim jednoga, zbog kartelskog dogovaranja njihove cijene.

Odgovorila je i da Vladino subvencioniranje Vjesnika ne spada me u zabranjene potpore jer knjige i novine na hrvatskom jeziku ne mogu naruĹĄiti pravila trĹžiĹĄnog natjecanja u trgovini s lanicama EU, ĹĄto je zabranjeno hrvatskim zakonom te eurodirektivama i pravilima.

Zoran Daskalovi

Biljana StarËiÊ biljana.starcic@business.hr

R

edaju se ovih dana najave o kapitalnim osnaĹživanjima banaka, gra evinskih kompanija i luka signaliziraju i povratak na pretkrizne dane kada se prilike za ulaganje nisu javljale kao snijeg u prolje e.

Zagreba ka banka, Erste banka, Nexe grupa, Ingra, Dalekovod i Luka Plo e neke su od kompanija koje su se odlu ile na prikupljanje svjeĹžeg kapitala, bilo zaduĹživanjem bilo izdavanjem novih dionica, a o gladi ulaga a nakon posnih godina najbolje svjedo i proĹĄlotjedno rekordno izdanje korporativnih obveznica Nexe grupe od 120 milijuna eura. Posljednja u nizu pristiglih vijesti ona je iz Luke Plo e u kojoj temeljni kapital javnom ponudom dionica namjeravaju pove ati za (najviĹĄe) 132 milijuna kuna, odnosno i do 150 posto. Postoje i dioni ari, a potom i ostali ulaga i imaju rok do kraja mjeseca za kupnju novih dionica Luke Plo e koja najavljuje nova ulaganja u poslovanje.

USPAVANOST koja je vladala na trĹžiĹĄtu posljednjih godina bila je rezultat nedostatka pravih prilika za ulaganje, a za povratak ulaga a na velika vrata dobro bi doĹĄla i pokoja dobra

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

OLGICA SPEVEC, ravnateljica AZTNa, zatraĹžila je od zaposlenika institucije kojoj je na elu da gra anima strpljivije i uvjerljivije objaĹĄnjavaju ĹĄto AZTN radi i koje ovlasti ima

››

arobni spoj gospodarskog oporavka i transparentnijeg poslovanja i izvjeĹĄtavanja doma ih kompanija kojima treba svjeĹži kapital svakako bi privukao investitore natrag na burzu

vijest iz makroekonomije.

Analiti ari su nedavno prognozirali bu enje gospodarstva ovoga ljeta, nakon ĹĄto su se naznake oporavka rasprĹĄile padom BDP-a u posljednjem proĹĄlogodiĹĄnjem kvartalu, a gospodarska aktivnost ostala na niskim granama i po etkom

ove godine.

Ipak, uspjeĹĄna bi ljetna sezona i oporavka potroĹĄnje u drugoj polovini godine trebali donijeti povoljnije rezultate.

AROBNI spoj gospodarskog oporavka i transparentnijeg poslovanja i izvjeĹĄtavanja doma ih kompanija kojima treba

svjeĹži kapital svakako bi privukao one koje se u posljednje tri godine isklju ivo opisivalo kao uznemirene, oprezne i nepovjerljive - famozne ulaga e.

Njihov interes za primjere s po etka teksta upu uje na to da frazetina o svjetlu na kraju tunela ipak nije posve bez veze.

tema 4-5

KUD ON PRO E, TRAVA NE RASTE Tvrtke bivĹĄeg tenisk za drugom, ostavljaju i za sobom bijesne radnike i radnice

Svi uz OreĹĄara dugove za Hote

Nakon ĹĄto je Bruni OreĹĄaru joĹĄ jednu tvrtka otiĹĄla u ste aj, radnici i vjerovnici Hotela Novi stali su uz njega, najavljuju i kaznenu prijavu protiv gradona elnika Olega Butkovi a koji je kao predsjednik Turisti ke zajednice i pokrenuo ste aj.

"Mi emo kao udruga vjerovnika podnijeti kaznenu prijavu protiv Olega Butkovi a zbog zloupotrebe poloĹžaja i sukoba interesa jer i njegovi roditelji upravljaju kampom koji su unajmili od Hotela Novi", rekla je Tanja Luka evi iz tvrtke Conty kao predstavnica jednog od dvije stotina vjerovnika.

Kazala je da je rije o istoj zloupotrebi zaloĹžnog prava, misle i na Hypo banku koja ima hipoteke nad svim nekretninama Hotela Novi.

Iz Hypo banke nisu Ĺželjeli komentirati niĹĄta u vezi s Hotelima Novi, ali se ini da ni njima ne bi odgovarao

Udruga vjerovnika optuĹžuje Olega Butkovi a da je zbog svojih sitnih interesa odlu io uniĹĄtiti tvrtku, a ini se kako kreditor Hypo banka smatra da za opstanak tvrtke nije klju no da OreĹĄar ostane u igri, iako im je najbezbolnije rjeĹĄenje da on nastavi otplatu svojih dugova ste aj. Radnici i ve ina ostalih vjerovnika u to ne vjeruju nego Butkovi a optuĹžuju da je zbog svojih sitnih interesa odlu io uniĹĄtiti tvrtku koja je nakon blokade ra una i odlaska u ste aj svoje radnike prebacila u tvrtku Novi Resort.

Navodni krediti

Tjeranje jedne tvrtke u ste aj, kojoj ostaju dugovi, i prebacivanje radnika i imovine u drugu stara je praksa

hrvatskog gospodarstva. Željko Platenik, tehni ki direktor Hotela Novi i predstavnik radnika, smatra da Hypo preko Butkovi a preuzima Hotele Novi, a u njemu je lako naťla saveznika budu i da je on, kao i svi ostali lanovi Turisti ke zajednice Novog Vinodolskog, optere en kreditom kod te banke. ak tvrdi da se u Hypo banci svaki elnik Turisti ke zajednice Novi Vinodolski zaduŞio u visini od 100.000

eura, dok je Butkovi zaduĹžen 250.000 eura. Butkovi do zaklju enja broja nije bio dostupan za komentar.

Ne treba smetnuti s uma da je Hypo banka usko povezana s poduze em za upravljanje hotelima Falkensteiner koje redovito financira u preuzimanjima i projektima, kao ĹĄto je slu aj bio s primjerice Hotelima Borik u Zadru. Stoga radnici vjeruju da Hypo banka upravo zato cilja na preuzimanje

Hotela Novi, koriste i pritom Butkovi a kao pokreta a ste aja.

Ste aj zbog malog duga

Butkovi je ste aj pokrenuo zbog ukupno 885.000 kuna duga koji su Hoteli Novi dugovali Turisti koj zajednici u vezi s boraviĹĄnom pristojbom. Zanimljivo je da su iz Hrvatske turisti ke zajednice 10. lipnja poslali dopis s potpisom njezina direktora Nike Buli a u kojemu stoji da su Hoteli Novi podmirili sva dugovanja. Ste ajni je sudac ipak po zakonu morao pokrenuti ste aj nad tvrtkom jer zakon kaĹže da ste aj moĹže pokrenuti i mimo materijalnih dokaza. Turisti ka zajednica Kvarnera tako er smatra da TZG Novi Vinodolski nema nikakva razloga za pokretanje ste aja budu i da su obveze Hotela Novi podmireni.

Na elu TZ Kvarnera na-

kog partnera pokojnog Franje Tu mana padale su jedna

business.hr etvrtak 16/6/2011

iako ne plaća ele Novi

BRUNO OREŠAR i Oleg Butkovi u društvu Davora Šukera u sretnija vremena kada se otvarao luksuzni resort FOTO CROPIX

lazi se župan Zlatko Komadina, koji je ujedno potpredsjednik SDP-a. Kako je Butkovi lan HDZ-a, pojavile su se špekulacije da je zapravo u pitanju obi ni politi ki sukob. Me utim, gotovo svi odbacuju takav scenarij, pa tako Tanja Luka evi kaže da ste aj nema veze s politikom nego samo s uskim interesima Olega Butkovi a.

"Rije je o klasi nom neprijateljskom preuzimanju jer je najvažnije pitanje zašto je Hypo banka 2007. godine naglo prestala kreditirati nakon što je uložila 80 milijuna eura i tako ugrozila

egzistenciju ne samo Hotela Novi, nego i oko 1000 zaposlenih u 2000 tvrtki koji su sudjelovali u ovom projektu", rekla je Tanja Luka evi , dodavši da e Hypo banka usprkos uloženom novcu, sada u pola cijene preuzeti vrijednu imovinu. Orešar je ak i tužio Hypo banku, traže i od nje odštetu od milijardu kuna, a spor se još uvijek vodi na Trgova kom sudu u Rijeci.

Krava pala zbog šnicla

Platenik tvrdi da je vrijednost cijele tvrtke oko 240 milijuna eura, a slikovito je objasnio da je Butkovi za-

klao cijelu kravu da bi dobio jednu šniclu, budu i da je dug iznosio oko 885.000 kuna. "Turisti ka zajednica koja živi od nas vodi nas u propast. Mislim da takav slu aj još nije zabilježen u svijetu", rekao je Platenik. Napomenuo je da je prora un Novog Vinodolskog godišnje dobivao pet do šest milijuna kuna samo od Hotela Novi i da e upravo Grad biti u najve em gubitku. "U posljednjih šest godina uplatili smo oko 53 milijuna kuna Gradu", rekao je Platenik.

Bruno Orešar, bivši teniski partner bivšeg predsjednika Franje Tu mana,

nije se baš proslavio u poduzetni kim vodama u koje je uplovio nakon teniske karijere doplovivši na valu sumnjive hrvatske privatizacije.

Sve njegove tvrtke padale su jedna za drugom, ostavljaju i za sobom bijesne radnike i radnice. Tako je umalo došlo do fizi kog obra una u Jadrankamenu u kojemu je ostao dužan pla e radnicima, kao i u splitskom Uzoru gdje su radnice pokrenule javnu akciju kako bi javnost upoznale s problemima koje imaju s vlasnikom, koji ne može isplatiti pla e. Radnice Uzora doprinose ekaju sedam godina, a kazale su

da bi ih valjda i dobile kada bi im Hoteli Novi vratili 5,5 milijuna kuna, uvjerene da je sav njihov novac otišao u Novi Vinodolski.

U toj je tvrtki situacija druk ija kada je posrijedi stav prema vlasniku i ini se da Orešar u ovom slu aju ima podršku radnika, kojima tako er duguje pla e, ali je uspio dogovoriti sa sindikatom ritam isplate zaostataka. Protivnici skloni Butkovi u tvrde da Orešar mjesecima ne pla a doprinose, dok radnici tvrde da se doprinosi ispla uju. Butkovi je ranije izjavljivao da ste aj ne zna i propast tvrtke i gubitak posla, a o ito je kako mu radnici ne vjeruju budu i da su protiv bilo kakvog ste aja tvrtke koja bi se mogla pokazati kao još jedna u nizu upropaštenih Orešarovih tvrtki.

Ante Pavi

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

OPORAVAK 'HIGH STREETA' Sve je više zagreba kih pro od Trga bana Jela i a do Frankopanske ulice po elo raditi sv

Trgovine u centru za kupce se bore i U agenciji za poslovanje nekretninama Spiller Farmer, koja je dovela H&M u šoping centar Cvjetni, predvi aju izmjenu još nekih postoje ih brendova na top-lokacijama koje e zamijeniti poznati brendovi, no njihov dolazak i dalje ko i nedostatak adekvatna prostora Nakon što je u središtu Zagreba otvoren trgova ki centar Cvjetni, ije trgovine rade vikendom do kasnih ve ernjih sati, i ostale prodavaonice, uglavnom odje om i obu om, na potezu od Trga bana Jela i a do Frankopanske ulice, odlu ile su se uklju iti u borbu za kupce te ih sve ve i broj svoja vrata spremno otvara i nedjeljom.

Prvo se prije nekoliko mjeseci krenulo sa "Zagreba kim subotama", kojima se moglo šopingirati do 20 sati, što se pokazalo dosta uspješnim za trgovce, ali i ugostitelje jer je grad bio "pun ko šipak". Akcija "rad nedjeljom" PATRICK FRANOLI , direktor Spiller Farmera: "Pojavom novih brendova ponuda prostora u centru grada proširit e se i na ulice koje su donedavno živjele kao retail-zona, Vlašku, Juriši evu, Prašku i Frankopansku" SNIMIO SAŠA ETKOVI

poklopila se i s dolaskom prvih ljetnih sniženja, pa je u trgovinama u središtu grada ovih dana prili na gužva.

Neki su se, poput Naf nafa u Ilici, zasad odlu ili za kra e radno vrijeme, od 10 do 15 sati, dok su primjerice Benetton i Xnation i nedjeljom otvoreni do 19 sati.

H&M i Zara u centru

U agencijama za nekretnine ve unatrag godinu dana najavljuju oporavak "high streeta", odnosno povratak šopinga u centar grada.

Ne samo zato što je u središte Zagreba najavljen dola-

zak popularnih internacionalnih brednova, H&M-a i Zare, nego i zato što su isti trendovi ve zabilježeni u srednjoeuropskim gradovima. Ljudi su, nakon velike ekspanzije, jednostavno postali prezasi eni trgova kim centrima. Uz to, bolja trgova ka ponuda u gradskoj jezgri privla i i ve i broj potroša a, što je svakom gradu važno, osobito zbog turista.

Trgova ki centri na periferiji i dalje su u prednosti što se ti e izbora trgovina, dostupnosti automobilom i broja parkirnih mjesta.

odavaonica odje om i obu om na potezu ve dane u tjednu

business.hr etvrtak 16/6/2011

u Zagreba i nedjeljom objašnjava Franoli .

Važan faktor pri dolasku novih brendova bit e i cijene zakupa prostora na toplokacijama. U Spiller Farmeru isti u da su cijene, koje su donedavno bile aktualne na tim lokacijama, previsoke u odnosu na krizu u maloprodajnom sektoru, kupovnu mo , broj stanovnika te dolazak stranih turista kao potencijalnih potroša a. Komercijalna cijena zakupa u centru grada iznosi izme u 80 i 100 eura za kvadrat.

Povlašteni najam

Me utim, trgova ke zone u gradskoj jezgri nude kombinaciju trgovine, kulture i gastronomije, kompletan urbani doživljaj.

U agenciji za poslovanje nekretninama Spiller Farmer, koja je uspjela dogovoriti s H&M-om da ipak do e u Zagreb prije ulaska Hrvatske u EU, isti u da je ponajprije otvaranjem tzv. flagship trgovina popularnih brendova H&M i Zara centar grada zaživio i polako vra a stari sjaj.

"Predvi amo izmjenu još nekih postoje ih brendova na top-lokacijama koje e

zamijeniti poznati brendovi, što e kontinuirano privla iti potencijalne kupce u centar Zagreba. U posljednjih nekoliko mjeseci, naro ito nakon kona ne potvrde ulaska Hrvatske u EU, bilježimo i ve i interes internacionalnih brendova koji žele širiti svoju maloprodajnu mrežu trgovina i na našem tržištu", isti e Patrick Franoli , direktor Spiller Farmera.

Problem prostora

Dodaje i kako je najve i problem pri njihovu ulasku na hrvatsko tržište nedostatak

adekvatnog prostora u centru grada jer je poslovna strategija ve ine tih brendova najprije otvoriti tzv. flagship trgovinu u centru grada, pa potom eventualno širiti prodajna mjesta po ostalim ve im gradovima i šoping centrima.

Naime, sama arhitektura donjogradske jezgre nije pogodna za pozicioniranje internacionalnih brendova koji traže ve e kvadrature (više od 1000 etvornih metara) prodajnog prostora.

Problem su, navodi Franoli , i neriješeni imovinskopravni odnosi koji onemo-

gu uju eventualno spajanje i proširenje postoje ih trgova kih prostora u ve e prodajne jedinice.

"Budu i da se u ovom trenutku ve ina brendova koncentrirala na top-lokaciju koju ini trome a Ilice od Trga bana Jela i do Gunduli eve, preko Cvjetnog trga do Masarykove, može se o ekivati da e se u budu nosti pojavom novih brendova ponuda prostora u centru grada ipak proširiti i na okolne ulice koje su donedavno živjele kao retail zona, primjerice Vlaška, Juriši eva, Praška i Frankopanska",

U agenciji CB Richard Ellis, koja je provela istraživanje "Razvoj retaila u Hrvatskoj; je li došlo vrijeme za korak nakon šoping centara?", predstavljeno u sklopu 7. konferencije hrvatskog tržišta nekretnina, zaklju ili su kako je oporavak "high streeta" neminovan.

Smatraju, me utim, da je za njegov potpuni procvat potrebno srediti zemljišne knjige i ukinuti povlašteni najam. Zbog zasi enosti tržišta trgova kim centrima, oni koji žele preživjeti morat e se diferencirati - arhitekturom, zelenom gradnjom, konceptom ili zabavnim sadržajima, zaklju uju u CB Richard Ellisu.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

dogaaji

OSTAJE SAVJETNIK

Milković i službeno opozvan

8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 16/6/2011

MIlKOVIć je u pritvoru od ožujka Snimio Saša ĆetkoviĆ

UMJESTO U SAbORU I VlAdI

Kosor Bloombergu najavila rezanje proračuna

KRIMINAlNE istrage i procesi, a većina ih se trenutačno vodi protiv njezinih bivših i sadašnjih stranačkih kolega, Kosoricu ne brinu arhiva buSineSS.hr

Jadranka Kosor je za uglednu američku novinsku agenciju bloomberg po tko zna koji put izjavila da će smanjiti administraciju, dodavši kako je sigurna da je ovo godina u kojoj će se Hrvatska naći na čvrstom putu oporavka.

Kazala je i kako je zemlja koju predvodi kao premijerka, zaključivši pregovore s EU, iza sebe ostavila najteži i najkompliciraniji dio puta. Kosor u intervjuu otkriva i kako je uvjerena da će građani na referendumu glasati za EU, "jer Hrvatska doista nema ni jednu drugu održivu opciju".

bez drugih opcija

"Većina ljudi shvaća da su rezovi u javnoj potrošnji nužni, da inače ne možemo ekonomski napredovati", kazala je. Za Bloomberg je izjavila

i kako si Hrvatska ne može dopustiti cjenkanje kolektivnim ugovorima koji obećavaju iste plaće bez obzira na rast ili pad gospodarstva.

"U Hrvatskoj se mora raditi više", zaključuje. Vezano uz monitoring EU, Kosor je izjavila kako je to prilika da Hrvatska ojača svoje reforme te da "građani vide da se vrijeme ne može vratiti unatrag".

Više ništa neće biti isto

"Borba protiv korupcije ne može biti inverzna. Više ništa neće biti isto", kazala je.

Kriminalne istrage i procesi, a većina ih se trenutačno vodi protiv njezinih bivših i sadašnjih stranačkih kolega, Kosoricu ne brinu. "One će biti veliki teret (na parlamentarnim izborima, op.a.), ali i dalje se nadam uspjehu. Samo su jake stranke sposobne počistiti unutar svoje kuće", poručila je. Branka Suvajac

Zagreb. Ina industrija nafte objavila je u srijedu da je na sjednici Uprave tvrtke, održanoj 14. lipnja, i službeno opozvala Bojana Milkovića s funkcija glavnog izvršnog direktora i izvršnog direktora za istraživanje i proizvodnju nafte i plina.

Milković inače od kraja ožujka ove godine sjedi u pritvoru zbog sumnji u primanje mita u vrijeme dok je bio predsjednik Upra-

ve tvrtke Crosco. U priopćenju se navodi i da će Milković nastaviti raditi u Ini na mjestu savjetnika u segmentu djelatnosti Istraživanje i proizvodnja nafte i plina zbog dosadašnjeg radnog iskustva i stručnosti. Na istom je sastanku Želimir Šikonja potvrđen za izvršnog direktora za istraživanje i proizvodnju nafte i plina na neodređeno vrijeme.

Uprava je također produžila ovlaštenje predsjedniku Uprave Zoltánu Áldottu za nadzor nad sektorima direktno podređenima glavnom izvršnom direktoru. S. C. H.

bROJKA

2,5

posto iznosila je godišnja stopa inflacija u Hrvatskoj u svibnju mjerena indeksom potrošačkih cijena u tome mjesecu

Samodol: Ne idem u politiku!

SVE SU TO TRAČEVI Predsjednik Uprave Hanfe tvrdi kako nema planova za odlazak u Sabor nakon završetka mandata Predsjednik Uprave Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) Ante Samodol opovrgnuo je za Business.hr sve špekulacije o njegovu novom radnome mjestu nakon isteka mandata u Hanfi. Naime, Samodola se u tračevima već neko vrijeme "zapošljava" izvan Hanfe. Nakon priča o njegovoj smjeni ili novoj poziciji u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, počelo se govoriti o tome da će osvanuti u Saboru RH.

Premijeka mu vjeruje

Izvori koji su plasirali iste priče govore o tome da je prvi čovjek Hanfe zadobio povjerenje premijerke Jadranke Kosor svojim potezima u nadzoru Molove javne ponude za Inu i u sprječavanju mogućih manipulacija tržištem. Za svoj je rad, navodno, trebao biti nagrađen visokom pozicijom na izbornoj listi na nadolazećim parlamentarnim izborima. Ante Samodol takve je špekulacije decidirano pobio: „Svi koji misle da ću se baviti politikom - neću se baviti. Svi oni koji misle da će po isteku mojeg mandata sjesti na mjesto predsjednika Uprave Hanfe - neće sjesti.“ Podsjetimo, nakon dugotraj-

nog nadzora trgovanja dionicom Ine, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga zaključila je da je mađarski Mol, stječući Inine dionice nakon javne ponude, manipulirao tržištem suprotno odredbama Zakona o tržištu kapitala.

Ina još u blokadi

Prema Hanfinu rješenju, Mol je manipulirao tržištem tako što je Općom ponudom za kupnju dionica Ine objavljenom 15. prosinca 2010. i poslije putem medija širio informacije koje daju lažne signale o namjeravanom stjecanju dionica znajući da su te informacije lažne.

Prema Hanfinu stajalištu, iz Molova stjecanja dionica

››

Svi koji misle da će nakon isteka mojeg mandata sjesti na mjesto predsjednika Uprave Hanfe neće sjesti

Ine nakon završetka opće ponude (u kojoj je stekao 10.082 dionice, što čini samo 0,08 posto udjela u Ini), i to po cijenama znatno višima od one u ponudi (između 3.650 kuna i 4.016,02 kune po dionici), vidljivo je da Molova namjera prilikom davanja te ponude u prosincu 2010. nije bila ona proklamirana socijalno zaštitna, da ponudi naknadnu mogućnost fizičkim osobama koje su propustile ponudu za preuzimanje iz 2008. godine da otpuste dionice Ine društvu Molu po većoj cijeni od tržišne. Molov jedini cilj bio je steći udio u Ini veći od 50 posto, što nije objavljeno tijekom objavljivanja Opće ponude.

Nikola Sučec

ANTE SAMOdOl, predsjednik Uprave Hanfe, kojemu potkraj ove godine istječe mandat

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 16/6/2011

POSLOVNA SURADNJA

Ugovor Croadriainvesta i Udruge inovatora Zagreb. Portal specijaliziran za privlačenje stranih investicija Croadriainvest i Udruga inovatora Hrvatske potpisali su sporazum o suradnji na objavi i traženju investicijskog interesa za nove proizvode na tržištu i nove tehnološke procese, priopćeno je danas iz Centra za poduzetništvo Zagreb. Sporazum o

KOPNOM I ZRAKOM

EGIS želi i Zračnu luku Zagreb Francuzi su zainteresirani i za novosagrađene dionice autocesta te za one čije je gradnja tek u planu Upravljanje autocestom Zagreb - Macelj bio je samo ulazak na domaće tržište, što direktor EGIS Road Operationa Croatia Henri Skiba smatra odličnim poslom jer se temelji na znanju 20-ak tisuća zaposlenika diljem svijeta, u kompaniji koja je jedan od najvećih upravljača poslovanjem autocesta.

U kvalitetu vlastitog posla uvjeren je i zbog dobivanja certifikata o sustavu za upravljanje energijom EN 16001:2009. Kako ističe, EGIS je prva tvrtka u Hrvatskoj u sektoru upravljanja prometnom infrastrukturom s takvim certifikatom, ujedno prva unutar francuske EGIS grupacije kojoj je certificiran sustav uprav-

HENRI SKIBA, direktor EGIS Road Operationa Croatia snimio dražen tomić

ljanja energijom dodijelilo njemačko-američko certifikacijsko tijelo DQ UL MSS, jedno od respektabilnijih u svijetu s više od 45.000 izdanih certifikata 100-tinjak zemalja.

Na hrvatskom je tržištu tvrtka od 2004. godine u funkciji operatera autoceste Zagreb - Macelj, a obavlja djelatnost za koncesijsko društvo Autocesta Zagreb Macelj, što je pak odličan oblik javno-privatnog partnerstva, objašnjava Skiba.

Prema njegovim riječima, kao operater EGIS je odgovoran i za naplatu cestarine za to koncesijsko društvo, kao i za redovito održavanje autoceste, sve opreme na njoj te za upravljanje i kontrolu prometa radi pružanja što bolje usluge korisnicima uz visoku razinu sigurnosti.

Skiba nije želio konkretnije govoriti o planovima na hrvatskom tržištu, nego je istaknuo kako je tvrtka zainteresirana za novosagrađene dionice autocesta, kao i one čije je gradnja u planu.

Međutim, važno je istaknuti da se njihova krovna grupacija bavi i upravljanjem aerodromima. Stoga se može očekivati da im je zbog iskustva upravljanja infrastrukturnim projektima zasigurno zanimljivo i moguće upravljanje novim terminalom Zračne luke Zagreb nakon dodjele koncesija.

Dražen Tomić

poslovnoj suradnji potpisali su Željko Kovač, direktor Centra za poduzetništvo Zagreb, ujedno osnivač Croadriainvesta, i Vojislav Raušević, tajnik Udruge inovatora. Croadriainvest će u okviru poslovne suradnje, među ostalim, aktivno raditi na neposrednom povezivanju inovatora i ulagača te organizirati posjete potencijalnih investitora na investicijske lokacije. Stranica www.croadriainvest.com je besplatna, kao i sav postupak prikupljanja podataka, obrade, prijevoda, prikupljanja ponuda te provjere investitora. H

RALU LOGISTIKA

Sa Žitnjaka Rajić kreće u regiju sa 200 mil. kuna

Zagreb. Tvrtka RALU logistika otvorila je jučer u Zagrebu na Žitnjaku logistički centar.

U uređenje prostora i postavljanje rashladnih uređaja uloženo je više od pet milijuna kuna, a kapacitet centra je 1200 paletnih mjesta.

Predsjednik Uprave RALU logistike Renato Radačić ističa kako je to početak nove investicij-

ske faze od dodatnih 200 milijuna kuna u segmentu logistike.

Trenutačno razvijaju strategiju otvaranja većeg broja logističkih centara u regiji.

Vlasnik RALU logistike Luka Rajić istaknuo je da će logistički centri u regiji osnažiti uslugu, a uz to planiraju i dodatna zapošljavanja.

Početkom lipnja RALU logistika u Beču je otvorila predstavništvo, čime je Austrija uz Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Mađarsku postala peta zemlja u kojoj RALU logistika ima svoje tvrtke. H

Arhitekti: Za legalizaciji p POBUNILA SE STRUKA Omogućuje se previše različitih tumačenja, a kada je riječ o legalizaciji, treba postaviti jasne kriterije što se i na koji način može legalizirati, smatraju arhitekti

TOMISLAV ĆURKOVIĆ I HRVOJE HRABAK iznijeli su svoje primjedbe

Netom nakon maratonske sjednice Saborskog odbora za prostorno uređenje i građenje Tomislav Ćurković, predsjednik Hrvatske komore arhitekata, i Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja

››

hrvatskih arhitekata, iznijeli su svoje primjedbe na dva zakonska prijedloga - o izmjenama i dopunama Zakona o građenju i prostornom uređenju te zakona koji regulira legalizaciju. Njihov je stav da

Predložene izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji korak su natrag u odnosu na trenutačno stanje

TOMISLAV ĆURKOVIĆ, predsjednik Hrvatske komore arhitekata

snimio dražen tomić

zakoni imaju previše rupa, da su nedorečeni te da dopuštaju previše proizvoljnih odluka.

Uravnilovka

Omogućuje se previše lutanja, mogućnosti različitih tumačenja, a osobito kada je riječ o legalizaciji treba postaviti jasne kriterije što se i na koji način može legalizirati, smatraju arhitekti. Unatoč nastojanju da se određeni koraci u izdavanju potrebne dokumentacije za građenje smanje tako da se izbace, što Ćurković smatra pogrešnim i

OGLAS

akon o U prva četiri mjeseca u Turskoj 32% više Hrvata pun rupa MARKETINŠKA SURADNJA

napadom na prostor u hrvatskim gradovima i mjestima, kao najveći problem i dalje se spominje neučinkovita državna i lokalna uprava. I sadašnji je zakon, smatraju arhitekti, omogućavao brzo dobivanje potrebne dokumentacije za gradnju. Najveći problem i kočničar bila je neučinkovita javna uprava kao servis građana i poduzetnika, složili su se Ćurković i Hrabak. Što se tiče zakona o legalizaciji nekretnina, Hrabak ističe kako se prijedlogom zakona ne propisuje stručno vrednovanje, odnosno ispunjavanje minimalnih prostorno-planerskih kriterija, kako za područja koja su zahvaćena nezakonitom gradnjom, tako i za pojedinačne građevne čestice, kojim se treba osigurati nužni urbano-komunalni standard.

Nadalje, prijedlog zakona, smatra Hrabak, neprimjerno propisuje jednaku proceduru ozakonjenja za sve zgrade, ne razlikujući pritom vrlo širok raspon nezakonite izgradnje, kako po namjeni tako i po veličini, od zgrada za osobne potrebe stanovanja ili gospodarstva do apartmanskih, odnosno višestambenih zgrada te gospodarskih zgrada koje su građene za prodaju na tržištu. Zanimljivo je, napominje Hrabak, da se ne propisuje ni ispunjavanje bitnih zahtjeva

za građevinu propisanih člankom 14. Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojima se osiguravaju higijena i zdravlje ljudi, odnosno sigurnost u korištenju trenutačnih i budućih korisnika predmetne zgrade, ali i za korisnike zgrada na susjednim građevnim česticama.

Ugrožen obalni pojas

Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju, Ćurkvić je dugo i naširoko navodio nelogičnosti izmjena i njihov utjecaj na prostor.

"Predložene izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji korak su natrag u odnosu na trenutačno stanje jer sadrže elemente koji mogu ozbiljno poljuljati temelje kontrole nad prostorom", ističe Ćurković, koji drži da je oslabljena zaštita obalnog pojasa, a dopuštanjem etažiranja u turističkim zonama stvara se bojazan da će se te zone pretvoriti u nešto drugo i da će se ta područja getoizirati.

Kao pozitivne stvari iz novog zakona Ćurković je istaknuo uvrštenje pravilnika o cijeni arhitektonskih usluga te činjenicu da je konačno i struka uključena da kao ravnopravan partner sudjeluje u izradi zakona.

Dražen Tomić

Prošle je godine u sklopu organiziranih putovanja u Hrvatsku stiglo 15.000 gostiju iz Turske, koji su ostvarili oko 60.000 noćenja

Udruga hrvatskih putničkih agencija (UHPA) ove je godine prvi put sklopila ugovor o marketinškoj suradnji s jednom mediteranskom zemljom, u ovom slučaju Turskom, koju će u svim promotivnim materijalima isticati kao preporučeno odredište za 2011. i 2012. godinu.

Ujedno će članice, domaće putničke agencije, poticati na uvođenje i povećanje čarterskih letova prema Turskoj. Ugovor su u srijedu u Zagrebu potpisali direktor UHPA-e Željko Trezner i Derya Polat, ataše za kulturu i turizam pri veleposlan-

stvu Turske u Beogradu.

Direktor UHPA-e kaže da je ta inicijativa rezultat suradnje s turskim udruženjem putničkih agencija Tursab, tijekom sastanaka na europskoj razini, i da su prije mjesec dana već organizirali studijsko putovanje po Hrvatskoj za turske novinare.

Skuplje 10 posto

S Turskom je zatim dogovorena marketinška suradnja, a koliko su Turci za to platili, Trezner kaže da ostaje poslovna tajna. Obje strane očekuju da će suradnjom povećati promet iz Hrvatske u Tursku, ali i u suprotnom smjeru. Derya Polat potvrdila je informaciju prema kojoj je Turska ove godine zbog velikog interesa i potražnje povisila cijene.

"To je malo povećanje,

UgovoR su u Zagrebu potpisali direktor UHPA-e Željko Trezner i Derya Polat, ataše za kulturu i turizam pri veleposlanstvu Turske u Srbiji snimio DRAŽEn TomiĆ

desetak posto", kazala je.

Prema podacima Zavoda za statistiku, prošle je godine u sklopu organiziranih putovanja hrvatskih putničkih agencija u Hrvatsku stiglo 15.000 gostiju iz Turske, koji su ostvarili oko 60.000 noćenja. U ukupnom prometu, kad se uključe i individualni gosti, bilo je 37,6 tisuća gostiju s ukupno 115,7 tisuća noćenja.

U suprotnom smjeru, iz Hrvatske je u Tursku organizirano letjelo oko 6000 gostiju i ostvarili su 30.000 noćenja.

Istanbul - Dubrovnik

Prema riječima Derye Polat, Turska je sveukupno prošle godine zabilježila 35.000 dolazaka gostiju iz Hrvatske, a ove godine ih očekuju 50.000. U prvom ovogodišnjem kvartalu bilo je 32 posto više Hrvata nego lani u isto vrijeme.

Direktor prodaje Croatia Airlinesa Boris Kolka najavio je 12 linija u tjednu između Hrvatske i Turske tijekom ove sezone. Osim Zagreba, ove se godine od 19. lipnja do kraja rujna prvi put uvodi izravna linija za Istanbul iz Dubrovnika, i to zbog iznenađujuće velikog interesa turskih turista prošle godine za naša najatraktivnija odredišta.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 16/6/2011

KOMORA ZG

Froehlichu novi mandat Zagreb. Gospodarsko vijeće HGK-Komore Zagreb jučer je za predsjednika Vijeća, a ujedno Komore Zagreb, od 2011. do 2015. jednoglasno izabralo Zlatana Froehlicha, koji je tu dužnost obnašao i protekle četiri godine, izvijestili su iz Komore. Na sjednici Gospodarskoga vijeće predstavljena je i publikacija "Atlas rijeke Save za nautički turizam". H

RASPISALI NATjEČAj

Plinacro: posao za 13 ekonomista i informatičara

Zagreb. Operator plinskog transportnog sustava Plinacro u srijedu je objavio natječaj za popunjavanje ukupno 13 slobodnih radnih mjesta ekonomske, informatičke i tehničke struke. Među traženom radnom snagom su dva referenta ekonomske struke u Službi računovodstva, referent u Služ-

bi informatike, dva referenta u sektoru Prodaje transportnih kapaciteta te referent u sektoru Općih i sigurnosnih poslova. Uz njih, otvorena su i radna mjesta inženjera informatičke struke s radnim iskustvom i jednog inženjera pripravnika u sektoru Tehnološkog upravljanja te pet mjesta za operatere tehničke struke u sektoru Transporta plina za rad na terenu, na području Benkovca i Vodnjana. Natječaj za spomenuta radna mjesta otvoren je osam dana od objave u medijima. S. C. H.

bROjKA

1

milijun kuna za financiranje razvoja posebnih oblika turizma dodjeljuje natječajem Zagrebačka županija. Novac će se dodjeljivati, uz ostalom, za financiranje kupnje ili obnove tradicijskih kuća. Pojedinom korisniku može se odobriti sufinanciranje za pokrivanje do 50% troškova projekta, najviše do 100.000 kuna

Zbog 20 eura više traže poništenje projekta za POS SPORNA RAZLIKA Iako je Gradsko vijeće donijelo odluku da se za zemljište plaća 129 eura po kvadratu, varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok tvrtki T7 Vis potpisao je cijenu od 149 eura

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

Uhićenjem, a posebice pritvaranjem, gradonačelnika i nezavisnog saborskog zastupnika Ivana Čehoka pravosudna tijela potaknula su potres na varaždinskoj političkoj i društvenoj sceni s dalekosežnim posljedicama za mnoge stvari. Prve bi se mogle vidjeti na započetim gradskim projektima, posebice na programa društveno poticane stanogradnje (POS), po čemu je Varaždin prednjačio u Hrvatskoj uzme li se u obzir njegova veličina i broj sagrađenih POS-ovih stanova.

Naime, čelnici varaždinskog SDP-a, HSLS-a i nezavisni vijećnik Robert Podolnjak pozvali su u srijedu kolege u Gradskom vijeću da ponište sporazum o kupoprodaji nekretnina za gradnju projekta društveno poticane stanogradnje na lokaciji Vilka Novaka

ZLATKO HORvAT, varaždinski dogradonačelnik, kaže da je razlika nastala jer će se zemlja platiti obročnom otplatom, a ne odjednom, pa je u obzir uzet trošak kapitala

- II. faza, iako se ne može sa sigurnošću reći da je pod povećalom istražitelja upravo taj dokument, odnosno cijela kupoprodaja zemljišta od Fima Propriusa, Ekosa i T7 Visa.

bez pojašnjenja

"Potpisujući sporazum s T7 Visom u kojem se navodi cijena od 149 eura, gradonačelnik je prekršio odluku Gradskog vijeća prema kojoj se zemljište otkupljuje po cijeni od 129 eura po četvornome metru", ustvrdio je Podolnjak. Taj nezavisni vijećnik podsjetio je da se upravo posljednja cijena navodi u odluci o načinu rješavanja imovinskih odnosa za gradnju stambenih objekata po Programu društveno poticane stanogradnje na lokaciji Vilka Novaka, kao i da mu gradonačelnik nije dao nikakva pojašnje-

nja zašto je potpisao sporazum s višom cijenom.

Međutim, upozoren da je Gradsko vijeće donijelo i dopunu spomenute odluke u kojoj se navodi da će se imovinski odnosi rješavati "uzimajući u obzir promjenu cijene za vrijednost troška kapitala", Podolnjak je rekao da je zapravo riječ o "kukavičkom jaju" u dokumentu.

"U članku 5. navodi se cijena od '129 eura po kvadratu, uz odgodu plaćanja', a u članku 6. dopune odluke da će se obzir uzimati i 'promjena cijene za vrijednost troška kapitala'. To ne može tako. Kada Gradsko

vijeće kupuje nekretnine, mora imati točnu cijenu zemljišta, odnosno taj konačni iznos mora biti izričito naveden“, smatra Podolnjak.

Otplata do 2015.

Drukčiji stav o tome ima Zlatko Horvat, zamjenik varaždinskoga gradonačelnika, kojeg je Čehok u utorak ovlastio da obavlja njegove poslove. "Čehok nije prekršio ovlasti potpisivanjem sporazuma s cijenom od 149 eura. Naime, kada bi Grad Varaždin jednokratno isplatio vrijednost zemljišta koje kupuje, pla-

tio bi 129 eura za kvadrat.

No kako je dogovorena obročna otplata do 2015. godine, trebalo je u obzir uzeti i trošak kapitala, kao što i stoji u dopuni odluke.

A taj iznos troška kapitala od 20 eura nije proizvoljno utvrđen, nego ga je utvrdio financijski stručnjak", tvrdi Horvat iznoseći bojazan da bi nagli i nedovoljno promišljeni potezi mogli zaustaviti već ugovorene gradske projekte, kao što je POS, i to u vrijeme kada je potrebno osigurati lakše rješavanje stambenog pitanja i zaposliti domaće građevinare.

Ivica Kruhoberec

mediji/ marketing/ prodaja

BRENDIRANJE GRADOVA I REGIJA Pohvalan iskorak nekoliko hrvatskih gradova i regija koji su uložili nemali novac u izradu brend strategija nameće i pitanje mjerljivosti time postignutih koristi, ponajprije turističkih. Jer, brend nije samo znak i slogan, on uključuje i reputaciju, koja proizlazi iz omjera danih obećanja i kvalitete isporučenoga

Pošto

REPutAcIJA? N

akon Pule, Varaždina, Karlovca…, nedavno je u Hrvatskoj brendirana i jedna regija, Splitsko-dalmatinska županija. Novi vizualni identitet izradila je marketinška agencija McCann Erickson nadahnuta dalmatinskim

suhozidom i ležernim, pomalo hedonističkim stilom života u Dalmaciji, koji se ponajviše vrti oko 'dobre spize'.

Posao od 300.000 kn

Naručitelj projekta je Agencija za razvoj Splitsko-dalmatinske županije RERA, koja je za bren-

diranje Dalmacije izdvojila oko 300.000 kuna. Toliko je koštala i početna faza brendiranja Karlovca koju je prije dvije godine naručio tadašnji gradonačelnik, a posao je odradila agencija Millenium promocija.

U gradu su se tada lomila koplja i oporbenjaci su prozivali gradske

oce da uoči izbora novac rasipaju na nepotrebno brendiranje grada koji svi već znaju kao 'grad piva' i 'grad na četiri rijeke'. Što sve obuhvaća brendiranje grada ili regije, koje su koristi od brendiranja, je li svrha brendiranja ponajprije turistička, kako izmjeriti efekte i rezultate novog

KAMPANJE

> mediji > marketing > prodaja

14-15

business.hr Četvrtak 16/6/2011

Hefner u TV spotu za Bavariju "Nakon Dona Johnsona, Marca van Bastena i Mickeyja Rourkea Bavaria surađuje s još jednom poznatom osobom u TV spotu. Upravo je , naime, počelo emitiranje novog TV spota s osnivačem Playboyeva carstva Hughom Hefnerom.

Peer Swinkels, član Uprave Bavarije, objašnjava kako se Bavaria poistovjećuje s Hefne-

NEKONVENCIONALNO PODUZETNIŠTVO spojilo Bavariju i Hefnera arhiva b.hr rovim nekonvencionalnim poduzetništvom i načinom na koji ostaje dosljedan svom putu.

"TV spot prikazuje kako Hefner može doživjeti svoj svijet iz snova s dozom rezerve. Takav osjećaj za perspektivu savršeno se uklapa u našu Eto kampanju."

Bavaria je jedini veliki proizvođač piva u Nizozemskoj koji u proizvodnji koristi prirodno čistu mineralnu vodu iz vlastitih izvora. Od 6,5 milijuna hektolitara piva koje se proizvodi godišnje, 65% namijenjeno je izvozu. B.hr

35

posto njemačkih izdavača ima u svom asortimanu e-knjige, njih oko 18% namjerava ih uvesti ove godine, a 12% dogodine, pokazalo je istraživanje GfK Panel Services, provedeno za potrebe Udruženja trgovaca knjiga

imidža grada i opravdavaju li njegovi konačni efekti prilično visoku cijenu usluge?

"Govorimo li o brendiranju, tada treba naglasiti da brend nije samo vizualni znak i slogan. Pored njih on uključuje odnose i reputaciju, a ona proizlazi iz omjera obećanja brenda i kvalitete njihove isporuke", rekao je Edvin Jurin, direktor Weber Shandwick grupacije McCann Erickson Hrvatske.

Logistika za provedbu

U slučaju Splitsko-dalmatinske županije autori brendiranja savjetovali su i preporučili gradnju i instaliranje nove logističke strukture, od ureda župana, razvojne agencije i ureda Turističke zajednice, preko klubova konkurentnosti, marketing klubova i menadžment kompanije, sve do županijskih institucija.

Novom bi strukturom strateški upravljalo Vijeće za upravljanje brendom, a uvedeni su ambasadori i promotori brenda županije, unutar i izvan samog prostora. Što se tiče samih efekata brendiranja, direktorica konzultantske tvrtke Okomito Andrijana Čuljak kaže da je još rano suditi o uspjehu brendiranja određenih hrvatskih gradova, ističući kako je pored izrade brend strategije i promjene vizualnog identiteta, ključna implementacija koja je dugotrajna i uključuje mnoge subjekte.

"Korist brendiranja gradova kod nas se još uvijek spominje isključivo u kontekstu destinacijskog

NOVI LOGO Brendiranje Splitsko-dalmatinske županije stajalo je 300.000 kuna, vizualni identitet rad je agencije McCann Erickson

DANIELA ANGELINA JELINČIć, Institut za međunarodne odnose snimio saša ĆetkoviĆ

››

U nas evaluacija brendiranja često izostaje, što gradove lišava daljnjeg planiranja koje se treba temeljiti na analizi

arhiva b.hr

menadžmenta i turizma, ali postoji veliki potencijal brendiranja hrvatskih gradova stradalih u ratu.

To je i u svijetu najveći izazov za brending stručnjake. Izazov je vratiti 50 posto iseljenog stanovništva

TIPOVI GRADOVA: 'CELEBRITIES', GUBITNICI, PROBLEMATIČNI

'Potencijalne zvijezde' najveći profiteri U svijetu se obično brendiraju četiri tipa gradova; 'celebrities', gradovi gubitnici, problematična mjesta i gradovi potencijalne zvijezde. Kao primjer 'celebrityja' Daniela Angelina Jelinčić spominje metropole London, New

York, Pariz. Gradovi bez emocionalne privlačnosti i prepoznatljivosti su gubitnici, a problematična su mjesta poput Kolumbije koja ima negativan imidž, ali je istodobno vrlo poznata. U turističkom smislu takvi su

Izrael i Egipat.

"Većina gradova koji pokušavaju razviti turizam su u kategoriji potencijalnih zvijezda i ti bi gradovi mogli najviše profitirati od brendinga", smatra Jelinčić.

ISTRAŽIvANJE

INDOOR MEDIJI

Best Buy za ADCC i B1 kozmetiku u dm-u Plakati nagrađuju Hrvatski građani smatraju kako kreativce im trgovina dm nudi najbolji omjer cijene i kvalitete kada je riječ o kozmetici, pokazuje istraživanje Best Buy Award koje je razvila tvrtka Axios u suradnji s PWC-om (PricewaterhouseCoopers). Dm je sa 52,7% glasova na prvome mjestu, na drugom je Kozmo sa 5,7% glasova, a slijede Müller (3,5%), Limoni (2,5%) te IRIS (1,9%). B.hr

Hrvatski klub kreativaca (ADCC - Art Directors Club Croatia) u suradnji s tvrtkom B1 Plakati raspisao je natječaj za najbolje kreativne radove na indoor medijima te medijima na plažama: IN door KREATIVAC 2011. Riječ je o natječaju za koji organizatori

očekuju da postane jedan od glavnih godišnjih događaja u svijetu medijskih kreativaca.

Posrijedi je prva nagrada koja vrednuje kreativnost u indoor medijima i medijima na plažama. Nagrada će biti dodijeljena prema tri glavna kriterija ADCC stručnog žirija koji se sastoji od pet članova. Kriteriji koji će se ocjenjivati su: kreativnost ideje, specifičnost ideje u odnosu na medij i kvaliteta realizacije. Izbor najboljih rezerviran je i u posebnoj skupini za studente. Natje-

čaj je otvoren od 6. lipnja do 9. rujna, a oni koji gotove radove dostave najkasnije do 31. srpnja dobit će od B1 Plakata priliku za izlaganje reklame u jednom mediju posve besplatno. Proglašenje najboljih bit će na ovogodišnjem Weekend media festivalu. Svi prijavljeni radovi ulaze u borbu za nagrade koje dosežu do 20.000 kn u novcu (ili 50.000 kn u kampanji na B1 medijima) za najbolji rad u redovnoj kategoriji te do 3000 kuna za studente. B.hr

TRIPADvISOR.COM

Priznanje Segway City Touru ZG Turistički portal TripAdvisor dodijelio je prizanje TripAdvisor Certificate of Excellence 2011 usluzi Segway City Tour Zagreb.

Riječ je o usluzi predstavljenoj 2007., koja je ubrzo postala atrakcija u ponudi sadržaja za slobodno vrijeme gostiju. Dvije godine kasnije s radom je krenuo Segway City Tour Split, a ove je godine predstavljen Segway City Tour Dubrovnik. B.hr

"Dobra, stara Europa često se 'izvlači' na svoju povijesnu i kulturnu baštinu kao temelj percepcije brendovske uređenosti umjesto na metodološki i sustavno provedene procese.

Tek se posljednjih pet do sedam godina brendiranje gradova i regija počinje značajnije prepoznavati kao lokacijsko brendiranje i time razlikovati od turističkog brendinga", kaže predstavnik McCann Ericksona.

ključ implementacija

ANDRIJANA ČulJAk, brending agencija Okomito

››

arhiva b.hr

EDvIN JuRIN, direktor Weber Shandwick grupacije arhiva b.hr McCann Erickson Hrvatske

››

Korist se u nas još uvijek spominje isključivo u kontekstu destinacijskog menadžmenta i turizma, ali postoji velik potencijal brendiranja hrvatskih gradova stradalih u ratu

S obzirom na godinu dana izrade i 40-ak angažiranih stručnjaka, realna bi cijena za brendiranje Splitsko-dalmatinske županije bila milijun kuna, ali takve cijene možemo samo sanjati

nakon tornada koji je uništio New Orleans ili Detroit, opustošen nakon kraha automobilske industrije", rekla je Andrijana Čuljak.

te, a možda je najcjelovitije mjerenje provedeno u sklopu EU projekta Europske kulturne destinacije.

Takav kratkoročni brending gradova u kulturnom smislu, u roku od godinu dana, ocijenjen je prilično negativno pa je i cijeli projekt upitan", kaže istraži-

Bez kratkoročna efekta

Znanstvenica s Instituta za međunarodne odnose Daniela Angelina Jelinčić kaže da mjerenje efekta

ovisi o tome je li grad ušao u cjeloviti, sustavni proces brendinga ili je zaustavljen nakon same kreacije brenda.

"Kod nas ta evaluacija često izostaje, što gradove lišava daljnjeg planiranja koje se treba temeljiti na analizi. Neki su gradovi u Europi mjerili efek-

vačica s instituta.

Kada je posrijedi svijet, u sustavnom brendiranju gradova i regija najdalje su otišle daleke destinacije poput Australije i Novog Zelanda, kaže Edvin Jurin, a među snažno brendiranim gradovima su i azijski tigrovi - Singapur i Hong Kong.

A kolika je cijena takvog brendiranja?

Vlasnici marketinških agencija uglavnom kažu da su cijene u Hrvatskoj puno manje nego u inozemstvu i smatraju ih vrlo opravdanima.

"Financijski najzahtjevniji dio brendinga jest implementacija brend strategije koju treba procijeniti prije pokretanja bilo kakvih procesa. Najgora opcija je da grad uloži u izradu strategije koju poslije ne može provesti", kaže Andrijana Čuljak.

U McCann Ericksonu također kažu da su cijene kod nas i u svijetu neusporedive i da se kreću u odnosima od 1:10 ili 1:15 u korist stranih agencija za brendiranje.

"S obzirom na proces izrade od godinu dana i četrdesetak angažiranih stručnjaka, realna bi cijena za brendiranje Splitsko-dalmatinske županije bila milijun kuna, ali takve cijene možemo samo sanjati", zaključuje Jurin.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

BROjkA

> mediji > marketing > prodaja

16

business.hr

NIkOLA VRDOLjAk, direktor Gingerneta, ističe kako je dosad ustupljeno više od milijun i pol kuna marketinškog prostora

14

djelatnika ima Gingernet, član Digitel komunikacije grupe, postoji nešto manje od dvije godine, a ističu da su jedna od najvećih digitalnih agencija u Hrvatskoj

snimio saša ĆetkoviĆ

Četvrtak16/6/2011

Besplatan oglas na internetu dobrim projektima PROMIDŽBA DŽABA Nekoliko nekomercijalnih projekata dosad je preko platforme koju je razvila digitalna agencija Gingernet u suradnji sa 30-ak domaćih on-line medija besplatno dobilo on-line kampanje. Isti koncept planiraju i za podršku startupovima novih kompanija

U

vrijeme kada je pokretačima novih poslovnih ideja iznimno teško doći do kvalitetne i cjenovno povoljne promidžbe, nedavno se u Hrvatskoj pojavio zanimljiv i originalan projekt koji nudi besplatan oglasni prostor na internetu. Riječ je o Projektu 404 (projekt404.org), koji je pokrenula digitalna agencija Gingernet, u suradnji s više od 30 najjačih domaćih on-line medija. Ideja projekta, koji je dobio ime po najpoznatijoj pogrešci na internetu koja se pojavljuje kada neku web stranicu nije moguće učitati, jest omogućiti prisutnost na internetu onima koji si to ne mogu priuštiti, a po vrijednosti onoga što nude domaćem web prostoru to svakako zaslužuju.

"Odlučili smo napraviti sajt koji će iskoristiti ono što se događa na tržištu, a to je da on-line mediji imaju jako puno neiskorištenog ogla-

snog prostora. Razgovarali smo s njima i svi su bili spremni podržati ovu ideju, a osim njih projekt želimo proširiti i na manje medije poput blogova. Naša platforma omogućuje da se prijave svi kvalitetni nekomercijalni projekti koji promoviraju hrvatski internet, a najkvalitetniji se šalju medijima zajedno sa PR-om i bannerima. Konačna odluka je na samim medijima, no model se dosad pokazao vrlo uspješan jer smo imali kampanje vrijedne i više od nekoliko stotina tisuća kuna koje su takvi projekti u biti dobili besplatno", kaže Nikola Vrdoljak, direktor Gingerneta.

Skandinavski uzor

Ističe kako je u posljednjih nekoliko mjeseci otkako je pokrenut projekt provedeno šest kampanja od kojih je svaka bila u vrijednosti između 80 i 300.000 kuna. Kroz ovu platformu, ističe, ustupljeno je više od milijun i pol kuna marketinškog prostora.

Dosad su na taj način promovirani Učionica.net (virtualni prostor za edukaciju), Reklamacije.net (portal za on-line pritužbe građana), ITdesk.info (projekt računalne e-edukacije sa slobodnim pristupom), Tinywrite.com (platforma za mikroblogove), TED Talks te projekt za konferenciju E-demokracija

najpoznatijoj pogrešci na PROjEkT je ime dobio po kad neku stranicu nije internetu koja se pojavljuje i arhiva b.hr moguće učitat u Dubrovniku. Iako je zasad riječ o nekomercijalnim projektima, neki od njih mogli bi postati i komercijalni.

Ova platforma, ističe naš sugovornik, mogla bi u budućnosti poslužiti i za podršku startupovima novih kompanija. U Gingernetu su posebice gledali iskustva u skandinavskim zemljama, gdje se

OGLAŠIVAČkI kOLAČ

Rast interneta sa 4 na 7% Nikola Vrdoljak tvrdi da nije bilo teškoća s pridobivanjem on-line medija na suradnju budući da su internetski mediji fleksibilniji od ostalih. Ističe kako je ova godina prekretnica u kojoj se može reći da su internetski mediji uistinu postali masovni te imaju dobar kolač u oglašavanju. "Tržište je sazrelo, oglašavanje je ove godine znatno poraslo. Lani smo ga procjenjivali na 4 posto, ove godine smo sigurni da je barem 7 posto. Nositelji tog tržišta su definitivno telekomunikacije, no vidimo napretke i u mnogim drugim kompanijama. Ono što tražimo hrabre su kompanije koje su spremne inovirati i ući u nešto novo", kaže Vrdoljak.

pokazalo da se unutar ekonomija europskog tipa takvi projekti mogu dobro razviti, pa se nadaju da će se slična iskustva primijeniti i u Hrvatskoj.

Digitalna ekonomija

"Shvatili smo da je hrvatski internet nerazvijen, a da bi konačno zaživjela digitalna ekonomija, potrebno je ispuniti neke preduvjete. Internet od mjesta koje služi samo čitanju novosti i slanju e-maila treba dobiti raznolik sadržaj. Zato smo i krenuli u ovaj projekt, jer želimo razviti internet kao tržište u Hrvatskoj.

Ne vjerujemo da se Hrvatska može ponovo industrijalizirati, no zato se može digitalizirati. To je smjer koji želimo poduprijeti. Tu su i preduvjeti kao što su infrastruktura i zakonodavstvo, na što također želimo utjecati te okupiti internetske medije, koji u budućnosti mogu utjecati i na zakonodavca", zaključuje Vrdoljak.

Branimir Kovač

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 16/6/2011

NOVE DIONICE

Dalekovod upisan u SKDD

Središnje klirinškog depozitarnog društva (SKDD) obavilo je u srijedu upis povećanja temeljnog kapitala Dalekovoda, navodi se u obavijesti te tvrtke objavljenoj na Zagrebačkoj burzi.

Odluku o povećanju temeljnog kapitala donijela je 9. lipnja Uprava Dalekovoda, a povećan je sa 270,25 milijuna kuna na 286,7 milijuna kuna.

SLABOSTI

Autoosiguranja pate zbog nelojalne konkurencije Tržišnu utakmicu treba prebaciti na teren kvalitete usluga, a napustiti borbu za osiguranike davanjem neopravdanih povlastica i bonusa, smatraju domaći osiguravatelji Tržište autoodgovornosti u Hrvatskoj je razvijeno, ali ima i slabosti među kojima je najveća nelojalna konkurencija, zaključili su sudionici okruglog stola o osiguranju motornih vozila koji je organizirao magazin Banka. Temelj stabilnog i razvijenog tržišta osiguranja od autoodgovornosti oštra je konkurencija, izjavio je direktor Direkcije za razvoj osiguravateljnih poslovnih procesa Croatia osiguranja Svemir Kalinić. Slabost hrvatskog tržišta osiguranja od autoodgovornosti je nelojalna konkurencija koja se očituje u davanju neopravdanih bonusa i darova osiguranicima, a tu su i besplatne police. Sve to negativno utječe na poslovanje osiguravajućih kuća, a oštećena je i država kroz smanjene uplate poreza iz premija osiguranja.

Kad je riječ o kasko osiguranju stanje je drukčije nego u autoodgovornosti jer je taj segment tržišta pogođen padom kupovne moći zbog krize i pada prodaje vozila. Rješenje osiguravatelji vide u razvoju novih proizvoda kao što su djelomični kasko, obvezna franšiza i određivanje

cijene police prema prijeđenim kilometrima.

Previše neosiguranih auta

Prepreke razvoju tržišta koje su spomenute na skupu jesu velik broj neosiguranih vozila, nepoštovanje pravila tržišne utakmice i velika davanja državi iz premija osiguranja.

Prema podacima koje je za okrugli stol pripremio magazin Banka, ukupna premija osiguranja od automobilske odgovornosti krajem svibnja iznosila je 1,22 milijarde kuna, što je 1,3 posto više nego u isto vrijeme prošle godine.

Kasko osiguranje je u padu u odnosu na prošlu godinu za 10,5 posto.

Temeljni je kapital povećan izdavanjem 164.753 novih redovnih dionica na ime oznake DLKV-R-A pojedinačnog nominalnog iznosa 100 kuna.

Nakon provedenog povećanja temeljni kapital Dalekovoda iznosi 286.726.500 kuna i podijeljen je na 2.867.265 redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti 100 kuna. Dionice Dalekovoda u srijedu su na Zagrebačkoj burzi pale oko pola posto, na okruglih 250 kuna. N. S.

Ugroženi rejtinzi francuskih banaka Agencija Moody's upozorila je u srijedu da bi mogla sniziti rejting francuskim bankama Credit Agricole, BNP Paribas i Societe Generale zbog izloženosti grčkom dugu. U agenciji tumače da će istražiti njihovu izloženost "grčkim državnim obveznicama i grčkom privatnom sektoru, kao i mogući nesklad između utjecaja moguće grčke objave insolventnosti i njihovih važećih rejtinga".

"Današnji potezi odražavaju zabrinutost Moody'sa zbog izloženosti tih banaka grčkom gospodarstvu. Razmjeri i struktura te izloženosti znatno se razlikuju među pojedinim bankovnim grupacijama", ističe se u priopćenju. Dugoročni rejting banke Credit Agricole Aa1 i banke BNP Paribas Aa2 mogli bi biti sniženi za jednu, a onaj Societe Generalea Aa2 za dvije razine, dodaje agencija u priopćenju. Credit Agricole i Societe Generale imaju bankovne podružnice u Grčkoj čiji su rejtinzi već sniženi. H

Luka Ploče u d između 800 i 1 POVEĆANJE KAPITALA 150 POSTO Skupština Luke Ploče pozvala je na dokapitalizaciju čiji prospekt čeka što hitnije odobrenje regulatora Hanfe, a dobiveni novac planira iskoristiti za opremu za kontejnerski terminal i terminal za rasute terete tala naveden je kraj lipnja.

Iz Uprave na čijem se čelu nalazi Ivan Pavlović tako poručuju da je postupak povećanja temeljnog kapitala preko javne ponude upisa dionica započeo, no detaljnije informacije se ne iznose.

Premija 380 dolara

Podaci koje je iznijela predsjednica Udruženja osiguravatelja Hrvatske gospodarske komore i predsjednica Erste osiguranja Snježana Bertoncelj svjedoče o mogućnosti rasta ukupnog tržišta osiguranja - na kraju 2010. godine udjel zaračunate bruto premije u BDP-u bio je 2,76 posto, a premija po stanovniku 380 američkih dolara, jako malo u usporedbi s drugim tržištima. "Iz toga zaključujemo da ima prostora za razvoj, ali trebamo imati na umu gospodarsku situaciju", kaže čelnica Erste osiguranja.

Pritom upozorava da je krajem svibnja ukupna premija od 4,4 milijarde kuna bila 1,5 posto manja nego prošle godine. B.hr/H

MOODY'S

Kratak rok

IVAN PAVLOVIĆ, predsjednik Uprave Luke Ploče snimio hrvoje knez

Raspon cijene dionice Luke Ploče u predstojećoj dokapitalizaciji kretat će se između 800 i 1200 kuna, izviješteno je iz te kompanije u srijedu, a kao rok za povećanje temeljnog kapi-

"Prospekt izdanja nije odobrila Hanfa te ne možemo objaviti informacije koje inače sačinjavaju budući prospekt izdanja", pojasnili su iz Uprave, koja je uz suglasnost Nadzornog odbora kao najnižu cijenu po dionici po kojoj će se provesti povećanje temeljnog kapitala odredila 800 kuna, a najviša je cijena na razini od 1200 kuna.

Iz kompanije su također naglasili kako je taj raspon cijene utvrđen pod pret-

postavkom da će postupak povećanja temeljnog kapitala biti proveden do kraja lipnja.

"Ako iz nekog razloga to neće biti moguće, Uprava i NO imaju pravo izmijeniti raspon cijene", kažu iz Luke Ploče.

Tamas Nagy iz Abacus brokera napominje kako trenutačno temeljni kapital Luke Ploče iznosi 89 milijuna kuna, podijeljenih na 222.641 dionicu, a on bi se prema najavama mogao povećati i više od 150 posto.

"Rok za dokapitalizaciju prilično je kratak - Hanfa još nije odobrila prospekt, a željeni dovršetak dokapitalizacije je kraj ovog mjeseca", komentira Nagy, koji se pita znači li tako kratak rok za završetak dokapitalizacije da je tvrtka našla investitora koji je spreman uložiti tu količinu novca.

1. krug povlaštenima

Podsjetimo, izvanredna je glavna skupština Luke Ploče početkom veljače prihvatila odluku o povećanju temeljnog kapitala za najviše 132 milijuna kuna, na najviše 221 milijun kuna.

Tada je najavljeno i kako će se dokapitalizacija provesti izdavanjem do najviše 330.000 novih dionica,

NAFTA

U SAD-u barel ispod 100 dolara

Cijene nafte pale su u srijedu na međunarodnim tržištima pod pritiskom jačeg dolara i straha zbog prognoza potražnje za energijom u najvećem svjetskom potrošaču.

Na londonskom su tržištu cijene nafte za isporuke u srpnju pale 1,68 dolara, na 118,48 dolara za barel, da bi se kasnije oporavile na 118,70 dolara za barel. Na američkom su tržištu bile niže za 50 centi pa

se barelom trgovalo po 98,87 dolara.

Ministri financija eurozone nisu se u utorak mogli dogovoriti o sudjelovanju privatnih vlasnika grčkih državnih obveznica u financiranju novog paketa pomoći za Grčku. Time je teret te zadaće prebačen na leđa francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja i njemačke kancelarke Angele Merkel uoči njihova sastanka krajem tjedna.Takav je rasplet pritisnuo euro, koji je u srijedu oslabio jedan posto prema dolaru. H

STRAH ULAGAČA

Amerikanci se boje grčkog kraha Bank of America kontinuirano provodi istraživanja o tome što najviše zastrašuje američke profesionalne ulagače. Prema anketi provedenoj početkom ovog mjeseca, brokeri, analitičari i fond menadžeri u SAD-u, njih čak 43 posto, najviše se boje kraha neke članice Europske unije, odnosno njezine nemogućnosti plaćanja dospjele obveznice. Na vrhu te liste je Grčka. B.hr

policije i dokapitalizaciji Sukob demonstranata zbog grčkih mjera štednje 1200 kuna NEREDI

koje će se ponuditi javno uz pravo prvenstva postojećih dioničara, a upisivat će se u dva kruga.

U prvom krugu dionice bi mogli upisati postojeći vlasnici, dok je drugi krug rezerviran za javnost. Izdanje će se smatrati uspješnim ako se u određenom roku upiše i uplati namanje 50 posto ponuđenih dionica, a prikupljena sredstva uložit će se u opremu za kontejnerski terminal i terminal za rasute terete.

Biljana Starčić LUkA pLoČE, terminal za pretovar jerković/cropix

››

Rok za provedbu dokapitalizacije je kratak, a prospekt još nije odobren. Znači li to da je Luka Ploče već dogovorila tko će biti glavni sudionici procesa, zanima se Tamas Nagy iz Abacus brokera

Dva najveća grčka sindikata u javnom i privatnom sektoru stupila su u generalni štrajk protiv još jednog kruga mjera štednje koji mora provesti vlada kako bi dobila pomoć EU

Nezadovoljni pritiscima Europske unije na grčku vladu da provede još jedan krug mjera štednje, za što je u srijedu podršku svojih stranačkih kolega i drugih u parlamentu pokušavao dobiti grčki premijer Georgius Papandreou, demonstranti su u srijedu opkolili zgradu grčkog parlamenta.

Suzavac i šmrkovi

Policija je suzavcem i vodom iz vatrogasnih šmrkova pokušala rastjerati čak 20.000 ljudi koji su u vrijeme demonstracija protiv viših poreza i rezanja plaća pokušavali ući u sjedište grčke zakonodavne vlasti u Ateni. Dva najveća sindikata u zemlji, najveći u javnom sektoru ADEDY i Generalna konfederacija rada GSEE, najveći u privatnom sektoru, pozvali su na već treći generalni štrajk u samo godinu dana. Sindikalisti protestiraju protiv prijedloga petogodišnjeg plana vlade o štednji i prodaji imovine, vrijednog ukupno 78 milijardi eura. To je, naime, iznos koji Grci moraju isposlovati kako bi nastavili primati pomoć Europske unije, sve da bi

izbjegli default, odnosno prestali plaćati dospjele obveze.

preuzeo odgovornost

Proračunske mjere na koje socijalističku vladu tjera EU trebale bi im omogućiti dodatnu pomoć Unije povrh lani odobrenih 110 milijardi eura. Taj je novac trebao, prema tadašnjim procjenama, osigurati Grčkoj da već sljedeće godine bude u stanju ponovno izaći na međunarodno tržište obveznica i tako financirati svoje proračunske potrebe.

Papandreou se obvezao da neće odustati od svojih namjera, grčkom predsjedniku Karolosu Papulijasu rekao je u srijedu kako svatko mora preuzeti svoju odgovornost za ljude i državu te će nastaviti provoditi neizbježne poteze.

Papandreou u parlamentu s tristo zastupnika ima većinu od samo pet mjesta, a nije izvjesno da će imati podršku i svih svojih zastupnika. B.hr

bRojkA

78

milijardi eura vrijedan je petogodišnji plan štednje koji Grčka mora ispuniti kako bi dobila pomoć EU za financiranje proračunskog deficita

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Dobitnik dana u srijedu bila je dionica Đuro Đaković holdinga. Ta dionica porasla je 5,66 posto, na 61,4 kune. To joj je ujedno bila najviša dnevna cijena, a potrošeno je više od 400.000 kuna. Dionica Đure Đakovića u pozitivnoj je seriji još od objave novih poslova s Janafom i HŽ Cargom, kojemu isporučuje stotinu teretnih vagona.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Podravka prehrambena industrija d.d.

Ingra Adris grupa Đuro Đaković holding Belje Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Magma d.d.

Atlantska plovidba d.d.

AD Plastik Institut IGH Petrokemija OT-optima telekom d.d.

Luka Ploče Laguna Novigrad Atlantic grupa Končar - elektroindustrija Dom holding Kraš, prehrambena industrija Zagrebačka banka SN holding Končar Tankerska plovidba Siemens dioničko Hidroelektra niskogradnja Atlas nekretnine Viro tvornica šećera d.d.

Kaštelanski staklenici Tehnika Tisak Jadroplov d.d.

HUP - Zagreb Luka Rijeka Badel 1862 Podravska banka Vupik Končar Privredna banka Zagreb Adris grupa Fima validus Ledo Riviera Poreč Imunološki zavod Plava laguna Valamar grupa Elektrometal Lošinjska plovidba Croatia lloyd Uljanik plovidba Veterina d.d.

Lucidus dioničko Croatia osiguranje d.d.

HTP Korčula Franck prehrambena industrija Jadransko osiguranje Brestovac drvni kombinat Vaba d.d. banka Varaždin Čakovečki mlinovi Hoteli Makarska HGspot Konzum Zvečevo, prehrambena industrija Arenaturis Zvijezda Proficio Istraturist Umag d.d.

IPK Osijek Fima proprius d.d.

Solaris Žitnjak Božjakovina Đakovština Koka Sunčani Hvar Saponia Quaestus nekretnine Pounje trikotaža

+ Titulu gubitnika dana odnijela je dionica Magme, koja je pala čak 12,9 posto, na 10,4 kune. Na tu je dionicu potrošeno 300.000 kuna.

Dionica još uvijek pati zbog nesuglasica između Magme i njezina beogradskog partnera NCA International groupa, jer Magma tvrdi da joj je NCA dužan još 6,6 milijuna eura po krovnom sporazumu kojim je definirana kupnja Magminih tvrtki kćeri, a NCA tvrdi da više ništa nije dužan.

Redovan promet: 12.582.903,58 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

256.51 318.50 15.51 270.10 57.52 98.25 1,425.50 247.01 10.09 692.00 130.00 1,680.00 186.07 42.01 1,221.31 11.75 716.00 634.01 82.00 465.80 272.00 140.00 1,315.00 1,360.01 710.00 140.00 45.08 464.65 2,600.00 1,385.01 196.66 145.49 1,246.05 186.00 68.00 441.00 75.46 1,230.00 580.00 310.00 10.66 5,601.01 220.00 111.12 1,800.01 65.00 170.00 142.00 2,502.00 602.00 79.30 25.00 5,580.11 70.00 860.00 2,800.01 49.97 81.00 3,956.00 68.00 11.00 193.00 113.00 68.00 3,550.00 18.40 275.00 30.11 25.01 300.00 145.00 164.98 7.58 230.00 45.06 155.05 49.00 0.91

258.25 320.16 16.38 272.50 61.40 102.00 1,450.06 250.49 11.94 700.00 133.90 1,710.00 192.83 43.99 1,325.00 11.75 725.00 650.00 84.80 470.00 278.00 142.37 1,350.00 1,390.00 710.00 143.94 49.89 464.65 2,600.00 1,405.00 200.00 148.31 1,300.00 186.20 68.10 441.00 75.73 1,275.00 594.94 310.00 11.43 5,799.00 225.00 111.12 1,800.01 65.01 170.00 147.00 2,502.00 602.00 79.47 28.25 5,580.11 73.11 860.00 2,836.00 49.97 81.00 3,956.00 68.00 12.00 198.96 118.00 70.00 3,550.00 19.50 275.00 30.11 25.01 300.00 145.00 164.98 7.58 230.00 45.06 155.05 49.00 0.91

257.11 320.00 16.25 270.10 61.40 101.49 1,425.50 247.01 10.40 692.00 133.88 1,710.00 188.01 43.65 1,237.05 11.75 717.25 645.00 84.80 465.80 278.00 140.00 1,330.00 1,390.00 710.00 143.94 49.85 464.65 2,600.00 1,405.00 200.00 148.31 1,300.00 186.03 68.00 441.00 75.47 1,230.00 580.00 310.00 10.66 5,630.00 225.00 111.12 1,800.01 65.00 170.00 142.00 2,502.00 602.00 79.47 27.99 5,580.11 70.00 860.00 2,800.01 49.97 81.00 3,956.00 68.00 11.00 193.00 118.00 68.00 3,550.00 18.40 275.00 30.11 25.01 300.00 145.00 164.98 7.58 230.00 45.06 155.05 49.00 0.91

0.43% -0.31% 1.25% -0.33% 5.66% 0.33% -2.03% -1.20% -12.90% 0.00% 2.98% 0.52% -0.70% 2.71% -6.99% -5.32% -0.52% 0.15% 0.95% -0.89% 0.35% -1.42% -1.48% -3.47% 0.00% 2.22% 0.71% 0.02% 0.00% 0.36% 0.01% 5.92% 0.78% -0.09% 0.00% -6.17% -0.33% -3.53% 0.00% 1.31% -2.47% -2.93% 2.26% 1.85% 0.00% -0.05% 4.30% -2.07% 0.06% 0.84% -0.64% -5.44% 0.00% -5.07% -2.27% 0.00% 24.58% 0.00% 0.15% 2.84% -8.33% -0.04% 0.00% 1.19% -4.70% -8.00% 0.00% 0.37% 0.08% 6.92% 0.00% -17.10% -15.68% 0.00% -4.11% -1.40% 6.52% 1.11%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,20%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

10,802 6,766 80,650 4,504 6,949 3,925 249 1,350 30,943 331 1,652 126 1,030 4,408 148 12,000 182 199 1,501 258 432 837 82 72 100 503 1,258 122 21 36 250 311 28 175 445 68 379 21 43 76 2,129 4 89 150 8 201 75 87 5 20 150 445 2 145 10 3 169 101 2 100 580 30 48 65 1 162 10 90 50 4 8 7 129 4 15 4 1 12

2,779,555.55 2,156,779.33 1,290,381.42 1,224,490.40 406,624.42 394,368.84 358,954.67 336,526.94 328,261.07 229,420.62 217,639.76 213,425.47 194,337.65 190,284.52 185,061.65 141,000.00 131,676.75 128,519.50 123,506.40 120,680.00 118,711.44 118,079.84 109,732.00 99,783.66 71,000.00 70,597.44 58,616.43 56,687.30 54,600.00 50,381.01 49,648.95 45,700.98 36,061.57 32,560.40 30,263.00 29,988.00 28,647.52 26,090.44 25,354.94 23,560.00 23,063.26 22,829.01 19,830.00 16,668.00 14,400.08 13,065.15 12,750.00 12,563.00 12,510.00 12,040.00 11,906.00 11,478.03 11,160.22 10,277.51 8,600.00 8,466.01 8,444.93 8,181.00 7,912.00 6,800.00 6,477.00 5,849.60 5,519.00 4,434.00 3,550.00 3,090.80 2,750.00 2,709.90 1,250.50 1,200.00 1,160.00 1,154.86 977.82 920.00 675.90 620.20 49.00 10.92

21,054.36 1,734.40 121.88 1,832.39 198.76 833.79 1,898.27 566.59 50.69 965.70 562.24 271.17 628.16 123.01 275.38 183.26 2,391.53 1,659.02 633.22 639.83 17,805.45 380.80 258.27 870.68 671.59 89.80 166.29 644.31 295.34 266.19 477.32 242.74 612.79 1,112.55 51.14 294.92 113.62 75.56 11,063.37 2,980.93 28.80 1,239.56 822.04 25.03 983.38 409.22 14.26 94.06 362.98 349.16 146.61 70.85 1,716.43 29.92 367.37 350.00 8.63 142.98 415.38 76.12 3.63 4,381.65 36.32 148.41 355.91 72.00 1,285.62 134.34 50.01 185.32 29.82 33.82 7.99 207.74 329.43 102.11 110.52 2.43

365 dana Najniža Najviša 252.00 240.00 11.00 242.21 22.36 54.00 1,181.00 217.00 10.09 672.01 82.05 1,106.00 105.50 25.00 1,160.03 8.80 657.10 430.00 27.87 368.00 200.00 130.58 975.00 1,140.00 565.00 119.00 26.14 290.00 612.00 871.01 135.00 124.01 1,115.16 161.54 57.03 400.00 41.77 909.99 461.06 286.07 5.00 4,720.12 140.00 51.52 1,345.00 28.68 100.01 121.00 2,488.01 533.13 54.03 14.03 4,502.00 57.00 655.38 2,486.50 40.00 55.01 2,950.00 61.00 11.00 145.00 84.32 33.03 2,851.00 11.50 240.04 15.18 17.01 171.00 76.10 80.01 5.11 183.12 25.00 105.25 36.29 0.61

315.99 343.97 31.47 305.00 65.00 118.99 1,650.00 337.00 69.90 934.97 152.00 2,500.00 194.00 43.99 1,900.00 12.41 829.99 699.48 95.99 497.02 294.00 245.00 2,389.98 1,490.00 720.00 197.89 66.85 507.77 4,990.00 1,614.00 244.98 176.84 1,595.99 267.02 88.50 470.01 108.90 2,198.00 708.00 345.00 15.66 6,900.00 259.65 150.00 1,895.00 72.00 200.00 164.00 3,100.00 662.00 79.98 33.33 6,299.00 99.97 939.99 3,401.00 49.97 95.00 4,000.00 91.50 39.95 225.50 164.00 86.00 4,249.00 25.00 380.00 35.00 25.95 330.00 163.85 199.00 19.90 269.99 78.00 189.38 87.00 0.91

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

59,80 214,90 103,94 0,60 170,15 103,10 9,25 73,50 15,10 12,51 380,00 41,20 4,20 8,94 3,90

60,05 217,50 104,08 0,61 174,70 103,10 9,50 75,00 16,00 13,00 391,00 42,00 4,26 9,15 3,90

60,00 215,90 103,97 0,60 174,20 103,10 9,50 75,00 16,00 13,00 391,00 42,00 4,26 9,15 3,90

60,00 215,51 1,04 0,60 172,67 103,10 9,44 74,10 15,80 12,97 389,84 41,89 4,25 9,12 3,90

0,06 0,68 86,07 0,67 1,70 98,00 37,21 37,16 6,10

0,06 0,69 87,00 0,67 1,70 98,00 38,00 37,54 6,30

0,06 0,68 86,35 0,67 1,70 98,00 38,00 37,54 6,30

0,05 0,69 0,78 0,67 1,70 98,00 0,38 0,37 6,21

30,00 80,01 97,00 70,01 92,07 71,00 69,00 100,00 5,99

30,70 81,99 97,00 71,60 92,16 71,00 69,00 100,00 6,00

30,00 81,99 97,00 71,60 92,16 71,00 69,00 100,00 6,00

30,63 80,28 97,00 70,84 92,10 71,00 69,00 100,00 6,00

3.203,00 1.240,00 2.990,00 7.833,00 86,30 763,00 1.800,00 80,85 77,16 2.000,00 555,00 90,24 95,10 541,00 850,00

3.350,00 1.250,00 3.000,00 8.197,00 86,50 774,00 1.800,00 81,60 77,50 2.050,00 560,00 90,80 95,20 541,00 854,00

3.255,00 1.246,00 3.000,00 8.157,00 86,45 770,00 1.800,00 81,41 77,34 2.049,00 559,00 90,44 95,18 541,00 851,00

3.254,74 1.246,19 2.999,62 8.156,88 86,45 769,84 1.800,00 81,41 77,34 2.046,77 558,27 90,60 95,15 541,00 851,25

4.454,00 1.111,00 87,50 53.350,00 615,00 502,00 86,60 3.950,00 8.000,00 2.050,00 2.600,00 1.600,00 206,00 88,50

4.503,00 1.111,00 87,50 53.350,00 620,00 503,00 86,60 4.000,00 8.000,00 2.050,00 2.600,00 1.600,00 208,00 88,50

4.497,99 1.111,00 87,50 53.350,00 618,85 502,83 86,60 3.977,94 8.000,00 2.050,00 2.600,00 1.600,00 207,42 88,50

4.497,99 1.111,00 53,92 53.350,00 618,85 502,83 53,36 3.977,94 8.000,00 2.050,00 2.600,00 1.600,00 207,42 54,53

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG SOS2E NF1N MELR SLLG GRVG TLSG AELG LKPG HDOG KDHR INDDY INDGL ATPG

KRKA PETROL SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR SLOVENIJALES GORENJE TELEKOM SLOVENIJE AERODROM LJUBLJANA LUKA KOPER HELIOS KD GROUP INFOND DYNAMIC INFOND GLOBAL AKTIVA NALOZBE

ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJELJINA HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA DUNAV OSIGURANJE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M BRCKO DISTRIKT OBVEZNICE ST.DEV.STED. 12 BRCKO DISTRIKT OBVEZNICE ST.DEV.STED. 13 BOR BANKA DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

0,00 % -0,28 % 0,04 % -0,50 % 0,69 % -0,10 % -0,42 % 0,00 % 6,60 % 0,39 % 2,62 % 0,00 % 2,50 % 0,33 % 0,00 %

0,00 % 14404760 0,00 % 153867 0,69 % 87610 -4,29 % 53500 0,59 % 9706 -2,00 % 167 0,29 % 26967 0,00 % 22360 1,61 % 1302

AIK banka a.d. Niš Soja protein a.d. Becej Komercijalna banka a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K NIS a.d. Novi Sad Coka duvanska industrija a.d. Coka Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2016K Imlek a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Yugoslavia Commerce a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd

ALKALOID SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 FERSPED SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 TOPLIFIKACIJA SKOPJE Besko a.d. Vlasotince OKTA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA OHRIDSKA BANKA OHRID Stil a.d. Kraljevo R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08

720.838,00 105.479,56 68.268,22 35.848,50 16.500,20 16.366,00 10.170,36 8.349,32 8.080,18

0,00 % 253389 2,47 % 20769 0,00 % 16580 1,56 % 22126 0,10 % 13082 0,00 % 16411 0,00 % 15575 0,00 % 2850 0,00 % 32063

7.760.596,00 1.667.232,09 1.608.260,00 1.567.382,00 1.204.808,48 1.165.181,00 1.074.675,00 285.000,00 192.376,42

Aerodrom Ljubljana Stil Kraljevo Šipad Komerc Mercator Soja Protein

+6,6% +2,26% +1,69% +0,69% +0,97%

Imlek

Bosnalijek Fersped Dunav osiguranje AIK banka Petrol

-3,07% -3,00% -2,00% -0,73% -0,28%

TTK banka

+2,45 -2,92 Titulu dnevnog dobitnika regionalnih burza u srijedu ponijela je dionica Imleka. Taj je proizvo a mlijeka i mlije nih proizvoda porastao gotovo tri posto, na 2046,77 dinara. Isto tako, na tu je dionicu potrošeno više od milijun dinara, pa je ušla u društvo više od deset milijunaša s Beogradske burze. Najlikvidnija je bila AIK banka s prometom od 19 milijuna dinara.

Titulu regionalnoga gubitnika dana u sporom trgovinskom danu u srijedu uzela je dionica TTK banke iz Skoplja. Na tu su dionicu makedonski ulaga i potrošili gotovo milijun denara, pri emu joj je cijena pala gotovo tri posto, na 1111 denara. Svih 745 protrgovanih dionica prošlo je upravo po toj cijeni, što može sugerirati dogovorenu transakciju. Ostvarenim prometom dionica je zauzela drugu najlikvidniju poziciju.

valuta: RSD - srpski

MAKEDONSKA BURZA ALK TTK RMDEN09 FERS GRNT TEL RMDEN10 TPLF BESK OKTA SBT OHB STIL RMDEN08

891.333,88 195.471,45 93.487,34 53.701,97 30.735,05 18.867,30 17.943,99 14.450,85 11.599,72 9.102,73 7.407,00 6.284,60 4.727,30 4.516,38 4.410,90

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB SJPT KMBN AGBN A2014 NIIS COKA A2015 A2016 IMLK AERO A2013 A2012 YUCM ENHL

14856 907 89832 89001 178 183 1901 195 734 702 19 150 1112 495 1131

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FBIHKN FBIHKC FBIHKO FBIHKM BDB9KL BDB9KM BORBRK3 BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA INVP-R-A HEDR-R-A RSDS-O-C HETR-R-A TLKM-R-A KDVO-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C ZPTP-R-A

+

Oznaka

etvrtak 16/6/2011

+

Powered by

business.hr

-0,73 % 0,97 % 0,03 % -0,59 % 0,52 % -1,03 % 0,00 % 0,26 % 0,19 % 2,45 % -1,41 % 0,16 % 0,14 % 0,00 % 1,79 %

5938 19.326.674,00 4871 6.070.197,00 1500 4.499.437,00 546 4.453.655,00 46293 4.002.193,17 4917 3.785.316,00 2000 3.600.000,00 36532 2.974.222,06 29504 2.281.726,86 606 1.240.340,00 2104 1.174.601,00 11595 1.050.469,76 8780 835.402,70 927 501.507,00 576 490.320,00

REGIONALNI INDEKSI +0,07% BIRS -0,12% 762,10 1.095,93 Belex15 -0,09% FIRS -0,65% 779,95 2.054,11 Belexline +0,04% MBI10 +0,20% 1.433,80 2.660,29 SASX10 -0,08% MONEX20 +0,12% 1.005,09 11,946.46 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 0,00% srijedu 15. lipnja 2011.

1.056,56 SBITOP

valuta: MKD - makedonski denar -0,08 % -2,92 % 0,00 % -3,00 % -0,16 % -0,11 % -0,12 % 0,01 % 1,27 % -0,63 % -0,96 % 0,00 % 2,26 % 0,00 %

473 745 15003 10 713 589 5324 34 15 45 31 48 347 781

2.127.547,00 827.695,00 808.932,13 533.500,00 441.238,00 296.167,00 284.106,95 135.250,00 120.000,00 92.250,00 80.600,00 76.800,00 71.976,00 42.591,23

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,43% -0,96% 2.866,62 BUX -1,45% 5.593,89 -75,85% ATX -0,91% -1,52% 2.719,00 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,21% srijedu 15. lipnja 2011.

FTSE100 5.754,02

DAX 7.108,77

CAC40

3.816,23

MICEX 1,678.11

AMERI»KI INDEKSI DJIA +1,03% S&P500 +1,20% 12.076,11 1.287,87 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,45% utorak 14. lipnja 2011.

2.678,72

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

22

Powered by

DIONIČKI

Ime fonda

+

OTP indeksni

45,8311

17,68

VB CROBEX10

110,5055

16,98

Erste Total East

35,8800

14,12

PBZ I-Stock

68,7416

13,98

OTP MERIDIAN 20

93,8142

13,53

Ilirika Azijski tigar

49,6991

-16,23

ST Global Equity

43,0252

-12,63

NFD Aureus BRIC

26,1611

-8,90

Platinum Blue Chip

81,8741

-7,81

101,5267

-7,72

+ MJEŠOVITI

+

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

129,9500

12,05

PBZ Global fond

110,6840

11,06

Allianz Portfolio

119,3365

10,64

OTP uravnoteženi

114,7252

5,30

ICF Balanced

125,0263

4,59

ST Balanced

165,0747

-8,51

10,7350

-1,73

8,0810

-1,02

141,9600

-0,28

5,6979

0,16

AC GBEM KD Balanced ZB global C-Premium

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika BRIC

Valuta

Ilirika Gold KD Energija Platinum Blue Chip Raiffeisen World MP-Global HR NFD Aureus BRIC NFD Aureus US Algorithm OTP Europa Plus ZB BRIC+ Platinum Global Opportunity ZB trend ZB euroaktiv VB High Equity HPB WAV DJE NFD Aureus Global Developed MP-Bric HR Ilirika BRIC HI-growth KD Prvi izbor Raiffeisen Emerging Markets C-Zenit Ilirika Azijski tigar POBA ICO Equity MP-Mena HR KD Nova Europa ST Global Equity PBZ I-Stock AC Rusija ZB aktiv AC Global Dynamic Emerging M (GDEM)

€ kn € € kn € kn € € $ € € kn € kn kn € € kn € kn € kn kn kn kn kn € kn €

86,9541 10,3881 81,8741 102,4200 313,8553 26,1611 125,5827 112,3120 98,8500 13,2466 128,0800 105,6700 47,3797 97,3708 91,7004 323,3401 101,5267 8,2494 12,3888 54,8800 52,1008 49,6991 5358,1900 455,6913 7,1883 43,0252 68,7416 42,5834 101,5400 10,5559

2,06 1,85 1,78 1,60 1,58 1,54 1,52 1,49 1,49 1,38 1,37 1,29 1,21 1,16 1,15 1,09 0,99 0,97 0,89 0,81 0,76 0,65 0,46 0,44 0,41 0,34 0,32 0,25 0,19 0,17

-8,69 -5,90 1,00 -3,21 -0,28 -5,24 -12,47 -0,97 -4,39 -7,17 -3,00 1,53 -1,76 3,13 -3,69 -4,92 -5,74 -2,40 -3,29 -5,74 4,67 -4,85 -0,69 1,55 -3,08 -3,26 -2,81 -8,29 -5,18 -3,71

-13,12 -4,17 -3,91 -3,14 -3,87 -10,05 -11,59 -0,46 -6,34 -5,63 -4,50 0,11 -5,22 1,40 -5,07 -12,21 -15,99 -3,60 -4,83 -9,27 5,12 -20,67 -2,21 -7,50 -0,87 -7,94 0,22 -6,24 -2,03 -5,57

N/A 6,19 -7,81 2,88 6,95 -8,90 1,58 5,72 -0,08 10,23 -0,82 5,48 -0,74 9,81 -4,98 -5,22 -7,72 -0,15 2,34 -3,70 -2,37 -16,23 -2,95 2,40 13,03 -12,63 13,98 1,95 3,67 -3,14

N/A 3,01 -5,64 0,31 -7,64 -14,28 8,89 6,30 -0,99 -9,44 2,91 0,78 -18,27 -0,70 -1,55 -6,32 1,06 -2,05 2,60 -15,83 -17,84 -15,81 -14,84 4,07 -8,61 -7,62 -9,14 -18,14 0,31 2,40

-13,10 -4,69 -3,52 -2,57 -2,13 -9,55 -14,55 0,04 -7,27 -6,51 -5,68 1,54 -4,73 0,27 -6,04 -12,97 -15,13 -4,55 -4,68 -10,84 4,03 -19,92 -3,56 -6,79 -1,75 -7,49 -1,22 -8,47 -2,35 -6,32

4,230 9,417 8,642 41,258 5,119 9,297 27,413 10,270 142,144 8,480 169,537 239,077 11,900 15,406 54,332 6,963 28,139 63,254 5,483 23,289 6,191 5,117 5,860 4,525 19,983 11,772 237,335 9,038 480,192 14,311

0,63 1,29 3,45 7,70 3,05 4,20 2,68 1,90 1,17 3,73 8,63 7,12 3,70 3,78 5,54 3,26 1,44 9,30 8,34 3,48 3,32 4,06 3,88 3,27 3,67 10,64 3,91 4,27 4,97 2,28

14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI ICF Balanced kn HI-balanced € KD Balanced kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ZB global € C-Premium kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € ST Balanced kn Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn Raiffeisen Prestige € PBZ Global fond kn Erste Balanced € Agram Trust kn HPB Global kn Ilirika JIE Balanced € OTP uravnoteženi kn

125,0263 10,0438 8,0810 79,2854 141,9600 5,6979 10,7350 165,0747 152,8200 119,3365 108,6400 110,6840 129,9500 69,9249 104,1680 145,5961 114,7252

0,59 0,57 0,55 0,54 0,52 0,38 0,14 0,08 0,04 -0,01 -0,07 -0,15 -0,18 -0,19 -0,31 -0,32 -0,92

7,00 -0,73 -3,51 -2,18 -4,84 1,89 -3,02 -2,98 -2,95 2,38 -1,15 0,09 3,27 0,09 2,36 -1,38 0,19

10,86 -1,49 -2,07 -5,58 -3,34 2,81 -3,98 -3,15 -1,21 3,16 0,27 7,45 7,41 2,18 7,56 -3,97 6,38

4,59 2,27 -1,02 0,42 -0,28 0,16 -1,73 -8,51 1,89 10,64 4,04 11,06 12,05 2,15 0,35 1,77 5,30

2,78 0,05 -3,86 -4,62 3,58 -12,09 3,16 6,13 4,94 8,82 6,77 5,54 0,49 -1,19 0,72 7,22 2,53

10,55 -2,05 -3,49 -6,58 -3,81 1,88 -4,55 -3,31 -1,53 3,61 0,25 5,97 6,37 -0,01 6,48 -4,03 6,62

16,471 70,106 6,798 13,643 699,941 12,371 14,244 15,133 294,033 8,060 200,410 303,400 103,762 15,759 99,136 40,986 40,140

9,12 9,30 5,41 4,91 9,95 4,37 2,28 8,43 8,80 2,09 1,27 9,76 10,41 2,93 5,70 5,39 5,50

14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011

€ € € € kn € € €

125,4649 178,0500 129,1545 11,7421 166,9265 131,8731 161,2800 134,8800

0,22 0,10 0,05 -0,01 -0,01 -0,05 -0,07 -0,07

-2,46 0,90 1,76 1,93 1,69 0,86 1,07 2,24

-1,76 2,16 3,81 3,35 3,00 1,82 1,62 3,56

0,15 5,31 6,03 5,12 7,95 4,55 0,92 7,22

4,21 6,58 4,59 1,74 8,03 4,49 4,92 4,58

-1,11 2,07 3,71 3,27 3,08 1,78 1,36 3,50

18,730 541,933 29,328 8,239 75,004 200,651 175,786 601,267

5,50 9,05 5,70 9,30 6,64 8,27 9,95 8,04

14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011

kn kn € kn kn kn kn kn € kn € kn € kn $ kn kn kn

164,7107 133,8053 141,1532 146,9100 140,1700 136,9947 118,7693 11,4893 10,8224 109,8114 107,2500 100,9018 127,2537 140,7382 125,2517 133,7605 124,1045 104,1639

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,02

0,67 0,56 0,52 0,66 0,60 0,69 0,75 0,85 0,73 0,68 1,15 0,65 0,60 0,90 0,19 0,58 0,64 1,47

1,29 1,05 0,92 1,50 1,21 1,28 1,51 1,51 1,40 1,26 1,66 N/A 1,14 1,62 0,54 1,27 1,46 1,59

2,43 2,21 1,94 3,28 2,95 2,95 3,18 3,06 3,07 2,83 3,31 N/A 2,79 2,94 1,24 2,83 2,68 3,20

4,69 6,16 3,21 4,74 4,29 4,32 4,88 5,25 3,97 4,57 4,14 N/A 4,27 4,52 3,71 5,24 4,02 2,20

1,19 0,95 0,85 1,34 1,07 1,16 1,37 1,39 1,27 1,16 1,57 0,91 1,05 1,50 0,49 1,14 1,35 1,57

2434,278 1228,415 121,104 1372,186 801,499 36,700 207,000 180,444 28,143 170,772 200,070 5,000 426,295 114,558 38,763 376,821 229,480 6,993

10,90 12,21 10,90 8,30 8,04 7,45 3,61 2,72 2,03 2,09 1,73 0,39 8,90 7,72 6,17 5,70 5,48 1,88

14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011 14.06.2011

+

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

+

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,9265

7,95

Erste Bond

134,8800

7,22

HPB Obveznički

129,1545

6,03

Raiffeisen Bonds

178,0500

5,31

HI-conservative

11,7421

5,12

OTP euro obveznički 125,4649

0,15

ZB bond

161,2800

0,92

PBZ Bond fond

131,8731

4,55

HI-conservative

11,7421

5,12

Raiffeisen Bonds

178,0500

5,31

OTP euro obveznički Raiffeisen Bonds HPB Obveznički HI-conservative Capital One PBZ Bond fond ZB bond Erste Bond

nOVčanI fOnDOVI ZB plus PBZ Novčani fond ZB europlus Raiffeisen Cash Erste Money ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Euro Novčani HI-cash PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Platinum Cash

+

OGLAS

Magma potonula dodatnih 12 posto USPAVANkA NA ZSE-u Redovni promet dionicama u srijedu je iznosio samo 12 milijuna kuna, uz stagnaciju likvidnijih dionica, a veći minus ponovno je pretrpjela Magma

U vrlo mirnom trgovanju na Zagrebačkoj burzi u srijedu indeksi su stagnirali uz negativan predznak.

Crobex je pao 0,2 posto, na 2252,54 boda, dok je Crobex 10 pao 0,25 posto, na 1228,52 boda. Redovni promet dionicama iznosio je 12,6 milijuna kuna, a ulagači su se koncentrirali uglavnom na HT i Podravku.

"Na domaćem tržištu danas vidimo uspavanku", istiknuo je za Hinu glavni analitičar u društvu za upravljanje investicijskim fondovima ST Invest Stjepan Laća.

Crobex u trendu pada

Kako dodaje, tehnička slika pokazuje da se Crobex zadržava blizu 20-dnevnog eksponencijalnog pomičnog prosjeka, koji se

nalazi na 2253 boda, i 20dnevnog običnog pomičnog prosjeka, na 2255 bodova.

"Na tehničkom grafu Crobexa iscrtan je trokut.

Povučemo li liniju od ovogodišnjeg vrha ostvarenog 14. veljače kada je iznosio 2338 bodova, kroz 2302 boda od 28. ožujka, Crobex je u liniji padajućeg trenda. S druge strane trokuta je rastuća linija Crobexa od ovogodišnjeg dna na 2178 bodova dosegnutog 19. travnja do 2205 bodova, ostvarenih 17. svibnja. I dalje čekamo vijesti koje bi indeks mogle znatnije pogurnuti u jednom ili drugom smjeru", navodi Laća.

U međuvremenu Državni zavod za statistiku objavio je da su u svibnju cijene dobara i usluga,

GoRANko FIžULIć, predsjednik Uprave Magme, čija je dionica u srijedu pala 12 posto arhiva business.hr

mjerene indeksom potrošačkih cijena, porasle u odnosu na travanj za 0,3 posto, dok su u odnosu na svibanj prošle godine bile veće 2,5 posto.

ĐĐ nastavlja rasti

Titulu gubitnika dana odnijela je dionica Magme, koja je pala čak 12,9 posto, na 10,4 kune. Na tu je dionicu potrošeno 300.000 kuna. Dionica još uvijek pati zbog nesuglasica između Magme i njezina beogradskog partnera NCA International Groupa jer Magma tvrdi da joj je NCA dužan još 6,6 mi-

BRoJkE

REGIJA

Kraj pozitivne serije u Beogradu U srijedu su blago rasli indeksi u Sloveniji i Makedoniji, dok je beogradski BELEX 15 nakon pozitivnog niza bio u minusu od 0,09 posto.

S trona najtrgovanije Naftnu industriju Srbije

lijuna eura po 'krovnom sporazumu' kojim je definirana kupnja Magminih tvrtki kćeri, a NCA tvrdi da više ništa nije dužan.

Dobitnik dana u srijedu bila je dionica Đuro Đaković holdinga. Ta dionica porasla je 5,66 posto, na 61,4 kune. To joj je ujedno bila najviša dnevna cijena, a na Đuru je potrošeno više od 400.000 kuna.

Dionica Đure Đakovića u pozitivnoj je seriji još od objave novih poslova s Janafom i HŽ Cargom, kojem isporučuje stotinu teretnih vagona.

Nikola Sučec

skinula je dionica niške AIK banke kojom se trgovalo u vrijednosti od 19,3 milijuna dinara.

Cijena joj je pak pala 0,73 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan i iznosila je 3255 dinara, a ta je dionica ujedno bila jedi-

na u Beogradu s prometom većim od 10 milijuna dinara. Na drugom mjestu našla se dionica Soja proteina kojom se trgovalo u vrijednosti od 6,07 milijuna dinara, a cijena joj je rasla 0,97 posto, na zadnjih zabilježenih 1246 dinara. Krka

i Petrol dominirali su trgovinom u Ljubljani ostvarivši promet od 891.300 i 195.470 eura.

Krkina cijena zadržala se na 60 eura, dok je Petrol pao na 215,9 eura. SBITOP dan je zaključio na 762,1 bodu. B. St.

0,08

posto pao je sarajevski SASX-10

0,2

posto porastao je makedonski MBI 10

Tek nekoliko sati nakon ĹĄto su na Twitteru objavljene kompromitiraju e fotografije ameri kog demokrata u Zastupni kom domu Kongresa Anthonyja Weinera, koji je putem te druĹĄtvene mreĹže

slao svoje eksplicitne fotografije djevojkama koje je „upoznao“ na internetu, kompanija sa sjediĹĄtem u Connecticutu poznata po proizvodnji akcijskih lutaka uglavnom osramo enih ameri kih druĹĄtvenih

figura odlu ila je proizvesti i dvije verzije lutke Anthonyja Weinera.

Tvrtka Hero Builders objavila je kako je jedna Weinerova figurica posve "odjevena", u bokserice na kojima piĹĄe "Tweet

DOBITNICI DANA (ZSE) Brestovac +24,58% Genera +8,94% Solaris +6,92% Quaestus +6,52% Optima +6,18%

BoĹžjakovina akovĹĄtina HGspot Proficio HTP Kor ula

32 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE)

13 Nema promjene

-17,1% -15,68% -8,86% -8,05% -6,57% 33 Pada

koĹĄta malo viĹĄe, 49,95 dolara.

Obje verzije lutaka po et e se prodavati 20. lipnja. Weiner je nedavno objavio da e se povu i iz Kongresa kako bi se lije io od seksualne ovisnosti, a o ekuje se i njegova ostavka iz demokratske stranke. B.hr INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,274,91 162,67

Prom.

0,83% 0,12%

Sirova nafta 99,37 Prirodni plin 4,58 Zlato 1,523,65 Srebro 35,38 Goveda 105,00 Kava 296,69

2,13% 2,99% 0,53% 1,86% 0,00% 0,42%

DOK IMA BOGATAĹ A, BIT E I CIGARA

ARHIVA BUSINESS.HR

Nakon ĹĄto je posustala zbog teĹĄkih udaraca koje je toj industriji zadala kriza, ali i razli iti zakoni, kao ĹĄto su zabrane puĹĄenja na javnome mjestu, proizvodnja kubanskih cigara i duhanskih listova ponovno raste.

Kubanski drĹžavni statisti ki ured objavio je podatke prema kojima su vrijedne kubanske ruke lani smotale 81,5 milijuna cigara, u odnosu na 75,4 milijuna 2009. Najbolji list duhana uzgaja se u najzapadnijoj kubanskoj provinciji Pinar del Rio, gdje je upravo zavrĹĄila berba, a kona na je brojka 25,4 milijuna listova duhana. Godinu dana prije proizvedeno je

22,4 milijuna listova. Iako su te brojke u porastu, i dalje su znatno ispod onih iz 2008. godine, kada je Kuba proizvodila viĹĄe od 100 milijuna cigara za izvoz, a Ĺžetva u Pinar del Riu bila zaklju ena sa 26 milijuna ubranih listova. Djelomi an oporavak pripisuje se rastu potraĹžnje u Aziji, pogotovo u Kini, gdje su novi bogataĹĄi najzahvalniji klijenti kad je rije o kupnji najskupljih cigara. Kina se popela na tre e mjesto zemalja koje najviĹĄe potraĹžuju kubanske cigare, smjestivĹĄi se iza Ĺ panjolske i Francuske. Cigare su jedan od najve ih kubanskih izvoznih proizvoda. B.hr

INDITEX IZNENADIO ANALITIÂťARE

Impresivni rezultati vlasnika Zare viĹĄe nego u istom proĹĄlogodiĹĄnjem razdoblju, i viĹĄe od 316 milijuna eura, na koliko je dobit procijenilo 10 analiti ara koje je anketirao Bloomberg.

Usto, prihodi koncerna ije brendove voli nositi i budu a britanska kraljica Kate Middleton sko ili su 11 posto i dosegnuli 2,96 milijardi eura, ĹĄto je u skladu s o ekivanjima analiti ara.

HEROBUILDERS.COM

www.business.hr

UKRATKO...

Novi bogataĹĄi u Kini potaknuli oporavak kubanskog trĹžiĹĄta cigara

Ĺ panjolski Inditex, najve i svjetski trgovac odje om, koji u svom portfelju ima devet brendova, me u kojima je najpoznatija i najraĹĄirenija Zara, u prvom je financijskom tromjese ju ostvario dobit koja je nadmaĹĄila o ekivanja analiti ara.

U kvartalu koji je zavrĹĄio 30. travnja kompanija je dohvatila neto dobit od 332 milijuna eura, ĹĄto je 10 posto

ARHIVA BUSINESS.HR

odnosno "Tweetaj ovo", Tvrtka iz Connecticuta prodavat e akcijske This", i stoji 39,95 dolara, a druga je samo odraslima figurice osramo enog demokrata Weinera namijenjena jer je Weiner gol. Nagi Weiner

Za impresivne rezultate Inditexa najzasluĹžnije je me unarodno ĹĄirenje, a kompanija o ito planira nastaviti primjenjivati tu uspjeĹĄnu formulu pa e u idu im mjesecima otvoriti prve Zarine trgovine u JuĹžnoafri koj Republici, Tajvanu i Peruu, kao i pokrenuti on-line prodaju tog brenda u SAD-u.

Nikolina Rivosechi

VLASNIK Zare ostvario je u prvom financijskom tromjese ju 332 mil. eura dobiti

Koliko je Amerikanaca u proteklih tjedan dana prvi put traĹžilo pomo za nezaposlene, itajte na...

I Prodanovi e braniti Sanadera Odvjetni kom timu bivĹĄeg premijera Ive Sanadera, koji u zatvoru u austrijskom Salzburgu eka odluku o izru enju Hrvatskoj, pridruĹžio se i poznati zagreba ki odvjetnik edo Prodanovi .

BivĹĄi Clintonov glasnogovornik u Facebooku Joe Lockhart, voditelj ureda za medije u Bijeloj ku i u vrijeme administracije Billa Clintona, zaposlio se u Facebooku. U druĹĄtvenoj mreĹži na svijetu Lockhart e preuzeti funkciju potpredsjednika globalnih komunikacija.

Sveu iliĹĄte piĹĄe Josipovi u i Kosorici Rektor zagreba kog Sveu iliĹĄta Aleksa BjeliĹĄ rekao je da je Senat Sveu iliĹĄta predloĹžio da se o aktualnim pitanjima uputi otvoreno pismo predsjedniku Republike Ivi Josipovi u i predsjednici Vlade Jadranki Kosor.

www.business.hr