Business.hr broj 914 by Business.hr

PRIPREMI PA ODREŽI 24

Savjet premijerki: režite subvencije, javnu nabavu i administraciju

DANAS PRILOG POVRATAK OTPISANIH 4

Nakon što je premijerka Jadranka Kosor najavila da će u rebalans proračuna ipak ići prije izbora, petorica ekonomista, bankara i sindikalaca dala su za Business.hr svoje prijedloge hitnih poteza za sređivanje državnih financija

Costa Coffee, Subway i vapiano vraćaju se u Hrvatsku

petak/subota 17 i 18/6/2011

broj 914 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

U BORBI S RUSIMA 6-7 U pregovore se ozbiljno 'ubacio' i ruski Gazprom, koji iz polja Shah Deniza također nastoji osigurati plin za svoj projekt Južni tok i tako iz igre izbaciti konkurentski Nabucco

plinacro će distribuirati azerbajdžanski plin

fotoliA

BP-a i Statoila

DANAS POTPISIVANJE UGOVORA SA 8 BANAKA

vlada: Dulji rok otplate stambenih kredita u švicarcima Rok otplate kredita može biti najviše do 40 godina, odnosno do 75. godine korisnika kredita, a banke neće naplaćivati tehničke troškove produljenja ili skraćivanja roka otplate 2

info&stav 2-3

Prometna 'crna rupa' Uljanik: dva broda za azerbajdžan Pulski Uljanik ugovorio je gradnju dvaju specijalnih brodova za naručitelja iz Azerbajdžana. Riječ je o brodovima za prijevoz vagona koje je naručio brodar iz Azerbajdžana s kojim Uljanik surađuje od 1984. godine.

business.hr

Hrvatska se uglavnom ne drži svojih strateških dokumenata te je, unatoč strategiji prometnog razvoja s kraja devedesetih, u cestovnu infrastrukturu uloženo čak 90% sredstava za promet, dok je sve ostalo potpuno zanemareno. Zbog lošeg stanja željeznice, čak 75% prometa iz riječke luke ide putem cestovne infrastrukture, rečeno je, uz ostalo, na jučerašnjem forumu o investicijama u prometnu infrastrukturu u organizaciji Poslovnoga tjednika i časopisa Banka.

Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

DanaS PotPISIVanJE UGoVoRa Sa 8 Banaka

Vlada: Dulji rok otplate stam kredita u švicarcima Rok otplate kredita može biti najviše do 40 godina, odnosno do 75. godine starosti korisnika kredita, a banke neće naplaćivati tehničke troškove produljenja ili skraćivanja roka otplate Korisnici stambenih kredita u švicarskim francima u sljedeće dvije godine moći će produljiti rok otplate kredita i pritom iznos anuiteta prilagoditi svojoj kreditnoj sposobnosti, s time da rok otplate kredita može biti najviše do 40 godina, odnosno do 75. godine starosti korisnika kredita. Ako pak u sljedeće dvije godine oslabi tečaj švicarskog franka, korisnici kredita moći će skratiti rok otplate svojih stambenih kredita. Vlada je, naime, na jučerašnjoj sjednici usvojila

memorandum o mjerama za ublažavanje položaja korisnika stambenih kredita, koji će danas potpisati s osam banaka (Erste&Steiermärkische, Hypo Alpe Adria, OTP, PBZ, RBA, SG-Splitska banka, Volksbank i Zagrebačka banka). Premijerka Jadranka Kosor rekla je da banke neće naplaćivati tehničke troškove produljenja ili skraćivanja roka otplate, a s javnobilježničkom komorom je dogovoreno da će javni bilježnici naplaćivati minimalnu naknadu za solemnizaciju dodatka ugovora o kreditu (do 300 kuna, umjesto dvije do tri tisuće kuna, koliko košta naknada za solemnizaciju ugovora o kreditu).

Vodni doprinos

Vlada je jučer još jednom

izmijenila uredbu o visini vodnog doprinosa, i to tako što je omogućila "prebacivanje" dijela građevina koje su dosad pripadale "poslovnim građevinama" u kategoriju "proizvodnih građevina", što će rezultirati znatnim smanjenjem iznosa vodnog doprinosa koji su dosad plaćali njihovi vlasnici i investitori. Primjerice, vlasnici skladišta koja su namijenjena za proizvodne, industrijske i servisne svrhe ubuduće će plaćati pet do šest puta manji iznos vodnog doprinosa. Ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić procjenjuje da će vlasnici i investitori u građevine koje će se preseliti iz poslovnih u proizvodne godišnje plaćati oko 200 milijuna kuna

11 naJVEĆIH oDLUČILo

Mercator se mora 'riješiti' do kraja godine Najveći slovenski trgovački lanac Mercator vjerojatno će do kraja ove godine biti prodan putem međunarodnog natječaja, a 11 velikih dioničara Mercatora koji imaju 50,03 posto dionica u srijedu su potpisali sporazum o zajedničkoj prodaji. Među potpisnicima sporazuma je i Pivovarna Laško koja je ove godine svoj paket od 23,34

posto dionica Mercatora planirala prodati Ivici Todoriću, čiji je Agrokor na natječaju ponudio najbolju cijenu od 221 euro po dionici. "Natječaj mora biti postavljen široko i ne smije nikoga unaprijed isključivati, no već sada je jasno da će Mercator doći u strane ruke, što ne znači da će 'propasti' sve što je s njim povezano, odnosno njegovi

dobavljači", izjavila je jučer u razgovoru za Slovensku televiziju Cveta Selšek, direktorica SKB banke, koja je vodila pregovore između dioničara. Selšek je aludirala na strah dijela slovenske javnosti, ali i državnih dužnosnika, da će Todorić uništiti domaće poljoprivrednike i dobavljače. Slovenski mediji već špekuliraju da će Todorić do je-

snimio saša ćetković

www.business.hr

JaDRanka koSoR, premijerka: 'Javni bilježnici naplaćivat će minimalnu naknadu za solemnizaciju dodatka ugovora o kreditu (do 300 kn)'

manje vodnog doprinosa.

Ribarska luka komiža

Donesene su i odluke o osnivanju i gradnji ribarske luke Komiža ukupne vrijednosti 20-ak milijuna kuna. Ministar poljoprivrede Petar Čobanković rekao je da će njegovo ministarstvo Lučkoj upravi Split osigurati oko 8 milijuna kuna za početak gradnje ribarske luke Komiža, a u pristupnim pregovorima s EU ugovorena je mogućnost njezina sufinanciranja iz europskih seni dati četvrtu ponudu za Mercator, a to potkrepljuju i neslužbenim informacijama da za sve koji su u Agrokoru zaduženi za "slučaj Mercator" nema ljetnog odmora. Sporazum o prodaji Mercatora još nije potpisala UniCredit banka koja drži osam posto dionica. Budući da je hrvatski AZ obavezni mirovinski fond nedavno povećao udjel u Mercatoru sa 2,8 na 4,9 posto, slovenski Dnevnik u tome vidi pozadinsku igru Ivice Todorića jer je UniCredit je-

››

biser dana Damir Polančec je častan i pošten čovjek i, kad bude imao novaca, platit će, a ako ne bude, neće

brojka

1,3

posto pala je vrijednost hrvatskog IT tržišta 2010. u odnosu na godinu ranije, na ukupno 5,8 milijardi kuna

anto nobilo, odvjetnik bivšeg potpredsjednika Vlade kojega brani bez naknade

uvodnik

mbenih Otplati kredit i umri josip jagić josip.jagic@business.hr

dan od najvećih financijaša Agrokora. Neki u Sloveniji ipak smatraju da bi za Mercator bilo najbolje da ga kupi Todorić. Tako Aleš Kuhar s Katedre za agrarnu ekonomiku Biotehničkog fakulteta u Ljubljani smatra da bi neka velika globalna kompanija tražila dublje restrukturiranje Mercatora i da bi moglo doći do „masakra“ u mreži dobavljača, kako se to dogodilo u Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj. n. Cuglin

snimio saša ćetković

fondova u iznosu do 85% vrijednosti investicije. Usvajanjem triju uredbi o skupnom izuzeću horizontalnih sporazuma između poduzetnika, koje će poduzetnicima iz područja osiguranja i transporta omogućiti sklapanje ugovora o zajedničkim poslovima kako bi pojeftinili troškove poslovanja, Vlada je u cijelosti uskladila hrvatsko s europskim zakonodavstvom o tržišnom natjecanju, poručila je ravnateljica AZTN-a Olgica Spevec. Zoran daskalović

uropa se trese. Grčki premijer Georgios Papanderou ne uspijeva dogovoriti sa svojom vladom i opozicijom kako provesti plan prodaje državne imovine i štednje koji bi toj gotovo skaredno prezaduženoj balkanskoj zemlji u kratkom roku priskrbio 78 milijardi eura. Toliko im je, naime, prema uvjetima Europske unije, koja im je prošle godine s Međunarodnim monetarnim fondom posudila 110 milijardi eura, potrebno kako bi uspjeli pokriti proračunske rupe do 2012. godine, kad bi se u teoriji trebali vratiti na inozemno tržište duga. PaPandrEou umjesto konsenzusa zaziva sastavljanje nove vlade i traženje povjerenja u parlamentu, čiji zastupnici ionako nisu pristali na njegov prijedlog plana podizanja poreza, spuštanja plaća i rasprodaje državne imovine. No, to nije jedini problem Grčke. Bitka za Grčku vodi se i na relaciji između Berlina i Bruxellesa. Njemačka premijerka Angela Merkel, potaknuta inicijativom svojeg ministra financija Schaueblea, traži da se grčki vjerovnici fino strpe jedno sedam godina, odnosno da pristanu da se dospijeća glavnica i kamata izdanih grčkih ob-

››

Vlada i banke omogućit će dužnicima da produlje rok otplate stambenih kredita u švicarcima do 75. godine. Zaboravili su spomenuti da će to korisnike kredita skuplje koštati. Uz očekivanu životnu dob u Hrvatskoj od 76,1 godinu, mogli bi kreditnu ponudu obogatiti sloganom: Iz kredita u smrt veznica odgode do 2018. godine, dokad bi se grčka ekonomija temeljito restrukturirala i oporavila. Tome se protivi šef Europske središnje banke Jean-Claude Trichet, koji pak misli da se vjerovnike ne bi smjelo prisiljavati da pomažu svojim dužnicima. Ulagači osjetljivi na svaku promjenu situacije u Grčkoj i svaku riječ vodećih ljudi ECB-a odlučili su reagirati tako da se rješavaju eura, očekujući ispada-

nje Grčke iz eurozone, i bježe u sigurnije valute. KaKo sigurnija valuta već nekoliko godina nije američki dolar nego švicarski franak, franku raste cijena, na radost svih hrvatskih kreditnih dužnika kojima su uslužne banke izdale raskošne kredite u francima s promjenjivom kamatnom stopom. Reagirajući proaktivno, s nekoliko mjeseci zakašnjenja, hrvatska Vlada potpisat će danas s bankama ugovor

prema kojem će banke omogućiti dužnicima da si smanje ratu i produlje rok otplate stambenih kredita, sve do sretne 75. godine. Zaboravili su spomenuti da će to na kraju sve korisnike kredita skuplje koštati. Zaista, garancija lagodnog života u zlatnoj dobi. Uz očekivanu životnu dob u Hrvatskoj od 76,1 godinu, banke i Vlada mogli bi kreditnu ponudu obogatiti sloganom: Iz kredita u smrt.

tema 4-5

POVRATAK OTPISANIH Poznate svjetske franĹĄize, koje su re njega i odustale

Subway, Vapiano i Costa Coffee vraÄ&#x2021;aju se u RH Kod nas postoji oko 170 franĹĄiznih koncepata, od kojih je samo 12 posto doma ih, ĹĄto je premalo jer upravo u njima leĹži potencijal za ĹĄirenje uspjeĹĄnih poslovnih koncepata i izvoz Subway, Vapiano i Costa Coffee poznate su svjetske franĹĄize koje su redom doĹživjele neuspjeh na hrvatskom trĹžiĹĄtu, ali nisu od njega i odustale pa moĹžemo o ekivati njihov povratak, i to ovaj put s viĹĄe uspjeha, tvrdi DuĹĄan Ĺ˝erak, direktor slovenske tvrtke FranAdria, koja se bavi savjetovanjem na podru ju franĹĄiznog poslovanja te zastupa neke od najpoznatijih svjetskih franĹĄiza pomaĹžu i im u pronalaĹženju poslovnih partnera u regiji, uklju uju i i Hrvatsku. Ne Ĺžele i ulaziti u detalje kada je o konkretnim slu ajevima rije , Ĺ˝erak je podsjetio kako unato tome ĹĄto franĹĄizni model poslovanja poduzetniku u pravilu omogu uje manji poslovni rizik, budu i da je rije o poslovnom paketu koji je ve isproban i uspjeĹĄan, franĹĄiza sama po sebi, pa bila to i uspjeĹĄna svjetska marka, nije jamstvo uspjeha. "Uspjeh prije svega ovisi o menadĹžerskim sposobnostima onoga tko investira, dobrom odabiru lokacije, pravilnom trĹžiĹĄnom pozi-

cioniranju i pravilnom odabiru franĹĄize koja e biti adekvatna za naĹĄe trĹžiĹĄte. Analizu jednog neuspjeha imamo, ali je ne moĹžemo komentirati jer su neki od aktera naĹĄi klijenti. Mogu samo re i da se, koliko je nama poznato, sve tri franĹĄize vra aju na hrvatsko trĹžiĹĄte i vjerujemo u njihov uspjeĹĄan povratak", isti e Ĺ˝erak.

LoĹĄa adaptacija

Da za spomenute brendove hrvatsko trĹžiĹĄte nije gotova pri a, vjeruje i predsjednica Hrvatske udruge za franĹĄizno poslovanje Ljiljana Kukec, kako je rekla odgovaraju i na pitanje o razlozima njihova neuspjeha na doma em trĹžiĹĄtu. "Na Ĺžalost ovi primjeri ne ĹĄalju dobru poruku, ĹĄto nije uvijek do franĹĄiza. Ako vam kaĹžem da je Subway uspjeĹĄna marka koja je odli no primljena u Hrvatskoj i koja posluje u cijelom svijetu, a da je nestao s trĹžiĹĄta pod vrlo udnim okolnostima i pri ama, onda se ne moĹže re i da je krivica u Subwayu. Smatram da u slu-

DUĹ AN Ĺ˝ERAK, direktor slovenske tvrtke FranAdria, kaĹže da uspjeh prije svega ovisi o menadĹžerskim sposobnostima onoga tko investira, dobrog odabira lokacije, pravilnog trĹžiĹĄnog pozicioniranja i pravilnog odabira franĹĄize koja e biti adekvatna za naĹĄa trĹžiĹĄta

aju Costa Coffeea nije bila dobro odra ena adaptacija koncepta na lokalno trĹžiĹĄte, no oni nisu rekli sve ĹĄto su imali i vratit e se", rekla je Kukec, dodaju i da za kvalitetnu prilagodbu trĹžiĹĄtu treba uzeti u obzir i lokalne navike i ukuse. "Mi smo zemlja koja ima dosta razvijenu kulturu kave i kola a, koja sporo prihva a neke nove trendove i mislim da neki koncepti moraju viĹĄe poraditi na prilagodbi", isti e. U Hrvatskoj gospodarskoj komori po etkom ovog tjedna odrĹžan je besplatni seminar o temi "Ĺ irenje poslovanja pomo u franĹĄiza" na kojem su uz DuĹĄana Ĺ˝eraka iz FranAdrije kao predava i sudjelovali franĹĄizna konzultantica Edita Be i iz te tvrtke te Vladimir Ĺ˝erjavi , direktor i suvlasnik tvrtke

LJILJANA KUKEC, predsjednica Hrvatske udruge za franĹĄizno poslovanje, isti e da je Subway zapravo nestao s trĹžiĹĄta pod vrlo udnim okolnostima

RE/MAX Hrvatska, uspjeĹĄne strane franĹĄize u Hrvatskoj koja ostvaruje dobre rezultate u nekretninskom biznisu unato nezavidnim prilikama koje vladaju na tom trĹžiĹĄtu. Iako je op i dojam o uspjehu seminara pozitivan, Ĺ˝erak priznaje da su o ekivali ve i broj zainteresiranih budu i da su, kako je rekao, rijetke prilike kada se na jednome mjestu mogu upoznati neke od ve ih europskih franĹĄiza koje traĹže partnere u Hrvatskoj.

FranĹĄiza Steffi Graf

Me u stranim franĹĄizama koje su se predstavile potencijalnim partnerima u Hrvatskoj su Mrs. Sporty, franĹĄiza Steffi Graf te vode i talijanski centar ljepote poznat po tome ĹĄto u tretmanima koristi okoladu - K2

Chocolate Beauty Center. Razlog slabu odazivu mogao bi se na i i u injenici da je franĹĄizno poslovanje u Hrvatskoj nedovoljno razvijeno. U svijetu postoji viĹĄe od 20.000 razli itih franĹĄiznih koncepata koji posluju na oko 1,1 milijun lokacija i zapoĹĄljavaju viĹĄe od 30 milijuna ljudi. U Europi je franĹĄizno poslovanje najrazvijenje u Francuskoj, Velikoj Britaniji, Ĺ panjolskoj, Italiji i Njema koj koje imaju izme u 800 i 1000 franĹĄiznih koncepata, od kojih je nacionalnih 80 do 90 posto. Prema podacima Hrvatske udruge za franĹĄizno poslovanje, kod nas postoji oko 170 franĹĄiznih koncepata, od kojih je samo 12 posto doma ih, ĹĄto je, prema miĹĄljenju predsjednice te udruge, poraĹžavaju e jer je upravo

edom doĹživjele neuspjeh na doma em trĹžiĹĄtu, ipak nisu od

BROJKA

tisu a razli itih franĹĄiznih koncepata postoji u svijetu, a oni posluju na oko 1,1 milijun lokacija i ukupno zapoĹĄljavaju viĹĄe od 30 milijuna ljudi

Red u sektoru

"Organizaciji sektora i njegovu ja anju znatno bi pridonijelo stvaranje registra franĹĄiza koji bi bio besplatan, ali obavezan. Time bi se uveo red u sektor i imala bi se kontrola nad ulaskom franĹĄiza u Hrvatsku,

Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

KOMPLETNA USLUGA

Softver koji prati stanje tonera Me u tvrtkama koje su se predstavile potencijalnim kupcima franĹĄiza u sklopu seminara odrĹžanog u HGK je i tvrtka Printera iz Litve. Osnovana 2005. godine, tvrtka koja se bavi proizvodnjom i distribucijom patrona za printere, a otad se izborila za vode u poziciju na doma em trĹžiĹĄtu OGLAS

u njima leĹži potencijal za ĹĄirenje uspjeĹĄnih poslovnih koncepata i izvoz. Prema ocjeni DuĹĄana Ĺ˝eraka, trenuta noj situaciji u Hrvatskoj pridonosi slaba potpora drĹžave franĹĄiznom poslovanju, niska kupovna mo , izostanak interesa velikih stranih franĹĄiza za hrvatsko trĹžiĹĄte jer je malo, ali i nedovoljna ambicioznost i nepoznavanje tog oblika poslovanja. Ljiljana Kukec, koja smatra da je franĹĄizno poslovanje u Hrvatskoj popularno i uz to se odli no razvija, tako er isti e kako je problem ĹĄto hrvatske institucije ne pomaĹžu, kao ĹĄto bi trebale, u edukaciji poduzetnika i ulaga a o tom na inu poslovanja te ne prepoznaju injenicu da ono omogu uje zapoĹĄljavanje i rast sigurnijeg poduzetniĹĄtva.

business.hr

a to zna i da bi se provjeravalo odgovara li ta franĹĄiza svim pravilima Europskog kodeksa franĹĄiznog poslovanja, na koji se obvezala i Hrvatska udruga za franĹĄizno poslovanje. Tada bi kupci franĹĄize bili sigurni da nisu kupili ma ka u vre i, ve kvalitetan, provjeren i uspjeĹĄan posao", isti e Ljiljana Kukec. Navela je neke uspjeĹĄne primjere kako neke zemlje, primjerice Malta, podupiru poduzetniĹĄtvo kroz franĹĄizno poslovanje tako da sufinanciraju ulaznu franĹĄiznu pristojbu. Kako objaĹĄnjava, na taj na in Ĺžele potaknuti poduzetnike da u u u privatni biznis koji je dokazano uspjeĹĄan, ĹĄto pokazuju i statistike po kojima nakon prve godine poslovanja ak 97 posto poduzetnika koji su kupili franĹĄizu preĹživi, dok u istom razdoblju opstane samo 62% samostalnih poduzetnika. Nakon pet godina, dodaje, u franĹĄizi opstane 92 posto poduzetnika, odnosno samo 23 posto samostalnih poduzetnika. Margareta Podnar

margareta.podnar@business.hr

zahvaljuju i borbi za pove anje u inkovitosti i ulaganje u razvoj novih tehnologija. "Stvorili smo softver koji nam omogu uje da preko interneta pratimo stanje tonera u printerima naĹĄih klijenata i nadopunjavamo ih prema potrebi. Klijenti tako ne kupuju samo finalni pro-

izvod, patrone za printere, nego kompletnu uslugu, ĹĄto im donosi uĹĄtedu vremena i novca", isti e Vitautas Ĺ˝ebrauskas, predstavnik tvrtke koja ima osam trgovina na doma em trĹžiĹĄtu te franĹĄize u Letoniji, Ukrajini, Velikoj Britaniji, Rusiji, Njema koj, Nizozemskoj, a uskoro i u Sloveniji.

tema 6-7

U BORBI S RUSIMA U pregovore se ozbiljno "ubacio" i ruski G nastoji osigurati plin za svoj projekt Južni tok i tako iz igre izbac

Plinacro će dist azerbajdžanski pl Odabere li konzorcij varijantu Shah Deniz koja će iz Turske azerbajdžanski plin transportirati preko Bugarske i Rumunjske do Mađarske, Hrvatskoj je preko nedavno dovršene interkonekcije Donji Miholjac Dravaszerdahely omogućen pristup tom projektu Hrvatska i zemlje regije, kao potencijalna čvorišta za transport plina s istoka prema Europi, postaju sve zanimljivije velikim svjetskim plinskim konzorcijima. Prema neslužbenim informacijama iz dobro obaviještenih izvora, u tijeku je analiza tranzitnih mogućnosti svih zemalja u regiji za transport plina iz područja Azerbajdžana prema ostatku Europe te plasman kaspijskog plina u zemljama okruženja. Naime, plinom izrazito bogato područje Azerbajdžana, zapadnoazijske države na istočnoj obali Kaspijskoj jezera, moglo bi biti presudno za preživljavanje ambicioznih planova gradnje budućih međunarodnih plinovoda poznatih pod imenima Južni tok, Nabucco, TAP (Trans Adriatic Pipeline), Plavi tok ili pak IGI Poseidon, koji bi, slično TAP-u, podmorskim plinovodom trebao povezati Grčku i Italiju. Najperspektivnije azerbajdžansko plinsko polje Shah Deniz, s čijim plinom - a riječ je o respektabilnim rezervama od oko 1200 milijardi prostornih metara plina - računaju svi spomenuti projekti, mo-

JeRkO JelIć BAltA, predsjednik Uprave Plinacra, državne tvrtke koja je u veljači ove godine s predstavnicima norveškog Statoila i projekta TAP potpisala Memorandum o razumijevanju i suradnji Snimio hrvoje dominić

glo bi odlučiti koji će od tih plinovoda preživjeti, a koji propasti.

pregovori s vladom

Azerbajdžan je u 2010. godini proizveo 28,5 milijardi prostornih metara prirodnog plina, a do 2020. godine ta bi se proizvodnja trebala udvostručiti najviše zahvaljujući upravo plinskom polju Shah Deniz. Prema sadašnjim podacima, polje Shah Deniz, koje je aktivirano 2006. godine, u ovom

HRvAtSkI plInSkI sustav u svojim razvojnim projektima predviđa mogućnost spajanja na neki od budućih transportnih pravaca, a jedan od najzanimljivijih jest razvoj projekta IAP (Jonsko-jadranski plinovod), koji većim dijelom prolazi kroz Hrvatsku i na njezinom se južnom dijelu, uz granicu s Albanijom, spaja na budući plinovod TAP, koji također računa na plin iz Azerbajdžana

trenutku proizvodi između osam i devet milijardi prostornih metara plina na godinu, a od 2017. godine ta će brojka narasti na oko 16 milijardi prostornih metara plina na godinu, od čega će 10 milijardi biti spremno za izvoz u zemlje Europske unije. EU, koja stoji iza projekta transportnog sustava Nabucco, računa upravo na taj plin kako bi smanjila svoju ovisnost o uvozu ruskog plina, a predstavnici Nabucca

pregovorima nastoje privoljeti azerbajdžansku vladu da upravo njima ustupi 10 milijardi prostornih metara plina s polja Shah Deniz na godinu. No vlada u Bakuu još se koleba i svim zainteresiranima šalje signale kako se ne želi osloniti samo na jednog kupca. Britanski BP kao glavni operater i norveški Statoil posjeduju svaki po 25,5 posto udjela u vlasništvu nad poljem Shah Deniz, po 10 posto udjela nadalje ima-

ju državna naftna kompanija Azerbajdžana SOCAR, ruski Lukoil, francuski Total SA i iranska državna naftna kompanija NICO, dok turski TPAO posjeduje preostalih devet posto. Zanimljivo je da je norveška kompanija Statoil ujedno jedan od najvećih dioničara (42,5 posto) u velikom međunarodnom plinskom projektu TAP (Trans Adriatic Pipeline), plinovodu koji će preko Grčke, Albanije i podmorskim putem

Gazprom, koji iz polja Shah Deniza tako er citi konkurentski Nabucco

business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

tribuirati lin BP-a i Statoila BROJKA

milijardi prostornih metara plina proizvodit e do 2017. godine polje Shah Deniz od ega e 10 milijardi biti spremno za izvoz u zemlje EU

do juga Italije plin iz kaspijske regije transportirati do Europe.

Garancija iz Bakua

Konzorcij Shah Deniz II upravo ovih dana pregovara s Turskom o tranzitu plina na zapadnu granicu Turske, nakon ega e uslijediti daljnji planovi i pregovori za transport plina prema Europi. No u pregovore se ozbiljno "ubacio" i ruski Gazprom, koji iz Shah De-

niza tako er nastoji osigurati plin za svoj projekt Južni tok i tako iz igre izbaciti konkurentski Nabucco. Ve je poznato da su pregovara i Gazproma uspjeli od vlade u Bakuu dobiti garanciju da e dosadašnjih milijardu prostornih metara plina, koliko je Rusija uvozila iz Shah Deniza do 2010. godine, ove godine udvostru iti na ak dvije milijarde. Azerbajdžanska državna naftna kompanija SOCAR krajem svibnja ove godine objavila je kako postoji mogu nost da Azerbajdžan odustane od prodaje plina Europi preko budu eg plinovoda Nabucco, ako od nekih drugih ponu a a dobiju povoljniju ponudu i ve u cijenu za taj energent, iz ega je jasno da e borba za azerbajdžanski plin biti oštra i beskompromisna. Hrvatski plinski sustav pak u svojim razvojnim projektima predvi a mogu nost spajanja na neki od budu ih transportnih pravaca, a jedan od najzanimljivijih jest razvoj projekta IAP (Jonsko-jadranski plinovod), koji ve im dijelom prolazi kroz Hrvatsku i na njezinom se južnom dijelu, uz granicu s Albanijom, spa-

ja na budu i plinovod TAP, koji tako er ra una na plin iz Azerbajdžana.

Analiza tržišta

Norveški je Statoil jedan od lanova konzorcija za razradu druge faze polja Shah Deniz, ujedno lan konzorcija za razvoj TAP projekta. Hrvatski operator transportnog sustava Plinacro u velja i ove godine je s predstavnicima Statoila i TAPa potpisao memorandum OGLAS

o razumijevanju i suradnji, ime je osigurano priklju enje Hrvatske tom velikom transportnom sustavu u budu nosti, a odabere li konzorcij Shah Deniz varijantu koja e iz Turske azerbajdžanski plin transportirati preko Bugarske i Rumunjske do Ma arske, Hrvatskoj je preko nedavno dovršene interkonekcije Donji Miholjac - Dravaszerdahely omogu en pristup tom projektu.

Može se o ekivati da e konzorcij Shah Deniz II prije kona ne odluke o realizaciji projekta TAP pažljivo prou iti sve postoje e varijante, uklju uju i i onu koja pretpostavlja transport i potrošnju plina u podru ju jugoisto ne Europe, pa tako i na tržištu Hrvatske, a analiza hrvatskog tržišta i tržišta regije, kako smo doznali, ve je u tijeku. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr

mehkek/cropix

Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

SUĐENJE

Mali maestro odgođen, Čobanković ljut

Zagreb. Ponovljeno suđenje u slučaju Mali maestro, na kojem je jučer na Županijskom sudu trebao svjedočiti potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković, odgođeno je zbog bolesti drugooptuženoga Svjetlana Stanića. Obrane Stanića i potpredsjednika HFP-a Ivana Gotovca složila se da se izvanraspravno

uputili pred jedan prostor, čekao sam 20 minuta i od novinara saznao da je rasprava odgođena", kazao je Čobanković u sudnici u kojoj je suđenje počelo u zakazano vrijeme. Ispričala mu se sutkinja Gordana Mihela Grahovac, ali i napomenula je da je na pozivu bila naznačena točna sudnica. Gotovca se tereti za primanje mita od poduzetnika Svjetlana Stanića kojemu je navodno davao informacije kako da mimo tržišnih uvjeta povoljno stekne dionice Dalmacijavina i splitskoga hotela Bellevue. H

PEtar ČobaNković, potpredsjednik Vlade, pogriješio dvoranu Snimio h. dominić

'Legalizacija bespravne gradnje otvara vrata korupciji'

MirELa HoLY (SDP): 'Neodgovorno je od Vlade na odlasku da predlaže nedovoljno promišljene zakone koji mogu izazvati nemjerljive dugoročne štete u prostoru'

Zakonska regulativa o građenju i legalizaciji bespravne gradnje očekivano je jučer u Saboru zavadila oporbu i vladajuće: oporbeni su zastupnici upozorili, uz ostalo, na moguće malverzacije prostorom, ali i na otvaranje prostora korupciji. Većina smatra da najviše prostora za malverzacije i korupciju otvara omogućavanje etažiranja apartmana jer bi se nekad velika apartmanska naselja pretvorila u stambene zone zato što bi zbog nepovredivosti vlasništva bilo nemoguće vlasnike prisiliti na stalni boravak, čime se formalno i mijenja namjena prostora.

ispita svjedoka Nenada Madžarića, bivšeg šefa kabineta bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca, ali ne i Čobankovića koji bi trebao svjedočiti 8. srpnja. Čobanković je u sudnici izrazio nezadovoljstvo jer su ga pravosudni policajci prethodno uputili u pogrešnu dvoranu, gdje je početak rasprave s novinarima čekao 20-ak minuta. "Moram reagirati, imam brojne obaveze, disciplinirano sam čekao od devet sati. Poštujem kućni red, na porti sam predao poziv i osobnu iskaznicu te su me

Novi ZakoNi U SaborU Najviše prostora za malverzacije otvara omogućavanje etažiranja apartmana, smatraju SDP i HNS, koji su za temeljitu promjenu nekih predloženih odredaba. HDZ i HSS dovoljnima smatraju manje dorade SDP i HNS smatraju da bi trebalo temeljito promijeniti predložene pojedine zakonske odredbe, a koalicijski partneri na vlasti HDZ i HSS smatraju da treba samo manje doraditi predloženi zakon.

Uključiti javnost

Jedna od zamjerki jest da su izmjene zakona tolikoga opsega da je trebalo predložiti novi zakon koji pokriva prostorno uređenje i gradnju. "Neodgovorno je od Vlade na odlasku da predlaže nedovoljno promišljene zakone koji mogu izazvati nemjerljive dugoročne štete u prostoru", kazala je Mire-

la Holy iz SDP-a. "Umjesto 100 metara, sada se može graditi 70 metara od obale, a na otocima 50 metara od obale, čime se legalizira pljačka, potiče korupcija i malverzacija prostorom", ustvrdila je. Marijana Petir (HSS) smatra kako novi odnos prema prostoru Hrvatskoj jest potreban, ali je iznijela i niz primjedaba na prijedlog izmjena Zakona o prostornom uređenju i gradnji, naglasivši da bi u postupku pripreme prostornih planova više trebala sudjelovati javnost. "Ideje, poticaji i vizije više bi trebali dolaziti i od jedinica lokalne samo-

uprave i zato bi ih se trebalo dodatno uključiti u odlučivanje o prostoru", objašnjava Petir.

Neučinkovita uprava

Prema mišljenju Zlatka Koračevića (HNS/HSU), iako je intencija zakona pojednostavniti proceduru izdavanja građevinskih dozvola, njime se otvara prostor za korupciju. Stoga je pozvao na ozbiljnu pripremu tog zakona za drugo čitanje. Iznio je primjedbe koje se odnose na izmjenu djelokruga rada županijskih zavoda za prostorno planiranje, rekavši kako im se treba omogućiti izrada prostornih planova.

Naime, iako je zakon omogućavao brzi postupak izdavanja građevinskih dozvola, najveći problem je i dosad bila neučinkovita javna uprava, prije svega uredi za izdavanje građevinskih dozvola u gradovima i općinama. Stoga je, osim zakonske regulative, potrebno mnogo više ubrzati proceduru definiranu zakonom i natjerati državne službenike da brzo i ažurno obavljaju svoj posao, moglo se čuti u kuloarima saborske rasprave o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

2011.

REAGIRANJE

HZZO: Prijava Bauerfeinda nije sredstvo pritiska

Iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) reagirali su na navode Karla Schmidta, predsjednika Uprave tvrtke Bauerfeind, iznesene u tekstu objavljenom u Business.hr-u 15. lipnja pod naslovom "Bauerfeind će tužiti ravnatelja HZZO-a“. "Prijava tvrtke Bauerfeind DORH-u od strane HZZO-a nije sredstvo pritiska

nego ukazivanje na zakonske propise i sprječavanje njihova kršenja. Prilikom oglašavanja i obavještavanja o lijeku ili medicinskom proizvodu nije dopušteno poticati zdravstvene radnike na propisivanje, nabavu, preporučivanje ili kupnju lijekova, odnosno medicinskih proizvoda nagrađivanjem u novcu, davanjem darova ili omogućavanjem bilo kakve druge imovinske koristi, odnosno obećanjem neke povlastice ili nagrade”, ističu u demantiju. Navode i kako ugovor o etičkom oglašavanju zabranjuje

2011.

SKAČU lI lANJSKE GAZElE I U 2011.

MEDOKA: Slaba gripa i HZZO odnijeli 600.000 kn Tvrtka za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima Medoka s rastom u 2009. godini od 467,13 posto bila je u lanjskom izboru peta u Hrvatskoj Na prošlogodišnjoj listi deset najbrže rastućih tvrtki na nacionalnoj razini u Hrvatskoj nalazila se i zagrebačka tvrtka za trgovinu na veliko farmaceutskim proizvodima Medoka, koja je bila na visokom petome mjestu s rastom u 2009. godini od 467,13 posto. Veći rast imali su samo Novalis, Deichmann, Antonio trade i Urban konstruktor.

BROJKE

3,38 2,8

milijuna kuna iznosila je dobit Medoke u 2009. godini

milijuna iznosila je dobit Medoke u 2010. godini

Kako nam je rekao vlasnik i direktor Medoke Berislav Žuković, tvrtka je prošle godine imala pad prihoda 20 posto. "Budući da je naš posao specifičan, prodajemo cjepivo za javnu nabavu, ponajprije za HZZO, a privatno je tržište zanemarivo, imali smo smanjenu prodaju cjepiva i pad prihoda zbog toga što nije bilo veće epidemije gripe kao prošle godine", rekao nam je Živković dodavši kako prošle godine nisu prošli na jednom od većih javnih natječaja za nabavu cjepiva za gripu. Prošlogodišnja im je dobit iznosila 2,8 milijuna kuna, a 2009. godine 3,38 milijuna, pa su zbog smanjenja prihoda bili prisiljeni smanjivati i troškove. Kao poseban problem poslovanja tvrtke Živković je istaknuo i promjene kroz koje prolazi hrvatski javni sustav zdravstva i činjenicu da je HZZO smanjio cijene lijekova, među kojima i cjepiva. "Ne možemo se pohvaliti rastom kakav smo imali 2008. i 2009. godine", rekao je vlasnik Modeke dodavši kako su unatoč lošijim uvjetima poslovanja ipak ostvari-

BERISlAv ZUKOvIć, vlasnik i direktor Medoke

Snimio Saša ĆetkoviĆ

li dobit. Specifičnost njihova poslovanja je i u činjenici da ne ovise o kretanju ukupnoga gospodarstva. Živković je rekao kako nisu imali problema s redovnim plaćanjima HZZO-a. Vlasnik Medoke istaknuo je i kako su prošle godine od sezonske gripe u Hrvatskoj umrle 54 osobe, što je više od umrlih u svijetu u posljednje vrijeme od Escherichije coli, upozorivši na činjenicu da je u Hrvatskoj preventivno cijepljenje još na niskoj razini. Gorden Knezović

neetičko reklamiranje, kao što je to i nagrađivanje putovanjem, a ugovorom o društvenoj solidarnosti i fiskalnoj odgovornosti kontrolira se potrošnja takoda i druga strana koja sudjeluje u ponudi prihvaća dio odgovornosti za njihovu potrošnju ako je rast potrošnje iznad utvrđenoga proračunskog iznosa. „Oba ugovora uobičajena su praksa zemalja zapadne Europe kojoj je cilj regulacija tržišta, a u Hrvatskoj se na tržištu lijekova uspješno provode od prošle godine. Bauerfeind nije jedina tvrtka koja se uprotivila

potpisivanju ugovora o etičkom oglašavanju ortopedskih i drugih pomagala, tome se usprotivilo još nekoliko tvrtki i Hrvatska udruga poslodavaca, čija je članica i tvrtka Bauerfeind, s kojom je HZZO obavio opsežne i kvalitetne razgovore”, kažu u HZZO-u. Na kraju ističu da proračun za ortopedska i druga pomagala u 2011. iznosi 610 milijuna kuna, i to prema državnom proračunu za 2011., što je javno dostupan podatak. Na natječaj se javilo 98 tvrtki koje su dale ukupno 206 ponuda. H

CBRE preuz nekoliko do cIlJEvI Među potencijalnim metama su Portanova u Osijeku, riječki ZTC te Mall of Split, koji se počeo graditi, kao i Zagreb Mall, čija gradnja još nije počela CB Richard Ellis Group Inc. najavio je preuzimanje Euro Mall Centre Managementa, tvrtke specijalizirane za upravljanje trgovačkim centrima diljem srednje i istočne Europe. Euro Mall je osnovan 2002. i djeluje u pet zemalja srednje i istočne Europe - Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Letoniji i Litvi. Upravlja trgovačkom imovinom fondova Invesco, Ing Real Estate Investment Management i Carpathian Asset Management. Euro Mall ima oko 200 zaposlenika te upravlja s više od 40 nekretnina u regiji, u kojima je više od

ARN WIllEMS, direktor zagrebačkog CB Richard Ellisa, kazao je da bi ugovori o preuzimanju trebali biti gotovi u idućih 12 do 18 mjeseci

Snimio darko mariĆ

658.000 četvornih metara prodajnog prostora u trgovačkim centrima i više od 2400 zakupaca. Takva transakcija CB Richard Ellisa uslijedila je nakon preuzimanja švicarske podružnice CBRE- PI Perfomance i dio je njihove strategije širenja posla u Europi.

Širenje mreže

Predsjednik CB Richard Ellisa za Europu, Bliski istok i Afriku Mike Strong rekao je kako je njihova poslovna strategija širenje poslovne mreže te je s tim ciljem preuzeta vodeća tvrtka za upravljanje

OGLAS

zima upravljanje omaćih centara i agent je za najam preko 200.000 četvornih metara prodajnog prostora. Willems je rekao kako pregovaraju s nekoliko vlasnika trgovačkih centara o preuzimanju upravljanja njihovim nekretninama, a ugovori bi trebali biti potpisani u sljedećih 12 do 18 mjeseci.

100.000 kvadrata

maloprodajnim prostorima u srednjoj i istočnoj Europi. Predsjednik Uprave Euro Milla Jorn ElkjærHolm ustvrdio je kako su u devet godina od osnivanja napravili značajne uspjehe da se mogu pridružiti CB Richard Ellisu i postati vodeća tvrtka koja će investitorima pružiti najbolje usluge prilikom ulaska na tržište te najbolju uslugu vodećim svjetskim brendovima u tržišnom ulasku. I tvrtka CB Richard Ellisa u Zagrebu je za hrvatsko tržište osnovala tvrtku CBRE Properta, koja će biti fokusirana na pru-

žanje usluga upravljanja prodajnim prostorima ne samo u Hrvatskoj, nego i u Sloveniji i Bosni i Hercegovini. CB Richard Ellis je međunarodna tvrtka sa sjedištem u Los Angelesu i najveća je komercijalna tvrtka za usluge na tržištu nekretnina. Zapošljava oko 31.000 radnika u više od 3400 ureda u svijetu. Direktor zagrebačkog CB Richard Ellisa Arn Willems ustvrdio je kako razvoj nekretninskog tržišta u Hrvatskoj zahtijeva osposobljenu tvrtku za upravljanje imovinom. CB Richard Ellis posluje u Hrvatskoj već pet godina

S kojim trgovačkim centrima pregovaraju u CBRE Properti, čiji je direktor Vlatko Dubravica, nismo uspjeli doznati. Ivana Marjanović iz CB Richard Ellisa rekla nam je kako pregovaraju s trgovačkim centrima u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, čija je ukupna prodajna površina oko 100.000 kvadrata. Kako zagrebački CB Richard Ellis ima ekskluzivno pravo najma prostora u nekoliko trgovačkih centara u Hrvatskoj, može se očekivati da u njima dobije i posao upravljanja. Ti su centri Portanova u Osijeku, ZTC u Rijeci te šoping centar u Koprivnici. CR Richard Ellis ima ekskluzivno pravo poslova najma prostora i u Mall of Split, čija je gradnja tek počela, te u Zagreb Mallu, koji bi se trebao početi graditi. Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

PROMJENE U ARENA CENTRU

Majerović otišla nakon samo sedam mjeseci "Kao property menadžeri koji imaju bogato iskustvo u maloprodaji i razumiju potrebe trgovaca i posjetitelja, planiramo kontinuirane promjene. Mi smo kao trgovci koji svaki mjesec mijenjaju izloge te kontinuirano planiramo nove promocije i događanja. Ukratko, sljedećih mjeseci planiramo puno promjena“, rekao nam je novi direktor Arene centra András Boros, koji je inače regionalni direktor CEE TriGranit Managementa Llc. Na mjestu čelnog čovjeka Arene centra došao je umjesto Mirjane Majerović, koja je tu dužnost obavljala samo sedam mjeseci, od otvaranja centra u studenome prošle godine. Boros je ustvrdio kako je Arena centar u vrlo kratkom periodu s jedne strane postigao odlične rezultate, a s druge ima mjesta za još bolje rezultate. "Možemo reći da je trgovačko-zabavni centar Arena centar na dobrom putu te da se kreće u smjeru koji odgovara našim zakupcima te potrebama posjetitelja“, rekao je novi direktor Arene centra. "Odlazak s direktorske funkcije moja je osobna odluka. Novi direktor će nastaviti misiju Arena centra kako bi zajedno sa zakupcima ostvario naše ciljeve, što uključuje pozicioniranje Arena centra kao tržišnog lidera”, rekla je dosadaš-

DOsADAšNJA DiREkTORiCA Arene centra Mirjana Majerović kazala je da je odlazak bio njezina osobna odluka, a zamijenit će je András Boros

arhiva business.hr

nja direktorica Arene centra Mirjana Majerović, dodavši kako se neće mijenjati cijela Uprava centra. Napomenula je kako je Arena centar, otvoren u jeku ekonomske krize, u vrlo kratkom roku uspio zadobiti povjerenje potrošača te da se pokazao uspješnim projektom koji je našao mjesto na tržištu. "Problem nelikvidnosti generalni je problem hrvatske ekonomije koji nije zaobišao ni neke od naših zakupaca. U takvim situacijama sve teškoće pokušavamo riješiti zajedno sa zakupcima. Dodatnim promotivnim aktivnostima nastojimo privući što veći broj posjetitelja u centar i time poboljšati rezultate maloprodaje“, rekla je Majerović. Gorden Knezović

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

ŠTRAJK U DALMACIJAVINU

Nema li plaće do petka, vraćaju se u Trajektnu luku

Split. Radnici Dalmacijavina, ukupno njih 430, od jučer su ponovno u štrajku zbog neisplate plaća. "Polovicu plaće od veljače još nismo dobili, a danas je lipanj, i to sve unatoč tome što nam je na posljednjem sastanku potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković

obećao isplatiti primanja za ožujak. Iselili su nas iz pogona u Trajektnoj luci i tako smo ispunili sve što je od nas Agencija za upravljanje državnom imovinom tražila", kazao je sindikalni čelnik Lukica Bucat. Radnici su zabrinuti i zato što ne stižu ponude za kupnju dionica Dalmacijavina, pa najavljuju da će se, ako im do petka ne stigne ni plaća niti ijedna ponuda za kupnju dionica, vratiti u Trajektnu luku. Spremni su, kažu, na borbu do kraja dok im se ne ispune zahtjevi. H

KORČULA

Porinut brod u Ledi Korčula. U korčulanskom brodogradilištu Leda jučer je porinut novi brod, 23. izgrađen na navozima toga brodogradilišta u posljednjih 8 godina i četvrti iz serije multifunkcionalnih brodova namijenjenih kontenjerskom prijevozu. Dužina broda je 100 m, širina 13,4, a nosivosti 5200 tona, odnosno 192 kontejnera. Isporuka broda naručitelju planirana je krajem srpnja. H

bROJKA

250

tisuća kuna iznos je kojim će Zagrebačka županija poduprijeti rad udruga koje se bave zaštitom okoliša i prirode

Državne željeznice prenapučene i loše vođene Vrijeme željezničkog tranzita od Ljubljane do Istanbula moglo bi se gotovo prepoloviti te skratiti sa sadašnjih 60 na samo 35 sati kada bi se provele prijeko potrebne reforme u željezničkom sektoru, istaknuto je na jučerašnjem predstavljanju izvješća Svjetske banke "Željeznička reforma u jugoistočnoj Europi i Turskoj: Na pravom putu?". Vasile Olievschi, glavni stručnjak Svjetske banke za željeznice u regiji Europe i središnje Azije, rekao je da zemlje koje žele postati članice EU trebaju shvatiti da će brza provedba reformi potaknuti njihov rast i znatno povećati izglede za pozitivno mišljenje EU na području željezničkog prometa.

NA KRIVOM PUTU Vlade trebaju financirati poboljšanja u infrastrukturi i nužne usluge željezničkog putničkog prometa, a ne podupirati neučinkovite državne željeznice, pokazalo je izvješće Svjetske banke o željezničkim reformama u JI Europi i Turskoj PREPORUKE

Odvojiti infrastrukturu od operatera Izviješće Svjetske banke daje i niz preporuka za reformu željezničkog sektora. Tako se, među ostalim, navodi kako je potrebno osigurati menadžersku neovisnost u upravljanju infrastrukturom, odnosno odvojiti upravljanje infrastrukturom od operatera. Tamo gdje je to provedeno treba osigurati da se odnosi između upravljanja infrastrukturom i operatera temelje na ugovornoj osnovi. Uz to, treba definirati okvirni troškov-

Pad prometa 2009.

Vlade tih država trebaju financirati poboljšanja u željezničkoj infrastrukturi i nužne usluge željezničkog putničkog prometa, a ne podupirati neučinkovite državne željeznice. One su, istaknuo je Olievschi, opterećene prevelikim brojem zaposlenih i zastarjelim rukovođenjem. U izvješću se analiziraju reforme državne željeznice u Albaniji, BiH, Hrvatskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Srbiji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Turskoj. Navodi

se da su željeznice jugoistočne Europe i Turske iskusile znatan pad prometa 2009. zbog međunarodne financijske krize, kao i pogoršanja gospodarstva u regiji.

Postupne reforme

Smanjen promet, ocjenjuje se, u većini je slučajeva negativno utjecao na financijsku uspješnost željeznica u

državnom vlasništvu budući da je tada došao na naplatu neuspjeh suštinskih reformi koje nisu ranije provedene. Od zemalja na koje se odnosi izvještaj reforme predvode Bugarska i Rumunjska, koje su već članice EU, a ističe se kako je udovoljavanje direktivama EU naročito hitno za "zemlje kandidatkinje kao što

su Hrvatska, Turska ili Makedonija". Tako se ističe da će uz sadašnju strukturu korporativnog upravljanja i postojeći operativni učinak biti sve teže natjecati se s novim igračima kada se otvore željeznička tržišta i stigne konkurencija. Po ocjeni Svjetske banke, postupno uvođenje reformi manje je skupo od dramatič-

nik na osnovi izravnih troškova rada, pa tako poduzeće koje upravlja infrastrukturom može uvesti naknadu za njezino korištenje u skladu s europskim pravilima. Potrebno je i nametnuti sustave komercijalnih cijena, uspostaviti jake i proaktivne regulatore, usredotočiti se na planove razvoja željezničke mreže i održavanje visokofrekventnih trasa, ali i smanjiti broj zaposlenih te prodati ili likvidirati neekonomsku imovinu.

nih otpuštanja u vremenima akutne krize, no naglašava se i potreba promjene kulture poslovanja u državnim željezničkim poduzećima koja se moraju više poslovno orijentirati te se usmjeriti na zadovoljavanje potreba klijenata i pružanje učinkovitih ekonomski isplativih usluga.

Branimir Kovač

OGLAS

14 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

HAKOM

Nova usluga kontrole troškova Zagreb. Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) izvjestila je da je svim korisnicima na području Hrvatske od početka lipnja na raspolaganju novi oblik kontrole telefonskih troškova. Riječ je o ograničavanju mjesečne potrošnje kojom korisnici, nakon podnošenja zahtjeva operateru, mogu ostvariti zabranu

GRAĐEVINARSTVO

I uz rast narudžaba oporavak daleko Vrijednost obavljenih radova koje su u Hrvatskoj u prvom tromjesečju izvela poduzeća sa 20 i više zaposlenih manja je 5,1 posto nego lani Graditeljstvo pomalo dolazi do daha, s iznimkom stanogradnje, no o izlasku iz krize još nema govora, komentirao je jučer Rudolf Rom, direktor Sektora za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo Hrvatske gospodarske komore, najnovije podatke Državnog zavoda za statistiku.

Stanova 34% manje

Vrijednost novih narudžbi u prvom ovogodišnjem tromjesečju iznosila je 3,9 milijardi kuna, što je 40,1 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno, vrijednost obavljenih radova koje su u Hrvatskoj u prvom tromjesečju izvela poduzeća sa 20 i više zaposlenih manja je 5,1 posto nego lani. Ukupna vrijednost obavljenih građevinskih radova, u koju su ubrojeni radovi s vlastitim radnicima i oni ostvareni s podizvođa-

bROJKA

tisuće radnih mjesta izgubljeno je u građevinarstvu u zadnje dvije godine

čima, iznosila je 3,92 milijarde kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. Građevinska poduzeća u prvom ovogodišnjem kvartalu završila su 786 stanova, što je 34 posto manje nego 2010. godine. Potkraj ožujka 2011. ta su poduzeća imala 4771 stan u gradnji (nezavršeni stanovi), što je 17 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine. "Na tržištu su se pojavila malo kvalitetnija rješenja za povoljniju prodaju stanova, no stanogradnja će i dalje padati jer je velik broj neprodanih stanova", govori Rudolf Rom. Od ukupne vrijednosti radova izvedenih s vlastitim radnicima, koja je iznosila 2,77 milijardi kuna, 52 posto odnosi se na radove na zgradama, a 48 posto na radove na ostalim građevinama.

Radna mjesta

"Iz krize još nismo izašli, no zaustavljen je negativan trend gubitka 1000 radnih mjesta svakog mjeseca“, objašnjava Rudolf Rom. Navodi da je u protekle dvije godine izgubljeno 24.000 radnih mjesta u graditeljstvu, a ukupno s građevinskom i pratećim industrijama 40.000 radnih mjesta. Ističe da posljednih godina jača izvoz građevinskih radova, a u planu je osvajanje tržišta Rusije, Ukrajine i Kazahstana. I. Habjanec

odlaznih poziva unutar obračunskog razdoblja nakon što njihova potrošnja dosegne unaprijed dogovoreni novčani limit. Nova usluga dostupna je korisnicima javnih komunikacijskih usluga u pokretnim i nepokretnim mrežama. Najmanji iznos mjesečnog limita iznosi 50 kuna, a može se povećavati u iznosu od po 50 kuna (na primjerice 100, 150, 200 kuna ili više budući da maksimalni iznos limita nije propisan), stoji u priopćenju. H

AON RISK SOLUTIONS

U Hrvatskoj zanemariv rizik od političkog nasilja Zagreb. Hrvatska se nalazi u kategoriji zemalja sa zanemarljivim rizikom od terorizma i političkog nasilja u 2011., procjenjuje Aon Risk Solutions, vodeća globalna kompanija za upravljanje rizicima i posredovanje u osiguranju. Mapa terorizma i političkog nasilja za 2011. pokazuje povećan rizik

od političkog nasilja na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. Na mapi se odražavaju i građanski nemiri te radni sporovi koji proizlaze iz mjera štednje u zapadnoeuropskim državama poput Grčke, Francuske, Španjolske i Ujedinjenog Kraljevstva. Opasnost od povremenih činova međunarodnog terorizma i dalje je velika u većini zemalja Zapada i velikih sila. Hrvatska se, pak, u mapi nalazi u kategoriji zemalja sa zanemarivim rizikom, dok se susjedne BiH i Srbija ubrajaju u kategoriju zemalja s umjerenim rizikom. H

Pčelari ne daju da novac ide trgovcima NATJEČAJ UMJESTO MARŽE Uzgajivači pčela bi za ovu godinu trebali dobiti 18 milijuna kuna potpora Ministar poljoprivrede Petar Čobanković na današnjem bi sastanku, kako je najavljeno, pčelarima trebao kazati što se događa s programom potpora u pčelarstvu za 2011. godinu. Prema novom modelu potpora, usklađenim s EU i utvrđenim u travnju ove godine, pčelari bi za ovu godinu trebali dobiti 18 milijuna kuna potpora, ali program se još nije počeo provoditi. Prema informacijama kojima raspolažu u Hrvatskom pčelarskom savezu (HPS), stvar je zapela u Ministarstvu financija, ali pčelari smatraju da je odgovornost isključivo na resornom ministarstvu jer je 'sve napravilo kako pčelari ne bi na vrijeme dobili potpore'.

Novac osiguran

Pritom je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede

MARTIN KRANJEc, predsjednik HPS-a, sumnja da se prihvaćanje programa koči i zbog interesa određenih lobija

Stjepan Mikolčić nekoliko puta kazao da potpore za pčelare nisu upitne i da je novac osiguran. Unatoč tome, pčelari tvrde da ih u Ministarstvu posljednjih nekoliko mjeseci zavlače.

Ažuriranje podataka

Državnog su tajnika pitali zašto se program ne realizira i kako se može osigurati novac za subvencionirani otkup određenog voća, ali ne i za pčelare. Iz Ministarstva su im odgovorili, kažu u HPSu, kako je interventni otkup političko pitanje, tj. da je tu riječ o interesu velikih otkupljivača. Predsjednik HPS-a Martin Kranjec kaže da pčelari sredinom srpnja kreću s prvim tretiranjem pčela. Iako će se potpore za ovu godinu isplaćivati tek dogodine, pčelari bi na vrijeme trebali znati što

je s potporama koje će, među ostalim, biti namijenjene i za nabavu potrebnog lijeka. U HPS sumnjaju da se prihvaćanje programa koči i zbog interesa određenih lobija koji su pčelarima nastojali nametnuti model prema kojem bi se lijekovi za pčele nabavljali u maloprodaji, ali su oni to odbili. Time bi od oko sedam milijuna kuna (namijenjen određenom lijeku) polovina završila u džepu trgovaca koji bi, dakako, naplatili i svoju maržu. Kako bi što više novca ostalo 'u njihovoj vreći', pčelari su se izborili za model nabave lijeka kakav postoji u Sloveniji, Mađarskoj i Češkoj, gdje se raspisuje natječaj i potrebna se zaštitna sredstva nabavljaju izravno od uvoznika po daleko povoljnijim cijenama. Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

dogaaji

KUPCI NA DOBITKU Zbog osjetne

business plus

uĹĄtede, okvirno od 30 do ak 50 tisu a eura za stan od 60-ak kvadrata, zanimanje za druĹĄtveno poticanu stanogradnju u VaraĹždinu, gdje je dosad sagra eno viĹĄe od 600 POS stanova, ĹĄto je gotovo 10 posto svih u Hrvatskoj, i dalje je veliko, krizi unato . Procjenjuje se da bi stan iz POS-a kupilo 400-tinjak zainteresiranih. Plan o ĹĄest novih lokacija vrijedan 600 milijuna kuna do 2020. u pitanje je doveden nakon pritvaranja gradona elnika ehoka jer je dio oporbe zatraĹžio poniĹĄtenje sporazuma o kupnji zemljiĹĄta

Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

VARAĹ˝DINSKI MODEL POS-a

FOTO KERETI /CROPIX

i dalje nedostiĹžan

cijena ne iznad 20% kvadrata stana

Sve zemljište u rukama 4-5 tvrtki > stanogradnja > siva ekonomija > robne burze > tehnologija

16-17 business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

Dok su čak i iz gradskog odjela za financije isticali da nije jasan predloženi model financiranja kupnje zemljišta poticajnim sredstvima dobivenim od države, za vijećnika Slavka Vegara nije bilo dvojbi, tim više što su već potpisani ugovori s građevinskim tvrtkama, kao što su ZagorjeTehnobeton i Coning. "Nije točno da je riječ o obvezama od stotinjak milijuna kuna. U igri je 58 milijuna kuna koji bi morali proći kroz naš proračun, od čega je već 15 milijuna prošlo tako da je kupljeno 19 tisuća kvadrata za fazu I. Ostaje još 43 milijuna kuna za 40 tisu-

zaGorje-teHnoBeton

U špici zapošljavali 200tinjak radnika na POS-u

ća kvadrata neto površine za fazu I i II, od čega 23 daje država. Preostalih 20 milijuna išlo bi iz proračuna, i to tijekom tri godine, odnosno manje od 7 milijuna godišnje. Izbora nema jer gdje god da se okrenemo, sva zemljišta oko Varaždina pokupovalo je tri, četiri, pet tvrtki. Dakle, što god gradili u budućnosti, moramo se obratiti na jednu od tih adresa. To je činjenica bez obzira na to jesmo li na to alergični ili nismo", upozorio je Vegar, ali i dodao da zemljište s infrastrukturom neće smjeti prelaziti 20 posto cijene kvadrata POS stana.

Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona

"U špici gradnje POS stanova zapošljavali smo i do dvjestotinjak radnika, što je i tada, kada su građevinari imali puno više posla nego danas, bilo znatno. Sada su ovakvi poslovi za građevinsku industriju mnogo važniji jer osiguravaju kontinuitet proizvodnje u doba recesije, kada se većina građevinskih tvrtki bori za opstanak na tržištu", rekao nam je Miroslav Bunić, generalni direktor Zagorje-Tehnobetona, napominjući da je u stanogradnju izravno ili neizravno uključeno više od dvadeset gospodarskih grana, od građevinskih struka i njihovih kooperanata do proizvođača namještaja, ali i tekstilne industrije.

ako nije zaživjela u očekivanoj mjeri, osobito ne u pojedinim većim urbanim središtima, POS stanogradnja i dalje je najpovoljniji način dolaska do stana za sve one koji stambeno pitanje rješavaju uz pomoć kredita, neovisno o svim drugim pokušajima države da potakne tržište stanova. Zorno se to može vidjeti na primjerima iz Varaždina, grada koji u nas prednjači po broju POS stanova s obzirom na svoju veličinu. Naime, čak i sada, kada postoji mogućnost državnog subvencioniranja kredita, kupnja POS stana, prema sadašnjim uvjetima, ispada na kraju otplate povoljnija minimalno 30-ak tisuća eura u odnosu na druge stanove na tržištu, a u nekim slučajevima i do 50 tisuća eura. U središtu Varaždinske županije, gdje je društveno poticana stanogradnja počela prije deset godina, dosad je sagrađeno više od 600 stanova, što je gotovo 10 posto svih

izgrađenih u Hrvatskoj. Nakon pilot-projekta u Harambašićevoj ulici sa 52 stana, počela je izgradnja u Hrašćici, a zatim i na prostoru bivše vojarne u Jalkovečkoj ulici, gdje se nalazi najveće POS naselje u Varaždinu. Od 2003. do ove godine tu je sagrađeno 13 stambenih zgrada sa 441 stanom. Svi su prodani, a razlozi za to mogu se svesti na to da je riječ o najboljem omjeru između onog što se plati i dobije, čemu najviše pridonose povoljni uvjeti financiranja kupnje.

novogradnja za 900 €

"U jalkovečkom POS naselju 2006. kupio sam troipolsobni stan od 85 kvadrata po cijeni nešto manjoj od 900 eura po četvornome metru. Uzeo sam ga na kredit, i to na 24 godine, od čega prvih dvanaest plaćam komercijalnoj banci, a drugih dvanaest Javnoj ustanovi Gradskim stanovima. Mjesečne rate vezane su uz eure, tako da mi je mjesečna rata sa 2300 kuna porasla na

oko 2500 kuna. Budući da su rate vezane uz eure, kamatna stopa je nepromjenjiva i iznosi 5,9 posto, što mi se činilo optimalno s obzirom na to da je bilo i nižih, ali i viših. Mogao sam, naime, dobiti manju kamatu da sam uzeo kredit vezan uz švicarske franke, a ne uz eure, ali sva sreća što to nisam napravio s obzirom na veliki rast švicaraca", kaže Siniša S., 30-godišnji vlasnik stana koji je prilikom kupnje dao učešće od 10.000 eura. "Prije odabira POS-a raspitivali smo se za stan u Vukovićevoj ulici, i to u stambenoj zgradi staroj otprilike dvadeset godina, ako ne i više. Zato je stan od 80 kvadrata nužno bilo renovirati, ali vlasnica ga nikako nije željela dati ispod 1100 eura za kvadrat", prisjeća se Varaždinka. Budući da su se cijene novih stanova izvan POS-a kretale od 1200 eura za kvadrat naviše, cijena kvadrata POS stana i dizanje potrebnog kredita u to vrijeme činilo joj se najpovoljnijim rješenjem.

"Dvosobni stan površine 60,34 četvorna metra kupila sam za 892 eura po kvadratu, pri čemu je otac dao još 10.000 eura učešća. Ukupno je to bilo oko 60.000 eura, odnosno oko 400.000 kuna prema tečaju HNB-a u ožujku 2008. godine. Za to sam uzela kredit, i to, hvala Bogu, u kunama, pa danas ne strepim zbog rasta tečaja stranih valuta, osobito švicarskih franaka", ističe Irena H., vlasnica stana iz II. faze poticane stanogradnje u Jalkovečkoj ulici. Stanovi na četvrtom katu i u visokom prizemlju, kako upozorava, bili su jeftiniji, dok su oni na ostalim katovima bili skuplji. "Kredit sam uzela uz rok otplate od 30 godina, pri čemu prvih 15 godina otplaćujem komercijalnoj banci, a drugih 15 godina Javnoj ustanovi Gradski stanovi. Ugovorena kamatna stopa iznosila je 4,98 posto, ali visinu kamatne stope banka može promijeniti, što je i učinila, ali samo

jelkoveČka ulica Od 2003. godine ondje je sagrađeno 13 stambenih zgrada sa 441 stanom - i svi su prodani foto cropix

jedanput u protekle tri godine. Tako danas imam ratu nešto veću od 1500 kuna, što je 90-ak kuna više nego u početku, ali ipak oko 1000 kuna manje nego da sam uzela kredit za neku drugu novogradnju", kaže vlasnica stana u POS naselju u Jalkovečkoj, koja napominje da bi bez POS-a danas vjerojatno bila podstanarka u garsonijeri od 40-ak kvadrata za koju bi plaćala oko 1100 kuna.

kreditni bum!

Iako je u međuvremenu cijena kvadrata POS stana u Varaždinu porasla i iznosi do 1100 eura, a država je pokrenula i program subvencioniranja stambenih kredita, kupnja POS stana i dalje je najprihvatljivija. Zorno to po-

FOTO HAJDINJAK/CROPIX

kazuju izra uni troĹĄka kupnje stanova iz POS i komercijalne stanogradnje od 60 etvornih metara. Za takav POS-ov stan, iji kvadrat prosje no stoji 1031 euro, kupac nakon 30 godina otplate moĹže platiti ak manje od 100.000 eura uzme li kredit Prve stambene ĹĄtedionice namijenjen POS stanogradnji. Nasuprot tome, za ostalu novogradnju na varaĹždinskom stambenom trĹžiĹĄtu, uzme li se cijena kvadrata od 1200 eura, trebat e nakon maksimalnog roka otplate od

30 godina izdvojiti od 30 do 50 tisu a eura viĹĄe! Zbog osjetne uĹĄtede, zanimanje za POS stanogradnju u VaraĹždinu i dalje je veliko, usprkos sloĹženijim gospodarskim prilikama. Procjenjuje se da bi stan iz programa druĹĄtveno poticane stanogradnje kupilo 400-tinjak zainteresiranih. "Rast interesa hrvatskih gra ana za kupnju stana utjecao je na ukupan rast novoodobrenih stambenih kredita Zagreba ke banke. U prva e-

tiri mjeseca odobreno je gotovo 600 milijuna kuna stambenih kredita, ĹĄto je 17 posto viĹĄe u odnosu na isto razdoblje lani. Na podru ju VaraĹždina osobito je velik interes za projekt poticane stanogradnje, koja omogu uje lakĹĄe rjeĹĄavanje stambenog pitanja zahvaljuju i posebnoj ponudi za kreditiranje kupaca stanova i garaĹža sagra enih u sklopu POS-a", isti e Stjepan Kolednjak, direktor Obiteljskog i osobnog bankarstva Zagre-

TAKO JE GOVORIO ÂťEHOK

Privatno zemljiĹĄte kupiti odjednom â&#x20AC;&#x17E;Dok drugi zbog nepripremljenosti odustaju od POS-a, uspjeli smo s APN-om i Ministarstvom dogovoriti daljnju POS izgradnju na lokaciji V. Novaka faza I i II te nam je drĹžava odobrila ak 35 posto sredstava, dok drugima daje 25 posto. U ovoj krizi, kada gra evinarima treba posla, pred nama je projekt od 600 milijuna kuna, za koji nam drĹžava ve dostavlja dio novca, a potpore e dobivati i vlasni-

ci novih stanova, pa uistinu ne vidim razloga zaĹĄto ne bismo krenuli u toâ&#x20AC;&#x153;, ustvrdio je ehok pred gradskim vije nicima prilikom donoĹĄenja Plana POS-a do 2020., upozorivĹĄi da bi cijena privatnog zemljiĹĄta mogla kasnije i porasti ako bi se kupovalo nakon dovrĹĄetka stanova u fazi I, a ne istodobno za obje faze.

ba ke banke za podru je sjeverne Hrvatske.

Otkup, ne dar

Upravo zbog toga, ali i Ĺželje da se osigura posao doma oj gra evinskoj operativi, Gradsko vije e VaraĹždina donijelo je novi Plan druĹĄtveno poticane stanogradnje do 2020. godine u kojem je utvr eno ĹĄest lo-

kacija za POS stanogradnju. No, za razliku od ranije, kada su se POS stanovi uglavnom radili na zemljiĹĄtu dobivenom od drĹžave, sada bi se ono trebalo otkupiti. Samo za gra enje, projektiranje i nadzor novih stambenih objekata na lokacijama HraĹĄ ica Raj ul, HraĹĄ ica CD, Banfica I. faza, ikovec te Vilka Novaka I. i II. faza trebat e, kako se procjenjuje, 416 milijuna kuna. Pribroji li se tome i troĹĄak otkupa zemljiĹĄta te infrastrukture od po 70 milijuna kuna, za 934 nova stana ukupno se planira izdvojiti ak 556 milijuna kuna. Pitanje je, me utim, ho e li se i to ostvariti budu i da je nakon pritvaranja gradona elnika Ivana ehoka dio varaĹždinske oporbe zatraĹžio poniĹĄtenje sporazuma o kupnji smatraju i da je previsoka cijena od 149 eura po kvadratu, koliko bi se trebalo platiti Fima Propriusu, T7 Visu, Ekosu i drugim vlasnicima zemljiĹĄta.

Ivica Kruhoberec

VLASNICI ČISTAČI Gospođe koje su čisteći apartmane pokušavale zaraditi koju kunu više ostat će bez dodatnog džeparca. Vlasnicima se ne isplati plaćati kazne, ali ni prijavljivati čistačice pa plaćati za njih 80 kuna po satu, umjesto 35, koliko plaćaju kada ih ne prijave kao radnice fotolia

> stanogradnja > siva ekonomija > robne burze > tehnologija

18-19 business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

RAD NA CRNO Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, koji je nedavno stupio na snagu, stvorit će 'prisilne poduzetnike' i ozbiljno ugroziti kategoriju obrtnika koji imaju definirano plaćanje obveza na osnovi socijalnih doprinosa u paušalnom iznosu

Novi zakon u c zaviti obrtnike najmanje zara Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, koji je na snagu stupio 11. lipnja 2011., zbog svojih je osebujnih tumačenja pitanja što se smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti te koje su njegove iznimke u startu izazvao podsmijeh. Samo nekoliko dana od njegova stupanja na snagu vide se prvi rezultati. Pozitivni? Kako za koga. Vesna Zuliani iz turističke agencije Istra Sun sa sjedištem u Labinu kaže kako je već razvidno da će gospođe koje su čisteći apartmane pokušavale zaraditi koju kunu više ostati bez dodatnog džeparca. "Jer, to je upravo to, džeparac, ništa više. Ne može se od tog novca živjeti. A one gospođe koje su na taj način zarađivale dodatni novac to zbog straha vlasnika apar-

tmana od inspekcije više neće činiti. Vlasnici su, naime, počeli sami čistiti apartmane", priča Zuliani. Dodaje kako se vlasnicima apartmana ne isplati plaćati kazne, a s druge strane ne isplati im se ni prijavljivati čistačice, pa plaćati za njih 80 kuna po satu, umjesto onih 35 ili nešto više koliko plaćaju kada ih ne prijave kao radnice.

Inspektori u akciji

Država bi i te kako mogla napuniti proračunsku blagajnu na kaznama ako inspektori naoružani novim, oštrijim zakonskim odredbama doista počnu "češljati" i tražiti radnike na crno. U prvom čitanju zakona stajalo je kako će biti dovoljno samo upadati u maslinike i apartmane u potrazi za dobronamjernim "susjedima" koji su ponudili

svoju pomoć u berbi ili čišćenju, a za to je inspektorima trebalo biti dovoljno samo da provjere stanuju li ti susjedi u krugu od 500 metara od prijatelja kojem pomažu. Prvi prijedlog zakona tumačio je, naime, da pod sivu ekonomiju ne ulazi susjedska pomoć, ali samo ona među susjedima koji su udaljeni do 500 metara jedan od drugoga. No, to je izazvalo podsmijeh javnosti, pa je odredba promijenjena. Neki su pomislili da je odzvonilo i okupljanju prijatelja na berbama grožđa, no tradicijska je djelatnost dopuštena u drugom čitanju zakona. Mnogi se pitaju od čega će uopće platiti kazne ako ih uhvate na djelu. Zuliani ističe kako će upravo zato što više nema novca, a situacija je takva da država koristi svaku priliku da

napuni proračun, inspektori biti i te kako agilni u svom poslu. "Neka je kazna 1000 kuna ili više, neka je 10 takvih slučajeva, to je 10.000 kuna. Mislim da će biti više kontrole, ne samo državne, nego će biti i onih starih slučajeva gdje susjed cinka susjeda ", kaže.

Udar na najslabije

Mladen Miličić, diplomirani inženjer koji na toj problematici radi već dulje, smatra da će novi zakon stvoriti prisilne poduzetnike. Iako se kontinuirano smanjuje broj aktivnih obrta, novi će zakon, kaže, prisiliti ljude na registraciju obrta kako ne bi morali plaćati visoke kazne. Rodila se stoga ideja o poreznom kalkulatoru, koji je sam napravio, a u kojem se, kaže, mogu vidjeti posljedice za onu kategoriju

Enorman je broj ovrha i blokada žiroračuna obrtnika kojima se oduzimaju sva sredstva sa žiroračuna i onemogućuje poslovanje, čime se guraju u rad na crno i stvara se lanac neplaćanja MLadEn MiLičić, autor poreznog kalkulatora

OGLAS

crno će e koji ađuju obrtnika koji imaju definirano plaćanje obveza na osnovi socijalnih doprinosa u paušalnom iznosu. "Vidimo da su fiksni porezni troškovi poslovanja obrta oko 1900 kuna mjesečno. Što to znači za radno intenzivne obrte koji nisu u mogućnosti zaraditi neki značajniji prihod, vidimo ako se malo poigramo poreznim kalkulatorom za obrtnike. Link na kalkulator je na http://www.milicic.hr/TAX/. Tamo se može vidjeti porezno opterećenje u postocima. Evidentna je neustavnost takvog modela poreznog opterećivanja, gdje najviše (postotno gledano), izdvaja onaj koji najmanje zarađuje", kaže Miličić.

Lanac neplaćanja

Ističe nadalje kako je broj blokada žiroračuna i ovr-

ha obrtnika dosegnuo enormne brojke. Posljedice blokade su te da se blokiranom obrtu oduzimaju sva sredstva sa žiroračuna i onemogućuje poslovanje pa obrt ne može podmirivati troškove tekućega poslovanja i porezne obveze. Smatra stoga kako je pogreška sustava što se obrti blokadom guraju u rad na crno. Blokirani obrt ne može platiti svoje dobavljače. Stvara se lanac neplaćanja jer dobavljač ne mora znati da je obrt blokiran. Dakle, stvara se porezni dug na osnovi socijalnih doprinosa po osnovi paušala. I sam HOK navodi da obrtnik najčešće podmiruje plaće svojih radnika i dobavljača, ali ne i svoje obaveze čime se dovodi u nezavidnu situaciju. Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

> stanogradnja > siva ekonomija > robne burze > tehnologija

20-21

TRIPUT SKUPLJA UNCA Analiti ari banke Standard Chartered predvi aju da u sljede ih pet godina ponuda zlata ne e mo i pratiti potražnju koja raste jer središnje banke zemalja poput Kine i Indije nastoje smanjiti izloženost sve manje vrijednom dolaru

business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

Zlato e poskupjeti do

pet tisu a dolara

ijena zlata mogla bi se u sljede ih pet godina utrostru iti i premašiti razinu od pet tisu a dolara po unci, predvi aju analiti ari banke Standard Chartered. Dok mnogi fanovi ulaganja u zlato kao vrstu imovinu smatraju kako je skok potražnje glavni razlog rasta, bankari u Charteredu glavni razlog rastu vide u slaboj ponudi. "Postoji nekoliko iznimno velikih rudnika zlata koji bi s radom trebali po eti u sljede ih nekoliko godina", stoji u izvješ u Chartereda, a ograni ena ponuda proizlazi u velikom dijelu iz injenice da su velike središnje banke od neto prodavatelja postale neto kupci zlata. Tako u toj banci smatraju da e tržište zlata biti deficitarno, ak i ako

potražnja ostane više-manje nepromijenjena. Uz ponudu i potražnju u tolikoj neravnotežu, u Standard Charteredu tipuju na zlato na razini od pet tisu a dolara po unci.

Zamka potražnje Ta banka sa sjedištem u Londonu, s jakim poslovanjem u Aziji i Africi, jedna je od prvih koja se usredoto ila na stranu ponudu u trgovini zlatom, i još je jedna koja se pridružila bikovskom trendu u špekulacijama oko cijene zlata. Ban in je tim u predvi anjima razmatrao rad 345 rudnika zlata i 30 rudnika bakra i baznih kovina u cijelom svijetu, a na temelju dobivenih podataka predvi aju kako e godišnja stopa rasta proizvodnje u sljede ih pet godina iznositi oko 3,6 posto. Jedna od zamki koja bi mo-

BROJKE

3,6

posto godišnje rast e proizvodnja zlata u sljede ih pet godina

tisu a tona zlata trebala bi kupiti Kina kako bi dosegnula prosjek od 11 posto udjela zlata u ukupnoj imovini svoje središnje banke, a to je koli ina ve a od dvogodišnje proizvodnje zlata u svijetu

gla opovrgnuti argumentaciju analiti ara Standard Chartereda sastoji se u injenici da kako su središnje banke Kine i Indije po ele kupovati zlato, tako bi ga naglo mogle i prestati kupovati. No kad se stvari stave u pravu perspektivu, odnosno kad se u obzir uzme injenica da su središnje banke tih zemalja u kupnju zlata krenule kako bi smanjile izloženost ameri kom dolaru, sve manje vrijednom nakon gotovo dvije tisu e milijardi dolara poticaja koje su u gospodarstvo upumpale vlade Georgea W. Busha i Baracka Obame.

Najve i optimisti Budu i da je izloženost kineske središnje banke zlatu samo 1,38 posto njihove kupovne imovine, da bi pove ala izloženost zlatu do 11 posto,

što je globalni prosjek izloženosti, Kina bi morala kupiti više od šest tisu a tona zlata, a to je više od dvogodišnje proizvodnje zlata u svijetu. Ina e, predvi anje Standard Chartereda jedno je od najoptimisti nijih, ili najviše riskantnih, ovisno o kutu gledanja, unato injenici što su rezultati objavljene ankete Bank of America Merill Lyncha pokazali da nijedna tre ina fond menadžera ne misli kako je zlato precijenjeno. Standard klijentima stoga preporu uje kupnju dionica manjih rudnika zlata, koja bi trebala najviše profitirati od smanjenja ukupne ponude, ali klijentima su preporu ili i kupnju pravog zlata i ETF fondova utemeljenih na zlatu. Josip Jagi josip.jagic@business.hr

22-23 business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

arhiva business.hr

> stanogradnja > siva ekonomija > robne burze > tehnologija

JAČI PROCESORI Tehnologija Google Voice Search na osobnim bi računalima, nakon što je istu funkcionalnost već ponudila na smartphone uređajima, trebala omogućiti glasovno pretraživanje interneta

Internet Osnovni način na koji koristimo osobna računala nije se u većoj mjeri promijenio već gotovo 30-ak godina. Na konceptualnoj razini posljednji veći iskorak kada je riječ o računalnim sučeljima dogodio se probojem grafičkih operativnih sustava kakve su ponudila Mac računala te Windowsi na PC-u ranih devedesetih. Iako su grafički operativni sustavi od tada doživjeli nemjerljiva poboljšanja sa stajališta korisničkog iskustva, a računala postala jača za nekoliko redova veličine, činjenica je da se osnovni način na koji obavljamo interakciju s računalima nije previše promijenio. Iako su i računalne periferije doživjele velike promjene, pa mnoge od njih nude i niz dodatnih mogućnosti poput bežičnog spajanja ili ugrađenih pomoćnih ekrana, u konačnici se sve i dalje svodi na korištenje - tipkovnice i miša.

Značajniji uspon Na razini koncepata nikad nije bilo upitno na koji bi način računala budućnosti trebala evoluirati - upravljanje računalima glasom i dodirivanje ekrana prstima u popularnoj je kulturi već odavno udomaćeno kroz znanstvenofantastične filmove i serije po-

put Star Treka. No u praksi sve i nije išlo tako glatko, pa iako se još krajem devedesetih naveliko govorilo kako je upravljanje glasom sljedeća velika stvar u masovnom korištenju računala, moralo je proći više od desetljeća da se ideja vrati u optjecaj. Jasno je i zašto, budući da se pokazalo kako je procesorska snaga potrebna za učinkovito glasovno upravljanje računalima prilično velika pa tek posljednjih nekoliko godina bilježimo značajniji uspon takvih rješenja. Naravno, kada je riječ o specijaliziranim područjima primjene, kao što su vojno ili zdravstveno, glasovno upravljanje koristi se već dulje, još tamo od sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada je prvi put postignuto prepozna-

arhiva business.hr

će se pretraživati vanje kontinuiranoga govora (sama tehnologija u laboratorijima AT&T Bella prvi je put primijenjena 30-ak godina ranije). No kada je riječ o relativno jeftinim osobnim računalima i sučeljima za masovno

Opcija će postati dostupna korisnicima tijekom ovog tjedna, ali valja napomenuti kako će se zasad nuditi samo na engleskom jeziku

korištenje, može se reći kako tek dolazi vrijeme kada ćemo početi u većoj mjeri primjenjivati takav način korištenja računala. Pokazuje to i ovotjedno predstavljanje Googleove Vo-

ice Search tehnologije koja bi na osobnim računalima, nakon što je tu mogućnost već ponudila na smartphone uređajima, trebala omogućiti glasovno pretraživanje interneta. Valja reći kako nije riječ ni

arhiva business.hr arhiva business.hr

saMo korištenje opcije pretraživanja glasom slično je onome na pametnim telefonima, pa će tako trebati aktivirati ikonicu mikrofona u polju za pretraživanje Microsoft se sučeljima osjetljivima na dodir želi nadmetati i na rastućem te vrlo primamljivom tržištu tablet računala na koje je svojedobno zakasnio i propustio priliku da se nametne; na slici lijevo dolje Steve Ballmer, glavni izvršni direktor Microsofta

i bez klika mišem o čemu što korisnici pametnih telefona do sada nisu mogli upotrebljavati, pa pomalo čudi zašto se nešto slično već nije pojavilo na osobnim računalima koja u sebi ipak imaju znatno više procesorske snage. S druge strane, razumljivo je da je ta tehnologija znatno potrebnija korisnicima u pokretu, koji ne mogu uvijek tipkati (čak i kada mogu to nije naročito praktično), pa je i to razlog zašto se prvo pojavila na mobitelima, a tek sada na računalima. I samo korištenje te opcije slično je onome na pametnim telefonima, pa će tako trebati aktivirati ikonicu mikrofona u polju za pretraživanje, uz korištenje Googleova Chrome web pretraživača na kojem je zasad ova usluga jedino dostu-

pna (iako treba očekivati da će se to u budućnosti promijeniti). Naravno, potrebna je i dodatna oprema poput mikrofona ili headseta.

samo na engleskom Opcija će postati dostupna korisnicima tijekom ovog tjedna, ali valja napomenuti kako će se zasad nuditi samo na engleskom jeziku. Prva korisnička iskustva pokazuju da Googleova tehnologija prepoznavanja govora uglavnom funkcionira, ali može biti problema s korištenjem u sredinama u kojima ne vlada potpuna tišina. Na mjestima kao što su uredi ili javna mjesta žamor može itekako utjecati na kvalitetu prepoznavanja govora, a time i na same rezultate pretrage. Isto

tako, sam servis po svemu sudeći nije toliko dobar u prepoznavanju osobnih imena koliko standardnih engleskih riječi. Ipak, upotrebljivost je solidna, pogotovo u slučajevima kompleksnih pretraga gdje je izgovaranje određenih fraza mnogo brže od njihovog pisanja. Ne treba naravno misliti kako je prepoznavanje govora nešto što će samo tako ući u računalni mainstream. No s obzirom na Googleovu popularnost, nema sumnje da je riječ o važnom iskoraku koji će sigurno u određenoj mjeri utjecati na razvoj glasovnih korisničkih sučelja. Uostalom, i najpopularniji operativni sustav još od vremena Windows Viste ima mogućnost prepoznavanja govora, no ona se ni-

kada nije raširila među većim brojem korisnika budući da je prije svega namijenjena osobama koje imaju teškoća u korištenju tradicionalnih periferija kao što su tipkovnica ili miš. Do dana kada govor postane glavni način komunikacije s računalom ipak će proći još dosta vremena. Prije od korištenja glasa u svakodnevnoj bi praksi moglo zaživjeti upravljanje prstima po ekranima osjetljivim na dodir - još jedna inovacija koja je prvo zaživjela na smartphoneima i tablet uređajima. U posljednje je vrijeme sve veća ponuda monitora za osobna računala s ekranima osjetljivim na dodir, a i novi Windowsi 8, čije su mnoge osobine predstavljene početkom ovog mjeseca, bit će posebno optimizirani za takva sučelja. Istina, glavni razlog je činjenica da se Windowsima 8 Microsoft želi nadmetati i na rastućem i vrlo primamljivom tržištu tablet računala na koje je svojedobno zakasnio i propustio priliku da se nametne.

Zasad samo šminka Zato se sada novim Windowsima prvi put dodaje podrška za ARM procesore koji se uglavnom koriste na takvim uređajima, ali nove opcije lako se

mogu koristiti i na klasičnim računalima. Zapravo, novi Windowsi trebali bi toliko biti optimizirani za upravljanje dodirom da se mnogi pribojavaju kako će to utjecati na klasično korištenje tipkovnice i miša. Činjenica da Microsoft po svemu sudeći sve nade polaže na tu kartu brine korisnike koje takav pristup ne zanima, barem dok osim šminke ne ponudi i veću produktivnost. No do konačne prodaje Windowsa 8 proći će još dovoljno vremena da se zadovolje i klasični korisnici, ali nema sumnje da u Redmondu smatraju kako je ovoga trenutka jedino dodir u modi i to je očito trend koji nas čeka i na osobnim računalima. Na kraju, ne treba zaboraviti ni na Kinect kontroler za Xbox 360 igraću konzolu koji omogućuje prepoznavanje gesta i upravljanje govorom, a mnogi nagađaju da bi se u nekom obliku mogao pojaviti i na PC računalima. Kad je Microsoft u pitanju, nikad se ne zna, no nešto nam govori da su promjene u sučelju Windowsa 8 dijelom vođene i idejom gdje računalo više neće prepoznavati samo dodir nego i pokrete. Branimir Kovač

branimir.kovac@business.hr

tema 24-25

PRIPREMI PA ODREŽI Nakon što je premijerka Jadranka Kosor petorica ekonomista, bankara i sindikalaca dala su za Business.hr s

Savjet premij nabavu, subvenc

Na meti proračunskih škara prve bi se trebale naći velike subvencije neefikasnim i neprofitabilnim državnim poduzećima i javna nabava, ali gotovo su svi u strahu od radikalnih rezova zato što nije bilo ni ranijih reformi koje bi omogućile neke hitne radikalne poteze Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, smatra da je svako rezanje proračuna opasno ako se prije ne provedu reforme. "Proračun je posljedica politike, a rezovi bez usklađivanja mogu biti pogubni", smatra Jurčić te zaključuje da se:

Što se rezanja proračuna tiče, Grčić predlaže:

- trenutačna situacija preslikava u proračunu te da su ključni potezi na prihodovnoj strani i promjene politike na rashodovnoj strani - promjene na rashodovnoj strani mogu uključivati uvođenje relativnih cijena - preusmjeravanje subvencija u efikasnije projekte, ali ne odjednom nego kroz četiri godine po stopi od 20 posto godišnje.

- smanjenje materijalnih troškova koji iznose oko devet milijardi kuna - provođenje reformi koji bi urodile ukidanjem subvencija neefikasnim javnim poduzećima poput HŽ-a - rezanje tekućih i kapitalnih transfera jedinicama lokalne i regionalne samouprave, ali ne tako da im se ne da novac nego da se uspostave novi kriteriji dodjele novca.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, i Vilim Ribić, predsjednik Matice sindikata, slažu se u tome da plaće, mirovine, socijalne naknade, rodiljine naknade i dječje doplatke ne treba dirati jer su ionako preniski, a njihova korekcija Vladi bi mogla donijeti veće probleme. Sindikalci kažu da se novac rasipa zbog iracionalnosti, a rupe u proračunu mogu se prema njihovu prijedlogu pokrpati:

- oporezivanjem financijskog sustava, posebice banaka, što je urodilo plodom u Mađarskoj - pročešljavanjem subvencija u zemljoradnju i njihovim rezanjem, ali ne linearno - subvencije dati samo onima koji su ih i zaslužili - rezanjem javne nabave - rezanjem vanjskih usluga, outsorcinga, konzultanata i raznih nepotrebnih ugovora.

snimio sAŠA ∆eTKović

snimio hrvoje dominić

bornog obećanja jer je iluzorno vjerovati da će se radikalne promjene u vođenju fiskalne politike dogoditi "pet do podne". SDP-ov ekonomski strateg Branko Grčić smatra da su trenutačno u proračunu nedodirljive samo plaće, mirovine i socijala, što odgovora vrijednosti od oko 85 milijardi kuna. Prema Grčićevim riječima, ne može se dopustiti da veliki postotak radno sposobnog stanovništva prima novčanu potporu. "Tu ima prostora za rezanje - dio radno sposobnog stanovništva treba natjerati da traži posao, iako ne vjerujem da će se išta od toga dogoditi pred izbore".

snimio hrvoje dominić

Premijerka Jadranka Kosor u razgovoru za Bloomberg rekla je kako će skresati proračun i privući investicije kako bi izvela zemlju iz recesije. Vjerojatno je to bila uvertira u predizborni rebalans proračuna, za koji samo rijetki vjeruju da će donijeti značajnije promjene. Naime, nakon što smo godinama zakasnili s provođenjem reformi, radikalno rezanje proračuna moglo bi nam donijeti više štete nego koristi. Sugovornici Business.hr-a istaknuli su kako su prije rezova potrebne reforme te kako se preko noći ništa neće promijeniti. Od točaka na kojima bi se proračunski deficit mogao smanjiti gotovo svi se slažu oko rezanja subvencija javnim tvrtkama i poljoprivrednicima, za koje treba utvrditi nove kriterije podjele novca. Osim toga, uštedjeti se može i na javnoj nabavi, materijalnim troškovima ministarstava i transferima novca u jedinice lokalne uprave i samouprave, koji se prema riječima sugovornika dodjeljuju na političkoj bazi. Sindikalisti, naravno, ne žele ni čuti za rezanje plaća, mirovina ili socijalnih davanja (teških više od 85 milijardi kuna) te su u slučaju rezanja socijalnih kategorija spremni izaći na ulice. S druge strane, prihodovnu stranu proračuna popravilo bi i oporezivanje banaka po mađarskome modelu. Što se efikasnosti poduzeća i produktivnosti rada tiče, Kosor je za Bloomberg rekla kako Hrvatska sebi ne može dopustiti cjenkanje kolektivnim ugovorima koji obećavaju iste plaće bez obzira na rast ili pad gospodarstva. U Hrvatskoj se mora raditi više, rekla je. Odlučna retorika nekoliko mjeseci prije parlamentarnih izbora, prema riječima naših sugovornika, nije puno više od prediz-

Damir Novotny, nezavisni ekonomski analitičar, identificirao je četiri načina za smanjenje proračunskog deficita:

r najavila da će u rebalans proračuna ipak ići prije izbora, svoje prijedloge hitnih poteza za sređivanje državnih financija

business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

- rezanjem operativnih troškova ministarstva i javne uprave - smanjenjem subvencija neuspješnim javnim poduzećima, - smanjenjem socijalnih transfera posebice rodiljinih naknada, braniteljskih naknada za one koji nisu u starosnoj mirovini i transfera poljoprivrednim gospodarstvima - smanjenjem plaća zaposlenih u državnoj upravi, zdravstvu, školstvu i visokom školstvu, no uz provođenje prethodnih reformi bez kojih uštede neće biti moguće. Zdeslav Šantić, makroekonoOGLAS

snimio hrvoje dominić

jerki: režite javnu cije i administraciju mist Splitske banke, smatra da tijekom ove godine možemo očekivati

tehnički rebalans. "Kada govorimo o smanjenju javne potrošnje, ona se od početka krize uglavnom odnosila na rezanje materijalnih troškova, kapitalnih investicija, pa i smanjenje subvencija privatnom sektoru. Znači, struktura javne potrošnje dodatno je pogoršana, a fiskalna je politika tako provodila cikličku, umjesto anticikličku politiku, bez obzira na povećanje deficita i javnog duga", rekao je Šantić. Kada govori o smanjenju potrošnje, Šantić kaže da treba prestati govoriti o ad-hoc rješenjima te se bazirati na dugoročne poteze koji moraju osigurati održi-

vost javnih financija te niže troškove (re)financiranja. S obzirom na strukturu potrošnje, veće i dugotrajnije uštede mogu se ostvariti samo kroz reforme: - državnih subvencija (poljoprivredi, poduzećima, ali i kućanstvima) - sustava socijalne skrbi - nastavkom reforme mirovinskog sustava - smanjenjem broja jedinica lokalne samouprave - reformom državne administracije.

Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

investor 26-27

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

> ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

DINKO NOVOSELEC, predsjednik Uprave AZ OMF-a

DALEKOVOD

INFLACIJA

AZ OMF kupio 183.000 dionica

Potroša ke cijene u EU porasle 3%

Dalekovod je u etvrtak obavijestio Zagreba ku burzu o promjenama u postotku glasa kih prava u toj tvrtki. Naime, AZ obvezni mirovinski fond u dokapitalizaciji je stekao 183.000 novih dionica Dalekovoda koje je platio 44,8 milijuna kuna. Prije dokapitalizacije AZ je držao samo 1,09 posto toga gra evinara, a sada drži 7,7 posto temeljnog kapitala. N. S.

Potroša ke cijene u eurozoni u svibnju su porasle 2,7 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, pokazali su u etvrtak kona ni podaci europskog ureda za statistiku Eurostata, ime su potvr ene njegove preliminarne procjene. U Europskoj uniji (EU) potroša ke su cijene u svibnju bile ve e 3,2 posto u uspo-

redbi s istim mjesecom prošle godine, objavio je statisti ki ured EU. Time je rast cijena na godišnjoj razini u svibnju blago usporio u odnosu na travanj, kada je godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila 2,8 posto, a u EU 3,3 posto. U odnosu na mjesec prije potroša ke su cijene u 17- lanoj eurozoni ostale nepromijenjene, dok su u 27- lanom EU porasle blagih 0,1 posto, pokazuju najnoviji podaci. U usporedbi s ovogodišnjim travnjem stopa godišnje inflacije uve ana je u 14 zemalja EU. H

Gr ka kriza trese EU, fra opet rekordno prema kun GRCI LANSIRAJU ŠVICARCA U NEBO Gotovo siguran bankrot Gr ke tjera europske ulaga e na kupnju valuta kojima se mogu zaštititi od krize u eurozoni, a posljedica je pad te aja eura prema franku, stoga pada i kuna sigurnijem uto ištu. Prema rije ima glavnog ekonomista Société Générale Splitske banke Zdeslava Šanti a, to je posljedica ponajprije rasta zabrinutosti investitora glede stanja u Gr koj. S jedne strane, elnici EU još nisu ostvarili kompromis o rješenju drugog paketa pomo i toj zemlji. S druge strane, nestabilna politi ka situacija otežava poduzimanje mjera štednje te dodatno pove ava nesigurnost na tržištu.

Dodaje kako je teško davati kratkoro ne prognoze vezane uz te aj EUR/CHF, a posljedi no i te aj CHF/HRK, jer je ipak rije o politi kom problemu. Me utim, ve ina procjena me unarodnih financijskih institucija upu uje na to kako bi se do kraja ove godine, naravno uz rješenje situacije u Gr koj, te aj EUR/CHF trebao vratiti do oko 1,30 franaka za euro. U takvom scenariju mogao bi se zabilježiti i

››

JEAN CLAUDE TRICHET, guverner Europske središnje banke iz koje su u etvrtak ponovno upozorili da bi gr ki krah ozbiljno uzdrmao eurozonu jer bi se kriza iz Gr ke mogla proširiti i na zemlje poput Irske ARHIVA BUSINESS.HR

Kuna je u etvrtak na te ajnici Hrvatske narodne banke u odnosu srijedu blago oja ala prema euru, a prema švicarskom franku oslabjela je 1,19 posto, pa je franak dostigao novu rekordnu razinu od 6,158298 kuna. Rast te aja švicarske valute odraz je znatnog slabljenja eura na me unarodnim tržištima prouzro enog zabrinutoš u zbog odga anja rješenja za gr ku dužni ku krizu, pa su se ulaga i okrenuli franku kao

Irci su otvorili novi front u Uniji izjavom da bi vjerovnici banke Anglo Irish trebali financijski sudjelovati u njezinoj sanaciji

povratak te aja CHF/HRK na oko 5,75 kuna za franak, misli Šanti . Srednjoro ne prognoze tako er upu uju na postupan povratak te aja EUR/CHF na fundamentalno opravdanije razine od oko 1,40 do 1,45 franaka za euro. A gr ka kriza nastavila je tresti europska financijska i devizna tržišta, dionice banaka u etvrtak su doživjele novu korekciju, a euro je u samo dva dana u odnosu na dolar izgubio više od dva posto. Troškovi zaštite korporativnih obveznica od nemogu nosti pla anja porasli su na najvišu razinu od sije nja, a credit default swapovi za Gr ku, koji prikazuju cijenu zaštite te zemlje od nemogu nosti pla anja kamata na izdane obveznice, pokazuju da ulaga i sa 78-postotnom sigurnoš u o ekuju bankrot te zemlje. Tržište pokazuje o ekivanje da ni zajedni ka akcija

gr ke vlade i Unije, koja je najavila hitnu isplatu pomo i toj zemlji, ne e pomo i da se problemi te zemlje ne prošire na ostatak Europe.

Moody's skida banke

Tako je bonitetna agencija Moody's u etvrtak objavila kako je spremna spustiti kreditni rejting BNP Paribasa i još dvije francuske banke zbog njihove visoke izloženosti gr kom dugu. Francuske banke drže ukupno 56,7 milijardi dolara gr kog duga i druge su po izloženosti iza njema kih banaka koje drže 15 milijardi dolara više. Gr ki premijer Georgios Papandreou nije uspio dobiti potporu opozicije u gr kom parlamentu, a ni svojih strana kih kolega za paket štednje kojim su trebali putem prodaje imovine, rezanja pla a i dizanja poreza prikupiti 78 milijardi eura kako bi dobili novi paket pomo i EU. Papandreou je zato najavio

Potpisan ugovor sa Zabom od 25 mil.

U etvrtak je potpisan ugovor o kreditiranju investicijskog programa Arenaturista u ovoj i idu oj godini za hotel Histriju i turisti ko naselje Punta Verudela izme u uprava Zagreba ke banke i Arenaturista. Realizaciju tog ugovora omogu io je dogovor na projektu izme u predsjednika Pravnog odbora Arenaturista i predsjednika hotela Park Plaza

anak ni BROJKA

6,16 kuna za franak novi je povijesni rekord te valute prema kuni

slaganje nove vlade za koju e traĹžiti potporu u parlamentu.

Tko e ekati 7 godina

Dok gr ka stopa nezaposlenosti, dobrim dijelom i zbog mjera ĹĄtednje, kre e prema 16 posto radne snage, u Uniji je na snazi velika rasprava o tome kako uop e pomo i Grcima. Njema ki prijedlog da se gr ke vjerovnike prisili da sudjeluju u restrukturiranju duga naiĹĄao je na velik otpor prvog ovjeka Europske srediĹĄnje banke Jean-Claudea Tricheta, koji smatra da se nikog ne smije prisiliti na sudjelovanje, nego da im se moĹže ponuditi da dospjela potraĹživanja prebace u nove obveznice. Njema ki prijedlog bio je u smjeru toga da svi vjerovnici pristanu na to da se isplata glavnica gr kog duga koji sad dospijeva odgodi za ak sedam godina, kako bi se Gr koj omogu ilo restrukturiranje duga, stoga i restrukturiranje gospodarstva i oporavak. B.hr

Borisa Iveshe s Upravom Zagreba ke banke. Ukupan iznos investicije od 25 milijuna eura bit e utroĹĄen u obnovu hotela Histria i turisti kog naselja Punta Verudela. Nakon investicije oba objekta bit e kategorizirana sa 4 zvjezdice i nosit e hotelski brend Park Plaza. Budu i puni nazivi objekata bit e Park Plaza Histria Pula i Park Plaza Verudela Pula. U hotelu Park Plaza Histria Pula obnovit e se i moderno namjestiti 233 sobe i devet suita, renovirati kongresni centar s kongresnom dvoranom za 700 sudionika te joĹĄ tri kon-

gresne dvorane za prijam od 20 do 80 sudionika. Sve dvorane bit e opremljene najsuvremenijom audio i video tehnologijom i ostalom potrebnom opremom za organizaciju najzahtjevnijih kongresa i doga aja. Razvojni plan Arenaturista najavljen prvi put joĹĄ 2008., pokrenut je u manjem opsegu proĹĄle godine, ure enjem dijela hotela Histria, bazena na Zlatnim stijenama, restorana & lounge beach barova Yacht, Lungomare i Ambrela. Osim tih ulaganja ure ene su ĹĄetnice i Yacht plaĹža hotela Histria. N. S.

UMJESTO GALI

Tomislav Boban na elu AUDIJA Na prijedlog Upravnog vije e Agencije za upravljanje drĹžavnom imovinom Vlada je razrijeĹĄila dosadaĹĄnju ravnateljicu Ivu Gali , na osobni zahtjev, te imenovala Tomislava Bobana za novog ravnatelja Agencije za upravljanje drĹžavnom imovinom. Boban je do novog imenovanja bio zamjenik drĹžavnog tajnika u SrediĹĄnjem drĹžavnom uredu za upravljanje dr- TOMISLAV BOBAN, novi Ĺžavnom imovinom. B.hr ĹĄef AUDIJA

NOVE PREPORUKE

RBA: DrĹžati Ericsson NT i povlaĹĄtene dionice Adrisa Analiti ari Raiffeisen banke dali su nove ciljane cijene za dionice dviju traĹženih i velikih hrvatskih tvrtki: Adrisove povlaĹĄtene treba drĹžati, a smanjiti izloĹženost redovnima zbog nezadovoljavaju ih rezultata duhana, dok o ekuju solidno poslovanje Ericcsona u oteĹžanim uvjetima Za povlaĹĄtenu i redovnu dionicu Adrisa nove su ciljane cijene 288 kuna, odredili su analiti ari Raiffeisena u osvrtu na poslovne rezultate te grupacije u prvom ovogodiĹĄnjem kvartalu. Ciljana cijena povlaĹĄtene dionice smanjena je s prethodno odre enih 296 kuna zbog slabijih od o ekivanih rezultata prodaje u prva tri mjeseca ove godine, a preporuka "drĹžati" ostala je nepromijenjena. Preporuka analiti ara za redovne dionice koje su proĹĄlu godinu bile puno nelikvidnije od povlaĹĄtenih glasi pak "smanjiti". Nepovoljne trĹžiĹĄne okolnosti odrazile su se na poslovanje TDR-a u prvom ovogodiĹĄnjem kvartalu kada je izvijeĹĄteno o 13,9-postotnom padu prodaje u odnosu na isto razdobolje proĹĄle godine. U turisti kom dijelu grupe najavljen je nastavak investicijskog ciklusa. Protiv te kompanije proĹĄloga je tjedna prijavu Agenciji za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja podnio Japan Tobacco International, a kako je Business.

hr ve pisao, izgledno je da e njegov korak slijediti i druge multinacionalne duhanske kompanije poput BAT-a koje smatraju da je doma e trĹžiĹĄte na kojemu TDR zauzima 78 posto poprili no zatvoreno. Analiti arka Nada HarambaĹĄi upozorava da bi pad prodaje u duhanskom segmentu u Hrvatskoj i BiH mogao utjecati na daljnje pogorĹĄanje profitabilnosti. "Ĺ to se turisti kog dijela ti e, o ekujemo dobru godinu te najavljenu popunjenost

kapaciteta", stoji u izvjeĹĄtaju te analiti arke, koja o ekuje da e poslovanje novog hotela Luna rezultirati ukupnim pove anjem prodaje i poboljĹĄanim marĹžama u 2012. godini. "Lanjski rezultati maloprodaje nadmaĹĄili su o ekivanja, a bit e dodatno osnaĹženi kupnjom novih 46 posto udjela u bosanskohercegova koj Opresi", najavljuje se nadalje u izvjeĹĄtaju. Prema procjeni Raiffeisena, ukupni prihodi od prodaje

Adrisa u ovoj e se godini popeti na 2,799 milijardi kuna, a u 2012. iznosit e 2,83 milijarde kuna. OvogodiĹĄnja neto dobit nakon manjinskih udjela procijenjena je na 445 milijuna kuna, dok se za godinu dana poslije prognozira da e Adris zaraditi 429 milijuna kuna. Dividenda ostaje sedam kuna. Dionica Ericssona Nikole Tesla zaradila je pak preporuku "drĹžati" uz ciljanu cijenu od 1484 kune. "Makroekonomski pokazatelji ne daju nam mnogo razloga za optimizam", navodi se u analizi Ane Franin, koja smatra da se Vladina ulaganja u IT sektor ne e tako skoro oporaviti. U prvom ovogodiĹĄnjem kvartalu ENT ostvario je rast prodaje na 307,6 milijuna kuna, a neto dobit je iznosila 31,9 milijuna kuna, pet posto manje u odnosu na lanjsko usporedivo razdoblje. Na godiĹĄnjoj razini ostvarena je dobit od 24 milijuna kuna. Prema Raiffeisenu, prodaja bi ove godine trebala rasti na 1,27 milijardi kuna, dok bi se u 2012. trebala popeti na 1,39 milijardi kuna. Prognozirana neto dobit ENT nakon manjinskih udjela za ovu godinu iznosi 132 milijuna kuna, a procjenjuje se da e ta komapnija godinu poslije zaraditi 141 milijun kuna. U ovoj i idu e dvije godine dividenda dioni arima ENT trebala bi iznositi 150 kuna. Biljana Star i

FOTO Ĺ˝ARKOVI /CROPIX

ARENATURIST

investor 28-29

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Nakon što građevinski sektor danima bilježi ne baš pretjerano dobre rezultate na Zagrebačkoj burzi, njihova predstavnica Tehnika u četvrtak je pokazala da bi se trend ipak mogao promijeniti. Tehnika je velikom stopom rasta stigla na lipu do razine od 1500 kuna, što je ujedno najviša razina od kraja siječnja ove godine. U četvrtak se trgovalo sa 187 dionica ukupne vrijednosti 266.837 kuna.

Adris grupa HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ingra Đuro Đaković holding Atlantska plovidba d.d. Belje Končar - elektroindustrija Atlantic grupa Dom holding AD Plastik Petrokemija Adris grupa Tehnika Dalekovod Zagrebačka banka Ericsson Nikola Tesla Podravka prehrambena industrija d.d. Magma d.d. Ledo Viro tvornica šećera d.d. Luka Rijeka Končar Fima validus Plava laguna Institut IGH Dukat Siemens dioničko Luka Ploče SN holding Tisak Kraš, prehrambena industrija Zvečevo, prehrambena industrija Kaštelanski staklenici Vupik Jadranski naftovod Privredna banka Zagreb Karlovačka banka Atlas nekretnine Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. Industrogradnja d.d. Dioki d.d. Metalska industrija Varaždin Arenaturis Elektrometal Solaris Viadukt Hidroelektra niskogradnja Rabac, ugostiteljstvo i turizam Lošinjska plovidba Slatinska banka Banka splitsko-dalmatinska Belišće Maistra Badel 1862 HGspot Veterina d.d. Riviera Poreč HUP - Zagreb Turisthotel Croatia osiguranje d.d. Dubrovnik - Babin kuk Croatia osiguranje d.d. Saponia IPK Osijek Imperial hotelijerstvo Božjakovina Centar banka Žitnjak Proficio Istraturist Umag d.d. Lucidus dioničko OT-optima telekom d.d. Auto Hrvatska Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Koka Uljanik plovidba Quaestus nekretnine Vis Đakovština

+ Redovna dionica Adrisa u četvrtak je bila najlikvidnije izdanje na Zagrebačkoj burzi, a zabilježila je i poveći pad cijene. Prošlog je tjedna Japan Tobacco International podnio prijavu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja protiv Tvornice duhana Rovinj, a sve je izglednije da će njegovim stopama krenuti i druge multinacionalne duhanske kompanije kao što su BAT i Philip Morris, što bi moglo otkinuti dobar dio kolača koji neprikosnoveno drži TDR.

Redovan promet: 12.683.440,31 Kn

CROBEX: -0,35%

Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

302.19 257.00 15.80 59.55 684.00 99.13 636.00 713.00 81.00 130.00 185.11 261.20 1,400.00 245.00 274.06 1,410.00 318.51 9.78 5,600.00 460.00 184.34 1,219.10 10.10 1,800.00 1,660.00 640.00 696.00 1,208.01 140.00 197.01 463.12 118.00 2,469.00 74.54 3,186.00 580.00 79.99 44.97 20.07 621.10 70.20 3,100.00 72.00 170.00 330.80 238.30 136.11 228.00 141.00 110.06 70.01 655.00 65.01 66.00 10.50 63.12 230.00 1,256.00 970.00 5,665.01 140.00 5,575.00 175.00 30.00 189.70 165.00 279.99 145.00 18.04 275.00 25.80 43.50 357.01 24.00 220.07 606.67 48.97 20.00 7.51

310.00 258.25 16.79 61.45 697.00 101.66 649.90 719.00 83.50 133.77 190.00 268.00 1,499.99 247.01 280.00 1,444.99 322.99 10.49 5,635.00 464.65 186.00 1,230.00 11.29 1,800.00 1,692.00 650.00 696.00 1,235.01 140.51 200.00 465.80 118.00 2,551.00 76.30 3,186.00 581.01 80.00 46.50 20.50 680.00 72.00 3,100.00 74.98 170.00 330.80 240.20 140.00 228.00 144.00 110.06 70.01 655.00 65.10 70.00 11.19 67.00 230.00 1,256.02 970.00 5,665.01 140.00 5,575.00 175.00 30.00 189.70 165.00 279.99 145.00 18.50 275.00 27.82 43.50 357.01 24.00 230.00 606.67 48.97 20.00 7.51

302.50 257.01 16.45 59.55 686.00 101.66 636.01 713.00 82.99 133.49 190.00 265.00 1,499.99 246.00 279.97 1,415.02 321.00 10.49 5,605.00 460.00 184.50 1,230.00 10.80 1,800.00 1,670.00 650.00 696.00 1,235.00 140.51 200.00 463.12 118.00 2,499.99 74.54 3,186.00 580.00 80.00 45.99 20.20 621.10 70.20 3,100.00 74.98 170.00 330.80 238.30 136.11 228.00 144.00 110.06 70.01 655.00 65.01 70.00 10.50 63.12 230.00 1,256.02 970.00 5,665.01 140.00 5,575.00 175.00 30.00 189.70 165.00 279.99 145.00 18.04 275.00 27.82 43.50 357.01 24.00 230.00 606.67 48.97 20.00 7.51

-2.42% -0.04% 1.23% -3.01% -0.87% 0.17% -1.39% -0.59% -2.13% -0.29% 1.06% -1.89% 6.76% -0.41% 0.71% -0.74% 0.31% 0.87% -0.44% -1.00% -0.82% 0.00% 1.31% 0.00% -2.34% 0.00% -1.97% -0.17% 0.36% 0.00% -0.58% 0.00% -3.85% -1.23% -0.03% 0.00% 0.00% -7.74% -5.43% -8.66% -1.28% 3.33% 10.26% 0.00% 10.27% -2.73% -5.44% 0.00% 1.41% 0.04% -36.50% 0.00% -2.97% 2.94% -4.55% -20.57% 2.22% -3.38% -0.10% -2.33% 0.00% -0.09% 12.87% -0.37% -1.71% 0.01% 0.00% 0.00% -1.96% 0.00% -0.61% -0.34% 1.88% 12.94% 0.00% 0.78% -0.06% 0.00% -0.92%

8,419 8,420 63,816 7,785 651 4,018 615 531 4,571 2,418 1,602 1,109 187 994 852 160 604 19,151 22 254 625 94 10,193 59 54 120 104 57 487 279 109 405 19 604 13 71 500 808 1,620 47 371 8 270 114 53 72 101 60 90 100 150 16 150 139 788 125 31 5 6 1 40 1 27 145 20 22 12 23 181 10 101 50 5 60 4 1 9 5 4

2,546,741.77 2,164,544.02 1,037,656.33 466,788.01 448,974.42 401,953.01 391,568.30 380,206.00 373,484.06 317,067.34 301,551.13 292,952.61 266,837.13 243,872.92 237,980.50 227,009.28 193,517.65 192,611.00 123,595.16 117,542.84 115,742.46 114,696.60 108,291.46 106,200.00 91,068.00 77,900.00 72,384.00 69,579.26 68,330.92 55,586.97 50,743.00 47,790.00 47,610.00 45,314.54 41,418.00 41,211.03 39,999.00 36,982.76 32,664.10 30,442.00 26,279.40 24,800.00 19,936.76 19,380.00 17,532.40 17,245.90 14,136.11 13,680.00 12,835.17 11,006.00 10,501.50 10,480.00 9,761.00 9,435.00 8,424.96 8,178.00 7,130.00 6,280.02 5,820.00 5,665.01 5,600.00 5,575.00 4,725.00 4,350.00 3,794.00 3,630.00 3,359.88 3,335.00 3,311.24 2,750.00 2,607.82 2,175.00 1,785.05 1,440.00 910.07 606.67 440.73 100.00 30.04

2,908.81 21,046.17 123.38 192.77 957.33 835.19 1,635.89 2,377.36 619.71 560.60 634.81 1,797.79 284.19 564.28 17,931.63 1,884.31 1,739.82 51.13 1,234.05 637.87 1,103.40 75.56 29.18 983.37 264.83 1,950.00 658.35 274.93 382.19 477.32 636.15 36.32 283.98 112.22 2,366.71 11,063.37 107.13 153.41 10.22 280.99 283.75 46.56 163.64 14.26 204.34 108.86 84.92 230.79 95.39 101.14 33.02 762.62 711.49 52.65 3.47 116.45 840.31 592.06 382.91 49.57 247.10 1,714.86 115.25 133.85 120.62 33.82 17.50 29.82 70.59 1,285.62 70.42 122.67 178.50 19.00 207.74 351.87 110.45 10.36 7.91

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

365 dana Najniža Najviša 286.07 252.00 11.00 22.36 672.01 54.00 430.00 657.10 27.87 82.05 105.50 242.21 871.01 217.00 200.00 1,181.00 240.00 9.78 4,720.12 290.00 161.54 909.99 5.00 1,345.00 1,106.00 310.00 565.00 1,160.03 130.58 135.00 369.04 84.32 612.00 41.77 2,332.01 461.06 53.00 26.14 15.16 292.00 60.20 1,771.00 33.03 100.01 171.00 190.00 119.00 65.10 121.00 98.00 62.50 420.00 51.00 57.03 10.50 54.03 140.00 1,115.16 543.15 4,599.99 52.00 4,502.00 105.25 15.18 150.00 80.01 240.00 76.10 11.50 240.04 14.03 25.00 302.00 16.00 183.12 533.13 36.29 15.97 5.11

345.00 315.99 31.47 65.00 934.78 118.99 699.48 829.99 95.99 152.00 194.00 305.00 1,614.00 337.00 294.00 1,650.00 343.97 69.90 6,900.00 507.77 267.02 2,198.00 15.66 1,895.00 2,500.00 675.00 720.00 1,900.00 245.00 244.98 497.02 164.00 4,990.00 108.90 3,520.00 708.00 86.88 66.85 22.98 790.00 99.00 3,100.00 86.00 200.00 330.80 346.00 197.89 245.00 164.00 132.37 164.00 700.00 70.00 88.50 39.95 79.98 259.65 1,595.99 1,105.00 6,290.00 182.50 6,299.00 189.38 35.00 214.95 199.00 290.00 163.85 25.00 380.00 33.33 43.99 410.00 27.01 269.99 662.00 87.00 23.00 19.90

REgIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA MERCATOR SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA TELEKOM SLOVENIJE POZAVAROVALNICA SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S ZITO PETROL PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK AKTIVA NALOZBE SLOVENIJALES KD GROUP AERODROM LJUBLJANA JUTEKS

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-C KDVO-R-A RSDS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-D HELV-R-A ZPTP-R-A KRIP-R-A RSRS-O-B

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne DUNAV OSIGURANJE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2

SARAJEVSKA BURZA FBIHKR FBIHKD FBIHKN FBIHKM FBIHKO FBIHKC FBIHKP MIGFRK2 BIGFRK3

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P ZIF MI GROUP DD SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA FITO PLNN CCHS AIKB JESV SJPT AERO KMBN PKBT NIIS IMLK AGBN EGMN A2013 A2012

Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Planinka a.d. Kuršumlija Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Komercijalna banka a.d. Beograd Pekabeta a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Energomontaža a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K

MAKEDONSKA BURZA ALK RMDEN10 KMB TPLF TTK TNB TEL GRNT KJUBI STIL MPT REPL SBT RZLV

ALKALOID SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Garant a.d. Futog KJUBI MAKEDONIJA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE REPLEK SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA ARCELORMITTAL SKOPJE (CRM) SKOPJE

Najniža 59,50 174,50 103,86 73,00 6,80 7,27 0,60 106,50 213,00 0,68 3,90 99,75 40,00 15,31 23,10

Najviša 60,30 177,00 104,20 75,00 7,00 7,35 0,61 106,50 216,00 0,68 3,90 99,75 42,00 16,00 23,10

Zadnja Prosječna Promjena Količina 60,00 176,15 103,91 74,00 7,00 7,35 0,61 106,50 216,00 0,68 3,90 99,75 41,99 16,00 23,10

Promet

valuta: EUR - euro 60,03 175,98 1,04 73,11 6,81 7,28 0,60 106,50 215,34 0,68 3,90 99,75 41,65 15,83 23,10

0,00 % 14187 1,12 % 1382 -0,06 % 200609 -1,33 % 2407 -0,28 % 12124 0,96 % 5723 0,66 % 62637 0,00 % 150 0,05 % 64 0,00 % 17712 0,00 % 2130 -3,25 % 80 -0,02 % 150 0,00 % 315 0,43 % 200

Galenika Fitofarmacija +6,87% TTK banka Skopje +3,51% Coca-Cola Srbija +2,84% IK banka Zenica +1,41% Energo. holding Beograd +1,18%

851.615,19 243.200,80 208.758,66 175.976,00 82.589,05 41.685,86 37.748,57 15.975,00 13.782,50 12.007,71 8.307,00 7.980,00 6.248,00 4.986,95 4.620,00

Mercator

valuta: BAM - konvertibilna marka 37,20 98,00 86,36 1,70 37,31 0,71 6,14 7,15 37,53

37,51 98,00 86,36 1,70 37,50 0,71 6,20 7,16 37,53

37,50 98,00 86,36 1,70 37,45 0,71 6,20 7,15 37,53

0,37 -0,11 % 78800 98,00 0,00 % 150 0,78 0,01 % 16000 1,70 0,00 % 6708 0,37 -1,45 % 23000 0,71 0,00 % 7500 6,20 -1,59 % 740 7,15 0,28 % 334 0,38 0,05 % 5266

29.444,60 14.700,00 12.435,84 11.403,60 8.608,80 5.325,00 4.586,00 2.389,10 1.976,33

valuta: BAM - konvertibilna marka 62,25 92,00 80,04 92,17 70,00 97,00 67,50 4,40 5,80

6.800,00 17.999,00 5.250,00 3.205,00 6.100,00 1.245,00 550,00 3.000,00 7.899,00 737,00 2.000,00 8.000,00 4.500,00 90,44 95,12

4.450,00 86,60 3.850,00 3.900,00 1.150,00 3.650,00 502,00 610,00 415,00 202,00 27.000,00 41.500,00 2.530,00 130,00

62,25 92,00 81,00 92,25 70,01 97,00 67,50 4,50 6,00

62,25 92,00 80,05 92,25 70,00 97,00 67,50 4,50 5,80

62,25 0,40 % 148404 9.238.149,00 92,00 0,00 % 28447 2.617.124,00 80,68 -2,37 % 30000 2.420.487,50 92,21 0,10 % 20808 1.918.707,28 70,01 -2,23 % 17533 1.227.409,11 97,00 0,00 % 12120 1.175.640,00 67,50 0,00 % 16080 1.085.400,00 4,46 2,27 % 36826 164.139,07 6,00 -3,33 % 23520 141.087,50

NIS -2,86% Fabrika duh. Sarajevo -2,75% Bosnalijek -2,11% Gorenje -2% Garant Futog -0,88%

Telekom Slovenije

+1,12 -1,33 Na dan objave sporazuma o zajedničkoj prodaji, koji je u četvrtak potpisalo 11 velikih dioničara slovenskog trgovačkog lanca Mercatora, ta se dionica s prometom od 243.000 eura probila na drugo mjesto popisa najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze. Cijena joj je rasla u odnosu na prethodni trgovinski dan 1,12 posto, na zadnjih zabilježenih 176,15 eura, a tijekom dana iznosila je i 177 eura.

Sa 175.900 eura prometa dionica Telekoma Slovenije bila je treća najlikvidnija na Ljubljanskoj burzi, a cijena joj se spustila na zadnjih zabilježenih 74 eura, odnosno 1,33 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan. Najniža cijena po kojoj se tom dionicom tijekom dana trgovalo iznosila je 73 eura, a najviša je bila na razini od 75 eura. Slovenski indeks SBI TOP u četvrtak je porastao blagih 0,07 posto.

valuta: RSD - srpski

7.500,00 7.482,00 7.482,16 17.999,00 17.999,00 17.999,00 5.250,00 5.250,00 5.250,00 3.255,00 3.254,00 3.254,09 6.100,00 6.100,00 6.100,00 1.250,00 1.246,00 1.246,52 557,00 551,00 550,94 3.000,00 3.000,00 3.000,00 7.899,00 7.899,00 7.899,00 755,00 748,00 748,86 2.050,00 2.017,00 2.029,13 8.188,00 8.150,00 8.150,01 4.500,00 4.500,00 4.500,00 90,46 90,46 90,46 95,20 95,18 95,18

6,87 % 11893 88.985.295,00 0,00 % 2500 44.997.500,00 2,94 % 5099 26.769.750,00 -0,03 % 4138 13.465.444,00 0,00 % 2010 12.261.000,00 0,00 % 7758 9.670.490,00 -1,43 % 14705 8.101.628,00 0,00 % 1500 4.500.000,00 0,00 % 417 3.293.883,00 -2,86 % 4224 3.163.178,00 -1,56 % 1186 2.406.550,00 -0,09 % 270 2.200.503,00 0,00 % 212 954.000,00 0,02 % 10430 943.449,42 0,00 % 8817 839.218,68

REgIONAlNI INdEkSI BIRS -0,15% +0,14% 1.094,27 Belex15 FIRS -1,00% 771,66 -1,06% 2.033,67 Belexline MBI10 -0,56% 1.424,57 -0,64% 2.645,45 SASX10 MONEX20 -0,49% 11,929.47 -0,14% 1.000,14 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u četvrtak 16. lipnja 2011. 1.055,73 -0,08% SBITOP 763,14

valuta: MKD - makedonski denar

4.500,00 4.488,22 4.488,22 86,90 86,66 53,41 3.900,00 3.884,53 3.884,53 3.950,00 3.905,56 3.905,56 1.150,00 1.150,00 1.150,00 3.650,00 3.650,00 3.650,00 503,00 502,47 502,47 615,00 613,40 613,40 415,00 415,00 415,00 205,00 204,26 204,26 27.000,00 27.000,00 27.000,00 41.500,00 41.500,00 41.500,00 2.530,00 2.530,00 2.530,00 130,00 130,00 130,00

-0,22 % 314 1.409.300,00 0,07 % 16035 856.381,53 -0,40 % 128 497.220,00 -1,82 % 90 351.500,00 3,51 % 200 230.000,00 0,00 % 50 182.500,00 -0,07 % 322 161.794,00 -0,88 % 210 128.815,00 -3,49 % 295 122.425,00 -1,52 % 575 117.449,00 0,57 % 3 81.000,00 0,00 % 1 41.500,00 -2,69 % 10 25.300,00 3,17 % 100 13.000,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

EuROPSkI INdEkSI WIg20 -1,15% 2.860,25 -0,50% BuX -0,34% 22.779,09 +307,21% ATX -1,62% -0,79% 2.675,00 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,88% četvrtak 16. lipnja 2011.

FTSE100 5.687,87

dAX 7.084,35

CAC40

3.785,97 MICEX 1,664.01

AMERIčkI INdEkSI djIA -1,48% S&P500 -1,74% 11.897,27 1.265,42 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -1,76% srijeda 15. lipnja 2011. 2.631,46

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR SOS2E TLSG POSR KBMR NF1N ZTOG PETG PBGS ATPG SLLG KDHR AELG JTKG

Oznaka

Petak 17/6/2011 Subota 18/6/2011

business.hr

investor

OtVOrENI INVEstIcIjsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

OTP indeksni

45,7389

17,63

VB CROBEX10

110,5005

16,94

Erste Total East

35,7600

14,14

OTP MERIDIAN 20

93,3133

12,52

PBZ I-Stock

68,2819

12,23

Ilirika Azijski tigar

49,7484

-16,02

ST Global Equity

42,7360

-13,12

NFD Aureus BRIC

25,8698

-10,61

Platinum Blue Chip

80,6475

-9,56

101,5303

-7,98

+ MjEŠOVItI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Ilirika Azijski tigar AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) Ilirika BRIC VB CROBEX10 OTP indeksni Erste Total East FIMA Equity HPB Dionički KD Victoria AC Rusija POBA ICO Equity Raiffeisen hrvatske dionice Capital Two Erste Adriatic Equity Ilirika JIE PBZ Equity fond Prospectus JIE OTP MERIDIAN 20 HPB Dynamic ST Global Equity PBZ I-Stock MP-Mena HR ZB aktiv Raiffeisen Central Europe HPB Titan C-Zenit NFD Aureus New Europe ZB BRIC+ ZB trend ZB euroaktiv

€ € € kn kn € kn kn kn € kn kn kn € € kn kn € kn kn kn kn kn € € kn kn € € €

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

49,7484 10,5580 101,5303 110,5005 45,7389 35,7600 78,1449 93,1621 14,4868 42,4099 5333,6200 78,0500 79,8299 95,7100 158,0030 88,4708 60,1272 93,3133 51,5160 42,7360 68,2819 452,4439 100,8100 63,6100 70,4424 51,6453 110,9366 97,8900 126,7900 104,5900

0,10 0,02 0,00 0,00 -0,20 -0,33 -0,34 -0,36 -0,38 -0,41 -0,46 -0,47 -0,48 -0,51 -0,52 -0,53 -0,53 -0,53 -0,57 -0,67 -0,67 -0,71 -0,72 -0,73 -0,83 -0,87 -0,97 -0,97 -1,01 -1,02

-2,77 -3,11 -3,88 0,67 3,22 0,96 3,66 3,61 2,46 -4,80 0,44 3,80 4,06 3,09 -1,66 -0,02 -2,85 2,36 3,16 -4,30 -1,85 2,89 -3,81 -2,74 -2,53 4,04 -5,06 -3,11 -1,62 2,73

-20,30 -5,55 -15,04 10,01 11,03 9,06 3,75 12,12 3,93 -5,65 -3,30 4,81 5,53 6,74 -6,91 4,26 -1,58 5,17 6,63 -8,72 0,12 -7,03 -2,29 1,02 -0,64 3,60 -10,43 -4,99 -4,31 -0,40

-16,02 -2,56 -7,98 16,94 17,63 14,14 -4,53 6,24 -0,35 1,66 -3,52 11,34 11,45 9,17 -2,70 11,30 3,66 12,52 3,15 -13,12 12,23 2,76 2,71 3,25 -0,09 -4,58 -6,73 -1,82 -2,38 4,02

-15,78 2,41 1,06 7,38 -20,14 -24,23 -3,44 -1,24 3,11 -18,20 -14,93 -8,58 -5,25 -0,77 7,13 -2,10 -10,98 -2,18 -12,91 -7,67 -9,29 3,83 0,16 -7,08 -8,60 -18,04 4,06 -1,81 2,79 0,63

-19,84 -6,30 -15,13 7,52 8,87 9,96 2,98 11,34 3,47 -8,84 -4,00 5,52 4,92 6,65 -7,88 4,14 -3,27 4,06 5,63 -8,11 -1,88 -7,45 -3,05 1,73 -3,31 3,12 -9,39 -8,17 -6,63 0,50

5,121 14,311 28,131 7,700 139,660 106,924 18,528 22,819 70,148 9,038 5,833 17,351 9,329 222,317 87,398 355,058 22,887 13,010 24,058 11,772 237,335 4,525 480,192 196,626 9,925 6,191 10,337 142,144 169,537 239,077

4,07 2,28 1,44 1,41 3,47 3,71 7,04 5,70 12,10 4,27 3,89 2,76 4,16 5,68 6,64 5,78 4,38 3,13 4,80 10,65 3,92 3,28 4,97 6,16 3,90 3,32 2,61 1,17 8,64 7,12

15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011

www.business.hr/investor

Erste Balanced

129,5100

11,64

MješOVItI fOnDOVI

PBZ Global fond

110,2398

10,47

Allianz Portfolio

118,9766

10,26

OTP uravnoteženi

113,9033

4,29

ICF Balanced

124,6975

4,28

ST Balanced

164,6434

-8,54

KD Balanced

8,0456

-1,83

AC GBEM

10,7222

-1,34

NFD Aureus E.M.B.

78,8339

-1,32

141,1700

-1,18

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Raiffeisen Prestige € Agram Trust kn C-Premium kn ST Balanced kn ICF Balanced kn Allianz Portfolio kn Erste Balanced € PBZ Global fond kn HPB Global kn KD Balanced kn Raiffeisen Balanced € ZB global € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn HI-balanced € Ilirika JIE Balanced € OTP uravnoteženi kn

ZB global

Vrijednost

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika BRIC

Valuta

10,7222 108,4900 69,8185 5,6869 164,6434 124,6975 118,9766 129,5100 110,2398 103,7269 8,0456 152,0500 141,1700 78,8339 9,9754 144,5733 113,9033

-0,12 -0,14 -0,15 -0,19 -0,26 -0,26 -0,30 -0,34 -0,40 -0,42 -0,44 -0,50 -0,56 -0,57 -0,68 -0,70 -0,72

-2,47 -1,01 1,18 1,79 -3,25 7,47 2,71 3,97 0,22 2,62 -2,69 -2,89 -3,79 -1,45 0,06 -0,92 0,34

-3,99 0,00 1,72 2,30 -3,63 9,25 2,75 6,48 6,16 6,80 -2,28 -1,88 -3,28 -4,16 -1,32 -3,98 4,85

-1,34 3,92 1,82 -0,96 -8,54 4,28 10,26 11,64 10,47 -0,17 -1,83 1,46 -1,18 -1,32 1,21 0,89 4,29

3,10 6,63 -1,24 -12,12 6,09 2,75 8,65 0,46 5,49 0,64 -3,94 4,88 3,52 -4,72 -0,03 7,08 2,39

-4,66 0,11 -0,16 1,68 -3,57 10,26 3,30 6,01 5,54 6,03 -3,91 -2,03 -4,35 -7,11 -2,72 -4,71 5,86

14,244 200,410 15,759 12,371 15,133 16,471 8,060 103,762 303,400 99,136 6,798 294,033 699,941 13,643 70,106 40,651 40,140

2,29 1,27 2,93 4,37 8,43 9,12 2,10 10,41 9,76 5,70 5,41 8,80 9,95 4,92 9,31 5,39 5,50

15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011

€ € kn € € € € €

125,4649 11,7463 166,9613 129,1636 134,8800 161,2700 131,8621 177,9800

0,22 0,04 0,02 0,01 0,00 -0,01 -0,01 -0,04

-2,46 1,79 1,54 1,57 2,13 1,21 0,74 0,90

-1,76 3,41 2,96 3,82 3,58 1,71 1,81 2,15

0,15 5,02 7,95 5,84 7,21 1,08 4,41 5,26

4,21 1,75 8,03 4,59 4,58 4,92 4,48 6,57

-1,11 3,31 3,10 3,72 3,50 1,36 1,77 2,03

18,730 8,239 75,019 29,328 601,267 175,786 200,651 541,933

5,50 9,31 6,64 5,70 8,04 9,95 8,27 9,06

14.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011

kn € € kn kn kn kn kn € kn kn kn $ kn kn kn € kn

164,7206 141,1607 127,2620 146,9200 140,7485 137,0041 118,7788 11,4901 10,8232 109,8186 133,8118 140,1700 125,2555 133,7660 124,1104 104,1666 107,2500 100,9064

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,67 0,52 0,60 0,64 0,89 0,69 0,75 0,85 0,73 0,68 0,55 0,59 0,19 0,57 0,62 1,54 1,15 0,58

1,29 0,90 1,14 1,49 1,62 1,26 1,50 1,50 1,40 1,26 1,05 1,20 0,54 1,26 1,46 1,56 1,65 N/A

2,44 1,94 2,79 3,28 2,94 2,95 3,18 3,06 3,07 2,83 2,21 2,94 1,24 2,83 2,68 3,19 3,30 N/A

4,69 3,21 4,27 4,74 4,52 4,32 4,88 5,24 3,97 4,57 6,16 4,29 3,71 5,24 4,02 2,20 4,13 N/A

1,19 0,86 1,05 1,35 1,51 1,17 1,37 1,39 1,28 1,16 0,95 1,07 0,50 1,14 1,35 1,58 1,57 0,91

2434,278 121,104 426,295 1372,186 114,558 36,700 207,000 180,444 28,143 170,772 1228,415 801,499 38,763 376,821 229,480 6,993 200,070 5,000

10,90 10,90 8,90 8,31 7,73 7,45 3,61 2,72 2,03 2,10 12,21 8,04 6,18 5,70 5,48 1,88 1,73 0,39

15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011 15.06.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,9613

7,95

Erste Bond

134,8800

7,21

HPB Obveznički

129,1636

5,84

Raiffeisen Bonds

177,9800

5,26

HI-conservative

11,7463

5,02

OTP euro obveznički 125,4649

0,15

ZB bond

161,2700

1,08

PBZ Bond fond

131,8621

4,41

HI-conservative

11,7463

5,02

Raiffeisen Bonds

177,9800

5,26

OTP euro obveznički HI-conservative Capital One HPB Obveznički Erste Bond ZB bond PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds

nOVčanI fOnDOVI ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Novčani fond Erste Money PBZ Dollar fond HPB Novčani OTP novčani fond Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash

OGLAS

Ljetna letargija počela uzimati danak prometu BROKERI NA PRODUŽENOM VIKENDU Na domaće je dionice u četvrtak potrošeno tek nešto više od deset milijuna kuna uz samo tri milijunaša redoviti Adris, HT i Ingru Drugi trgovinski dan zaredom na Zagrebačkoj burzi redoviti promet dionicama jedva je probio razinu od deset milijuna kuna. Ljetna letargija počela je uzimati danak, što je vidljivo iz prometa od 12,6 milijuna kuna i neuvjerljive izvedbe indeksa. Crobex je kliznuo 0,35 posto, na 2244,61 bod, a Crobex 10 pao je nešto više od pola posto, na 1221,44 boda. Samo na tri dioni-

ce potrošeno je po više od milijuna kuna. Milijunaši su bili redoviti Adris, HT i Ingra. "Iz domaćega poslovnog sektora ne stižu nam nikakve vijesti, stoga tržište tone u letargiju. A klizanje indeksa četvrti dan zaredom posljedica je ponajviše negativnih kretanja na inozemnim burzama zbog intenziviranja grčke dužničke krize", kazao je za Hinu broker i investi-

cijski savjetnik u Centar banci Matko Bošković.

Korekcija Adrisa

Redovna dionica Adrisa u srijedu je bila najlikvidnije izdanje na Zagrebačkoj burzi, a zabilježila je i poveći pad cijene od 2,4 posto. Posljednja cijena dionice iznosila je 302,5 kuna. Prošlog je tjedna Japan Tobacco International podnio prijavu Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja protiv Tvornice duhana Rovinj, a sve je izglednije kako će njegovim stopama krenuti i druge multinacionalne duhanske kompanije kao što su BAT i Philip Morris, što bi moglo otkinuti dobar dio kolača koji nedvojbeno drži TDR. Drugu najlikvidniju poziciju zauzela je dionica HT-a, koja je uz više od dva miliju-

FILIP FILIPEC, direktor Tehnike čija je dionica u četvrtak porasla gotovo sedam posto Snimio hrvoje knez

na kuna prometa pala 0,04 posto, na 275 kuna. Tek nešto više od milijun kuna potrošeno je na Ingru, koja je poskupjela jedan posto, na 16,45 kuna.

Tehnika na 1500 kn

Nakon što građevinski sektor danima bilježi ne baš pretjerano dobre rezultate na Zagrebačkoj burzi, nji-

REGIJA

Najava prodaje digla Mercator Na dan objave sporazuma o zajedničkoj prodaji koji je u četvrtak potpisalo 11 velikih dioničara Mercatora, ta se dionica s prometom od 243 tisuće eura probila na drugo mjesto popisa najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze.

Cijena joj je rasla u odnosu na prethodni trgovinski dan 1,12 posto, na zadnjih zabilježenih 176,15 eura, a tijekom dana iznosila je i 177 eura. Najlikvidnija je u Ljubljani ponovno bila Krka čija je cijena ostala na 60 eura, a slovenski indeks SBI TOP po-

rastao je blagih 0,7 posto, na 762,1 bod. Dionica zemunske Galenika Fitofarmacije bila ja pak uvjerljivo najlikvidnija u Beogradu ostvarivši 89 milijuna dinara prometa. Dionicom Naftne industrije Srbije trgovalo se u iznosu od tek 3,2 milijuna dinara, a cijena joj je

umanjena u odnosu na srijedu 2,86 posto, na 748 dinara. Oba beogradska indeksa u četvrtak su bila u minusu - BELEX 15 je pao 1,06 posto, na 771,66 bodova, dok je BELEXLINE bio u minusu od 0,64 posto, zaključivši dan na 1424,57 bodova. B. St.

hova predstavnica Tehnika u četvrtak je pokazala da bi se trend ipak mogao promijeniti. Tehnika je velikom stopom rasta stigla na lipu do razine od 1500 kuna, što je ujedno najviša razina od kraja siječnja ove godine. U četvrtak je protrgovano sa 187 dionica, ukupne vrijednosti 266.837 kuna. Nikola Sučec

BROJKE

0,49 0,15

posto pao je sarajevski SASX10

posto pao je banjalučki BIRS

Internetski div Google odlučio se za novu investiciju, ali ovaj put izvan tehnološkog sektora - uložio je 280 milijuna dolara u SolarCity, kompaniju koja se bavi instaliranjem i iznajmljivanjem solarnih ploča kućanstvima. Zahvaljujući no-

voj injekciji kapitala SolarCity moći će investirati u gradnju solarnih sustava za sedam do devet tisuća kućanstava u deset američkih saveznih država, piše CNNMoney. Osim što ugrađuje solarne ploče u kućanstva koja to

odmah plate, SolarCity nudi opciju u kojoj ostaje vlasnik solarnog sustava, a kućevlasnicima ga iznajmljuje. Google očekuje da će upravo putem tih mjesečnih uplata uspjeti vratiti uložen novac. Direktor zelenih poslovnih

operacija u Googleu Rick Needham izjavio je kako se nadaju da će poslužiti kao model na koji će se drugi ugledati, ali i naglasio kako su investicije dizajnirane tako da im osiguraju dobar povrat na kapital. N. R.

dObiTNiCi dANA (ZSE) Jadran kapital +12,94 % Saponia +12,87 % Solaris +10,27 % Arenaturist +10,26 % MIV +3,33 %

GUbiTNiCi dANA (ZSE) Banka SD -36,5 % Genera -20,57 % Industrogradnja -8,66 % Excelsa nekretnine -7,74 % Hidroelektra niskogradnja -5,44 %

iNdeKSi CROX Mirex

16 Raste

44 Pada

16 Nema promjene

Vrijed. 1,274,91 1,259,12

Prom. 0,83% 0,88%

Sirova nafta 94,81 Prirodni plin 4,53 Zlato 1,530,65 Srebro 35,76 Goveda 105,00 Kava 297,02

4,59% 1,18% 0,46% 1,06% 0,00% 0,11%

NiTKO Nije NedUžAN

iNveSTiCijA će osigurati solarne sustave za čak devet tisuća kućanstava

www.business.hr

UKRATKO...

ČAK 80 POSTO onih koji su u Obaminoj kampanji prikupili više od pola milijuna dolara dobilo je 'ključne' poslove u njegovoj administraciji

arhiva business.hr

Obama velikim donatorima našao dobre poslove u svojoj administraciji su u kampanji prikupili više od pola milijuna dolara, podaci su još gori - čak 80 posto njih dobilo je položaje koje Bijela kuća definira kao ključne u administraciji. Reagirajući na izvješće, Bijela kuća je ocijenila da to "i nije neka priča", inzistirajući na tome da donacije ne igraju ulogu u dodjeli atraktivnih državnih namještenja. Mora se reći da su ista objašnjenja prije desetak godina izlazila iz usta suradnika Georgea W. Busha. B.hr/H

Barack Obama je tijekom predsjedničke kampanje obećavao da će promijeniti način na koji se obavljaju poslovi u Washingtonu, no jedno izvješće pokazalo je da je sadašnji predsjednik u nagrađivanju velikih donatora nadmašio svoje prethodnike. U izvješću Centra za javni integritet navodi se da su 184 od 556 velikih donatora Obamine predsjedničke kampanje ili njihovi supružnici dobili neki položaj u Obaminoj administraciji. Za najveće donatore, koji

IPO-i Silicijskoj dolini donijeli eksploziju cijena - nekretnina rast na godišnjoj razini - u sjedištu LinkedIna Mountain Viewu kuće su poskupjele za 3,1, a u Saratogi za 4,7 posto, dok su u gradovima gdje obitavaju Apple, Google i Facebook upisale dvoznamenkasti rast. Cupertino se tako, osim Appleovim kampusom, može pohvaliti skokom cijena od 12 posto, dok je Palo Alto, dom Facebooka i Googlea, zabilježio uzlet cije-

na obiteljskih kuća za čak 20 posto, na 1,63 milijuna dolara, piše Bloomberg. Za takvo, na nacionalnoj razini itekako atipično kretanje cijena, najzaslužnije su inicijalne javne ponude dionica tehnoloških kompanija, kao i kapital koji u takve tvrtke ulazi privatnim putem. Naime, on je stvorio mnogo novih, mladih bogataša koji dio novostečenog

arhiva business.hr

MlAdi 'TeHNObOGATAši' U lOvU NA KUće

Američko tržište nekretnina opet muče problemi i cijene su nedavno pale na najniže razine u posljednjih osam godina. No gradovi iz kalifornijske Silicijske dolina, kraja u kojemu su smještena sjedišta mnogih tehnoloških divova, kao da su iz drugog svijeta. Prema podacima DataQuicka, cijene nekretnina u nizu gradova Silicijske doline u svibnju su zabilježile

FOTOLia

Google u solarnu energiju ulaže 280 milijuna dolara

ObiTeljSKe kuće u kalifornijskom Palo Altu u svibnju su poskupjele 20 posto novca žele potrošiti brzo, često na nekretnine, a cijena im načelno nije previše bitna. Nikolina Rivosechi

Hoće li Crobexi, koji padaju već četiri dana, tjedan i završiti u negativnom tonu, pratite na...

Gadafi za nadgledane izbore Libijski čelnik Moamer Gadafi pristao bi na međunarodno nadgledane izbore u zemlji koju već mjesecima trese građanski rat, ali "važno je da izbori budu transparentni", rekao je u intervjuu Gadafijev sin Saif al-Islam. Princ Harry vraća se u Afganistan? Britanski princ Harry, mlađi sin princa Charlesa i treći u redu za tron najmoćnije europske monarhije, dobio je načelno zeleno svjetlo za ponovno sudjelovanje u borbi u Afganistanu, gdje je već proveo 10 tjedana. Modrić neće u Chelsea Engleski nogometni prvoligaš Tottenham odbio je ponudu konkurentskog Chelseaja, koji je za hrvatskog reprezentativca Luku Modrića ponudio 22 milijuna funti, i to zato što želi zadržati najbolje igrače.