Business.hr broj 916 by Business.hr

NAJESEN NOvi POSLOvi 11

NE POMAŽE Ni MODERNiZACiJA 2

DANAS TRi PRiLOGA

Poslovni anđeo nudit će u suradnji s HNL-om i HNS-om pet paketa statistika novinarima, trenerima, igračima i nogometnim školama, a priprema i lansiranje dugo odgađane virtualne trgovine Trillenium

IT i tehnologija

Utorak 21/6, petak

business plus

24/6 i subota 25/6/2011

Utorak 21/6, petak 24/6 i subota 25/6/2011

Utorak

21/6, petak

24/6 i subota

25/6/2 011

It tržIšte

Najveći potroša Hrvatskim tvrtkama či FOTOLIA

režu svoj prorač un trebaju doktori za tehnologiju

Hrvatskoj se samo 10 do 20 posto doktora znanosti zapošljava u gospodarstvu, najve�i dio njih ostaje u akademskoj zajed-

(NE)SK

MogućnoRIVENE OPA SNOSTI logom izmjst etažiranja, pred viđena prije nom uređ ena i dopuna dvrata inve enju i građenju Zakona o prostorgrade stamstitorima da pod, širom će otvo riti turističke bena naselja krinkom turiz ili prenamij apartmane bez pak da sadašnjema utrka za ene u stambene ikakvog osigurač prof jedin a itom mog ice. Tak interes la va kroz upozorav devastaciju bi ugroziti javn i i betoniza aju hrva tski arhi ciju obal tekti e,

FOTOLIA

karijere, znanje i posao

FOTOLIA

Nakon HGspota Prpić se okreće sportskim statistikama

ZNANOST ZA BIZNIS Samo 1020 posto doktora znanosti u nas se zapošljava u gospodarstvu, a europski je prosjek 60 posto. Akademskoj zajednici služe uglavnom za održavanje samog sustava, no ne razmišlja se sustavno o njihovoj zapošljivosti, pa imamo gotovo 400 doktora znanosti kojima 2013. istje�e ugovor o radu, a novih radnih mjesta za njih nema

nici, a u Europi 60 posto doktora odlazi u gospodarstvo. Otkriva to Melita Kova�evi�, prorektorica Sveu�ilišta u Zagrebu za znanost i tehnologiju, naglašavaju�i da ti podaci upu�uju na nužnu suradnju

industrije, odnosno gospodarstva i znanosti. "Svi zajedno na svakoj razini trebamo pripremati doktorande za svijet u koji �e u�i, a ne za onaj u kojem �e ostati. Pritom visokoobra-

zovne institucije moraju proizvesti kadar koji je u smislu vještina i znanja "opremljen" za gospodarstvo, a gospodarstvo mora biti zainteresirano za to da dobiva visokoobrazovane ljude koji predstavljaju

dodanu vrijednost, a ne višak koji im ne treba", objašnjava Melita Kova�evi�, koja je i �lanica Upravnog vije�a za doktorsku izobrazbu u Europi pri Europskoj sveu�ilišnoj asocijaciji (EUA CDE).

Novi za ko

potpu n mogao bi hrvatsnko uništiti u obalu

Gorjela rafinerija nafte u Sisku

utorak, petak i subota 21, 24 i 25/6/2011

broj 916 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

REPOvi AFERE SPiCE 4-5 Multinacionalni div zainteresiran je za preuzimanje Podravkinih dionica u vlasništvu mađarske OTP banke, koja ih je dobila kao zalog za kredit

Unilever kupuje

10,6 posto Podravke ŠUKER UMJESTO ŠUKERA

Ministarstvo financija skriva točne proračunske rashode Ni dolaskom Martine Dalić na mjesto Ivana Šukera Ministarstvo nije postalo transparentnije, a za postizanje europskog standarda bit će potrebne godine 4

info&stav 2-3

business.hr Utorak 21/6/2011, Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

Pad zbog upozorenja Italiji Prvi let CA prema Srbiji Uvo enje izravnih me unarodnih letova Croatia Airlinesa na liniji Dubrovnik - Beograd sve ano je obilježeno u ponedjeljak u beogradskoj zra noj luci slijetanjem prvog zrakoplova te tvrtke iz Dubrovnika koji e tijekom sezone na toj liniji letjeti dva puta na tjedan. Srbijanska zrakoplovna tvrtka Jat Airways tako er je u petak uspostavila sezonsku zra nu liniju Beograd - Dubrovnik, letovima koje e obavljati petkom i nedjeljom.

Talijanska tržišta bila su u ponedjeljak uzdrmana nakon upozorenja agencije Moody's i predsjednika vije a ministara eurozone JeanaClaudea Junckera u vezi s dugom. U ponedjeljak do podneva glavni indeks Milanske burze potonuo je više od dva posto, pri emu su bojazni ulaga a pogodile u prvom redu bankovne dionice, posebno one Bance Monte Paschi di Siena, Bance Popolare i UniCredita.

NE POMAŽE NI MODERNIZACIJA

Gorjela rafinerija nafte u U Ininoj rafineriji nafte u Sisku u ponedjeljak nešto poslije 10 sati izbio je veliki požar u kojem, prema prvim inormacijama, nema ozlije enih, a materijalna šteta bit e utvr ena naknadno. Iz prostora rafinerije nešto poslije 12 sati odjeknuo je niz ja ih eksplozija, stup gustog crnog dima bio je visok više od 200 metara, a prema priop enju Sektora za korporativne komunikacije Ine, požar je prouzro ilo zapaljenje naftnih produkata u dijelu rafinerije izme u kombiniranog postrojenja KP-6 i rezervoarskog prostora.

Ne znaju se posljedice

Prema priop enju, na teren su odmah izašle vatrogasne postrojbe, obaviještene su sve mjerodavne službe, a iz Ine tvrde kako nema podataka ni o utjecaju požara na

IZ PROSTORA RAFINERIJE nešto poslije 12 sati odjeknuo je niz ja ih eksplozija, a stup gustog crnog dima bio je visok više od 200 metara FOTO PIŠKOR/CROPIX

okoliš. Inin Sektor korporativnih komunikacija potvrdio je kako e preciznije podatke o uzrocima požara mo i prikupiti tek kada se

požar u potpunosti ugasi i kada se stvore uvjeti da na požarište mogu pristupiti mjerodavne inspekcijske službe. Nešto poslije 13 sati

Državni 112 objavio je da su vatrogasci na terenu vatru uspjeli staviti pod kontrolu. Zanimljivo je podsjetiti i da to nije prvi veliki požar u

NAJLOŠIJE OD RATA

Poduzetnici lani izgubili 1,6 milijardi kuna Pad potražnje za gotovo svim proizvodima, izazvan krizom, poduzetnici su pokušali ublažiti smanjenjem radne snage za tri posto te daljnjim spuštanjem pla a Poduzetnici u Hrvatskoj zabilježili su lani najlošije rezultate još od vremena Domovinskog rata, slijedom ega su se okrenuli znatnom

otpuštanju radnika i rezanju pla a. Prema najnovijem izvješ u Financijske agencije (Fina), lani su poduzetnici imali gubitak od 1,6 milijardi kuna, dok su godinu ranije ostvarili dobit od 2,4 milijarde kuna. Prije samo etiri godine njihova dobit premašivala je 24,6 milijardi kuna. Pad potražnje za gotovo svim proizvodima, izazvan krizom, poduzetnici su po-

kušali ublažiti smanjenjem radne snage za tri posto te daljnjim spuštanjem pla a. Za svoj rad kod poduzetnika u privatnom vlasništvu, koji sudjeluju s ak 97,7 posto u ukupnom broju poduzetnika, radnici su primili pla e ispod državnog prosjeka. Prema podacima iskazanim u godišnjim financijskim izvješ ima, zaposlenici su primili neto pla u od 4269 kuna,

što je više od tisu u kuna manje od državnog prosjeka. "Za prošlu godinu možemo konstatirati da je bila manje uspješna od 2009. za sve sektore poduzetništva prema vlasništvu, osim za poduzetnike u državnom vlasništvu", napominju u Fini, agenciji koja raspolaže financijskim podacima svih poslovnih subjekata. Poduzetnici u državnom vlasništvu,

››

BISER DANA Prozivaju me zbog Gay pridea, da sam kao protiv njih, a nitko tolerantniji od mene. Pa vidi, Vanja, mog psa! Moj pas je gay

MILAN BANDI , gradona elnik Zagreba, odgovara novinarki Globusa na pitanje o svojem stavu o Povorci ponosa u Zagrebu

BROJKA

dana prosje an je godišnji odmor u Hrvatskoj ove godine, prema istraživanju portala moj-posao.hr. To je 1,7 dana više nego prošle godine, duljinom godišnjeg odmora zadovoljno je 56 posto ispitanika, a 42 posto želi dulji odmor

UVODNIK

Sisku Skrivanje u moru banalnosti I ranije bilo požara

Sli an se akcident, naime, dogodio i 16. sije nja prošle godine, kada je vatra prouzro ena eksplozijama izbila na istom dijelu postrojenja, na pogonu KP-6, sekcija D3500, prouzro ivši veliku materijalnu štetu. Dan nakon požara sisa ka policija, koja je obavila o evid na požarištu, objavila je da je do akcidenta došlo zbog za epljene kanalizacije zauljenih voda, koja je prouzro ila izlijevanje zauljenih voda i isparavanje ugljikovodika. Isparenja su se zapalila i izazvala požar i eksplozije. Nekoliko manjih požara, sre om bez znatnijih posljedica i bez ljudskih žrtava, zabilježeno je i u 2009. godini. Sandra Cari Herceg kojih je manje od dva posto u ukupnom broju, prošle godine su ostvarili dobit od 237 milijuna kuna. Godinu ranije imali su gubitak od 933 milijuna kuna. Petar Lovri , predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika i lan nadzornog odbora Hrvatske udruge poslodavaca, smatra kako je ve dotaknuto dno. "Vjerujem da e ova godina biti bolja u odnosu na 2010. U tre em i etvrtom kvartalu o ekujem izraženije znakove oporavka", rekao je Lovri . Miho Dobrašin

Nikola Su ec nikola.sucec@business.hr

akon više od šest mjeseci na elu Ministarstva financija, Martina Dali , nasljedica Ivana Šukera, nije uspjela javne financije u initi transparentnijima. Doma i analiti ari, bankari, statisti ari i ostali korisnici javnih podataka o izvršenju prora una, planova zaduženja i svi oni željni spoznaje kamo odlazi njihov novac još neko vrijeme ne e do i na svoje. Iako su u radu Ministarstva vidljiva neka poboljšanja (poput zaštite od valutnog rizika kod zaduženja države u inozemstvu), dobar dio važnih podataka ostaje skriven. TAKO, naprimjer, nije poznato koja poduze a drže jamstva Republike Hrvatske, po kojim uvjetima država uzima kredite od komercijalnih banaka u zemlji i koje instrumente osiguranja bankari zahtijevaju od nje. Ministarstvo na svojim internetskim stranicama objavljuje niz podataka, no nema banalnih stvari poput dnevnog kretanja prinosa na hrvatske obveznice. Uskoro ih ne bi trebalo ni o ekivati jer vrh HDZ-a transparentnost prora una popravlja druk ijim metodama. U investicijskim krugovima esto se govori o slu aju kada je Hrvat-

››

Nije poznato koja poduze a drže jamstva Republike Hrvatske, po kojim uvjetima država uzima kredite od komercijalnih banaka u zemlji i koje instrumente osiguranja bankari zahtijevaju od nje. U me uvremenu, ve a transparentnost koju svi priželjkuju, koja bi donijela jeftinije zaduženje i porast povjerenja investitora, ne e do i do izražaja pokraj golemih prora unskih rupa

ska udruga banaka u službenoj analizi transparetnost prora una ocijenjena najnižom, nedovoljnom ocjenom. Ubrzo je politi kim manevrom Vlade ta ocjena prepravljena u tek skromnu dvojku. No naša Vlada može i niže. Prije to no dvije ministar Šuker godine predložio je da od Fine napravimo bonitetnu ku u, jer su eto

Moody's, Fitch i Standard's & Poor's bili em nepristojni, em neupu eni u pravo stanje njegova zamagljenja prora una. Ministrica Dali barem je priznala da je stanje javnih financija zabrinjavaju e i da nema kredita, investicija i razvoja zbog goleme mase pla a u javnom sektoru. Dali bi taj problem riješila uskra ivanjem bo-

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

sisa koj rafineriji, u kojoj je zapo eo proces modernizacije.

ži nica, što je uznemirilo sindikalce, koji bi na to pristali samo u slu aju loše turisti ke sezone. U ME VUREMENU, ve a transparentnost koju svi priželjkuju, koja bi donijela jeftinije zaduženje i porast povjerenja investitora, ne e do i do izražaja pokraj golemih prora unskih rupa.

tema 4-5

REPOVI AFERE SPICE Multinacionalni div zainteresira mađarske OTP banke, koja ih je dobila kao zalog za kredi

Unilever kupuje 10,6% Podravke Među Unileverove prehrambene brendove između ostalih spadaju Knorr, Rama, Hellmans i Lipton. Nestléu, jednom od najvećih Unileverovih suparnika na globalnom polju, kupnja srpskog Centroproizvoda mogla bi donijeti prevagu u regiji. Stoga se kupnja OTP-ova paketa kojega se mađarska banka želi riješiti već neko vrijeme čini kao logičan korak u borbi s konkurentom. Unilever bi s druge strane Podravki mogao otvoriti vrata mnogo većeg tržišta od sadašnjeg

završile u mađarskoj banci kao zalog za kredit, a prije nekoliko mjeseci moglo se čuti kako je jedna inozemna prehrambena kompanija zainteresirana za kupnju tih Podravkinih dionica. Iz Unilevera do zaključenja broja nisu potvrdili tu vijest, a iz Uprave Podravke kazali su da menadžment ne pregovara na temu prodaje Podravkinih dionica u vlasništvu Mola odnosno OTP-a.

Prodaju vodi Interkapital Multinacionalna korporacija Unilever zainteresirana je za preuzimanje 10,6 posto dionica Podravke koje drži OTP banka, do-

znaje Business.hr iz dobro obaviještenih izvora, koji su željeli ostati neimenovani. Riječ je o dionicama koje su nakon afere Spice

"Na posljednjem sastanku s predstavnicima OTPa i Mola Uprava Podravke informirana je kako je za službenog brokera za prodaju navedenih dionica

bROjkE

320,6 kuna prosječna je cijena Podravke u posljednja tri mjeseca na Zagrebačkoj burzi. Kako u paketu ima 577.000 dionica, ispada da bi najmanja cijena za paket bila 185 milijuna kuna

puta veće godišnje prihode od Podravke ima Unilever, a vrijednost imovine mu je 49 puta veća

odabran Interkapital. Dakle, prodaju i pregovore o prodaji tih dionica vodi Interkapital, a Podravka će navedenoj brokerskoj kući biti na raspolaganju za pružanje potrebnih informacija iz redovitog poslovanja kompanije kako bi se eventualno postigla viša cijena dionice", odgovorili su iz Podravke. Iz neimenovanih se izvora doznaje da čelnici Unilevera već dulje bezuspješno pokušavaju dogovoriti sastanak s Podravkinim menadžmentom, što u Podravci nisu htjeli komentirati. Prema posljednjim podacima, prosječna cijena Podravkine dionice u posljednja tri mjeseca na

MIROSlAV VItkOVIć, predsjednik Uprave Podravke, iz koje su poručili kako će pružiti sve potrebne informacije iz redovitog poslovanja kompanije kako bi se postigla viša cijena dionice SNIMIO SAŠA ĆETKOVIĆ

an je za preuzimanje Podravkinih dionica u vlasništvu it

Zagrebačkoj burzi vrijedi 320,6 kuna. Kako u paketu ima 577.000 dionica, ispada da je prosječna cijena nešto manje od 185 milijuna kuna. Nije isključeno da je Unilever ponudio veću cijenu za paket. Zanimljivo je kako će kupnja paketa donijeti i mjesto u Nadzornom odboru, a današnji članovi toga tijela koje je Business.hr kontaktirao ne znaju da bi uskoro kao kolegu mogli dobiti Unileverova člana. Ta multinacionalna kompanija 87 je puta veća od Podravke kada se u obzir uzme godišnji prihod, a po vrijednosti imovine je 49 puta veća od Podravke. Među Unileverove prehrambene brendove između ostalih spadaju i Knorr, Rama, Hellmans i Lipton. Nestleu, jednom od najvećih Unileverovih suparnika na globalnom polju, kupnja srpskog Centroproizvoda mogla bi donijeti prevagu u regiji.

Žestoke borbe

Stoga se kupnja OTP-ova paketa kojega se mađarska banka želi riješiti već neko vrijeme čini kao logičan korak u borbi s konkurentom. Te dionice po-

business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

vezane su i s Molom, a posljednjih se nekoliko mjeseci vode žestoke borbe na liniji Banski dvori – Mol u vezi s upravljanjem i ovladavanjem Inom. Mađarska naftna kompanija stvarni je kreditor kupnje dionica jer je u OTP položila 34,2 milijuna eura za Fimin i Podravkin kredit. OTP je prvo dionice htio prodati Podravki, ali je tamošnji menadžment odlučio ne upuštati se u kupnju vlastitih dionica. Afera Spice postala je jedna od najvećih korupcijskih afera u Hrvatskoj, zbog čega je na optuženičkoj klupi završio gotovo cijeli bivši menadžment i bivši potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec. Uskok ih tereti da su novcem kompanije željeli steći većinski paket njezinih dionica kako bi u konačnici zavladali Podravkom, a šteta nanesena toj prehrambenoj tvrtki iznosi 400-tinjak milijuna kuna.

Utjecaj HSS-a

Većina menadžera predvođena bivšim predsjednikom Uprave Darkom Marincem brani se da je htjela spriječiti neprijateljsko preuzimanje Podravke. Ironijom sudbine, u Nadzorni odbor Podravke sada bi mogao zasjesti globalni igrač kakav je Unilever, a sve zbog kredita uzetog kako bi se kupovale dionice Podravke. Međutim, Unilever bi s druge strane mogao Podravki otvoriti vrata mnogo većeg tržišta od onoga na kojemu je sada prisutna Podravka. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je riiječ o tvrtki koja je pod snažnim utjecajem politike i političkih razračunavanja, gdje je utjecaj HSS-a nakon afere znatno ojačao. Bit će zanimljivo vidjeti jesu li i tu nepoznanicu Unileverovi stratezi uvrstili u svoju jednadžbu i hoće li naposljetku doći do jednakih prepirki između Unilevera i državnih predstavnika kao što se vode oko Ine. Ante Pavić

ante.pavic@business.hr

tema 6-7

Ĺ UKER UMJESTO Ĺ UKERA Ni dolaskom Martine Dali na m tnije, a za postizanje europskog standarda bit e potrebne godin

MINISTARSTVO FI skriva toÄ?ne pror Javnosti nedostaje transparentna i jednostavna analiza prora una prema funkcionalnoj klasifikaciji, iz koje bi se mogli izvla iti zaklju ci o fiskalnoj politici u podru ju drĹžavnih rashoda. U postoje im izvjeĹĄtajima predominatna je tzv. ekonomska klasifikacija. Analiti ari upozoravaju da ono ĹĄto doista nedostaje jesu analize i projekcije po svim glavnim funkcionalnim podru jima Ministarstvo financija pod vodstvom Martine Dali nije postalo transparentnije od ministarstva bivĹĄeg ministra Ivana Ĺ ukera. Izvori iz raznih financijskih institucija s kojima je Business.hr razgovarao jasno upu uju na to kako transparentnost javnih financija nije dovoljna, ĹĄto su potvrdila brojna istraĹživanja i anketa me unarodnih i doma ih financijskih institucija poput Hrvatske udruge banaka. injenica je da se u radu Ministarstva vide mali pomaci otkad je na njegovu elu Martina Dali , no za dostizanje europskog standarda, kad je rije o transparentnosti, bit e potrebne joĹĄ godine, smatraju analiti ari. Kao glav-

na poboljĹĄanja istaknuli su hedging protiv valutnog rizika i plan kratkoro nog zaduĹživanja drĹžave, no znatnija poboljĹĄanja o ekuju se tek kad Hrvatska u e u ERM II sustav (europski te ajni mehanizam). Najve e zamjerke u radu Ministarstva jesu nedovoljna objava podataka prilikom izdanja obveznica na doma em i stranom trĹžiĹĄtu te zatvorenost cijelog procesa (izbora aranĹžera, ciljanog iznosa) prema javnosti. Tako er, traĹži se smanjenje razlika izme u srednjoro nih smjernica fiskalne politike te prijedloga i izvrĹĄenja prora una. Ve i stupanj otvorenosti trĹžiĹĄta potreban je i za kredite i jamstva, a uz klju ni

JEDAN od najve ih problema koje je Ivan Ĺ uker ostavio u naslije e jest i netransparentnost drĹžavnih jamstava jer se o njima objavljuju samo osnovni podaci

problem jamstava golem je kamen spoticanja netransparetnost ostalih drĹžavnih subvencija.

StrateĹĄko planiranje

"PoboljĹĄanje strateĹĄkog planiranja klju no je i kada govorimo o zaduĹživanju javnih poduze a jer

to omogu uje jeftinije i sigurnije zaduĹženje na dulji rok. Ve a transparentnost zna i ve e povjerenje investitora, odnosno niĹžu cijenu servisiranja duga javnog sektora", kaĹže jedan od izvora bliskih doma im bankama. "Ĺ to ve a transparen-

tnost monetarne i fiskalne politike pridonijela bi efikasnosti drĹžave i upravo tomu moramo stremiti. S netransparentnoĹĄ u analiti ari i javnost suo avaju s se vaki dan. Nerijetko strani investitori pitaju analiti are kada i kako se e drĹžava zaduĹživati te u

mjesto Ivana Šukera Ministarstvo nije postalo transparenne

business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

financija i dalje računske rashode PROJEKciJA OTPlATE

KAO glAvNA poboljšanja koja je uvela Martina Dalić stručnjaci su istaknuli hedging protiv valutnog rizika i plan kratkoročnog zaduživanja države

Nedostaju detaljni pregledi

foto pongračić/cropix

Prilikom objave u podacima Ministarstva nedostaju detaljni pregledi i jasno prikazani podaci o pojedinim instrumentima, odnosno ugovorima, a nedostaju, i prema mišljenju analitičara, dvije ključne stvari - projekcije otplate i i projekcija otplate domaće komponente duga po budućim godinama. Projekcija otplate da se izvući iz HNB-ove projekcije ukupnoga vanjskog duga, no Ministarstvo bi ipak trebalo objavljivati ažurnu projekciju koja bi uključivala i spomenutu projekciju otplate domaćeg duga. Po mogućnosti, objavljivati bi trebalo i dnevnu vremensku seriju prinosa na najvažnije instrumente javnog duga.

kojoj je fazi proces zaduženja. Nažalost, zbog manjka podataka analitičari im to ne mogu odgovoriti. Jedan od najvećih problema jest i netransparentnost državnih jamstava jer su za njih objavljeni samo osnovni podaci. Sve u svemu, glede transparentno-

sti Ministarstvo nije puno napredovalo od kada ga je napustio Šuker", kazao je za Business.hr jedan od izvora. Kada su u pitanju osnovni podaci, ono je ažurnije nego za Šukera. Naime, objašnjava nam izvor, dosta vrijednih podataka

može se vidjeti pod "vremenskim serijama podataka", no zapele su objave mjesečnih biltena.

Nije 'user friendly'

Netransparetnost proračuna posebna je priča. Javnosti ipak nedostaje transparentna i jednostav-

no prikazana analiza proračuna prema funkcionalnoj klasifikaciji, iz koje bi se mogli izvlačiti zaključci o fiskalnoj politici u području državnih rashoda. U postojećim izvještajima predominatna je tzv. ekonomska klasifikacija. Analitičari upozoravaju da ono što doista nedostaje jesu analize i projekcije po svim glavnim funkcionalnim područjima. Naprimjer, podaci o mirovinskom sustavu ne znače ništa ako nisu praćeni projekcijama za 20-40 godina unaprijed, što većina ozbiljnih država kontinuirano radi (i prilagođava projekcije). Naše najbolje proračunske analize još uvijek nabolje radi Svjetska banka u sklopu PFR-a (Public Finance Reviews). "Ministarstvo objavljuje i rashode prema programskoj klasifikaciji (ponovno u formatu excel), gdje se nalaze proračun i polugodišnje izvršenje za 2010. sve do kupljene automobilske gume. Jasno, poda-

tak nije upotrebljiv jer ga normalan čovjek ne može pronaći, a i nije ažuran. Objavljuje se masa podataka, od kojih je samo dio iskoristiv. Međutim, nedostaje dio koji se odnosi na analize prema funkcionalnoj klasifikaciji i na ažurne detalje prema programskoj klasifikciji. Internetska stranica nije pregledna i ne postoji 'user friendly' logika pristupa jasnim i usporedivim podacima", žale se zainteresirani. Jedan od sugovornika pozvao je na pritisak u smjeru povećanja ažurnosti i transparentnosti. Prema njegovim riječima, osim Ministarstva financija na transparetnosti moraju poraditi i HNB i Državnza i vod za statistiku, iako je on u odnosu na prve dvije institucije "siroče" ako se govori o prikupljanju financijskih sredstava za investiranje u prikupljanje, obradu i objavljivanje podataka. Nikola Sučec

nikola. sucec@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

TRI PONUDE

Hrvačić preuzima Radio 101 Zagreb. Na javnom otvaranju ponuda za kupnju Radija 101 prijavilo se tri kandidata, i to Media servis, Hit press i Imposible egresus od kojih je najizdašnija bila ponuda Media servisa u iznosu od 15 milijuna, 101 tisuću i 101 kunu, objavljeno je na stranicama Radija 101. Osnivač je Media servisa, tvrtke za proizvodnju radij-

skog, TV i internetskog sadržaja Juraj Hrvačić, poznat i kao organizator i osnivač Hrvatskog radijskog festivala. Stečajni upravitelj Radija 101 Maroje Stjepović izjavio je kako proglašava da je Hrvačić prihvaćen kao najbolji ponuditelj. "Želim još istaknuti da će se prijenos, odnosno kupoprodaja poduzeća Radio 101, dogoditi samo ako bude ispunjen uvjet da je Vijeće za elektroničke medije da suglasnost o koncesiji", kazao je Stjepović. B.hr

skUPšTINa

atlantic zadržava lanjsku dobit Glavna skupština Atlantic Grupe odlučila je da se prošlogodišnja dobit u iznosu od 188,02 mil. kuna rasporedi u zadržanu dobit. Kako se navodi u obavijesti tvrtke na ZSE-u, Glavna je skupština donijela odluku da se neto dobit ne raspoređuje za dividende, nego da ostane u zadržanoj, neraspoređenoj dobiti radi daljnjeg ulaganja u razvoj ključnih projekata. B.hr

BROjka

188

milijuna kuna iznosi lanjska dobit kompanije

Bez nultog PDV-a kratak predah, a onda još veći pad Danima i tjednima tvrdi se kako će HDZ-ova vladajuća koalicija datum održavanja parlamentarnih izbora odrediti ovisno o potpisivanju pristupnog ugovora s Europskom unijom kako bi kapitalizirala svoj najveći, ako ne i jedini, uspješno obavljeni posao koji je odradila pod vodstvom Jadranke Kosor. No tu bi računicu moglo pokvariti "zabrinjavajuće stanje državnih financija", o kojemu je prošloga tjedna ministrica financija Martina Dalić govorila čelnicima osam sindikata javnih službi, pokušavajući ih nagovoriti da odustanu od isplate božićnica i u ovoj godini. Sindikat znanosti na svojim je internetskim stranicama otkrio i da im je ministrica Dalić poručila da su svi pokazatelji o stanju u državnim financijama nepovoljni te da je jedini izlaz smanjivanje javne potrošnje, pa i neisplatom božićnica javnim službenicima.

Dodatne uštede

S druge strane, ministrica financija Dalić i premijerka Kosor uporno ponavljaju da Vlada ne planira i ne priprema rebalans proračuna, nego će dodatnim uštedama u svim ministarstvima s usvojenim prora-

NEMa HRaBRIH Uštede od 600-tinjak milijuna kuna koje je ministarstvima nedavno naložila premijerka Kosor, očito je, ili nisu moguće ili nisu dovoljne za stabiliziranje državnog proračuna BRaNkO GRčIć, ekonomski strateg SDP-a, priznao je kako ni njegova stranka nije spremna dirati u plaće i mirovine snimio sAŠA ∆ETKoViĆ

čunom "gurati" do izbora ili do usvajanja proračuna za sljedeću godinu. Pošavši tragom informacija o "zavrtanju ruke" kojemu su izloženi sindikati javnih službi kako bi se zakrpale rupe u državnoj blagajni, Novi list "napipao" je i informaciju da u Banskim dvorima razmišljaju i o prijašnjem ukidanju nulte stope i uvođenju najmanje 5-postotne stope PDV-a na kruh, mlijeko, lijekove, ortopedska pomagala i

knjige, što se ionako mora učiniti do ulaska u EU. Uštede od 600-tinjak milijuna kuna koje je ministarstvima nedavno naložila premijerka Kosor, očito je, ili nisu moguće ili nisu dovoljne za stabiliziranje državnog proračuna. Vlada će morati posegnuti za radikalnijim rebalansom proračuna ili što prije raspisati izbore kako rezanjem stečenih prava i dodatnim poreznim opterećenjima ne bi još više

raspirivala bijes birača. Ekonomski strateg SDP-a i dekan splitskog Ekonomskog fakulteta Branko Grčić za Business. hr kaže kako dvogodišnje odgađanje reformi javnog sektora dolazi na naplatu Kosoričinoj vladi.

Udar na najsiromašnije

"Mislim da je voda došla do grla, a loše je što opet idu na kratkoročne mjere", smatra Grčić. Ukidanje nulte stope PDV-a, po-

gotovo na kruh i mlijeko, pogodit će najsiromašnije slojeve društva, eventualno će samo kratkoročno ublažiti manjak u državnoj blagajni, ali istodobno će dodatno otežati gospodarski oporavak i gurnuti gospodarstvo i zemlju u dublju krizu. Bez reformi javnoga sektora "ništa se ozbiljno u proračunu i gospodarstvu ne može srediti u kratkome roku". Jedini eventualni izlaz u sadašnjem trenutku, smatra Grčić, bilo bi kad bi se "netko ohrabrio dirati u plaće i mirovine". Dodaje, međutim, da ni "u SDP-u sada na to nismo spremni i učinit ćemo sve da do toga ne dođe ako dobijemo priliku voditi državu". Grčić zaključuje da se zato izbori trebaju što prije održati kako bi se stvorili uvjeti za provođenje reformi koje su godinama odgađane, a bez kojih nije moguće prevladati krizu i osigurati stabilan gospodarski rast i razvoj, a onda i dugoročniju stabilnost državnih financija.

Zoran Daskalović

promo

PODRAVKA

Podravkini Internacionali

Podravka zna potencijale inozemnih tržišta Podravkinu internacionaliziranost, prisutnost na više od 50 svjetskih tržišta te pojavnost barem jednog njezinog proizvoda u više od pola milijuna prodavaonica diljem svijeta posljednjih godina dodatno osnažuje i sve bolji poslovni rezultat koji koprivnička kompanija postiže van hrvatskih granica. Više od polovice svojih prihoda Podravka ostvaruje na stranim tržištima i ta brojka iz godine u godinu raste. Upravo zahvaljujući inozemnim tržištima Podravka, za razliku od većine hrvatskih kompanija i u doba krize ostvaruje dobre poslovne rezultate. Štoviše, prodaja raste uz istodobni angažman usmjeren na daljnje pronalaženje za kompaniju važnih zemalja. Na nekim tržištima, posebice u zemljama zapadne Europe, prekooceanskim zemaljma i na Dalekom istoku stope rasta su dvoznamenkaste.

Stoga i ne treba čuditi što kompanija dodatne napore, odnosno snagu ulaže u sinergiju vlastita znanja i iskustva te kontinuirano osvajanju novih tržišnih niša. Prepoznatljivost Podravkinog asortimana, posebice Vegete, ne treba isticati jer primjerice Poljaci taj najpoznatiji svjetski dodatak jelima doživljavaju kao domaći proizvod, a obožavaju i Podravkine proizvode na bazi rajčice. S druge strane, Vegeta kontinuirano na mnogim tržištima osvaja nagrade i priznanja, a Podravka se može pohvaliti i s drugim brendovima koji su danas poznati diljem svijeta. Ne samo poznati već i priznati. Primjerice, Rusi obožavaju Podravkinu kokošju juhu, što i ne čudi jer na njihovu je tržištu taj proizvod još od 1967. godine. Australci pak posljednjih šest godina konzumiraju tekuću Vegetu, a

Podravka je zbog potreba nekih tržišta razvila cijeli niz raznih proizvoda pod markom Vegeta ili Vegeta Natur. Prije mjesec dana Podravki je za marku Studenac u Bruxellesu uručeno priznanje Superior Taste Award, u Litvi i Latviji Vegeta je proglašena proizvodom godine, Podravka juhe dobile su nagradu kao najprodavanije u Rusiji itd... Podravka je odavno prerasla okvire jedne zemlje i postala najinternacionaliziranija hrvatska kompanija. No, za takvu titulu potrebni su prije svega vrijedni zaposlenici.

Inozemna tržišta imaju zapaženu ulogu

Samozatajnim radom Podravkine ekipe na inozemnim tržištima iz godine u godinu postižu sve bolje i zapaženije poslovne rezultate, osvajaju prestižne nagrade pa zbog toga ne čudi što Internacionali imaju sve zapaženiju ulogu u ukupnim rezultatima kompanije. Gdje je tajna uspjeha? Prije svega, u Podravkinim Internacionalima radi mlađa generacija Podravkaša koji su visoko motivirani i vrlo lojalni tvrtki. Tamo se ne pita za radno vrijeme jer je na inozemnim tržištima prisutna sva svjetska konkurencija u prehrambenoj branši i nema se vremena za opuštanje. Uz to, Podravkini Internacionali su organizirani da budu znatno učinkovitiji i fleksibilniji na sve tržišne promjene, a to puno znači kako bi bili u korak s trendovima i potrebama potrošača koje često puta ovise o specifičnosti pojedinog tržišta. Također, globalna poslovna politika vezana uz razvoj i rast prodaje nametnula je i jedan novi trend - inovaciju novih proizvoda koji su u kratkom vremenu našli svoje mjesto na prodajnim policama i potrošači su ih odlično prihva-

tili. Samo oni koji su prošli mukotrpnu marketinško-prodajnu Podravkinu školu u inozemstvu znaju kako je teško, primjerice, otvoriti novo tržište i usto na njemu uspjeti.

Uspješno etabliranje, sve bolji rezultati

Naime, Podravka je na nekim tržištima poput mađarskog ili ruskog prisutna još od 70.-tih godina i tu ima gotovo nedodirljiv imidž. No u kratkom vremenu nametnuti se na novom tržištu kao što je primjerice Kazahstan i uz to zauzeti liderske pozicije, e to je prava poslovna priča. Tako se radi posao. -Dok se u Hrvatskoj još uvijek na gospodarskim i političkim razinama raspravlja o važnosti izvoza te da će to biti glavna odrednica brojnih hrvatskih poduzeća, Podravka je odavno prepoznala potencijale inozemnih tržišta te se hrabro uhvatila u koštac sa svim nedaćama koje donosi izvoz. Zahvaljujući pameti podravkaša te neupitnoj kvaliteti i brendiranoj snazi naši proizvoda, Podravka se etablirala na tim tržištima te iz godine u godinu postiže sve bolje prodajne rezultate. Za mene je prošla godina povijest - što je napravljeno, napravljeno je. Ovogodišnji poslovni planovi su zacrtani i oni su svetinja, a što će se događati iduće i nekoliko godina poslije, novi je izazov za mene i moje suradnike. U tim razmišljanjima uvijek ističem da je uspjeh na izbirljivim inozemnim tržištima najvažniji poslovni mentalitet po kojemu je kupac svetinja - svojedobno je izjavio doajen Podravkina izvoza Davor Švarc. Na najbolji način tako je objašnjeno zašto su Podravkini Internacionali iz godine u godinu sve uspješniji.

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

UDAR NA BUDŽETE

HUS šokiran Ininom zabranom

Hrvatska udruga sindikata (HUS) priopćila je kako je, kao i brojni korisnici usluga na benzinskim postajama Ine, šokirana odlukom Molove upravljačke strukture o zabrani pranja stakala na automobilima na Ininim postajama, što su kroz višegodišnju praksu obavljali mladi, studenti, učenici i nezaposleni. U pismu upućenom predsjedni-

PRODALI HELIKOPTER, KUPUJU AVIONE

Winair širi svoju flotu

VARAŽDINSKA TVRTKA kupit će jedan ili dva zrakoplova kakve već ima jer se troškovi znatno smanjuju kad se flota unificira arhiva business.hr

Varaždinski Winair planira proširenje flote, što je rijetkost među zračnim prijevoznicima u domaćem poslovnom zrakoplovstvu u kojem je nedavno ugašen ID Jet, ali istodobno su počeli raditi Columba Air i Jung Sky. "Naša tvrtka, koja je prvi hrvatski avioprijevoznik u business jet charteru, operira više nego dobro, i to sa zrakoplovom Cessna CJ2+. No zbog nerentabilnosti, odnosno nedovoljnog broja klijenata koji bi se njime koristili, prodao se samo helikopter Robinson R-44 ll", doznajemo od Marija Bucine, član Uprave Winaira. Prodan je i zrakoplov Cessna C510 Mustang, ali Bucina ističe da taj zrakoplov nikada nije bio u vlasništvu Winaira nego samo

pod operacijama. "Winair posluje odlično i ostvaruje dobre rezultate, a kvalitetom usluge i profesionalnošću uspio se nametnuti kao vodeći operater u komercijalnom poslovnom zrakoplovstvu. Tim zrakoplovom ostvarujemo nalet više od 700 sati godišnje, što je san mnogih operatera u Europi", ističe Bucina. Upravo zbog dobrih rezultata, kako dodaje, intenzivno se radi na proširenju flote za još jedan ili dva zrakoplova kakve tvrtka već ima jer se troškovi znatno smanjuju kad se flota unificira. "Posve smo usklađeni sa zahtjevima EASA-e, krovne zrakoplovne organizacije Europe, čija nedavna inspekcija nije pronašla nepravilnosti i odstupanja od propisanih standarda", zaključuje Bucina. Ivica Kruhoberec

ku Uprave Ine Zoltanu Aldottu HUS ocjenjuje da je učinak te odluke na imidž Hrvatske kao turističke destinacije, u koju se dolazi uglavnom cestovnim putem, "upravo poražavajući", kao i poruka o društvenoj odgovornosti Ine u uvjetima krize. "Nadamo se da ćete, ako već niste, uskoro uvidjeti 'kvalitete' svojeg poteza i smjesta povući tu odluku", poručuje HUS Aldottu i tvrdi da je tako brojne djevojke i mladiće Ina ostavila bez prihoda kojima su proteklih sezona krpali rupe svojih oskudnih budžeta. B.hr

BROJKA

0,14

posto porasli su u svibnju u odnosu na travanj troškovi sindikalne košarice minimalnih životnih troškova četveročlane hrvatske obitelji i iznose 6712,28 kuna

OBNOVLJENA LUKA

Brodovi opet mogu na Šipan Dubrovnik. Završila je rekonstrukcija pristaništa u šipanskoj luci pa u tu luku ponovno mogu redovito uplovljavati linijski brodovi Postira i Nona Ana, koji plove iz Dubrovnika na Elafitske otoke, Koločep, Lopud i Šipan. Pristanište je produženo za osam metara, prošireno za 1,2 metra i povišeno za 40 centimetara. H

Nakon HGsp okreće spor NAJESEN NOVI POSLOVI Poslovni anđeo nudit će u suradnji s HNL-om i HNS-om pet paketa statistika novinarima, trenerima, igračima i nogometnim školama, a priprema i lansiranje dugo odgađane virtualne trgovine Trillenium

OGLAS

pota Prpić se rtskim statistikama ››

Kladionice nisu naš target, no ako žele, i one će moći kupovati naše analize Hrvoje PrPić, sad već bivši savjetnik Uprave HGspota, okreće se novim izazovima

Snimio hrvoje dominić

Hrvoje Prpić, jedan od osnivača HGspota koji je posljednjih godinu i pol dana obnašao funkciju savjetnika Uprave te tvrtke, odlučio je povući se s tog mjesta. Na toj je poziciji bio tijekom najveće krize u povijesti tog maloprodajnog lanca informatičke opreme, gotovo vodeći kompaniju i balansirajući između osjetljivih interesa brojnih vjerovnika HGspota. Odlaskom je jasno kako Prpić neće nastaviti daljnje pregovore o poslovnoj i financijskoj budućnosti tvrtke, nego će, kako je priopćio, daljnju karijeru nakon kraćeg odmora nastaviti na projektima Trillenium i Once sport, koje je počeo kao poslovni anđeo.

kladionice nisu target

"Nakon više od godinu i pol dana od imenovanja na mjesto savjetnika Uprave HGspota i pokušaja da s ostalim članovima Uprave riješi financijsku stabilnost tvrtke i vrati je na vrh maloprodajnih lanaca informatičke opreme, Hrvoje Prpić povlači se s pozicije. Još početkom lipnja ove godine predao je zahtjev za sporazumni raskid ugovora Nadzornom odboru, koji je potpisao predsjednik Uprave, pa u dogovoru i na prijateljskoj razini odlazi iz HGspo-

brojka

poslovnih anđela sindicirano ulaže u projekt sportskih statistika Once sport, koji je vrijedan milijun kuna

ta", navodi se u jučerašnjem Prpićevu priopćenju. Za Business.hr Prpić je otkrio detalje o projektu Once sport, koji se bavi analizama nogometnih utakmica te ih u obliku paketa namjerava nuditi nogometnim profesionalcima.

Trillenium od jeseni

"Cijeli projekt vrijedan je milijun kuna, a namjeravamo ponuditi četiri do pet paketa novinarima, trenerima, igračima i nogometnim školama. Kladionice nisu naš target, no ako žele, i one će moći kupovati naše analize. Tijekom ljeta počinjemo s analizama i nadamo se da ćemo uskoro potpisati ugovore s HNL-om i HNS-om", kaže Prpić, koji ističe kako je riječ o sindiciranom ulaganju osam poslovnih anđela, pri čemu on obnaša funkciju invest lidera.

Ne MoŽe DaTi viŠe, Ne ŽeLi biTi TroŠak

Šansa dućanima samo bez duga O odlasku iz HGspota Prpić je rekao: "Odlazim jer vjerujem da će pregovori trajati predugo i da tijekom pregovora koji se vode između dioničara i vjerovnika nema potrebe da stvaram dodatan trošak tvrtki, a pritom ne mogu ništa učiniti za nju. Osim toga, nakon završetka pregovora neki novi ljudi postat će dioničari i mislim da je fer da oni sami biraju svoj Upravni odbor, a ne da im se vodstvo nameće." Na naše pitanje kako procjenjuje budućnost HGspota Prpić kaže kako tvrtka ima budućnost, no izlazak iz krize bit će težak i dugotrajan. "HGspot je u sličnoj situaciji kao i Pevec. Ako HGspot riješi dug, koji je najveće opterećenje normalnom poslovanju, postoji šansa za tvrtku. Da smo mogli riješiti dug na početku, sigurno ne bi došlo do ove situacije, no tada za takvo rješenje nije bilo razumijevanja. Siguran sam kako je sada vrijeme za to napokon sazrelo", kaže Prpić.

S druge strane, projekt Trillenium već je dobro poznat jer Prpić i njegova ekipa već nekoliko godina rade na tom ambicioznom virtualnom 3D trgovačkom centru. Projekt je u betafazi dostupan na web adresi www.trillenium.com, a oko njega okupilo se 15-ak maloprodajnih lanaca koji će prodavati asortiman u Trilleniumovim virtualnim dućanima. Prpić ističe Agrkor koji sudjeluje

s Konzumom, Tiskom i Kozmom, a na web stranici Trilleniuma nalaze se i Mercator, TechnoMax, eKupi... "Nadamo se da će ujesen Trillenium početi komercijalno raditi. Projekt je ponajprije namijenjen stranim tržištima, no da bismo se dokazali, moramo prvo uspjeti na domaćem tržištu", zaključuje Prpić. Branimir Kovač

dogaaji

AZTN

Referentna stopa 3,47 posto

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

AgeNcijA je obustavila postupak protiv tvrtke TM Zagreb arhiva business.hr

POBUNA U SPliTU

Radnici Dalmacijavina zauzeli tvornicu Od vlade zahtijevaju da u roku od 24 sata pronađe način i mogućnost isplate plaća za polovinu veljače, ožujak, travanj i svibanj Radnici Dalmacijavina, njih 430, zauzeli su u ponedjeljak ujutro upravnu zgradu i tvornički pogon u splitskoj Trajektnoj luci jer im nisu isplaćene plaće, a Agencija za upravljanje državnom imovinom nije ispunila obećanje o spašavanju tvrtke, potvrdio je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević. Skupština Sindikata radnika Dalmacijavina nakon jutrošnjeg sastanka s radnicima odlučila je da će i dalje ostati u posjedu zgrade u Trajektnoj luci. Od Vlade zahtijevaju da u roku od 24 sata pronađe način i mogućnost isplate plaća za polovinu veljače, ožujak, travanj i svibanj. Radnici su prošlog tjedna iselje-

ni iz pogona u Trajektnoj luci, koji bi trebao prijeći u državne ruke jer je na pomorskom dobru, a sele se u predgrađe Kopilica. Osim toga, od Agencije za upravljanje državnom imovinom traže da u roku od sedam dana, s obzirom na neuspješne pokušaje privatizacije, počne program restruktuiranja Dalmacijavina te da dobiju trošarinski broj kako bi mogli nastaviti proizvodnju alkoholnih pića, vina i sokova. Poručili su kako će, ako se u navedenim rokovima ne ispune njihovi zahtjevi, biti primorani blokirati Trajektnu luku, pa unaprijed mole za razumijevanje sve turiste i građane koji će zbog njihove akcije možda imati neprilike. "Ako ima imalo razuma, nadamo se da će se radnicima na njihove zahtjeve što prije, i to pozitivno, odgovoriti", izjavio je Ozren Matijašević. H

RAdNici se bune jer im nisu isplaćene plaće, a Agencija za upravljanje državnom imovinom nije ispunila dano obećanje o spašavanju tvrtke foto klarić/cropix

Zagreb. Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na sjednici od 16. lipnja utvrdilo je da će od 1. srpnja 2011. osnovna referentna stopa biti 3,47 posto, a privremena osnovna referentna stopa za odobrene programe državnih potpora iznosit će 2,88 posto. Referentna stopa trenutačno je 4,10 posto, a primjenjuje se od 1. siječnja 2011.

Referentna stopa izračunava se na osnovi prosječne kamatne stope na trezorske zapise Ministarstva financija s rokom dospijeća od 364 dana, a mijenja se ako u tri mjeseca od zadnjeg utvrđenog prosjeka dođe do odstupanja većeg od 15 posto. Vijeće AZTN-a donijelo je i odluku o obustavi postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma protiv poduzetnika TM Zagreb, distributera proizvoda marke Yamaha. U ano-

nimnoj prijavi tvrdilo se da ugovori o distribuciji proizvoda marke Yamaha, koje je TM Zagreb sklapao sa svojim distributerima, sadrže odredbu kojom se sprječava distributere da prodaju proizvode drugih konkurentskih proizvođača. Stoga je Agencija pokrenula ispitni postupak. Međutim, TM Zagreb je sa svim distributerima sklopio nove ugovore koji su u potpunosti usklađeni s propisima o zaštiti tržišnog natjecanja pa je Vijeće AZTN-a donijelo odluku o obustavi postupka. B. K.

BDP pao 0,8% Bruto domaći proizvod realno je manji 0,8 posto u prvom tromjesečju 2011. u odnosu na isto tromjesečje 2010., pokazuju konačni podaci koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku. Riječ je o nešto manjem padu u odnosu na prvu procjenu o padu BDP-a za 0,9 posto, a podaci o kretanju sastavnica BDP-a pokazuju da su pad zbilježile sve komponente.

PRvi kvARTAl Najveći pad zabilježile su kategorije bruto investicija u fiksni kapital, 6,7 posto, i izvoz robe i usluga koji je pao 11,1%

Brinu sve manja ulaganja

Potrošnja kućanstava, najveća kategorija u BDP-u, tako je pala za 0,1 posto, a izdaci za potrošnju države smanjeni su za 0,9 posto. Pad bruto investicija u fiksni kapital iznosio je 6,7 posto, a izvoz robe i usluga pao je za 11,1 posto. Uvoz robe i usluga istodobno je pao za 5,3 posto. Osim blagog, 0,3-postotnog rasta u trećem lanjskom tromjesečju, BDP slabi od prvog kvartala 2009. Deveto tromjesečje zaredom i domaći proizvod izražen prema bruto dodanoj vrijednosti ostvario je pad, i to od 0,9 posto godišnje. Kako ističu analitičari Raiffeisen Consultinga, na nepovoljna kretanja osobne potrošnje upućivali su podaci iz realnog sektora. "Iako je očekivan, posebno zabrinjava nastavak razmjerno visokog pada bruto investicija u fiksni kapital deveto uzastopno tromjesečje. Pad investicija ne iznenađuje s obzirom na ograničenu mogućnost

potrošnje države te izostanak snažnijih privatnih investicija, što je posljedica dugoročnih problema uzrokovanih visokim administrativnim barijerama i nedovoljnim razvijanjem poduzetničke klime.

Nema iznenađenja

Prema djelatnostima, na pad investicija vjerojatno se i dalje najsnažnije reflektira pad u gradevinarstvu od 11 posto godišnje", navodi se u komentaru Reiffeisen Consultinga. Podaci o strukturi BDP-a u skladu su s očekivanjima makroekonomista Erste banke Alena Kovača. "Osim nešto naglašenijeg

pada izvoza i pozitivnijeg utjecaja zaliha od očekivanog, u podacima o kretanju sastavnica BDP-a nema iznenađenja", rekao je Kovač. Govoreći o očekivanjima za preostali dio godine, ističe kako su prvi pokazatelji u drugom tromjesečju dosta ohrabrujući. Od turističke sezone očekuje se da bude glavni pokretač nešto većeg rasta BDP-a u drugoj polovini godine, dok se u drugom tromjesečju očekuje tek blaga stopa rasta. Prognoza ukupne stope rasta BDP-a u 2011., prema Kovačevim riječima, ostaje nepromijenjena i iznosi 1 posto. M. Podnar

karijere, znanje i posao

ZNANOST ZA BIZNIS Samo 1020 posto doktora znanosti u nas se zapošljava u gospodarstvu, a europski je prosjek 60 posto. Akademskoj zajednici služe uglavnom za održavanje samog sustava, no ne razmišlja se sustavno o njihovoj zapošljivosti, pa imamo gotovo 400 doktora znanosti kojima 2013. istje e ugovor o radu, a novih radnih mjesta za njih nema

Hrvatskim tvrtkama

trebaju doktori

Hrvatskoj se samo 10 do 20 posto doktora znanosti zapošljava u gospodarstvu, najve i dio njih ostaje u akademskoj zajed-

nici, a u Europi 60 posto doktora odlazi u gospodarstvo. Otkriva to Melita Kova evi , prorektorica Sveu ilišta u Zagrebu za znanost i tehnologiju, naglašavaju i da ti podaci upu uju na nužnu suradnju

industrije, odnosno gospodarstva i znanosti. "Svi zajedno na svakoj razini trebamo pripremati doktorande za svijet u koji e u i, a ne za onaj u kojem e ostati. Pritom visokoobra-

dodanu vrijednost, a ne višak koji im ne treba", objašnjava Melita Kova evi , koja je i lanica Upravnog vije a za doktorsku izobrazbu u Europi pri Europskoj sveu ilišnoj asocijaciji (EUA CDE).

FOTOLIA

Utorak 21/6, petak 24/6 i subota 25/6/2011

HZZ

Pomoć nezaposlenim Romkinjama

> karijere > znanje > posao

Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Zagreb uz pomoć sredstava EU i potporu Grada Zagreba otvorio je prošloga tjedna Centar za savjetovanje, podršku i informiranje CASI Romani u kojem će educirani treneri za zapošljavanje pružati pomoć u pripremi za samostalno traženje posla

14-15 business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

Profitabilan kadar

nezaposlenim ženama Romkinjama.Centar je uspostavljen u sklopu projekta "Bolja perspektiva žena Romkinja na tržištu rada", za koji su nepovratna sredstva dodijeljena HZZ-u u sklopu programa IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala - darovnice "Žene na tržištu rada", a ukupna je vrijednost projekta 157.207 eura. U sklopu njega dosad je 10 Romkinja uspješno završilo informatički tečaj, a u tijeku su osposobljavanja za pomoćne kuharice i hotelske sobarice/ spremačice, u što je uključeno

po 10 Romkinja. U sklopu projekta provedeno je istraživanje o potrebama i mogućnostima Romkinja za zapošljavanje te o potrebama poslodavaca za novim zapošljavanjem i spremnosti za zapošljavanje Romkinja. Od 150 anketiranih poslodavaca 13 ih ima pozitivna iskustva u zapošljavanju osoba romske nacionalne manjine, 11 poslodavaca ima negativna iskustva, a 125 nema iskustva u zapošljavanju Roma, a jedan poslodavac odgovorio je da nema podataka o nacionalnoj pripadnosti zaposlenika. H

loša poruka za sve, a također nezaposlenost onih u koje je najviše uloženo i od kojih se očekuje doprinos društvu i zajednici nije samo 400 više na burzi rada, riječ je o znat-

no većem negativnom efektu, govori prorektorica.

Suradnja između HBOR-a i riječke ekonomije Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Ekonomski fakultet u Rijeci potpisali su sporazum o znanstveno-razvojnoj suradnji. Njime se uspostavlja razmjena informacija, realizacija istraživanja te edukacija. U zajedničkim projektima angažirat će studente, a vodit će računa i o zapošljavanju mladih i stručnjaka. H

Imati doktorat ne znači da se osoba mora nužno baviti istraživanjima kao poslom, no iskustvo doktorata je nešto što se prenosi u način života i rada, navodi, pa su to ljudi koji promišljaju i drukčije rješavaju probleme, čemu ih je naučio istraživački rad, a time su korisni svakoj tvrtki ili instituciji. Iznosi primjer samog sveučilišta gdje su za administrativna zanimanja, primjerice u Uredu za transfer tehnologija, počeli zapošljavti ljude s doktoratom jer se pokazalo da sa svojom samostalnošću i promišljanjem postaju visokoprofiliran administrativni kadar koji ne preuzima i rješava samo zadaće nego rješava i probleme i stvara sam svoje zadaće. "Godinama je akademska zajednica smatrala da je doktoriranje uglavnom potrebno za generiranje i odr-

posto doktoranada dolazi na ukupan broj studenata, što je u prosjeku oko 6000

žavanje samog sustava, a nije se razmišljalo o zapošljivosti doktoranada, pa je upravo i to jedan od razloga što imamo gotovo 400 doktora znanosti kojima 2013. godine ističe ugovor o radu, a novih radnih mjesta za njih nema. Ne postoji uravnoteženost sustava, pa je tako prepoznata potreba za obrazovanjem, no nije zatvoren puni krug", navodi. Te je ljude država držala na ugovorima i financirala njihovo obrazovanje, pa je njihovo nezapošljavanje

GODINA U PROSJEKU 15-20 tISUćA KUNA

foto tironi/cropix

Ekonomija među najskupljima Doktorski studiji po godini na većem dijelu fakuteta stoje između 15 i 20 tisuća kuna, odnosno 45 i 60 tisuća kuna za tri godine. Pritom postoje i znatnija odstupanja pa tako doktorski studij Ekonomija i poslovna ekonomija na Ekonomskom fakultetu stoji 132 tisuće kuna, a Prevencijska znanost i studij invaliditeta na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu 90 tisuća kuna. Za doktorski studij bio-

SPORAZUm

EKONOmSKI fakultet Zagreb: 132.000 kn za doktorat

medicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu potrebno je izdvojiti samo 58.510 kuna, a za

primjerice fiziku i geofiziku na Prirodoslovnomatematičkom 24 tisuće kuna.

Najviše humanista

Sustav i država, smatra, još imaju vremena pronaći neka prijelazna rješenja, a situacija postaje kritičnija ulaskom u Europsku uniju. U Europi, naime, postoji borba za dobivanjem što većeg broja kvalitetnih doktoranada jer je prepoznato da su oni nositelji

razvoja pa će naši najtalentiraniji otići iz Hrvatske. "Sve zemlje kojima je važan gospodarski razvoj naglasak su stavile na istraživanja i doktorski razvoj i studij, no kad nas se još većim dijelom govori o istraživanjima u sklopu akademske zajednice", objašnjava Melita Kovačević. U Hrvatskoj ima najviše doktoranada s društveno-humanističkih

trećinu doktoranada u nas financira država, institucija ili ministarstvo, trećinu privatne tvrtke, a trećina sama snosi troškove

PAVLeTiĆ

HOLciM

Helena Maduni preuzela je dužnost voditeljice odnosa s javnošću tvrtke Pavletić iz Rijeke. Funkciju će obnašati iz Zagreba, a bit će zadužena, uz ostalo, za komunikacijske strategije s naglaskom na inovaciju te tvrtke: proizvod BioCrystal, prvu podlogu za madrac s jedinstvenom kristalnom strukturom. Tri je godine radila u PR agenciji. B.hr

Dosadašnji član Uprave Holcima Hrvatska i tehnički direktor Holcimove tvornice cementa u Koromačnu Jadranko Garilović 1. lipnja je otišao u mirovinu. Uz novoga člana Uprave Nenada Juretića, direktora prodaje cementa i logistike koji je zamijenio Jadranka Gavrilovića, tehničkoga direktora tvornice

H. Madunić zadužena za PR

snimio saŠa ∆eTKoviĆ

HeLenA MADuniĆ vodit će PR riječke tvrtke Pavletić iz Zagreba arhiva business.hr

područja, no da bi se društvo moglo razvijati, potrebna je dobra ravnoteža, što znači da bi i tehnički, medicinski i biotehnološki segmenti trebali biti zastupljeniji. Probem se

Virna Višković Agušaj tehnička direktorica

cementa u Koromačnu koji je otišao u mirovinu, Holcim je svoj menadžment ojačao Virnom Višković Agušaj, koja je nova tehnička direktorica. U Holcimu se zaposlila 1999. kao suradnica na projektima optimiziranja održavanja, zatim je bila asistent tehničkom direktoru, 2002. postala je procesni inženjer, a od 2007. godine do 1. lipnja 2011. bila je šef proizvodnje. Završila je PMF u Zagrebu, godinu dana je provela u SAD-u radeći u u jednoj od Holcimovih tvornica cementa. B.hr

VirnA ViŠKOViĆ AGuŠAj u Holcimu radi od 1999. arhiva business.hr

sve zemlje kojima je važan gospodarski razvoj naglasak su stavile na istraživanja i doktorski razvoj i studij, no kod nas se još većim dijelom govori o istraživanjima u sklopu akademske zajednice MeLiTA KOVAčeViĆ, prorektorica Sveučilišta u Zagrebu za znanost i tehnologiju

400-500 ljudi godišnje doktorira na Sveučilištu u Zagrebu, a sveučilište proizvodi 85 posto svih doktora u Hrvatskoj

javlja već i u ranijim fazama obrazovanja pa je tako veći broj studenata u društvenohumanističkom području i na preddiplomskim i diplomskim studijima. S druge strane, na tehničkim studijima doktorandi dobivaju vrlo dobro plaćene poslove pa prekidaju doktorate i idu raditi jer nemaju vremena za istraživa-

nja, što ih zapravo demotivira od daljenjeg obrazovanja. Kad je posrijedi financiranje doktorata, otprilike je trećinski odnos, podjednak je broj onih koje financira država, institucija ili ministarstvo, onih koje financiraju privatne tvrtke te onih koji sami snose troškove. "Trebalo bi osmisliti palete za različite načine

financiranja. Znanstveno-novački sustav dobro je osmišljen, no on je samo modus, ne može se kroz njega dobiti primjerice internacionalni doktorant. K nama može doći samo ako sam plati svoj studij, a onda će radije otići u Beč gdje mu je paleta šira", smatra Melita Kovačević. Irena Habjanec

KAKO se finAncirAju HrVATi nA DOKTOrATu u inOZeMsTVu?

Antica Čulina studentica je prve godine doktorskoga studija Zavoda za zoologiju Sveučilista Oxford u Velikoj Britaniji. Samo za školarinu za tri godine studija potrebno joj je 50-ak tisuća funti, a tu su još i visoki troškovi smještaja, hrane, društvenog života, za što je izračunala da je godišnje potrebno oko devet tisuća funti. Kao doktorski student porijeklom iz Hrvatske nema pristup stipendijama koje daje Oxford ili Engleska pa se financira djelomično sama, a djelomično putem donacija maloga broja hrvat-

skih tvrtki. Naime, Hrvatska ne stipendira, kako samo kaže, slučajeve kao što je njezin, stoga je došla na ideju da tvrtkama pošalje svoju zamolbu za donaciju kako bi mogla doktorirati na željenom sveučilištu. Pokrenula je i internetsku stranicu s popisom donatora. To, međutim, nije bilo dovoljno pa je do prije nekoliko dana financiranje druge godine studija bilo upitno, no dogodio se neočekivani obrat. "Mentor je rekao da će mi platiti preostale dvije godine studija, no i dalje se sama moram pobrinuti za troškove života.

Zadovoljan je mojim istraživačkim radom i bilo bi šteta, kaže, da moram odustati zbog novca", govori Antica Čulina koja i dalje prikuplja sredstva za život u Engleskoj. Radi na istraživačkom projektu socijalnih mreža ptica, pri čemu se prate njihova kretanja i međusobne veze. Diplomirala je biologiju na Sveučilistu u Zagrebu kao najbolji student u generaciji s nizom izvedenih projekata u zaštićenim područjima Hrvatske i u edukaciji mladih. Unatoč velikoj konkurenciji, uspjela se upisati na Oxford.

arhiva business.hr

Za školarinu na Oxfordu 50.000 funti, za ostale troškove - improvizacija

AnTicA čuLinA, studentica prve godine doktorskoga studija Zavoda za zoologiju Sveučilista Oxford, dio novca prikupila je donacijama tvrtki

MANPOWER

Poboljšani izgledi za zapošljavanje

> karijere > znanje > posao

Nakon najmanje dvije godine tijekom kojih su bili prisiljeni poslovati s minimalnim brojem zaposlenih, poslodavci bilježe dostatnu potražnju za svojim proizvodima i uslugama, što nameće potrebu novog zapošljavanja, pokazalo je tromjesečno istraživanje

16 -17 business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

ManpowerGroupa, tvrtke za posredovanje u privremenom zapošljavanju. Izgledi za zapošljavanje u trećem tromjesečju poboljšani su u 20 od 39 zemalja i područja obuhvaćenih istraživanjem Manpowera u usporedbi s prethodna tri mjeseca. Namjere zapošljavanja ostale su nepromijenjene u četiri zemlje, uključujući SAD, a pogoršane su u 15 zemalja. U usporedbi s trećim tomjesečjem prošle godine, izgledi za zapošljavanje poboljšani su u 24 zemlje, a pogoršani u njih devet, uključujući Kinu. Najslabiji izgle-

di za zapošljavanje na globalnoj razini, kao što je pokazalo i prethodno tromjesečno izvješće, ostaju i dalje u Grčkoj, Španjolskoj, Irskoj i Italiji. Grčke prognoze poboljšane su u usporedbi s prethodnim izvješćem, no pogoršane su u drugim zemljama koje osjećaju posljedice dužničke krize, navode u Manpoweru, napominjući da Portugal nije obuhvaćen istraživanjem. U istočnoj Europi izgledi za zapošljavanje uglavnom su poboljšani, zahvaljući sektorima proizvodnje i graditeljstva, a

snažne financijske i poslovne usluge poboljšavaju izglede za Njemačku. Kako je pokazalo globalno istraživanje, izgledi za zapošljavanje i dalje su najveći u Aziji, gdje je mnogo veća vjerojatnost da će poslodavci zapošljavati nove ljude nego što je u dvije Amerike ili u Europi. Manpower pruža usluge privremenog zapošljavanja i druge usluge vezane uz kadrove u 80 zemalja. Najveći konkurenti su mu švicarski Adecco i nizozemski Randstad Holding. H

Transfer zaposlenika Omjer prikazuje broj zaposlenih koji su prešli iz kompanije A u kompaniju B u odnosu na broj zaposlenika koji su kod promjene poslodavca išli u suprotnom smjeru.

FACEBOOK

15,5 na 1

30,

GOOGLE

a1 5n

na 1

10,

5,2

1,3 na 1

YAHOO

a1 11 n

2 na 1

3,2

na 1

MICROSOFT

3,6 na 1

na 1

4,8

na 1

7,6

na 1

1 na 1

APPLE

Izvor: topprospect DATALABS

Nema vitalnijega faktora za dugoročan uspjeh kompanija kao što su Google, Facebook, Yahoo!, Apple i druge od kvalitete njihova ljudskog kapitala. Ne čudi stoga što Google plaća 500 tisuća dolara u gotovini i 50 milijuna dolara u dionicama da bi zadržao svoje top inženjere, piše Forbes. No, ako je suditi prema grafikonu Top Prospecta, goleme hrpe novca Googleu nisu omogućile pobjedu u ratu za talente Silicijske doline. Facebook je pobjednik i daleko ispred svih u ratu za talente. Microsoft, Yahoo, Google, eBay i Amazon posljednjih su se godina suočili s najvećim gubitkom zaposlenika. Istodobno, Google, Facebook, Microsoft, Linkedin i Apple bili su najveći dobitnici u totalnom zbroju "glava".

Pitanje uzorka

Vruće start-up tvrtke očito iskazuju prilično šarolike pokazatelje pri regrutaciji: Twitteru se, primjerice, pridružilo 10,9 ljudi na jednog koji je otišao, za Facebook taj omjer iznosi 8,1, Zynga ima 8,0, Linkedin 7,5, a Groupon 3,9. Top Prospect sastavio je graf iz vlastitih podataka, oni su naime referentni za Silicijsku dolinu jer koriste društvene mreže kako bi povezali posloprimce s kompanijama koje traže zaposlenike. Podaci su prikupljeni promatranjem

FOTOLIA

Facebook pobjednik u ratu

svih ljudi iz njihove baze podataka koji su mijenjali posao u posljednje dvije godine i uspoređivanjem gdje su se zaposlili. To, međutim, može značiti da je grafikon nastao na uzorku koji nije reperezentativan. Brojke mogu govoriti u prilog Facebooku zato što su usluge Top Prospecta usmjerene prema korisnicima Facebooka, a osim toga u grafikonu su prikazani omjeri, a ne navodi se o kojem je broju zaposlenika riječ. Drugim riječima, dok bi određen broj novozaposlenih za Google mo-

CEA

INPEX U SAD-U

Sergio Balbinot, generalni direktor Generali Grupe iz Italije, izabran za predsjednika CEA-e na Glavnoj skupštini Europske federacije osiguratelja i reosiguratelja (CEA) u Ateni. Tu e funkciju obavljati tri godine. U Generaliju radi od 1983., karijeru je izgradio u nekoliko društva grupe u Italiji i inozemstvu.

ARHIVA BUSINESS.HR

Novi predsjednik Iz Generalija S. BALBINOT na elu Europske federacije osiguratelja i reosiguratelja Vratio se u sjedište Generalija u Trstu 1996. godine, 1998. imenovan je zamjenikom glavnog direktora, a 2000. izabran za glavnog direktora. B. hr.

Hrvatskim inovatorima 12 odli ja Na nedavno završenoj 26. izložbi inovacija i novih proizvoda - INPEX u ameri kom gradu Pittsburghu, devet hrvatskih inovacija nagra eno je s ukupno 12 odli ja, priop eno je iz Hrvatskog saveza inovatora (HSN). Hrvatske su inovacije nagra ene u konkurenciji 1500 izložaka iz SAD-a i 15 država

iji je automatizirani stalak za note izabran za najbolju inovaciju mladih, pobjednika dana mladih inovatora, pa je dobio nov anju nagradu organizatora u iznosu od 1500 dolara", isti e u priop enju predsjednica HSN-a. Vjekoslav Majeti , DOK-ING Zagreb, za Rudarski buldožer ULP dozer nagra en je zlatnim odli jem kao i Slobodan Raji za Ure aj za uklanjanje dlaka RS1, Tomislav Bronzin za Conference@net i Lucijan Fajs za Helikoidnu jednovojnu barijeru. H

iz cijelog svijeta.Budu i da je ukupno dodijeljeno 100-tinjak odli ja, jasno je o kakvom je hrvatskom uspjehu rije , istaknula je predsjednica Hrvatskog saveza inovatora Ljiljana Pediši . Najbolji hrvatski izlaga i bili su prof. dr. sc. Vilko Žiljak i doc. dr. sc. Klaudio Pap sa Sigurnosnim sustavom portreta s dualnim svojstvima, koji je proglašen najboljom europskom inovacijom i nagra en s dvjema zlatnim medaljama. "Osobito smo ponosni na izniman uspjeh u enika Željezni ke tehni ke škole u Zagrebu, Mateja Bošnjaka,

ali pogrešno u enje u za talente Kontinuirano, može uzrokovati propast tvrtke TRAŽE SE POSVE NOVA ZNANJA

gao zna iti u postotku tek malo pove anje s obzirom na golem broj zaposlenih u toj tvrtki, istodobno bi u slu aju Facebooka u njegovim po ecima pove anje za isti broj ljudi rezultiralo udvostru enjem ukupna broja zaposlenih. Unato tome, ne može se re i da Facebook zapošljava više inženjera u odnosu na Google.

Precijenjeno vodstvo

Ipak, iz grafikona se dadu iš itati trendovi u fluktuaciji talentiranih zaposlenika. Google privla i ve inu svojih talenta od Microsofta, a Facebook izvla i

kadrove iz drugih novoosnovanih tvrtki. Vidljivo je da rat za talente izgleda znatno druk ije na nižim razinama. Naglasak se stavlja na velike prelaske na vrhu, otkuda i stižu naslovi da Google daje 50 milijuna dolara u dionicama kako bi zadržao jednog inženjera. Iz toga se zaklju uje da Google pobje uje u ratu (ili ga možda gubi?). Precjenjuje se, me utim, utjecaj rukovode ega kadra na utjecaj tvrtke: radnik je p ela koja proizvodi med, a ne kraljica matica. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

Ako u enje nije aktivno usmjeravano u dva smjera: eksploraciju novih znanja i eksploataciju postoje ih, organizacije se fokusiraju na unaprje ivanje postoje ih znanja bez mogu nosti gledanja izvan kontekstualnih ograni enja "Kontinuirano u enje može dovesti do kraktovidnosti poduze a i propasti. Naime, ako u enje nije aktivno usmjeravano u dva smjera: eksploraciju novih znanja i eksploataciju postoje ih, organizacije se fokusiraju na unaprje ivanje postoje ih znanja bez mogu nosti gledanja izvan kontekstualnih ograni enja. Kontinuirano je potrebno primjenjivati ideje iz drugih industrija, drugih vremena i drugih tržišta kako bi se umanjio problem kratkovidnosti", razmišljanje je koje je prošlog vikenda iznio Daniel A. Levinthal, profesor s Wharton Business Schoola, u svom predavanju u sklopu Advanced Program in Business,

u organizaciji Instituta za inovacije. U svojim radovima Levinthal kontinuirano mijenja ideje menadžmenta, a tako er je utvrdio važnost ulaganja u istraživanje i razvoj zbog mogu nosti pra enja konkurencije, a ne samo pobjede konkurencije. Osim toga, zagovara stalna ulaganja u potpuno nova znanja kojima e se stvarati nove industrije i razbijati postoje e rutine poduze a.

navodi Levinthal. Naime, više od 85% uspješnosti poduze a ovisi isklju ivo o strateškim odlukama i na inu provo enja tih strategija. Osim toga, poduze a ne mogu ostvariti uspješnu strategiju i kontinuirano ju pratiti. Ideja održive konkurentske prednosti u stvarnosti ne postoji. U prosjeku, prednost se topi ve nakon 5 godina poslovanja, govori Levinthal. Sli ne pokazatelje nude i tržišta kapitala. Od pet stotina kompanija iz 1957. koje su u sklopu S&P 500 indeksa, samo 74 su ostale 1997. godine, pri emu je samo 12 imalo uspješnije rezultate od prosjeka.

Traje samo pet godina Prema istraživanjima, menadžeri poduze a nikako ne mogu opravdavati svoje neuspjehe tržišnim karakteristikama, karakteristikama industrije ili države u kojoj posluju,

Bit je fleksibilnost

posto uspješnosti poduze a ovisi isklju ivo o strateškim odlukama i na inu provo enja tih strategija

ARHIVA BUSINESS.HR

LJUDSKI KAPITAL SILICIJSKE DOLINE Google privla i ve inu svojih talenta od Microsofta, a Facebook izvla i kadar iz drugih novoosnovanih tvrtki

DANIEL A.LEVINTHAL, profesor s Wharton Business Schoola, održao je predavanje u sklopu Advanced Program in Business, u organizaciji Instituta za inovacije

Dakle, dugoro na konkurentska prednost ne postoji, nego je bit imati fleksibilnu organizaciju koja je u mogu nosti aktivno odgovarati na zahtjeve tržišta kao i mijenjati tržište, zaklju uje Levinthal koji je svojim radom utjecao na razvoj menadžmenta kao discipline, posebno u podru ju upravljanja znanjem. Advanced Program in Business u Zagreb dovodi svjetske profesore iz razli itih disciplina poslovne ekonomije, a zamišljen je kao executive education program na razini diplomskih i poslijediplomskih studija radi usavršavanja srednjeg i visokog menadžmenta u regiji. Predavanja su držali stru njaci s Harvarda, Stanforda, Whartona, London Business Schoola, Georgia Institute of Technology i INSEAD-a. I. H.

OGLAS

IT i tehnologija

FOTOLIA

Utorak 21/6, petak 24/6 i subota 25/6/2011

It tržIšte

Najveći potrošači režu svoj proračun za tehnologiju

EPson

11 novih laserskih pisača

20-21 business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

Epson je znatno proširio svoj asortiman AcuLaser proizvoda namijenjenih poslovnim korisnicima. Nova gama proizvoda pruža veći izbor modela kojima Epson predstavlja novu poslovnu strategiju "Engineered for Business" (Projektirano za poslovanje). Model M1400 te serije MX14, C1700, CX17 i C2900N projektirani su kako bi poslovnim korisnicima po-

nudili izbor, kvalitetu, trajnost, povezivost i ekonomičnost. Novi će se uređaji pridružiti postojećim AcuLaser modelima u razdoblju između kolovoza i listopada ove godine. Uz nizak intenzitet održavanja, nove pisače karakteriziraju i visoke brzine ispisa i kompaktna kućišta te ENERGY STAR certifikat koji jamči smanjenu potrošnju energije utjecaj na okoliš. Ž. Š.

arhiva business.hr

> it tržište > tehnologije

Hrvatsko IT tržište moglo bi se IT TRŽIŠTE Siemens SIS, King ICT, Combis,

Apis IT i IBM bili su u 2010. godini vodeći ponuđači na hrvatskom tržištu IT usluga, a zajedno su dosegnuli manje od trećinu vrijednosti tržišta, što svjedoči o njegovoj velikoj rascjepkanosti

astavak problema na domaćem informatičkom tržištu, barem kada je riječ o hardveru, u ovoj je godini vidljiv po zaustavljanju većeg dijela investicija kod svih segmenata korisnika, od države kao većinskog dobavljača na tržištu i velikih tvrtki

snimio dražen tomić

BoRIs ŽITnIk, direktor IDC Adriaticsa: 'Pad cijena, marketinške akcije i briga o kupcima dosegnuli su visoku razinu, čineći IT tržište u 2010. godini definitivno tržištem kupca'

iz svih sektora do krajnjih korisnika u maloprodaji. Takav trend u segmentu hardvera sličan je i u segmentu softvera i usluga, ali to je samo nastavak trenda vidljivog u posljednje dvije godine. Prema podacima analitičke kuće IDC, domaće IT tržište palo je u 2010. na godišnjoj razini za 5,3 posto, izraženo u

američkim dolarima na 1,06 milijardi dolara, nakon snažnog pada od 16,9 posto u 2009. godini. Mjereno u kunama, IT potrošnja je lani smanjena za 1,3 posto. Recesija i rezanje budžeta najvećih IT potrošača, kao što su telekom i financijska industrija, te umanjena tehnološka ulaganja javnog sektora rezultirali su

daljnjim padom hrvatskog IT tržišta u prošloj godini. Za 2011. godinu IDC predviđa IT potrošnju na razini 2010., a u sljedećih pet godina tržište će rasti prosječnom godišnjom stopom od 8,2 posto te dosegnuti brojku od 1,56 milijardi dolara u 2015. godini. "Gospodarska kriza i smanjena potražnja zaoštrili su konkurenciju na domaćem IT tržištu", tvrdi Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa. "Planirane nabave nove opreme i softvera, kao i projektnih rješenja, smanjene su i odgođene radi optimizacije troškova. Pad cijena, marketinške akcije i briga o kupcima dosegnuli su visoku razinu, čineći IT tržište u 2010. godini definitivno tržištem kupca", objašnjava Žitnik. Hrvatsko IT tržište zabilježilo je rast isporuka osobnih računala i ispisnih uređaja u 2010. godini, suprotno 2009., kada je prodaja hardvera snažno pala. Istodobno su isporuke softvera i IT usluga iskazale pad u 2010. godini. IT potrošnja u Hrvatskoj smanjena je lani u svim tržišnim segmentima. Izdaci telekomunikacijskih poduzeća pali su mnogo brže od prosjeka ukupnog tržišta, potrošnja nefinancijskih sektora bila je također ispodprosječna, a financijska industrija i javni sektor trošili su unutar okvira pada ukupnog IT tržišta. Segment kućanstva jedini je iskazao porast u 2010. godini. "Rast hrvatskog IT tržišta očekuje se u 2012. godini smanjenjem recesije", ocjenjuje Žitnik i dodaje kako će, osim

restrukturiranja ekonomije, jedan od ključnih čimbenika rasta biti pristupanje Hrvatske Europskoj uniji popraćeno prilagodbama koje uključuju znatna IT ulaganja, direktno kroz javne nabave državne administracije ili indirektno kao rezultat konkurentskog okruženja. I dalje je tržište IT usluga najbolji pokazatelj stanja na tržištu. Tako je u prošloj godini tržište IT usluga smanjeno na 370 milijuna dolara. Prema nalazima analitičke kuće IDC Adriatics, potrošnja na IT usluge smanjena je lani u odnosu na godinu prije za 6,1 posto, izraženo u američkim dolarima, odnosno 2,3 posto iskazano u kunama. Za ovu godinu IDC predviđa potražnju za IT uslugama negdje na razini 2010. godine. Ponovni rast tržišta IT usluga očekuje se od 2012., potaknut oživljavanjem nacionalnoga gospodarstva i aktivnostima vezanim uz pristupanje EU.

Preslagivanje vendora

"Nakon snažne ekspanzije potrošnje na IT usluge od 2005. do 2006., kada su stope rasta prelazile 30 posto godišnje, te umjerenog rasta 2007. i 2008. godine, svjedočili smo manjem padu tržišta u 2009. te daljnjoj kontrakciji u prošloj godini", napominje Žitnik. Razloge takvog stanja Žitnik vidi u slabljenju domaće konjunkture i rezanju potrošnje najvećih potrošača IT usluga, kao što su telekom i financijska industrija, te skromnom tehnološkom ulaganju u javnom sektoru, što je rezultira-

Vipnet otvorio eKnjižaru Vipnet je u prošli petak predstavio uslugu naziva Vip eKnjižara powered by TookBook, kojom omogućuje svojim korisnicima download e-knjiga, digitalnih verzija knjiga prilagođenih čitanju na ekranu. Riječ je o high-tech knjižari koja je korisnicima dostupna na računalima, smartphone i tablet uređajima. Vip eKnjižara razvijena je u

suradnji s prvom hrvatskom e-knjižarom TookBook.com, a dostupna je preko weba ili mobilne aplikacije za uređaje s Android operativnim sustavom, koja se može skinuti s Apliteke ili Android Marketa. Uskoro će eKnjižara biti dostupna i na iOS operativnom sustavu. "Vipnet je prvi telekom na hrvatskom tržištu koji je korisnicima ponudio uslugu

prodaje e-knjiga, čime još jednom potvrđuje status lidera u inovacijama. Ako promatramo svjetske trendove, e-knjige imaju sve više poklonika, a mi svojim korisnicima želimo ponuditi usluge kojima će iskoristiti sve mogućnosti koje im pružaju suvremeni mobilni uređaji", rekao je Gernot Ernst Rasch, direktor marketinga Vipneta. Usluga je jednostavna za korištenje, dostupna bez upotrebe kreditnih kartica. Nakon što korisnik odabere

naslov, tereti se njegov prepaid ili postpaid račun. Kad korisnik kupi e-knjigu, ona je njegova zauvijek te je dostupna na njegovu profilu u Vip eKnjižari. Vip eKnjižara korisnicima pruža mogućnost odabira između više od 200 naslova na hrvatskom jeziku te više od nekoliko desetaka tisuća naslova na engleskom jeziku, koji uključuju suvremena i klasična djela domaće i svjetske književnosti, ali i neke od popularnih naslova iz područja poslovne literature. Ž. Š.

arhiva business.hr

MobIlnE TEHnologIJE

JADRAnKA DJoKIC Poznata hrvatska glumica sudjelovala je u predstavljanju Vipove eKnjižare

e neznatno oporaviti u 2011. Rast hrvatskog IT tržišta, 2010.

Rast hrvatskog tržišta IT usluga, 2010.

dolara

kuna

dolara

kuna

hardver

-2,7%

1,4%

podrška, instalacija i IT trening

-1,8%

2,3%

softver

-11,1%

-7,5%

projektno orijentirane IT usluge

-10,3%

-6,6%

IT usluge

-6,1%

-2,3%

outsourcing

-0,3%

-3,9%

ukupni IT

-5,3%

-1,3%

IT usluge total

-6,1%

Izvor: IDC

-2,3% Izvor: IDC

Jedan od ključnih čimbenika rasta u 2012. godini bit će pristupanje Hrvatske Europskoj uniji popraćeno prilagodbama koje uključuju znatna IT ulaganja ziciju, a slijedili su ga Combis, Apis IT i IBM. Tržišni udjel pet vodećih vendora, uzetih zajedno, dostigao je manje od trećine ukupnog inače visoko rascjepkanog tržišta. lo padom tržišta IT usluga u 2010. godini. Projektno tržište, koje uključuje sistemsku integraciju, IT konzalting i razvoj aplikacija po narudžbi, iznosilo je 187 milijuna dolara u 2010. godini i činilo 51 posto ukupnog tržišta IT usluga. Međutim, navedeni segment iskazao je pad od 10 posto na godišnjoj razini, veći od prosječnog pada ukupnog tržišta. Ukupna potrošnja na podršku i instalaciju te IT

trening i edukaciju od 112 milijuna dolara zauzimala je 30 posto tržišta, uz pad od oko 2 posto u odnosu na 2009. godinu. Istodobno je potrošnja na IT outsourcing lani iznosila oko 69 milijuna (oko 18 posto udjela), zabilježivši pritom najmanji pad (0,3 posto) na godišnjoj razini. Siemens SIS bio je vodeći ponuđač na hrvatskom tržištu IT usluga u 2010. godini. King ICT zauzeo je drugu po-

Pozitivni pomaci

Pritom su, kada se gledaju najveći, samo rijetki orijentirani samo na segment IT usluga i nude sve, od hardvera i softvera do usluga, što svakako treba uzeti u obzir pri sagledavanju tržištu. Uz to, ulazak Agrokora s njegovom tvrtkom M Start donijet će promjene u segmentiranju domaćeg tržišta IT usluga. Za domaće tržište najgore je što je javni sektor predstav-

ljao najveći tržišni segment u pogledu potrošnje na IT usluge u 2010. godini, s udjelom od 22 posto. Sektor financija bio je na drugome mjestu s tržišnim udjelom od 21 posto, a slijedile su ga telekomunikacije (17 posto) i maloprodaja (8 posto). Od navedenih industrija telekomunikacijski sektor zabilježio je najveći pad potrošnje IT usluga od 19 posto u prošloj godini. Državna potrošnja na IT usluge manja je 11 posto, a potrošnja financijskog sektora 9 posto. S druge strane, transport, maloprodaja i zdravstvo iskazali su rast u 2010. godini. Prema Žitnikovim riječima, recesijsko ozračje nastavit će

se i u 2011. godini te utjecati na neznatan rast tržišta IT usluga. "Posljednji dostupni pokazatelji iz prvog kvartala 2011. godine, kao što su daljnji pad industrijske proizvodnje i građevinskih investicija, nedostatak kvalitetnih antirecesijskih mjera planiranih za 2011. godinu te rast cijena hrane i energenata, jasno upućuju na takav trend. Međutim, ima i pokazatelja koji sugeriraju pozitivne pomake na tržištu IT usluga, a nadoknadit će utjecaj nepovoljnog makroekonomskog okruženja", zaključuje Žitnik. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

ImageFORMULA za čekove > it tržište > tehnologije

22-23 business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

Canon Europe predstavio je skener čekova ImageFORMULA CR-50. Kompaktan i ekonomičan uređaj osmišljen je da ispuni potrebu za pouzdanim stolnim skeniranjem čekova, vaučera i kupona brzinom od čak pedeset dokumenata u minuti. Da bi se ispunile promijenjene potrebe korisnika vezane uz skeniranje, skener imageFORMULA CR-50 zamijenit će uspješan model

imageFORMULA CR-55 te ponuditi nove programske nadogradnje i značajke. Da bi se zajamčila visoka preciznost pri snimanju podataka, u skeneru imageFORMULA CR-50 koristi se prepoznavanje znakova otisnutih magnetskom tintom (Magnetic Ink Character Recognition, MICR) uz dodatak tehnologije za optičko prepoznavanje znakova (Optical Character Recognition, OCR),

čime se poboljšava točnost čitanja i štedi vrijeme zaposlenika. U skener imageFORMULA CR-50 ugrađen je i niz naprednih značajki za obradu slika kojima se postiže dojmljiva kvaliteta i oštrije slike, primjerice značajka preciznog filtriranja teksta, kojom se smanjuje nepotrebni "šum" na slikama s uzorkovanim pozadinama. Moguće je aktivirati ugrađeni otiskivač radi ispisa potvrdnih podataka na čekove, čime se olakšava pridržavanje propisa o revizijskim tragovima. Umjesto toga moguće je koristiti i

arhiva business.hr

CANON

ImAGe FORMULA CR-50 pedeset čekova u minuti značajku ispisnog dodatka te pomoću nje na skenirane slike ispisivati podatke koji se ponavljaju ili su bitni za čekove. Ž. Š.

POHRANA PODATAKA Sve se više tvrtki na tržištu okreće računalstvu u oblaku, za što su potrebni snažni i sigurni podatkovni centri, no u Hrvatskoj je još vrlo teško prepoznati takvo rješenje. Prava rješenja u oblaku korisnicima će omogućiti odabir usluge vezane uz softver ili pohranu podataka

a IBM-ovu događanju Storage Solution Forumu 2011. predstavljena su najnovija rješenja za poboljšanje dostupnosti, sigurnosti i učinkovitosti pohrane podataka. Potkraj prošle godine IBM je u tvrtku Gavrilović, najstariju mesnu industriju u regiji, uveo XIV. enterprise storage solution. Tvrtka Gavrilović izabrala je IBM-ov sustav za pohranu podataka jer je željela konsolidirati infrastrukturna rješenja u svim tvrtkama grupacije, potvrdio je otvarajući IBM-ov skup Đuro Gavrilović, vlasnik tvrtke Gavrilović. Iz IBM-a ističu kako je to je prva implementacija IBM-ova XIV. sustava u Hrvatskoj, koja tvrtki omoguću-

je napredna tehnološka rješenja visokih performansi te brz i skalabilan sustav pohrane podataka. Pritom je uloženo više od tri milijuna kuna kuna.

Rast u oblaku

Prema riječima Tihomira Pogdelića, direktora IT sektora Gavrilovića, tvrtka je instalirala novi sustav za pohranu podataka ukupne zapremine 43 terabajta, koji je projektiran tako da 60 posto kapaciteta odgovara sadašnjim potrebama, a preostalih 40 posto namijenjeno je za širenje, odnosno akvizicije. Stoga se može pretpostaviti da se Gavrilović nakon akvizicije Purisa priprema za nove kupovine i širenje te nastavak preuzimanja Kerumovih trgovina. Direktor hardver-

skog poslovanja IBM-a Hrvatska Alen Gojčeta smatra da se na tržištu za pohranu podataka optimiziraju rješenja implementirana kod korisnika, a nova im tehnologija omogućuje rješenje u oblaku i pohranu sve više podataka. Takvi se trendovi mogu ponajviše primijetiti među "mid-range" rješenjima namijenjenim srednjim i velikim tvrtkama, koji imaju sve više odlika velikih sustava za velike tvrtke. "Na tržištu se sve više tvrtki okreće računalstvu u oblaku, za što su potrebni snažni i sigurno podatkovni centri, no u Hrvatskoj je još vrlo teško prepoznati takvo rješenje. Prava rješenja u oblaku korisnicima će omogućiti da odabiru usluge vezane uz softver ili pohranu podataka, kao i

snimio dražen tomić

Zdravstvo i mediji postaju glavni pokretači rasta AleN GOjčeTA, direktor hardverskog poslovanja IBM-a Hrvatska

da se one naplaćuju ovisno o iskorištenom. To zahtijeva veliku investiciju u sustave za upravljanje takvim rješenjima", objašnjava Gojčeta.

Velik potencijal

Ako se ona izuzmu, računalstvo u oblaku Hrvatskoj postoji, jer mnoge velike strane kompanije primjenjuju takva rješenja internom konsolidacijom IT sustava, ističe Gojčeta. "Potencijal je velik, količina podatak raste u telekom sektoru, medijima i zdravstvu, pa se može očekivati da će tržište pohrane podataka slijediti taj trend", zaključuje Gojčeta. Storage Solution Forum 2011. omogućio je sudionicima razmjenu znanja i vještina, ostvarivanje novih poslovnih kontakata te prikupljanje novih informacija o razvoju učinkovitije i funkcionalnije informacijske infrastrukture. IBM-ovi stručnjaci predstavili su usluge, modele financiranja i tehnologiju koja pomažu u pobolj-

šanju sustava za pohranu podataka, upravljanje uslugama i zaštitu podataka. IBM je pomogao u rješavanju problema vezanih uz pohranu podataka u više od tisuću tvrtki, koje su postigle bolju kontrolu troškova, poboljšale vrijeme izvedbe ciklusa i smanjile rizike. "Želite li uspjeti na duge staze, tvrtkom morate upravljati iz dugoročne perspektive. Za IBM dugoročno razmišljanje znači stalno razmišljati o budućnosti. IBM je opstao i napredovao punih 100 godina zato što je uvijek bio vjeran temeljnim vrijednostima i istodobno spreman prilagođavati se. To nam je tijekom naših prvih sto godina omogućilo da preoblikujemo svijet tehnologija i poslovanja. Vjerujemo da ćemo na isti način postići još više tijekom svoga drugog stoljeća", istaknuo je na skupu glavni direktor IBM-a Hrvatska Krešo Perica. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

ERIcSSON

Globalna nagrada za IPTV inovacije Projekt razvijen u suradnji Ericssona i Instituta za društvo sa širokopojasnim pristupom sa Sveučilišta u Melbourneu nagrađen je svjetskom nagradom za inovacije na događanju organiziranom prigodom dodjele globalnih poslovnih nagrada u području telekomunikacija u Londonu.

Nagrada je dodijeljena za suradnju na razvoju Uni TV-a. Taj projekt istražuje korištenje IPTV-a u obrazovanju u nizu područja poput medicine, kemije i inženjerstva. Isporuka 3D sadržaja koristi se kao pomoć studentima u razumijevanju složenog gradiva. Kako je IPTV tu implementiran u novoj generaciji širokopojasnih mreža temeljenih na optici, moći će se preko vrlo brzih fiksnih širokopojasnih veza koristiti i za mnoge druge namjene u rezidencijalnim i poslovnim prostorima. Ž. Š.

NAVIGO SISTEM

AdriaMARINE pomaže nautičarima Nakon popularnog vodiča AdriaGUIDE Zadar, Tvrtka Navigo Sistem d.o.o. napravila je aplikaciju kojom će olakšati plovidbu i pronalaženje lokacija i usluga na hrvatskom Jadranu, ali i slovenskom i crnogorskom dijelu. Točke su u aplikaciji podijeljene na tri grupacije - Marine

info, Service info i General info - prema namjeni i važnosti koju imaju za nautičara. Marine info uključuje poziciju i informacije o marinama, privezištima, sidrištima s koncesijom, plažama, restoranima i trgovinama nautičkom opremom. Service info grupu čine benzinske postaje, punionice plina, različiti servisi, dok General info pokriva granične prijelaze (obalne), lučke kapetanije, banke i bankomate, pošte, zdravstvene ustanove i ljekarne te ronilačke centre. Osim točne lokacije s koor-

dinatama, opis jedne točke sadrži i pregled sadržaja i usluga, radno vrijeme te detaljne kontaktne podatke kao što su veličina i broj plutača nekog sidrišta, sportske sadržaje i ostalu ponudu na pojedinim plažama, lokaciju najbliže ambulante ili druge zdravstvene ustanove s njihovim kontaktnim podacima. Aplikacija trenutačno sadrži oko 1400 točaka s fotografijama. Infostranica pak nudi trenutačnu vremensku prognozu, stanje na cestama, tečajnu listu. Ž. Š.

Assecovo m-banking rješenje UniCreditova platforma za regiju MOBILNO BANKARSTVO Usluga mobilnog bankarstva banaka UniCredit grupe bazirana na rješenju tvrtke Asseco South Eastern Europe, koje radi na čak 800 različitih uređaja, u sljedećim mjesecima postaje dostupna klijentima u osam zemalja srednje i istočne Europe

akon što su krajem 2010. godine potpisali ugovor o isporuci i implementaciji rješenja za mobilno bankarstvo u osam banaka UniCredit grupacije u srednjoj i istočnoj Europi, Asseco South Eastern Europe (Asseco SEE), vodeća IT tvrtka u području rješenja za mobilno bankarstvo i autentifikaciju, i UniCredit Global Information Services S.C.p.A. (UniCredit) intenzivno rade na puštanju rješenja u produkciju kako bi usluga što prije postala dostupna krajnjim korisnicima. U sljedećih nekoliko mjeseci usluga mobilnog bankarstva temeljena na ASEBA JiMBa rješenju postat će aktivna u bankama UniCredit grupe u Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji, a u ostalih pet zemalja do kraja godine. Koristeći mobilno bankarstvo, klijenti UniCredita imat će cjelodnevni pristup financijskim uslugama, moći će obavljati niz transakcija, od upita o stanju do prijenosa novca i plaćanja računa, a sve koristeći samo mobilni telefon. "U procesu evaluacije pozitivna reakcija Zagrebačke banke i njezinih klijenata o m-zaba usluzi i činjenica da ASEBA JiMBa rješenje radi na više od 800 različitih mobilnih uređaja, uključujući iPhone, BlackBerry i Android telefone, odigrali su ključnu ulogu u odabiru tvrtke

Asseco SEE za našeg partnera u ovom izazovnom projektu“, rekao je Tomica Pustišek, voditelj Retaila u UniCreditu CEE. "Osim tehničke stručnosti u mobilnim tehnologijaOGLAS

ma, Assecov tim razumije poslovne procese u bankarstvu, što nam pomaže da izgradimo atraktivnu, jednostavnu za korištenje i korisniku prilagođenu uslugu", objašnjava

Pustišek. Član Uprave Asseca SEE Dražen Pehar ističe kako mu je drago što su u UniCreditu prepoznali kvalitetu rješenja i usluga te tvrtke. Dražen Tomić

OGLAS

(NE)SKRIVENE OPASNOSTI

business plus

Mogućnost etažiranja, predviđena prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o prostornom uređenju i građenju, širom će otvoriti vrata investitorima da pod krinkom turizma grade stambena naselja ili pak da sadašnje turističke apartmane bez ikakvog osigurača prenamijene u stambene jedinice. Takva utrka za profitom mogla bi ugroziti javni interes kroz devastaciju i betonizaciju obale, upozoravaju hrvatski arhitekti

Utorak 21/6, petak 24/6 i subota 25/6/2011

Novi zakon mogao bi

potpuno uništiti hrvatsku obalu

Tomislav ĆurkoviĆ, predsjednik Hrvatske komore arhitekata, kaže da predložene promjene neće donijeti ključne pomake koji bi omogućili ishodovanje potrebnih papira u nekom razumnom roku u malome mjestu Snimio Dražen Tomić

> nelegalna gradnja > razoružanje > hrvatski resursi

26-27 business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

to se može, a što se ne može legalizirati, koja dokumentacija je potrebna, koji

postupak, koja rješenja, koliko to sve košta, koji su pravni učinci bespravne gradnje te koji su parametri za određivanje nakna-

de kod bespravne gradnje, kako ubrzati ishodovanje potrebnih dozvola samo su neka pitanja na koje trebaju odgovoriti dva nova zakonska prijedloga iz segmenta građenja. I dok su zakonske promjene nastale prije svega zbog zahtjeva poslodavaca koji su shvatili što sve koči ne samo razvoja tržišta nekretnina već i ulaganja u gradnju proizvodnih pogona, stručna javnost odmah se digla na noge. U izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, na čijem je čelu ministar Branko Bačić, kao glavni argument navodi se smanjenje rokova potrebnih za dobivanje dokumentacije sa 500 na željenih 210. Međutim

Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata, ističe da su zanemariva skraćenja koja se odnose na donošenje prostornog plana te da je većina ostalih procedura ostala gotovo identična ili skraćena tek za koji dan Snimio Dražen Tomić

najveći problem ostat će i dalje državna i lokalna administracija zbog koje sve tako loše i funkcionira, što dokazuju primjeri iz prakse. Arhitekti pak tvrde da se izmjenama zakona tek neznatno skraćuju rokovi za dobivanje potrebne dokumentacije za gradnju, a da stare boljke i dalje ostaju. Potvrdio je to za Business. hr i Hrvoje Hrabak, predsjednik Udruženja hrvatskih arhitekata. Struka naime smatra da su zanemariva skraćenja koja se odnose na donošenje prostornog plana, a da je većina ostalih procedura ostala gotovo identična ili skraćena tek za koji dan. Zakonska regulativa naime nije se u osnovi mnogo promijenila jer ako i postoji odredba da neko tijelo mora odlučiti u roku od 15 ili 30 dana, i dalje ti rokovi počinju teći od dana dostave "potpune dokumentacije", a pitanje je što to u praksi znači.

Provedba je problem

Pritom se ne smije zaboraviti, smatra Hrabak, problem neekipiranosti i nedovoljne stručnosti lokalnih ureda nadležnih za građevinsku dokumenta-

ciju. S njime se slaže i Tomislav Ćurković, predsjednik Hrvatske komore arhitekata, koji ističe kako predložene promjene neće donijeti ključne pomake koji bi omogućili ishodovanje potrebnih papira u nekom razumnom roku u malome mjestu, za razliku od primjerice Zagreba gdje se to možda i dogodi nešto brže. Predloženim izmjenama i dopunama želi se pojednostavniti i učiniti fleksibilnijim donošenje prostornih dokumenata, što će pridonijeti pokretanju brojnih investicija u Hrvatskoj i provedbi Vladina Plana gospodarskog oporavka. Pritom se osnovni sustav i koncepcija upravljanja prostorom, kao jednim od najvažnijih hrvatskih resursa, neće mijenjati jer ga postojeći model štiti na odgovarajući način. Sve je to u konačnici divno smišljeno, no provedba će biti velik problem. I dok novi, odnosno izmijenjeni, Zakon o prostornom uređenju i građenju stupi na snagu, 200-tinjak tisuća objekata sagrađenih bez potrebne dokumentacije, dakle

pravomoćne građevinske i uporabne dozvole, trebalo bi svojim investitorima smanjiti glavobolje zbog zakona koji jednom sveobuhvatno treba riješiti probleme legalizacije. Naime, ponovit će se 1968. kada je isto tako definirano da svi objekti prije te godine automatski imaju građevinsku dozvolu. Kao novi datum utvrđuje se snimka stanja s datumom 30. studenoga 2009.

Ipak ima problema

Iako postoje strogo definirana pravila načina legalizacije, kao primjerice nemogućnost legalizacije objekata koji su od mora udaljeni manje od 70 metara, struka smatra da problemi ipak postoje. Naime kao jedan od ključnih problema ističu legalizaciju objekata na moru i uz more. Zakonu koji treba regulirati legalizaciju bespravnih objekata Ćurković i Hrabak zamjeraju odredbu kojom se dopušta etažiranje i prodaja turističkih apartmana. Do sada je bilo moguće samo iznajmljivanje u turističkim zonama označenim na prostornim planovima kao T1 i T2, ističe Ćurković. Hrabak pak upozorava da bi mogućnost etažiranja širom otvorila vrata investitorima da pod krinkom turizma grade stambena naselja ili pak da sadašnje turističke apartmane bez ikakvog osigurača prenamijene u stambene jedinice. Naime, da to može biti prilično unosan posao pokazuje podatak da se investicije u stambene objekte vraćaju za dvije godine, a turistički objekti isplate se tek za 10 do 15 godina, smatraju hrvatski arhitekti. Takva utrka za profitom mogla bi ugroziti javni interes kroz devastaciju i betonizaciju obale, upozoravaju kritičari. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva do drugog čitanja u Saboru svakako će morati doraditi zakon, smatra Hrabak.

dući da Državna geodetska uprava posjeduje ortofoto karte koje su izrađene na temelju aerofotogrametrijskog snimanja cijele Hrvatske, jednostavno će se utvrditi je li pojedini objekt bio sagrađen u to vrijeme te će se tako bitno pojednostavniti procedura utvrđivanja sagrađenosti pojedinog objekta, pojašnjavaju iz nadležnog ministarstva. Zahtjev za legalizaciju moći će se podnijeti do kraja 2012. godine uz prilaganje geodetskog elaborata, arhitektonskog snimka i mišljenja o mehaničkoj stabilnosti i otpornosti objekta. Podnositelj zahtjeva dužan je platiti jedinici lokalne samouprave komunalni doprinos, Hrvatskim vodama vodni doprinos i naknadu za zadržavanje u prostoru koja će biti prihod jedinica lokalne samouprave u iznosu od 25 posto i prihod državnog proračunu u iznosu od 75 posto.

"Ta naknada nije zamišljena kao kazna, nego će se tako prikupljena sredstva iskoristiti za dodatno uređenje prostora u Hrvatskoj. Dio sredstava iskoristit će se za novu geodetsku izmjeru područja Republike Hrvatske koja će omogućiti izradu novog katastra nekretnina i zemljišnih knjiga. Naime, jedan od bitnih razloga nelegalne gradnje jest i nesređeni katastarski operat i nesređene zemljišne knjige. Drugi dio naknade koja će biti prihod državnog proračuna usmjerio bi se na podizanje energetske učinkovitosti zgrada kroz uređenje pročelja. Planira se provođenje programa koji će omogućiti kreditiranje građanima koji nisu dovršili uređenje svojih objekata ili žele podignuti njihovu učinkovitost, a time i standard stanovanja i izgled naselja", zaključuju u ministarstvu. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

Ne može se baš sve legalizirati Prema zakonskim odredbama neće se moći legalizirati nelegalno sagrađeno u zaštićenom obalnom području mora u pojasu do 70 metara, osim nezakonitih zgrada u kojima se živi te zgrada poljoprivrednog i obiteljskoga gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga. Neće se moći legalizirati građevine izvan građevinskog područja u nacionalnom parku, parku prirode i regionalnom parku, osim tradicijskih naseobina, te u proglašenom ili privremeno zaštićenom području u kategoriji strogi rezervat, posebni rezervat i park-šuma. Građevine izgrađene na planiranim ili istraženim koridorima i površinama prometnih, energetskih i vodnih građevina, one na izdvojenom građevinskom području izvan naselja koje je prostornim planom predviđeno za druge namjene od javnog i općeg interesa te turističko-ugostiteljske i proizvodne namjene također se neće moći legalizirati. To vrijedi i za građevine na osobito vrijedno obradivom (P1) i vrijedno obradivom (P2) poljoprivrednom zemljištu, osim za zgrade poljoprivrednog i obiteljskoga gospodarstva koja uključuju poljoprivredne djelatnosti uz pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga. Ne mogu se legalizirati građevine sagrađene u gospodarskoj i zaštitnoj šumi te šumi s posebnom namjenom, na prostoru istraženog arheološkog nalazišta ili zone, povijesne graditeljske cjeline upisane u Listu svjetske baštine i registriranog ili evidentiranog pojedinačnoga kulturnog dobra, na području posebne zaštite voda, unutar zone sanitarne zaštite vode za piće, na eksploatacijskom polju mineralne sirovine, zgrade sagrađene na površini javne namjene, na pomorskom dobru ili vodnom dobru i one koje su sagrađene od materijala koji ne osigurava trajnost i sigurnost korištenja, kao i građevine koje nisu nastale građenjem (kamp-kućica, kontejner).

ŠTO JE MOGUĆE

Kriteriji vrlo jasni

Naknada nije kazna

Zakonom je predviđeno da objekt mora biti sagrađen do 30. studenoga 2009. godine kako bi mogao ući u postupak legalizacije. Bu-

PROCEDURA

BRANkO BAčIĆ, ministar zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kao glavnu prednost prijedloga navodi smanjenje rokova potrebnih za dobivanje dokumentacije sa 500 na željenih 210 snimio hrvoje dominić

Novim zakonom o legalizaciji jasno je definirano da se legalizirati može zgrada sagrađena bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, te dograđeni ili nadograđeni dio postojeće zgrade izveden bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, koja je evidentirana na digitalnoj ortofoto karti (DOF5) u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Hrvatske završenog 30. studenoga 2009. godine. To uključuje nezakonitu zgradu koja je u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici sagrađena u skladu s važećim prostornim planom, nezakonitu zgradu koja u pogledu namjene, veličine ili smještaja na čestici nije sagrađena u skladu s važećim prostornim planom. Na poseban su način riješeni poljoprivredni objekti. Kod legalizacije će trebati priložiti geodetski elaborat za evidentiranje podataka o zgradama ovjeren od nadležnog katastarskog ureda, tri primjerka arhitektonske snimke - tlocrti, presjeci i pročelja - izvedenog stanja nezakonite zgrade u mjerilu 1:100 ili 1:50, koji je izradio ovlašteni arhitekt. Zatim, najmanje četiri fotografije u boji ili crno-bijele, minimalne veličine 150x100 milimetara, koje prikazuju tu zgradu obvezno s ulične i svih susjednih strana, mišljenje ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, potvrdu o prebivalištu, izvod iz zemljišne knjige i dokaze o vremenu građenja. Zahtjev se predaje najkasnije do 31. prosinca 2012. godine.

> nelegalna gradnja > razoružanje > hrvatski resursi

Bruce G. Blair, stručnjak za američku i rusku sigurnosnu politiku te osnivač pokreta Global Zero koji se zalaže za postupno nuklearno razoružanje u svijetu

28-29 business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

Aktivisti od SAD

zahtijevaju sm broja atomsk

na ‘samo’ t

Političari, vojni stratezi i akademici okupljeni u pokretu Global Zero, koji se zalaže za postupno nuklearno razoružanje u svijetu, okupljaju se u Londonu 22. i 23. lipnja na trećem samitu. Pokret je 2006. godine osnovao Amerikanac Bruce G. Blair, stručnjak za američku i rusku sigurnosnu politiku, a specijalnost su mu nuklearne snage i sustavi zapovijedanja i kontrole. Pokret je dosad podržalo više od 400.000 ljudi diljem svijeta. Na ovogodišnji samit najavljen je dolazak stotinjak eminentnih sudionika koji će raspravljati o akcijskom planu pokreta kako bi natjerali sve zemlje s nuklearnim oružjem za pregovarački stol o

smanjenju oružja. Bruce Blair ujedno je predsjednik Svjetskog instituta za sigurnost osnovanog 2000. godine i producent dokumentarnog filma o nuklearnom oružju ‘Odbrojavanje do nule’, premijerno prikazanom na prošlogodišnjem filmskom festivalu Sundance u SAD-u. Istodobno s antinuklearnom kampanjom, u siječnju 2007. godine u Wall Street Journalu pojavio se članak četvorice autora poznatih kao ‘četvorica jahača apokalipse’. Riječ je o Henry Kissingeru, Billu Perryju, Georgeu Shultzu i Samu Nunnu, veteranima hladnoga rata, koji su i tada nepokolobljivo vje-

rovali u nuklearno razoružanje. Ovaj su put ustvrdili kako nuklearno oružje ne samo da svijet nije učinilo sigurnijim nego je postalo izvor prevelikih rizika. Rizici od nesreća, pogrešnih procjena i neovlaštenog vođenja sve su evidentniji u sukobljavanju relativno novih nuklearnih sila kojima nedostaju sigurnosni sustavi kakve su godinama razvijali SAD i nekadašnji SSSR.

Pouka Fukushime

Povrh toga, kataklizma koja je početkom godine pogodila Japan i prouzročila najveću nuklearnu katastrofu u svijetu od Černobilja 1986. godine, šokirala je cijeli svijet i potencirala

rasprave o rizicima nuklearnih elektrana. Uništenje reaktora u japanskoj Fukushimi i širenje radijacije sigurno je utjecalo na odluke pojedinih europskih vlada o gašenju postojećih i odustajanjem od gradnje novih nuklearki. Prvo je njemačka kancelarka Angela Merkel najavila privremeno zatvaranje starih reaktora, a potkraj svibnja vlada je objavila odluku o zatvaranju svih 17 nuklearnih elektrana u Njemačkoj do 2022. godine. Prije toga, u travnju, i talijanska vlada odustala je od gradnje novih četiriju nuklearki, kako je bilo zacrtano u zakonskom dekretu o ekonomskom razvoju. Tako se poništilo i raspisivanje re-

ferenduma na kojem su se Talijani trebali izjasniti o nuklearnoj energiji, nakon što su 1987. godine rekli ‘ne’ nuklearkama. Istodobno se javljaju i kritičari takvih brzopoteznih odluka, koji smatraju da su donesene pod utjecajem opće panike i straha te da nisu provedive bez teških posljedica na opskrbu električnom energijom u EU. Njemački susjedi strahuju da će zatvaranje njemačkih nuklearki prouzročiti poskupljenje struje i teškoće u opskrbi. Njemačku odluku neki smatraju licemjernom jer će Nijemci vjerojatno veće količine električne energije morati uvoziti iz francuskih nuklearki. Drugi po-

AJDE PRVO VI Global Zero, pokret za postupno nuklearno razoružanje, traži da se dvije najveće globalne sile odreknu gotovo 90 posto naoružanja do 2013. godine, na temelju čega bi se od ostalih zemalja s nuklearnim oružjem tražilo da zamrznu vlastite arsenale i da se pridruže multilateralnim pregovorima u drugoj fazi, u razdoblju od 2014. do 2018. godine

D-a i Rusije

manjenje kih bombi

tisuću tencijalni izvor su poljske elektrane na ugljen, što je opet suprotno politici smanjenja emisije stakleničkih plinova. I u kampanji smanjenja nuklearnog naoružanja, Bruce Blair ističe kako se Globalni Zero mora temeljiti na pragmatičnim i realističnim aktivnostima koje mogu prihvatiti i u svoje političke programe uklopiti vodeći političari i stručnjaci za međunarodne odnose. Prva faza akcijskog plana pokreta odnosi se na razdoblje od 2010. do 2013. godine, tijekom kojeg se od SAD-a i Rusije traži da na osnovi bilateralnog sporazuma smanje ukupne nuklearne bojne glave na

tisuću. Prema pisanju Economista, na dvije najveće nuklearne sile još se odnosi 95 posto od ukupno 20.500 nuklearnih bojnih glava u svijetu. To bi bio temelj da se od svih drugih zemalja s nuklearnim oružjem traži da zamrznu vlastite arsenale i da se pridruže multilateralnim pregovorima u drugoj fazi, u razdoblju od 2014. do 2018. godine.

Stop za START

Jedan od rezultata kampanje jest prošlogodišnje potpisivanje sporazuma između Baracka Obame i Dmitrija Medvedeva. U travnju 2010. godine američki i ruski predsjednik potpisali su novi sporazum START o smanjenju nukle-

arnog arsenala. Novi sporazum ograničava broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na 1.550 sa svake strane, što je smanjenje od 30 posto u odnosu na dogovor postignut sporazumom Start I, koji je na snazi bio do 2009. godine. Stručnjaci pritom upozoravaju kako će uspjeh druge faze ovisiti o globalnom prihvaćanju sveobuhvatne provjere i sustava provedbe uz strožu kontrolu visokoradioaktivnog otpada iz civilnih postrojenja, koji se može upotrebljavati za proizvodnju nuklearnog oružja tzv. prljavih bombi. Bez obzira na širenje i dosadašnja postignuća, antinuklearna kampanja su-

20 911

milijardi dolara stajala je konstrukcija prve atomske bombe, kad bi se danas uračunala i inflacija

nuklearnih pokusa izvedeno je na tlu američke države Nevade, a 116 u Tihom oceanu

67.500

9326

nuklearnih bojnih glava ima SAD; od toga je 2126 strateški raspoređenih, 500 je nestrateški operativno raspoređenih, a 6700 rezervnih

12.787

350 11

nuklearnih raketa proizvedeno je u SAD-u od 1951. godine, što znači 1144 rakete na godinu

nuklearnih bojnih glava ima Rusija; od toga je 2787 strateški raspoređenih, 2000 nestrateški, a 8000 je rezervnih

nuklearnih bojnih glava ima Francuska, po 200 imaju Kina i Izrael, 160 Velika Britanija, 100 Indija i 90 Pakistan. Sjeverna Koreja nema ni jednu, ali ima dovoljno plutonija za izradu 12 bojnih glava

američkih nuklearnih bombi izgubljeno je i nikad pronađeno

očava se s problemima koje neće biti lako prevladati, a vremenski rokovi njezina akcijskog plana već sad izgledaju vrlo optimistično. Obama se pomučio oko ratifikacije novog Starta u američkom Senatu, a prošlogodišnja konferencija potpisnica sporazuma o sprječavanju širenja nuklearnog oružja (Non-Proliferation Treaty) nije imala većeg utjecaja na Iran. Bez obzira

na svu retoričku potporu Medvedeva, namjera ruskih oružanih snaga sve je veće oslanjanje na nuklearno oružje, a ne manje. Stoga, ako i dođe do nekog napretka, on se može očekivati uz mnogo sporiji tempo od onoga koji zagovara Globalni Zero, ocjenjuje Economist u svojoj najavi ovotjednog samita u Londonu. Maja Grbić

Maja.grbic@business.hr

> nelegalna gradnja > razoru탑anje > hrvatski resursi

30 business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

tema 32-33

ISPLATA POMOĆI ODGOĐENA DO SRPNJA Zbog drastičnih m nekim prognozama udjel duga u BDP-u iduće bi se godine trebao

Grčkoj još 120 mlrd. € pomoći do 2014. godine Ministri financija zemalja Europske unije dogovorili su paket pomoći u kojem sa 60 milijardi eura službenog zajma sudjeluje EU, 30 milijardi pridonosi privatni sektor, a preostalih 30 milijardi trebao bi donijeti proces privatizacije. Pomoć ovisi o sposobnosti premijera Georgiosa Papandreoua da uvjeri opoziciju u nužnost mjera štednje, što mu dosad nije išlo prinose zemalja europske periferije, dominantno Grčke, smatra makroekonosmki analitičar Erste banke Alen Kovač. "Pozitivna odluka u vezi s paketom pomoći Grčkoj ovisi o mogućnosti grčke vlade da osigura potrebne uštede unatoč protivljenju grčke javnosti", tvrdi Kovač te podsjeća da dio zemalja EU, posebice Njemačka, zahtijeva sudjelovanje privatnog sektora u financiranju dospijeća grčkog duga. To znači da sva nova izdanja obveznica ne bi trebala biti financirana iz paketa pomoći Grčkoj.

KRISTIJAN KOTARSKI s Fakulteta političkih znanosti smatra da je samo pitanje dana kad će Grčka biti prisiljena priznati default i krenuti u restrukturiranje duga Snimio hrvoje dominić

Europski ministri financija pojačali su pritisak na Grčku odgodivši u ponedjeljak odluku o isplati nove tranše pomoći vrijedne 12 milijardi eura dok ta zemlja ne počne provedbu oštrih rezova, uključujući uvođenje novih poreza i smanjenje plaća, kojima se Grci žestoko opiru. Ministri su ipak obećali da će pomoć biti isplaćena sredinom idućeg mjeseca kako Grčka ne bi bila prisiljena na odgodu vraćanja svojih dugova. Te vijesti srušile su u ponedjeljak ujutro dionice na europskim burzama, dok je pri-

nos na desetogodišnje grčke obveznice skočio 30 baznih bodova, na 17,827 posto. Euro je pak pao u odnosu na dolar i švicarski franak, no u njegovu stabilnost uvjeravao je čelnik Europske središnje banke Jean Claude Trichet. "ECB je stabilnost cijena uspješno održavao posljednjih 12 godina održavši godišnju stopu inflacije ispod dva posto", pohvalio se Trichet, nazvavši euro vjerodostojnom valutom. Da će odgoda odluke u kratkom roku povećati neizvjesnost na tržištima, odnosno povećati pritisak na euro i

Politička kriza

Sličan modalitet, kaže Kovač, bio je uspostavljen takozvanom Bečkom inicijativom kada su bankarske grupacije koje posluju u CEE regiji obvezale zadržati izloženost prema zemljama koje su se našle u problemima na istoj razini, s ciljem sprečavanja odljeva kapitala i održavanja vanjske stabilnosti zemlje Na sedmosatnom sastanku ministara u ponedjeljak raspravljalo se i o novom paketu pomoći u kojemu bi, na zadovoljstvo Njemačke, trebali sudjelovati i privatni ulagači. Novi zajam koji bi trebao

biti odobren do 2014. godine iznosit će 120 milijuna eura, od čega je 60 milijardi eura službenog zajma, 30 milijardi doprinosa privatnog sektora, a preostalih 30 milijardi trebao bi donijeti proces privatizacije. "Jučerašnja odluka jasno pokazuje da se ne radi o ekonomskoj nego o političkoj krizi", kaže ekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić te dodaje da razvlačenjem problema dolazi do daljnje eskalacije krize na financijska tržišta. Šantić napominje kako je lanjski zajam Europske unije i MMF-a bio tek privremeno rješenje te povlači pitanje optimalne dinamike smanjenja deficita i javne potrošnje u Grčkoj. "Ovdje treba biti vrlo oprezan kako se ne bi izazvalo više štete nego koristi", kaže analitičar te dodaje da zbog drastičnih mjera štednje u Grčkoj pada gospodarska aktivnost, a prema nekim prognozama udio duga u BDP-u iduće bi se godine trebao popeti do 160 posto. Ako Grčka ne bude u stanju servisirati svoj dug te dođe do restruktuiranja, financijska tržišta u srednjoročnom razdoblju od nekoliko godina ostala bi zatvorena za ovu zemlju. Da je samo pitanje trenutka kada će Grčka restruktuirati svoj dug smatra Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti, koji napominje da je odluka ECOFIN-a pokušaj prebacivanja odgovornosti na drugo i daleko utjecajnije tijelo EU - Europsko vijeće, koje će imati zadaću sastaviti novi programa spašavanja od 120 milijardi eura.

Nema alternative

"S jedne strane postoji poticaj lidera zemalja kao što su

Njemačka i ostali neto platiše da pred domaćom javnošću opravdaju novi program čvrstim grčkim namjerama oko radikalnih mjera štednje. Koalicijska vlada Angele Merkel broji sve više nezadovoljnika koji ne odobravaju nove milijarde za periferne zemlje poput Grčke", kaže Kotarski te navodi da s druge strane stoje poticaji lidera poput grčkog premijera Papandreoua, kojemu kaos na grčkim ulicama paradoksalno jača pregovaračku poziciju, da upravo takvu situaciju koriste za ublažavanje tereta otplate javnog duga i eventualno restrukturiranjue dugova. U sukobu ova dva različita cilja i poticaja Kotarski se kladi na domaći tim jer smatra da financijska tržišta nisu uvjerena kako je grčki problem problem nelikvidnosti već problem nesolventnosti. "Tome u prilog govori i činjenica da će prema ESMu tek 2013. nastupiti obveza da i privatni vjerovnici sudjeluju u restrukturiranju dugova. Stoga je njihov cilj u potpunosti refinancirati što veći dio javnog duga prema privatnom sektoru novcem poreznih obveznika i ostaviti porezne obveznike EU na milost i nemilost posljedica grčkog bankrota", kaže Kotarski te dodaje da je samo pitanje vremena kada će Grčka restruktuirati svoj dug. Ako se uspije neutralizirati njemačka opozicija, smatra da će novi paket proći neovisno o grčkoj predanosti reformama. "Ipak, Grčka ne može riješiti probleme bez značajnog restrukturiranja duga. Bolje je da se to učini prije nego poslije kako bi se sačuvalo zdravlje pacijenta", zaključio je. Biljana Starčić

mjera štednje u Grčkoj pada gospodarska aktivnost, a prema popeti do 160 posto, ali EU ne popušta rastrošnim Grcima

BROJkA

business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

BROJkA

41,6 144 4,7 41,6 posto iznosio je javni dug Hrvatske u postotku BDPa na kraju prošle godine

posto iznosio je javni dug Grčke u postotku BDP-a na kraju prošle godine

posto BDP-a iznosio je proračunski deficit Hrvatske na kraju 2010. godine

posto BDP-a iznosio je proračunski deficit Grčke na kraju 2010. godine

investor 34-35 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

88% NEKRETNINE

POVLA»E DIONICE

Zatvoreni investicijski fond iz Varaždina FIMA Proprius ima nešto više od 88 posto imovine u nekretninama i 11,57 posto u vrijednosnim papirima, navedeno je u kompanijinu priop enju poslanom Zagreba koj burzi. Ukupna vrijednost imovine iznosi 152,1 milijun kuna. U petak je cijena dionice fonda dosegnula 25 kuna, popevši se na najvišu razinu ove godine. M. D.

Jadran Kapital, zatvoreni investicijski fond za ulaganje u nekretnine, 30. lipnja e u Zagrebu održati sjednicu Nadzornog odbora na kojoj e biti predloženo smanjenje temeljnog kapitala fonda povla enjem vlastitih dionica. Uz program otkupa dionica bit e izneseni prijedlozi o raspodjeli zadržane dobiti te produženju mandata

Proprius vrijedi 152,1 milijun

Jadran smanjuje temeljni kapital

NOVO UPOZORENJE

ZABA spustila prognozu rasta BDP-a na 1,2 posto Uz rast industrijske aktivnosti i prihoda od turizma prvi put od 2008. godine, Zabin glavni ekonomist ponovno je revidirao procjenu rasta hrvatskoga gospodarstva nadolje

lu govore od daljnjem padu ekonomske aktivnosti, mnogi podaci za rani dio drugog kvartala ipak ulijevaju dašak optimizma", dodao je Šaravanja.

Zagreba ka banka smanjila je prognozu rasta u 2011., sa 1,6 posto na 1,2 posto u odnosu na ishod prvog kvartala, a pove ala prognozu prosje ne inflacije sa 2,5 posto na 2,8 posto. "Zbog kretanja u trgovinskoj bilanci u prva etiri mjeseca ove godine i o ekivanja da e se vrlo sporo oporavljati osobna potrošnja, dodatno smo korigirali projekciju deficita teku eg ra una platne bilance nadolje, sa 3,5 posto na 2,3 posto BDP-a ove godine, unato tome što e viša cijena nafte utjecati na uvoz robe", izjavio je glavni ekonomist banke Goran Šaravanja u povodu objavljivanja UniCreditove CEE Quarterly publikacije za tre e tromjese je 2011. godine. "Iako preliminarni podaci za BDP u prvom kvarta-

U travnju je industrijska proizvodnja napokon zabilježila rast 0,2 posto na me ugodišnjoj razini. Zanimljivije je što neki podsektori prera iva ke industrije poput proizvodnje strojeva i opreme bilježe ak i rast zaposlenosti, a ne samo proizvodnje. "Iako o ekujemo stagnaciju u industrijskoj proizvodnji ove godine, evidentno je da su se neki podsektori prera iva ke industrije oporavili i da rastu", pojasnio je Šaravanja. Rije je, naravno, o turisti koj sezoni za koju se previ a da e zabilježiti rast prihoda etiri posto, prvi put od 2008. godine. Osim što e pridonijeti pove anju izvoza i smanjenju deficita teku eg ra una platne bilance, uspješna turisti ka sezona pozitivno e utjecati na oporavak ekonomije. "Objava ciljanog datuma ula-

Strojari u plusu

Rejting bez promjene

SNIMIO HRVOJE DOMINI

GORAN ŠARAVANJA, glavni ekonomist Zabe, o ekuje pozitivne pomake zbog rasta zaposlenosti u proizvodnji i zaklju enja pregovora o ulasku u EU

ska u EU 1. srpnja 2013., skori formalni zaklju ak pregovora o punopravnom lanstvu i o ekivano održavanje izbora do kraja godine trebali bi pozitivno ujtjecati na inveticijsku aktivnost, ali ostajemo pri stavu da e oporavak osobne potrošnje dulje trajati", rekao je Šaravanja pojašnjavaju i prognoze rasta za 2011. i 2012. godinu. Prošlogodišnji fiskalni deficit bio je niži od o ekivanja (4,8 posto BDP-a) i ove godine o ekuje se malo ve i deficit, 5,7 posto BDP-a, uz HAC i povrat duga umirovljenicima, što zajedno ini 0,5 postotnih poena u ukupnome deficitu. U Zabi naglašavaju da je potrošnja središnje države u prvom kvartalu smanjena 3,5 posto na me ugodišnjoj razini, ponajprije zbog smanjenja subvencija i ostalih oblika pomo i željeznicama, HAC-u i HC-u. Kada je rije o kreditnom ratingu, Šaravanja ne o ekuje pove anje zbog završetka pregovora jer je to ve ura unato u sadašnji rating. "Rizici za kreditni rating ostaju fiskalna politika i spori gospodarski rast. Klju no e biti da nova Vlada ima vjerodostojan plan za smanjenje fiskalnog deficita u idu em mandatu te da se hrabrije uhvatiti u koštac sa strukturnim reformama kako bi se pove ala održiva stopa rasta", zakju io je Šaravanja. B.hr

lanu Nadzornog odbora Dubravku Štimcu. Krajem prošle godine iz NO-a je odstupio Domagoj Miloševi , trenuta ni potpredsjednik Vlade za investicije. U ožujku je pak dioni ar Drago Banovi kupio 2,94 posto dionica, ime je njegov udjel pove an na 21,19 posto. U petak je na Zagreba koj burzi dionica Jadran Kapitala uzletjela 12,94 posto, na 24 kune. Po etkom svibnja dionica je vrijedila 27 kuna. M. D.

ŠIRENJE KRIZE

Zbog Italije Unicredit pao 3%

Vode i europski indeksi osjetno su pali u ponedjeljak nakon što su rejtin agencija Moody's i predsjednik eurogrupe JeanClaude Juncker upozorili kako bi Italija mogla biti idu a problemati na zemlja. Naga anja o širenju dužni ke krize potaknule su prodaju dionica talijanskih banaka me u kojima i Unicredita, vlasnika Zabe, ija je vrijednost potonula 3 posto. M. D.

Nafta e cijene za BEZ PANIKE Stabilnost cijene nafte možemo o ekivati do jeseni ako se ne dogode novi drasti ni geopoliti ki potresi na Bliskom istoku. Tada bi mogao uslijediti novi, malo sporiji rast, potaknut ponajprije valom preispitivanja nuklearnih programa u više zemalja, ali i mogu im zatvaranjem nuklearnih elektrana koje najavljuju vlade najrazvijenijih država

OGLAS

e se na ovoj razini adržati do jeseni

Neuspjeh OPEC-a

Prema procjenama većine

svjetskih burzovnih analitičara i naftnih stručnjaka, na cijenu nafte potkraj prošloga i početkom ovoga tjedna najviše su utjecali slabljenje globalnog tržišta, kriza u Grčkoj, kao i činjenica da su ulagači i dalje vrlo oprezni i neskloni ulaganju u rizičnu imovinu, posebno nakon odluke Europske unije o odgodi isplate nove tranše zajmova posrnuloj Grčkoj. Sve je to utjecalo na pad potražnje za naftom na svjetskom tržištu i posredno na pad cijena. S druge pak strane, apel zemalja razvijenog Zapada članicama OPEC-a da povećaju proizvodnju sirove nafte kako bi se stabilizirala cijene toga energenta i spriječilo ponavljanje "naftnog šoka" s početka 2008. godine nije urodio plodom.

Na NYMEX-u 80-90 USD

Iako je i Saudijska Arabija, najveći proizvođač nafte u svijetu, OPEC-u također sugerirala povećanje proizvodnje kako bi se snizile cijene i tako osigurao nastavak stabilne potražnje za naftom na svjetskom tržištu, ostale članice OPEC-a na ministarskom sastanku u Beču početkom mjeseca nisu se uspjele dogovoriti o povećanju i zahtjev je odbijen. Profesor na Rudarsko-ge-

IgOr DEkaNIć, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu, kaže kako se val nemira i sukoba, koji je početkom godine zahvatio nekoliko zemalja na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, ipak nije proširio na najveće izvoznice nafte, ponajprije na Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak i Iran

snimio hrvoje dominić

Nakon snažnijeg skoka cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, koji je zabilježen potkraj pretprošloga i početkom prošloga tjedna i nakon kojega je barel crnoga zlata na londonskom tržištu dosegnuo cijenu od gotovo 120 dolara, trend laganog pada koji je počeo već potkraj prošloga tjedna nastavljen je malo većim intenzitetom i početkom ovoga. Cijena barela sirove nafte brent za ispruke u kolovozu na londonskom je tržištu u ponedjeljak sredinom dana pala za gotovo devet dolara, pa je bila oko 111,62 dolara. Osjetno su pale i cijene nafte na američkom tržištu, pa je barel nafte na njujorškoj robnoj burzi (Nymex) u ponedjeljak prodavan za 91,77 dolara, što je najniža cijena na tom tržištu unatrag četiri mjeseca, a cijena iste količine nafte na teksaškom spot tržištu (WTI) dosegnula je razinu od 93,01 dolar. I zemlje OPEC-a snizile su cijenu "košarice" svojih naftnih proizvoda. Barel sirove nafte na tom tržištu u petak prodavan je za 107,51 dolar. Samo koji dan prije, početkom i sredinom prošloga tjedna, cijena barela držala se vrlo blizu 114 dolara.

ološko-naftnom fakultetu u Zagrebu Igor Dekanić upozorava na još jedan važan moment koji znatno utječe na aktualni pad cijena nafte na svjetskom tržištu. To je svakako činjenica da se val nemira i sukoba, koji je početkom godine zahvatio nekoliko zemalja na sjeveru Afrike i na Bliskom istoku, ipak nije proširio na najveće izvoznice nafte, ponajprije na Saudijsku Arabiju, Kuvajt, Irak i Iran.

Izostanak tog najcrnjeg scenarija, kojeg su se pribojavali svjetski analitičari, zadržao je cijene nafte u prihvatljivim okvirima, a Dekanić ocjenjuje i da se cijena sirove nafte sada vraća na razinu od 80 od 90 dolara za barel na američkom i na 100 do 110 dolara na londonskom tržištu, što je prema njegovim riječima fundamentalna cijena nafte u ovom trenutku. Prema Dekanićevim predviđanjima, sadašnja razina

cijena sirove nafte, ako se ne dogode novi drastični geopolitički potresi na Bliskom istoku, mogla bi se zadržati do jeseni, kada bi mogao uslijediti novi, ipak malo sporiji rast potaknut ponajprije valom preispitivanja nuklearnih programa u više zemalja, ali i mogućim zatvaranjem nuklearnih elektrana koje najavljuju vlade nekoliko najrazvijenijih država u svijetu.

Sandra Carić Herceg sandra.caric@business.hr

investor 36-37

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂ&#x160;a izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica turisti ko-ugostiteljske tvrtke Rabac u ponedjeljak je zabiljeĹžila najve i skok cijene me u likvidnijim izdanjima na Zagreba koj burzi, zahvaljuju i emu joj je cijena narasla na 250 kuna. Ukupno je u ponedjeljak protrgovano sa 833 dionice ukupne vrijednosti 205.206 kuna, ĹĄto je ujedno najve i promet ovom dionicom u posljednjih mjesec i pol dana. Rabac je u samo dva dana poskupio 15 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. AD Plastik Kon ar - elektroindustrija uro akovi holding Dalekovod Dom holding Podravka prehrambena industrija d.d. Atlantic grupa Petrokemija Tehnika Viro tvornica ĹĄe era d.d. Belje OT-optima telekom d.d. Konzum Ledo Zagreba ka banka Ingra Rabac, ugostiteljstvo i turizam Jadroplov d.d. Uljanik plovidba Adris grupa Institut IGH Magma d.d. KraĹĄ, prehrambena industrija Atlantska plovidba d.d. Arenaturis Dukat Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Luka Plo e Viadukt Zlatni otok Tankerska plovidba Jadranski naftovod Zve evo, prehrambena industrija Luka Rijeka LoĹĄinjska plovidba Veterina d.d. Auto Hrvatska Hidroelektra niskogradnja HTP Kor ula Siemens dioni ko Kon ar Riviera Pore HGspot MontmontaĹža Fima validus Dioki d.d. Vupik Karlova ka banka Turisthotel SN holding Jadranka Kon ar Agrome imurje Zvijezda Tisak Atlas nekretnine Badel 1862 KaĹĄtelanski staklenici BC institut Plava laguna Proficio Saponia Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d. Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. akovĹĄtina Ĺ˝itnjak Istraturist Umag d.d. Koka HUP - Zagreb Quaestus nekretnine Privredna banka Zagreb Elektrometal Valamar grupa Sun ani Hvar Tekstilpromet

+ Dionica Dalekovoda u ponedjeljak je uĹĄla u sedmi dan pada svoje cijene. Dalekovod je padom od tri posto u ponedjeljak prvi put u mjesec dana ponovno pao ispod razine od 240 kuna po dionici. Ukupan rpomet iznosio je 706.013 kuna, ĹĄto je i najve i obim trgovanja u posljednjih ĹĄest dana. Ukupno je protrgovano sa 3.010 dionica, u 79 transakcija, po prosje noj cijeni od 234,56 kuna.

Redovan promet: 14.544.452,83 Kn NajniĹža

NajviĹĄa

Zadnja

Promjene Cijene

255.50 121.00 639.06 55.35 231.10 76.30 318.00 702.00 187.01 1,420.00 445.00 98.62 43.00 209.00 5,800.00 276.00 15.80 234.50 142.04 591.03 260.00 1,655.00 8.96 464.15 681.01 71.51 650.00 1,416.22 300.00 1,150.00 227.00 220.50 1,343.02 3,110.01 120.00 184.00 140.05 66.85 356.00 136.00 70.23 645.00 1,200.00 230.00 9.16 10,988.00 10.25 70.00 73.33 78.01 951.00 135.01 435.00 1,305.00 838.00 3,460.00 196.69 44.77 64.50 2,400.00 269.42 1,800.00 18.70 175.00 22.23 20.96 7.50 132.65 275.00 220.19 1,256.16 48.97 580.00 174.00 65.00 45.10 375.09

257.50 128.79 647.00 60.00 242.24 83.78 325.00 718.99 193.87 1,528.80 458.00 99.99 45.00 224.90 6,000.00 280.00 16.06 250.00 146.00 597.02 261.01 1,693.85 10.00 470.00 689.00 80.00 650.00 1,430.00 306.00 1,185.12 238.25 220.50 1,400.00 3,173.00 135.50 186.00 141.04 74.99 357.01 136.00 70.25 645.00 1,200.01 240.00 10.40 10,988.00 10.95 70.05 74.11 79.00 965.00 139.00 435.00 1,315.00 838.00 3,500.00 198.01 45.00 64.51 2,500.00 269.42 1,800.00 19.00 175.00 22.23 20.96 7.65 132.66 275.00 235.00 1,256.16 48.97 580.00 174.00 65.00 45.10 375.09

255.50 126.05 642.00 57.49 235.00 78.00 321.00 705.00 188.00 1,500.00 458.00 99.82 43.00 218.76 5,990.00 276.17 15.83 250.00 146.00 591.51 260.03 1,660.00 9.01 464.20 681.01 74.00 650.00 1,425.00 306.00 1,150.00 227.00 220.50 1,400.00 3,173.00 135.50 184.00 140.05 74.99 356.00 136.00 70.23 645.00 1,200.00 230.00 9.52 10,988.00 10.25 70.00 74.10 78.01 951.00 135.01 435.00 1,305.00 838.00 3,460.00 196.69 44.77 64.51 2,400.00 269.42 1,800.00 19.00 175.00 22.23 20.96 7.50 132.65 275.00 235.00 1,256.16 48.97 580.00 174.00 65.00 45.10 375.09

-0.09% 0.44% 0.39% -4.98% -3.00% -3.72% 0.00% -0.70% -1.10% 0.67% 1.78% 0.37% -1.38% 2.00% 0.84% -1.37% -3.12% 9.65% 0.00% -2.50% -0.38% -1.78% -7.11% -1.23% -0.58% -3.67% 0.00% 0.63% 1.16% -2.79% -4.74% 0.23% 0.72% 0.09% 14.83% -0.03% 0.04% 7.13% -0.28% -0.08% 0.27% -0.23% 0.00% -4.17% -13.45% -0.13% -5.09% -0.03% -2.88% -2.49% -1.96% -3.91% 0.68% 0.00% 11.73% -1.20% -2.63% 4.09% -1.53% -2.04% -3.78% 0.00% 5.32% 0.00% -7.38% 3.76% -0.13% -8.52% 0.00% 2.17% 0.01% -2.04% 0.00% 7.74% -1.52% 0.07% 1.21%

* Potpun popis druĎ&#x20AC;tava moĹžete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,38%

Koli ina

Promet

TrĹž. kap. (mil kn)

13,726 15,644 1,410 13,783 3,010 7,698 1,412 624 2,268 264 850 3,675 8,200 1,511 50 1,056 17,067 833 1,263 299 610 87 11,512 222 143 1,255 100 42 195 47 217 215 32 14 235 153 139 227 40 100 190 20 10 50 1,174 1 1,000 142 133 125 10 68 20 6 9 2 34 146 76 2 15 2 186 20 150 156 400 22 10 8 1 25 2 6 12 10 1

3,520,962.88 1,952,559.66 908,738.97 788,509.82 706,013.09 605,317.71 450,650.00 439,612.42 427,661.99 394,603.82 382,329.50 364,122.08 359,507.52 329,021.12 299,220.25 294,562.11 271,368.40 205,206.18 183,872.41 176,999.46 158,643.73 145,201.04 108,889.00 103,488.10 97,621.30 95,073.98 65,000.00 59,838.63 59,275.00 54,446.06 50,087.53 47,407.50 44,656.05 43,796.06 28,538.50 28,189.75 19,477.33 16,249.45 14,265.16 13,600.00 13,345.25 12,900.00 12,000.08 11,750.00 11,503.82 10,988.00 10,853.96 9,946.00 9,829.74 9,776.00 9,552.12 9,300.38 8,700.00 7,850.00 7,542.00 6,960.00 6,700.66 6,547.00 4,902.41 4,900.00 4,041.30 3,600.00 3,504.00 3,500.00 3,334.50 3,269.76 3,007.35 2,918.49 2,750.00 1,805.95 1,256.16 1,224.25 1,160.00 1,044.00 780.00 451.00 375.09

20,922.52 529.36 1,651.30 186.01 539.05 582.44 1,739.82 2,350.68 628.13 284.19 635.09 820.07 121.26 4,966.48 1,318.82 17,688.24 118.72 253.06 238.95 343.08 1,764.07 263.24 43.92 637.63 950.36 161.50 1,950.00 1,897.60 2,942.47 256.01 103.70 78.85 876.94 2,357.05 41.71 1,100.41 92.77 138.35 178.00 84.85 30.02 610.11 73.71 840.31 3.14 88.21 27.69 282.94 111.56 104.47 375.41 360.48 144.63 253.42 34.68 346.89 469.42 149.34 48.52 272.62 44.86 983.37 74.35 115.25 42.70 10.61 7.90 27.28 1,285.62 212.26 592.12 110.45 11,063.37 14.59 409.22 329.72 30.70

365 dana NajniĹža NajviĹĄa 252.00 84.00 430.00 22.36 217.00 27.87 240.00 657.10 105.50 871.01 290.00 54.00 25.00 145.00 4,720.12 200.00 11.00 65.10 124.01 533.13 242.21 1,106.00 8.96 370.00 672.01 33.03 310.00 1,181.00 286.07 1,150.00 190.00 50.00 1,140.00 2,332.01 84.32 161.54 121.00 54.03 302.00 119.00 57.00 565.00 909.99 140.00 9.16 9,000.00 5.00 60.20 41.77 53.00 543.15 130.58 350.00 975.00 551.00 2,851.00 135.00 26.14 57.03 612.00 180.00 1,345.00 11.50 105.25 11.14 15.16 5.11 76.10 240.04 183.12 1,115.16 36.29 461.06 100.01 28.68 25.00 331.00

315.99 152.00 699.48 65.00 337.00 95.99 343.97 829.99 194.00 1,614.00 507.77 118.99 45.00 225.50 6,900.00 294.00 30.10 250.00 176.84 662.00 305.00 2,500.00 69.90 497.02 934.70 86.00 675.00 1,650.00 345.00 1,900.00 346.00 220.50 1,490.00 3,520.00 164.00 267.02 164.00 79.98 410.00 197.89 99.97 720.00 2,100.00 259.65 39.95 13,899.00 15.00 99.00 108.90 86.88 1,105.00 245.00 450.50 2,380.00 1,003.00 4,249.00 244.98 66.85 88.50 4,990.00 300.00 1,895.00 25.00 189.38 27.00 22.98 19.90 163.85 380.00 269.99 1,595.99 87.00 708.00 200.00 72.00 78.00 503.02

REgIONAlNE I SvjETSkE BURzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA TELEKOM SLOVENIJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S MERCATOR SLOVENIJALES CINKARNA CELJE PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER GORENJE ZAVAROVALNICA TRIGLAV KD GROUP BANKA CELJE 13. IZDAJA INFOND GLOBAL

BANJALUČKA BURZA RSDS-O-C RSRS-O-E RSRS-O-C KDVO-R-A TLKM-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-D RITE-R-A HETR-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne DUNAV OSIGURANJE AD BANJA LUKA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 R I TE GACKO AD GACKO HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE

SARAJEVSKA BURZA FBIHKM FBIHKD FBIHKO FBIHKN FBIHKC BSNLR PVNFRK3 BHTSR FDSSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA CCHS NIIS SJPT IMLK AERO TPLA AGBN UNBN A2014 AIKB JESV ENHL JEFS A2015 A2013

Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd NIS a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Imlek a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Topola a.d. Backa Topola Agrobanka a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K AIK banka a.d. Niš Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Energoprojekt holding a.d. Beograd Jedinstvo a.d. Kovacica Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K

MAKEDONSKA BURZA KMB ALK RADE GRNT TEL RMDEN10 DOMA OHB SBT TPLF TNB SPAZ PPIV TTK

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE ALKALOID SKOPJE RADE KONCAR SKOPJE Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 Doma Impex a.d. Beograd OHRIDSKA BANKA OHRID STOPANSKA BANKA BITOLA TOPLIFIKACIJA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE PRILEPSKA PIVARNICA PRILEP TTK BANKA AD SKOPJE

Najniža

Najviša

Zadnja Prosječna Promjena Količina

59,50 103,90 74,00 0,59 175,15 102,60 90,00 213,00 7,37 12,31 9,30 13,51 41,90 100,00 9,07

60,30 104,14 74,90 0,60 176,60 102,60 90,00 215,00 7,59 12,55 9,60 14,29 41,99 100,00 9,09

60,01 104,05 74,00 0,59 175,15 102,60 90,00 213,00 7,37 12,31 9,30 14,00 41,99 100,00 9,09

Promet

valuta: EUR - euro 60,01 1,04 74,02 0,60 176,12 102,60 90,00 213,62 7,44 12,50 9,35 14,16 41,97 1,00 9,09

0,02 % 19676 1.180.719,75 -0,02 % 405966 422.534,84 -0,67 % 825 61.065,20 -1,50 % 85868 51.183,91 -1,60 % 242 42.622,65 2,86 % 333 34.165,80 0,00 % 344 30.960,00 0,47 % 127 27.130,40 -2,90 % 1849 13.752,92 -1,76 % 1027 12.842,63 -0,85 % 1373 12.835,20 -0,07 % 720 10.192,12 0,00 % 200 8.393,50 0,00 % 6000 6.000,00 1,00 % 596 5.415,64

valuta: BAM - konvertibilna marka 88,00 31,60 37,20 98,00 1,68 6,15 37,21 0,31 0,65

88,00 33,50 37,65 98,00 1,70 6,35 37,31 0,31 0,65

88,00 33,08 37,64 98,00 1,70 6,35 37,21 0,31 0,65

0,79 0,33 0,38 98,00 1,69 6,21 0,37 0,31 0,65

0,00 % 0,00 % -0,92 % 0,00 % 0,00 % 3,59 % -0,27 % -3,43 % -2,99 %

150000 244937 61199 150 7345 1411 22535 19898 6493

118.800,00 80.830,48 23.015,69 14.700,00 12.412,68 8.761,23 8.387,36 6.168,38 4.220,45

valuta: BAM - konvertibilna marka 92,00 92,00 70,00 78,00 97,00 13,01 6,40 20,00 71,00

92,30 92,00 70,00 80,27 97,00 13,39 6,40 21,00 71,00

5.462,00 730,00 1.233,00 2.100,00 541,00 31.500,00 7.600,00 3.895,00 86,30 3.151,00 6.100,00 835,00 125,00 81,12 90,75

5.462,00 740,00 1.250,00 2.199,00 550,00 31.500,00 7.930,00 4.200,00 86,45 3.279,00 6.100,00 841,00 125,00 82,00 91,00

3.799,00 4.151,00 1.800,00 600,00 501,00 86,60 1.200,00 1.500,00 2.465,00 3.785,00 3.610,00 6.199,00 11.000,00 1.170,00

92,00 92,00 70,00 78,00 97,00 13,20 6,40 20,00 71,00

92,04 92,00 70,00 78,51 97,00 13,04 6,40 20,64 71,00

-0,33 % 0,00 % 0,00 % -2,69 % 0,00 % 1,54 % 0,00 % -3,85 % 2,88 %

18900 1.739.550,00 16467 1.514.964,00 19368 1.355.760,00 10000 785.050,49 8080 783.760,00 4383 57.147,80 5087 32.556,80 762 15.730,00 25 1.775,00

valuta: RSD - srpski 5.462,00 735,00 1.249,00 2.114,00 542,00 31.500,00 7.702,00 4.094,00 86,35 3.174,00 6.100,00 838,00 125,00 81,78 90,84

5.462,00 736,24 1.248,87 2.114,15 541,97 31.500,00 7.702,26 4.080,19 86,34 3.173,56 6.100,00 837,89 125,00 81,51 90,84

-0,54 % 819 -2,72 % 594 -2,91 % 1070 -0,54 % 2637 -0,00 % 2080 -0,09 % 10090 0,00 % 351 -6,20 % 250 -2,50 % 79 -2,55 % 49 -1,10 % 40 -1,60 % 18 0,00 % 10 1,74 % 85

3.112.129,00 2.547.257,00 1.927.100,00 1.600.785,00 1.042.160,00 538.387,89 421.200,00 375.200,00 194.880,00 186.235,00 144.400,00 111.588,00 110.000,00 99.450,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duh. Sarajevo +2,88% Istrabenz +1,92% TTK banka Skopje +1,74% Energ. holdi. Beog. +0,84% Petrol +0,47%

Alkaloid -2,72% Aerodrom Nikola Tesla -1,8% Mercator -1,6% AIK banka -1,21% Telekom Slovenije -0,67%

Univerzal banka Beograd

BH Telecom Sarajevo

Nakon što su prošli tjedan tamošnji mediji objavili informaciju o skorašnjem preuzimanju beogradske banke, cijena dionice na Beogradskoj burzi skočila je u ponedjeljak više od osam posto na zadnjih zabilježenih 4094 dinara. Tijekom dana vlasnika je promijenilo 289 dionica, a ukupan promet iznosio je 1,18 milijuna dinara. Najtrgovanija dionica bila je ona Coca Cole, sa 860,620 milijuna dinara prometa.

Sa 15.700 konvertibilnih maraka prometa dionica sarajevskog BH Telecoma bila je među trgovanijim izdanjima u ponedjeljak, no cijena joj je pala 3,85 posto, na zadnjih zabilježenih 20 konvertibilnih maraka.To je ujedno bila najniža postignuta cijena tijekom trgovanja, a najviša je bila 21 konvertibilnu marku. Sarajevski indeks SASX 10 pao je 0,12 posto, a širi SASX 30 zabilježio je rast vrijednosti od 0,21 posto zaključivši dan na 1055,61 bod.

+8,02 -3,85

4,04 % 157565 860.620.030,00 -1,47 % 7696 5.666.132,00 0,32 % 3763 4.699.505,00 0,43 % 1150 2.431.274,00 -1,81 % 4306 2.333.706,00 0,00 % 61 1.921.500,00 -5,50 % 190 1.463.430,00 8,02 % 289 1.179.175,00 0,05 % 11095 957.937,31 -1,21 % 297 942.548,00 0,00 % 135 823.500,00 0,84 % 974 816.107,00 0,00 % 6516 814.500,00 0,81 % 9285 756.857,56 0,31 % 7649 694.825,07

valuta: MKD - makedonski denar

3.801,00 3.799,91 3.799,91 4.402,00 4.288,31 4.288,31 1.855,00 1.801,03 1.801,03 610,00 607,05 607,05 502,00 501,04 501,04 86,70 86,62 53,36 1.200,00 1.200,00 1.200,00 1.501,00 1.500,80 1.500,80 2.470,00 2.466,84 2.466,84 3.895,00 3.800,71 3.800,71 3.610,00 3.610,00 3.610,00 6.201,00 6.199,33 6.199,33 11.000,00 11.000,00 11.000,00 1.170,00 1.170,00 1.170,00

REgIONAlNI INdEkSI BIRS -1,18% -0,70 % 1.079,74 Belex15 FIRS +0,50% 764,61 -0,67% 2.044,07 Belexline MBI10 -1,15% 1.413,81 -0,54% 2.580,17 SASX10 MONEX20 -0,12% 11,841.46 -0,61% 1.006,57 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u utorak 17. svibnja 2011. 1.055,61 -1,15% SBITOP 760,03

EUROPSkI INdEkSI WIg20 -0,47% 2.849,47 -0,89% 5.694,96 dAX BUX -0,70% 22.451,81 -1,13% 7.143,72 CAC40 ATX -0,78% -0,29% 2.678,00 3.806,67 MICEX Stanje indeksa na zatvaranju u -1,20% utorak 17. svibnja 2011. 1,626.14 FTSE100

AMERIčkI INdEkSI djIA +0,36% S&P500 +0,18% 12.004,36 1.267,64 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u -0,28% ponedjeljak 16. svibnja 2011. 2.616,48

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG SOS2E TLSG NF1N MELR SLLG CICG PETG KBMR LKPG GRVG ZVTG KDHR BCE13 INDGL

Oznaka

Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

business.hr

investor 38

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

DIONI»KI

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

460,0785 102,2700 111,6922 125,1117 8,2265 85,9591 47,2571 91,4197 10,2533 100,5600 127,6100 104,6700 25,8703 54,4800 96,2100 310,3294 80,9166 97,5100 51,6532 93,0589 7,0953 70,5868 110,7127 157,1967 12,2533 42,7450 63,5600 67,8338 14,5297 77,8348

1,32 1,21 0,88 0,85 0,80 0,79 0,78 0,77 0,75 0,71 0,67 0,65 0,56 0,55 0,48 0,48 0,44 0,43 0,35 0,33 0,29 0,28 0,27 0,18 0,17 0,14 0,09 0,04 0,00 -0,05

4,43 -1,52 -4,61 -8,37 -0,34 -7,05 -0,10 -2,14 -6,41 -4,16 -1,33 2,58 -3,48 -4,57 3,41 0,77 2,53 -3,45 4,08 1,23 -3,84 -2,41 -1,27 -2,04 -1,99 -3,75 -3,78 -2,21 2,39 2,91

OTP indeksni

45,5369

17,48

VB CROBEX10

109,5373

16,63

Erste Total East

35,6400

13,79

PBZ I-Stock

67,8338

11,90

90,8900

11,80

Ilirika Azijski tigar

49,2499

-17,59

ST Global Equity

42,7450

-13,87

NFD Aureus BRIC

25,8703

-10,19

Ilirika BRIC

99,9755

-9,70

Platinum Blue Chip

80,9166

-9,01

+ MJEŠOVITI

MP-Mena HR Raiffeisen World NFD Aureus New Europe NFD Aureus US Algorithm HI-growth Ilirika Gold VB High Equity NFD Aureus Global Developed KD Energija ZB aktiv ZB trend ZB euroaktiv NFD Aureus BRIC Raiffeisen Emerging Markets HPB WAV DJE MP-Global HR Platinum Blue Chip ZB BRIC+ C-Zenit OTP MERIDIAN 20 KD Nova Europa HPB Titan OTP Europa Plus Ilirika JIE KD Prvi izbor ST Global Equity Raiffeisen Central Europe PBZ I-Stock KD Victoria FIMA Equity

udjela

% 12 mj.

Erste Balanced

129,7600

11,58

MJEŠOVITI FONDOVI

Allianz Portfolio

119,3482

10,96

PBZ Global fond

109,9556

10,12

OTP uravnoteženi

114,9162

5,53

ICF Balanced

124,1594

5,32

ST Balanced

164,4662

-9,61

10,6979

-1,88

8,0554

-1,56

141,4600

-1,42

5,6717

-1,10

NFD Aureus Emerging Markets Balanced OTP uravnoteženi ZB global Ilirika JIE Balanced HI-balanced KD Balanced Allianz Portfolio C-Premium ST Balanced Agram Trust Raiffeisen Balanced AC Global Balanced Emerging M (GBEM) Erste Balanced Raiffeisen Prestige PBZ Global fond HPB Global ICF Balanced

ZB global C-Premium

Imovina

Starost

Datum

-5,32 -2,37 -9,20 -12,45 -3,68 -13,22 -4,99 -5,42 -4,30 -2,88 -5,00 -0,46 -9,73 -9,59 -0,06 -4,37 -4,79 -6,23 3,77 4,88 -1,65 -1,35 -0,84 -6,41 -5,10 -8,38 1,70 -0,58 5,21 3,87

3,57 1,92 -5,88 0,83 -1,00 N/A -1,01 -5,23 4,26 2,36 -1,77 3,81 -10,19 -4,35 7,70 5,19 -9,01 -1,32 -3,60 11,79 11,47 0,20 3,03 -3,10 0,93 -13,87 3,22 11,90 -0,59 -4,70

4,36 0,29 4,32 8,71 -2,07 N/A -18,29 -1,60 1,96 0,11 2,86 0,64 -14,49 -15,97 -1,01 -7,96 -5,95 -2,12 -18,01 -2,27 -8,92 -8,54 5,48 7,05 2,46 -7,67 -7,09 -9,43 3,13 -3,49

-5,89 -2,71 -8,77 -14,87 -4,82 -14,10 -4,98 -6,33 -5,92 -3,29 -6,02 0,58 -10,55 -11,49 -0,93 -3,23 -4,65 -8,53 3,13 3,78 -3,02 -3,11 -1,38 -8,35 -5,72 -8,09 1,65 -2,52 3,78 2,57

4,525 40,203 10,337 27,413 65,853 4,179 11,900 54,332 9,417 489,396 162,811 242,574 9,297 22,898 15,406 5,119 8,642 160,943 6,191 13,010 19,983 9,925 10,270 86,922 5,483 11,772 199,565 230,939 70,148 18,454

3,28 7,71 2,62 2,68 9,31 0,64 3,71 5,55 1,30 4,98 8,64 7,12 4,21 3,49 3,79 3,06 3,45 1,18 3,33 3,14 3,67 3,90 1,91 6,64 8,35 10,65 6,16 3,92 12,11 7,05

17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

KD Balanced

PGP (%) Ove god. (%)

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

AC GBEM

6mj. % 12 mj. (%)

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

79,9912 114,9162 141,4600 144,5615 10,0205 8,0554 119,3482 5,6717 164,4662 69,7207 152,1800 10,6979 129,7600 108,3600 109,9556 103,7380 124,1594

1,39 1,04 0,83 0,56 0,42 0,24 0,23 0,15 0,09 0,04 -0,04 -0,04 -0,08 -0,09 -0,13 -0,27 -0,74

0,62 1,22 -3,65 -0,89 0,50 -2,40 2,95 1,79 -2,87 0,17 -3,06 -1,68 3,76 -1,20 -0,22 2,16 6,47

-3,56 6,04 -3,55 -3,40 -1,55 -1,82 3,28 1,73 -3,60 1,51 -1,42 -4,09 7,28 -0,05 6,24 6,76 10,31

0,28 5,53 -1,42 0,75 1,69 -1,56 10,96 -1,10 -9,61 1,32 1,58 -1,88 11,58 3,74 10,12 -0,12 5,32

-4,44 2,56 3,54 7,07 0,02 -3,91 8,79 -12,16 6,08 -1,29 4,88 2,99 0,47 6,51 5,46 0,65 2,70

-5,75 6,80 -4,15 -4,71 -2,28 -3,79 3,62 1,41 -3,67 -0,30 -1,95 -4,88 6,21 -0,01 5,27 6,04 9,78

13,644 40,140 697,986 40,634 77,333 6,798 8,214 12,371 15,133 15,593 302,973 14,304 115,522 173,224 314,407 99,136 16,471

4,92 5,51 9,96 5,40 9,31 5,42 2,10 4,38 8,44 2,94 8,81 2,29 10,41 1,28 9,76 5,70 9,13

17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011

125,1017 134,8900 166,9053 11,7504 131,7700 177,5800 129,0758 160,9500

0,73 0,03 0,00 -0,02 -0,02 -0,07 -0,07 -0,08

-2,84 2,11 1,51 1,76 0,64 0,57 1,43 0,88

-2,12 3,48 2,98 3,30 1,72 1,81 3,68 1,34

0,27 7,34 8,13 5,17 4,58 5,15 6,14 0,85

4,15 4,57 8,02 1,75 4,47 6,54 4,58 4,89

-1,40 3,51 3,07 3,34 1,70 1,80 3,65 1,16

18,730 632,865 74,959 8,401 202,100 550,057 29,328 173,931

5,51 8,04 6,64 9,31 8,27 9,06 5,70 9,96

17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn

104,1970 164,7378 141,1786 127,2789 146,9300 140,7521 137,0222 118,7976 11,4918 10,8250 109,8329 107,2700 133,8245 140,1800 125,2834 133,7770 124,1204 100,9156

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

1,40 0,65 0,51 0,60 0,63 0,87 0,68 0,75 0,85 0,73 0,68 1,15 0,55 0,58 0,21 0,57 0,60 0,54

1,60 1,29 0,92 1,14 1,48 1,61 1,28 1,51 1,50 1,41 1,26 1,66 1,05 1,19 0,55 1,26 1,45 N/A

3,21 2,44 1,94 2,78 3,29 2,94 2,97 3,19 3,06 3,07 2,83 3,30 2,21 2,94 1,26 2,82 2,65 N/A

2,21 4,68 3,21 4,27 4,74 4,52 4,31 4,88 5,24 3,97 4,57 4,13 6,16 4,29 3,71 5,23 4,02 N/A

1,61 1,20 0,87 1,07 1,35 1,51 1,18 1,39 1,41 1,29 1,18 1,59 0,96 1,08 0,52 1,15 1,36 0,92

6,993 2602,710 117,835 561,310 1413,336 117,063 36,700 207,000 183,565 29,076 170,544 199,641 1257,331 1026,761 42,394 376,821 229,480 5,034

1,88 10,90 10,90 8,90 8,31 7,73 7,46 3,62 2,72 2,04 2,10 1,73 12,22 8,04 6,18 5,70 5,48 0,39

17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011 17.06.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

vrijednost promjena udjela % 12 mj. Capital One

166,9053

8,13

Erste Bond

134,8900

7,34

HPB Obvezni ki

129,0758

6,14

HI-conservative

11,7504

5,17

Raiffeisen Bonds

177,5800

5,15

OTP euro obvezni ki

125,1017

0,27

ZB bond

160,9500

0,85

PBZ Bond fond

131,7700

4,58

Raiffeisen Bonds

177,5800

5,15

HI-conservative

11,7504

5,17

OTP euro obvezni ki Erste Bond Capital One HI-conservative PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds HPB Obvezni ki ZB bond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond Erste Money PBZ Dollar fond HPB Nov ani OTP nov ani fond Certus Cash

investor 39 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 21/6/2011 Petak 24/6/2011 Subota 25/6/2011

S EFZG-om

ZSE pokrenuo ĹĄkolu odnosa s ulaga ima elnici Zagreba ke burze i Ekonomskog fakulteta Sveu iliĹĄta u Zagrebu u ponedjeljak su potpisali sporazum o pokretanju certificiranog programa za odnose s ulagateljima, prvog u Hrvatskoj. Program je namijenjen usavrĹĄavanju djelatnika koji se bave odnosima s ulagateljima, ali i svima

koji su profesionalno vezani uz pronalaĹženje ravnoteĹže izme u potrebe tvrtke za konkurentnoĹĄ u, rastom i razvojem s jedne te interesa svih udjelni ara s druge strane. Program e obra ivati teme kao ĹĄto su odnosi s investitorima i korporativno upravljanje, pravna regulacija trĹžiĹĄta kapitala, financijska trĹžiĹĄta, osnove izvjeĹĄtavanja i revizije, investicijske analize, odnosi s javnoĹĄ u i te mnoge druge, omogu uju i polaznicima profiliranje u stru njake za odnose s investitorima, a zvanje e se upisivati u radnu knjiĹžicu. B.hr

PROTIV INFLACIJE

Turska diĹže naknade za banke

IVANA GAĹ˝I , predsjednica Uprave Zagreba ke burze, kaĹže kako im je u trajnom fokusu podizanje svijesti o vaĹžnosti njegovanja odnosa s ulagateljima SNIMIO S. ETKOVI

Turski bankovni regulator pove ao je troĹĄkove lokalnim bankama pri izdavanju kredita gra anstvu kako bi zaustavio pregrijavanje ekonomije. Bankama koje imaju viĹĄe od 20 posto kredita odobrenih gra anstvu pove ana je obvezna naknada s jedan na etiri posto. U posljednjih godinu dana krediti su porasli 36,5 posto, a ciljani je rast 25 posto. M. D.

Ulaga i pustili brokere na more Blagdanski tjedan na Zagreba koj burzi zapo eo je sasvim o ekivano - uz mali promet i lagani pad indeksa. Dioni ki indeks Crobex pao je 0,38 posto, dok je Crobex 10 zabiljeĹžio minus od 0,27 posto. Ukupan redovni promet iznosio je samo 14,5 milijuna kuna, pa ne udi da su promete ve e od milijun kuna zabiljeĹžile samo dvije dionice. Hrvatske telekomunikacije odnijele su titulu najlikvidnijeg izdanja budu i da

je protrgovana vrijednost HT-a iznosila 3,5 milijuna kuna.

Korekcija AD Plastika

Cijena HT-a pala je neznatnih 0,09 posto, na 255,50 kuna. Druga dionica po kriteriju likvidnosti je, pomalo iznena uju e, AD Plastik iji je promet iznosio neĹĄto manje od dva milijuna kuna. Cijena AD Plastika rasla je po stopi od 0,44 posto, ime se donekle oporavila od snaĹžnog pada od petka.

SNIMIO SAĹ A ETKOVI

STAGNACIJA INDEKSA Velika seoba koja je po ela zbog nekoliko blagdana ovoga tjedna donijela je mali promet i stagnaciju indeksa na Zagreba koj burzi

LUKA MILIÂťI , predsjednik Uprave Dalekovoda, ija dionica pada ve ĹĄest dana zaredom

Pitanje budu eg potencijalnog partnerstva Konzuma i Mercatora koje je prizvao predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todori i dalje budi maĹĄtu ulaga a. Konzum je u ponedjeljak oja ao dva posto, uz 329.000 kuna prometa. DrĹžavni zavod za statistiku izvijestio je da je u prvom tromjese ju bruto doma i proizvod pao za 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ĹĄto je ponajviĹĄe posljedica pada potroĹĄnje i investicija. Prema

drugoj procjeni DZS-a, pad gospodarstva neĹĄto je manji od 0,9 posto, koliko je pokazala prva procjena objavljena prije mjesec dana. Ta vijest nije pretjerano utjecala na trgovanje na Zagreba koj burzi.

Ingra u plusu

Najve i pad cijene na doma em trĹžiĹĄtu kapitala zabiljeĹžila je dionica uro akovi holdinga, koja je zabiljeĹžila minus od 4,98 posto. Time joj je cijena nakon kra eg

REGIJA

Osjetna korekcija indeksa u Skoplju Po etak novog tjedna donio je minuse na regijskim burzama, od kojih se istaknula Makedonska ija je indeks MBI 10 pao 1,15 posto, na 2580 bodova O ekivano, minusi su na-

stupili zbog prelijevanja nervoze oko gr ke situacije. Skopska Komercijalna banka zauzela je prvo mjesto na popisu najtrgovanijih izdanja sa 3,1 milijuna denara prometa, a cijena joj je pala 0,54 posto, na zadnji zabiljeĹžen 3799,91 bod.

Dionici farmaceutske kompanije Alkaloida tako er je pala vrijednost, i to 2,57 posto u odnosu na proĹĄli tjedan, te je posljednja zabiljeĹžena cijena iznosila 4288,31 denar. Promet od 2,5 milijuna denara bio je dovoljan za drugo mjesto

na popisu najlikvidnijih. Jedina s milijunskim prometom u Ljubljani bila je Krka ija je cijena porasla blagih 0,02 posto, premaĹĄivĹĄi jedva 60 eura. Slovenski indeks SBITOP pao je 0,7 posto, na 760,03 boda. B. St.

razdoblja ponovno pala ispod 60 kuna. Kon ar-elektroindustrija uspjela se opet popeti iznad cijene od 340 kuna zahvaljuju i rastu od 0,39 posto. Dalekovod je u ponedjeljak uĹĄao u ĹĄestodnevni negativni niz. Njegov pad iznosio je tri posto, uz promet od 706.013 kuna. Samo se Ingra od cijelog gra evinskog sektora uspjela zadrĹžati u plusu u ponedjeljak na Zagreba koj burzi. Ante Pavi

BROJKE

0,67 0,12 posto pao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX-10

Amerikanci lani donirali 290,89 milijardi dolara vo 20 mlrd. dolara manje nego 2007., kada su se odrekli 310,57 mlrd. dolara. Glasnogovornica Giving USA Foundationa Nancy Rabin u izjavi za Wall Street Journal upozorila je da e, ako se rast donacija od dva do tri posto godišnje nastavi i dalje, trebati dosta vremena da se

vrate tamo gdje su ve bili. No istaknula je i da je u 2010. bilo mnogo više optimizma. Više od tre ine svih donacija otišlo je vjerskim organizacijama, no one nisu zabilježile rast vrijednosti, dok su dobrotvorni prilozi za obrazovanje porasli 5,2, a za umjetnost 5,7%.N. R.

DOBITNICI DANA (ZSE) Zve evo +14,83% Agrome imurje +11,73% Elektrometal +7,74% Genera +7,13% Excelsa nekretnine +4,09%

HG Spot Žitnjak Varteks Magma Validus

11 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE)

INDEKSI CROX Mirex

-13,45% -8,52% -7,38% -7,11% -5,09% 40 Pada

19 Nema promjene

ZA OBRAZOVANJE je donirano 5,2 posto više nego u 2009.

FOTOLIA

Amerikanci su na prošlogodišnji gospodarski oporavak reagirali i pove anjem dobrotvornih priloga - pojedinci, zaklade i kompanije ukupno su donirali 290,89 mlrd. dolara. To je 3,8% više nego 2009., kada su za dobrotvorne priloge izdvojili 280,3 mlrd. dolara, ali i goto-

Vrijed. 1,248,01 162,50

Prom. 0,40% 0,07

Sirova nafta 93,01 Prirodni plin 4,40 Zlato 1,539,03 Srebro 35,84 Goveda 108,20 Kava 290,36

2,04% 3,02% 0,63% 0,92% 3,05% 1,24%

NE TROŠI SE SAMO KOD NAS

UKRATKO...

EU troši na sve što stigne privatne zrakoplove, hotele, nakit

FOTOLIA

Mislili ste da samo hrvatski državni aparat troši novac na gluposti? Razmislite ponovno. Unija je poznata po svojim prili no dekadentnim praksama trošenja novca, no neki od njenih trošaka jednostavno izazivaju logiku zdravog razuma. Taj birokratski div poznaje gotovo sve na ine trošenja novca, a neke od najbesmislenijih objavio je Ured istraživa kog novinarstva, neprofitna organizacija smještena u Londonu. EK je zatražila za sebe nedavno pove anje prora una od 4,9%, a ako joj bude odobreno, mogla bi ga potrošiti doista "uludo". Evo samo nekih od smiješnih stvari na koje je Unija dosad trošila

novac prema objavi spomenutog ureda: 20.000 eura na nakit poznate ku e Tiffany&Com koji je podijeljen gostuju im govornicima na raznim okruglim stolovima i konferencijama, 85.632 eura odobreno je švedskom gradu Malmö da

izradi virtualnu verziju sebe kako bi ra unalna maketa mogla biti korištena u kompjutorskim igricama, Jose Manuel Barroso i njegovih osam suradnika potrošili su 28.000 eura da bi odsjeli u newyorškom hotelu Peninsula (to je 778 eura po

osobi za jednu no ), a Barrosov ured potrošio je 249.000 eura na vožnju privatnim zrakoplovima u samo devet mjeseci. Šokantni niz se nastavlja: Unija je sufinancirala odmore i odlaske na skijanje u Alpe svojih službenika i njihovih obitelji, 2000 eura potrošeno je na istraživanje kako bi se denifirao Bog, 300.000 eura potrošeno je na koktel-zabave, uklju uju i i 75.000 eura koliko je potrošeno na samo jednu zabavu u Amsterdamu. Me u bizarnim na inima na koje je EU trošila novac ured navodi i 23.977 eura potrošenih na "promociju neverbalne komunikacije". B.hr

BRIGA NJIH ZA KRIZU

ARHIVA BUSINESS.HR

Londonci za nekretnine traže više nego ikad

ELITNE »ETVRTI poput Kensingtona mjesecima su predvodile rast cijena, no sada su ih zamijenila - predgra a

Stanovnici britanske prijestolnice Londona kao da nisu uli za krizu na tržištu nekretnina - u lipnju su za ku e i stanove koje prodaju tražili više nego ikad. Podaci Ritghmovea, koji upravlja najve im portalom za nekretnine u Ujedinjenom Kraljevstvu, pokazali su da Londonci ovaj mjesec za nekretine u prosjeku traže

www.business.hr

438.622 funte, što je 1,8 posto više nego u svibnju, javlja Bloomberg. To nije prvi podatak koji pokazuje da londonsko tržište nekretnina zapravo egzistira u mjehuru, a za to su najzaslužniji strani kupci, poput arapskih i ruskih milijunaša, koji su posljednjih godina izvršili pravu invaziju na elitne etvrti u centru

Sljede i broj dnevnih novina Business.hr izlazi u ponedjeljak 27. 6. 2011.

Londona poput Kensingtona i Chelseaja. Upravo su ku e u Kensingtonu i Chelseaju, i to one skuplje od milijun dolara, proteklih mjeseci predvodile rast cijena londonskih nekretnina, no u Rightmoveu isti u da sada najve i godišnji rast bilježe okruzi u predgra ima. Nikolina Rivosechi

'Zeleni' papamobil Njema ki proizvo a automobila MercedesBenz razvija hibridni papamobil koji bi trebao biti gotov do posjeta Benedikta XVI. Njema koj potkraj rujna. Papamobil je konstruiran po uzoru na Mercedesovo terensko vozilo klase M, ali s hibridnim motorom. Michelle u Africi Ameri ka prva dama Michelle Obama krenula je u nedjelju na afri ku turneju, svoje drugo službeno putovanje bez supruga otkako je u Bijeloj ku i. Ondje e promovirati politiku svoje zemlje u obrazovanju i zdravstvu. Otkaz zbog uvrede Lijepa glumica Megan Fox dobila je otkaz suradnje za snimanje tre eg nastavka Transformersa jer je Michaela Bayja, redatelja filmova, usporedila s Hitlerom. Nakon osude kolega glumaca, ni redatelj joj takvu izjavu nije mogao oprostiti.