Business.hr broj 917

BAČEN NOVAC iLi mUDRA iNVESTiCiJA 6

Rat ribara i države zbog luke u Komiži

DANAS PRiLOg moja lisnica

POTROŠAČKE NAVIKE TEŠKO SE MIJENJAJU Hrvati kartice najčešće upotrebljavaju na skim postajama te za kupnjubenzinmirnica u dućanima i supermnatima, ali one su ponajprije arkejenjene hitnim slučajevimanamii iznenadnim troškovima

Ponedjeljak 27/6/2011 Ponedjeljak 23/8/2010

Hrvati vani najviše vole

plaćati gotovinom

mAgmiN USPJEH 8

Zabrana za Adria design

Trgovački sud u Zagrebu donio je privremenu mjeru kojom se tvrtki Adria design Slobodana Vučićevića zabranjuje uporaba i raspolaganje nizom zaštićenih marki među kojima su Turbo limač, Budi moj medo, Bearfoot, Bubu i Coconut baby

ponedjeljak 27/6/2011

Tele2 sljedeći mora u šoping broj 917 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

SPORAN UgOVOR S mOLOm, OBNOVA RAFiNERiJE i gUBiCi 2008.

Dragičević, Petrović i Tkalčić idu na ispitivanje?

Prema nepotvrđenim informacijama, bivši članovi Uprave bit će, među ostalim, ispitani zbog kupnje naftnih derivata kojima su prouzročili gubitke tvrtke. Sumnja se da su u lanac nabave bile ubačene posredničke kompanije kojima su preplaćivane isporuke 2-3

NOVA RUNDA 4-5 Plijen su svakako H1 Telekom, Metronet i Optima, najozbiljniji lovci su Tele2 i Vipnet, a iz prikrajka vrebaju i Telekom Slovenije i fondovi koji ulažu na telekomunikacijskom tržištu

info&stav 2-3

Smjestili Hrvatsku u Italiju 79 hrvatskih vina u Bordeauxu U organizaciji Hrvatske gospodarske komore hrvatski proizvođači vina predstavili su se treći put na međunarodnom sajmu vina Vinexpo 2011., koji se prošlog tjedna održao u Bordeauxu u Francuskoj. Na nacionalnom štandu predstavilo se 55 hrvatskih vinara sa 79 vrsta vina. Do sada ovo je najobuhvatnija promocija hrvatskih vina na tom sajmu

Globalna društvena mreža Twitter obavijesti, odnosno popularne tweetove koje korisnici ostavljaju, na području Hrvatske lokacijski veže uz Italiju. Iako se u početku smatralo kako se pogreška veže samo uz Istru koja je blizu Italiji, otkrilo se kako se Selce, Baška i Split također pripajaju Italiji. Zagreb pak prema Twitteru pripada Istri

business.hr Ponedjeljak 27/6/2011

Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

SPoRan UGoVoR S MoLoM, oBnoVa RaFInERIJE I GUBICI 2008.

Dragičević, Petrović i Tka idu na ispitivanje?

Bivši članovi Uprave Ine Tomislav Dragičević, Jozo Petrović i Dubravko Tkalčić mogli bi biti ispitani u vezi s davanjem upravljačkih prava Molu, nabavom naftnih derivata, ali i incidentom u sisačkoj rafineriji, potvrdila su nam dva izvora upućena u najnovija događanja u Ini. Navedeni trojac vodio je Inu u razdoblju kada je mađarski Mol stekao kontrolu i dodatna prava nad Inom, koja su trenutačno predmet istrage državnih tijela, te se vjeruje da imaju saznanja o okolnostima u kojima je Mol stekao prevladavajući utjecaj premda nije imao dovoljan broj dionica. Nadalje, prema nepotvrđenim informacijama, bivši članovi

Uprave bit će ispitani o kupnji naftnih derivata kojima su prouzročili gubitke Ine.

Posredničke kompanije

U posljednjem tromjesečju 2008. Ina je imala gubitak od 1,5 milijardi kuna, što je Uprava tada objašnjavala poskupljenjem sirove nafte na svjetskom tržištu.

Sumnja se, međutim, da su u lanac nabave derivata bile ubačene posredničke kompanije kojima su preplaćivane isporuke.

Bivši članovi Uprave, službeno opozvani 10. veljače ove godine, mogli bi biti i djelomično odgovorni za incident u sisačkoj rafineriji jer je u njihovu mandatu rafinerija trebala biti moder-

nizirana. Tomislav Dragičević na čelnu poziciju Ine došao je 2000. zahvaljujući članstvu u HNS-u, a u dobrim je odnosima s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem. Njegov mandat na čelu kompanije obilježen je prozivanjem zbog katastrofalno slabog plana modernizacije dviju rafinerija. Član Uprave Jozo Petrović spominje se kao osoba bliska bivšem premijeru Sanaderu. Nakon opoziva u Ini postao je konzultant predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadija.

kontroverzan potez

Taj potez prilično je kontroverzan jer članovi Uprave prema ugovoru u Ini

snimio hrvoje dominić

www.business.hr

nisu smjeli odmah početi raditi za konkurentske naftne kompanije. Ovaj bi pak tjedan trebao biti održan sastanak Vlade s glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem u vezi sa slučajem Ine i sumnjom

IPak SE kREĆE

Počeli razgovori o povezivanju Mercatora i Kon Direktor slovenskoga trgovačkog lanca Mercatora Žiga Debeljak potvrdio je slovenskim medijima da su počeli razgovori o strateškom povezivanju Mercatora s Konzumom i da će se preliminarni razgovori nastaviti idućih tjedana.

"Danas smo imali preliminarne razgovore s Ivicom Todorićem i njegovom ekipom, a s razgovorima ćemo nastaviti iduća dva-tri tjedna“, re-

kao je Debeljak tijekom skupštine dioničara Mercatora.

"Dogovorili smo se o daljnjim postupcima“, rekao je Debeljak ne otkrivajući detalje i sadržaj razgovora. Pojasnio je kako je dogovoreno da se o detaljima razgovora s Agrokorom o povezivanju trgovačkih lanaca Mercator i Konzum ne obavještavaju javnost i dioničari, što će biti učinjeno ako bude postignut dogovor s Agrokorom. Debe-

ljak je pojasnio da je riječ o razgovorima o povezivanju dvaju trgovačkih lanaca, a ne o tenderu u pripremi kojim slovenske banke i ostali veći dioničari iz Slovenije namjeravaju prodati 50,03 posto dionica Mercatora. Koncern Agrokor, kao većinski dioničar Konzuma, uputio je slovenskome Mercatoru dopis kojim pokazuje interes Agrokora za povezivanje tih dvaju trgovačkih lanaca i predla-

že početak razgovora, potvrđeno je u Agrokoru u petak.

U pismu predsjedniku Uprave Mercatora Žigi Debeljaku, objavljenom na Zagrebačkoj burzi, predsjednik Uprave Agrokora Ivica Todorić iskazuje Agrokorov interes u strateškom povezivanju maloprodajnih operacija s grupom Mercator.

Iz dnevnog reda na skupštini Pivovarna Laško je u petak na zahtjev najvećeg

››

BISER DANA U Hrvatskoj utjecajni pojedinci i skupine iz dana u dan slikaju svoju sliku Hrvatske: kao premreĹženu zlo incima i zlo inima, kao nazadnu, nerazborito vezanu uz proĹĄlost, ali ponajviĹĄe tuĹžnu. Smatram opravdanim re i da je najve i grijeh protiv Domovine onaj koji u ljude i narod uvla i besperspektivnost, tugu i strah

BROJKA

50

milijuna dolara povukla je od investitora brzorastu a lokacijska druĹĄtvena mreĹža Foursquare, ĹĄto je njezinu vrijednost lansiralo na 600 milijuna dolara

JOSIP BOZANI , nadbiskup zagreba ki kardinal, na zagreba koj misi za Domovinu

al i TOMISLAV DRAGIÂťEVI na elnu poziciju Ine doĹĄao je 2000.

UVODNIK

U EU e se tikve i dalje mo i saditi

››

Ante Pavi ante.pavic@business.hr

Miho DobraĹĄin

nzuma vjerovnika NLB-a izbacila prijedlog o stvaranju ugovornog koncerna. Dioni ari nisu odobrili predloĹženo pove anje temeljnog kapitala sa 36,5 milijuna na 73 milijuna eura, piĹĄe Dnevnik. si. Predsjednik Uprave Pivovarne LaĹĄko DuĹĄan Zorko bio je zadovoljan nakon skupĹĄtine. Kazao je kako sve pozajmice namjeravaju vratiti, a vjerovnike mole za reprogram. B.hr

B

SNIMIO HRVOJE DOMINI

u Molovo podmi ivanje Sanadera.

Sljede ih bi dana tako er mogao biti poznat datum novih pregovora hrvatske strane i ma arskog pregovara kog tima.

aĹĄ je bilo lijepo na Dan drĹžavnosti kada se elni ljudi izvrĹĄne vlasti nisu mogli dogovoriti gdje e slaviti praznik za koji malo koji stanovnik ove zemlje uop e zna ĹĄto se to no dogodilo na datum koji se slavi. Kao i uvijek, nije nedostajao red vijenaca, red zahvala, red re enica koje, kao i u svakoj takvoj prigodi, nemaju baĹĄ neke veze s realnoĹĄ u. BaĹĄ kao i na svakom dobrom pogrebu gdje se pokojnika asti biranim rije ima. Praznik se izvrsno poklopio i s odlukom Europskog vije a da Hrvatsku primi u Europsku uniju 2013. godine. NasmijeĹĄena premijerka, koja iz drvene barake kani Hrvatsku preseliti u staklenu zgradu, vrsto je stisnula ĹĄaku i svima rekla da e baĹĄ ona, a ne tamo neki smutljivci, potpisati pristupni ugovor s EU. ini se da joj nitko nije objasnio da u Uniju ne ulazi stranka na ijem je elu, nego cijela drĹžava, iji ve i dio lanova smatra da je glupo u 21. stolje u spavati na slamarici u praĹĄnjavoj i zaguĹĄljivoj baraci. Lijepe i ambiciozne rije i premijerke zemlje

u kojoj se sve ani datumi mijenjaju jednako esto kao i dogme. Vlada se odlu ila posluĹžiti jeftinim marketinĹĄkim trikovima za cijepljenje ideje u mozak gra ana.

ZAHVALJUJU I marketinĹĄkim magovima, Janko iz Tovarnika sada zna da na svojoj srijemskoj zemlji moĹže saditi maslina koliko god mu duĹĄa Ĺželi. Slijepo uvjerenje da e uspjeti referendum o pristupanju EU, uz posvemaĹĄnje pomanjkanje zrele argumentacije, mo-

NasmijeĹĄena premijerka, koja iz drvene barake kani Hrvatsku preseliti u staklenu zgradu, vrsto je stisnula ĹĄaku i svima rekla da e baĹĄ ona, a ne tamo neki smutljivci, potpisati pristupni ugovor s EU. ini se da joj nitko nije objasnio da u Uniju ne ulazi stranka na ijem je elu, nego cijela drĹžava

glo bi se obiti o glavu cijeloj drĹžavi, a skinuti smijeĹĄak s Kosori ina lica.

EU JE POMOGLA da se Hrvatska pozabavi vlastitim ratnim zlo inima pa su uro Brodarac i Tomislav Mer ep zavrĹĄili iza reĹĄetaka nakon ekspresne istrage od samo 20 godina.

Falilo je samo malo vremena da Brodarac ostane upam en kao bivĹĄi Ĺžupan, a Mer ep kao bivĹĄi predsjedni ki kandidat, a obojica bi uĹživali u plodovima svojeg rada. Ovako e, sre om, ostati

upam eni kao zlo inci koji mogu uĹživati u plodovima svoga rata, a Kosorica moĹžda jednom nakon prijete eg prsta elnika EU za Dan drĹžavnosti stavi vijenac na grob petero lane obitelji Vila koja je ubijena u Sisku 1991. godine. MoĹžda uskoro osvane i radijska reklama za EU u kojoj Mer epov glas pita moĹže li i dalje saditi tikve, a ugodan bas mu odgovara da EU ne propisuje nikakve kvote i da se s vragom i dalje mogu saditi bez ikakva ograni enja.

tema 4-5

NOVA RUNDA Plijen su svakako H1 Telekom, Metronet i O vrebaju i Telekom Slovenije te fondovi koji ulažu na telekomun

Tele2 sljedeći Nakon preuzimanja B.neta Vipnetova je pozicija znatno ojačana jer može bolje konkurirati HT-u u segmentu rezidencijalnih korisnika fiksnih telekomunikacijskih usluga. Vrlo je izgledno da će taj događaj potaknuti konsolidaciju na tržištu jer je Tele2 u nepovoljnijem položaju u odnosu na tržišne lidere

TOmislAV ČORAk, analitičar A. T. Kearneyja, kaže da će mobilni operateri težiti ulasku u fiksnu telefoniju kako bi se obranili od pada prihoda Snimio Saša ĆetkoviĆ

Vipnetova akvizicija B.neta vrijedna 93 milijuna eura (690 milijuna kuna), o čemu je Business. hr prvi pisao, najveća akvizicija na hrvatskom telekom tržištu ikad, pokazala je da je počela velika konsolidacija domaćeg tržišta.

Dobro upućeni u stanje na tom tržištu smatraju da se Vipnet neće tek tako odlučiti na još neku akviziciju iako na raspolaganju ima još 130-ak milijuna eura.

Naime, na raspolaganju su mu ostali Optima Telekom, Metronet i H1 Telekom, koji imaju zajednički kratkoročne i dugoročne obveze na razini od 1,8 milijardi kuna. I dok se zna da ih je Vipnet sve gledao, najdalje je otišao u razgovorima s Metronetom koji su, prema dostupnim informacijama, naprasno prekinuti. Najveći je Metronetov problem 570-ak milijuna kuna obveza, a prednosti su mu poslovni korisnici i optička mreža.

H1 najmanje dužan

JUliAN OgRiN, direktor Tele2 Hrvatska, pred kojim je odluka treba li ostati mobilni igrač ili postati allaround player

U Optimi su pak nezgodne obveze veće od milijardu kuna, ali ima i prednost u broju korisnika fiksne telefonije. Osim toga, riječ je o drugom po veličini domaćem fiksnom alter-

nativnom telekom operateru.

Prednosti su H1 Telekoma najmanje obveze na razini od 240 milijuna te relativno velik broj korisnika. Da je daljnja konsolidacija potrebna, smatraju i analitičari, ali i svi koji rade na telekom tržištu. Osim Vipneta domaće tržište proučavaju ostali veliki regionalni telekomi poput Telekom Slovenije i fondovi koji ulažu na telekomunikacijskom tržištu.

Pritom ne treba isključiti ni mogući ulazak trećeg po veličini mobilnog operatera Tele 2 i na tržište fiksne telefonije i interneta, tvrde dobro upućeni.

Glavni analitičar IDC-a za telekomunikacijsko tržište u cijeloj CEMA regiji Krešimir Alić ističe kako je Vipnetova kupnja B.neta korak naprijed za povećanje konkurencije na telekomunikacijskom tržištu. "Nakon preuzimanja Vipnetova pozicija znatno je ojačana jer može bolje konkurirati HT-u u segmentu rezidencijalnih korisnika fiksnih telekomunikacijskih usluga", objašnjava Alić.

"Vrlo je izgledno da će taj događaj potaknuti konsolidaciju na tržištu jer je Tele2 u nepovoljnijem po-

Optima, najozbiljniji lovci su Tele2 i Vipnet, a iz prikrajka nikacijskom trĹžiĹĄtu

business.hr Ponedjeljak 27/6/2011

mora u ĹĄoping KREĹ IMIR ALI , analiti ar IDCa za telekomunikacijsko trĹžiĹĄte, smatra da se hrvatsko telekom trĹžiĹĄte kre e u smjeru stvaranja triju velikih igra a koji e si konkurirati u svim trĹžiĹĄnim segmentima SNIMIO H. DOMINI

loĹžaju u odnosu na trĹžiĹĄne lidere. Zbog toga je mogu e da e taj operater u srednjoro ne planove morati ura unati kupnju ja eg alternativnoga fiksnog operatera", isti e Ali .

Prema njegovim rije ima, ini se da se hrvatsko telekomunikacijsko trĹžiĹĄte kre e u smjeru stvaranja triju velikih igra a koji e si konkurirati u svim trĹžiĹĄnim segmentima.

Isplative usluge

Razlog tome je ĹĄto se telekomunikacijske usluge danas prodaju u paketima, poput triple-playa i quadplaya, uz koli inske popuste. Osim toga, fiksna mreĹža je, bez obzira na trend opadanja uporabe tradicionalne telefonije, platforma za pruĹžanje isplativih usluga kao ĹĄto je IP TV. "Budu i da se u medijima ve spominjala mogu nost Vipnetova preuzimanja Metroneta, ĹĄto bi bio i logi an iskorak te kompanije i ja anje pozicije u segmentu poslovnih korisnika fiksnih usluga, Tele2 bi mogao birati izme u Optima Telekoma i H1 Telekoma. Naravno, sve ovisi o planovima Tele2 i njegovoj odluci treba li ostati samo mobilni igra ili postati all-around player", zaklju uje Ali .

"Konvergencija fiksnih i mobilnih operatera u regiji trend je koji smo davno predvidjeli, a Vipnetovo preuzimanje B.neta najnoviji je dokaz", smatra Luka Baranovi menadĹžer u Deloittu. Prema njegovim rije ima, u jugoisto noj Europi u tom sektoru djeluje kombinacija ve etabliranih, kabelskih i alternativnih operatera te novih kompanija.

"Prvi val konsolidacije trĹžiĹĄta putem nekoliko preuzimanja i spajanja te napuĹĄtanja trĹžiĹĄta ve je proĹĄao. O ekuje se nastavak trenda, osobito zbog zasi enja trĹžiĹĄta mobilnih, fiksnih i telekomunikacijskih usluga te zbog financijskih teĹĄko a s kojima se neki alternativni operateri posljednjih godina suo avaju", objaĹĄnjava Baranovi .

Osim toga, penetracija tradicionalnih usluga

BROJKA

1,8

milijardi kuna zajedni ke su kratkoro ne i dugoro ne obveze Optima Telekoma, Metroneta i H1 Telekoma

viĹĄe nije strateĹĄki prioritet operaterima. Konvergentne nove ponude ve su u fokusu glavnih operatera na trĹžiĹĄtu jugoisto ne Europe.

EBITDA iz triple-playa

"Preuzimanje B.neta nije nikakvo iznena enje jer je postalo o ito da kabelski operateri ostvaruju solidnu EBITDA iz svojih tradicionalnih i novih triple-play (internet, TV i telefon) usluga. Tako er, napredne tehnoloĹĄke inovacije u strateĹĄkom im pogledu otvaraju put prema budu nosti na trĹžiĹĄtima na kojima posluju. Veliki su izgledi da e preostali operateri u regiji, koji nemaju priliku za ujedinjenje poslovanja mreĹža, razmatrati oblike konvergencije kao ĹĄto su zajedni ka ulaganja, pripajanja ili preuzimanja", zaklju-

uje Baranovi . S time se slaĹže i Tomislav orak, analiti ar A. T. Kearneyja, koji isti e kako telekom trĹžiĹĄte oblikuju dva trenda, a to su pad prihoda mobilnih operatera i daljnja konsolidacija trĹžiĹĄta.

Prema njegovim rije ima, prihodi mobilnih operatera padaju i zbog pritiska cijena i zbog toga ĹĄto ljudi manje razgovaraju. "S druge strane, drasti no im ra-

ste promet podatkovnih usluga, no njima pak cijena joĹĄ viĹĄe pada tako da je ukupan prihod od podatkovnih usluga tako er u padu. Zbog toga e mobilni operateri teĹžiti ulasku u fiksnu telefoniju kako bi se obranili od pada prihoda.

U Hrvatskoj se moĹže o ekivati daljnja konsolidacija", zaklju uje orak.

DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

tema 6-7

BAČEN NOVAC ILI MUDRA INVESTICIJA Projekt ribarske luke na m 150 milijuna kuna, podijelio je struku te lokalne i državne vlasti

Rat ribara i drža zbog luke u Kom Komiška ribarska luka trebala bi biti prvi infrastrukturni ribarski projekt nakon više od stoljeća.

Sva jadranska lučka infrastruktura na našoj obali sagrađena je u drugoj polovini 19. stoljeća, u vrijeme Austro-Ugarske. Nakon toga infrastruktura pristaništa, lukobrana i svjetionika samo se održavala, popravljala i proširivala Na 134. sjednici 16. lipnja Vlada RH donijela je odluku o sufinanciranju gradnje ribarske luke Komiže u iznosu od osam milijuna kuna. Razlog je, kako se navodi u toj odluci, prepoznata strateška važnost, ponajprije dobro ribolovno područje. Novac će se isplaćivati iz državnog proračuna RH za 2011. godinu, iz proračunskog razdjela Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, namijenjenog za održivi razvitak područja i zajednica koje ovise o ribarstvu.

Gradnja je predviđena u pet faza. Za prvu fazu projekta ribarske luke trebat će oko 43 milijuna kuna.

Ukupna cijena komiške ribarske luke i pratećih sadržaja prema idejnom projektu još s kraja prošloga stoljeća jest 150-ak milijuna kuna.

TONkA IVČEVIć, gradonačelnica Komiže, rekla je kako ne razumije protivljenje gradnji ribarske luke na Visu, upitavši se zbog čega gradovi na obali u prostornim planovima već prije nisu prihvaćali ribarske luke foto klarić/cropix

Sredstva HBOR-a

Na Jadranu je planirana gradnja više ribarskih luka, no Komiža je najuspješnija s dokumenta-

cijom u koju je utrošeno 2,7 milijuna kuna. HBOR je ove godine odobrio 17 milijuna kuna za gradnju luke, a projekt se priprema i za strukturne fondove EU. Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva od tvrtke Micro naručilo je coast-benefit analizu projekta, koja je preduvjet za kandidiranje projekata iz fondova EU. Gotovo dva milijuna kuna osigurano je iz programa razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede, lovstva, projekata EU i ostaloga gospodarskog razvitka Splitsko-dalmatinske županije za 2011. godinu.

Komižani su uspjeli pripremiti sve dokumente za gradnju ribarske luke i pratećih sadržaja, a iz Vlade su obrazloženje investiranja u taj projekt opravdali i gospodarskom te demografskom obnovom Visa, najudaljenijega naseljenoga hrvatskog otoka. Na njemu živi oko 3500 stanovnika, od čega ih je 1700 u Komiži. Arhipelag Visa čini 17 posto hr-

vatskog akvatorija (s otocima Palagružom, Sušcem, Biševom, Svecem, Brusnikom i Jabukom), najbogatijeg ribom u hrvatskom dijelu Jadrana.

Luka je kao projekt državnog značenja prihvaćena i u županijskom prostornom planu. U međuvremenu je donesen urbanistički plan uređenja ribarske luke, čemu su prethodila oceanografska i hidrografska istraživanja, a izrađena je i studija o utjecaju na okoliš.

Nakon toga izrađen je idejni projekt za ishođenje lokacijske dozvole. Iako će ribarskom lukom upravljati Lučka uprava Split, investitor je bio Grad Komiža.

Osim toga, luka će se graditi u komiškoj uvali Mlin, ispod nekadašnje tvornice ribljih konzervi Neptun.

Razgovarajući sa stručnjacima o problematici gradnje ribarske luke u Komiži, od savjetnika predsjednika HGK za ribarstvo, pomorstvo i otoke Mire Kučića doznali smo kako postoje golemi

mjestu nekadašnje tvornice ribljih konzervi Neptun, vrijedan

ave miži

VLADAN BOJIć, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske, smatra da luka u Komiži ima smisla, ali da bi se trebala graditi u kasnijoj fazi gradnje ribarske infrastrukture foto gorišić/cropix

strukturni problemi u hrvatskom ribarstvu. Zbog ulaska u EU nužna je brza prilagodba propisima zajednice. "Tek se u posljednje vrijeme počinju utvrđivati mjesta za iskrcaj ulovljene ribe. Imamo oko 66 kilometara operativne

obale, a ribari upotrebljavaju samo dva posto", rekao nam je Kučić, upozorivši da je gradnja ribarske infrastrukture u RH spora i bez plana.

"U to se krenulo naopako. Imamo tri burze ribe i one su prazne jer nema infrastrukture koja bi im omogućila funkcioniranje", upozorio je, dodavši kako se za gradnju ribarske luke u obzir mora uzeti pet faktora: broj ribarskih brodova u luci, količina izlova ribe, postojanje velikoga potrošačkog centra u blizini, blizina autoceste te burza ribe, koja je nadogradnja infrastrukture.

Komižu smatra idealnim mjestom za transjadransku luku i za jahte, zbog lokacije i zbog uvjeta, a bila bi i spas za stanovništvo.

Predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore Vladan Bojić rekao je da je problem to što država nije utvrdila gdje je potrebnije sagraditi ribarsku luku.

"Umjesto da se gradi na kopnu, luka se gradi u Komiži", kaže Bojić. On smatra da luka u Komiži ima smisla, ali trebala bi se graditi tek u kasnijoj fazi gradnje ribarske infrastrukture.

"Budući da su Komižani jedini napravili sve potrebne projekte za gradnju, od države dobivaju novac za nju, i to je njihova zasluga", smatra Bojić.

Gradonačelnica Komiže Tonka Ivčević rekla je kako ne razumije protivljenje gradnji ribarske luke na Visu, upitavši se zbog čega gradovi na obali u prostornim planovima već prije nisu prihvaćali ribarske luke. Ustvrdila je i kako neće biti problema s prijevozom ribe jer se do kopna može prevoziti trajektima.

Nije privatna zemlja

"Nismo žurili u gradnju luke, na to smo se odlučili nakon svih analiza. Ribari neće morati voziti ulovljenu ribu do Splita, nego će sve moći obaviti u Komiži. Ondje će moći nabaviti gorivo, led, potrebne namirnice, opremu i oba-

business.hr Ponedjeljak 27/6/2011

VELETRŽNICA NA 3200 KVADRATA

Ribarska luka sa 166 vezova Ribarska luka s veletržnicom ribe u Komiži trebala bi imati dva lukobrana s ukupno 166 vezova. Gradnja je planirana u pet faza. Prva obuhvaća gradnju pristupne ceste i korijena pomorskog lukobrana. Luka bi trebala imati servisne radionice, namjenske prodavaonice za opskrbu...

Veletržnica ribe u Komiži trebala bi se prostirati na 3200 četvornih metara, na nekoliko etaža. Sva ta infrastruktura značila bi uspostavu kontrole ulova, izlova i izvoza ribe.

Na velikom neiskorištenom prostoru ispred

viti potrebne popravke na plovilima", rekla je Ivčević dodavši kako bi Komiža uskoro trebala dobiti i noćnu trajektnu liniju kakvu već imaju neki drugi otoci, a koje subvencionira država. Odbacila je tvrdnje da je zemljište za luku privatno jer je pomorsko dobro u vlasništvu države.

Ivčević je ustvrdila kako je OGLAS

tvornice ribe Neptun planirana je gradnja velikog spremišta brodova na tri etaže, površine 2500 četvornih metara.

Na dva velika lukobrana, od 200 i 100 metara, moći će pristajati 200 koća. Lukobran na jugozapadu bit će dug 200 metara i na njemu će moći pristajati 50-ak ribarskih koća veličine 20-ak metara i one od 40 metara. Na drugom glavnom lukobranu, koji će biti dug 100 metara i luku će štititi od udara s juga, moći će pristati više od 60 ribarskih koća dužine 14 metara.

ribarska luka preduvjet za daljnji turistički i gospodarski razvoj Komiže.

Dok u gradskoj upravi Komiže, u Vladi RH i njezinim nadležnim ministarstvima odlučuju o gradnji ribarske luke u Komiži, koordinacija udruga profesionalnih ribara (Naše more iz Kaštela, Mare croaticum iz Uma-

ga i Istarski ribar iz Pule) upozorava kako će ta luka biti "ribarski Obrovac". Iz udruge dodaju kako se pri izboru lokacije pozornost mora obratiti na dobru cestovnu ili željezničku infrastrukturu zbog povezanosti s velikim potrošačkim centrima.

Gorden Knezović

gorden.knezovic@business.hr

dogaaji

magmin USPJEH

Zabrana za adria design

8

business.hr Ponedjeljak 27/6/2011

Snimio hrvoje dominiĆ

> nacionalno > lokalno > svijet

goRanKo FižUlić, suvlasnik Magme

Zagreb. Trgovački sud u Zagrebu donio je privremenu mjeru kojom se tvrtki Adria design, u kojoj 51 posto udjela ima Slobodan Vučićević, vlasnik NCA Investment Groupa iz Srbije, do pravomoćnog okončanja spora koji je pokrenula Magma zabranjuje uporaba i raspolaganje nizom zaštićenih marki među kojima su Turbo limač, Budi moj medo, Bearfoot, Bubu i Coco-

u regiji nije isplatio ostatak od 6,6 milijuna eura. Na te je optužbe srpski poduzetnik odgovorio kako novac za udjele u preostale četiri tvrtke nije platio jer Magma nije prethodno sanirala dugove tih tvrtki. Tom je prilikom optužio Magmu kako je nastavila s uporabom robnih marki, među kojima je najpoznatija Turbo limač, unatoč tome što se odrekla prava na njihovu uporabu u korist tvrtke Adria design. Za većinski udjel u toj tvrtki NCA grupa je prema Vučićevićevim riječima platila 18 milijuna eura. M. P.

nut baby, priopćeno je u nedjelju iz Magme. Magma je na Trgovačkom sudu u Zagrebu, kako je već priopćeno iz te tvrtke, podnijela pet tužbi i zatražila poništenje sklopljenih pravnih poslova ustvrdivši kako za suradnju NCA i Magme ne postoje više ni minimalne pretpostavke. Sukob između poslovnih partnera izbio je na vidjelo kada je nedavno suvlasnik Magme Goranko Fižulić prozvao Vučićevića da mu od 24,6 milijuna eura ugovorenih za kupnju 51 posto Turbo limača i većinskih udjela u još četiri tvrtke

Ratari ne žele manje od 1,6 kn, otkupljivači ne daju više od 1,5 kn

Žetva samo što nije počela, a na pomolu je, s obzirom na razlike u procjenama ovogodišnje otkupne cijene pšenice, novi sukob na relaciji ratari - otkupljivači.

Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić kaže da će ratari tražiti 1,6 do 1,7 kuna za kilogram pšenice i pritom ističe da "nemaju što tražiti jer je to tržišna cijena".

Rusi ruše cijenu

Ima najava prema kojima seljaci očekuju i do dvije kune za kilogram, a signali najvećih otkupljivača poput tvrtke Granolio, jednog od najvećih domaćih proizvođača pšeničnog brašna, govore da će se za kilogram pšenice nuditi maksimalno 1,5 kuna. Ima i onih, poput direktora solinskoga Žitnog terminala Ivice Čape, koji tvrde da je prema svim tržišnim pokazateljima

maksimalna realna cijena 1,3 kune.

"U Rusiji su prošle godine nakon velikih požara zabranom izvoza povisili cijenu pšenice, ali na raspolaganju imaju deset milijuna tona ovogodišnjeg roda. Kad se tome pribroje prošlogodišnje zalihe, to će rušiti cijenu. Na francuskoj burzi Matif ona se kreće oko 205 do 206 eura za tonu, što znači maksimalno 1,3 kune za kilogram, ovisno o kvaliteti pšenice", računica je Ivice Čape. Žitni terminal 2008. godine nije kupovao domaću pšenicu jer je tada bila, kako kaže njezin direktor, određena "politička" cijena od 1,5 do 1,6 kuna za kilogram pa su kupovali povoljniju pšenicu iz Mađarske. Čapo dodaje kako će ove godine imati vrlo male zalihe jer im je gomilanje zaliha prerizično, a očekuje i

DaRKo gRivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, ocjenjuje kako je tržišna cijena za pšenicu 1,7 kuna i ispod toga proizvođači pšenice ne mogu ići

daljnji pad cijena kad Rusi i Ukrajinci plasiraju svoje količine na tržište. Ove su godine prvi put ugovorili proizvodnju kukuruza novog roda s fiksnom cijenom od 1,2 kune do 1,25 kuna za kilogram. Proizvođači ne prihvaćaju njihove uvjete i unaprijed dogovorene fiksne cijene pa dosad nisu ugovarali proizvodnju. Žitni terminal nema licencirane skladišne kapacitete u kojima bi ratari mogli pohraniti žitarice. Za to nema ni potrebe, ističe Čapo, jer je

bRoJKa

1,3-2

kune za kilogram pšenice raspon je između najniže ponude za otkup i najviših cijena koje traže proizvođači

Snimio Saša ĆetkoviĆ

naTEZanJE Zbog PšEnicE Ratari očekuju otkupnu cijenu pšenice po minimalno 1,7 kuna po kilogramu, a direktor solinskoga Žitnog terminala Ivica Čapo tvrdi kako je maksimalna realna cijena 1,3 kune po kilogramu

riječ o izvoznim silosima.

Uoči ovogodišnje žetve ratari su ponovno pokrenuli pitanje skladišnica i licenciranih skladišnih kapaciteta, o čemu također kolaju oprečne informacije. Prema informaciji koju je Business.hr prije nekoliko mjeseci dobio iz Sektora prehrambene industrije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, u Hrvatskoj je ovlašteno sedam skladišta s ukupnim ovlaštenim kapacitetima od 49.000 tona. Ministar Petar Čobanković za Poslovni dnevnik izjavio je kako certifikat ima sedam silosa za 120.000 tona, a Grivičić kaže da je, prema posljednjim podacima nadležnog ministarstva, certificirano pet do šest silosa za ukupno 70.000 tona. Prema procjenama ratara, potreban je prostor barem za 300.000 tona, što je okvirno polovina

godišnjeg uroda pšenice.

Iako je prije dvije godine područje skladištenja zakonski regulirano, seljaci svake godine upozoravaju da zakon o skladišnici ne funkcionira, a kao očiti primjer navode slučaj Đakovštine, gdje je nestalo žito koje su pohranili. Osim što bi skladišnica seljacima bila garancija da je njihova ljetina na sigurnom, ona bi im bila temelj za dobivanje jeftinog novca, ali banke u Hrvatskoj očito ne prihvaćaju skladišnice ozbiljno.

Kredit uz 3% kamate

"Tek kad budemo imali skladišnice, dobit ćemo i burzu. Seljaci u Srbiji na osnovi skladišnice u banci mogu dobiti kredit uz tri posto kamate i bez devizne klauzule. Naravno da se seljaci ondje mogu tržišno ponašati jer za pšenicu mogu dobiti tako jeftin novac, a proizvod mogu prodati kad god požele", kaže Grivičić i napominje da je o skladišnicama razgovarao s predsjednikom Uprave PBZ-a Božom Prkom.

"Sve će banke prihvatiti skladišnice ako Ministarstvo poljoprivrede bude stajalo iza njih, a za to je potreban jači jamstveni fond.

Sadašnji fond od 15 milijuna kuna pokriva samo deset tisuća tona pšenice", kaže Grivičić.

Maja Grbić

maja.grbic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/6/2011

kOnFerenCija FaO

Čobanković u rimu Zagreb. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković sudjelovat će na 37. FAO ministarskoj konferenciji, koja se održava do 28. lipnja u Rimu. Na konferenciji će se izabrati novi generalni direktor FAO-a, dat će se pregled stanja na području prehrane i poljoprivrede u svijetu te će se raspravljati o ulozi žena u poljoprivredi i ru-

ralnom razvoju. Tom će se prilikom ministar Čobanković sastati s dosadašnjem generalnim direktorom Jacquesom Dioufom, koji je 17 godina vodio FAO, te će imati priliku zahvaliti mu na dosadašnjoj uspješnoj provedbi projekata tehničke pomoći u Hrvatskoj.

FAO je zaprimio šest kandidatura za mjesto generalnog direktora FAO-a za razdoblje od 1. siječnja 2012. do 31. srpnja 2015. godine iz sljedećih zemalja članica: Austrija, Brazil Indonezija, Iran, Irak te Španjolska. I. H.

napOkOn GOTOvO: UGOvOr dO kraja GOdine

Odluka Vijeća EU razveselila HUP i HGK

Završetak pregovora ne znači da prestaju napori vlade, pa i svih građana, u približavanju europskom standardu života "Očekuje nas posljednja etapa prilagodbe za ulazak na veliko i visoko konkurentno europsko tržište na kojem moramo naći svoje mjesto.

Moramo se fokusirati na jačanje gospodarstva i svojih ulagačkih potencijala", komentirao je u petak glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić odluku Europskog vijeća o završetku pristupnih pregovora do kraja lipnja i o potpisivanju pristupnog ugovora do kraja godine.

U četvrtak zatvaranje

Čelnici Europske unije u petak su, naime, službeno objavili završetak pregovora s Hrvatskom koja treba postati

punopravna članica Europske unije 1. srpnja 2013. godine. Na dvodnevnom summitu pozvali su Vijeće EU da do kraja ovog mjeseca zatvori četiri preostala poglavlja, što će se dogoditi najvjerojatnije u sljedeći četvrtak, te da se do kraja godine potpiše ugovor o pristupanju.

Završetak pregovora s Europskom unijom znači da je Europska komisija prepoznala sve napore koje je Hrvatska dosad napravila u prilagodbi europskom zakonodavstvu i normama, naglasio je Majetić, no završetak pregovora ne znači da prestaju napori Vlade, pa i svih građana, u približavanju europskom standardu života.

"Kao društvo moramo postati svjesni svojih mana i mijenjati ih, bez obzira na to kako se nužne reforme u kratkom roku činile bolne.

Ulaskom u veliku europsku

davOr MajeTić, direktor HUP-a

snimio hrvoje dominić

obitelj dobivamo snažno zaleđe i jake saveznike, no kako ćemo to iskoristiti i pretvoriti u bolji život za sve građane, ovisi o nama", naglašava Majetić.

"To je velik događaj za cijelo hrvatsko društvo i za hrvatsku državu", komentar je Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore na odluku Europskog vijeća. "Tako je Hrvatska odredila vlastiti put za dulje razdoblje i stvorila pretpostavke da u sklopu ove zajednice europskih naroda napreduje u skladu sa svojim sposobnostima", zaključio je Vidošević.

više od 61% izvoza

Hrvatski robni izvoz u zemlje EU u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 1,8 milijardi eura, što je 62,3 posto ukupnog izvoza, a povećan je osam posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Uvoz je istodobno iznosio 2,7 milijardi eura (što je udio od 57,7 posto u ukupnom uvozu) i smanjen je 2,2 posto. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je u 2010. godini u zemlje EU bilo usmjereno više od 61 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, a udio uvoza iz tih zemlja bio je malo veći od 60 posto. Hrvatski izvoz u EU lani je iznosio 5,4 milijarde eura, uz rast za 19,3 posto u odnosu na godinu prije, a uvoz, ostvaren u vrijednosti od 9,1 milijardu eura, pao je 4,6 posto. I. H.

Građevina

Obujam radova i dalje pada Zagreb. Građevinski radovi u travnju 2011. u odnosu na travanj 2010. manji su 12,9%, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima na godišnjoj razini bilježi pad od početka 2009., a u posljednje dvije godine jedini mjesec bez pada bio je ožujak 2009. M. P.

brOjka

2,6

manji su građevinski radovi u travnju 2011. u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju desezonirani indeksi DZS-a

Godišnja u Europsko inTervjU: anTOniO COnTe Savjetnik u e-poslovanju i sigurnosti podataka jedna je od ključnih osoba EU za razvoj ICT standardizacije zakonodavstva U povodu plenarne sjednice i sastanaka radnih grupa radionice za standardizaciju eračuna Europskog odbora za normizaciju - CEN (Comité Européen de Normalisation), u Zagrebu je u utorak održana 1. CEN e-Invoice Gateway CIM konferencija.

Cilj konferencije bilo je pružanje potpore u stvaranju nacionalnih kontaktnih točaka vezanih uz CEN e-Invocing Gateway, novih regulatornih rješenja EU vezanih uz e-račun te pregled stanja primjene e-računa u zemljama EU i zemljama srednje i istočne Europe. Tijekom konferencije raspravljalo se o ključnim temama vezanima uz eračun kao što su mogućnosti uštede e-računa u EU, prednosti i uštede kod jednakog tretiranja papirnatog i e-računa, primjena naprednoga elektroničkog potpisa te očekivanja od primjene nove direktive EU koja izjednačava papirnati i e-račun. Konfe-

rencija je održana u Zagrebu u organizaciji CEN radionice za e-račun, uz pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva te suorganizatorsku pomoć Business Process Conferencea, GS1, Hrvatskog zavoda za norme i tvrtke InfoDom, vodeće hrvatske tvrtke za područje eračuna, čiji stručnjaci aktivno sudjeluju u radu CEN-a.

Razgovarali smo s Antoniom Conteom, stručnjakom za eračun koji je posljednjih 15 godina jedna od ključnih osoba EU za razvoj ICT standardizacije zakonodavstva, a u posljednje se vrijeme bavi savjetovanjem u e-poslovanju i sigurnosti podataka.

Upitali smo ga za stanje primjene e-računa u EU te za usporedbu njegove primjene u zemljama EU i zemljama srednje i istočne Europe, posebice u Hrvatskoj.

Razina usvajanja e-računa u različitim državama članica-

OGLAS

ušteda s e-računom u oj uniji 40 milijardi eura ››

Važno je za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva da hrvatske javne institucije prate razvoj zakonodavstva EU vezanog uz eračun, a da se institucije i poduzeća upoznaju s različitim aktivnostima na razvoju e-računa u EU i da se aktivno uključe u te procese

arhiva business.hr

Antonio Conte ističe da je u dijelu EU u javnoj nabavi obvezna e-faktura

ma EU vrlo je različita. Općenito, e-račun je više popularan u nordijskim zemljama ili u zemljama poput Italije i Španjolske gdje je korištenje e-fakture obvezno u javnoj nabavi. Što je bit novih rješenja s propisima EU vezanih uz e-račun?

Jedna od najvažnijih stvari napravljena je s donošenjem novih propisa o PDV-u 13. srpnja 2010. Porezne uprave jednakopravno tretiraju papirne i elektroničke račune.

Državama članicama EU tom direktivom neće biti dopušte-

no dodavati specifične propise, kao što su na primjer neki inzistirali na tome da se e-računi temelje na naprednim elektroničkim potpisima.

Očekujete li da će članice EU brzo provoditi nove propise u svojim pravnim i poslovnim praksama? Kada će e-račun biti praksa u EU? Odredbe direktive primjenjivat će se od 1. siječnja 2013.

Znamo da su Njemačka i Poljska već prilagodile svoje zakone sukladno ciljevima nove direktive. Uvjereni smo da će države članice preuzeti tu di-

rektivu u dogledno vrijeme i da će to poduzećima olakšati uvođenje e-računa.

Budući da bi e-račun trebao biti dominantan do 2020., koje su financijske koristi za tvrtke s njegove primjene? Kolike uštede očekujete na europskoj razini?

Napravljene su različite studije kako bi se procijenile koristi e-računa. Prema studiji koju je financira Europska komisija u 2008., e-račun može uštedjeti oko 238 milijardi eura u šest godina ili oko 40 milijardi godišnje. Studija, na primjer, Politecnico di Milano procjenjuje kako uštede umnogome ovise o modelu koji se upotrebljava.

Cijena implementacije e-računa za male poduzetnike prilično je visoka, pogotovo za elektroničko pohranjivanje. Kako smanjiti te troškove? Je li jed-

no od rješenja računalstvo u oblaku? Što su europska iskustva i što EU čini za pomoć malim i srednjim poduzetnicima u prevladavanju tehničkih zapreka uvođenju e-računa?

Mala i srednja poduzeća čine najveći dio europskoga gospodarstva, čime su ključni za implementiranje e-računa. Predviđene CEN radionica o e-računima obavit će se do kraja godine. Koristan vodič za mala i srednja poduzeća objavljen je na web stranici www.euebl.org. Što će e-račun značiti za Hrvatsku? Koje će koristi od toga imati vladine institucije, a koja poduzeća? Gdje se može očekivati veća ušteda, u javnom ili privatnom sektoru?

Usvajanje e-računa omogućava automatizaciju i dematerijalizaciju administrativnih procesa te donosi više učinkovitosti u opskrbi i fi-

nancijskom lancu. Nemamo određenih procjena o uštedama u javnom i privatnom sektoru, ali možemo reći da oba sektora mogu imati značajne uštede. Što savjetujete hrvatskim državnim institucijama u vezi s e-računom, e-trgovinom, enabavom i e-vladom, osobito jer bi Hrvatska 1. srpnja 2013. trebala postati članica EU? E-račun je rastući trend i važno je da ga Hrvatska prati.

Posebno je to važno za konkurentnost hrvatskih poduzeća. Hrvatske javne institucije trebaju pratiti razvoj zakonodavstva EU. Tijekom sljedeće godine hrvatski bi se predstavnici trebali upoznati s različitim aktivnostima na razvoju e-računa u EU i aktivno se uključiti u procese.

Tomu će umnogome pridonijeti i ova konferencija.

Gorden Knezović

dogaaji

INVESTICIJA MAISTRE

Otvoren hotel Lone

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 27/6/2011

U gRADNJU uloženo 339 mil. kuna arhiva buSineSS.hr

Rovinj. Prvi design hotel s pet zvjezdica u Hrvatskoj, Maistrin hotel Lone u Rovinju, u petak je otvoren za goste. U gradnju hotela uloženo je 339 milijuna kuna, što ga čini jednom od najvećih greenfield investicija u hrvatskom turizmu u posljednjih nekoliko godina. Maistra u priopćenju kaže kako je

otvorenjem hotela Lone Maistra zaposlila 150 radnika.

Pripreme za gradnju hotela trajale se tri godine, a gradnja devet mjeseci.

Za realizaciju projekta angažiran je tim zagrebačkog arhitektonskog studija 3LHD pod vodstvom arhitekta Silvija Novaka, a unutarnje uređenje i oprema hotela rezultat su suradnje mladih hrvatskih dizajnera i umjetnika. Izvođač radova bila je Zagrebgradnja, koja je za taj projekt angažirala više od 500 radnika. H

bROJKA

22

posto više gostiju u odnosu na isto razdoblje lani odmara se u turističkoj predsezoni na makarskoj rivijeri

Jordanci žele ulagati u hrvatsku drvnu industriju LAKO ZA INDUSTRIJU Nedavno osnovan portal za privlačenje stranih ulaganja Croadriainvest prikuplja ponude za velikoga jordanskog investitora koji je spreman na višegodišnje ulaganje u hrvatsku drvnu industriju, a dok ulagači nalaze interes u proizvodnji, najteže je pronaći ulagače u turizam Croadriainvest, specijalizirani portal za privlačenje stranih investicija, objavio je 14 projekata potpuno spremnih za investiranje, čija je vrijednost, prema riječima osnivača portala i direktora Centra za poduzetništvo Zagreb Željka Kovača, između 40 i 50 milijuna eura.

"U službenom smo pogonu više od tri mjeseca i u tom smo razdoblju zabilježili izniman interes među malim i srednje velikim tvrtkama iz industrije robe i usluga, turizma te drvne

industrije, koje su oglasile vlastite projekte putem portala. Objava je besplatna, a mi se naplaćujemo iz investicije tek kad se projekt počne realizirati", pojašnjava Kovač.

Jordancima odgovara RH

Ovih dana Croadriainvest prikuplja ponude za velikoga jordanskog investitora koji je spreman na višegodišnje ulaganje u hrvatsku drvnu industriju.

O imenima ulagača i projekata Kovač ne želi govoriti jer je tajnost podataka je-

››

dan od uvjeta poslovanja.

Ipak, otkriva kako je predstavnik jordanskog investitora prije dva tjedna već bio u Hrvatskoj i obišao neke tvrtke iz drvne industrije.

Jedna je u zagrebačkoj okolici, mala, obiteljska, ali zadužena tvrtka, koja je na prodaju za sedam milijuna eura.

"Jordanci žele proizvoditi u Hrvatskoj, dakle, stvoriti dodanu vrijednost i onda te proizvode izvoziti. Odgovara im geostrateški položaj Hrvatske kao

i mogućnost transporta morskim putem", ističe Kovač.

Dobra i dva projekta

Na portalu se nalazi i nekoliko projekta iz turističkog sektora (hotel s četiri zvjezdice, hostel, vile u Istri), svaki vrijedan oko sedam milijuna eura, no za njih, navode u Croadriainvestu, nema interesa.

"Investiranje u turizmu manje je privlačno jer je povrat kapitala između 15 i 20 godina. Ulagači znaju da je u Hrvatskoj za turi-

Zabilježili smo izniman interes među malim i srednje velikim tvrtkama iz industrije robe i usluga, turizma te drvne industrije, koje su oglasile vlastite projekte.

Objava je besplatna, a mi se naplaćujemo iz investicije tek kad se projekt počne realizirati ŽELJKO KOVAč, osnivač portala Croadriainvest i direktor Centra za poduzetništvo Zagreb Snimio hrvoje dominić

zam iskoristivo 130 do 150 dana godišnje", kaže Željko Kovač.

No ugodno su ga iznenadila dva poziva za tvrtku koja proizvodi vrata i koja, doduše, traži kupca, ali umjesto toga dobila je ponude za posao. Jednu s Bliskog istoka i potencijalnu narudžbu za 40 tisuća komada vrata, a drugu iz Nizozemske za serijsku proizvodnju vrata za trgovački centar na sjeveru Europe. Sve to, naravno, dobro zvuči, no pitanje je što će naposljetku biti realizirano. U Croadriainvestu ističu da bi bili zadovoljni kada bi se tijekom godine dana ugovorila dva projekta.

"Bio bi to velik uspjeh jer investiranja u Hrvatskoj danas gotovo i nema. No mi nastojimo pomoći zainteresiranim investitorima da znaju s kojim se problemima suočavaju. Ovo što se danas događa kod nas; da investitori dolaze, a nitko im ne govori o problemima na koje će naići, to je loša savjetodavna usluga koja Hrvatsku stavlja na crnu listu", navodi Kovač.

Croadriainvest je uspostavio poslovnu suradnju i s Udrugom inovatora Hrvatske za čije će proizvode također tražiti potencijalne ulagače.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

moja lisnica

POTROŠAČKE NAVIKE TEŠKO SE MIJENJAJU Hrvati kartice najčešće upotrebljavaju na benzinskim postajama te za kupnju namirnica u dućanima i supermarketima, ali one su ponajprije namijenjene hitnim slučajevima i iznenadnim troškovima

Ponedjeljak 27/6/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

Hrvati vani najviše vole

plaćati gotovinom

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > plaćanje karticama > krediti

14-15

7,43 5,32 kune iznosio je u petak tečaj eura; kuna je ojačala 0,17 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

kune iznosio je u petak tečaj američkog dolara; dolar je oslabio prema kuni 0,76 posto

6,37

kuna iznosio je tečaj švicarskog franka prošlog tjedna; franak je prema kuni oslabio 1,16 posto

business.hr Ponedjeljak 27/6/2011

Na godišnjim odmorima Hrvati još uvijek preferiraju plaćanje gotovinom, a kartice ponajprije upotrebljavaju na benzinskim postajama i za plaćanje cestarine. Je li unaprijed isplaniran proračun razlog tome što kartice služe za iznenadne troškove ili građani nisu upoznati s uvjetima njihove primjene, pitanje je koje smo postavili u dvjema domaćim kartičarskim kućama - MasterCardu i Erste Card Clubu.

"Navike se teško mijenjaju, a u Hrvatskoj još postoje kanali koji ne prihvaćaju kartice poput zdravstvenih ustanova, državnih institucija, garaža za parkiranje, kioska, barova i slično", komentirala je voditeljica marketinga i odnosa s javnošću MasterCard Europe za Hrvatsku i Sloveniju Aleksandra Babić. Prema njihovu istraživanju, kartice

se najčešće upotrebljavaju na benziskim postajama (74 posto ispitanika) te za kupnju namirnica u dućanima i supermarketima (73 posto), a pokazalo se da ih ispitanici s većim primanjima češće rabe u svim prilikama.

Velika većina od 91 posto platne kartice nosi sa sobom u inozemstvo, no samo se njih 30 posto ondje njima i koristi.

Za kafiće i restorane

"Tvrdnja da se gotovina tijekom godišnjih odmora upotrebljava češće nego kartice samo je djelomice točna. Naime, istina je da se za potrošnju u restoranima i kafićima više koristi gotovina nego kreditne kartice, ali za kupnju goriva, plaćanje cestarine i slično kartice se preferiraju kao način plaćanja", kažu iz Erste Card Cluba.

Kad je riječ o naknadi za uporabu kartice, iz Ma-

sterCarda poručuju kako se one razlikuju ovisno o banci, a klijent se mora dobro upoznati sa svim detaljima prije ugovaranja pojedine usluge. Iz Erste Card Cluba pojašnjavaju kako se naknade za jednokratnu kupnju korisnicima ne naplaćuju ni na prodajnim mjestima u Hrvatskoj ni u inozemstvu.

"Korisnik kartice plaća isti iznos koji bi platio i da plaća gotovinom", zaključili su.

Istraživanje MasterIndex pokazalo je pak da korisnici platnih kartica u Hrvatskoj imaju dobro financijsko obrazovanje i da su upoznati s uvjetima uporabe platnih kartica.

Također, pokazalo se da sve veći broj korisnika kartica upotrebljava internet, što je dobra osnova za daljnji razvoj elektroničkog plaćanja u zemlji. U odnosu na 2010.

Tvrdnja da se gotovina tijekom godišnjih odmora upotrebljava češće nego kartice samo je djelomice točna. Istina je da se u restoranima i kafićima više koristi gotovina nego kreditne kartice, ali za kupnju goriva, plaćanje cestarine i slično kartice se preferiraju kao način plaćanja

8,4

kune iznosio je u petak tečaj britanske funte; funta je oslabila prema kuni 1,38 posto

97,99

bodova iznosila je u petak vrijednost obvezničkog indeksa Crobis, koji je prošlog tjedna porastao 0,09 posto

OGLAS

porastao je broj korisnika koji su upoznati s točnim troškovima kartice poput naknada, članarina i kamatnih stopa na 42 posto pa 4 od 10 ispitanika, gotovo njih polovina, zna točne iznose.

Stariji više znaju

Pokazalo se da su stariji korisnici s višim prihodima ujedno najupućeniji u iznos naknada. U slučaju nestanka kartice 55 posto korisnika u Hrvatskoj najprije bi kontaktiralo s bankom, a 41 posto njih obratilo bi se službi za korisnike kartične kuće čiju karticu posjeduje.

U slučaju da im je potreban savjet vezan uz upravljanje osobnim financijama, većina korisnika kartica, njih 55 posto, potražilo bi savjet putem interneta, 26 posto od financijskog savjetnika ili prijatelja i kolega na poslu, a 20 posto njih obratilo bi se osoblju u banci.

Biljana Starčić

NOVO ZVANJE

Postanite stručnjak za odnose s investitorima Zagrebačka burza u suradnji s Ekonomskim fakultetom pokrenula je program za obrazovanje za odnose s ulagačima, koji će se upisivati u radnu knjižicu, a pokrivat će teme kao što su korporativno upravljanje, pravna regulacija tržišta kapitala, osnove financijskog izvještavanja i revizije te odnose s javnošću Čelnici Zagrebačke burze i Ekonomskog fakulteta u Zagrebu pokrenuli su certificirani program za odnose s ulagateljima, namijenjen ponajprije usavršavanju djelatnika koji se u organizacijama bave odnosima s ulagateljima, ali i svima koji su profesionalno vezani uz pronalaženje optimalne ravnoteže između potrebe tvrtke za konkurentnošću, rastom i razvojem s jedne te interesa svih udjelničara s druge strane.

Akademska težina ALEkSANdrA BABIć, voditeljica marketinga i odnosa s javnošću MasterCard Europe za Hrvatsku i Sloveniju arhiva buSineSS.hr

"U trajnom je fokusu Zagrebačke burze podizanje svijesti o važnosti njegovanja odnosa s ulagateljima i provođenja optimalnoga korporativnog upravljanja među tvrtkama čiji su vrijednosni papiri uvršteni na Burzu. Drago nam je što će taj program odnosima s ulagateljima dati akademsku težinu kojom će ta iznimno složena i multi-

disciplinarna struka dobiti i formalni okvir", izjavila je predsjednica Uprave ZSEa Ivana Gažić.

Kako je izviješteno sa Zagrebačke burze, program će obrađivati teme kao što su odnosi s investitorima i korporativno upravljanje, pravna regulacija tržišta kapitala, financijska tržišta, osnove financijskog izvještavanja i revizije, temelji investicijske analize, odnosi s javnošću i društvena odgovornost poduzeća te mnoge druge, omogućujući polaznicima profiliranje u stručnjake za odnose s investitorima, a zvanje će se upisivati u radnu knjižicu.

TONćI LAZIBAT, dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, očekuje da bi obrazovanje za odnos s investitorima Hrvatsku trebalo dodatno približiti ekonomskom standardu EU foto kovaèev/ cropix

IVANA GAžIć, predsjednica Uprave ZSE-a, pripremila je sa suradnicima multidisciplinarni program obrazovanja za profesionalce u kompanijama koje žele unaprijediti odnose s dioničarima i javnošću

Bliži standardu EU

"Smatramo da će program za odnose s ulagateljima dati velik doprinos razvoju dobre prakse upravljanja trgovačkim društvima i na taj nas način dodatno približiti ekonomskom standardu zemalja Europske unije", dodao je dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Tonći Lazibat.

Osim predavača sa Zagrebačke burze i Ekonomskog fakulteta sudjelovat će predavači iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Središnjega klirinškoga depozitarnog društva, ali i banaka i investicijskih društava, dopunjujući teorijski pristup tematici primjerima iz

Snimio Saša ĆetkoviĆ

prakse. Slični programi već se dulje provode u inozemstvu, a ovaj program prirodan je slijed sve zahtjevnijeg poslovnog okružja u Hrvatskoj te pojačanih zahtjeva za slijeđenjem naj-

bolje prakse odnosa s ulagateljima te korporativnog upravljanja i transparentnosti, kojima se i domaće tržište kapitala približava svjetskim standardima.

B.hr

Tjedni pregled Tanker

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

NAJGORIH 5 FONDOVA

4%

NFD Aureus US Algorithm 2,67 Ilirika Gold 1,11 NFD Aureus Global Developed 0,81 NFD Aureus Emerging Markets Balanced0,69 Raiffeisen World 0,53

AC Rusija KD Nova Europa Ilirika JIE Ilirika BRIC Prospectus JIE

Dalekovod

2,58%

business.hr Ponedjeljak 27/6/2011

+

16-17

+

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> pla anje karticama > krediti

Powered by

-2,92 -2,01 -1,84 -1,77 -1,76

Tjedni pregled

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Stambeni kredit uz državne subvencije

4,44%

411

123.154

4,35%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju

4,51%

413

123.916

4,41%

Fiksna 48 mjeseci

RBA

Stambeni kredit uz szbvenciju RH

4,54%

414

124.297

4,44%

Fiksna 48 mjeseci

PBZ

PBZ stambeni kredit uz subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

ZABA

Kredit uz subvenciiju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz državnu subvenciju

4,60%

417

125.062

4,50%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit uz subvenciju države

4,70%

417

125.062

4,50%

Promjenjiva

Subvencionirani stambeni krediti HPB-a

4,86%

423

126.986

4,65%

Fiksna 48 mjeseci

Stambeni kredit za mlade

6,54%

497

149.122

6,30%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,78%

506

151.781

6,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

ERSTE Volksbank HPB Baanco Popolare Karlova ka banka

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Splitska banka ERSTE RBA

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

Volksbank Podravska banka

* Podaci i izra uni u tablicama su informativni i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

ZARA ENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,20%

Promjenjiva

1.643

11.643

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,00%

Promjenjiva

5.027

427

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

4,80%

Promjenjiva

5.009

409

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

4.999

399

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,60%

Promjenjiva

4.991

391

Banka Kovanica Partner banka Karlova ka banka Veneto banka HPB

ŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1.265

11.265

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

IKB

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Dizajn ĹĄtednja

3,20%

Promjenjiva

4.924

324

ERSTE

Volksbank Podravska banka

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

PBZ

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1.119

11.119

ZABA

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA Splitska banka

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Promjenjiva

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Promjenjiva

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19,576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor

37,9 POSTO

Mirovincima najviše zapisa Dalekovoda

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr

LukA MILIčIć, predsjednik Uprave Dalekovoda

Ponedjeljak 27/6/2011

Snimio hrvoje dominić

Dalekovod je objavio kako je prošli ponedjeljak izdao tranšu komercijalnih zapisa u nominalnom iznosu od 11,7 milijuna kuna (oznaka DLKVM-224A) i 17. tranšu u nominalnom iznosu od 2 milijuna eura (oznaka DLKV-M-224E), obje dospijeća 15. lipnja 2012. godine. U ukupnom izdanju sudjelovalo je 34 ulagatelja

sa sljedećom strukturom: mirovinski fondovi 37,9 posto, banke 30,1 posto, investicijski fondovi 24,6 posto, osiguravajuća društva 4,2 posto i ostali 3,2 posto.

Tranše će biti uvrštene na Službeno tržište Zagrebačke burze nakon što stigne odobrenje.

Na datum tog priopćenja Dalekovod d.d. ima ukupno tri tranše u optjecaju u ukupnom iznosu od 35,2 milijuna kuna. Agent izdanja i dealer programa jest Privredna banka Zagreb. H

NAFTA

Cijene ponovno porasle

Cijene nafte u petak su na međunarodnim tržištima ponovno porasle nakon vala prodaje dan ranije, izazvanog najavom Međunarodne agencije za energiju (IEA) o otpuštanju nafte iz strateških rezervi. Barel nafte na londonskom je tržištu poskupio 24 centa, na 107,5 dolara, a cijena nafte na američkom tržištu porasla je 87 centi, na 91,89 dolara. H

Vlada udarila na srednji dobivaju 'porez solidarn RIGOROZNA ŠTEDNJA Ušteda koja će se ostvariti u Grčkoj između 2012. i 2015. u iznosu od 28,4 milijarde eura, koju prati i sveobuhvatan plan privatizacije vrijedan 50 milijardi eura, uključuje i rezanje troškova za 6,4 milijarde u proračunu za 2011. i poseban novi porez koji će plaćati radnici u privatnom i javnom sektoru kih vjerovnika doputovali su u grčku prijestolnicu kako bi se s Venizelosom konačno dogovorili o uštedama u razdoblju od 2012. do 2015. Venizelos je u srijedu telefonski razgovarao s europskim povjerenikom za gospodarstvo Ollijem Rehnom.

Višegodišnji plan

Ušteda koja će se ostvariti između 2012. i 2015. u iznosu od 28,4 milijarde eura, koju prati sveobuhvatan plan privatizacije vrijedan 50 milijardi eura, uključu-

EVANGELOS VENIZELOS, novi grčki ministar financija

arhiva buSineSS.hr

Novi grčki ministar financija Evangelos Venizelos počeo je u četvrtak u Ateni pregovore s trojkom grčkih vjerovnika (EU, ECB i MMF) radi konačnog dogovora o spornim mjerama štednje. Matthias Mors iz Europske unije, Klaus Masuch iz Europske središnje banke (ECB) i Poul Thomsen iz Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) sudjeluju u tim pregovorima trojke koja je zadužena za nadzor oporavka grčkoga gospodarstva.

Izaslanici najvećih grč-

KUPLJENO U TREZOR

MOODY'S

Robiću ostaje 30 posto Vira

Dražen Robić, član NO-a i drugi najveći dioničar Vira, prijavio je u utorak otpuštanje 33.500 dionica koje čine 2,4158 posto temeljnog kapitala i daju 2,4158 posto glasova na glavnoj skupštini Vira, a kupio ih je trezor tvrtke Viro. Nakon otpuštanja Robić posjeduje 416.100 komada dionica tog društva, koje čine 30,0072 posto temeljnog kapitala i daju 30,0072 posto glasova na glavnoj skupštini. B.hr

Talijanskim bankama prijeti niži rejting

DRAžEN RObIĆ, drugi najveći dioničar tvornice šećera Viro

foto cuveljak

Agencija Moody's upozorila je da bi mogla sniziti rejtinge 16 talijanskih banaka slijedom nedavnog sličnog upozorenja u vezi s rejtingom talijanskih državnih obveznica.

Moody's je u izvješću uvrstio dugoročne rejtinge obveznica i depozita 16 talijanskih banaka i dvije financijske institucije povezane s talijanskom vladom

na popis za razmatranje radi mogućeg sniženja.

Skupina banaka među ostalim uključuje i Intesu Sanpaolo, a rejting UniCredita uvršten je na razmatranje radi mogućeg sniženja u svibnju, i to zbog bojazni vezanih uz poslovanje na matičnom talijanskom tržištu, gdje je bančine rezultate pritisnula visoka razina loših zajmova.

Agencija je u četvrtak također promijenila prognozu iz stabilne u negativnu za dugoročne rejtinge obveznica i depozita dodatnih 13 banaka. H

POVRATAK RASTA

Oporavak irskoga gospodarstva Irsko gospodarstvo vratilo se rastu u prvom tromjesečju zahvaljujući snažnom poslovanju stranih kompanija, koje je kompenziralo slabu domaću potražnju, pokazali su najnoviji podaci tamošnjega statističkog ureda.

Irski bruto domaći proizvod u prva je tri ovogodišnja mjeseca porastao 1,3 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca. H

pravila Zagrebačke i sloj, Grci Nova burze stupila na snagu nosti' MOGUĆNOST SHORT SELLINGA

odluku odgodili do početka srpnja", izjavio je belgijski ministar financija Didier Reynders.

Ministri su se istodobno obvezali da će usuglasiti još jedan zajam Grčkoj jer se ovaj od 110 milijardi eura pokazao nedostatnim. On bi trebao iznositi 120 milijardi eura. Sastoji se od 60 milijardi eura službenog zajma i 30 milijardi doprinosa privatnog sektora, a preostalih 30 milijardi trebao bi donijeti proces privatizacije.

Fitch prijeti i SAD-u

Kreditna agencija Fitch upozorila je da će dobrovoljno reprogramiranje povrata grčkog duga u sklopu pomoći toj zemlji smatrati insolventnošću i sniziti grčki rejting, a upozorila je da scenarij insolventnosti prijeti i Sjedinjenim Državama. "Bit je problema ako Grčkoj treba još novca", kazao je na konferenciji u Singapuru Andrew Colquhoun, čelnik Fitcha za azijsko-pacifičku regiju.

"Fitch će zamjenu obveznica odnosno dobrovoljno reprogramiranje duga smatrati insolventnošću, što bi rezultiralo dodjelom odgovarajućeg rejtinga Grčkoj", kazao je.

Nikola Sučec

foto sunara/cropix

je i rezanje troškova za 6,4 milijarde u proračunu za 2011. i "porez solidarnosti" koji će plaćati radnici u privatnom i javnom sektoru te slobodna zanimanja sa srednjim i višim primanjima, piše grčki tisak.

Višegodišnji proračunski plan i zakon o njegovu izvršenju u srijedu navečer odobrilo je ministarsko vijeće. Zatim se u utorak, nakon dvodnevne rasprave, treba prihvatiti u parlamentu na općoj sjednici.

Zakon o izvršenju treba po žurnom postupku donijeti parlamentarni odbor za gospodarska pitanja 30. lipnja. Prihvaćanje tog proračuna uvjet je za uplatu pete rate pozajmice od 12 milijardi eura koju su Grčkoj lani odobrili eurozona i MMF (110 milijardi eura na tri godine). Ministri financija eurozone trebaju se sastati 3. srpnja kako bi konačno odobrili uplatu te rate kredita.

Nakon maratonskog sastanka u Luksemburgu objavili su da će ta rata biti isplaćena tek kad Grčka usvoji novu fiskalnu strategiju i zakone o privatizaciji. "Kako bismo odobrili posljednju tranšu, moramo biti sigurni da će grčki parlament usvojiti premijerov program. Stoga smo

Nova pravila Zagrebačke burze stupila su na snagu u petak, objavila je Zagrebačka burza na svojim internetskim stranicama. Prethodno je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga dala odobrenje za primjenu novih pravila, i to na sjednici 19. svibnja.

"Rad na novim pravilima - uz intenzivnu suradnju s Agencijom - trajao je gotovo godinu dana, a njima se otvaraju brojne mogućnosti koje dosad nisu bile provedive na domaćem tržištu kapitala, kao što je uvrštenje strukturiranih vrijednosnih papira, uvrštenje na inozemni MTP instrumenata izda-

vatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, kratka prodaja (eng. short selling) i slično", objasnili su na Zagrebačkoj burzi.

Burza će mjesečno na svojoj internetskoj stranici objavljivati zbirne količine i promete po svakom instrumentu ostvarene kratkim prodajama. Ako, primjerice, Burza utvrdi da član nije ispunio svoju obvezu iz članka, može mu izreći neku od mjera zaštite tržišta predviđenih novim pravilima.

Nova pravila Zagrebačke burze usko su vezana i uz razvoj trgovinskog sustava Burze jer omogućuju novosti usko vezane uz trgovanje poput uvođenja dražbe uravnoteženja,

varijabilnog završetka i novih vrsta ponuda te su za njihovu operativnu primjenu bile nužne i izmjene na trgovinskom sustavu Burze.

"Nova inačica trgovinskog sustava, čija je primjena također započela u petak, potpuno je razvijena na Burzi i uključuje unapređenje postojećih karakteristika, kao i dodatne funkcionalnosti sustava sukladno odredbama novih pravila", zaključili su na Burzi, dodajući da su nova pravila predstavljaju svojevrstan doprinos daljnjem napretku tržišta kapitala i njegovu bržem prilagođavanju globalnim trendovima.

A. Pa.

investor 20-21

ZAGREBAÂťKA BURZA Najlikvidnija domaĂŠa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

NajviĹĄa

Zadnja

Koli ina

Promet

365 dana NajniĹža NajviĹĄa

AD Plastik

128.00

130.01

129.00

0.00%

11,827

1,529,699.77

541.75

85.10

152.00

256.50

257.88

257.01

0.20%

5,667

1,456,921.17

21,046.17

252.00

315.99

Zagreba ka banka

282.01

293.00

290.00

2.47%

1,719

497,147.13

18,574.03

200.00

294.00

58.23

60.00

59.80

0.00%

4,744

282,154.56

193.58

22.36

65.00

1,690.00

1,700.00

1,700.00

0.59%

153

259,502.66

269.59

1,106.00

2,500.00

Institut IGH Ingra Petrokemija

15.87

16.40

16.40

2.50%

15,794

255,413.98

123.00

11.00

29.20

187.04

191.99

191.99

-0.39%

1,344

253,109.83

641.46

105.50

194.00 118.99

Belje

98.00

99.40

99.00

0.00%

2,298

226,448.70

813.33

54.00

Karlova ka banka

76.85

77.00

76.88

-0.17%

2,625

202,068.24

102.96

53.00

86.88

1,420.00

1,430.00

1,420.10

0.21%

141

200,348.45

1,891.08

1,181.00

1,650.00

Atlantska plovidba d.d.

682.10

686.00

682.10

-0.13%

252

172,062.11

951.88

672.01

910.51

Podravka prehrambena industrija d.d.

320.05

328.91

320.08

-1.51%

493

159,590.58

1,734.83

240.00

343.97

75.18

83.75

83.75

6.19%

1,506

119,453.08

625.38

27.87

95.99

236.00

239.99

236.01

-1.54%

479

113,527.01

541.36

217.00

337.00

Ericsson Nikola Tesla

Dom holding Dalekovod Tehnika

1,467.04

1,524.30

1,500.00

0.00%

70

105,063.64

284.19

871.01

1,614.00

Konzum

215.00

216.00

215.99

-0.89%

466

100,548.83

4,903.59

145.00

225.50

Centar banka

215.00

215.00

215.00

-10.61%

440

94,600.00

61.11

200.00

270.00

1,100.00

1,126.00

1,105.00

-2.21%

76

84,616.00

245.99

1,100.00

1,900.00

Luka Plo e Istraturist Umag d.d.

270.00

275.00

275.00

0.00%

303

82,689.74

1,285.62

240.04

380.00

Kreditna banka Zagreb

210.00

210.00

210.00

17.98%

358

75,180.00

391.76

115.00

210.00

Adris grupa

257.03

259.99

257.03

-1.14%

163

42,106.01

1,743.72

242.21

305.00

Kon ar - elektroindustrija

645.06

650.00

645.06

-0.61%

62

40,270.36

1,659.17

430.00

699.48

Zve evo, prehrambena industrija

119.05

120.23

120.00

0.00%

311

37,374.25

36.94

84.32

164.00

Uljanik plovidba

599.00

603.00

599.00

1.22%

60

35,972.00

347.42

533.13

662.00

Croatia osiguranje d.d.

5,575.00

5,575.01

5,575.00

0.00%

6

33,450.02

1,714.86

4,502.00

6,299.00

Saponia

175.00

175.00

175.00

0.00%

180

31,500.00

115.25

105.25

189.38

Koka

230.00

250.00

230.00

-2.13%

135

31,150.00

207.74

183.12

269.99

Atlantic grupa

700.00

705.00

705.00

0.72%

42

29,445.00

2,350.68

657.10

829.99

Vupik

74.96

76.30

75.01

1.90%

378

28,417.32

112.93

41.77

108.90

SN holding

135.08

135.12

135.08

-9.89%

208

28,102.72

360.66

130.58

245.00

Luka Rijeka

185.11

193.50

193.50

4.54%

137

26,270.21

1,157.22

161.54

267.02

Jadroplov d.d.

141.75

142.39

142.00

0.37%

154

21,906.00

232.41

124.01

176.84

+

KraĹĄ, prehrambena industrija Kon ar Veterina d.d.

Tisak Jadransko osiguranje

464.25

465.06

465.06

-2.09%

35

16,267.94

638.82

370.00

497.02

1,165.01

1,165.70

1,165.01

-1.27%

13

15,149.79

71.56

909.99

2,100.00

71.00

78.97

71.00

-7.49%

187

14,472.00

130.99

54.03

79.98

201.99

202.50

202.50

1.25%

70

14,164.90

483.28

135.00

244.98 3,401.00

2,621.00

2,728.08

2,621.00

-6.39%

5

13,320.09

327.62

2,486.50

Fima validus

10.35

10.88

10.88

3.62%

1,189

12,493.84

29.39

5.00

15.00

Badel 1862

68.00

69.99

69.99

8.51%

170

11,805.52

52.64

57.03

88.50

Varteks, varaĹždinska tekstilna ind. d.d.

22.00

22.01

22.00

-0.99%

512

11,264.60

42.26

11.14

27.00

9.15

9.99

9.15

-2.66%

994

9,199.56

3.02

9.15

39.95

750.00

750.00

750.00

-10.50%

10

7,500.00

31.04

551.00

1,003.00

Zvijezda

3,540.00

3,550.00

3,550.00

2.60%

2

7,090.00

355.91

2,851.00

4,249.00

HUP - Zagreb

1,215.00

1,236.01

1,215.00

-2.49%

5

6,138.03

572.72

1,115.16

1,595.99

Riviera Pore

239.99

239.99

239.99

0.00%

25

5,999.75

876.81

140.00

259.65

Lav evi

173.08

180.00

180.00

2.86%

28

4,915.56

86.08

161.10

275.00

HGspot Agrome imurje

Jedan od najve ih dnevnih gubitnika u etvrtak bila je dionica Centar banke. Redovita dionica te zagreba ke banke pala je ak 10,61 posto, na 215 kuna. Tom bankarskom dionicom ostvaren je skroman promet od samo 100.000 kuna, pri emu je vlasnika promijenilo 440 dionica. Sve protrgovane dionice vlasnika su promijenile po cijeni od 215 kuna.

NajniĹža

CROBEX: -0,04% TrĹž. kap. (mil kn)

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. uro akovi holding

Titulu dnevnog dobitnika u iznimno sporom trgovinskom danu u etvrtak ponijela je dionica Zagreba ke banke. Tom bankarskom dionicom ostvaren je promet od pola milijuna kuna, pri emu joj je cijena uzletjela 2,47 posto, na 290 kuna. Tijekom dana vlasnika je promijenilo gotovo 2000 dionica. NajviĹĄa dnevna cijena dionice iznosila je 293 kune.

Redovan promet: 6.834.648,89 Kn Promjene Cijene

Slavonski zatvoreni investicijski fond Žitnjak Slobodna Dalmacija Auto Hrvatska Maistra

25.14

25.14

25.14

0.00%

160

4,022.40

84.13

25.01

33.00

144.87

144.87

144.87

3.55%

21

3,042.27

29.79

76.10

163.85

22.11

22.11

22.11

-8.64%

115

2,542.65

115.44

20.01

60.00

356.00

356.00

356.00

0.00%

7

2,492.00

178.00

302.00

410.00

65.00

65.00

65.00

0.00%

38

2,470.00

711.38

51.00

70.00

245.00

245.00

245.00

-2.00%

10

2,450.00

247.99

65.10

250.00

2,100.00

2,100.00

2,100.00

0.00%

1

2,100.00

251.21

2,000.00

2,989.88

9.00

9.75

9.75

8.33%

192

1,818.15

47.52

8.96

69.90

1,800.00

1,800.00

1,800.00

-0.33%

1

1,800.00

983.37

1,345.00

1,895.00

Hidroelektra niskogradnja

136.00

136.00

136.00

-0.74%

9

1,224.00

84.85

119.00

197.89

Elektrometal

160.01

160.01

160.01

-0.61%

7

1,120.07

13.42

100.01

200.00

Imperial hotelijerstvo

181.56

181.56

181.56

0.86%

6

1,089.36

115.45

150.00

214.95

43.00

43.00

43.00

-0.12%

24

1,032.00

121.26

25.00

45.00

Zlatni otok

220.01

220.01

220.01

2.33%

4

880.04

78.67

50.00

220.50

Uljanik d.d.

75.00

75.00

75.00

0.00%

9

675.00

167.72

61.11

130.00

Rabac, ugostiteljstvo i turizam Jadranska banka Magma d.d.

Plava laguna

OT-optima telekom d.d.

* Potpun popis druπtava moŞete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

59,52 208,20 71,10 6,80 173,50 9,32 23,00 0,58 380,00 0,68 7,00 12,05 108,00 41,90 9,00

60,10 213,00 72,10 7,00 175,50 9,50 23,00 0,59 380,00 0,68 7,05 12,60 108,00 42,00 9,05

60,00 211,55 72,00 7,00 175,00 9,50 23,00 0,59 380,00 0,68 7,00 12,60 108,00 42,00 9,05

Prosje na Promjena Koli ina

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG TLSG POSR MELR GRVG JTKG NF1N HDOG PBGS KBMR LKPG PET1 KDHR INDGL

KRKA PETROL TELEKOM SLOVENIJE POZAVAROVALNICA SAVA MERCATOR GORENJE JUTEKS NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S HELIOS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER PETROL 1. IZDAJA KD GROUP INFOND GLOBAL

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 JEDINSTVO GP AD GRADISKA

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M ZIF MI GROUP DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

31,00 6,91 35,40 37,30 87,00 0,66 6,11 37,50 0,75

32,00 7,00 35,81 37,55 87,00 0,66 6,20 37,50 0,75

31,52 7,00 35,40 37,55 87,00 0,66 6,11 37,50 0,75

0,32 7,00 0,36 0,37 0,78 0,66 6,18 0,37 0,75

92,00 97,00 67,40 79,00 80,00 70,10 92,08 4,07 12,51 69,01 25,00 5,85

92,00 97,00 67,50 79,51 80,00 70,12 92,10 4,50 13,00 72,99 25,59 5,85

92,00 97,00 67,50 79,51 80,00 70,12 92,08 4,50 12,55 69,01 25,00 5,85

92,00 97,00 67,49 79,41 80,00 70,11 92,10 4,48 12,64 70,57 25,13 5,85

Jaffa fabrika biskvita a.d. Crvenka Valjevo put a.d. Valjevo NIS a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Imlek a.d. Beograd Jedinstvo a.d. Kovacica Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Univerzal banka a.d. Beograd Telefonija a.d. Beograd Cacanska banka a.d. Cacak Centroprom a.d. Beograd Mlekara a.d. Subotica Razvitak a.d. Lazarevac Topola a.d. Backa Topola

0,00 % 0,00 % 0,15 % 0,65 % -3,61 % 0,04 % -0,02 % 5,14 % -4,92 % -0,23 % 0,00 % 2,63 %

10.000,00 1.100,00 720,00 1.250,00 7.300,00 2.001,00 120,00 527,00 4.100,00 1.058,00 15.000,00 1.203,00 1.150,00 950,00 35.735,00

10.000,00 1.100,00 730,00 1.280,00 7.500,00 2.100,00 120,00 540,00 4.190,00 1.059,00 15.000,00 1.203,00 1.150,00 950,00 35.735,00

10.000,00 1.100,00 725,00 1.261,00 7.463,00 2.065,00 120,00 533,00 4.151,00 1.058,00 15.000,00 1.203,00 1.150,00 950,00 35.735,00

10.000,00 1.100,00 724,05 1.261,25 7.463,03 2.062,72 120,00 531,52 4.150,91 1.058,00 15.000,00 1.203,00 1.150,00 950,00 35.735,00

-9,09 % 11,00 % 0,28 % 0,96 % 3,37 % 1,72 % 0,00 % 0,19 % 1,84 % 5,80 % 7,14 % 0,00 % 0,00 % 0,00 % 13,44 %

RADE KONCAR SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE Stil a.d. Kraljevo ALKALOID SKOPJE TTK BANKA AD SKOPJE MAKPETROL SKOPJE

277.125,19 154.847,09 54.368,60 41.093,15 40.756,50 37.785,72 23.000,00 22.913,43 9.500,00 8.728,54 8.126,49 6.200,80 4.320,00 4.196,00 1.529,72

-0,97 % 285560 1,45 % 5110 -1,67 % 45767 0,51 % 39700 -0,70 % 15451 0,00 % 15698 -0,65 % 1230 0,00 % 13589 7,14 % 3140

1.800,00 3.753,00 3.845,00 86,70 2.400,00 605,00 500,00 200,00 4.400,00 1.201,00 26.500,00

1.850,00 3.800,00 3.899,00 87,00 2.426,00 610,00 501,00 204,00 4.400,00 1.201,00 26.600,00

1.849,31 3.780,73 3.870,25 86,84 2.405,90 609,42 500,11 201,13 4.400,00 1.201,00 26.514,71

1.849,31 3.780,73 3.870,25 53,50 2.405,90 609,42 500,11 201,13 4.400,00 1.201,00 26.514,71

90.099,66 35.761,90 16.366,84 14.854,14 12.098,13 10.360,68 7.596,10 5.095,88 2.355,00

26843 24240 28613 18750 18490 19154 14441 40915 4611 493 900 2500

2.469.556,00 2.351.280,00 1.931.180,18 1.488.862,50 1.479.200,00 1.342.872,20 1.330.005,40 183.180,94 58.261,05 34.790,09 22.618,00 14.625,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RADE KMB TPLF RMDEN10 SBT GRNT TEL STIL ALK TTK MPT

4620 735 756 5912 233 3994 1000 38777 25 12855 1158 493 4000 100 169

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA JAFA VAPU NIIS SJPT FITO IMLK JEFS AERO UNBN TLFN CCNB CNPR MLSU RZVK TPLA

-0,02 % 1,22 % -2,04 % 0,14 % -0,28 % 2,59 % 0,00 % -0,17 % 0,00 % -0,88 % -0,01 % 2,86 % -0,01 % 0,00 % -0,53 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHKD FBIHKC FBIHKP FBIHKN FBIHKE FBIHKO FBIHKM MIGFRK2 BSNLR FDSSR TCMKR BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro 59,98 210,68 71,92 6,95 174,92 9,46 23,00 0,59 380,00 0,68 7,02 12,58 1,08 41,96 9,05

BANJALU KA BURZA RSRS-O-E KRIP-R-A RSRS-O-D RSRS-O-C RSDS-O-C HEDR-R-A ZPTP-R-A RSRS-O-B JDNS-R-A

+

Oznaka

Ponedjeljak 27/6/2011

1714 17.140.000,00 9870 10.857.000,00 12497 9.048.431,00 2275 2.869.350,00 375 2.798.635,00 1182 2.438.140,00 20001 2.400.120,00 3356 1.783.773,00 390 1.618.853,00 1501 1.588.059,00 53 795.000,00 600 721.800,00 600 690.000,00 586 556.700,00 15 536.025,00

valuta: MKD - makedonski denar 2,74 % -0,51 % 1,73 % 0,03 % -0,85 % 0,03 % -0,27 % 1,20 % 0,21 % 0,05 % 0,06 %

4326 300 277 18795 322 731 800 1428 60 200 7

8.000.100,00 1.134.219,00 1.072.060,00 1.005.558,25 774.700,00 445.488,00 400.088,00 287.213,00 264.000,00 240.200,00 185.603,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Gorenje ZIF Kristal ZIF MI Group Valjevo put Rade Kon ar Skopje

+2,59% +1,45% +5,14% +11,00% +2,74%

Petrol

Telekom Slovenije Telekom Srpske BH Telecom Jaffa fabrika biskvita Acelormittal Skopje

+

Powered by

business.hr

-2,04% -4,29% -3,75% -9,09% -3,08%

Bosnalijek

+1,22 -3,91 Dionica slovenske naftne kompanije Petrol u petak je bila najzaslužnija za minimalan rast dioni kog indeksa SBITOP. Petrolova je cijena zahvaljuju i rastu od 1,22 posto petak zaklju ila na razini od 211,55 eura uz ukupan dnevni promet od 155.850 eura. Petrol je rastom u petak prekinuo šestodnevnu negativnu seriju, ali nije zabilježio najve i rast na Ljubljanskoj burzi. Ta titula pripada Gorenju ija je dionica sko ila 2,59 posto.

Dionica Bosnalijeka u etvrtak je zabilježila najve i pad cijene na Sarajevskoj burzi, ime je zape atila sudbinu indeksa SASX-10 koji je u proteklom tjednu rast zabilježio samo u etvrtak. Bosnalijek je u petak prvi put pao ispod cjenovne razine od 13 konvertibilnih maraka. Bosanskohercegova ka farmaceutska kompanija bila je natrgovanije izdanje na Sarajevskoj burzi te je njome portrgovano u ukupnoj vrijednosti od 58.261 KM.

REGIONALNI INDEKSI +0,12% BIRS -1,05% 754,23 1.048,18 Belex15 -0,15% FIRS -1,50% 756,04 1.999,78 Belexline -0,03% MBI10 +0,09% 1.401,05 2.593,34 SASX10 -0,17% MONEX20 11,645.50 -1,05% 1.021,54 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 +0,31% petak 24. lipnja 2011.

1.051,03 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 -0,88% -1,19% 2.800,42 BUX -1,60% 22.393,46 -0,15% ATX -1,26% -2,16% 2.665,00 Stanje indeksa na zatvaranju u +1,62% petak 24. lipnja 2011.

FTSE100 5.690,80

DAX 7.135,92

CAC40

3.789,18

MICEX 1,633.99

AMERI»KI INDEKSI DJIA -0,25% S&P500 +0,18% 12.050,00 1.267,64 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,50% petak 24. lipnja 2011.

2.629,66

investor 22

otvoreni investicijski fondovi Pregled trendova na tržištu fondova Powered by

tjedni komentar

marko repecki, HR portfolio.com

I

za nas je skraćeni radni tjedan od samo tri trgovinska dana te je redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi iznosio 35,484 milijuna kuna, što je pad od 59,23 posto u odnosu na tjedan ranije. Indeks Crobex porastao je za 0,05 posto te je njegova posljednja vrijednost 2242,15 bodova, dok je Crobex 10 tjedan završio na 1212,31 bodu, što je pad od 0,31 posto. Proteklog tjedna prevladavali su negativni rezultati te je 61 od ukupno 92 fonda zabilježio pad vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -2,92 do +2,67 posto. Najveći porast kod dioničkih fondova zabilježili su NFD Aureus US Algorithm (+2,67 posto) i Ilirika Gold (+1,11 posto). Najveći gubitnik kod dioničkih fondova bio je fond AC Rusija kojem je vrijednost smanjena za 2,92 posto. Kod mješovitih fondova najveći dobitnik je NFD Aureus Emerging Markets Balanced koji je ostvario porast vrijednosti od 0,69 posto, a slijedi ga OTP uravnoteženi s porastom od 0,22 posto. Najveći pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond Ilirika JIE Balanced kojem je vrijednost smanjena za 1,14 posto, a iza njega je AC GBEM s padom od 0,72 posto. Jedini dobitnik kod obvezničkih fondova je Capital One (+0,02 posto), a najveći je pad zabilježio OTP euro obveznički (-0,33 posto). Slijedi ga Raiffeisen Bonds s padom od 0,28 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio VB Cash s porastom od 0,06 posto. Promatramo li rezultate od početka ove godine, najuspješniji dionički fond je HPB dionički kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 12,07 posto.

Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

€ kn $ kn € € kn € kn kn € kn kn kn € kn € kn € € kn € € € € kn kn € kn kn

87,9185 128,9310 13,1162 10,3537 96,9599 105,4500 92,4463 102,9600 68,1709 313,2789 111,2083 43,1620 59,3855 12,3207 128,2500 47,4805 41,3418 7,0438 25,9270 97,5300 5297,4900 81,5147 8,2569 70,6644 54,4600 52,0149 318,6747 63,5900 110,7666 45,7138

2,65 2,47 2,08 1,73 1,42 1,40 1,39 1,37 1,16 1,15 1,02 1,01 0,98 0,95 0,89 0,89 0,86 0,86 0,85 0,82 0,81 0,79 0,77 0,76 0,72 0,66 0,61 0,52 0,47 0,46

-7,65 -8,07 -7,45 -6,08 2,22 1,36 -1,69 -2,19 -2,69 1,63 -2,57 -3,69 -5,69 -2,69 -1,68 -0,80 -8,73 -5,03 -3,28 -3,92 -1,37 2,20 -0,64 -3,49 -4,71 2,77 -3,52 -4,17 -5,53 1,33

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

0,65 2,70 3,75 1,31 3,80 7,13 5,56 7,72 3,93 3,07 1,92 10,66 4,39 8,36 8,65 3,72 4,29 3,68 4,22 1,19 3,90 3,47 9,32 3,92 3,50 3,34 3,28 6,18 2,63 3,48

21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011

DIOnIčkI fOnDOVI Ilirika Gold NFD Aureus US Algorithm Platinum Global Opportunity KD Energija HPB WAV DJE ZB euroaktiv NFD Aureus Global Developed Raiffeisen World PBZ I-Stock MP-Global HR OTP Europa Plus ST Global Equity Prospectus JIE KD Prvi izbor ZB trend VB High Equity AC Rusija KD Nova Europa NFD Aureus BRIC ZB BRIC+ POBA ICO Equity Platinum Blue Chip HI-growth HPB Titan Raiffeisen Emerging Markets C-Zenit MP-Bric HR Raiffeisen Central Europe NFD Aureus New Europe OTP indeksni

-12,13 -11,98 -8,43 -5,00 -0,30 -0,87 -5,48 -3,57 -0,89 -4,41 -1,69 -7,45 -3,95 -5,50 -5,57 -5,55 -9,79 -3,13 -10,26 -7,78 -3,81 -5,34 -4,49 -1,85 -10,85 4,54 -13,03 1,92 -9,76 12,80

N/A 5,25 7,25 5,11 7,98 3,47 -3,34 1,59 10,38 6,50 2,61 -13,08 0,93 0,22 -1,35 -0,82 -2,95 8,13 -11,01 -3,49 -3,62 -7,68 -1,07 0,04 -5,96 -3,43 -7,15 2,55 -7,56 18,16

N/A 9,89 -9,63 2,71 -0,81 0,75 -1,40 0,38 -9,29 -7,65 5,69 -7,58 -11,20 2,53 2,92 -18,13 -18,63 -9,07 -14,41 -2,09 -15,02 -5,73 -2,03 -8,49 -15,93 -17,79 -6,70 -7,07 3,97 -20,07

-12,14 -12,27 -7,43 -5,00 -0,15 1,33 -5,27 -2,05 -2,04 -2,31 -0,94 -7,19 -4,46 -5,20 -5,55 -4,53 -11,14 -3,73 -10,36 -8,51 -4,65 -3,94 -4,46 -3,01 -11,52 3,85 -14,23 1,70 -9,52 8,81

4,281 27,413 8,480 9,417 15,406 242,574 54,332 40,203 230,939 5,119 10,270 11,772 23,952 5,483 162,811 11,900 8,482 19,983 9,297 160,943 5,794 8,642 65,853 9,925 22,898 6,191 6,963 199,565 10,337 139,660

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI OTP uravnoteženi ICF Balanced HI-balanced Ilirika JIE Balanced ST Balanced KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Erste Balanced ZB global Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige HPB Global Agram Trust AC Global Balanced Emerging M (GBEM)

kn kn € € kn kn kn kn kn € € € kn € kn kn €

114,9754 124,3846 10,0391 143,9372 165,1471 8,0713 79,8363 5,6936 110,2105 152,2300 129,7600 141,7800 119,3143 108,2000 103,5602 69,5700 10,6581

0,71 0,47 0,44 0,44 0,42 0,40 0,36 0,28 0,26 0,22 0,16 0,08 0,00 -0,01 -0,04 -0,06 -0,07

-0,38 6,37 0,12 -2,15 -3,23 -2,43 0,98 1,10 -0,18 -3,24 3,12 -3,81 2,18 -1,24 1,67 -0,35 -2,04

6,65 10,74 -2,15 -4,73 -3,12 -1,83 -4,79 1,98 6,98 -1,65 7,36 -3,52 3,67 -0,17 6,83 1,99 -4,72

5,24 5,47 1,61 0,06 -9,22 -3,43 -0,06 -0,88 10,45 1,11 11,83 -1,20 10,80 3,32 -1,00 1,80 -3,01

2,56 2,72 0,04 6,97 6,12 -3,87 -4,46 -12,06 5,48 4,88 0,47 3,56 8,72 6,33 0,61 -1,36 2,81

6,85 9,98 -2,10 -5,12 -3,27 -3,60 -5,93 1,80 5,52 -1,91 6,21 -3,94 3,59 -0,16 5,86 -0,52 -5,23

40,140 16,471 77,333 40,508 15,133 6,798 13,644 12,371 314,407 302,973 115,522 697,986 8,214 173,224 99,136 15,593 14,304

5,52 9,14 9,32 5,41 8,45 5,43 4,93 4,39 9,78 8,82 10,42 9,97 2,11 1,29 5,72 2,95 2,30

21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011

€ € € € kn € € €

125,0466 160,9800 131,7942 177,5500 166,9639 11,7412 129,0195 134,8400

0,24 0,07 0,04 0,03 0,02 0,01 0,01 -0,01

-3,11 0,93 0,66 0,42 1,45 1,56 1,22 1,90

-1,80 1,22 1,79 1,81 3,21 3,41 3,61 3,48

-0,08 0,86 4,49 4,99 8,14 4,99 6,18 7,12

4,13 4,89 4,47 6,53 8,01 1,74 4,56 4,56

-1,44 1,18 1,72 1,78 3,10 3,26 3,60 3,47

18,730 173,931 202,100 550,057 74,985 8,401 29,328 632,865

5,52 9,97 8,28 9,07 6,65 9,32 5,72 8,05

21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011

€ kn kn kn kn kn kn kn kn € kn € kn kn kn € $ kn

127,3094 146,9600 140,2100 140,7964 137,0591 133,8001 124,1386 118,8357 11,4952 10,8285 104,2085 107,2900 100,9358 133,8496 164,7604 141,2056 125,2920 109,8542

0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,60 0,61 0,58 0,87 0,68 0,56 0,59 0,75 0,85 0,73 1,36 1,13 0,55 0,55 0,63 0,50 0,21 0,67

1,15 1,46 1,18 1,63 1,28 1,24 1,45 1,52 1,51 1,41 1,60 1,66 N/A 1,04 1,29 0,92 0,54 1,26

2,76 3,28 2,94 2,96 2,97 2,81 2,63 3,19 3,05 3,07 3,18 3,27 N/A 2,21 2,44 1,93 1,25 2,82

4,27 4,74 4,29 4,52 4,31 5,23 4,01 4,87 5,23 3,96 2,20 4,11 N/A 6,16 4,68 3,21 3,71 4,55

1,09 1,37 1,10 1,55 1,21 1,17 1,37 1,42 1,44 1,33 1,62 1,61 0,94 0,98 1,22 0,89 0,53 1,20

561,310 1413,336 1026,761 117,063 36,700 376,821 229,480 207,000 183,565 29,076 6,993 199,641 5,034 1257,331 2602,710 117,835 42,394 170,544

8,92 8,32 8,05 7,74 7,47 5,72 5,50 3,63 2,73 2,05 1,90 1,75 0,41 12,23 10,92 10,92 6,19 2,11

21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011 21.06.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI OTP euro obveznički ZB bond PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds Capital One HI-conservative HPB Obveznički Erste Bond

nOVčanI fOnDOVI PBZ Euro Novčani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Novčani OTP novčani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Platinum Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Dollar fond Allianz Cash

OGLAS

Ulagači zaboravili na ZSE snimio hrvoje dominić

EMIL TEDESCHI, predsjednik Uprave Atlantic grupe, čija je dionica prošli tjedan kliznula 0,7 posto

SLAbAŠAN PRoMET Dva neradna dana utjecala su i na domaće tržište kapitala, na kojem je u petak zabilježen najniži promet od kolovoza prošle godine Na Zagrebačkoj je burzi u prošlom, za dva blagdanska dana skraćenom radnom tjednu promet bio vrlo mršav, a Crobexi nisu osjetnije oscilirali, unatoč vijestima o završetku pristupnih pregovora Hrvatske s

Europskom unijom. Crobex je prošloga tjedna ojačao za 0,05 posto, na 2242 boda, dok je Crobex 10 oslabio za 0,31 posto, na 1212 bodova.

Redovni promet dionicama iznosio je samo 35,4 milijuna kuna, što je otprilike 52 mili-

juna manje nego tjedan dana prije. S obzirom na to da su brojni ulagači i brokeri povezali dva blagdanska dana s vikendom, na burzi se prošloga tjedna trgovalo usporenim tempom, a likvidnost je, kao što se očekivalo, bila

niska. U petak je, primjerice, redovni promet iznosio samo 6,8 milijuna kuna, što je najmršaviji promet od kolovoza prošle godine. Ulagače toga dana nije potaknula ni vijest da su čelnici EU u Bruxellesu poduprli završetak pristupnih pregovora Hrvatske s Unijom do kraja lipnja i potpisivanje pristupnog ugovora do kraja godine.

HT najlikvidniji

Najveći promet, 6,8 milijuna kuna, ostvaren je prošloga tjedna dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena porasla za 0,50 posto, na 257 kuna.

S prometom od 4,7 milijuna kuna slijedi dionica AD Plastika, a cijena joj je porasla za 2,8 posto, na 129 kuna. U fokusu ulagača bila je i dionica Atlantic grupe. Uz promet od 2,4 milijuna kuna cijena joj je oslabila za 0,70 posto, na 705 kuna.

Glavna skupština Atlantic grupe odlučila je početkom prošloga tjedna da se prošlogodišnja dobit od 188,02 milijuna kuna ne raspore-

Nastavlja se stagnacija regionalnih indeksa

Slovenski SBI TOP neznatno je porastao, za 0,12 posto, pri čemu je dionica Krke i

Prijeti insolventnost

Na veću aktivnost ulagače nisu mogle potaknuti ni vijesti iz svijeta jer su na globalnim burzama prošloga tjedna cijene dionica pale.

Ulagači se, naime, plaše da grčki parlament neće prihvatiti program proračunske štednje koji je vlada dogovorila s Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom, a to bi Grčku moglo odvesti u insolventnost.

Nikola Sučec/Hina

bRoJkE

REGIJA

Stagnacija koja je proteklih tjedana zahvatila sve regionalne burze i dalje traje na svim tržištima kapitala u susjedstvu.

đuje za isplatu dividende nego da ostane u zadržanoj, neraspoređenoj dobiti radi daljnjeg ulaganja u razvoj projekata.

Među milijunašice uvrstila se i dionica Podravke, pri čemu joj je cijena oslabila za 0,29 posto. Nešto veći promet tom dionicom nego što je uobičajeno uslijedio je nakon napisa u medijima da je multinacionalna kompanija Unilever zainteresirana za kupnju 10,6 posto dionica Podravke koje drži OTP banka.

dalje najlikvidnije izdanje na Ljubljanskoj burzi. Njome je protrgovano u ukupnoj vrijednosti od 277.125 eura, a cijena joj je pala za neznatnih 0,02 posto. Veći rast od 1,22 posto zabilježio je Petrol, čime je uspio SBI TOP prebaciti na pozitivnu

stranu. Beogradski indeksi zabilježili su neznatne minuse pa je Belex 15 pao za 0,15 posto. Dionica NIS-a i dalje je najtrgovanija dionica pa je uz devet milijuna dinara prometa njezina cijena porasla za 0,28 posto.

Razvojna banka Vojvodine

zabilježila je najveći pad cijene na Beogradskoj burzi u petak.

Poveći rast indeksa na Sarajevskoj burzi u četvrtak bila je iznimka koja potvrđuje pravilo da u Sarajevu prevladava nizak promet uz pad indeksa. A. Pa.

0,09 1,05 posto porastao je makedonski dionički indeks MBI10

posto pao je BIRS, dionički indeks Banjalučke burze

Zbog krize odga amo važne odluke, teško je re i 'da' nezaposlenom Zbog rececije u SAD-u neki su odgodili imati djecu, a kod nekih je obitelji stres jednostavno bio prevelik pa je završio razvodom. Stoga i nije veliko iznena enje da je nezaposlenost, osim što je važan faktor u trenuta noj ekonomskoj si-

tuaciji, postala važan faktor u slu aju da ekate da vaša polovica kaže sudbonosno "da".

Web stranice Yourtango. com i Forbes Woman nedavno su provele ankete u kojima je sudjelovalo 625 itateljica, a 75 posto njih izjasnilo se da

se ne žele udati za muškarca koji nema posao.

Dobra vijest je ipak to što ispitane dame iste standarde imaju i kada su one u pitanju - 65 posto njih kaže kako se ne bi htjelo udati da su i same nezaposlene.

Iako takvo istraživanje me u itateljima možda ne odražava stavove svih žena diljem svijeta prema braku, ono ide u prilog nedavnom trendu odga anja velikih i važnih životnih odluka zbog recesije i slabog oporavka. B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) KBZ +17,98% Magma +7,26% Dom Holding +6,69% Žitnjak +6,42% Badel 1862 +5,11%

GUBITNICI DANA (ZSE) Agrome imurje Slobodna Dalmacija Jadransko osiguranje SN Holding Genera

INDEKSI CROX Mirex

20 Raste

-10,5% -8,67% -7,12% -6,81% -5,94% 26 Pada

14 Nema promjene

Vrijed.

1,248,83 162,45

Prom.

0,20% 0,03%

Sirova nafta 91,02 Prirodni plin 4,29 Zlato 1.521,01 Srebro 35,27 Goveda 110,46 Kava 276,62

2,40% 1,47% 1,26% 2,11% 0,00% 2,33%

PROVOKATIVAN ILI NEUKUSAN MARKETING U NIKEU?

UKRATKO...

Na meti kritika zbog dvosmislenih slogana koji pozivaju na uživanje droge Kompaniju Nike mnogi navode kao primjer uspješnog marketinga, no to se ne može re i i za najnoviju kampanju.

Nike se, naime, našao na meti kritika jer je svoj poznati slogan "Just Do It", kojim poru uje "samo to u ini", pokreni se, zamijenio za one kojima mušterije naoko ohrabruje da upotrebljavaju drogu. "Dope", "get high" i "ride pipe", što su sve izrazi koji se rabe za opis uživanja razli itih droga, za nove slogane iz Nikea opravdali su kazavši kako je to dio rje nika kojim

se koriste skejteri, snowboarderi i sudionici ekstremnih sportova, ina e njihova ciljana publika. Kriti ari se, me utim, ne daju.

Kažu kako ti slogani promoviraju zloupotrebu droge i da su neukusno prešli granicu provokativnog. Gradona elnik Bostona zamolio je Nike da svoje majice prestane reklamirati tim slo-

ganima, a jedna ih je oregonska antinarkomanska grupa osudila u pismu poslanom na 1500 adresa, od kojih su neka završila i u nacionalnom uredu koji se bavi suzbijanjem zloupotrebe droge u Bijeloj ku i.

Nikeova glasnogovornica Erin Dobson ne vidi u emu je problem i kaže kako Nike prodaje sportsku odje u, "a sport je sam po sebi antidot drogama". Skejteri su tako er stali na stranu kompanije kazavši kako su izrazi koji se odnose i na uživanje marihuane esti PROVOKATIVNI slou njihovu svijetu te da su dio gani zasmetali i gradona elniku Bostona njegove kulture. B.hr

ZNA LI VAŠE DIJETE IŠTA O FINANCIJAMA?

Više od polovinu američkih srednjoškolaca ne zna što je kreditni limit Globalna financijska kriza natjerala je djecu na skepticizam.

Poruka je to novog istraživanja provedenog u SAD-u, koje je pokazalo da više od 7 od 10 ispitanih vjeruje da ih tvrtke žele prevariti kako bi koristili i kupovali njihove proizvode. Šest od deset ispitanika smatra kako kompanije koje izdaju kreditne kartice svoje klijente tjeraju na ulazak u dugove za

koje znaju da ih ne e mo i isplatiti. Pokazalo se da ispitanici nisu veliki fanovi Wall Streeta.

Samo etvrtina ispitanih tinejdžera nije se složila s izjavom da "tržište dionica funkcionira tako da od njega imaju koristi samo pohlepni bankari s Wall Streeta". Sveu ilište u Arizoni istraživanje je provelo na gotovo 900 srednjoškolaca u 18 škola. U objašnjenju kona nog re-

Sudbinu eura kao jedinstvene europske valute pratite na...

zultata ispitivanja stoji i kako ispitiva i vjeruju da je na skepticizam srednjoškolaca utjecala kriza. Zanimljivo je i da je istraživanje pokazalo kako bi djeca mogla nau iti ponešto o financijama. Više od polovinu njih nije shva alo da je visok kreditni limit bolji od niskog, kao ni da je posjedovanje dionica neke kompanije riskantnije od državnih obveznica. B.hr

www.business.hr

GLAVNINA tinejdžera vjeruje da ih tvrtke žele prevariti

Ruski tajkun u politici Ruski milijarder Mihail Prohorov, vlasnik košarkaškog kluba New Jersey Nets, izabran je u subotu za elnika ruske stranke Pravo Delo. Izbor tajkuna metalurške industrije na elo stranke koja se zalaže za poduzetni ke interese prva je pojava nekog mo noga ruskog biznismena na politi koj sceni u 10 godina.

Borac na slobodi Hu Jia, jedan od najistaknutijih kineskih disidenata, u nedjelju ujutro ponovno se našao me u lanovima svoje obitelji nakon što je tri i pol godine služio kaznu zatvora na temelju optužbi o subverzivnom djelovanju.

Chavez kriti no, ali stabilno Venezuelski predsjednik Hugo Chavez, koji se oporavlja na Kubi nakon što je ondje hitno operiran zbog apscesa u zdjelici, u kriti nu je stanju, ali je stabilno.

www.business.hr