Business.hr broj 918 by Business.hr

Pavo Zubak ulazi na tržište taksija

DANAS PRILOG karijere, znanje i posao

TRŽIŠTE RADA Mlađe žene od muškaraca koriste obrazovnbolje gućnosti pa će za deset godina e mosmanjiti jaz između sebe i muškara ca. Jedan od glavnih razloga lošijeg položaja u odnosu na muškarce izbor je obrazovnih programa koji ih vode do slabije plaćenih poslova, jedan je od zaključaka studije 'Položaj žena na hrvatsko m tržištu rada'

Utorak 28/6/2011

Pred mlađim ženama sjajne perspektive

lađe žene programa koji ih vode do ka u kojima žene u Hrvat- slabije plaćenih poslova. 38 godina same od 35 do skoj imaju Međutim, sebe smaprema obrazo- traju manje vrijednima te sjajnu per- vanju žene se više razlikuju drže da ne mogu ničemu spektivu jer puno bolje od muškaraca između sebe nego žene od pridonijeti", napomenula koriste obrazovne moguć- muškaraca, istaknula je jed- je Sanja Crnković-Pozai na od autorica studije u ć. nosti i više su motivirane koStupanj obrazovanja za rad pa će za desetak godina joj su obuhvaćeni odgovori ima presudan utjecaj na smanjiti jaz između sebe 2978 nezaposlenih žena iz položaj osobe na tržištu upitnika koji je izradio Hr- rada, i muškaraca, ustvrdila pokazala je stručnjakinja za tržište rada vatski zavod za zapošljava- ja, a najmanje je studiSanja Crnković-Pozaić koja nje. Studija je dio projekta s obzirom na su razlike spol je s Vanjom Hazl, Angelom "Žene na tržištu rada" u sokim stupnjevima na viobraTaylor i Brankom Meštro- sklopu IV. komponente In- zovanja, gdje žene često strumenta pretpristupne vić sudjelovala u izradi postižu čak i izraženije nedavno predstavljene studije pomoći (IPA) "Razvoj ljud- uspjehe. Promatrajući iz"Položaj žena na hrvatskom skih potencijala". bor obrazovnog područtržištu rada". Diskriminaja prema spolu, vidljivo je cija žena po dobi, obrazo- Važnost obrazovanja "Žene same moraju pre- da većina žena starijih od vanju i vrsti posla i dalje 15 godina ima tendencije prisutna, pri čemu je jedan uzeti odgovornost na tr- ju odabira kvalifikacija iz od glavnih razloga njihova žištu rada i tražiti način općih obrazovnih prograkako se afirmirati. Moraju lošijeg položaja u odnosu ma. U Hrvatskoj su dvina muškarce izbor obrazovnih biti proaktivne. Zabrinja- je vrste takvih programa, vajući su podaci iz upitniosnovnoškolsko obrazo-

PROTIV RAZRJEŠNICA 12

Mali dioničari protive se Upravi Euroherca

Trojica malih dioničara podnijela su protuprijedloge na cijeli dnevni red skupštine dioničara Euroherca zbog spora s osiguravateljem, a traže i isplatu puno izdašnije dividende fotolia

NOVA KONKURENCIJA 8

utorak 28/6/2011

broj 918 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

RADNICI ŽRTVE RATA VLASNIKA 6-7 Više od 200 zaposlenika trgovina Adria designa ne može na svoja radna mjesta jer je Trgovački sud toj tvrtki oduzeo pravo na korištenje robnih marki Turbo limača

Vučićević zatvara sve dućane Turbo limača u Hrvatskoj POSAO OD 1,3 MILIJARDE EURA

Hidroelektra Inženjering u užem krugu za gradnju autoceste u BiH

Dionica u Republici Srpskoj, koja bi se protezala od Glamočana preko Banje Luke do Mrkonjić Grada, dio je autoceste koja bi povezivala Novu Gradišku i Split 4-5

info&stav 2-3

business.hr

Stagnira osobna potrošnja Jeftnije gorivo

Osobna potrošnja u Sjedinjenim Amerei kim Državama stagnirala je u svibnju, prvi put u gotovo godinu dana, vjerojatno zbog naglog pada prodaje automobila, izvijestila je u ponedjeljak ameri ka vlada. Podatak za travanj ujedno je revidiran naniže te sada pokazuje rast potrošnje za 0,3 posto, u odnosu na ranije prognoziranih 0,4 posto.

Od pono i su pale maloprodajne cijene naftnih derivata na benzinskim postajama u Hrvatskoj. Prema novom izra unu motorni benzin MB eurosuper 95 umjesto dosadašnjih 9,70 kuna stajat e 9,61 kunu, benuzin MB eurosuper 98 koštat e 9,90 kuna (do sada 10,00 kn), a nova cijena benzina MB eurosuper 100 je 10,09 kuna (prije 10,20 kuna). Pojeftinio je i eurodizel, kojemu je cijena s dosadašnjih 9,16 kuna pala na 9,07 kuna.

Utorak 28/6/2011

Glavni urednik, v.d.: Josip Jagi Pomo nik glavnog urednika: Stanko Bori Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari , Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

MINISTAR ŽIVIO U STANU PETRA»EVE SUPRUGE

Karamarko zatajio gra ev zemljište u imovinskoj kar

Ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko u svojoj je imovinskoj kartici zatajio vlasništvo nad nekoliko tisu a kvadrata gra evinskog zemljišta pokraj mora u op ini Obrovac, otkrila je Latinica koja je nastala u suradnji s Partnerstvom za društveni razvoj, a ju er se održala u Novinarskom domu. Iako je ve poznato da Karamarkovi ondje imaju zemljište, pri emu je ministar tvrdio da je rije o zemlji njegova oca, ju er je otkriveno da je Karamarko na svoje ime podnio zahtjev za parcelizaciju, što je zaboravio spomenuti u imovinskoj kartici. Latinica, koja se više ne emitira na HRT-u, ju er se bavila

temom sukoba interesa i korupcije, a glavna je tema bio Tomislav Karamarko.

TOMISLAV KARAMARKO, ministar unutarnjih poslova

Iz državnog u privatno

Navedeno je da se svuda smanjivalo gra evinsko podru je, ali ne i na Karamarkovoj parceli gdje je vidljivo da su radovi u tijeku. Tako er, navedeno je da je malverzacijama zemljište neposredno uz parcelu Karamarkovih pretvoreno iz državnog u privatno. Trojica brati a Karamarko, Ante, Šime i Željko, nelegalno su uknjižila svoje vlasništvo na državnu zemlju koja je dotad služila za ispašu, a oni, kako tvrdi Latinica, zajedno s Matom Karamarkom, direktorom komunal-

SNIMIO HRVOJE KNEZ

www.business.hr

nog poduze a Infragrad, ijoj je djeci ministar Karamarko kum, to zemljište nastoje osigurati za ministra. Sspajanjem tih parcela dobilo bi se atraktivno i cjelovito turisti ko zemljiše na uš u rijeke Zrmanje, navodi se u ju er emitiranom prilogu Latinice. Karamarko je pro-

zvan da nikada nije objasnio ni odnos s pet tvrtki kojima je bio vlasnik ili suvlasnik, pri emu je bio u direktnom sukobu interesa.

Nepoznati odnosi

Poznata je samo njegova povezanost s tvrtkom Soboli, koja se bavi poslovima

KONA»NO BEZ VRŠITELJA DUŽNOSTI

Popovac prvi predsjednik Uprave HRT-a Nacionalna radiotelevizija nakon više od godinu i pol privremenog vodstva kona no je dobila novog elnika s etverogodišnjim mandatom i to je, sasvim o ekivano, postao dosadašnji privremeni ravnatelj HRT-a Josip Popovac. Popovac je, podsjetimo, bio na elu privremenog vodstva od kraja 2009. godine nakon turbulentnih doga anja na Prisavlju, prilikom

kojih su foteljama platiti Vanja Sutli kao tadašnji ravnatelj HRT-a i Hloverka Novak Srzi kao glavna urednica Informativnog programa. Od tada je nekoliko puta raspisan javni natje aj u kojem se tražilo novog glavnog ravnatelja HRT-a, ali ni jedan od tih natje aja nije rezultirao dovoljnim brojem glasova za jednog kandidata. Programsko vije e i Nadzorni odbor prvi su put birali

predsjednika Uprave HRT-a po novom zakonu po kojemu predsjednik Uprave mijenja funkciju ravnatelja HRTa. Nakon Popov eva izbora donesena je i odluka o raspisivanju natje aja za dva lana Uprave HRT-a. Popovac je javnim glasanjem Programskog vije a dobio 11 od 16 glasova, odnosno dvotre insku ve inu, i to u konkurenciji s Ivanom Vrki em, direktorom HRT-a

od 1998. do 2000., Brankom Debeljakom, magistrom dramaturgije zaposlenom na HTV-u, i Dušanom Radi em, obnašateljem dužnosti glavnog urednika programa Hrvatskoga radija. Popovac je nakon izbora izjavio kako je stanje na javnoj televiziji stabilno, ali "s latentnom mogu noš u nestabilnosti". Popovac je nekima ostao u sje anju i zbog svog zahtje-

››

BISER DANA Nisi ni svjesna koliko si osobno doprinijela završetku pregovora s EU

BROJKA

posto bit e manji troškovi španjolske vlade u idu oj godini kako bi se smanjio deficit te države

BORUT PAHOR, slovenski premijer, u pismu Jadranki Kosor, premijerki RH, prema njezinu kazivanju za Jutarnji list

UVODNIK

vinsko Još jedna pobjeda rtici protiv monopola

Irena Habjanec

va za gašenje Orfeja, tvrtke k eri HRT-a, nakon što je Orfej bez prethodnog znanja vodstva HRT-a ušao u konzorcij za upravljanje Arenom Zagreb. Dok je bio na funkciji vršitelja dužnosti glavnog ravnatelja, esto je znao istaknuti kako mora rješavati stvari koje je naslijedio od bivšeg vodstva, poput duga od 103 milijuna kuna nastalog u razdoblju od 2005. do 2009. godine zbog nepla anja PDV-a, zbog ega je HRT-u prijetila i blokada ra una. Branka Suvajac

Stanko BoriÊ, stanko.boric@business.hr

uknjava je, uz pretjerane cijene i igranje šaha, ve više desetlje a vjerojatno najprepoznatljiviji simbol zagreba kih taksista. Godinama su zdušno kukali kako rade na rubu preživljavanja i kako jednostavno ne mogu jeftinije od toga. Da budemo do kraja iskreni, nije se to odnosilo samo na zagreba ku taksi službu ve i na ostale gradove u Lijepoj našoj, gdje se tako er mogla uti sli na pri a. Onda se u Rijeci pojavio jedan " udak" koji je tvrdio da se ipak može voziti jeftinije i pritom još i zaraditi. Nakon po etnog podsmijeha "stari" rije ki taksisti u pogon su upregnuli i fizi ku silu, ali ni ona im nije pomogla u "obuzdavanju" Taxi Cammea. Sada u tom gradu djeluje nekoliko taksi službi, sve opstaju, voze i zara uju. Nakon toga na red su došli i drugi gradovi poput Osijeka, pa u kona nici i hrvatska metropola. Uz obilnu podršku gradona elnika Milana Bandi a Radio Taxi Zagreb (odnosno tzv. stari taksisti) dugo su vremena držali apsolutni monopol i ponajviše cijene u

FOTO DUJI /CROPIX

sigurnosti, a u kojoj je vlasni ka prava prebacio na odvjetni ki ured Hanžekovi . Odnosi s tvrtkama Stabilis, Doron Net, Ippon security, Sigurnost Educa i Caballus net, koje su poslovale s državom, nisu poznati. Odnosi tvrtke Soboli s državnim tvrtkama, poput Podravke tijekom afere Spice ili HAC-a koji je platio 18,7 milijuna kuna za usluge koje je, kako tvrdi sindikalist Mijat Stani , mogao i sam obavljati, nikada nisu u potpunosti razjašnjeni. Latinova „emisija“ otkrila je i da je ministar neko vrijeme živio u stanu supruge zatvorenika Hrvoja Petra a, i to bez ikakve naknade.

››

Oryx grupa Pave Zubaka objavila je kako su procijenili da im se isplati u i na taksi tržište, i to unato ve prisutnom Cammeu

regiji, pa i znatno šire. Pri a se ponovila - šok i nevjerica "šahista", medijska histerija o izmorenim voza ima Taxi Cammea, fizi ki napadi na njihove voza e... uobi ajen dijapazon onih koji gube zlatnu koku koju su godinama neopravdano monopolizirali. Naravno, nisu još odustali te i dalje tvrde kako Cammeo ne e opstati u Zagrebu. Ho e li tako stvarno biti, vidjet emo, ali u me uvremenu se pojavio novi, veliki igra u liku Pave Zubaka. NJEGOVA Oryx grupa objavila je kako su procijenili da im se isplati u i na to tržište (to-

liko o kuknjavi da se ne može jeftinije), i to unato ve prisutnom Cammeu. Objavili su i kako su spremni dijeliti odre ene troškove s Radio Taxi Zagrebom i ostalim koncesionarima kako bi im se svima smanjili troškovi. Ne treba biti genijalan financijaš da bi se shvatilo da se jedinstvenim nastupom prema dobavlja ima, bilo dijelova ili samih automobila, bilo pogonskih goriva, mogu znatno smanjiti troškovi i u kona nici voziti jeftinije te svejedno zaraditi jednako kao i prije. No samoprozvanoj "gospodi" iz Radio Taxi Zagreba ni-

je takvo što do sada padalo na pamet. Jednostavnije je bilo imati monopol i raditi kako su navikli. U SVAKOM slu aju, Zubakov ulazak mogao bi im pomo i da uvide kako se ipak više ne mogu vratiti na staro. Netko e možda re i da mu je ve dosta napisa o tako uskom segmentu kao što je taksi služba u jednom gradu, no tu je rije o ne emu drugome, znatno širemu i važnijemu. Rije je o rušenju monopola, prenapuhanih cijena i unapre ivanju poduzetni kih sloboda. Stoga, dobro došli, gospodine Zubak.

tema 4-5

POSAO OD 1,3 MLRD. EURA Dionica u Republici Srpskoj, k Mrkonjić Grada, dio je autoceste koja bi povezivala Novu Grad

Hidroelektra Inže krugu za gradnju U javnom pozivu zainteresirane kompanije same će iznijeti predviđene troškove, vrijeme i način radova, oblik financiranja i druge tehničke stvari. Razlika u odnosu na uobičajeni javni natječaj jest u tome što zainteresirane tvrtke, a ne vlada, trebaju napraviti i iznijeti projekt. Na kraju bi vlada trebala prihvatiti najpovoljniju ponudu i odobriti koncesiju na 30 godina

NEDjELjkO ČUbRiLOvić, ministar prometa Republike Srpske, potvrdio je kako je zagrebačka tvrtka Hidroelektra Inženjering među tri kompanije čije se ponude očekuju u sljedećim tjednima arhiva business.hr

Zagrebačka tvrtka za vođenje projekata Hidroelektra Inženjering kandidat je za dobivanje koncesije i gradnju 1,3 milijarde eura vrijedne autoceste u Republici Srpskoj, koja bi se protezala od Glamočana

preko Banje Luke do Mrkonjić Grada. Dio je to autoceste koja bi povezivala Novu Gradišku i Split. Ta autocesta jedan je od najvećih infrastrukturnih projekata u BiH. Javni poziv za priku-

pljanje ponuda otvoren je prošli tjedan, a trajat će do 2. rujna. "Dosad smo razgovarali s pet zainteresiranih kompanija, no vjerujem da će na natječaju sudjelovati njih tri", rekao je u telefonskom razgovo-

ru Nedjeljko Čubrilović, ministar prometa Republike Srpske. Premda nije htio navesti imena, potvrdio je kako je među tri navedene kompanije, čije se ponude očekuju u sljedećim tjednima, hrvatska Hidroelektra Inženjering.

Suradnja s Nijemcima

Direktor Hidroelektre Draženko Jakovac potvrdio je da se pripremaju za slanje ponude. "U projekt ćemo vjerojatno ući uz

koja bi se protezala od Glamočana preko Banje Luke do dišku i Split

business.hr Utorak 28/6/2011

enjering u užem u autoceste u BiH JEDNOM VEĆ IZGUBILI

Ne znaju se Strabagovi planovi Dionica autoceste Banja Luka - Split trebala je prema ranijim obećanjima Vlade Republike Srpske biti završena još prije godinu dana. Naime, 2008. godine posao gradnje mreže autocesta u Republici Srpskoj dobila je austrijska kompanija Strabag, no ugovor je propao budući da Austrijanci nisu uspjeli dobiti potrebne kredite od međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB). Zato je prilikom sadašnjeg natječaja posebna pozornost posvećena dobivanju bankarskih garancija. Nije poznato hoće li austrijska kompanija ponovno pokušati dobiti posao. Glasnogovornica Strabaga Diana Klein u ponedjeljak nije bila dostupna za komentar.

potporu stranih financijskih kuća, no ne mogu reći njihova imena", kaže Jakovac. On je još u ožujku ove godine u partnerstvu s njemačkim EMS Holdingom poslao samoinicijativnu ponudu za projektiranje, gradnju i uzimanje u koncesiju navedene autoceste. Direktor hrvatske podružnice EMS Holdinga Borna Tomičić nije se javljao na mobitel. "Još prije iskazali smo interes i nadamo se dobivanju posla", naglašava pak Jakovac. Hidroelektra Inženjering bavi se vođenjem projektiranja, a na istoj adresi i u istom vlasništvu je i projektantska tvrtka Hidroelektra Projekt. Obje kompanije proizlaze iz nekadašnje Hidroelektre, no danas nemaju nikakve veze s građevinskom kompanijom Hidroelektra niskogradnja, čije su dionice izlistane na Zagrebačkoj burzi. U javnom pozivu u Republici Srpskoj zainteresirane kompanije same će

iznijeti predviđene troškove, vrijeme i način radova, oblik financiranja i druge tehničke stvari. Razlika u odnosu na uobičajeni javni natječaj jest u tome što zainteresirane tvrtke, a ne vlada, trebaju napraviti i iznijeti projekt. Na kraju bi vlada trebala prihvatiti najpovoljniju ponudu i odobriti koncesiju.

I do 2,5 mlrd. eura

"Cijeli postupak želimo okončati što prije. Vjerujem da ćemo do kraja godine dodijeliti posao, odnosno koncesiju", napominje ministar Čubrilović. Smatra kako će najveća zapreka zainteresiranim tvrtkama biti dobivanje bankarskih garancija i financijske mogućnosti izvedbe projekta. Kompanija čiji uvjeti budu prihvaćeni upravljat će budućom autocestom 30 godina, no postoji i mogućnost produljenja. Riječ je o velikom projektu na kojem bi moglo raditi više od 1500 ljudi, posebno s obzirom na

gradnju nastavka autoceste. "Nakon Mrkonjić Grada autocesta će ići preko Livna i Sinja do Splita. Taj dodatni dio stajat će oko 1,1 milijardu eura", kaže Jakovac. Time bi ukupna vrijednost projekta iznosila približno 2,5 milijardi eura. Autocesta kojom bi bila povezana dva dijela Hrvatske, odnosno Nova Gradiška i Split, trebala bi biti dugačka nešto više od 200 kilometara. Vlada RS-a od buduće autoceste očekuje priljev novca preko poreza i doprinosa, ali isto tako i razvoj gospodarstva i turizma. Ta autocesta sastavni je dio transportnog pravca od srednje Europe prema Jadranu.

Dodikovo forsiranje

U prosincu prošle godine hrvatski predsjednik Ivo Josipović posjetio je Banju Luku, a uz njega su bili i neki hrvatski poduzetnici koji su iskazali interes za širenje poslovanja u taj dio BiH. Dosadašnji loši odnosi predsjednika RS-a Milorada Dodika i hrvatskog političkog vrha, kao i Dodikovo forsiranje kompanija iz Srbije, onemogućavali su značajniji dolazak hrvatskih kompanija. U ožujku su pak najveće tamošnje novine, banjolučke Nezavisne novine, prilično negativno reagirale na interes Hidroelektre Inženjeringa i njemačkog EMS Holdinga vezano uz dobivanje koncesije za autocestu u Republici Srpskoj, istaknuvši kako te kompanije skrivaju reference te da nisu transparentne. Miho Dobrašin

miho.dobrasin@business.hr

tema 6-7

RADNICI ŽRTVE RATA VLASNIKA Više od 200 zaposlenik jer je Trgovački sud toj tvrtki oduzeo pravo na korištenje robni

Vučićević zatvar Turbo limača u H

Pravnici NCA Investmenta u vlasništvu Slobodana Vučićevića već su najavili žalbu na rješenje trgovačkog suda kojim je Adria designu zabranjeno korištenje robnih marki Turbo limača Nakon što je odlukom Trgovačkog suda u Zagrebu Adria designu Slobodana Vučićevića zabranjena upotreba pečata Turbo limača, iz Magme najavljuju sazivanje skupštine društva čiji su 49-postotni vlasnik, a iz Adria designa zatvaranje svih 29 trgovina, čime će više od 200 ljudi biti poslano kućama. "Legalisti smo, poštovat ćemo odluku suda. To u ovom trenutku ne znači ništa drugo nego da odmah moramo zatvoriti sva svoja prodajna mjesta, a više od 200 ljudi koji u njima za-

rađuju svoje plaće do daljnjeg poslati kućama", kazao je član Uprave Adria designa Slobodan Vuči-

ćević, ocijenivši rješenje suda skandaloznim. Dodao je kako je kompanija i u ovih nekoliko GoRANKo FIŽuLIć, predsjednik Uprave Magme, iz koje su najavili podnošenje kaznenih prijava u Beogradu, i to zbog davanja mita, neovlaštenog odavanja i priopćavanja poslovne tajne te poticanja na nesavjesno poslovanje gdje se vlasnik NCA pojavljuje kao poticatelj na kazneno djelo snimio hrvoje dominić

mjeseci, zbog odnosa Goranka Fižulića prema zajedničkoj tvrtki, pretrpjela milijunske gubitke, a zatvaranje trgovina značit će dodatnu materijalnu štetu.

Pošteno platili

Kako ističe, NCA Investment je za osam robnih marki, među kojima je najznačajnija Turbo limač, i 51-postotni udjel u Adria Designu platio 18 milijuna eura. "Ne samo da nam Magma, tj. Goranko Fižulić kao manjinski vlasnik Adria designa opstruira i onemogućava rad od samih početaka partnerstva nego nam se sada zabranjuje i da koristimo ono

što smo platili", stoji u priopćenju u kojem se kao najsporniju izdvaja mjera iz Rješenja prema kojoj ne samo da se zabranjuje raspolaganje, dakle otuđenje ili opterećenje kupljenih robnih marki, nego i njihovo korištenje. "Usporedbe radi, to je kao da kupite, platite i na sebe prenesete kuću, prodavatelj vas za nekoliko mjeseci tuži jer navodno niste platili garažu i na temelju toga vam sud zabrani ne samo da tu kuću prodate nego da u njoj i stanujete. Tu mjeru smatramo pravno neodrživom i u danom roku podnijet ćemo žalbu na Rješenje Trgovačkog suda", rekao je Mladen Gajski, pravni zastupnik NCA Investment Groupa. Idući pak Magmin korak sazivanje je skupštine Adria designa čiji je Ma-

ka trgovina Adria designa ne može na svoja radna mjesta ih marki Turbo limača

business.hr Utorak 28/6/2011

ra sve dućane Hrvatskoj tom samo dijela ugovorene cijene ostvari potpuno ovladavanje svim društvima", obrazložili su iz Magme i ujedno najavili podnošenje kaznenih prijava u Beogradu, i to zbog davanja mita, neovlaštenog odavanja i priopćavanja poslovne tajne te poticanja na nesavjesno poslovanje gdje se vlasnik NCA pojavljuje kao poticatelj na kazneno djelo. U tužbama koje se vode pred Tr-

gma 49-postoni vlasnik. "Inicirat ćemo sazivanje skupštine te predložiti način poslovanja društva sukladno odluci Trgovačkog suda", poručili su za Business.hr. Tom je odlukom Fižulić izborio prvu pobjedu u ratu nekadašnjih partnera koji su pola godine nakon dogovorenog posla pravdu za međusobne optužbe o prijevarama odlučili potražiti na sudu. Iz Magme je tako sredinom mjeseca izviješteno o pet pokrenutih tužbi protiv NCA Investmenta zbog neisplaćenih 6,6 milijuna eura za preuzimanje udjela u pet društava na području Hrvatske, Srbije i BiH.

Skrivene namjere

"Danas je vidljivo da je NCA od početaka imao prikrivenu zamisao da upla-

SLoboDAN VučIćEVIć, vlasnik NCA, tvrdi da je kompanija i u ovih nekoliko mjeseci, zbog odnosa Goranka Fižulića prema zajedničkoj tvrtki, pretrpjela milijunske gubitke, a zatvaranje trgovina značit će dodatnu materijalnu štetu snimio saša ćetković

govačkim sudom u Zagrebu Magma traži poništenje sklopljenih pravnih poslova jer, kako napominju, za suradnju s NCA više ne postoje ni minimalne pretpostavke. Vezano uz pitanje nadoknade štete koju je Magma spomenula u svom priopćenju, poručuju kako još ne mogu reći o kojoj je šteti riječ. "Ona uvelike ovisi o daljnjem postupanju određenih inspekcijskih službi u Republici Srbiji te isto tako o poštovanju odluke Trgovačkog suda u Zagrebu", kazali su iz te kompanije. Na naš upit o tome imaju li ikakav prijedlog za izlaz iz ove situacije, poručuju kako su prije više od mjesec dana dali konkretne prijedloge o načinu rješavanja nesuglasica te očekuju da se sukladno datim prijedlozima NCA očituje. Što se tiče 5,4 mil. eura komercijalnih zapisa koji dospijevaju 1. srpnja, poručuju kako je u tijeku dogovor s upisnicima i agentom izdanja te se očekuje njihovo pravodobno refinanciranje. Biljana Starčić

dogaaji

NOVA KONKURENCIJA

Pavo Zubak ulazi na tržište taksija

8-9 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 28/6/2011

vanje koncesije za obavljanje djelatnosti taksi usluga na području Grada Zagreba. Tvrtka pod imenom Oryx Taxi tako će u sklopu priprema za taj projekt uskoro objaviti natječaj za otvaranje 300 radnih mjesta. Ako uspije na predmetnom natječaju dobiti koncesiju, tvrtka će početi raditi s posve novim vozilima visoke klase te s najmodernijom tehnologijom vezanom uz obavljanje te djelatnosti, kažu u AutoZubaku.

PAVO ZUbAK, predsjednik Uprave i vlasnik AutoZubaka snimio hrvoje dominić

Pavo Zubak, vlasnik tvrtke AutoZubak, ulazi i na tržište pružanja taksi usluga na zagrebačkom području. Naime, AutoZubak je poslao priopćenje da se nakon detaljnog istraživanja tržišta Oryx grupa d.o.o., poduzeće u 100-postotnom vlasništvu tvrtke AutoZubak, odlučila natjecati za dobi-

U ovoj godini tvrtka planira uložiti 40 milijuna kuna u projekt, a u sljedećoj još dodatnih 25 milijuna kuna. Također planira ponuditi suradnju Udruzi radio taxi Zagreb, kao i ostalim nositeljima koncesija. Neki resursi poput softvera, pozivnog centra, nabave i održavanja vozila moći će se upotrebljavati zajedno radi smanjenja troškova i što kvalitetnije usluge građanima, poručili su iz te kompanije ne otkrivajući više detalja. B.hr

Država bankama počela 'seljački' dug

Potkraj lipnja istječe rok dospijeća "mjenica“ kojima je ministar poljoprivrede Petar Čobanković prije više od godinu dana umirio pobunjene seljake, a riječ je o neisplaćenih 15 posto poticaja za sjetvu iz 2008. godine u ukupnom iznosu od 205 milijuna kuna. Tijekom prošlogodišnje bune seljaci su, kao jedan od uvjeta za povlačenje s blokiranih prometnica, zahtijevali isplatu zaostalih poticaja iz prethodnih godina. Kako bi umirili seljake, u Vladi su tada isplatu 205 milijuna kuna prebacili na proračun 2011., izdavši seljacima odluke o pravu na isplatu poticaja iz 2008. godine s rokom dospijeća sredinom ove godine. Budući da je većina seljaka novac htjela odmah,

ministar je s 11 poslovnih banaka dogovorio poslovnu suradnju o otkupu potraživanja, tj. faktoringu. Tako su korisnici poticaja mogli unaprijed naplatiti potraživanja, dakako, umanjena za naknadu i kamatu, i to u sljedećim bankama: Zaba, PBZ, Erste, Partner banka, HAAB, HPB, Croatia, Podravska banka, Centar banka, Karlovačka banka i RBA.

Ministarstvo ne zna

Dobivši obećane potvrde o isplati poticaja, većina ih je seljaka odmah unovčila u bankama uz diskont od šest do sedam posto, tako da će malo koji poljoprivrednik dočekati datum s kojim bi mogao dobiti puni iznos sredstava. Tako su seljaci svoja potraživanja odavno namirili i došli do likvidnih

sredstava potrebnih za daljnje financiranje proizvodnje te ih previše ne zabrinjava naplata države. "To je sad problem banaka, a one su se sigurno zaštitile“, kazao nam je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić. Kako doznajemo iz pojedinih banaka koje su otkupljivale potraživanja poljoprivrednika, dio sredstava bankama je isplaćen početkom lipnja ove godine, a za ostali dio novca nisu znali reći točan datum isplate. Što će biti s isplatom dijela poticaja koje su u Ministarstvu zbog manjka u državnoj blagajni prošle godine prebacili na ovogodišnji proračun i čiji rok naplate istječe potkraj tjedna, pitali smo i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Naš su upit

snimio sAŠA ∆eTKović

ISPLATE POČELE U LIPNJU Tijekom lanjske bune Vlada je isplatu 205 milijuna kuna na račun zaostalih potpora prebacila na proračun 2011. godine izdavši seljacima odluke o pravu na isplatu. Budući da je većina seljaka novac htjela odmah, ministar je sa 11 poslovnih banaka dogovorio poslovnu suradnju o otkupu potraživanja, odnosno faktoringu DARKO GRIVIČIć, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, kaže da su seljaci dobili novac i da je na bankama da se naplate

proslijedili Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ali do zaključenja broja nismo dobili odgovor. U Erste banci kažu da su od srpnja prošle godine do travnja ove godine isplatili oko 65,5 milijuna kuna za više od 5360 korisnika koji su podnijeli zahtjev u njihovoj banci.

Potvrde, a ne mjenice

Što se tiče naplate sredstava državne agencije za plaćanje u poljoprivredi, kažu da dosad nisu imali problema s naplatom te da ih i ne očekuju.

Banke su otkup potraživanja obavljale na osnovi odluka i obavijesti (potvrda) koje je ovjerilo nadležno ministarstvo, prema kojima podnositelji zahtjeva za otkup imaju pravo na isplatu odobrenih sredstava. "Hrvatska poštanska banka na osnovi potvrde isplatila je sredstva podnositeljima zahtjeva. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplatit će navedena sredstva bankama koje su otkupile potraživanja na osnovi valjanih obavijesti i odluka ministarstva poljo-

OSTAVKE U SLOVENIJI

Pahorova vlada visi o niti

BORUT PAHOR, slovenski premijer, mora rekonstruirati vladu FOTO FINANCE

Nakon ĹĄto je po etkom lipnja Pahorovu vladu napustio predsjednik Zaresa Gregor Golobi , ju er su ostavke na duĹžnosti podnijele i sve tri Zaresove ministrice: ministrica gospodarstva Darja Radi , ministrica javne uprave Irma Pavlini Krebs i ministrica kulture Majda Ĺ irc. Ostavke su formalno podnijele zato ĹĄto premijer Pahor i njegova Socijaldemokratska stranka

a vraÄ&#x2021;ati

nisu pristali na temeljitu rekonstrukciju vlade kojom bi bilo zamijenjeno i sve troje strana kih elnika - Borut Pahor (SD), Katarina Kresal (LDS) i Gregor Golobi (Zares). Zares je ujedno objavio da istupa iz vladaju e koalicije, a najavio je i da u parlamentu ne e podrĹžati predloĹženi rebalans prora una, osim ako ne bude izmijenjen i korigiran u skladu sa Zaresovim prijedlozima. Budu i da je Pahorovu vladu i vladaju u koaliciju po etkom godine napustila i umirovljeni ka stranka Desus, u njoj su ostali samo SD i LDS koji u parlamen-

2011.

tu zajedno imaju 33 od 90 zastupnika (SD 28, LDS 5). Premijer je Pahor uz potporu svoje stranke, me utim, najavio da e s manjinskom vladom pokuĹĄati izdrĹžati do prolje a sljede e godine, kad bi se trebali odrĹžati redoviti parlamentarni izbori. Na papiru je to mogu e jer Pahor upraĹžnjene ministarske duĹžnosti ne mora i ne namjerava popunjavati novim minstrima, nego ih moĹže na rok od dva puta po tri mjeseca dodijeliti preostalim ministrima. Nakon tih ĹĄest mjeseci moĹže predloĹžiti novi zakon o vladi kojim bi smanjio broj

resora, pa i ako taj prijedlog ne bi proĹĄao u parlamentu, njegova bi se Vlada prakti no â&#x20AC;&#x17E;dovuklaâ&#x20AC;&#x153; do kraja mandata i redovnih parlamentarnih izbora. No u me uvremenu Pahorova vlada u parlament ne bi smjela slati zakonske i druge prijedloge za koje ne moĹže prethodno osigurati ve inu zastupni kih glasova jer bi mogli isprovocirati njezin pad. Kako to zna i da ne bi smjela â&#x20AC;&#x17E;talasatiâ&#x20AC;&#x153; i povla iti reformske poteze, i u oporbi i me u vladaju ima sve je viĹĄe zagovornika odrĹžavanja prijevremenih izbora ve ove jeseni. Z. Daskalovi

2011.

SKAÂťU LI LANJSKE GAZELE I U 2011.

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Sa samo pet prodavaonica 2008. Deichman je u proĹĄloj godini otvaranjem ĹĄest novih poslovnica pove ao broj trgovina na 19, a do kraja godine trebalo bi ih biti ukupno 24

PETAR ÂťOBANKOVI , ministar poljoprivrede, mjenicama je bio umirio pobunjene seljake

privrede. Dio tih sredstava agencija je isplatila po etkom lipnja ove godineâ&#x20AC;&#x153;, stoji u odgovoru koji smo dobili od Hrvatske poĹĄtanske banke. Iz Privredne banke Zagreb poru uju da su na osnovi ugovora s Ministarstvom poljoprivrede u proteklom razdoblju od brojnih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava otkupili navedene obavijesti, tj. odluke, i to u visini od sto posto njihova nominalnog iznosa uz diskont. U Raiffeisen banci kaĹžu da naplatu potraĹživanja Ministarstva poljoprivre-

de, tj. Agencije za pla enja u poljoprivredi, na osnovi otkupljenih poticaja obavlja faktorinĹĄka ku a o dospije u svake pojedine obavijesti ili odluke. "Dosad je taj dio poslovnog odnosa s Ministarstvom u skladu s potpisanim ugovorom o poslovnoj suradnji. U slu aju kaĹĄnjenja obveza agencije Raiffeisen Factoring postupit e u skladu s potpisanim ugovorom i vlastitom poslovnom politikomâ&#x20AC;&#x153;, odgovaraju iz RBA. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

S globalnim porastom prometa od 12,5 posto u 2010. godini grupa Deichmann, sa sjediĹĄtem u Essenu, postigla je najve u stopu prirasta u posljednjih 20 godina, rekao nam je direktor te tvrtke za srednju i jugoisto nu Europu Boris Kopi , koji smatra da je "snaĹžno odvajanje podruĹžnica u srediĹĄnjoj i jugoisto noj Europi koje pripadaju grupi Deichmann tako er pridonijelo takvoj stopi rasta lidera na europskom maloprodajnom trĹžiĹĄtu obu e". Kopi je naglasio kako sve upu uje na daljnji

BROJKE

590.000

pari cipela prodao je Deichmann 2009. u Hrvatskoj

1.000.000 pari cipela prodao je Deichmann 2010. u Hrvatskoj

porast u Deichmannovu poslovanju. U Hrvatskoj je Deichman proĹĄle godine bio drugi na popisu najbrĹžerastu ih tvrtki, odmah iza Novalisa. Rast u razdoblju od 2007. do 2009. iznosio je ak 583,11 posto. Direktor Deichmanna objasnio nam je kako podruĹžnica tvrtke u Austriji ima glavnu ulogu u strategiji razvoja u srednjoj i jugoisto noj Europi. Iz Be a se poti e proĹĄirenje u Ma arskoj, eĹĄkoj, Slova koj, Sloveniji, Hrvatskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, a odnedavno i u Srbiji. Poslovanje Deichmanna u Hrvatskoj s bruto prometom od 171,37 milijuna kuna u 2010. godini (godinu prije promet je bio 99.623.460 kuna) izrazito raduje cetralu tvrtke, rekao nam je Kopi i dodao kako je postignut i izvanredan rast broja prodanih pari cipela s oko 590 tisu a na gotovo milijun pari. "Oko 155 zaposlenika (u 2009. ih je bilo 128) pridonijelo je veoma dobrom rezultatu u Hrvatskoj. Sa ĹĄest novih poslovnica broj trgovina u 2010. godini pove ao se na 19 (u 2008. godini bilo ih

ARHIVA B.HR

DEICHMANN: Cipele za skok od 70 milijuna kuna

BORIS KOPIÂť, direktor Deichmanna za srednju i jugoisto nu Europu

je samo pet)", rekao je Kopi i dodao kako e ih do kraja godine u Hrvatskoj biti 24. Deichmann je osnovan 1913. godine u Essenu i u potpunom je vlasniĹĄtvu obitelji koja je i osnovala tvrtku. Ukupno imaju oko 30 tisu a zaposlenika u Njema koj, Bugarskoj, Danskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Hrvatskoj, Litvi, Austriji, Poljskoj, Rumunjskoj, Ĺ vedskoj, Slova koj, Sloveniji, Ĺ panjolskoj, eĹĄkoj, Turskoj i Ma arskoj. Uz to, grupa je zastupljena i u Ĺ vicarskoj, Nizozemskoj i Sjedinjenim Ameri kim DrĹžavama, a u ovoj godini planira ulazak i na trĹžiĹĄta Portugala i Srbije. Gorden Knezovi

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 28/6/2011

4 POGLAVLJA

PRIJE NEGO LANI

Island počeo pregovore s EU

Milijunti putnik u ZLZ-u

Zagreb. Island, koji je pristupne pregovore s EU počeo u srpnju prošle godine, na pristupnoj je konferenciji otvorio pregovore u prva četiri poglavlja, od kojih su dva odmah zatvorena, javlja HRT. Otvoreni su pregovori u poglavljima Znanost i istraživanje, Obrazovanje i kultura, Informacijsko društvo i mediji i Javne nabave. B.hr

Zagreb. Milijunti putnik Zračne luke Zagreb ove je godine prijavljen na šalter za registraciju putnika, i to na letu Croatia Airlinesa za Skoplje, 18 dana prije nego 2010. godine. Tako je glavni direktor Zračne luke Zagreb Tonči Peović ovogodišnjem milijuntom putniku Zagrepčaninu Rikardu Saucheru uručio poklon-bon u vrijed-

STARIM STAZAMA DO SLAVE

Agit priprema revitalizaciju industrijskih kolosijeka Agencija za integralni transport Hrvatskih željeznica namjerava s velikim hrvatskim kompanijama ponovno oživiti industrijske kolosijeke, što se već počelo raditi u Vukovaru Nakon nedavnog potpisivanja ugovora HŽ-ove tvrtke za integralni prijevoz Agita i Biodizela Vukovar, u Agitu očekuju da bi godišnje trebali prevoziti 40-ak tisuća tona biodizela koji proizvo-

de u Vukovaru, izjavio je za Business.hr Srećko Đuranović, direktor Agita. Iako nije želio reći koliki će prihod ostvariti temeljem tog ugovora, Đuranović je naglasio kako je potpisani ugovor višegodišnji i trebao bi biti na obostrano zadovoljstvo i korist, a povećanje kapaciteta proizvodnje, prema njegovoj ocjeni, ovisit će i o političkim odlukama države da sufinancira i potiče tvrtke koje se bave proizvodnjom

SREćkO ĐURANOVIć, direktor Agita, u kojem očekuju da će samo iz Vukovara godišnje otpremati više od 500 tisuća tona tereta arhiva business.hr

energije iz alternativnih izvora. Agit u Vukovaru, osim s Biodizelom, radi i na revitalizaciji tvrtke Otpremništvo Đergaj, kako bi mogli obnoviti kolosijeke sa skretnicama za priključenje industrijskih kolosijeka još dviju tamošnjih tvrtki, Adriatike i Cezara. Preko Otpremništva Đergaj u Agitu očekuju da će godišnje otpremati 500-tinjak tisuća tona tereta. Tako bi se, kaže Đuranović, trebalo omogućiti izravno povezivanje tih kompanija sa sustavom mreže hrvatskih željeznica, dugoročno bi se smanjili troškovi prijevoza i povećala profitabilnost tih tvrtki. Trenutačno se radi na izradi projektne dokumentacije, a realno je očekivati otvorenje kolosijeka krajem listopada. U Agitu pripremaju zajedničku strategiju za revitalizaciju industrijskih kolosijeka s velikim domaćim kompanijama za koje se pretpostavlja da su okosnica hrvatskoga gospodarstva. Njima je obnova industrijskih kolosijeka velika investicija. Zajedničkim ulaganjima u obnovu postižu se preduvjeti za dugoročnu višegodišnju suradnju, uz istodobno smanjenje inicijalnih troškova, rekao je Đuranović o ciljevima nove strategije. B.hr

nosti 200 eura, a od predsjednika Uprave Croatia Airlinesa Srećka Šimunovića dobio je dvije povratne zrakoplovne karte za europsko odredište po izboru. Inače, u prvih šest mjeseci 2011. godine Zračna luka Zagreb bilježi povećanje broja putnika od čak 17 posto, u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Prema povećanju broja putnika u Zračnoj luci Zagreb očekuju da će ove godine imati oko 300.000 putnika više nego prošle godine. B.hr

bROJkA

16,2

milijuna kuna bez PDVa iznos je cestarine naplaćene proteklog vikenda na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta

Suradnja za dolaza OPREZNI STRANCI Gospodarstvenici iz Kanade i SAD-a žele da se najprije krene od malih, inovativnih tvrtki, a s većim bi se ulaganjima počelo ako bi se pokazale potreba i mogućnost za njih. No velike kompanije, poput Cisca, sklone su već sada preuzeti inovativne tvrtke Od privlačenja stranih ulaganja puno se očekuje, no to nije lak posao, osobito ako se žele pridobiti ulagači iz prekooceanskih zemalja. Takav zaključak nameće se nakon razgovora s Patrickom Galeskim iz Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA) koji je boravio u SAD-u i Kanadi kako bi promovirao ulagačke mogućnosti u Varaždinskoj županiji, ponajprije u ICT sektor. "Većina ljudi u SAD-u i Kanadi ne zna puno o Hrvatskoj. Posljednji put kad su čuli za Hrvatsku bilo je 90-ih godina zbog poznatih nam, pogrešnih razloga. Oni koji znaju za Hrvatsku uglavnom nas vežu sa

sportom i turizmom. Gospodarska i politička situacija im je nepoznata. Ne znaju o dobrim stvarima koje se tu rade, pa tako ni o mogućnostima ulaganja. Stoga sam s kolegicom Anom Buličić iz Agencije za razvoj Splitskodalmatinske županije te Tomislavom Pokazom iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva informirao potencijalne američke i kanadske ulagače u sklopu projekta Investment Certification Programme for Regions (ICPR) koji radi privlačenja ulaganja u naše županije vodi MINGORP zajedno s International Development Ireland (IDI), doznajemo od Galeskog,

OGLAS

a fakulteta preduvjet ak investitora icPr traJe 15 MJeseci

PatricK GalesKi iz AZRA-e u Kanadi i SAD-u promovirao je ulagačke mogućnosti u Varaždinskoj županiji, ponajprije u ICT sektor

arhiva business.hr

Bez informacija nema ulaganja

koji je 2006. došao iz Kanade u Varaždin kako bi dovršio praktični dio svog diplomskog rada, no ostao je sve do sada.

Kratki sastanci

Tijekom dva tjedna boravka u SAD-u i Kanadi Galeski i njegovi kolege održali su niz sastanaka u Silicijskoj dolini kod San Francisca, kao i na istočnoj obali, gdje su obišli javne ustanove u Torontu, Bostonu i New Yorku. "U kompanijama i institucijama imali smo kratke, uglavnom polusatne sastanke. Objašnjavali smo da je Hrvatska blizu mnogih zanimljivih tržišta, od zapadnoeuropskog do ruskog

i turskog. Tu su i poslovne veze s tvrtkama u Njemačkoj i drugim zemljama te kvalificirana radna snaga s cijenom rada koja je prilično niža ne samo u odnosu na SAD nego i na neke zemlje u okruženju. Naš porez na dobit od 20 posto je visok, ali ne i previsok. No postoji mogućnost smanjivanja kod znatnih ulaganja. Posebno sam isticao da na Fakultetu organizacije i informatike godišnje diplomira više od 100 studenata koji su spremni razvijati softver, a neki od njih dobitnici su prestižnih međunarodnih nagrada. Tu je i Tehnološki park s nizom start up tvrtki te Elek-

trostrojarska škola", veli Galeski. Za njihove domaćine, napominje, sve su te informacije bile novost, tako da su sastanci uglavnom završavali s priličnim čuđenjem.

Primjeren pristup

"Naši su domaćini bili oprezni glede ekonomske i ulagačke klime u Hrvatskoj. Rekli su da sada znaju za Hrvatsku, ali ne mogu reći hoće li ili neće ulagati. Za to im treba vremena. Iznimka je kompanija iz Kalifornije koja proizvodi poluvodiče te već ima tvornicu u Sisku. Slično je bilo i u Torontu gdje su nam najavili da će u sklopu obilaska zemalja radi uspostave gospo-

ICPR je projekt koji traje 15 mjeseci, a njegov završetak očekuje se u rujnu. Tada bi u Varaždinskoj županiji trebao proraditi One stop shop gdje će potencijalni ulagač moći od jedne osobe dobiti sve informacije koje su mu bitne za ulaganje u pojedine sektore, kao što je informacija o raspoloživoj zemlji i ljudskim kapacitetima.

"To je informacijski standard u čijoj se realizaciji AZRA pokazala vrlo uspješnom. Ako ulagač nema informacija, neće biti ni ulaganja. Vani nemaju uvijek sve informacije, ali jamče da ćete ih dobiti za tri dana", veli Galeski, napominjući da se MINGORP očigledno odlučio na promociju ulaganja i s lokalne razine, a ne više samo s nacionalne.

darskih kontakata nastojati uključiti i Hrvatsku", navodi Galseki. Da bi došlo do većih ulaganja iz SAD-a i Kanade, napominje Galeski, nužno će biti napraviti određene preduvjete. "Kao prvi korak predlagali su nam uspostavljanje suradnje visokoškolskih institucija jer su mnoge njihove kompanije povezane s fakultetima. To bi bio primjeren pristup. Žele da se najprije krene od malih, inovativnih stvari, a s većim bi se ulaganjima počelo ako se pokaže potreba i mogućnost za njih. Naravno, velike kompanije, poput Cisca, sklone su već sada preuzeti inovativne tvrtke. I za to su

pokazale zanimanje, no pitanje je što im možemo ponuditi", upozorava. Iako promociju ulagačkih mogućnosti u inozemstvu smatra nužnom, Galeski je tijekom boravka u SAD-u i Kanadi primijetio i neke nelogičnosti. "Tijekom posjeta poduzetničkog inkubatora u New Yorku čuo sam da su u dva mjeseca imali sedam različitih delegacija iz Hrvatske. To mi se ne čini koordiniranim. Očigledno, svi mi prodajemo istu priču, a ne komuniciramo međusobno. Dakle, treba više suradnje na zajedničkom cilju", upozorava Galeski. IVICA KRUHOBEREC

dogaaji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 28/6/2011

REGIONALNA SURADNJA

Deklaracija o razvoju turizma na Dunavu

Zagreb. Hrvatska, Srbija, Bugarska i Rumunjska potpisale su deklaraciju o regionalnom turističkom razvoju zemalja dunavskog područja, kojom se predviđaju i aktivnosti za snažnije pozicioniranje tog područja kao turističkog odredišta na svjetskom tržištu. Deklaracija je potpisana u sklopu Dunav-

ske ploveće konferencije održane u Beogradu pod sloganom "Dunav - nova vizija turističke suradnje". Među temama o kojima se govorilo na konferenciji bili su regionalni turistički razvoj i jačanje konkurentnosti dunavskog područja uz nove načine turističke suradnje, kao i dunavska bioraznolikost te njezin utjecaj na turistički razvoj. S hrvatske strane deklaraciju je potpisao državni tajnik u Ministarstvu turizma Ivo Mujo, koji je istaknuo da je zadaća i dužnost svih zemalja razvojem sačuvati zajednički dunavski prostor. H

SASTANAK

NHS prigovara premijerki Zagreb. Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) uputili su jučer prigovor premijerki Jadranki Kosor jer je za danas sazvala hitan sastanak s čelnicima sindikalnih središnjica o završetku pristupnih pregovora s Europskom unijom umjesto da sastanak bude posvećen rješavanju gorućih gospodarskih i socijalnih problema.

"Pristupni će pregovori biti dovršeni za tri dana. Očekujemo i tražimo hitnu operacionalizaciju svih dogovora, kao i onog vezanog uz referendum o referendumu", ističe NHS u pismu. NHS ne vidi svrhu da se o ulasku u Europsku uniju izvješćuje na kratkom sastanku, na brzinu i površno. Stoga traži da informacije vezane uz rezultate pregovora budu dostupne u najkraćem roku, a sutrašnji sastanak bude posvećen pitanjima u gospodarstvu. H

Mali dioničari usprotivili se prijedlogu Uprave Euroherca

Kordić oštećen

"U spomenutom ovršnom postupku Uprava je dopustila da se dionice Euroherca prodaju po cijeni koja je pet puta manja od tržišne, čime je dioničaru Benediktu Kordiću počinjena šteta od oko 18 milijuna kuna", navode mali dioničari koje u slučaju zastupa zagrebačka odvjetnica Sanja Artuković. Oni se također protive davanju razrješnice članovima Uprave i Nadzornog

PROTIV RAZRJEŠNICA Trojica malih dioničara podnijela su protuprijedloge na cijeli dnevni red skupštine dioničara Euroherca zbog spora s osiguravateljem, a traže i isplatu puno izdašnije dividende ZLATKO LEROTA, predsjednik Uprave Euroherc osiguranja, kojem dioničari koji drže 5,68% ne žele dati razrješnicu

DUbRAVKO GRGIć, najveći pojedinačni vlasnik Euroherc osiguranja foto NACIoNAL

odbora, koji prema njihovu sudu uopće nisu nadzirali postupke Uprave pa su ujedno potvrdili njihova nezakonita postupanja. Sljedeći je zahtjev drukčija raspodjela dobiti. Euroherc je u prijedlogu dnevnog reda glavne skupštine predložio da se iznos od 35 milijuna kuna rasporedi u zadržanu dobit bez valjanog obrazloženja, tvrde dioničari. Oni bi lanjsku dobit ras-

poredili tako da se zadrži samo 15 milijuna kuna, a za dividende izdvojilo bi se čak 75 milijuna kuna umjesto predloženih 55 milijuna kuna.

Žele drugog revizora

Budući da je riječ o isplati dividende za prošlu godinu, dioničari smatraju da bi pravo na isplatu dividende trebali imati dioničari upisani u depozitorij Središnjega klirinš-

koga depozitarnog društva (SKDD) na dan stjecanja tražbine za isplatu dividende, što je 30. lipnja ove godine, a ne dioničari koji su na 30. dan nakon održavanja Glavne skupštine upisani kod SKDD-a. "Navedeno je da će datum isplate dividende biti 30. dan nakon stjecanja prava

bROJKA

milijuna kuna dividende traže mali dioničari od Euroherc osiguranja

ArhIvA busINess.hr

Trojica malih dioničara Euroherca, Petar Jurčić, Benedikt Kordić i Jakov Mikulić, usprotivili su se cijelom dnevnom redu skore glavne skupštine tog osiguravatelja i iznijeli protuprijedloge. Njihove je protuprijedloge s objašnjenjem u ponedjeljak objavila Zagrebačka burza. Ta trojica dioničara, koja drže 17.330 dionica ili 5,68 posto temeljnog kapitala društva, protive se davanju razrješnica Upravi zbog nezakonitog postupanja Uprave u slučaju koji se vodi protiv navedenih dioničara. Naime, ovršni je postupak pokrenut radi oduzimanja dionica Benediktu Kordiću jer su navedeni dioničari kao ovršenici u tom slučaju dugovanje Eurohercu namirili prijebojem.

na isplatu dividende, a nije navedeno kada se stječe to pravo", tuže se dioničari. Osim toga, mali dioničari protive se izboru Radoslava Lavrića u Nadzorni odbor. Na njegovo mjesto predlažu Petra Jurčića koji, za razliku od Lavrića "koji je neuspješno obavljao tu dužnosti, ima dugogodišnje iskustvo u poslovima osiguranja". Posljednji je prijedlog da se za revizora društva odabere revizorska kuća Ernst & Young. Uprava društva za revizora pak želi Deloitte. Sporna skupština održat će se u srijedu 29. lipnja u Zagrebu. Nikola Sučec

karijere, znanje i posao

TRŽIŠTE RADA Mlađe žene bolje od muškaraca koriste obrazovne mogućnosti pa će za deset godina smanjiti jaz između sebe i muškaraca. Jedan od glavnih razloga lošijeg položaja u odnosu na muškarce izbor je obrazovnih programa koji ih vode do slabije plaćenih poslova, jedan je od zaključaka studije 'Položaj žena na hrvatskom tržištu rada'

Utorak 28/6/2011

lađe žene u Hrvatskoj imaju sjajnu perspektivu jer puno bolje od muškaraca koriste obrazovne mogućnosti i više su motivirane za rad pa će za desetak godina smanjiti jaz između sebe i muškaraca, ustvrdila je stručnjakinja za tržište rada Sanja Crnković-Pozaić koja je s Vanjom Hazl, Angelom Taylor i Brankom Meštrović sudjelovala u izradi nedavno predstavljene studije "Položaj žena na hrvatskom tržištu rada". Diskriminacija žena po dobi, obrazovanju i vrsti posla i dalje je prisutna, pri čemu je jedan od glavnih razloga njihova lošijeg položaja u odnosu na muškarce izbor obrazovnih

programa koji ih vode do slabije plaćenih poslova. Međutim, prema obrazovanju žene se više razlikuju između sebe nego žene od muškaraca, istaknula je jedna od autorica studije u kojoj su obuhvaćeni odgovori 2978 nezaposlenih žena iz upitnika koji je izradio Hrvatski zavod za zapošljavanje. Studija je dio projekta "Žene na tržištu rada" u sklopu IV. komponente Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) "Razvoj ljudskih potencijala".

Važnost obrazovanja

"Žene same moraju preuzeti odgovornost na tržištu rada i tražiti način kako se afirmirati. Moraju biti proaktivne. Zabrinjavajući su podaci iz upitni-

ka u kojima žene od 35 do 38 godina same sebe smatraju manje vrijednima te drže da ne mogu ničemu pridonijeti", napomenula je Sanja Crnković-Pozaić. Stupanj obrazovanja ima presudan utjecaj na položaj osobe na tržištu rada, pokazala je studija, a najmanje su razlike s obzirom na spol na visokim stupnjevima obrazovanja, gdje žene često postižu čak i izraženije uspjehe. Promatrajući izbor obrazovnog područja prema spolu, vidljivo je da većina žena starijih od 15 godina ima tendenciju odabira kvalifikacija iz općih obrazovnih programa. U Hrvatskoj su dvije vrste takvih programa, osnovnoškolsko obrazo-

fotolia

Pred mlađim ženama sjajne perspektive

KREATIVA

Nove stipendije > karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 28/6/2011

Visoka škola za primijenjeno računarstvo i ove je godine pripremila program stipendiranja studenata za iduću školsku 2011./2012. godinu. Na kreativni natječaj može se prijaviti do 30. lipnja putem stranica škole na Facebooku, odgovoriti na pitanja i osvojiti punu trogodišnju stipendiju, tri jednogodišnje stipendije ili izdašne parcijalne subvencije. Za dodatnih 25 stipendija iz Gospodarskog fonda

dovoljno je odabrati Visoku školu na portalu državne mature ili pristupiti prijamnom ispitu - najbolji kandidati osvajaju poticaje od 8100 kuna za studij. Stipendijski program namijenjen je budućim redovnim i izvanrednim studentima, ali i povratnicima/prelaznicima u sustavu obrazovanja. Na natječaju za stipendiju mogu sudjelovati svi koji zadovoljavaju formalne uvjete upisa studija i koji kreativno odgovore na sva pitanja u, za ovu priliku posebno pripremljenoj, apli-

kaciji na stranici visoke škole na Facebooku. Svaki kandidat mora odgovoriti na pitanja, ispuniti motivacijski upitnik te položiti državnu maturu ili prijamni ispit. "Prva smo visoka škola koja je tako iskoračila na društvene mreže i dodatno približila studij računalstva budućim studentima putem Facebooka", kaže Mislav Balković, dekan Visoke škole za primijenjeno računarstvo. "Veza između obrazovanja i realnoga gospodarskog sektora iznimno je važna u računalstvu jer se tehnologije,

trendovi i potrebne kvalifikacije vrlo brzo mijenjaju. Visoka škola za primijenjeno računarstvo ima plodnu komunikaciju i suradnju s vodećim informatičkim, telekomunikacijskim, ali i ostalim tvrtkama koje su važni poslodavci za stručnjake u računalstvu. To nam omogućuje da studente obrazujemo u skladu sa stvarnim potrebama poslodavaca i da organiziramo praktičnu nastavu", izjavio je Vjeran Bušelić, voditelj centra karijera Visoke škole za primijenjeno računarstvo. I. H.

SANJA CRNKOVIĆ-POZAIĆ stručnjakinja za tržište rada snimio hrvoje dominić

vanje ili niže te gimnazija na srednjoškolskoj obrazovnoj razini. Oni ne pružaju određeno zanimanje, nego su zamišljeni kao priprema za daljnje obrazovanje. Većina žena stari-

jih od 15 godina, njih 48,9 posto, ima takvo obrazovanje, za razliku od 30,79 posto muškaraca. Na drugom su mjestu žene koje upisuju programe grupirane pod nazivom druš-

tvene znanosti, ekonomija i pravo, a treće mjesto zauzimaju tehnika, proizvodnja i građevinarstvo. Kod muškaraca je potonja kategorija najčešća, pri čemu je 40 posto radno sposob-

nih muškaraca odabralo navedene programe. Stope zaposlenosti obaju spolova s kvalifikacijama iz općih programa su najniže, pri čemu je stopa zaposlenosti žena ispod 20 posto. Na području društvenih znanosti, koje su mnoge žene odabrale, stope zaposlenosti s obzirom na spol vrlo su izjednačene i iznose 53 do 54 posto. Na primjerice tehnici, području za koje se odlučuje mnogo muškaraca, ali i žena, stopa zaposlenosti žena iznosi 52,3 posto, a muškaraca 62,5 posto. Visoku stopu zaposlenosti od 89,5 posto žene imaju kod rjeđih obrazovnih programa poput matematike i statisti-

ke, gdje znatno nadilaze svoje kolege.

Loš položaj žena

Prošle je godine ukupna stopa zaposlenosti u Hrvatskoj iznosila 54,1 posto, a razlika između muškaraca i žena bila je 10,7 posto, odnosno 59,5 posto kod muškaraca i 48,8 posto kod žena. Također, stopa aktivnosti žena u odnosu na muškarce je niža. Žene prevladavaju na evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, češće su u opasnosti od dugotrajne nezaposlenosti nego muškarci, a nezaposlene žene bolje su obrazovane od nezaposlenih muškaraca, još su

OGLAS

posto. Stoga je niži stupanj obrazovanja posebnost starijih žena.

obitelj kao prepreka

neki su od zaključaka studije. Međutim, starije žene imaju niže obrazovanje od starijih muškaraca. Promatrajući tržište rada i položaj prema aktivnosti po spolu, vidlji-

vo je da je samo 32 posto muškaraca neaktivno, a 43 posto radno sposobnih žena ima isti status. Jedna od najvažnijih odrednica aktivnosti s obzirom na spol i obrazovnje jest dob.

neravnopravnost

Ženama manje plaće Najnižu stopu zaposlnosti žena imaju Malta, Italija, Grčka i Mađarska, gdje je i najveća razlika u stopi zaposlenosti muškaraca i žena. Estonija, Slovačka, Litva, Letonija i Finska imale su visoku razinu segregacije po zanimanjima i najviše razi-

ne segregacije po sektorima. Žene u prosjeku zarađuju 18 posto manje po satu od muškaraca. Najveća je razlika (više od 25 posto) u Estoniji i Austriji, a najmanja (manje od 10 posto) u Italiji, Malti, Poljskoj, Sloveniji i Belgiji.

Žene u dobnoj skupini između 50 i 64 godine imaju visok postotak osnovnoškolskog obrazovanja, a u dobnoj skupini između 25 i 49 godina taj je postotak 18,9, što je neznatno više

od 16,2 posto kod muškaraca. U starijoj dobnoj skupini samo je 23,9 posto muškaraca s osnovnoškolskim obrazovanjem, a kod žena je taj postotak gotovo dvostruk i iznosi 41,5

Sanja Crnković-Pozaić pojasnila je da dobna struktura ima najveći utjecaj na položaj žena na tržištu rada pa pritom najlošije prolazne one iznad 50 godina, i to s nižim stupnjem obrazovanja. "Poslodavci će radije zaposliti mlađe ljude koji imaju manje obveza nego ženu koja vodi brigu o obitelji i djeci", rekla je Sanja Crnković-Pozaić i zaključila: "Hrvatska je presiromašna zemlja da bi mogla uložiti u stjecanje srednjoškolskih kvalifikacija osoba, ne samo žena, starijih od 50 godina. Potrebne su kratke i pragmatične edukacije pomoću kojih bi se vještine i kompetencije,koje posjeduju primjerice žene koje se brinu za starije članove obitelji i djecu mogle komercijalizirati. One bi tako mogle pružati određenu vrstu socijalne skrbi ili raditi s mladima." Irena Habjanec

stupanj obrazovanja ima presudan utjecaj na položaj na tržištu rada, a najmanje su razlike s obzirom na spol na visokim stupnjevima obrazovanja, gdje žene često postižu čak i izraženije uspjehe

ljetna škola

Razmjena studenata i znanja > karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 28/6/2011

Zagrebačka škola ekonomije i managementa organizira ljetni ciklus nastave, a u međunarodnom programu sudjeluje više od 120 studenata, od čega je većina iz inozemstva i iz ZŠEM-ovih partnerskih škola. “Posebno se radujemo dolasku studenata iz Meksika, Rusije, Gane, Francuske, Sjedinjenih Američkih Država, Španjolske, Portugala, Austra-

lije, Kanade i Japana”, izjavio je dekan Đuro Njavro. Dodaje kako velik broj stranih studenata svjedoči o rastu popularnosti ljetnog programa u Zagrebu. Predavači su većinom profesori koji redovito predaju na ZŠEMu, no gostuje i nekoliko profesora iz inozemstva. Od 2006. , kada je ZŠEM prvi put organizirao Međunarodnu ljetnu školu, do 2010. u programu je sudjelovalo više od 500 studenata iz ukupno 20 zemalja svijeta. Tijekom ljeta održano je više od 20 kolegija na engleskom jeziku. I. H.

jezIk I kUltURa

Praktično učenje hrvatskog jezika U ponedjeljak je u auli Rektorata otvorena Sveučilišna škola hrvatskog jezika i kulture, koju dugi niz godina zajednički organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika. Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture ove godine ima 31 polaznika iz 12 europskih i prekooceanskih zemalja (Australija, Austrija, Češka, Italija, Japan, Kanada,

Nizozemska, Norveška, Njemačka, SAD, Švedska i Švicarska). Troje polaznika dolazi s partnerskih sveučilišta iz Trsta, Klagenfurta i Praga u sklopu međusveučilišne suradnje pa će školu polaziti kao stipendisti Sveučilišta u Zagrebu. Program Sveučilišne škole hrvatskog jezika i kulture sastavljen je od akademskog i kulturnog dijela tijekom kojih polaznici uče hrvatski jezik te posjećuju muzeje, galerije, kazališta i razne kulturne i obrazovne ustanove. Škola je službeno počela 25. lipnja. I. H.

Strukovno obrazovanje u Bavarskoj otvara i vrata sveučilišta VeRtIkalna PRoHoDnoSt U BaVaRSkoj Majstori imaju mogućnost izravnog upisa i studiranja na sveučilištima i na visokoškolskim ustanovama bez nadoknade školski stečenog prava za upis na fakultet, i to na svim studijskim smjerovima bez obzira na struku, pa tako svaki majstor frizer može studirati pravo

HeInRIcH tRaUBlIngeR, Obrtnička komora za München i Gornju Bavarsku arhiva business.hr

avarska narodna izreka kaže: Prvo nauči nešto pametno, kasnije možeš još i studirati. Poruka je vrlo jednostavna: strukovno obrazovanje za mlade najbolji je temelj za ulazak u uspješan radni vijek. I taj je temelj danas tako širok da mlada obrtnica i mladi obrtnik mogu na njemu graditi svoj put, bilo kao kvalificirani radnici, majstori, studenti, bilo kao sve zajedno. Tako je u Bavarskoj ostvarena kvaliteta vertikalne prohodnosti koja je napokon ispunila dugogodišnje zahtjeve obrtništva za istom vrijednošću školskog i strukovnog obrazovanja", naglasio je Heinrich Traublinger iz Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku u radu "Poduzetničko osposobljavanje i vertikalna prohodnost obrazovnog sustava na primjeru Bavarske", koji je predstavio na nedavno održanoj 1. međunarod-

noj konferenciji o učenju za poduzetništvo. Izmjenom zakona o visokom školstvu u Bavarskoj od jeseni 2009. godine i oni koji su završili strukovno obrazovanje mogu znatno lakše ostvariti pravo upisa na fakultet. To znači da majstorice i majstori u Bavarskoj imaju mogućnost izravnog upisa i studiranja na sveučilištima i na visokoškolskim ustanovama bez nadoknade školski stečenog prava za upis na fakultet, i to na svim studijskim smjerovima bez obzira na struku. "Svaka majstorica pekarica može studirati strojarstvo, svaki majstor frizer može studirati pravo", navodi Traublinger. I pomoćnice i pomoćnici mogu početi studirati pod određenim uvjetima, no postoje ograničenja kao što su najmanje tri godine radnog iskustva u struci, strukovno područje te probni studij ili prijamni ispit.

Idealan slučaj

Dodaje da je jako važno da je svaki obrazovni put prohodan, bilo u školskom bilo u strukovnom obrazovanju, te da su svaka vrata, i ona visokog školstva, uvijek otvorena. "Svakom djetetu treba omogućiti da uči ono što odgovara njegovim afinitetima, interesima i talentima. Ako je to obrtničko obrazovanje, to je dobro za bavarsko obrtništvo. Ako nakon toga

još postane majstor, to je još bolje za bavarsko obrtništvo. A kada mladi ljudi još žele i studirati i zatim se vratiti u obrtništvo kao inženjeri, to je iz kuta obrtničke politike idealan slučaj", obrazlaže Traublinger.

Ispit iz poduzetništva

Unatoč svim uspjesima, samostalna majstorica i samostalan majstor jesu i ostaju najveći cilj karijere u obrtništvu. Studij je ipak važna alternativa koja izražava istu vrijednost strukovnog i općeg obrazovanja te signal da strukovno obrazovanje za mlade ljude nije u slijepoj ulici, pojašnjava Traublinger. "Danas je majstorstvo, više nego ikad, ključno obrazovanje u obrtništvu i istodobno glavni ispit iz poduzetništva, koji je pak uvjet za otvaranje mnogih obrta", smatra Traublinger te navodi i druge prednosti tog strukovnog ispita. Majstorstvo je jamstvo uspješnog opstanka na tržištu i znak kvalitete za potrošača. Majstor pokreće zapošljavanje, a majstorstvo je i investicija u vlastitu konkurentnost. Njemačko daljnje obrazovanje za majstora smatra se međunarodnim uzorom pa mnoge delegacije iz cijelog svijeta dolaze u Njemačku kako bi učile o dvojnom sustavu strukovne izobrazbe. Irena Habjanec

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 28/6/2011

NE PRODAJE SE

Ingra demantirala vlasničko preslagivanje Ingra je demantirala medijske špekulacije o vlasničkom preslagivanju. U dopisu objavljenom na internetskim stranicama Zagrebačke burze Ingra navodi da ne postoji namjera ni odluka Uprave o vlasničkom restrukturiranju, navedene novinske članke smatra neprovjerenim i netočnim

informacijama. Ingra je na napise reagirala nakon nekoliko napisa i stavljanja dionice u poseban segment promatranja na Zagrebačkoj burzi, koja je takvu odluku o dionici objavila 1. lipnja. "Ne postoji namjera društva o vlasničkom restrukturiranju", navode iz Uprave Ingre. Špekulacije o prodaji Ingre pojavile su se još krajem prošle godine, kada su predstavnici Ingre kazali da postoji interes stranih ulagača, da bi kasnije to bilo demantirano. A. Pa.

ZBOG AUTOMOBILA

Pad osobne potrošnje u SAD-u

IGOR OPPENHEIM, predsjednik Uprave Ingre

SnImIo HRVoje domInIć

Osobna potrošnja u Sjedinjenim Državama stagnirala je u svibnju, prvi put u gotovo godinu dana, vjerojatno zbog naglog pada prodaje automobila, izvijestila je u ponedjeljak američka vlada. Podatak za travanj ujedno je revidiran naniže pa pokazuje rast potrošnje 0,3 posto u odnosu na prognoziranu stopu rasta 0,4 posto. H

Njemač Preniske kamate prijete novim UPOZORENJE BANKE SVIH BANAKA

balonima prezaduženosti

uvelike brine stvaranje balona na tržištu imovine koje proizlazi iz niskih kamatnih stopa, pa su već upozoravali da dostupnost jeftinih kredita i niske kamatne stope potiču rast cijena nekretnina na neodržive razine. "Cijene nekretnina u mnoštvu novih tržišnih gospodarstava bilježe ubrzan rast, a zaduženost privatnog sektora naglo raste", upozoravaju u BIS-u.

Preskupe nekretnine

Baselska Banka za međunarodna poravanja upozorila je u svojem izvješću za 2010. godinu na rizike stvaranja ozbiljnih financijskih poremećaja, loše raspodjele resursa i odgode nužnog smanjivanja tereta zaduženosti u najrazvijenijim zemljama koje su najteže pogođene krizom Niske kamatne stope diljem svijeta prijetnja su globalnoj financijskoj stabilnosti, upozorila je u godišnjem izvješću Banka za međunarodna poravnanja (BIS). Niski troškovi zaduživanja doveli su do procvata zajmodavnih aktivnosti i uzleta cijena nekretnina, potičući jačanje inflacije, poglavito u gospodarstvi-

ma u nastajanju. Nakon izbijanja financijske krize u 2008. središnje banke u svijetu snizile su kamatne stope kako bi potaknule rast. U BIS-u upozoravaju da bi se takva politika mogla pokazati kontraproduktivnom. "Produljeno razdoblje vrlo niskih kamatnih stopa prijeti stvaranjem ozbiljnih financijskih poremećaja, lošom raspodjelom resursa i odgodom nužnog smanjivanja tereta zaduženosti u najrazvijenijim zemljama koje su najteže pogođene krizom", kaže se u bančinu godišnjem izvješću.

Azija u opasnosti

Iako su popustljiva monetarna politika i dostupnost jeftinih kredita potaknuli

rast, rezultirali su i određenim nepovoljnim kretanjima. Gospodarstva u nastajanju, poglavito u Aziji, suočila su se s rastućim cijenama hrane i ostale osnovne robe, što je podiglo troškove života i zaprijetilo usporavanjem rasta u mnogim zemljama u razvoju. U BIS-u stoga pozivaju središnje banke da promijene svoje politike kako bi se prevladala takva situacija. "Stroža globalna monetarna politika nužna je da bi se obuzdali inflacijski pritisci i suzbili rizici za financijsku stabilnost. Također je ključno da središnje banke očuvaju teško stečenu vjerodostojnost u borbi protiv inflacije", stoji u godišnjem izvješću. Ekonomiste i analitičare

Također ističu da je takav trend vrlo sličan onome koji je pokrenuo globalnu financijsku krizu. "Nova tržišna gospodarstva mimoišla je najteža kriza, no mnoga od njih sada su suočena s rizikom pojačanih neravnoteža, nalik onome u razvijenim gospodarstvima netom prije krize." BIS upozorava da je nagli rast cijena doveo do prekomjernog razvoja tržišta nekretnina i time do velikog broja neprodanih nekretnina, pa poziva vlasti da se hitno pozabave tim problemom jer bi u protivnom kolaps tržišta nekretnina mogao zakočiti gospodarski rast. "Sve financijske krize, poglavito one izazvane snažnim uzletom cijena nekretnina temeljenom na procvatu zajmodavnih akivnosti, imaju dugoročne teške posljedice." B.hr

WEBEROVO RADIKALNO RJEŠENJE Umjesto neurednoga grčkoga bankrota, Njemačka bi trebala garantirati za taj dug kao najjača ekonomija eurozone i EU, a nakon toga Grčka bi morala pristati na dugoročni, 30-godišnji plan restrukturiranja ekonomije

WOLFGANG SCHAEUBLE, njemački ministar financija

ARHIVA B.HR

TEČAJ ŠVICARCA

Novi rekord franka prema kuni Kuna je u ponedjeljak u odnosu na prethodnu tečajnicu blago ojačala prema euru 0,07 posto, a prema švicarskom franku oslabjela 0,56 posto, tako da je srednji tečaj franka dostigao novu rekordno visoku razinu od 6,22 kune. Rast tečaja švicarske valute odraz je kretanja na međunarodnim valutnim tržištima, posebice utjecaja grčke dužničke krize. Euro

se i dalje kreće oko rekordno niskih razina prema franku u okolnostima današnjeg početka rasprava u grčkom parlamentu o paketu mjera štednje i u iščekivanju glasanja o tim mjerama najavljenog za srijedu. Tako je euro rano poslije podne bio na razini od 1,1836 franaka. Osim prema franku kuna je oslabjela prema američkom dolaru 0,49 posto i prema britanskoj funti 0,19 posto. Srednji tečaj dolara na tečajnoj listi HNB-a bio je u ponedjeljak 5,192830 kuna, a funte 8,298593 kune. B.hr

BRoJKA

6,22 kune bio je u ponedjeljak tečaj eura

ZRAČNI PRoMET

EU oporezuje zagađenje

Europska unija ustraje u planiranom porezu na zagađenje kojim će ciljati na zrakoplovne kompanije, unatoč izvješćima da je Kina zamrznula jednu narudžbu za Airbus i rastućem nezadovoljstvu u Sjedinjenim Američkim Državama. Poznato je da je "kineska vlada vrlo nezadovoljna" zakonom kojim su zrakoplovne kompanije s poslovanjem

u Europi uključene u europski sustav trgovanja dozvolama za emisiju stakleničkih plinova. Isaac Valero Ladron, glasnogovornik europske povjerenice za klimu Connie Hedegaard, rekao je da je taj spor ponovno buknuo u očekivanju rujanske dodjele kvota emisija za razdoblje nakon 2012., i to na temelju onečišćenja koje su kompanije uzrokovale u razdoblju od 2004. do 2006., pri čemu će kompanije 15 posto dozvola za emisiju CO2 morati kupovati na aukcijama. B.hr

čka treba garantirati za grčki dug "Njemačka treba razmotriti mogućnost da ponudi garanciju za sav grčki dug koji dolazi na naplatu", izjavio je na opće iznenađenje bivši guverner njemačke središnje banke Bundesbanka Axel Weber. "Jedina alternativa bio bi neuredan bankrot države, koji bi bio preskup i mogao bi prouzročiti širenje financijske krize na ostale članice eurozone", smatra Weber. Osim toga, europske institucije još nisu osmislile dugoročno rješenje plaćanja grčkog duga. Upravo taj izostanak dugoročnog rješenja stalno potpiruje strahove zbog izglednoga grčkog bankrota koji bi destabilizirao međunarodno tržište duga. "Naposljetku, u rješavanje problema grčkog duga morat će uključiti i dug koji dospijeva, a to ostavlja samo nekoliko mogućnosti: ili default ili djelomično 'šišanje' duga ili garancija za cijeli iznos", rekao je Weber i dodao da vlade moraju odlučiti koja im je opcija najdraža te da sadašnji pristup ponavljajućih pake-

ta pomoći vodi samo do konačnog rješenja putem garancija.

Krenimo ispočetka!

Weber je za njemačke medije izjavio da će u jednom trenutku biti nužno otpisati gubitke i ponovno pokrenuti cijeli sustav. Povukao je paralelu između rješavanja grčke krize putem garancija i koraka koje je Njemačka, uz još neke države, poduzela tijekom krize kako bi zaustavila bankrote banaka previše izloženih rizičnoj imovini. "Grčki problem nije kratkoročan nego dugoročan i nije ga prouzročila zajednička valuta. Riječ je o duboko ukorijenjenom, fiskalnom i strukturnom problemu za čije će pravo rješenje trebati 30 godina, a ne tri do pet. Mjere koje Europa treba usvojiti kako bi riješila taj problem mnogo su dublje nego kratkoročni fondovi za likvidnost", zaključuje Weber. No svjestan je moralnog rizika koje nosi takvo rješenje, a to je da zemlje budu sklo-

Axel Weber, bivši njemački guverner, traži dugoročno rješenje grčkog problema i naglašava kako grčka kriza nije kriza eurozone ni zajedničke valute arhiva b.hr

nije rastrošnom upravljanju proračunom ako neka država bude garantirala za njihov dug. Umjesto toga, predlaže da se ožive poticaji državama da preuzmu odgovornost za dug koji prodaju na tržištu. To znači da bi zemlje koje su primile pomoć u sljedećim izdanjima obveznica bile primorane objaviti prilikom izdavanja da, budu li trebale novi paket pomoći, kupci obveznica automatski mogu računati na gubitak. Kritičari takvog pristupa ocjenjuju kako nijedna

NJEMAČKI MINISTAR SCHAUEBLE SMIRUJE STRASTI

Eurozona se ne boji grčkog bankrota "Eurozona se priprema za najgori ishod grčke dužničke krize i uspješno će se nositi i s eventualnom nesposobnošću Grčke da podmiruje obveze po kreditima", kazao je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble u intervjuu objavljenom u nedjelju. Njemački ministar naglasio je da on i njegovi eu-

ropske kolege očekuju da će grčki parlament ovog tjedna usvojiti ključni paket mjera štednje unatoč masovnim prosvjedima i otporu oporbe, ali da će se uspješno nositi i s drukčijim ishodom. "Ulažemo maksimalne napore kako bismo spriječili opasnu eskalaciju za Europu, no moramo se pripremiti za naj-

gore", kazao je Schaeuble u razgovoru za Bild am Sonntag. Što se tiče najcrnjeg scenarija, napominje da iskustvo svjetske financijske krize iz 2007./2008. pokazuje da se svjetsko gospodarstvo uspješno oporavlja od katastrofa. "Ako događaji krenu u neočekivanom smjeru, bila bi to, naravno, velika kriza. No

zemlja na to neće pristati jer bi priznavanje mogućnosti defaulta podiglo u nebo kamate obveznica.

Protivio se ECB-u

Da podsjetimo, Weber je u veljači iznenada dao ostavku na mjesto guvernera Bundesbanka zbog protivljenja tome da ECB, Europska središnja banka, kupuje grčki dug kako bi spriječila divljanje financijskih tržišta i usporila krizu. Smatrao je kako ECB prekoračuje ovlasti kad čak i 2008. svijet je poduzeo koordiniranu akciju protiv svjetske i nepredvidljive krize na financijskim tržištima", naglasio je. Dodao je također da je "temeljni interes“ privatnih kreditora da sudjeluju u pomoći Grčkoj, i to radi stabilnosti tržišta. "Očekujem točne brojke o dobrovoljnom doprinosu europskoga privatnog sektora na izvanrednom sastanku eurogrupe (ministara financija eurozone) 3. srpnja“,

pregovara s Grčkom o njezinim mjerama štednje jer bi se trebao držati samo upravljanja monetarnom politikom, a ne fiskalnom, zato što ona preduboko ulazi u političke procese. B.hr

BRoJKA

10-20

milijardi eura iznosi procijenjena izloženost njemačkih banaka grčkoj rizičnoj imovini, prema Bundesbanku upozorio je njemački ministar. Berlinski dnevni list Die Welt piše u nedjeljnom izdanju da Berlin želi da privatni kreditori produlje rok dospijeća na naplatu grčkih državnih obveznica za do pet godina, a njemačke banke nude produljenje tog roka za godinu dana. Njemačka središnja banka Bundesbank procjenjuje da je izloženost njemačkih banaka grčkoj krizi u rasponu od 10 milijardi do 20 milijardi eura.

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Najviša

Zadnja

Količina

Promet

365 dana Najniža Najviša

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

255.58

257.01

256.01

-0.39%

11,103

2,846,518.13

20,964.28

252.00

315.99

128.26

130.89

128.50

-0.39%

13,080

1,681,595.86

539.65

85.10

152.00

Zagrebačka banka

285.15

292.97

287.00

-1.03%

3,065

887,747.51

18,381.89

200.00

294.00

Dalekovod

230.55

236.01

230.58

-2.30%

1,965

455,773.05

528.91

217.00

337.00

Adris grupa

257.00

259.48

257.02

0.00%

1,731

445,391.70

1,743.65

242.21

305.00

Atlantska plovidba d.d.

677.50

699.00

677.50

-0.67%

624

426,930.73

945.46

672.01

905.04

Belje Đuro Đaković holding Podravka prehrambena industrija d.d. Ingra

97.05

99.02

97.51

-1.51%

4,011

392,649.48

801.09

54.00

118.99

695.00

700.70

695.00

-1.42%

499

348,260.69

2,317.34

657.10

829.99

58.00

59.90

59.00

-1.34%

5,223

308,807.45

190.99

22.36

65.00

318.16

321.50

318.16

-0.60%

897

286,785.62

1,724.43

240.00

343.97

15.81

16.41

15.96

-2.68%

16,284

259,440.89

119.70

11.00

29.20

Ericsson Nikola Tesla

1,415.00

1,420.50

1,415.01

-0.36%

180

255,427.98

1,884.30

1,181.00

1,650.00

Institut IGH

1,632.00

1,700.00

1,632.00

-4.00%

134

222,336.57

258.80

1,106.00

2,500.00

Petrokemija

187.01

191.00

-0.52%

1,112

210,641.91

638.15

105.50

194.00

Dom holding

77.00

84.98

80.80

-3.52%

2,432

193,715.11

603.35

27.87

95.99

645.00

645.05

645.00

-0.01%

276

178,022.28

1,659.02

430.00

699.48

1,048.00

1,110.00

1,070.00

-3.17%

140

150,147.49

238.20

1,048.00

1,900.00

9.00

9.34

9.00

-7.69%

16,022

145,321.19

43.87

8.96

69.90

587.09

590.07

590.00

-1.50%

204

120,162.64

342.20

533.13

662.00 6,900.00

Končar - elektroindustrija Luka Ploče Magma d.d. Uljanik plovidba

5,935.00

6,000.00

5,935.00

-0.92%

107,931.00

1,306.71

4,720.12

Konzum

Ledo

204.00

215.80

204.00

-5.55%

450

92,285.10

4,631.38

145.00

225.50

Tehnika

1,425.31

1,463.11

1,425.47

-4.97%

90,828.25

270.07

871.01

1,614.00

Metalska industrija Varaždin

3,100.00

3,000.50

-3.21%

90,015.00

45.06

1,771.00

Jadroplov d.d.

140.00

142.05

140.00

-1.41%

600

84,795.69

229.13

124.01

176.84

Centar banka

215.08

0.04%

385

82,805.80

61.14

200.00

270.00

Dukat

650.00

0.00%

125

81,250.00

1,950.00

310.00

675.00

Privredna banka Zagreb

580.00

589.99

580.00

0.00%

56,419.84

11,063.37

461.06

708.00

Luka Rijeka

183.03

193.00

183.03

-5.41%

289

53,370.31

1,094.61

161.54

267.02

Jadranski naftovod

3,050.00

3,070.02

3,050.00

-1.93%

52,011.06

2,265.68

2,332.01

3,520.00

Liburnia Riviera Hoteli

1,900.00

1,901.00

1,900.06

-0.05%

47,506.92

575.04

1,900.00

2,697.00

73.32

75.01

74.00

-1.35%

588

43,351.34

111.41

41.77

108.90

Viro tvornica šećera d.d.

442.06

459.00

2.00%

42,478.90

636.48

290.00

507.77

Dubrovnik - Babin kuk

140.00

0.00%

300

42,000.00

247.10

52.00

182.50

70.00

79.00

11.27%

517

39,890.81

145.74

54.03

79.98

140.25

149.89

140.25

3.83%

269

38,151.63

374.47

130.58

245.00

Vupik

Veterina d.d.

SN holding

OT-optima telekom d.d.

Zvijezda

42.50

42.60

42.50

-1.16%

884

37,641.34

119.85

25.00

45.00

3,415.00

3,427.13

3,415.00

-3.80%

37,641.31

342.38

2,851.00

4,249.00

Tisak

197.21

198.21

197.23

-2.60%

150

29,671.40

470.71

135.00

244.98

Kraš, prehrambena industrija

465.80

470.00

1.06%

28,116.39

645.60

370.00

497.02

Istraturist Umag d.d.

274.99

275.00

0.00%

100

27,499.50

1,285.62

240.04

380.00

25.13

25.14

25.13

-0.04%

949

23,851.11

84.01

25.01

33.00

196.00

212.00

196.00

-15.52%

109

22,105.13

121.08

85.00

311.97 2,989.88

Slavonski zatvoreni investicijski fond Finvest Corp Jadranska banka

2,100.00

0.00%

21,000.00

251.21

2,000.00

Lošinjska plovidba

140.00

-3.45%

150

21,000.00

92.74

121.00

164.00

Lavčević

170.00

175.01

170.00

-5.56%

118

20,409.67

81.29

161.10

275.00

Dioki d.d.

68.50

68.65

68.50

-2.14%

296

20,293.75

276.88

60.20

99.00

Arenaturis

76.00

-3.31%

209

15,884.00

165.87

33.03

86.00

Zagrebačke pekarne Klara

Najveći dnevni gubitnik u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi bio je Dalekovod. Taj je najveći hrvatski građevinar koji je uvršten na Burzu pao čak 2,3 posto, na 230,58 kuna. Na Dalekovod je potrošeno pola milijuna kuna, pri čemu je u rasponu od 230,55 do najviših 236 kuna vlasnika promijenilo gotovo 2000 dionica. Dva posto pala je i Ingra, a IGH je zaronio četiri posto.

Najniža

CROBEX: -0,71% Trž. kap. (mil kn)

AD Plastik

Atlantic grupa

Prvi veći dobitnik sa ZSEa u ponedjeljak bila je Genera koja je zauzela 34. najlikvidniju poziciju s prometom manjim od 40.000 kuna. Genera je porasla 11,27 posto, na 79 kuna. Tom se dionicom trgovalo u rasponu od najnižih 70 do najviših 79 kuna, a vlasnika je promijenilo 517 dionica.

Redovan promet: 12.039.739,13 Kn Promjene Cijene

HUP - Zagreb Sunčani Hvar Končar Franck prehrambena industrija Proficio Zvečevo, prehrambena industrija Karlovačka banka Viadukt Vaba d.d. banka Varaždin HGspot Elektrometal Kaštelanski staklenici

199.00

57.94%

13,930.00

56.47

125.00

199.00

1,211.00

1,228.00

1,211.00

-0.33%

12,161.05

570.84

1,115.16

1,595.99

45.10

0.00%

258

11,635.80

329.72

25.00

78.00

1,175.00

1,180.00

1,175.00

0.86%

10,600.00

72.18

909.99

2,100.00

865.00

0.82%

9,515.00

369.50

655.38

939.99

20.00

0.00%

465

9,300.00

78.26

11.52

25.00

120.00

120.01

120.00

0.00%

8,280.29

36.94

84.32

164.00

80.00

81.90

80.00

4.06%

6,287.50

107.13

53.00

86.88

228.00

0.00%

4,560.00

104.15

190.00

346.00

81.00

0.00%

3,321.00

142.98

55.01

95.00

9.99

10.00

9.29%

311

3,108.90

3.30

9.15

39.95

165.00

3.12%

2,970.00

13.84

100.01

200.00

2,500.00

6.37%

2,500.00

283.98

612.00

4,990.00

Fima validus

10.18

10.22

10.18

-6.43%

200

2,040.80

27.50

5.00

15.00

Quaestus nekretnine

40.97

-2.45%

1,843.65

92.41

36.29

74.00

Atlas nekretnine

44.11

-6.13%

1,014.53

147.14

26.14

66.85

HTP Korčula

74.98

2.75%

449.88

32.05

57.00

99.97

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

REGIONAlNE I SvjETSkE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG ZTOG SOS2E NF1N PBGS INDGL POSR PET1 ZVTG DATR KBMR GRVG CICG KDHR

KRKA PETROL ZITO SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK INFOND GLOBAL POZAVAROVALNICA SAVA PETROL 1. IZDAJA ZAVAROVALNICA TRIGLAV DATALAB TEHNOLOGIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE CINKARNA CELJE KD GROUP

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-E RSRS-O-C HGPT-R-A RSRS-O-B AGKR-R-A RSDS-O-C RSRS-O-D HEDR-R-A TRZN-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne HERCEGOVINAPUTEVI AD TREBINJE REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 AGROKRAJINA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VISEGRAD TRZNICA AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKR FBIHKP FBIHKO FBIHKN FBIHKD FBIHKM FBIHKC HRBFRK2 FDSSR HDGSR LSLBRK3 BHTSR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO HIDROGRADNJA D.D. SARAJEVO LJECILISTE SLANA BANJA D.D. BH TELECOM D.D. SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA FITO NIIS AIKB A2012 SJPT AERO JESV A2016 A2014 A2015 A2013 RZVK MTLC IMLK TETO

Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Obveznice RS serije A2012K Soja protein a.d. Becej Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Obveznice RS serije A2016K Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Obveznice RS serije A2013K Razvitak a.d. Lazarevac Metalac a.d. Gornji Milanovac Imlek a.d. Beograd TE-TO a.d. Senta

MAKEDONSKA BURZA ALK GRNT KMB RMDEN10 MPT SPAZ TEL MTUR TNB RZUS RMDEN04

Oznaka

Utorak 28/6/2011

ALKALOID SKOPJE Garant a.d. Futog KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 MAKPETROL SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE MAKEDONIJATURIST SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE RZ USLUGI SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04

Najniža 60,00 207,40 108,00 103,91 0,59 0,67 8,94 7,00 108,00 14,00 1,44 6,82 9,25 90,00 41,00

Najviša 60,47 213,00 108,00 104,40 0,59 0,67 9,02 7,40 108,00 14,16 1,44 7,00 9,44 90,00 42,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 60,15 208,00 108,00 104,40 0,59 0,67 9,02 7,40 108,00 14,00 1,44 7,00 9,44 90,00 42,00

Promet

valuta: EUR - euro 60,00 209,72 108,00 1,04 0,59 0,67 9,00 7,17 1,08 14,11 1,44 6,98 9,30 90,00 41,90

0,25 % -1,68 % 0,93 % -0,10 % 0,00 % -0,74 % -0,36 % 5,71 % 0,00 % -3,45 % -2,04 % -0,01 % -0,63 % 0,00 % 0,00 %

5111 469 656 23490 35821 20000 1318 1600 10000 400 3668 721 531 52 82

Pozavarovalnica Sava +5,71% Bosnalijek +3,35% Aik banka +0,74% Krka +0,25% Garant Futog +0,11%

306.681,34 98.359,00 70.848,00 24.518,70 21.195,59 13.480,00 11.867,03 11.476,40 10.800,00 5.643,36 5.281,92 5.033,02 4.936,03 4.680,00 3.436,00

valuta: BAM - konvertibilna marka 31,02 37,07 2,00 37,50 0,33 87,03 34,69 0,66 0,80

31,90 37,61 2,00 37,51 0,33 87,08 35,30 0,66 0,80

31,34 37,42 2,00 37,51 0,33 87,07 34,69 0,66 0,80

0,31 -0,57 % 520634 0,37 -0,35 % 109629 2,00 0,00 % 14281 0,38 0,03 % 72405 0,33 0,00 % 58320 0,78 0,08 % 22447 0,35 -2,01 % 29000 0,66 0,00 % 13302 0,80 0,00 % 5401

163.990,52 41.086,62 28.562,00 27.155,00 19.245,60 17.590,44 10.223,69 8.779,32 4.320,80

valuta: BAM - konvertibilna marka 62,00 67,49 70,14 79,03 92,00 92,10 97,00 5,90 68,00 2,71 3,00 20,03

7.300,00 721,00 3.100,00 94,60 1.242,00 530,00 6.000,00 77,62 86,08 81,76 90,70 950,00 2.355,00 2.061,00 2.600,00

4.399,00 606,00 3.700,00 87,00 26.400,00 6.000,00 500,00 2.867,00 3.550,00 246,00 93,00

62,00 67,49 70,19 79,07 92,00 92,21 97,00 6,00 69,00 2,71 3,00 20,80

7.750,00 730,00 3.150,00 95,35 1.285,00 542,00 6.100,00 77,72 86,31 81,82 90,87 950,00 2.399,00 2.130,00 2.600,00

62,00 67,49 70,19 79,07 92,00 92,21 97,00 5,90 68,02 2,71 3,00 20,03

62,00 67,49 70,18 79,06 92,00 92,17 97,00 5,97 68,03 2,71 3,00 20,72

0,00 % 297363 18.436.506,00 -0,01 % 33172 2.238.778,28 0,10 % 17811 1.249.978,54 -0,55 % 15000 1.185.825,00 0,00 % 8490 781.080,00 0,14 % 8400 774.228,00 0,00 % 4040 391.880,00 0,00 % 30000 179.000,00 -1,43 % 1125 76.530,22 -9,67 % 6000 16.260,00 50,00 % 2820 8.460,00 0,05 % 404 8.369,32

valuta: RSD - srpski dinar 7.748,00 725,00 3.147,00 95,31 1.264,00 538,00 6.053,00 77,64 86,12 81,79 90,73 950,00 2.396,00 2.099,00 2.600,00

7.748,07 723,68 3.144,72 95,31 1.265,77 535,63 6.052,61 77,64 86,11 81,78 90,74 950,00 2.395,63 2.098,53 2.600,00

3,82 % 0,00 % 0,74 % -0,03 % 0,24 % 0,94 % -0,77 % 0,03 % 0,05 % 0,04 % -0,15 % 0,00 % 1,74 % 1,65 % -5,45 %

9297 12890 2507 60350 2643 4207 320 23636 20018 20954 17318 1458 523 585 233

72.033.800,00 9.328.280,00 7.883.820,00 5.751.721,73 3.345.441,00 2.253.389,00 1.936.835,00 1.834.992,58 1.723.794,79 1.713.718,85 1.571.508,90 1.385.100,00 1.252.917,00 1.227.639,00 605.800,00

valuta: MKD - makedonski denar

4.430,00 4.400,63 4.400,63 614,00 610,09 610,09 3.750,00 3.716,90 3.716,90 87,10 87,01 53,60 26.500,00 26.490,45 26.490,45 6.100,00 6.094,23 6.094,23 500,00 500,00 500,00 2.867,00 2.867,00 2.867,00 3.550,00 3.550,00 3.550,00 246,00 246,00 246,00 93,00 93,00 57,29

0,01 % 707 3.111.245,00 0,11 % 1790 1.092.060,00 -1,69 % 213 791.700,00 0,20 % 11334 607.552,28 -0,09 % 22 582.790,00 1,57 % 52 316.900,00 -0,02 % 622 311.000,00 -0,10 % 25 71.675,00 -1,57 % 15 53.250,00 -2,77 % 202 49.692,00 0,00 % 600 34.376,32

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

business.hr

Hidrogradnja Sarajevo -9,67% Zavarovalnica Triglav -3,45% Komercijalna banka -1,69% Fabrika duhana Sarajevo -1,43% Gorenje -0,63%

Galenika Fitofarmacija

Petrol

Osim što je sa 71 milijuna dinara prometa dionica zemunske kompanije bila uvjerljivo najtrgovanija na Beogradskoj burzi, njezina je cijena u ponedjeljak porasla 3,82 posto, na 7748 dinara. Najniža cijena po kojoj se ovom dionicom tijekom dana trgovalo iznosila je 7300 dinara, a najviša je bila na razini od 7750 dinara. Nijednom drugom dionicom nije se trgovlo u prometu većem od 10 milijuna dinara.

Iako je sa 98,359 eura prometa dionica naftne kompanije Petrola bila druga na popisu najtrgovanijih u Ljubljani, titulu gubitnice dana zaslužila je padom cijene od 1,68 posto, na posljednje zabilježenih 208 eura. Tijekom dana ukupno je 469 dionica Petrola promijenilo vlasnika, a najviša postignuta cijena dosegnula je 213 eura. Slovenski indeks SBITOP bio je u minusu od 1,14 posto.

+3,82 -1,68

REGIONAlNI INdEkSI -1,14% BIRS -0,69% 745,62 1.040,93 Belex15 +0,21% FIRS -0,81% 757,66 1.983,66 Belexline +0,08% MBI10 -0,51% 1.402,24 2.580,10 SASX10 -0,22% MONEX20 -1,09% 1.019,33 11,518.46 Stanje indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,66% ponedjeljak 27. lipnja 2011. 1.044,08 SBITOP

EuROPSkI INdEkSI WIG20 -0,78% +0,40% 2.778,70 BuX -1,60% 22.497,20 +0,46% ATX -1,88% +0,24% 2.615,00 Stanje indeksa na zatvaranju u -0,43% ponedjeljak 27. lipnja 2011.

FTSE100 5.713,78

dAX 7.135,92

CAC40

3.798,17

MICEX 1,626.95

AMERIčkI INdEkSI djIA -0,96% S&P500 +0,18% 11.934,58 1.267,64 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +0,50% petak 24. lipnja 2011. 2.629,66

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

OTP indeksni

45,6917

18,15

VB CROBEX10

109,6732

16,72

Erste Total East

35,4800

13,61

Capital Two

79,3276

12,83

90,7300

12,48

49,6803

-17,50

ST Global Equity

42,7321

-13,50

100,3826

-9,62

NFD Aureus BRIC

25,8711

-9,58

Platinum Blue Chip

81,3838

-7,11

Ilirika BRIC

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

129,7400

11,73

Allianz Portfolio

119,2333

11,39

PBZ Global fond

109,7914

10,42

ICF Balanced

124,5225

6,02

OTP uravnoteženi

114,0397

4,79

ST Balanced

164,6687

-9,13

10,6434

-3,49

8,0224

-2,96

HPB Global

102,8597

-1,42

ZB global

141,1400

-0,95

AC GBEM KD Balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika Azijski tigar

Valuta

Ilirika Azijski tigar Ilirika BRIC KD Victoria Raiffeisen hrvatske dionice A1 Capital Two Platinum Global Opportunity HPB Dionički FIMA Equity AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) OTP indeksni Erste Adriatic Equity PBZ Equity fond Platinum Blue Chip NFD Aureus BRIC HI-growth MP-Bric HR POBA ICO Equity Raiffeisen Central Europe VB CROBEX10 OTP MERIDIAN 20 Erste Total East NFD Aureus US Algorithm Ilirika JIE ZB aktiv HPB Titan C-Zenit Raiffeisen Emerging Markets ZB BRIC+ ST Global Equity

€ € kn kn kn kn $ kn kn € kn € kn € € € kn kn € kn € € kn € kn € kn € € kn

49,6803 100,3826 14,5562 78,2400 90,7300 79,3276 13,1368 93,8741 77,3897 10,4848 45,6917 95,5900 88,2354 81,3838 25,8711 8,1503 317,8394 5241,1500 63,3900 109,6732 92,2809 35,4800 128,0766 154,7262 100,0200 70,0860 51,5800 53,9600 96,5600 42,7321

1,51 0,65 0,36 0,31 0,25 0,22 0,16 0,11 0,01 -0,02 -0,05 -0,10 -0,14 -0,16 -0,22 -0,23 -0,26 -0,27 -0,31 -0,33 -0,52 -0,56 -0,66 -0,75 -0,76 -0,82 -0,84 -0,92 -0,99 -1,00

-4,92 -7,05 1,51 1,18 0,81 0,72 -7,54 2,78 1,58 -3,02 0,25 1,01 -1,16 0,35 -4,31 -2,44 -5,06 -3,31 -5,12 -2,71 -2,76 -0,78 -7,97 -6,14 -5,41 -3,89 1,73 -6,43 -6,43 -5,22

-20,32 -16,43 4,82 6,99 9,70 4,48 -7,47 13,21 3,31 -6,89 10,51 8,05 4,44 -5,79 -10,68 -6,34 -13,75 -5,50 2,31 8,18 3,67 8,40 -13,48 -9,57 -3,06 -2,79 3,21 -11,90 -9,04 -8,79

-17,50 -9,62 -3,97 12,48 12,48 12,83 9,62 6,81 -4,28 -4,67 18,15 8,96 10,63 -7,11 -9,58 -1,09 -5,45 -4,35 3,04 16,72 11,36 13,61 9,13 -3,81 3,09 0,33 -1,42 -4,83 -2,26 -13,50

-15,72 0,26 3,14 -8,43 -3,09 -5,37 -9,58 -1,10 -3,56 2,08 -20,04 -0,79 -2,13 -5,76 -14,42 -2,17 -6,76 -15,22 -7,11 6,68 -2,51 -24,25 9,59 6,77 0,00 -8,66 -17,96 -16,12 -2,89 -7,66

-19,95 -16,09 3,97 5,77 8,39 4,26 -7,28 12,19 1,99 -6,95 8,76 6,52 3,87 -4,10 -10,55 -5,70 -14,45 -5,66 1,38 6,71 2,91 9,10 -12,85 -9,79 -3,81 -3,80 2,99 -12,33 -9,42 -8,12

5,087 27,769 70,148 18,268 10,925 9,270 8,480 22,819 18,346 14,449 139,660 236,941 370,142 8,642 9,297 65,853 6,963 5,732 199,565 7,700 13,010 114,266 27,413 85,499 489,396 9,925 6,191 22,898 160,943 11,772

4,09 1,47 12,13 2,79 3,10 4,18 3,76 5,72 7,07 2,31 3,49 5,70 5,80 3,47 4,23 9,33 3,29 3,91 6,18 1,43 3,16 3,73 2,70 6,66 5,00 3,92 3,35 3,51 1,19 10,67

24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI Agram Trust kn ICF Balanced kn Raiffeisen Balanced € Allianz Portfolio kn Erste Balanced € HI-balanced € AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Raiffeisen Prestige € C-Premium kn ST Balanced kn PBZ Global fond kn ZB global € KD Balanced kn kn HPB Global Ilirika JIE Balanced € OTP uravnoteženi kn NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn

69,8191 124,5225 152,3500 119,2333 129,7400 9,9836 10,6434 107,9900 5,6794 164,6687 109,7914 141,1400 8,0224 102,8597 142,8136 114,0397 79,1934

0,36 0,18 0,08 0,03 -0,02 -0,10 -0,14 -0,19 -0,25 -0,29 -0,38 -0,45 -0,61 -0,68 -0,78 -0,81 -0,81

-1,28 5,79 -2,86 1,73 2,67 -0,72 -2,68 -1,61 0,56 -3,97 -0,77 -4,74 -3,37 0,26 -4,36 -1,93 0,10

3,08 12,60 -1,18 3,71 7,24 -2,92 -5,31 -0,29 1,61 -3,44 6,06 -3,76 -3,39 7,29 -5,68 6,46 -6,63

2,14 6,02 1,54 11,39 11,73 1,79 -3,49 3,15 0,53 -9,13 10,42 -0,95 -2,96 -1,42 0,14 4,79 1,08

-1,23 2,73 4,89 8,65 0,47 -0,02 2,74 6,12 -12,09 6,08 5,43 3,51 -3,97 0,49 6,80 2,41 -4,61

-0,16 10,10 -1,84 3,52 6,20 -2,64 -5,36 -0,35 1,55 -3,55 5,11 -4,37 -4,19 5,14 -5,86 5,98 -6,69

15,593 16,471 302,973 8,214 115,522 77,333 14,304 173,224 12,371 15,133 314,407 697,986 6,798 99,136 40,123 40,140 13,644

2,96 9,15 8,82 2,12 10,43 9,33 2,31 1,30 4,39 8,46 9,78 9,98 5,44 5,72 5,42 5,53 4,94

24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011

€ € € € € kn € €

129,2788 134,8800 125,0859 11,7615 131,8166 166,9902 177,3300 160,7400

0,20 0,03 0,03 0,02 0,02 0,02 -0,12 -0,15

1,39 1,81 -2,91 1,76 0,65 1,31 0,09 0,64

4,97 3,67 -1,22 3,89 2,04 3,31 1,79 1,00

6,23 7,14 -0,05 4,99 4,48 8,18 4,76 0,49

4,59 4,56 4,13 1,75 4,47 8,00 6,51 4,87

3,81 3,50 -1,41 3,44 1,74 3,12 1,66 1,02

29,328 632,865 18,730 8,401 202,100 74,997 550,057 173,931

5,72 8,06 5,53 9,33 8,29 6,66 9,08 9,98

24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011

kn € € kn kn kn € € kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

164,7904 141,2290 127,3329 137,0826 118,8628 11,4975 10,8303 107,3100 133,8679 146,9800 140,2300 140,8240 133,8160 124,1569 109,8795 104,2152 100,9480 125,2936

0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,62 0,50 0,60 0,67 0,75 0,85 0,73 0,83 0,54 0,58 0,57 0,87 0,55 0,58 0,67 1,41 0,54 0,22

1,28 0,92 1,15 1,28 1,50 1,51 1,40 1,67 1,04 1,45 1,17 1,64 1,24 1,49 1,26 1,55 N/A 0,54

2,44 1,93 2,75 2,98 3,20 3,04 3,06 3,26 2,20 3,27 2,94 2,97 2,80 2,63 2,83 3,16 N/A 1,25

4,68 3,21 4,27 4,31 4,87 5,22 3,95 4,11 6,15 4,73 4,28 4,52 5,22 4,01 4,54 2,19 N/A 3,70

1,23 0,90 1,11 1,23 1,45 1,46 1,34 1,63 1,00 1,39 1,12 1,57 1,18 1,39 1,22 1,62 0,95 0,53

2602,710 117,835 561,310 36,700 207,000 183,565 29,076 199,641 1257,331 1413,336 1026,761 117,063 376,821 229,480 170,544 6,993 5,034 42,394

10,92 10,92 8,92 7,48 3,64 2,74 2,06 1,75 12,24 8,33 8,06 7,75 5,72 5,50 2,12 1,90 0,41 6,20

24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011 24.06.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

166,9902

8,18

Erste Bond

134,8800

7,14

HPB Obveznički

129,2788

6,23

HI-conservative

11,7615

4,99

Raiffeisen Bonds

177,3300

4,76

OTP euro obveznički 125,0859

-0,05

ZB bond

160,7400

0,49

PBZ Bond fond

131,8166

4,48

Raiffeisen Bonds

177,3300

4,76

HI-conservative

11,7615

4,99

HPB Obveznički Erste Bond OTP euro obveznički HI-conservative PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds ZB bond

nOVčanI fOnDOVI ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Erste Euro-Money PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash HPB Novčani OTP novčani fond Allianz Cash Platinum Cash Certus Cash PBZ Dollar fond

OGLAS

Proljetne statistike pokopale građevinare I DALJE SLAB PRoMET Na dionice je u ponedjeljak potrošeno samo 12 milijuna kuna, a priča dana bio je pad dionica građevinskog sektora Povratak ulagača s produljenog vikenda urodio je malo većim prometom na Zagrebačkoj burzi, koji je ipak ostao u granicama skromnog. Naime, prošli je četvrtak na ZSE-u na dionice potrošeno samo šest milijuna kuna pa promet od 12 milijuna kuna u ponedjeljak treba promatrati kao svojevrsni uspjeh.

Samo dva milijunaša

Pritom su dionički indeksi blago zaronili zbog nemirnog trgovanja na europskim burzama. Cro-

bex je pao 0,71 posto, na 2226,17 bodova, a Crobex 10 kliznuo 0,41 posto, na 1207,22 boda. Više od milijun kuna potrošeno je na dionice HT-a i AD Plastika, a obje su pale 0,39 posto HT na 256, a AD Plastik na 128,5 kuna. "Na burzi nema previše uzbuđenja pa je, što se prometa tiče, danas doista mršav dan. Trguje se mirno jer nema poticajnih vijesti ni s domaćeg tržišta ni sa stranih. Jedina važna bila je u petak vijest o završetku hrvatskih pri-

LUKA MILIČIĆ, predsjednik Uprave Dalekovoda, čija je dionica u ponedjeljak pala dva posto snimio hrvoje dominić

stupnih pregovora s Europskom unijom, no na tu je vijest tržište reagiralo već prije", kazao je za Hinu Anto Augustinović, stariji analitičar tržišta kapitala u Erste&Steiermärkische banci.

Pad građevine u travnju

Priča dana bile su dionice građevinara, koje su pale zbog objave statistika. Objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je fizički obujam građevinskih radova u travnju, u odnosu na isti

prošlogodišnji mjesec, bio manji 12,9 posto. Travanj je tako 25. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova, mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima, pao na godišnjoj razini. Najveći dnevni gubitnik u ponedjeljak na Zagrebačkoj burzi bio je Dalekovod. Taj je najveći hrvatski građevinar koji je uvršten na Burzu pao čak 2,3 posto, na 230,58 kuna. Na Dalekovod je potrošeno pola milijuna kuna, pri čemu je u rasponu od 230,55 do

REGIJA

Beogradski indeksi pobjegli u plus Indeksi su na početku novog tjedna rasli samo u Beogradu - BELEX 15 bio je u plusu 0,21 posto, dok je BELEXLINE u ponedjeljak porastao blagih 0,08 posto.

Dionica zemunske Galenika Fitofarmacije

bila je najlikvidnija s više od 72 milijuna dinara prometa, a cijena joj je skočila 3,82 posto, na posljednjih zabilježenih 7748 dinara. Ni jednom drugom dionicom nije ostvaren promet veći od 10 milijuna dinara. Na Ljubljanskoj burzi

brokeri su tradicionalno najviše posla imali s dionicom farmaceuta Krke kojom se trgovalo u iznosu od 306.681 eura dok joj je cijena u odnosu na petak porasla 0,25 posto premašivši 60 eura. Na drugome mjestu popi-

sa najtrgovanijih našla se dionica Petrola čija je vrijednost pala 1,68 posto, na 208 eura, a ukupan promet bio je na razini od 98.359 eura. Indeks SBITOP pao je 1,14 posto zaključivši dan na 745,62 boda. B. St.

najviših 236 kuna vlasnika promijenilo gotovo 2000 dionica. Dva posto pala je i Ingra, a IGH zaronio četiri posto. Prvi veći dobitnik sa ZSE-a u ponedjeljak bila je Genera, koja je zauzela 34. najlikvidniju poziciju s prometom manjim od 40.000 kuna. Genera je porasla 11,27 posto, na 79 kuna. Tom se dionicom trgovalo u rasponu od najnižih 70 do najviših 79 kuna, a vlasnika je promijenilo 517 dionica. Nikola Sučec

BRoJkE

0,22 0,69 posto pao je sarajevski SASX- 10

posto pao je banjalučki BIRS

Kriza je, ali u svijetu i dalje postoje vre e valjanog novca koji nitko ne koristi jer -ne želi. Naime, u prostorijama ameri kih Federalnih rezervi leže vre e kovanog novca koje doslovce nitko ne želi. Rezultat je to zakona iz 2005. godine koji je od ame-

ri ke kovnice zlatnika i srebrnjaka (US Mint) zahtijevao da izradi kovanice koje nose lik svakog ameri kog predsjednika. Problem je u tome što ljudi zapravo ne vole kovanice. Zato više od milijardu dolara kovanica sada leži, neželjeno,

u podrumu Federalnih rezervi. Do trenutka kad do e do završetka programa kovanja tog novca 2016. godine, Fed procjenjuje da e ležati ve na 2 milijarde neželjenih kovanica. Ukupni trošak izrade tih kovanica iznosi 600 milijuna dolara. B.hr

DOBITNICI DANA (ZSE) Pekarne Klara +57,94% Hg Spot +7,99% Kaštelanski staklenici +6,37% Karlova ka banka +3,92% Sn holding +3,8%

Finvest Corp Konzum Tehnika Magma Luka Rijeka

13 Raste

GUBITNICI DANA (ZSE) -15,71% -5,45% -5,03% -4,96% -4,55% 41 Pada

11 Nema promjene

FOTOLIA

Fed leži na milijunima 'utamni enih' kovanica koje nitko ne želi

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,240,48 162,32

Prom. 0,67% 0,08%

Sirova nafta 91,02 Prirodni plin 4,29 Zlato 1,502,14 Srebro 34,28 Goveda 110,46 Kava 276,62

2,40% 1,47% 1,24% 2,83% 0,00% 2,33%

MOŽDA TO I NIJE TAKO LOŠA IDEJA

FOTOLIA

Bankrot države zapravo pomaže njezinu gospodarstvu?

URUGVAJSKI default zapravo je pri a o uspjehu

Iako default, odnosno nemogu nost vra anja dugova, ne bi trebalo ohrabrivati jer bi neke države u problemima mogle dobiti pogrešne ideje, barem što se ti e njihovih kreditora, Economist je analiziraju i svojevrsne bankrote država u posljednjih 12 godina zaklju io da default u pravilu pozitivno djeluje na gospodarstvo. Ogledni primjer me u nedavnim "bankrotima" jest Urugvaj koji je u pet godina nakon defaulta 2003. godi-

ne ostvarivao prosje an rast BDP-a ve i od sedam posto. Argentinski BDP u godini nakon defaulta 2001. pao je 10,9 posto, no idu e etiri godine sve je nadokna eno prosje nim rastom ve im od etiri posto. Uglavnom, od ukupno 12 defaulta od 1999. godine (Dominikanska Republika dva puta) u osam slu ajeva gospodarstvo je raslo znatno bolje, a u etiri slu aja default je dodatno usporio rast BDP-a. D. B.

KINEZI JEFTINIJI I OD SUBVENCIJE

Najskuplji most na svijetu proizvodi se 6500 milja od mjesta gradnje Novi most izme u kalifornijskih gradova San Francisca i Oaklanda vrijedan 7,2 mlrd. dolara dio je kineske ambicije da postane glavni svjetski gra evinar. Apsolutno svaki dio mosta sagra en je u Kini na lokaciji gdje je prije samo etiri godine bila plantaža naran i, piše New York Times. Gradnjom mosta 6500 milja od njegove lokacije Kalifornija je uštedjela 400 mil. dolara, ameri ki radnici

samo sastavljaju konstrukciju koja svaki tjedan dolazi iz Kine, a naposljetku e asfaltirati taj prostor. Most bi prema planovima trebao biti otvoren 2013. i bit e jedna od najskupljih gra evina. Angažiraju i kinesku tvrtku Kalifornija se odrekla državnih subvencija jer je izra un pokazao da je Kina jeftinija od darovanih sredstava kojima se mora kupiti skupi ameri ki elik. D. B.

CIJELI MOST postupno e prije i Tihi ocean

Ho e li sastanak premijerke Kosor i sindikata prote i u slavlju ili sva i, pratite na ...

www.business.hr

UKRATKO... Polan ecova tužiteljica proglašena tužiteljem godine Tamara Laptoš, prva zamjenica ravnatelja USKOK-a i državna odvjetnica u slu aju Spice, dobila je u Seulu od Me unarodnog udruženja tužitelja nagradu Tužitelj godine. Tko e uhititi Gadafija? Me unarodni kazneni sud (ICC) je na osnovi optužbe za zlo ine protiv ovje nosti izdao nalog za uhi enje libijskog elnika Moamera Gadafija i njegova sina Saifa. Federer u reklamama pobje uje konkurente Roger Federer više nije favorit za osvajanje Wimbledona, što bi mu bio sedmi put u karijeri, no još je bez premca po broju reklama koje se vrte oko All England Cluba. Federer se pojavljuje u 7 od 20 vrhunskih teniskih reklama.

ARHIVA BUSINESS.HR