Business.hr broj 920 by Business.hr

rezultati istraživanja Deloittea 6

Hrvatski direktori najmanje spremni na rizik u srednjoj Europi

Danas PriloG DoGovorili se 10

Domaći financijski direktori, kao i većina njihovih kolega u srednjoj Europi, još su uvijek usredotočeni na rezanje troškova

Magma uspjela dogovoriti novo refinanciranje

četvrtak 30/6/2011

broj 920 | 10 kunA | 1,40 ¤ | 2 km

Grci izGlasali mjere štednje, krah eurozone odGođen

EUROPA JE ODAHNULA tijesna većina 18-19 155 zastupnika grčkog parlamenta u srijedu je glasalo za paket mjera štednje vrijedan 28,4 milijarde eura, a sljedeće je glagla sanje o privatizaciji vrijednoj 50 milijardi, ali strukturni problemi i zaduženost Grčke ostaju. Hrvatskoj, prije izdanja novih euroeuro obveznica, u prilog ide olakšanje koje su osjetili ulagači u državni dug

fotoliA

raDovi PoČinju ove GoDine

Hrvati i Slovenci u Moskvi grade hotel od 160 MiLiJUNA EURA

Hotel koji će graditi Riko grupa nalazi se u blizini olimpijskog kompleksa i stadiona Lužniki na kojem igraju nogometni klubovi Spartak i CSKA 4

info&stav 2-3

business.hr Četvrtak 30/6/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Josip Jagić Pomoćnik glavnog urednika: Stanko Borić Urednici: Dijana Suton, Æeljko ©ojer, Dražen Tomić Urednik internetskog izdanja: Darko Baniček art director: Miljenko Pukanić novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalović, Maja Grbić, Irena Habjanec, Gorden Knezović, Ivana Pavelić, Ante Pavić, Margareta Podnar, Hrvoje Reljanović, Nikolina Rivosechi, Nikola Sučec, Branka Suvajac, Iva Ušćumlić Gretić Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Dujić, Mario Kramer, Darko Marić, Nena Novaković tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0) 1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radovčić Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385 (0) 1 555 1587 fax: +385 (0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385 (0) 1 555 1573 fax: +385 (0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Jukić tel: +385 (0) 1 555 1555 fax: +385 (0) 1 555 1544 pretplata@business.hr tisak: Tiskara Zagreb d.o.o. kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pročitati na www.business.hr

kontakt

Telefon:

(01) 555 1 600 E-mail:

redakcija@business.hr

Medvedev autom u gomilu odgođene ovrhe spasile radna mjesta Na tri mjeseca odgođene su dvije ovrhe nad dijelom imovine benkovačke Veletržnice na jučerašnjem ovršnom ročištu na Općinskom sudu u Benkovcu. Nešto manje od 17 milijuna kuna Veletržnica duguje HBOR-u i Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. “Time je u posljednji trenutak spašeno 35 radnih mjesta i sama tvrtka od konačnog propadanja i stečaja”, istaknuo je sindikalni povjerenik Jašo Bljajić.

Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev nije uspio zaustaviti terenac kojim se dovezao u posjet glavnome gradu ruske republike Tatarstana, Kazanu, pa se automobil zaletio u skupinu ljudi koja ga je čekala kako bi mu poželjela dobrodošlicu. Članovi njegovi osiguranja uspjeli su zaustaviti predsjednikov automobil, a u incidentu, na sreću, nitko nije ozlijeđen.

RaZLoG noMInaLnoG SManJEnJa JE noVa MEtoDoLoGIJa

Hrvatska danas ima 4.290.612 stanovnika najviše je novih stanova sagrađeno u Zagrebu (73.421) i Splitskodalmatinskoj županiji (64.277), a najveći rast novosagrađenih stanova imaju Zadarska i Šibensko-kninska županija Prema prvim (preliminarnim) rezultatima popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011., Hrvatska je 31. ožujka ove godine imala 4.290.612 stanovnika, 1.535.635 kućanstava i 2.257.515 stambenih jedinica, objavio je jučer ravnatelj Državnog zavoda za statistiku Ivan Kovač. Rezultati ovogodišnjeg popisa nisu neposredno usporedivi s onima iz popisa 2001. godine jer je u ovogodišnjem popisu metodologija usklađena sa standardima Europske unije zbog čega je promijenjena statistička definicija ukupnog stanovništva. Najznačajnija razlika je u tome, pojasnio je Kovač, što su u ovogodišnjem popisu u hrvatsko stanovništvo uključene osobe koje

bRoJka

376.648 novih stanova

imaju prebivalište u Hrvatskoj, a borave izvan Hrvatske, no svakoga se tjedna vraćaju u Hrvatsku.

Približno isto

Prije deset godina u stanovništvo su bile uključene osobe s prebivalištem u Hrvatskoj i boravištem izvan njezinih granica, a povremeno su se, mjesečno ili sezonski, vraćale u Hrvatsku. U ovogodišnji popis stanovništva nisu uvrštene osobe koje borave u Hrvatskoj, a tjedno odlaze u zemlje u kojima imaju prebivalište. Kako je Hrvatska na popisu stanovništva 2001. godine

imala 4.437.460 stanovnika, ispada da je u deset godina izgubila 146.848 stanovnika, ali ako se ovogodišnja metodologija primijeni na popis 2001., onda je broj stanovnika ostao približno isti, tvrdi Ivan Kovač. Najviše stanovnika živi u Gradu Zagrebu (792.875), a zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (455.242). Najmanje stanovnika imaju Ličko-senjska (51.022) i Požeško-slavonska županija (78.031). Osim Zagreba, više od 100 tisuća stanovnika imaju Split (178.192), Rijeka (128.736) i Osijek (107.784). U Za-

grebu i Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Primorsko-goranskoj županiji živi polovina ukupnog stanovništva Hrvatske. Od ukupnog broja popisanih stambenih jedinica (2.257.515), 1.923.522 su stanovi za stalno stanovanje, a 323.983 su vikendice i stambene jedinice koje služe u druge svrhe, a ne za stalno stanovanje.

Usporedivo s EU

U proteklih deset godina sagrađeno je 376.648 novih stanova, odnosno 20 posto više. Najviše je novih stanova sagrađeno u

››

biser dana Vlada je platila popis i moglo se očekivati da prvo mi dobijemo rezultate

jadranka kosor, premijerka rH, nije željela komentirati rezultate popisa stanovništva jer ih nije dobila na uvid prije konferencije za novinare dZS-a u srijedu, na kojoj su predstavljeni preliminarni rezultati

Zoran daskalović

ivan kovač, ravnatelj državnog zavoda za statistiku snimio saša ćetković

80,6

milijuna kuna predviđena je vrijednost netom započetih radova na dionicama željezničke pruge kroz Liku između Perušića i Gospića te Gospića i Gračaca, a trebali bi omogućiti brzine vlakova od 100 do 160 kilometara na sat

uvodnik

Pravo rješenje grčke krize nije ni blizu nikola sučec nikola.sucec@business.hr

rčki parlamentarci u srijedu su izglasali nacionalni plan štednje kojim će ta gospodarski ugrožena zemlja uštedjeti 28,4 milijarde eura. Grčka je u tolikoj krizi da mora odrezati gotovo 30 milijardi eura preko ušteda, 6,5 milijardi eura jednokratno iz ovogodišnjeg proračuna, i uz to provesti privatizacije od 50 milijardi eura samo kako bi se zadužila za dodatnih 78 milijardi eura. Strani analitičari grčku situaciju opisuju kao sliku koju ne bi naslikao ni Picasso na drogama. Zemlja je dužna 440 milijardi dolara, proračunski deficit iznosi više od 40 milijardi dolara, a jučerašnjoj sjednici parlamenta prethodili su 48satni generalni štrajk i neredi na ulicama Atene. Srijeda je samo naizgled bila povijesni dan za Grčku. Prije godinu dana ta je zemlja dobila prvi paket pomoći za koji se smatralo da će kupiti mir u eurozoni barem do 2014. godine. Insolventnost je ozbiljno zaprijetila nepunih 12 mjeseci kasnije, što su svi teoreti-

fotomontaža

Zagrebu (73.421) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (64.277), a najveći rast novosagrađenih stanova imaju Zadarska i Šibensko-kninska županija. Konačne rezultate ovogodišnjeg popisa Državni zavod za statistiku počet će objavljivati u 2012. godini. Uz ostalo, u prvoj polovini sljedeće godine objavit će i podatke o nacionalnoj i vjerskoj strukturi stanovništva Hrvatske, najavio je Ivan Kovač, zaključivši da će rezultati ovogodišnjeg popisa biti međunarodno usporedivi, a pogotovo će biti usporedivi s rezultatima popisa u zemljama Europske unije.

brojka

››

Bit problema u Grčkoj i u Hrvatskoj jest da se zaduženjem ili štednjom ne može riješiti ništa dok se ne provedu strukturne reforme koje će postaviti na noge oba gospodarstva i vratiti narušenu konkurentnost. Nove krizne epizode u obje zemlje očito su neizbježne čari katastrofe odmah prozvali uvertirom u raspad europske monetarne unije. Na umu treba imati da grčku spašavaju upravo njezini najveći vjerovnici, Francuska i Njemačka, čije banke u toj zemlji imaju nekoliko desetaka milijardi eura vrijedne plasmane. Upravo zbog toga se može čuti da su grčke državne obveznice jedan od najsigurnijih

dužničkih vrijednosnih papira jer ih i dalje u najvećoj mjeri kupuju dvije najveće europske gospodarske sile. KaKo god, kriza eurozone barem privremeno više nije izgledna. Grci su mjere štednje izglasali u pravo vrijeme jer i Hrvatska ovih dana traži kupce za novu tranšu državnih obveznica. Kombinacija pada rizika i malo snažnijeg po-

vjerenja ulagača upravo je ono što je trebalo ministrici Dalić. Bit problema u Grčkoj, ali i u Hrvatskoj, jest da se zaduženjem ili štednjom ne može riješiti ništa dok se ne provedu strukturne reforme koje će postaviti na noge oba gospodarstva i vratiti narušenu konkurentnost. Nove krizne epizode u obje zemlje očito su neizbježne.

tema 4-5

RADOVI POČINJU OVE GODINE Hotel koji će graditi Rik olimpijskog kompleksa i stadiona Lužniki na kojem igraju n

Hrvati i Slovenci u grade hotel od 16 Prema sporazumu, trećinu projekta trebao bi financirati investitor Lužniki vlastitim sredstvima, dok bi se za dvije trećine trebala pobrinuti Riko grupa putem dugoročnih kredita slovenskih i europskih banaka. Drugim riječima, Riko će povezati kompaniju Lužniki s bankama koje bi trebale financirati projekt Slovensko-hrvatska inženjering kompanija Riko grupa potpisala je ugovor o gradnji 160 milijuna eura vrijednog hotela u Moskvi, a početak radova očekuje se krajem godine. Investitor je ruska kompanija Lužniki, a hotel bi trebao biti sagrađen u blizini olimpijskog kompleksa i istoimenog stadiona u Moskvi na kojem igraju nogometni klubovi Spartak i CSKA. Gradnja hotela dio je priprema za organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji 2018. godine. "Vjerujemo da će radovi početi do kraja godine", rekao je u telefonskom razgovoru Marko Plahuta, ekonomist Riko grupe. On je u ožujku rekao kako postoji mogućnost angažiranja neke hrvatske građevinske kompanije kao izvođača radova, no sada to nije mogao potvrditi.

IGH nije u igri

Tvrtka IGH, koja je 2008. u partnerstvu s Riko grupom u Rusiji dobila posao gradnje hidrocentrala, neće sudjelovati u ovom projektu.

bROJkA

posto vlasništva u kompleksu drži Grad Moskva, što je najveći pojedinačni udjel

RIkO GRUPA je u vlasništvu hrvatskog poduzetnika Joze Dragana i slovenskog biznismena Janeza Škrabeca

"O tom projektu ne znam ništa", kaže predsjednik Uprave IGH Jure Radić. Riko grupa je u vlasništvu hrvatskog poduzetnika Joze Dragana, koji radi u uredu u Moskvi, i slovenskog biznismena Janeza Škrabeca, a imaju po 50postotni udjel u kompaniji. Jozo Dragan odbio je išta komentirati. Riko je još 2006. poslao pismo namjere, no Rusi su

se aktivirali tek nakon što je ta zemlja dobila organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva 2018. godine. U ožujku se prilikom posjeta ruskog premijera Vladimira Putina Ljubljani razgovaralo o tom projektu, a prema najavama ugovor je još tada trebao biti potpisan. Prema sporazumu, trećinu projekta trebao bi financirati investitor Lužniki vlastitim sredstvi-

ma, a za dvije trećine trebala bi se pobrinuti Riko grupa putem dugoročnih kredita slovenskih i europskih banaka. Drugim riječima, Riko će povezati kompaniju Lužniki s bankama koje bi trebale financirati projekt. Takva financijska konstrukcija, prilično je izgledno, ostat će na snazi i nakon što je investitor promijenio vlasnika. U svibnju su, naime, grad-

ske vlasti Moskve odlučile kupiti cijeli sportski kompleks Lužniki od većinskog vlasnika Vladimira Aljošina. Prema pisanju ruskih novina Vedomosti, koje su se pozvale na izvor blizak Aljošinu, on je svoj udjel prodao za 10 milijuna eura. Iznos, koji je navedeni list nazvao "ne visokim", službeno nije potvrđen. Kupnjom 23-postotnog udjela Grad je povećao svoje vla-

ko grupa nalazi se u blizini nogometni klubovi Spartak i CSKA

business.hr Četvrtak 30/6/2011

u Moskvi

60 mil. € U OžUJkU je prilikom posjeta Ljubljani ruski premijer Vladimir Putin sa slovenskim premijerom Borutom Pahorom razgovarao o tom projektu, a prema najavama ugovor je još tada trebao biti potpisan foto delo/cropix

Suradnja s Lužkovim

Aljošin je upravljao kompleksom Lužniki od 1982. godine, a nakon privatizacije 1992. postao je vlasnik. Na proljeće je vlast u Moskvi, na čelu s novim gradonačelnikom Sergejem Sobjaninom, objavila priopćenje u kojem je istaknula kako bi Grad trebao biti vlasnik sportskog centra. Vladimir Aljošin je navodno bio u odličnim odnosima s bivšim gradonačelnikom Jurijem Lužkovim, kojeg je u rujnu prošle godine smijenio ruski predsjednik Dmitrij Medvedev. Lužkov je bio jedan od najutjecajnijih političara u poslijesovjetskoj Rusiji, a tijekom 18 godina na čelu Moskve grad je pretvorio u glamuroznu metropolu zapadnog stila. Premda je če-

sto bio spominjan u kontekstu koruptivnih radnji, službeno nikada nije bio optužen. Predsjednik Medvedev smijenio ga je uz obrazloženje kako je "izgubio povjerenje predsjednika". Njegovu smjenu podržao je i premijer Putin. Bez navođenja stvarnog razloga, nagađalo se da su se predsjednik i gradonačelnik razišli oko jednog projekta na cesti prema glavnom moskovskom aerodromu. Novi gradonačelnik Sobjanin slovi kao Putinov čovjek, a prije je radio u državnoj komisiji za modernizaciju. Miho Dobrašin

miho.dobrasin@business.hr

GRADNJA hOtELA dio je priprema za organizaciju Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji 2018. godine

fotolia

sništvo na približno 48 posto, što je najveći pojedinačni vlasnički udjel.

tema 6-7

REZANJE TROŠKOVA Domaći financijski direktori, kao i ve usredotočeni na rezanje troškova

Deloitte: Hrvatski d

spremni na rizik u Hrvatske tvrtke najmanje su spremne preuzeti rizike među anketiranim tvrtkama u srednjoj Europi, a domaći su financijski direktori u financijskom planiranju još uvijek usredotočeni na smanjenje troškova, pokazuju rezultati istraživanja Deloittea pod nazivom 'Vizija financijskih direktora u srednjoj Europi' Hrvatske tvrtke, iako očekuju da će troškovi financiranja u idućih dvanaest mjeseci ostati nepromijenjeni ili čak blago pasti, nisu sigurne da će se to u ovim neizvjesnim vremenima zaista dogoditi. Novo istraživanje Deloittea ukazuje na veći optimizam zabilježen u posljednja tri mjeseca, čak 75 posto ispitanika je optimistično, te da financijski direktori u Hrvatskoj vjeruju kako su na pravome putu prema daljnjem oporavku i napretku. "Unatoč prilično pozitivnom viđenju financijskih prilika u protekla tri mjeseca, hrvatske tvrtke ne planiraju preuzeti veće rizike. Imaju u planu povećanje prihoda na postojećim tržištima, uglavnom domaćim, što je potvrdilo 67 posto ispitanika, te u eurozoni, za što se opredijelilo 33 posto ispitanika", ističe Juraj Moravek, partner u Deloitteu Hrvatska. Oko 14 posto anketiranih direktora u srednjoj Europi vjeruje da će prihode povećati zahvaljujući ponajviše tržištima Velike Britanije i eurozone, 16 posto da će

rast prihoda moći zahvaliti prodaji na tržištima srednje i istočne Europe, a čak 62 posto direktora smatra da će prihode povećati zahvaljujući prodaji na domaćem tržištu. Krediti su dostupniji u usporedbi s prethodnim godinama iako se među hrvatskim direktorima sve veća važnost polaže na vlastiti kapital, pokazuje istraživanje. Financijski direktori u Hrvatskoj smatraju kako će povećanju prihoda pridonijeti i stroži nadzor nad obrtnim sredstvima. Rezultati istraživanja također pokazuju kako domaći financijski direktori nisu postali skloniji kapitalnim ulaganjima premda su prilično optimistični u pogledu gospodarskog okružja.

Pokrivanje obveza

Istraživanje pokazuje da su financijski direktori u Hrvatskoj zadovoljni postojećom razinom pokrića obveza. Čak ih 75 posto očekuje da će ukupan dug u njihovoj bilanci u iduće tri godine blago porasti, a polovina ispitanika predviđa da će

u tom razdoblju imati istu sposobnost za servisiranje svojih obveza. Kada je u pitanju prosjek cijele srednje Europe, u koju su za potrebe istraživanja uz Hrvatsku smještene Poljska, Češka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka, 47 posto anketiranih financijskih direktora donekle osjeća nešto veći optimizam kada je riječ o financijskoj perspektive njihovih kompanija u odnosu na razdoblje od prije tri mjeseca. Više od polovine, odnosno 53 posto anketiranih, smatra da je još uvijek velika ra-

zina ekonomske i financijske nesigurnosti zbog čega ih čak 80 posto nije spremno preuzeti veći rizik u bilanci poduzeća. Stoga 82 posto anketiranih direktora smatra da sada nije dobro vrijeme za povećanje duga u bilanci. Najspremniji na takav rizik su češki direktori, od kojih je trećina ispitanika odgovorila da je sada dobro vrijeme za takvo nešto.

Strah od inozemstva

Ispitanici su odgovorili da će u sljedećih 12 mjeseci ostati usredotočeni na postojeća vlastita tržišta, a 17 posto

ih je odgovorilo da planira pohod na nova tržišta. Pokazuje to nespremnost na rizik i prepoznavanje dosadašnjih aktivnosti kao najbolji način za postizanje rasta. Opće očekivanje ispitanih srednjoeuropskih financijskih direktora jest da ne očekuju povećanje duga u bilanci poduzeća. Oko 35 posto njih usredotočit će se ove godine na poboljšanje vlastitih financijskih pozicija prije svega rezanjem troškova. Istraživanje je pokazalo da u 61 posto anketiranih tvrtki ne misle u sljedećem razdoblju smanjiti izloženost dugu te da će

ećina njihovih kolega u srednjoj Europi, još su uvijek

business.hr Četvrtak 30/6/2011

direktori najmanje srednjoj europi

se i dalje služiti kreditima. Gotovinske rezerve za financiranje istodobno planira upotrijebiti 12 posto direktora, a gotovo ih zanemariv broj planira kapital prikupiti javnom ponudom dionica. Takav rezultat navodi na zaključak da regionalna poduzeća nisu sklona mijenjati dosadašnju vlasničku strukturu. Ante Pavić

fotolia

ante.pavic@business.hr

dogaaji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 30/6/2011

NACIONALNI SKUP

Savjeti o poduzetničkim zonama

Split. Prvo nacionalno savjetovanje o poticanju izgradnje poduzetničkih zona u Hrvatskoj održat će se od 30. lipnja do 1. srpnja ove godine u Dugopolju. Svrha mu je pridonijeti afirmaciji poduzetničkih zona diljem Hrvatske. Na savjetovanju će naglasak biti na oblikovanju nacionalne strategije razvoja poduzetničkih zona u Hrvatskoj. H

TKO VOLI, NEK IZVOLI

Kvadrat Radićevih stanova i 7000 € Zagreb. Institut IGH i Stipić grupa kao investitori Ban i Bundek centra u srijedu su najavili početak prodaje stanova u tim najvećim privatnim građevinskim projektima ukupne vrijednosti 150 milijuna eura. Cijene stanova u Bundek centru iznosit će od 1900 do 2600 eura po kvadratu, dok će u Ban centru, koji se nala-

zi u strogom centru Zagreba, cijena kvadrata dosezati od 5130 do 7020 eura. Kako je rekao Tomislav Alpeza, direktor investicija i razvoja projekata u Institutu IGH, u Ban centru je od ukupno 66 stanova rezervirano njih 27. Naglasio je da prodaja dosad nije bila moguća zbog pravnih prepreka, ali da od četvrtka ipak počinje službena prodaja. Zanimljivo je da su od šest najvećih stanova veličine 300 kvadrata dva već rezervirana.U Bundek centru od 227 stanova sklopljeni su ugovo-

ri za njih 48, a podnesene su rezervacije za još 23 stana. U Ban centru popunjenost je zasad 40,9 posto, a u Bundek centru 31,27 posto stambenog dijela projekta. Useljenje Bundeka očekuje se u svibnju sljedeće godine, a Ban centar trebao bi biti useljiv mjesec poslije. Oba projekta započeli su Institut IGH i Konstruktor, ali kada su zapali u financijske teškoće, Zagrebačka banka je kao kreditor projekta i kupaca stanova u projekt uvela Stipić grupu, a Konstruktor je u međuvremenu otpao. A. Pa.

HT ide u 'oblake' s poslovnim korisnicima CLOUD COMPUTING U HRVATSKOJ Među prvima u Europi Hrvatski Telekom omogućuje korištenje virtualne informatičke infrastrukture te nabavu, isporuku i održavanje popratnog hardvera Hrvatski Telekom predstavio je u srijedu svoju uslugu tCloud Računalo namijenjenu poslovnim korisnicima, koja omogućuje smanjenje troškova ulaganja u IT. "Nova usluga omogućuje korištenje virtualne informatičke infrastrukture (virtualnih računala) te nabavu, isporuku i održavanje popratnog hardvera", objasnila je Irena Jolić Šimović, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike HT-a. Prema njezinim riječima, korisnici već od 5 kuna na dan mogu unajmiti vlastiti ured u "oblaku" i tako izbjeći trošak kupnje informatičke opreme, servera i licencija, a sve troškove održavanja i administracije za njih preuzima HT. Uslugu se može koristiti preko postojeće infrastrukture računala, laptopa, tableta ili mobitela, te preko Thin Clienta (računalo bez operativnog sustava). Korisnici uslugu mogu samostalno administrirati kroz administra-

IRENA JOLIć ŠIMOVIć, članica Uprave i glavna operativna direktorica za poslovne korisnike HT-a Snimio Dražen Tomić

torski i korisnički portal, što im omogućuje dodavanje novih računala i usluga te nadzor njihova korištenja, a putem korisničkog portala imaju nadzor vlastitog računala, mogućnost promjena podataka i pregleda korištenih softvera.

Probna ponuda

"Usluga je jedinstvena na hrvatskom tržištu, a HT je jedan od prvih operatera u Europi koji nude ovakvu vrstu usluge", kazala

MIRELA ŠEŠERKO, operativna direktorica Sektora za informacijsko-komunikacijska rješenja za poslovne korisnike Snimio D. Tomić

je Irena Jolić Šimović te dodala kako je korisnicima do 31. kolovoza na raspolaganju i probna ponuda gdje mogu isprobati sve prednosti koje im donosi tCloud Računalo usluga bez plaćanja prve dvije mjesečne naknade. "Pristup usluzi omogućen je putem interneta, bez obzira na pružatelja usluga, a HT će omogućiti cjelovitu end-to-end uslugu, što znači da HT pruža punu korisničku podršku za sve aplikacije i funkcije

sustava", istaknula je Mirela Šešerko, operativna direktorica Sektora za informacijsko-komunikacijska rješenja za poslovne korisnike. Predstavljen je i tCloud Store, sastavni dio usluge tCloud Računalo. Korisnici putem tCloud Storea biraju kojim se aplikacijama žele koristiti na svojem virtualnom računalu te ih plaćaju poslije korištenja. Aplikacije koje žele koristiti korisnici biraju putem korisničkog portala i

one odmah postaju dostupne na njihovu tCloud računalu.

Pilot-projekt

Direktorica hrvatskog ureda Kolektive Marina Đukanović istaknula je kako je Kolektiva kao inovativna i iznimno dinamična tvrtka, koja raste i razvija se sa svojim korisnicima, prepoznala ovo rješenje i uključila se u pilot-projekt. "Budući da često zapošljavamo studente na određenim povremenim poslovima, sada informatičku infrastrukturu i sve potrebne aplikacije možemo vrlo jednostavno unajmiti u opsegu koji nam u određenom trenutku odgovara, a studenti isto tako mogu raditi i s vlastitih računala pa se znatno smanjuju troškovi IT opreme", kazala je Marina Đukanović. Prema njezinim riječima, važno im je da njihova služba za korisnike može imati pristup svim potrebnim podacima o korisniku, gdje god da se agent nalazi, a da su podaci pritom potpuno zaštićeni od zloporabe ili nestanka zbog gubitka ili kvara računala budući da su pohranjeni u oblaku HT Data Centra. Dražen Tomić

drazen.tomic@business.hr

OGLAS

dogaaji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Četvrtak 30/6/2011

POSAO U BiH

Strabag ne odustaje od autoceste

Zagreb. Austrijska građevinska kompanija Strabag razmišlja o prijavljivanju na 1,3 milijarde eura vrijedan natječaj gradnje i dobivanja koncesije za autocestu u Republici Srpskoj, koja bi se protezala od Glamočana preko Banje Luke do Mrkonjić Grada. Na natječaju, na kojem se očekuju tri kompanije, sudjelovat će hrvatska Hidroelektra

Inženjering. "Nedavno smo dobili informacije vezane uz projekt pa razmišljamo hoćemo li se prijaviti", napisala je u e-mailu Paula Rys, glasnogovornica Strabaga. Austrijska kompanija je bez natječaja 2008. dobila posao gradnje mreža autocesta u Republici Srpskoj, ali ugovor je propao jer Austrijanci nisu uspjeli dobiti potrebne kredite od međunarodnih financijskih institucija, ponajprije od Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB). Vlada Republike Srpske raspisala je sada

natječaj, a ponude će prikupljati do 2. rujna. Zainteresirane tvrtke trebaju napraviti i iznijeti cijeli projekt, nakon čega bi vlada do kraja godine trebala dodijeliti koncesiju na 30 godina, uz mogućnost produljenja. Autocesta kroz Republiku Srpsku jedan je od najvažnijih projekta u BiH, a njome bi se ujedno povezali hrvatski gradovi Nova Gradiška i Split. Naime, u planu je nastavak gradnje od Mrkonjić Grada preko Livna i Sinja do Splita pa bi cijeli projekt mogao koštati oko 2,5 milijardi eura. M. D.

BrOJkA

0,25

postotnih bodova smanjit će se kamatna stopa od 1. kolovoza za korisnike PBZovih stambenih kredita uz valutnu klauzulu u švicarskim francima ugovorenih po standardnim uvjetima uz promjenjivu kamatnu stopu

Magma uspjela Posljednjih mjesec dogovoriti novo obrtnika zaposlen refinanciranje ZAUSTAVLJEN POSTiGNUTA SUGLASNOST

Osim tranše od 6,1 milijun eura koja dospijeva 1. srpnja, Magma ima još dvije nedospjele tranše od 2,48 milijuna eura i 13,8 milijuna kuna. Datum dospijeća obiju tranši je 18. siječnja iduće godine Magma je s upisnicima komercijalnih zapisa ugovorila podršku u njihovu daljnjem refinanciranju, izviješteno je iz te kompanije dva dana prije dospijeća tranše vrijedne 6,1 milijun eura. "Održan je zajednički sastanak na kojem je postignuta suglasnost o pružanju podrške u daljnjem refinanciranju komercijalnih zapisa", kazali su iz Magme, dodavši kako su ostali detalji stvar tehničke provedbe s agentom izdanja, odnosno PBZ-om.

PBZ najveći vjerovnik

Privredna banka Zagreb ujedno je najveći vjerovnik sa 1,7 milijuna eura vrijednim zapisima, a slijede Raiffeisen obvezni mirovinski fond sa 1,04 milijuna eura, PBZ Croatia osiguranje OMF sa 613.229 eura te Zagrebačka banka s pola milijuna eura. Osim tranše od 6,1 milijun eura koja dospije-

va 1. srpnja, Magma ima još dvije nedospjele tranše od 2,48 milijuna eura i 13,8 milijuna kuna. Datum dospijeća obiju tranši je 18. siječnja iduće godine. Srijeda je protekla u znaku zatišja zaraćenih strana nakon što je Magma dan prije zatvaranje 29 dućana Turbo limača nazvala apsurdnom odlukom vlasnika NCA Investment Groupa Slobodana Vučićevića, najavivši ujedno niz tužbi u Beogradu, među ostalim zbog korupcije i neovlaštenog odavanja informacija.

Strmoglav pad

U tužbama koje se vode pred Trgovačkim sudom u Zagrebu Magma pak traži poništenje sklopljenih pravnih poslova jer, kako napominju, za suradnju s NCA više ne postoje ni minimalne pretpostavke. Prijedlog za izlaz iz ove situacije dali su kažu još prije mjesec dana, a očitovanje iz NCA još iščekuju. Posljednja tri dana cijena dionice Magme na Zagrebačkoj je burzi u konstantnom padu, a tijekom srijede spuštala se i na 7,7 kuna. Na početku mjeseca dionica Magme vrijedila je 18 kuna. Biljana Starčić

PAD Na svečanosti u zagrebačkom HNK-u dodijeljeno je 11 priznanja Zlatne ruke, pri čemu su najviše nagrade - statuu s poveljom - dobila trojica obrtnika: Davor Hofman iz Zadra, Josip Renić iz Bjelovara i Stipe Bučar iz Novaka Petrovinskih

"U posljednjih nekoliko godina izgubljeno je 15.000 obrta i još toliko zaposlenih. Međutim posljednjih mjeseci zaustavljen je pad broja obrta i zabilježeno je povećanje broja zaposlenika od 9000", naglasio je Dragutin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore, na svečanoj Akademiji koja je jučer održana u povodu Dana komore u Hrvatskom narodnom ka-

zalištu. Najzaslužnijim obrtnicima dodijeljena su najviša priznanja Zlatne ruke za dugogodišnji uspješan rad u obrtu i doprinos razvoju obrtništva, promovirano je 914 novih majstora obrtnika koji su položili majstorski ispit u posljednjih godinu dana.

ipak nabrojila

Ujedno su dodijeljene nagrade Ministarstva gospodarstva

UDri PO OPOrBi

'Milanovićev program beskrajna arogancija' "Vlada i Državno odvjetništvo moraju štititi nacionalne interese Hrvatske i temeljem toga smo dogovorili sastanak", komentirala je premijerka Kosor jučerašnju izjavu šefa oporbe Zorana Milanovića prema kojoj je najava sastanka Vlade i DORH-a zbog sumnji da je mađarski Mol upravljanje nad Inom preuzeo nakon davanja mita Ivi Sanaderu miješanje izvršne u pravosudnu vlast. Milanović je

nervozan, smatra premijerka, jer je HDZ-ova Vlada uspješno završila pregovore s EU pa na sve načine želi umanjiti veliki hrvatski uspjeh. "Mi ćemo štititi interese Hrvatske unatoč činjenici da je SDP-ova Vlada prodala 25 posto Ine", rekla je Kosor. "Milanović bi morao poštovati sve dobro što se napravi za zemlju, no njegov jedini program je beskrajna arogantnost", ustvrdila je premijerka.

OGLAS

DOgAđAJ JE pOhODILA i premijerka Jadranka Kosor; na slici u društvu Dragutina Ranogajca, predsjednika Hrvatske obrtničke komore FoTo BULjUBAŠić/CroPiX

"Šegrt Hlapić" vezane uz razvoj i unaprjeđenje strukovnog obrazovanja. Događaj je pohodila i premijerka Jadranka Kosor, koja je trojici najzaslužnijih obrtnika dodijelila statute Zlatne ruke te prigodu iskoristila za hvalu svojoj Vladi naglasivši da "bi puno i dugo mogla pričati o programu gospodarskog oporavka". Ponešto je ipak stigla nabrojiti, naglasivši, među ostalim, da je napravljeno reda te da je otvorena široka borba protiv korupcije koja mora biti i dalje nesmiljena, jer je to potpora gospodarstvu i obrtnicima koji čestito rade i žive od svojih zlatnih ruku. "Od 2000. do 2010. godine u razvoj obrtništva uloženo je oko 87 milijuna kuna, dok je u protekle dvije godine mojeg mandata uloženo gotovo 44 milijuna kuna. Da-

kle, pola od onog što je uloženo posljednjih deset godina", naglasila je premijerka te navela da Vlada i obrtnici i dalje moraju biti partneri. Kao primjer navela je donošenje Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti koji su zajednički osmislili i vjeruje da će unatoč osporavanju i podsmijehu biti od koristi obrtnicima.

Dobra suradnja

Partnerstvo, dobru suradnju s Vladom te donošenje spomenutog zakona hvalio je i prvi čovjek HOK-a Ranogajec, koji je premijerki čestitao na završetku pregovora s Europskom unijom. Veliko i novo europsko tržište značit će puno i hrvatskim obrtnicima koji će Europi pokazati da su čuvali i sačuvali korijene i tradiciju, vjeruje Jadranka Kosor. Jučer je dodijeljeno 11 priznanja Zlatne ruke, pri čemu su najviše nagrade - statuu s poveljom - dobila trojica obrtnika: Davor Hofman iz Zadra, Josip Renić iz Bjelovara i Stipe Bučar iz Novaka Petrovinskih. U proteklih 15 godina majstorsku diplomu dobio je 10.941 obrtnik. Irena Habjanec

2011.

MLADI STRUČNJACI NADVLADALI RECESIJU

NAVALIS: Na krilima vjetra doplovili do rasta od 378% Osim izrade sekcija brodskog trupa, čeličnih i aluminijskih konstrukcija, off shore programa, bave se i izradom projektne i radioničke dokumentacije "U kontaktu s klijentima i poslovnim partnerima isticali smo da smo u užem izboru za izbor gazele godine. Tekstove koji su izlazili u novinama Business.hr, a odnosili su se na našu tvrtku, kopirali smo, skenirali i prevodili te slali našim poslovnim partnerima u inozemstvo", rekao nam je suvlasnik i direktor splitske tvrtke za brodogradnju i projektiranje plovila Navalis Jakov Neveščanin. Ta je tvrtka u prošlogodišnjem izboru najbrže rastućih tvrtki u razdoblju od početka 2007. do kraja 2009. ostvarila rast od 378,51 posto i bila je u Hrvatskoj osma po rastu. Govoreći o poslovanju u 2009. i prošloj godini, Neveščanin je ustvrdio kako je recesija znatno smanjila ukupan prihod tvrtke, što ih je prisililo na smanjenje broja zaposlenih. U ovoj je godini poslovanje, kako je rekao vlasnik Navalisa, na

razini prošlogodišnjeg po prihodima i zaposlenosti. "Nema pada, ali za sada ni rasta u odnosu na prethodnu godini. Budući da sve radimo za izvoz, nadamo se da je recesija iza nas", ustvrdio je Neveščanin, dodavši kako je Europa izišla iz recesije ili se barem nadamo da je. Poslovni prihodi Navalisa u 2009. godini iznosili su 37,49 milijuna kuna, a u 2010. godini 22,64 milijuna. Prihodi od prodaje u 2009. iznosili su 37,46 milijuna, a 2010. godine 21,3 milijuna kuna. Prihodi Navalisa na inozemnom tržištu 2009. iznosili su 36,95, a 2010. godine 21,12 milijuna kuna. Osim smanjenja prihoda, zabilježili su i smanjenje troškova koji su 2009. iznosili 30,97 milijuna, a 2010. godine 20,53 milijuna kuna. U 2009. godini imali su 92 zaposlenika, a lani 59. Navalis, kako nam je rekao Neveščanin, čine mladi stručnjaci. Osim izrade sekcija brodskog trupa, čeličnih i aluminijskih konstrukcija, off shore programa, bave se i izradom projektne i radioničke dokumentacije. Tvrtka ima projektni ured koji izra-

Snimio hrvoje dominić

ci kod no 9000 ljudi

JAkOV NEVEšČANIN, direktor Navalisa

đuje dokumentaciju za različite tipove manjih brodova kao što su ribarski brodovi, brodovi za transfer putnika i krstarenje, kao i radioničku dokumentaciju za sve veličine i tipove brodova. Rade projektnu dokumentaciju za Brospkit te za talijanske tvrtke, a u posljednje vrijeme i nizozemska brodogradilišta IHC i Damen te grupaciju Feadship u gradnji luksuznih jahti. Osim izrade sekcija brodskog trupa i montaže na navozu, bave se i raznim preinakama (konverzijama) plovila te izradom drugih metalnih konstrukcija. U posljednje dvije godine specijalizirali su se za izradu čeličnih trupova za velike, luksuzne jahte. Gorden Knezović

OGLAS

mediji/ marketing/ prodaja

FOTOLIA

etvrtak 30/6/2011

VELIKO TRŽIŠTE Strategija osvajanja

afri kog potroša a

NAJBOLJI PR PROJEKTI

Kampanje treba razumjeti

> mediji > marketing > prodaja

Stru njaci za odnose s javnoš u iz cijeloga svijeta u Lisabonu su sredinom lipnja izabrali ovogodišnje dobitnike PR Oscara u sklopu natjecanja najboljih projekata iz odnosa s javnoš u IPRA Golden World Awards for Exellence. Me u lanovima žirija bila je i Ankica Mami , direktorica zagreba ke

14-15

business.hr etvrtak 30/6/2011

ANKICA MAMI , lanica žirija za dodjelu PR Oscara

PR agencije IM&C i jedina hrvatska lanica IPRA-e, me unarodne udruge za odnose s javnostima. Imena pobjednika u 21 kategoriji bit e objavljena na sve anoj dodjeli nagrada krajem godine. IPRA Golden World Awards najve e je i najprestižnije natjecanje u odnosima s javnoš u. Prijavljeni projekti mogu biti lokalni, regionalni, nacionalni i internacionalni, a ocjenjuje se uspješnosti u pet podru ja - analiza situacije, istraživanje, planiranje, provedba projekta i evaluacija.

"Zanimljivo je vidjeti kako je svijet na razli itim industrijskim, ekonomskim, ali i kulturološkim stupnjevima razvoja. Tako kolegica iz Finske uop e nije mogla razumjeti tursku kampanju za vra anje djece s ulice u škole i to je najintrigantniji dio ovakvih susreta. Takvi nam primjeri pokazuju kako se Hrvatska nalazi izme u ova dva svijeta, jer nam je turska kampanja razumljiva koliko i Electroluxova za iš enje plastike iz svih svjetskih mora", rekla je Ankica Mami , lanica vije a IPRA-e. M. G.

BORBA ZA POTROŠA»E Nije trebalo dugo ekati da globalni igra i shvate potencijal za potrošnju i da se bace na kreiranje specifi nih proizvoda i usluga namijenjenih upravo afri kim potroša ima s dva dolara na dan. Multinacionalne kompanije poput proizvo a a robe široke potrošnje Procter & Gamble i PZ Cussons te pivarski div SAB Miller ve su plasirali svoje proizvode prilago ene specifi nom niskobudžetnom afri kom tržištu stanovništva koje raspolaže sa dva do dvadeset dolara na dan. Na Afriku se desetlje ima gledalo kao na prostor bez nade, poharan gla u, ratovima i bolestima, bez mogu nosti snažnijeg ekonomskog razvoja i prosperiteta. No ini se da crni kontinent više nije toliko crn, barem za odre eni sloj stanovništva, iako su i unutar srednjeg sloja goleme razlike. Najbrojniji su oni koji žive od dva do etiri dolara na dan, a ADB ih svrstava u tzv. plutaju i ili najniži sloj srednje klase. Prošle su godine inili 21 posto ukupne populacije, dok ih je 1980. godine bilo samo 12 posto.

Nije trebalo dugo ekati da globalni igra i shvate njihov potencijal za potrošnju i bace se na kreiranje specifi nih proizvoda i usluga namijenjenih upravo afri kim potroša ima s dva dolara na dan, piše britanski tjednik specijaliziran za marketing i medije MarketingWeek.

Kampanja za sve

FOTOLIA

roj stanovnika koji se na crnom kontinentu ubraja u tzv. srednji sloj dosegnuo je prije mjesec dana brojku od 300 milijuna ljudi, izvijestila je Afri ka razvojna banka (ADB). Toliko, za usporedbu, iznosi ukupan broj stanovnika Sjedinjenih Država. Stoga ne udi sve ve i trend me u multinacionalnim kompanijama koje se okre u afri koj srednjoj klasi kao potencijalnoj vojsci novih, vjernih potroša a kreiraju i za njih specifi ne proizvode i usluge. Pritom treba uzeti u obzir da se pod srednjim slojem u Africi smatra širok spektar

Multinacionalne kompanije poput proizvo a a robe široke potrošnje Procter & Gamble i PZ Cussons te pivarski div SAB Miller ve su plasirali svoje proizvode prilago ene specifi nom niskobudžetnom afri kom tržištu. Borbu za afri kog potroša a zapo inje i najve i maloprodajni trgova ki lanac na svijetu, ameri ki Walmart, koji je nedavno preuzeo južnoafri ki maloprodajni trgova ki brend Massmart s oko tristo prodajnih mjesta diljem kontinenta. Prodaja hladnjaka, televizora, mobitela i automobila posljednjih godina u gotovo svakoj afri koj državi bilježi uzlazne trendove. Broj automobila i motocikla pove ao se u Gani za 81 posto u odnosu na 2006. godinu. U Keniji 18 posto potroša a koristi mobilno bankarstvo u usporedbi s prošlogodišnjih šest posto. ADB pritom

isti e kako sve raširenija prisutnost globalnih brendova u Africi ubrzava mogu nost pristupa elektri noj energiji ve em broju stanovnika. U izvješ u stoji kako e se do 2030. godine na Afrikance odnositi oko tri posto svjetske potrošnje. Možda se ne ini mnogo, ali prevedeno u konkretnu brojku od 2,2 bilijuna dolara godišnje predstavlja dobar mamac za brendove koji se žele boriti za svoj dio afri kog tržišnog kola a. P&G je prodor na 'tržište od dva dolara' naširoko razglasio objavivši u medijima detalje svojih investicija u razvoj proizvoda namijenjenih toj specifi noj kategoriji potroša a. Novi proizvodi prilago eni specifi nim afri kim uvjetima, u kojima je svaka kapljica vode dragocjena, uklju uju tako šampone i sapune za ije ispiranje nije potrebno puno vode. U sli noj su ponudi niskobudžetne i lako isperive britvice i boje za kosu, kao i vre e s vodom za kupanje koje se zagrijavaju na suncu. Na nekim tržištima razvoj novih proizvoda ide tako daleko da se kreiraju artikli namijenjeni potroša ima s još nižom kupovnom mo i koja ne premašuje jedan dolar

BROJKA

posto ukupne populacije u Africi pripada u tzv. plutaju i ili najniži sloj srednje klase

Lero vo e progovorilo u spotovima BBDO-a MarketinĹĄka agencija BBDO pustila je u eter drugi dio oglasne kampanje za Podravkine sirupe Lero pod nazivom â&#x20AC;&#x17E;Koncentriraj seâ&#x20AC;&#x153;. Kako objavljuju iz agencije, TV spotovi napravljeni su u suradnji s agencijom Luminus. Kreativni dio kampanje potpisuju SiniĹĄa Waldinger,

Almir Okanovi i Iva Mandi iz BBDO-a. Voditeljica brenda Lero u Podravki je Danijela PoĹĄta, a voditeljica projekta u BBDO-u Ivana Ĺ eremet. U radijskom i TV spotu pojavljuje se etvero hrvatskih glumaca koji su svoje glasove podarili animiranim likovima Lero vo a. NataĹĄa Janji udahnula je Ĺživot naran i An i, Bojan Navojec ananasu AntiĹĄi, Adam Kon i jabuci Japi, a ani Stipani ev limunu Ĺ imunu. Za glazbenu podlogu izabrana je skladba ele Jusi a "Dalmatinski Lero". M. G.

TRIJUMF

Heinekenu festival kreativnosti Heineken je osvojio ak sedam prestiĹžnih nagrada na Lions me unarodnom festivalu kreativnosti u Cannesu. NajviĹĄe nagrada osvojila je Heinekenova nova reklamna globalna kampanja â&#x20AC;&#x153;Legendsâ&#x20AC;? i reklama ''The Entrance'' koja se do nedavno prikazivala i u Hrvatskoj. Reklama ''The Entrance'' osvojila je glavnu

nagradu, Zlatnog lava, te Bron anog lava u kategoriji interaktivnih filmova. ''The Entrance'' je tako er osvojio Zlatnog lava za reĹžiju i Srebrnog lava u kategoriji koriĹĄtenja glazbe. Reklama ''The Date'', tako er dio kampanje ''Legends'', osvojila je bron anu nagradu. Osim kampanje, nagradu za kreativnost dobila je i Heinekenova igra StarPlayer koja se moĹže igrati na ra unalu, iPhoneu i iPod touchu. Nagra ena je i aluminijska STR boca, dizajnirana i napravljena tako da svijetli u mraku.

ARHIVA BUSINESS.HR

NASTAVAK KAMPANJE

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

Osvajanje afri kih trĹžiĹĄta kreiranjem novih marki proizvoda pristupa nijih cijena sve je vaĹžnija strategija ĹĄirenja, a cilj je svoje proizvode u initi ĹĄto pristupa nijima potroĹĄa ima s malim prihodima i time ih privu i i otvoriti jedno od najve ih svjetskih trĹžiĹĄta

BROJKA

milijarde dolara vrijedno je afri ko trĹžiĹĄte, koje svojim jeftinijim brendiranim proizvodima Ĺžele osvojiti najve e svjetske multinacionalne kompanije

FOTOLIA

2,2

dnevno. Na prostorima gdje nema trgovina P&G proizvode plasira preko lokalnih opskrbljiva a koji djeluju kao distributeri. Tim putem, primjerice, na trĹžiĹĄte od milijardu novih potroĹĄa a planira plasirati specijalna, mala pakiranja deterdĹženta za rublje. Za distribuciju svojih brendova Pampers i Always, dosad uglavnom nepoznatima u najve em dijelu Afrike, uposlit e pak medicinsko osoblje. Oni e proizvode predstavljati u sklopu edukativnih programa o zdravlju i higijeni. Osvajanje afri kih trĹžiĹĄta kreiranjem novih marki proizvoda pristupa nijih cijena sve je vaĹžnija strategija ĹĄirenja i proizvo a a piva SAB Miller. Pored svjetski poznatih brendova piva Peroni i Grolsch, SAB Miller proizvodi i lokalne pivske brendove poput Nile Special i Eagle piva u Ugandi ili White Bulla, prvog lokalnog piva lansiranog prije dvije godine u JuĹžnom Sudanu. Direktor marketinga za Afriku Dave Carruthers kaĹže da su afri ko trĹžiĹĄte tradicionalno opskrbljivali pivom mali, doma i proizvo a i piva. Vrlo je raĹĄiren i lokalni,

afri ki brend Chibuku Shake Shake, pivo omiljeno me u siromaĹĄnijim slojevima jer koĹĄta upola manje od ostalih pivskih marki, a prodaje se u kartonskoj ili plasti noj ambalaĹži u kojoj se fermentira te ga treba protresti prije otvaranja.

OĹĄtra borba

Plan daljnjeg ĹĄirenja SAB Millera diljem Afrike uklju uje upravo sniĹžavanje cijene piva za 50 posto lansiranjem novih, jeftinijih vrsta piva ija e se proizvodnja bazirati na jeftinijoj sirovini. I ostali proizvo a i u sektoru prehrane i maloprodaje nastoje svoje proizvode u initi ĹĄto pristupa nijima potroĹĄa ima s malim prihodima. PZ Cussons najavio je da e uloĹžiti 17 milijuna funti u proizvodnju i brendiranje jestivih ulja i namaza za nigerijsko trĹžiĹĄte. Walmart zavrĹĄava svoju akviziciju maloprodajnog lanca Massmart s prodajnom mreĹžom u Bocvani, Lesotu i Zambiji. Ĺ vedski brend kataloĹĄke prodaje Oriflame tako er se iz sjeverne Afrike ĹĄiri u isto ni dio kontinenta. Krajem proĹĄle godine najavili su lansiranje nova 24 proizvoda. I Oriflame je svoje cijene prilagodio afri kim prilikama i kupovnoj mo i, ali joĹĄ nije,

za razliku od P&G-a, kreirao specifi ne proizvode namijenjene potroĹĄa ima iz tog dijela svijeta. "Stekli smo iskustvo ulaskom na trĹžiĹĄta isto ne Europe i na mnoga nova trĹžiĹĄta u Aziji tako da znamo kako se prodire na trĹžiĹĄta zemalja u razvoju. U Africi ne emo imati niĹže cijene od onih u Indiji, ali e one biti niĹže od cijena u Rusiji", rekao je Stefan Karlsson, jedan od elnih ljudi Oriflamea, isti u i kako je izravna prodaja jedan od temelja uspjeha tog ĹĄvedskog kozmeti kog brenda na afri kom kontinentu. OĹĄtra borba za ĹĄto ve i dio kola a vodi se i me u mobilnim operaterima, od kojih su najve i juĹžnoafri ki MTN i afri ke divizije britanskog Vodafonea - Vodacom i Safaricom. Glavna marketinĹĄka strategija jest kreiranje mobilnog stila Ĺživota, kako to opisuje direktorica marketinga MTN grupe Jennifer Roberti. Glasnogovornik Vodafonea kaĹže da je klasi no oglaĹĄavanje putem billboarda vaĹžno, ali da se u Africi treba u velikoj mjeri osloniti i na usmeno ĹĄirenje, osobito kako bi se doprlo do potencijalnih potroĹĄa a u ruralnim krajevima.

Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

EDUKACIJA

Instituta za inovacije, stoji kako je Chandy unaprijedio istraživanje inovacija i pokazao kako one ne ovise toliko o veličini kompanije koliko o korporativnoj kulturi. "Tehnološke inovacije same po sebi ne predstavljaju radikalne inovacije, već one postaju radiOvoga petka i subote u sklopu edukativnog programa Advan- kalne kad predstavljaju značajced Program in Business u Za- nu korist za potrošača. Inovacije su snažan pokretač rasta i grebu predaje Rajesh Chandy, profesor poslovne škole London produktivnosti; mogu rezultirati Business School, čije je osnovno izvanrednim uspjehom i bogatstvom, ali i potpunim krahom", područje interesa upravljanje smatra Chandy, čija će se premarketingom i inovacijama. U najavi organizatora predavanja, davanja usmjeriti na ključne di-

Stručnjak za inovacije na APB-u

> mediji > marketing > prodaja

FOTOLIA

business.hr Četvrtak 30/6/2011

menzije inovacija; stvaranje vrijednosti kroz inovacije te razvoj korporativne kulture temeljene na inovacijama. Chandy će se osvrnuti i na imitacije, poslovne modele za tržišta u razvoju te etičko upravljanje u koruptivnom okolišu. Profesor je ujedno član savjetodavnog vijeća Ministarstva trgovine SAD-a za inovacije u 21. stoljeću. Pored njega, u vijeću su i menadžeri vodećih korporacija; Steve Ballmer iz Microsofta, Michael Eskew iz UPS-a, John Menzer iz Walmarta, Samuel J. Palmisano iz IBM-a i drugi. M. G.

ISTRAŽIVANJE UČINKOVITOSTI Kao glavne teme vezane uz PR struku i društvene medije nametnuli su se razvoj globalnih standarda za mjerenje društvenih medija i daljnjeg obrazovanja PR struke, načini kako doći do jasnih kriterija i instrumenata mjerenja vrednovanja PR-a i ulaganja u njega te mjerenje dosega društvenih medija

Razvoj istraživanja

Stručnjaci s područja mjerenja, predstavnici PR agencija i njihovi klijenti iz 33 zemlje prisustvovali su lisabonskom samitu kako bi zacrtali budući razvoj istraživanja na područ-

ju odnosa s javnošću, mjerenja i ocjenjivanja. Kao glavna tema vezana uz PR struku i društvene medije nametnuo se razvoj globalnih standarda za mjerenje društvenih medija i daljnjeg obrazovanja PR struke, a zacrtane aktivnosti su zapravo nastavak prošlogodišnjeg samita u Barceloni. Događaj organiziraju AMEC

FOTOLIA

ako izmjeriti korist od ulaganja u odnose s javnošću, kako izmjeriti doseg društvenih medija, PR kampanja i programa te kako potaknuti klijente da inzistiraju na mjerenju utjecaja PR-a na njihovo poslovanje glavni su zadaci na kojima će PR struka raditi sljedećih godina. Razrada jasnih kriterija i instrumenata mjerenja vrednovanja PR-a određeni su kao glavni prioriteti na trećem europskom samitu o mjerenju nedavno održanom u Lisabonu.

(Međunarodno udruženje za mjerenje i ocjenjivanje komunikacije) i Institut za odnose s javnošću. U debati u Lisabonu sudjelovalo je pet organizacija PR industrije: Public Relations Society of America, ICCO, Institute for Public Relations, AMEC i Vijeće PR tvrtki. Njima su se pridružili glasnogovornici velikih međunarodnih korporacija poput FedExa, Microsofta i Philipsa. S trendovima

snImIO hrvOje dOmInIć

PR želi jasne kriterije mjerenja svojih rezultata DIJANA KObAS DEšKOVIć, predsjednica HUKA-e

i inicijativama u PR sektoru upoznate su i hrvatske PR agencije okupljene u Hrvatskoj udruzi komunikacijskih agencija (HUKA). HUKA je sastavni dio ovih međunarodnih inicijativa kojima se kroz zajednički rad vodećih stručnjaka u području odnosa s javnošću i komunikacija definiraju standardi rada, pa tako i mjerenja učinkovitosti. Jedna od pet međunarodnih organizacija koje sudjeluju u ovom procesu upravo je ICCO, krovna udruga nacionalnih udruga agencija, čiji je član i HUKA.

Novi ciljevi

Konkretno, u procesu definiranja prioriteta mjerenja u industriji za buduće razdoblje sudjelovala je i HUKA, i to u procesu definiranja za potrebe samita u Barceloni prošle go-

dine, koji je prethodio samitu u Lisabonu", objašnjava predsjednica HUKA-e Dijana Kobas Dešković. U Barceloni je, kaže, zaključeno da je postavljanje ciljeva i mjerenje nužnost svakog PR programa te da mjerenje medija zahtijeva kvantitativni, ali i kvalitativni aspekt jer svaki za sebe nije dovoljan. Rečeno je kako Advertising Value Equivalents (AVE) ne mjeri vrijednost PR-a i da društveni mediji mogu i trebaju biti mjereni. "Pitanje efikasnosti komunikacijskih aktivnosti jedno je od ključnih pitanja industrije. Da bismo došli do rezultata koji su zaista objektivni, potrebno je problematici pristupiti sustavno i kooperabilno, što nam omogućuje udruživanje u međunarodna udruženja čiji je član i HUKA", kaže predsjednica HUKA-e.

Maja Grbić

OGLAS

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Četvrtak 30/6/2011

NASDAQ IZVISIO

Spajaju se NYSE i Deutsche Börse

Njemački burzovni operater Deutsche Börse i američki NYSE Euronext službeno su u srijedu zatražili od europskih regulatora za ravnopravno tržišno natjecanje da odobre njihovo spajanje vrijedno devet milijardi dolara. Dva burzovna operatera dogovorila su u veljači formiranje najveće svjetske burze na kojoj će se trgovati gotovo svim vrstama imovine, a poslovat će

na obje strane Atlantika. "Deutsche Börse AG i NYSE Euronext potvrdili su da su službeno obavijestili Opću upravu za tržišno natjecanje Europske komisije o planiranim poslovnim kombinacijama, čime se pokreće formalni početak procesa procjene utjecaja te transakcije na tržišno natjecanje u Europi", stoji u priopćenju dvaju operatera. Time će i službeno propasti napor protukandidata Nasdaqa da protuponudom otme NYSE od Deutsche Börse. B.hr

BROJkA

milijardi dolara vrijedit će spajanje NYSE Euronexta i Deutsche Börse

110,85 USD

Nafta poskupjela za dva dolara

Cijena sirove nafte na londonskom tržištu porasla je u srijedu za više od dva dolara jer je među ulagačima ojačao optimizam da će grčki parlament odobriti program štednje, prigušivši strah od prvog slučaja insolventnosti u eurozoni. Cijena barela sirove nafte za isporuke u kolovozu poskočila je u Londonu za 2,07 dolara, na 110,85 dolara, da bi se kasnije stabilizirala na 110,35 dolara. H

Grci izglasali mjere šted krah eurozone odgođen EUROPA JE ODAHNULA 155 zastupnika grčkog parlamenta glasalo je u srijedu za paket mjera štednje vrijedan 28,4 milijarde eura, sljedeće je glasanje o privatizaciji vrijednoj 50 milijardi, ali strukturni problemi i zaduženost Grčke ostaju. Hrvatskoj, prije izdanja novih euroobveznica, u prilog ide olakšanje koje su osjetili ulagači u državni dug Grčki parlament odobrio je u srijedu plan državne štednje vrijedan 28,4 milijarde eura. Odobrenje tog plana bilo je uvjet koji su postavili strani kreditori, ponajprije Njemačka i Francuska, i bez čijeg odobrenja daljnje zaduživanje zemlje ne bi bilo moguće. Nekoliko minuta nakon izglasavanja sporne štednje službeni Berlin signalizirao je spremnost da podupre francuski prijedlog o novom paketu pomoći za Grčku. Procjenjuje se da njemačke banke i osiguravatelji drže oko 20 milijardi eura u grčkim ulaganjima. Glasanje u srijedu bilo je samo prvi korak ka spasu od bankrota jer grčki parlament u četvrtak očekuje glasanje o planu privatizacije vrijednom 50 milijardi eura. Ta dva plana slijede i rezanje ovogodišnjeg proračuna za 6,4 milijarde eura i tzv. porez solidarnosti, koji će plaćati radnici u privatnom i javnom sektoru te slobodna zanimanja sa sred-

njim i višim primanjima.

Daleko od rješenja

"Ništa strukturalno nije riješeno ovim izglasavanjem jer Grčka i dalje ima istu razinu zaduženosti. Kada je prošle godine izglasana prva pomoć Grčkoj, računalo se da će s tim paketom pomoći Grčka biti mirna sljedeće tri godine. Nakon samo godinu dana ponovno se traži pomoć i izglasavaju se mjere štednje", rekao je za Business.hr Stjepan Laća, glavni analitičar ST Investa. Unatoč mjerama proračunske štednje, deficit proračuna nije se smanjio nego se naprotiv povećao, jer je BDP jednak zbroju državne i osobne potrošnje, investicija i neto izvoza. "Ako smanjite državnu potrošnju, to izravno utječe na smanjenje BDP-a. To je matematička jednakost i tako se dug kontinuirano povećava", ocijenio je Laća. S Laćom se slaže i glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, koji objaš-

njava kako je u kratkom roku izglasavanje donijelo znatno smanjenje rizika od grčkog bankrota i mogućeg raspada eurozone. "Dugoročno, Grčka još uvijek mora riješiti probleme skupog refinanciranja duga i povratka konkurentnosti. Ipak, u trenucima kada Hrvatska skuplja ulagače za novu euroobveznicu, ova vijest je dobrodošla upravo zbog smanjenog rizika i eura koji se blago oporavio", zaključio je. Grčki premijer Georgios Papandreou pozvao je zastupnike u parlamentu da glasaju za mjere štednje jer je njihovo usvajanje jedini način za kupnju vremena. "Nema plana B", izjavio je Papandreou. Nakon što je parlament odobrio mjere štednje sa 155 od mogućih 300 glasova, Papandreou je na putu da dobije željenu stranu pomoć od 78 milijardi eura. Glasanje o petogodišnjem grčkom planu štednje razlog je oštrih prosvjeda u zemlji. Usvaja-

nje toga plana preduvjet je za isplatu nove tranše kredita kako bi se spriječilo da prvi put u posljednjih 60 godina neka razvijena zemlja dođe u situaciju da ne može vraćati dugove. Podsjetimo, inozemni dug Grčke iznosi nevjerojatnih 439 milijardi američkih dolara ili 144 posto bruto domaćeg proizvoda te zemlje.

EU daje novac

EU i MMF poručili su Grčkoj da mjere moraju biti donesene ovaj tjedan kako bi toj zemlji bilo odobreno 12 milijardi eura hitne pozajmice i kako bi bio spriječen njezin bankrot, koji bi na dno mogao povući europske banke i izazvati još jedan potres u svjetskoj ekonomiji. Grčki premijer Papandreou nosi velik teret suočavajući se među ostalim i s revoltom koji je nastao unutar njegove stranke, u kojoj se neki protive novom četverogodišnjem programu

brZ oPoraVak

japanska industrija skočila najviše u 60 godina! Proizvodnja japanskih tvornica porasla je u svibnju po najvećoj stopi u gotovo 60 godina nakon što su proizvođači obnovili lance opskrbe oštećene velikim potresom i tsunamijem u ožujku, što je najnoviji dokaz da se gospodarstvo naglo oporavlja od katastrofe. Industrijska proizvodnja porasla je u svibnju za 5,7 posto

dnje, n

nadmašivši prognoze analitičara koji su očekivali njezin rast za 5,5 posto. U travnju je porasla za 1,6 posto. To je drugi najveći zabilježeni rast nakon ožujka 1953., kada je poskočila za 7,9 posto. Proizvođači pritom upozoravaju da očekuju manji rast proizvodnje u sljedećim mjesecima budući da prilagođavaju proizvodnju mogućim manjkovima električne energije u ljetnim mjesecima. Oporavak proizvodnje nadovezao se na ohrabrujuće znakove poboljšanja izvoza i prometa u maloprodaji. B.hr

brojka

0,10 PosTo niŽa

5,7

kuna oslabila na 7,37 eura

posto porasla je u svibnju japanska industrijska proizvodnja zahvaljujući brzoj obnovi lanaca opskrbe uništenih u katastrofi u Fukushimi

Neposredna opasnost 2011.

2012.

2013.

2014.

33,7

30,7

posto Austrijanaca nije svjesno toga da će im mirovina biti manja od plaće koju su primali prije umirovljenja, pokazuje istraživanje Erste banke

Presjek grčkih neVolja 144 posto BDP-a težak je

2015.

dospije�e gr�kih obveznica u mlrd. eura

27,6

Kuna je u srijedu prema euru oslabila za 0,10 posto pa je srednji tečaj eura na tečajnoj listi HNB-a iznosio 7,373946 kuna. Prema švicarskom franku hrvatska valuta je ojačala za 0,29 posto, prema američkom dolaru dobila je na vrijednosti 0,64 posto, a prema britanskoj funti 0,23 posto. Srednji tečaj franka iznosio je 6,163961 kunu. H

brojka

31,8

grčki javni dug 439 milijardi dolara iznosi grčki javni dug 60 posto BDP-a najviša je stopa javnog duga prema Maastrichtskom kriteriju 35,4 milijarde dolara ili 10 posto proračuna iznosi grčki proračunski deficit

3 posto najviši je mogući proračunski deficit prema Maastrichtskom kriteriju 29.600 dolara iznosi grčki BDP po glavi stanovnika 10,76 milijuna stanovnika živi u Grčkoj 12 posto grčke radne snage je nezaposleno

brojke

155 138 7

zastupnika glasalo je za mjere štednje

74,1 Izvor: Bloomberg

zastupnika glasalo je protiv mjera štednje

zastupnika odlučilo je ne glasati

štednje. Iz Grčke su nekoliko puta poručili kako imaju novca samo do sredine srpnja, a nakon toga više neće biti u mogućnosti isplaćivati plaće i mirovine, niti servisirati svoje dugove. Grčki ministar financija Evangelos Venizelos izjavio je kako je izglasavanje mjera štednje stvar političke odgovornosti. Nakon izglasavanja mjera štednje, odahnuli su ulagači diljem svijeta, što se moglo odmah vidjeti. Naime, porasle su cijene nafte, ojačala je zajednička europska valuta i u zeleno su skočili svi ključni europski indeksi. Strah od prvog slučaja insolventnosti u eurozoni sada je prigušen, smatraju strani analitičari. Nikola Sučec

investor 20-21

zagrebaČka burza Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Dionica Petrokemija u srijedu je zabilježila najveći rast među likvidnijim izdanjima na Zagrebačkoj burzi. Vrijednost ukupnog prometa iznosila je 877.910 kuna, pri čemu se trgovalo sa 4503 dionice u 69 transakcija. U pitanju je najveća stopa dnevnog rasta u posljednjih 11 dana, zbog čega je Petrokemijina cijena stigla nadomak 200 kuna, a već sada je na najvišoj razini u posljednje dvije i pol godine.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Đuro Đaković holding Končar - elektroindustrija Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Adris grupa AD Plastik Adris grupa Petrokemija Dom holding Zagrebačka banka Riviera Poreč Ericsson Nikola Tesla Belje Tehnika Dalekovod Ingra Karlovačka banka Podravka prehrambena industrija d.d. Kraš, prehrambena industrija Atlantska plovidba d.d. Magma d.d. Luka Ploče Atlantic grupa Franck prehrambena industrija Kaštelanski staklenici Institut IGH Luka Rijeka Jadran kapital d.d. zatvoreni invest. fond Rabac, ugostiteljstvo i turizam Fima validus Zvijezda Ledo Viadukt SN holding Finvest Corp Končar Imunološki zavod Sunčani Hvar Uljanik plovidba Istraturist Umag d.d. Veterina d.d. Tisak Končar Valamar grupa Viro tvornica šećera d.d. Banka Brod Vupik Zvečevo, prehrambena industrija Siemens dioničko Dioki d.d. Slatinska banka Badel 1862 OT-optima telekom d.d. Jadranska banka Konzum Maistra Proficio Privredna banka Zagreb Tankerska plovidba Jadroplov d.d. Adriatic Croatia International Club d.d. Dukat Liburnia Riviera Hoteli Uljanik d.d. IPK Kandit Dubrovnik - Babin kuk Arenaturis Hoteli Cavtat Lucidus dioničko Zatvoreni investicijski fond Breza d.d. BC institut Jadranski naftovod Atlas nekretnine Quaestus nekretnine Hidroelektra niskogradnja HGspot Podravska banka Žitnjak Zlatni rat

+ Cijena dionice Riviere Poreč u srijedu je pala po velikoj stopi, zbog čega se našla na najnižoj razini u posljednja četiri mjeseci. Trgovanje u srijedu obilježio je iznadprosječan promet tom dionicom od 701.775 kuna. Ukupno se trgovalo sa 3119 dionica u šest transakcija. Riviera Poreč u posljednja je dva dana bilježila rast, ali je u srijedu stopa pada bila prevelika da bi cijena ostala nepromijenjena tijekom polovine ovoga tjedna.

Redovan promet: 16.415.309,11 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

256.00 60.00 645.11 745.00 258.11 125.56 300.00 189.99 74.88 287.50 225.00 1,416.00 96.79 1,420.01 230.11 15.24 83.00 321.51 465.83 675.00 7.70 1,071.50 695.04 851.40 2,601.00 1,622.00 182.00 25.18 245.00 10.30 3,311.00 5,950.01 232.55 140.99 190.00 1,160.00 125.06 45.00 588.01 275.00 75.00 197.01 1,240.00 64.00 450.00 2,650.00 73.51 115.97 630.00 67.00 113.00 69.50 42.50 2,088.00 210.00 65.00 18.50 580.00 1,320.00 138.14 3,140.00 603.16 1,900.13 66.05 190.00 140.00 77.00 55.00 27.72 20.82 265.11 3,050.00 42.50 40.99 137.00 8.51 479.49 139.99 79.48

256.69 63.40 650.00 745.00 263.84 128.00 309.00 199.91 80.50 290.00 225.01 1,427.00 99.60 1,514.99 233.90 15.77 85.00 325.00 470.00 681.77 8.25 1,100.00 705.00 865.00 2,633.00 1,685.98 186.00 25.18 250.00 10.81 3,450.00 6,000.00 245.00 142.00 192.08 1,189.00 125.06 45.50 588.03 280.00 78.00 201.00 1,260.00 65.00 459.00 2,650.00 73.83 115.97 630.00 68.00 113.00 70.00 43.30 2,088.00 210.00 65.00 19.01 580.00 1,320.00 138.14 3,140.00 635.00 1,900.13 66.05 190.00 140.00 77.00 55.00 27.72 20.85 265.11 3,050.00 42.50 40.99 137.00 8.51 479.49 140.00 79.48

256.69 60.00 650.00 745.00 260.00 127.00 300.00 199.00 79.88 289.00 225.01 1,427.00 97.80 1,500.00 233.90 15.77 85.00 321.51 470.00 676.01 7.80 1,100.00 705.00 851.40 2,625.00 1,640.00 184.00 25.18 250.00 10.30 3,450.00 6,000.00 245.00 141.00 190.00 1,170.00 125.06 45.00 588.02 275.00 78.00 197.01 1,259.00 65.00 459.00 2,650.00 73.67 115.97 630.00 67.00 113.00 70.00 43.00 2,088.00 210.00 65.00 18.50 580.00 1,320.00 138.14 3,140.00 603.16 1,900.13 66.05 190.00 140.00 77.00 55.00 27.72 20.85 265.11 3,050.00 42.50 40.99 137.00 8.51 479.49 140.00 79.48

0.27% -0.03% 0.00% 0.00% 0.00% 0.12% -1.96% 3.66% 1.90% 0.00% -6.23% 0.59% 2.60% 2.11% 1.66% -0.06% 3.66% -0.15% 0.89% 0.00% -2.50% 0.27% 0.71% -1.57% 2.85% 1.80% 1.47% 2.57% 2.04% 0.68% 1.53% 0.00% -5.55% 2.17% 2.70% -2.09% 8.75% -0.22% -0.34% -0.90% -1.81% -2.45% 4.92% 0.00% 3.15% -3.64% -1.77% -0.88% -2.33% 0.00% 2.67% 0.00% 3.61% -0.57% 0.00% 0.00% 2.78% 0.26% 1.15% -0.62% 0.61% -7.21% 0.00% -11.93% -5.00% 0.00% 0.65% 0.00% -0.36% -0.52% -1.42% 0.00% -7.61% 0.47% 5.23% -5.44% -0.10% -3.36% 13.54%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,42%

Količina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

12,564 19,568 1,857 1,500 3,830 7,642 3,100 4,503 10,167 2,646 3,119 283 3,911 218 1,129 16,594 1,474 351 233 159 13,035 94 142 100 32 48 417 2,505 235 5,511 16 8 191 317 211 33 276 736 53 100 360 136 20 373 38 6 189 118 20 181 100 161 260 5 48 142 487 13 5 46 2 10 3 84 28 25 43 60 119 157 12 1 67 55 14 150 2 4 5

3,218,434.39 1,209,599.75 1,207,033.83 1,117,500.00 996,303.61 969,270.34 930,881.60 877,910.69 787,467.04 764,764.36 701,775.24 401,523.47 383,736.78 323,552.05 261,803.33 257,944.99 122,922.00 113,568.83 109,347.14 107,509.24 104,000.88 102,711.15 99,872.66 85,802.18 83,958.00 79,729.06 76,319.81 63,075.90 58,165.00 56,981.28 53,384.13 47,950.01 45,527.30 44,726.38 40,214.88 38,866.60 34,516.56 33,201.00 31,164.67 27,750.00 27,448.00 27,174.81 25,030.00 23,972.00 17,415.00 15,900.00 13,930.18 13,684.46 12,600.00 12,179.15 11,300.00 11,245.00 11,184.00 10,440.00 10,080.00 9,230.00 9,201.32 7,540.00 6,600.00 6,354.44 6,280.00 6,063.44 5,700.39 5,548.20 5,320.00 3,500.00 3,311.00 3,300.00 3,298.68 3,268.77 3,181.32 3,050.00 2,847.50 2,254.45 1,918.00 1,276.50 958.98 559.99 397.40

21,019.97 194.22 1,671.88 330.97 1,763.87 533.35 2,884.77 664.88 596.48 18,509.98 822.08 1,900.26 803.47 284.19 536.52 118.28 113.83 1,742.59 645.60 943.39 38.02 244.88 2,350.68 363.69 298.18 260.07 1,100.41 19.93 253.06 27.83 345.89 1,321.02 111.92 376.47 117.37 71.87 28.17 328.99 341.05 1,285.62 143.90 470.18 244.48 409.22 636.48 6.75 110.91 35.70 595.92 270.82 103.84 52.65 121.26 249.77 4,767.60 711.38 72.39 11,063.37 826.83 226.09 348.73 1,809.48 575.06 147.70 135.87 247.10 168.05 33.78 70.16 10.55 44.14 2,265.68 141.77 92.45 85.47 2.81 320.66 28.79 43.90

365 dana Najniža Najviša 252.00 22.36 430.00 740.00 242.21 85.10 286.07 105.50 27.87 200.00 140.00 1,181.00 54.00 871.01 217.00 11.00 53.00 240.00 370.00 672.01 7.70 1,048.00 657.10 655.38 612.00 1,106.00 161.54 16.00 65.10 5.00 2,851.00 4,720.12 190.00 130.58 85.00 909.99 51.52 25.00 533.13 240.04 54.03 135.00 975.00 28.68 290.00 2,205.01 41.77 84.32 565.00 60.20 98.00 57.03 25.00 2,000.00 145.00 51.00 11.52 461.06 1,140.00 124.01 2,200.00 310.00 1,900.00 61.11 126.51 52.00 33.03 51.00 14.03 15.16 180.00 2,332.01 26.14 36.29 119.00 8.51 400.00 76.10 30.05

315.99 65.00 699.48 745.00 305.00 152.00 345.00 199.91 95.99 294.00 259.65 1,650.00 118.99 1,614.00 337.00 28.62 86.88 343.97 497.02 905.00 69.90 1,900.00 829.99 939.99 4,990.00 2,500.00 267.02 27.01 250.00 14.50 4,249.00 6,900.00 346.00 245.00 311.97 2,100.00 150.00 78.00 662.00 380.00 79.98 244.98 2,305.00 72.00 507.77 3,200.50 108.90 164.00 720.00 99.00 132.37 88.50 45.00 2,989.88 225.50 70.00 25.00 708.00 1,490.00 176.84 3,517.00 675.00 2,697.00 130.00 235.00 182.50 86.00 55.00 33.33 22.98 300.00 3,520.00 66.85 74.00 197.89 39.95 480.00 163.85 81.50

REgIONALNE I SvjETSKE BuRzE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

KRKA MERCATOR PETROL NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S SLOVENSKA ODSKODNINSKA DRUZBA GORENJE POZAVAROVALNICA SAVA LUKA KOPER ZITO SALUS AERODROM LJUBLJANA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK REPUBLIKA SLOVENIJA 59. IZDAJA CINKARNA CELJE

BANJALUČKA BURZA RSRS-O-E NOVB-R-E PSVN-R-A RSRS-O-C RSDS-O-C AGKR-R-A RSRS-O-B HETR-R-A TLKM-R-A

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 5 NOVA BANKA AD BANJA LUKA POSAVINA AD SRBAC REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 AGROKRAJINA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA

SARAJEVSKA BURZA FBIHKP FBIHKR FBIHKN FBIHKO FBIHKM FBIHKC FBIHKE FBIHKD ELGJR HRBFRK2 PVNFRK3 SOSOR

FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA P FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA R FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA N FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA O FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA M FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D ELEKTRO GRUPA D.D. JAJCE ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO

BEOGRADSKA BURZA NIIS KOPB A2014 A2015 AGBN JESV SLNP JLND A2016 AERO A2013 A2012 IMLK JEFS FITO

NIS a.d. Novi Sad Kopaonik a.d. Beograd Obveznice RS serije A2014K Obveznice RS serije A2015K Agrobanka a.d. Beograd Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Sloga a.d. Novi Pazar Jelen do a.d. Jelen do Obveznice RS serije A2016K Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Obveznice RS serije A2013K Obveznice RS serije A2012K Imlek a.d. Beograd Jedinstvo a.d. Kovacica Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun

MAKEDONSKA BURZA RMDEN10 RMDEN08 ALK KMB FERS RMDEN09 GRNT STIL TPLF SPAZ SBT

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 10 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 ALKALOID SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE FERSPED SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 Garant a.d. Futog Stil a.d. Kraljevo TOPLIFIKACIJA SKOPJE SKOPSKI PAZAR SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA

Najniža 60,00 160,05 205,50 6,51 0,59 104,10 9,17 7,00 12,01 112,50 300,00 15,50 0,68 100,50 90,00

Najviša 60,10 165,00 227,00 6,95 0,59 104,10 9,40 7,00 12,60 112,50 302,00 15,60 0,69 100,50 90,00

Zadnja Prosječna Promjena Količina 60,00 160,05 227,00 6,85 0,59 104,10 9,17 7,00 12,30 112,50 300,00 15,50 0,69 100,50 90,00

Promet

valuta: EUR - euro 60,01 164,86 211,05 6,78 0,59 1,04 9,25 7,00 12,50 112,50 300,43 15,50 0,68 1,00 90,00

0,00 % -2,05 % 9,08 % 6,20 % -0,34 % -0,02 % -0,33 % -4,89 % -2,38 % 4,07 % 0,00 % 0,00 % 2,22 % 0,50 % 0,00 %

14249 1751 343 4242 42078 21193 1575 1895 706 76 23 264 5798 3213 34

Nova kred. ban. Maribor +6,2% Makpetrol Skopje +2,64% Bambi Banat +2,56% Kom. banka Skopje +2,39% Agrobanka Beograd +1,59%

855.085,31 288.678,84 72.391,50 28.748,20 24.843,15 22.062,42 14.571,91 13.265,00 8.828,00 8.550,00 6.910,00 4.093,00 3.920,43 3.229,28 3.060,00

valuta: BAM - konvertibilna marka 30,12 0,93 0,53 37,20 87,01 0,33 36,85 0,64 1,55

31,00 0,93 0,53 37,21 87,01 0,33 37,09 0,67 1,55

30,20 0,93 0,53 37,20 87,01 0,33 36,85 0,67 1,55

0,31 0,93 0,53 0,37 0,78 0,33 0,37 0,65 1,55

-2,61 % 414046 -13,08 % 71200 50,29 % 51366 -0,27 % 42584 0,01 % 19418 0,00 % 39680 -1,73 % 26843 4,69 % 15000 0,00 % 4675

127.182,57 66.216,00 27.018,52 15.843,96 15.206,04 13.094,40 9.943,43 9.785,28 7.246,25

valuta: BAM - konvertibilna marka 66,99 62,00 79,00 70,00 92,10 97,50 80,00 92,01 250,00 5,90 6,40 6,01

720,00 1.698,00 84,51 81,96 7.796,00 6.100,00 435,00 10.000,00 77,80 530,00 90,00 95,40 2.099,00 117,00 7.400,00

87,10 88,50 4.400,00 3.750,00 52.980,00 87,60 610,00 199,00 3.840,00 6.100,00 2.426,00

67,00 62,00 81,50 70,01 92,20 97,50 80,00 92,01 250,00 5,95 6,40 6,01

67,00 62,00 79,00 70,00 92,20 97,50 80,00 92,01 250,00 5,90 6,40 6,01

67,00 62,00 80,69 70,00 92,16 97,50 80,00 92,01 250,00 5,91 6,40 6,01

70000 50000 34788 37113 16800 12020 5823 4244 1500 7000 4536 2263

4.689.839,20 3.100.000,00 2.807.097,00 2.597.912,00 1.548.288,00 1.171.950,00 465.840,00 390.490,44 375.000,00 41.400,00 29.030,40 13.600,63

valuta: RSD - srpski dinar

725,00 722,00 720,87 1.698,00 1.698,00 1.698,00 86,27 86,08 86,08 82,02 82,00 82,00 8.000,00 7.817,00 7.816,54 6.100,00 6.100,00 6.100,00 435,00 435,00 435,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 78,00 77,89 77,89 540,00 538,00 534,92 91,00 90,93 90,86 96,00 95,41 95,57 2.100,00 2.100,00 2.099,92 117,00 117,00 117,00 7.400,00 7.400,00 7.400,00

-0,73 % 0,00 % 0,00 % -0,24 % 0,22 % 0,52 % 0,00 % 0,01 % 0,00 % -1,01 % 4,92 % -7,54 % -0,14 % 0,00 % 1,85 % 0,29 % 1,59 % 0,78 % 0,00 % 0,00 % 0,32 % -0,19 % 0,98 % 0,10 % 0,00 % 0,00 % -4,49 %

5876 2227 31444 32937 316 400 5000 200 25661 3650 21341 16168 640 10000 137

4.235.833,00 3.781.446,00 2.706.784,66 2.700.915,16 2.470.027,00 2.440.000,00 2.175.000,00 2.000.000,00 1.998.688,35 1.952.458,00 1.938.959,92 1.545.163,00 1.343.950,00 1.170.000,00 1.013.800,00

valuta: MKD - makedonski denar

87,30 87,20 53,71 88,50 88,50 54,52 4.400,00 4.400,00 4.400,00 3.800,00 3.790,75 3.790,75 53.000,00 52.997,14 52.997,14 87,60 87,60 53,96 610,00 610,00 610,00 200,00 199,90 199,90 3.860,00 3.854,64 3.854,64 6.100,00 6.100,00 6.100,00 2.426,00 2.426,00 2.426,00

0,06 % 28139 1.511.468,58 -0,10 % 21399 1.166.606,83 0,00 % 134 589.600,00 2,39 % 146 553.450,00 -0,01 % 7 370.980,00 0,00 % 4937 266.412,74 -0,13 % 400 244.000,00 -0,02 % 857 171.313,00 39 150.331,00 -0,65 % 0,00 % 23 140.300,00 0,00 % 44 106.744,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isključivo za osobnu uporabu čitatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju točnim, u suprotnom izvor podataka ili distributer neće se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica računaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Pozavarovalnica Sava -4,89% Galenika Fitofarmacija -4,49% Makošped Skopje -2,91% Luka Koper -2,38% NIS -0,14%

Komercijalna banka Beograd

Nova banka Banja Luka

Dionice bankarskog sektora istaknule su se rastom cijene u Beogradu, a predvodila je dionica Komercijalne banke s porastom vrijednosti 7,37 posto. Ta je banka u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 1,7 milijardi dinara, što je 55 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Indeks BELEX 15 porastao je 0,42 posto u odnosu na prethodni trgovinski dan, na 752,23 boda.

Cijena dionice banjalučke banke strmoglavila se u srijedu više od 13 posto, na zadnje zabilježene 0,93 konvertibilne marke, što je ujedno bila jedina cijena po kojoj se tijekom dana trgovalo tom dionicom. S prometom od 66.216 konvertibilnih maraka bila je to najtrgovanija dionica u Banjaluci, čiji je indeks BIRS u srijedu ipak zabilježio rast od 0,47 posto, zaključivši dan na 1046,4 boda.

+7,37 -13,08

REgIONALNI INdEKSI BIRS +0,47% +2,03% 1.046,40 Belex15 FIRS +0,73% 752,23 +0,42% 2.003,57 Belexline MBI10 +0,90% 1.391,62 +0,17% 2.599,05 SASX10 -0,58% MONEX20 +0,12% 1.001,72 11,573.74 SASX30 Stanje indeksa na zatvaranju u srijedu 29. lipnja 2011. 1.040,11 -0,09% SBITOP 745,03

EuROPSKI INdEKSI WIg20 +0,78% 2.803,26 +0,88% BuX +1,20% 22.641,20 -0,11% ATX 2.705,00 +2,08% +1,48% Stanje indeksa na zatvaranju u srijedu 29. lipnja 2011. +0,51%

FTSE100 5.837,64

dAX 7.273,07

CAC40

3.918,50 MICEX 1,660.00

AMERIčKI INdEKSI djIA +2,13% S&P500 +1,29% 12.188,69 1.296,67 NASdAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,53% utorak 28. lipnja 2011. 2.729,31

Izdavatelj

LJUBLJANSKA BURZA KRKG MELR PETG KBMR NF1N SOS2E GRVG POSR LKPG ZTOG SALR AELG PBGS RS59 CICG

Oznaka

Četvrtak 30/6/2011

business.hr

investor

OTVOrENI INVEsTIcIJsKI fONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

DIONIČKI

Ime fonda

OTP indeksni

45,4590

18,52

VB CROBEX10

109,5919

18,22

Erste Total East

35,1800

12,36

Capital Two

78,4366

12,31

Raiffeisen hrvatske dionice 77,6500

11,90

Ilirika Azijski tigar

49,8594

-17,59

ST Global Equity

42,7122

-13,44

NFD Aureus BRIC

26,3953

-8,03

101,8878

-7,63

82,7179

-6,26

Platinum Blue Chip

+ MJEŠOVITI

vrijednost promjena

udjela % 12 mj.

Erste Balanced

129,4000

11,46

Allianz Portfolio

118,8911

11,12

PBZ Global fond

109,0239

10,09

ICF Balanced

123,9860

5,80

OTP uravnoteženi

113,6090

4,63

ST Balanced

164,4354

-9,26

10,6232

-3,12

8,0457

-2,57

HPB Global

102,6170

-1,60

ZB global

141,0600

-1,46

AC GBEM KD Balanced

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

DIOnIčkI fOnDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Ilirika BRIC

Valuta

NFD Aureus US Algorithm KD Energija ZB BRIC+ NFD Aureus BRIC Ilirika Gold Ilirika BRIC MP-Bric HR KD Nova Europa KD Prvi izbor Raiffeisen World ZB trend Raiffeisen Emerging Markets Platinum Global Opportunity AC Rusija PBZ I-Stock ZB euroaktiv MP-Global HR OTP Europa Plus Platinum Blue Chip HI-growth NFD Aureus Global Developed HPB WAV DJE VB High Equity ST Global Equity OTP MERIDIAN 20 ZB aktiv MP-Mena HR Ilirika Azijski tigar VB CROBEX10 Ilirika JIE

kn kn € € € € kn kn kn € € € $ € kn € kn € € € kn € kn kn € kn kn € kn €

131,3140 10,2980 98,6600 26,3953 87,1267 101,8878 323,2933 6,9916 12,3011 102,0300 128,6200 54,7200 13,3138 40,9120 67,4303 103,9100 312,7486 110,0004 82,7179 8,2727 92,0936 96,5278 46,8346 42,7122 91,4846 99,7100 443,9806 49,8594 109,5919 154,9833

2,17 1,91 1,82 1,61 1,59 1,47 1,23 1,20 1,06 1,05 1,05 1,03 1,00 0,94 0,91 0,87 0,87 0,83 0,78 0,76 0,72 0,72 0,72 0,57 0,55 0,49 0,49 0,38 0,34 0,29

-6,81 -7,89 -4,66 -2,46 -7,76 -5,58 -3,88 -8,15 -4,59 -4,64 -2,18 -5,48 -6,25 -11,66 -5,01 -1,35 -0,68 -5,27 1,97 -1,33 -2,61 0,62 -2,86 -5,70 -3,90 -5,74 0,54 -4,77 -2,28 -6,37

-11,45 -5,57 -6,27 -7,75 -12,47 -14,21 -11,51 -4,48 -5,32 -3,86 -5,59 -10,27 -5,04 -11,61 -2,39 -1,37 -3,45 -2,21 -3,21 -4,50 -6,09 -0,99 -6,29 -8,52 2,84 -3,39 -9,73 -19,30 8,13 -9,37

10,64 8,40 -0,21 -8,03 N/A -7,63 -2,92 10,79 2,94 4,40 1,08 -3,42 10,48 -0,17 10,81 5,13 9,65 3,34 -6,26 0,31 -0,86 9,02 -0,69 -13,44 11,50 2,33 1,16 -17,59 18,22 -3,18

10,56 2,25 -1,11 -13,98 N/A 1,27 -6,26 -9,21 2,50 0,26 2,95 -15,74 -9,23 -18,75 -9,49 0,54 -7,65 5,04 -5,30 -2,01 -1,47 -0,92 -18,35 -7,65 -2,77 -0,06 3,20 -15,61 6,58 6,79

-10,65 -5,51 -7,45 -8,74 -12,93 -14,83 -12,98 -4,44 -5,35 -2,94 -5,28 -11,10 -6,04 -12,06 -3,10 -0,15 -2,47 -2,02 -2,52 -4,28 -5,64 -0,60 -5,83 -8,16 2,02 -4,11 -9,18 -19,66 6,63 -9,64

27,413 9,417 160,943 9,297 4,161 27,704 6,963 19,983 5,483 40,203 162,811 22,898 8,480 8,482 230,939 242,574 5,119 10,270 8,642 65,853 54,332 15,406 11,900 11,772 13,010 489,396 4,525 5,077 7,700 85,252

2,72 1,33 1,21 4,24 0,67 1,48 3,30 3,70 8,38 7,74 8,67 3,52 3,77 4,31 3,95 7,15 3,09 1,94 3,48 9,34 5,58 3,82 3,74 10,68 3,17 5,01 3,31 4,10 1,44 6,67

28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011

www.business.hr/investor MješOVItI fOnDOVI OTP uravnoteženi kn Ilirika JIE Balanced € HI-balanced € KD Balanced kn ZB global € NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn ST Balanced kn C-Premium kn AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € Allianz Portfolio kn HPB Global kn Agram Trust kn Erste Balanced € Raiffeisen Prestige € ICF Balanced kn PBZ Global fond kn Raiffeisen Balanced €

113,6090 143,1440 10,0757 8,0457 141,0600 79,5551 164,4354 5,6647 10,6232 118,8911 102,6170 69,4480 129,4000 107,4200 123,9860 109,0239 151,7800

0,53 0,51 0,46 0,38 0,35 0,32 0,20 0,14 0,05 0,03 -0,16 -0,16 -0,17 -0,25 -0,32 -0,35 -0,37

-3,07 -4,09 -0,01 -3,47 -4,86 0,49 -3,63 0,71 -3,08 1,28 0,10 -1,11 2,90 -2,04 4,46 -0,86 -3,25

6,97 -5,39 -1,81 -2,78 -3,90 -5,58 -3,55 1,54 -5,24 3,43 7,08 1,05 6,85 -0,79 12,12 5,04 -1,58

4,63 0,48 2,62 -2,57 -1,46 1,42 -9,26 0,47 -3,12 11,12 -1,60 1,95 11,46 2,61 5,80 10,09 1,16

2,33 6,83 0,08 -3,91 3,50 -4,51 6,05 -12,11 2,64 8,46 0,45 -1,41 0,45 5,64 2,68 5,35 4,84

5,58 -5,65 -1,74 -3,91 -4,42 -6,26 -3,69 1,28 -5,54 3,22 4,89 -0,69 5,92 -0,88 9,63 4,38 -2,20

40,140 39,944 77,333 6,798 697,986 13,644 15,133 12,371 14,304 8,214 99,136 15,593 115,522 173,224 16,471 314,407 302,973

5,54 5,43 9,34 5,45 9,99 4,95 8,47 4,41 2,32 2,13 5,73 2,97 10,44 1,31 9,16 9,79 8,83

28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 27.06.2011

€ € € € kn € € €

126,1597 160,6800 135,0700 131,8646 167,0031 177,2800 11,7569 129,2629

0,50 0,07 0,07 0,04 0,04 0,03 -0,01 -0,07

-2,10 0,58 1,92 0,70 1,29 -0,01 1,73 1,49

-0,60 1,00 3,71 1,94 3,21 1,66 3,56 4,82

1,08 0,37 7,24 4,50 8,16 4,72 4,85 6,16

4,29 4,86 4,57 4,47 7,99 6,50 1,75 4,58

-0,57 0,99 3,64 1,78 3,13 1,63 3,40 3,80

18,730 173,931 632,865 202,100 75,020 550,057 8,401 29,328

5,54 9,99 8,07 8,30 6,67 9,09 9,34 5,73

28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011

kn kn € € kn kn kn kn kn € kn € kn kn kn $ kn kn

124,1921 164,8309 141,2595 127,3642 140,2500 140,8802 137,1007 118,9017 11,5011 10,8340 109,9049 107,3400 100,9727 133,8931 147,0000 125,3002 133,8383 104,2101

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

0,59 0,62 0,50 0,60 0,57 0,87 0,65 0,75 0,85 0,73 0,67 0,81 0,55 0,54 0,57 0,21 0,54 1,50

1,47 1,28 0,93 1,15 1,15 1,64 1,26 1,50 1,51 1,40 1,26 1,68 N/A 1,03 1,43 0,54 1,22 1,52

2,64 2,45 1,92 2,73 2,92 2,99 2,97 3,20 3,04 3,06 2,82 3,24 N/A 2,20 3,26 1,22 2,80 3,12

4,01 4,68 3,21 4,27 4,28 4,52 4,30 4,86 5,21 3,95 4,53 4,10 N/A 6,15 4,73 3,70 5,21 2,18

1,42 1,26 0,93 1,14 1,13 1,61 1,24 1,48 1,49 1,38 1,24 1,66 0,98 1,02 1,40 0,53 1,19 1,62

229,480 2602,710 117,835 561,310 1026,761 117,063 36,700 207,000 183,565 29,076 170,544 199,641 5,034 1257,331 1413,336 42,394 376,821 6,993

5,52 10,93 10,93 8,93 8,07 7,76 7,49 3,65 2,75 2,07 2,13 1,76 0,42 12,25 8,34 6,21 5,73 1,92

28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011 28.06.2011

ObVeznIčkI fOnDOVI

OBVEZNIČKI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

Capital One

167,0031

8,16

Erste Bond

135,0700

7,24

HPB Obveznički

129,2629

6,16

HI-conservative

11,7569

4,85

Raiffeisen Bonds

177,2800

4,72

ZB bond

160,6800

0,37

OTP euro obveznički

126,1597

1,08

PBZ Bond fond

131,8646

4,50

Raiffeisen Bonds

177,2800

4,72

HI-conservative

11,7569

4,85

OTP euro obveznički ZB bond Erste Bond PBZ Bond fond Capital One Raiffeisen Bonds HI-conservative HPB Obveznički

nOVčanI fOnDOVI OTP novčani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Novčani Erste Money HI-cash ST Cash VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Novčani fond Raiffeisen Cash PBZ Dollar fond HPB Novčani Platinum Cash

OGLAS

I Zagrebačka burza pozdravila odluku grčkog parlamenta SUZDRŽANI Optimizam na domaćoj burzi ipak je bio nešto zatomljeniji, što se najbolje vidi na skromnom prometu Dionički indeksi Zagrebačke burze u srijedu su zabilježili blagi rast pa je tako Crobex rastao po stopi od 0,42 posto, dostigavši 2240,18 bodova, dok je Crobex 10 rastao po dvostruko manjoj stopi od 0,20 posto pa mu je vrijednost na kraju dana iznosila 1213,99 bodova. Ukupan promet iznosio je 16,4 milijuna kuna, što je blago povećanje u odnosu na prethodni dan. Na europskim i svjetskim burzama cijene dionica porasle su u srijedu, treći dan zaredom, jer ulagači honoriraju donošenje odluke grč-

kog parlamenta o mjerama proračunske štednje, što bi trebalo spriječiti širenje dužničke krize u eurozoni. To znači da će Grčka dobiti novu tranšu međunarodnog kredita i izbjeći insolventnost, što bi pozitivno djelovalo i na druge financijski oslabljene članice eurozone.

ĐĐ holding u padu

Zagreb nije tako daleko od najvećih europskih burza, ali je optimizam na domaćoj burzi ipak bio nešto zatomljeniji, što se najbolje vidi na skromnom prometu.

Samo su tri izdanja zabilježila promet veći od milijun kuna, a najlikvidniji je bio HT čijim se dionicama trgovalo u vrijednosti od 3,2 milijuna kuna. Cijena HT-a je nakon stagnacije cijene prethodnog dana u srijedu rasla po stopi od 0,27 posto pa je iznosila 256,69 kuna. Sljedeća najlikvidnija dionica u srijedu je bila ona Đure Đakovića kojom se trgovalo u ukupnoj vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Cijena joj je, međutim, blago pala, 0,03 posto. Gotovo podjednak promet skupila je dionica Končar - Elektroindustrije, čija je cijena ostala nepromijenjena na 650 kuna. Povlaštena dionica Adrisa je unatoč dosta velikom prometu od 996.303 kune ostala također nepromijenjene cijene. Atlantic gru-

IVICA MUDRINIĆ, predsjednik Uprave HT-a, čija je dionica u srijedu opet bila najlikvidnije izdanje na Zagrebačkoj burzi snimio saša ćetković

pa, koja je dan ranije bila najlikvidnija dionica, u srijedu je zabilježila samo 99.000 kuna prometa.

AD plastik skuplji 0,12%

Dionica AD Plastika rasla je 0,12 posto uz promet od

BROJkE

REGIJA

Konačno pozitivan odbijanac u Ljubljani Skokom vrijednosti većim od dva posto u srijedu se istaknuo ljubljanski indeks SBI TOP zaključivši dan na 745,03 boda, a vrijednost je rasla i indeksima na Banjalučkoj, Makedonskoj i Beogradskoj burzi.

969.270 kuna. Najveći rast među najlikvidnijim izdanjima zabilježila je dionica Petrokemije, čija je stopa rasta iznosila 3,66 posto uz ukupan promet od 877.910 kuna. Ante Pavić

Dvjema se dionicama u Ljubljani trgovalo u iznosima većim od 100.000 eura, a prva se na popisu najlikvidnijih našla Krka s prometom od 855.085 eura. Njezina cijena zadržala se na razini od 60 eura. Dionica trgovačkog lanca Mercatora

slijedila je s prometom od 288.678 eura, no cijena te dionice umanjena je u odnosu na zadnju zabilježenu u utorak više od dva posto te je iznosila 160,05 eura. Dionice bankarskog sektora istaknule su se rastom cijene u Beogradu, a predvodila

je ona Komercijalne banke s porastom vrijednosti od 7,37 posto. Ta je banka u prvih pet ovogodišnjih mjeseci ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 1,7 milijardi dinara, što je 55 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje. B.St.

0,42 0,58

posto porastao je beogradski BELEX 15

posto pao je sarajevski SASX-10

U svijetu se svakoga dana aktivira pola milijuna novih smartphonea s Googleovim operativnim sustavom Androidom, otkrio je šef Googleova projekta Android Andy Rubin. Ako taj podatak sam po sebi

ne djeluje zastrašujuće, evo još jednog: ta brojka povećava se za 4 posto - svakoga tjedna. Prema zadnjim dostupnim podacima, Apple registrira 325.000 novih uređaja dnevno, što znači da globalnu

postaje platforma za sve nove tehnološke usluge, ipak dobiva Google. Google očigledno namjerava postati dominantan na mobilnim uređajima kao što su Windowsi zavladali kompjutorima devedesetih, a Apple je zbog više cijene ure-

ipak izgubio bitku. Upravo zato javila se glasina da Apple u bitku kreće s jeftinom verzijom iPhonea, tvrdi Businessinsider. D. B.

dObITNIcI dANA (ZSE) Zlatni rat +13,54% Imunološki zavod +8,75% Hidroelektra niskogradnja +5,23% Končar D &ST +4,92% Karlovačka banka +3,66%

GUbITNIcI dANA (ZSE) Uljanik Excelsa nekretnine Dukat Viadukt HGspot

INdeKsI CROX Mirex

34 Raste

26 Nema promjene

POvRATAK OsNOvAmA

Utah legalizirao plaćanje zlatom i srebrom

30 Pada

TKO će osvojiti tržište?

Vrijed. 1,249,08 162,46

Prom. 0,38% 0,14%

Sirova nafta 92,89 Prirodni plin 4,34 Zlato 1,501,01 Srebro 33,91 Goveda 112,02 Kava 281,84

2,52% 1,59% 0,23% 1,11% 0,00% 0,48%

Izbacili ga iz hotela Nakon ispadanja iz turnira u Wimbledonu, hrvatski tenisač Ivo Karlović doživio je neugodno iznenađenje u londonskom hotelu Chelsea iz kojeg je izbačen. S obzirom na to da mu je istekla rezervacija, hotelsko osoblje dalo mu je 30 minuta da se spakira i napusti ga.

lokalni poduzetnik Craig Franco ponudit će tržištu svojevrsnu debitnu karticu kojom će se moći plaćati račune u visini depozita u zlatu i srebru koji će klijenti položiti u sef. Zlato kao valutu Utah je uveo iz protesta prema Fedovoj monetarnoj politici koja prema mišljenju republikanaca, koji u Utahu imaju većinu, obezvrjeđuje dolar. D. B.

ZARAdA NA IGRIcAmA

ArhIvA busIness.hr

Tvorac Farmvillea ide na burzu, zahtjev vrijedan 20 milijardi dolara Zynga, tvrtka koja se bavi on-line igricama, a hrvatskoj je javnosti postala poznata nakon što su se na Facebooku počele igrati Farmville, CityVille, Mafia Wars, Poker i druge igrice, trebala bi najkasnije do srijede, prema pisanju Reutersa, izaći na Njujoršku burzu (NYSE). Objavljeno je kako će u samom IPO-u Zynga pokušati

prikupiti od 1,5 do 2 milijarde dolara dodatnog kapitala. CNBC je objavio da će Zynga imati daleko veću valuaciju u IPO-u od prije procijenjenih 10 milijardi dolara pa se sada govori o svoti od oko 15 do 20 milijardi dolara. Prema podacima sa službenih stranica kompanije, Zynga mjesečno ima oko 215 milijuna aktivnih koris-

Grčki parlament usvojio je prvi paket mjera štednje, daljnji tijek događaja pratite na...

www.business.hr

UKRATKO...

ZlATNIK čuva vrijednost od padajućeg dolara

FOTOLIA

Američka savezna država Utah prva je omogućila legalno plaćanje zlatom i srebrom koje tretira jednako kao službenu valutu dolar. Zlato i srebro u kovanicama je čak izuzeto iz sustava naplate poreza na kapitalnu dobit te se kupnja kovanica ne smatra ulaganjem već jednostavno zamjenom valute. Osim što će se u Utahu moći plaćati u zlatu,

-11,93% -7,61% -7,21% -5,55% -5,44%

ArhIvA busIness.hr

Androidi pobjeđuju iPhone pa Apple odgovara jeftinim uređajem? bitku za mobilno tržište, koje đaja naposljetku

nika. To je najveći tvorac on-line igrica na društvenoj mreži Facebook, a prihode uglavnom ostvaruje na prodaji virtualnih predmeta poput traktora i oružja koje korisnici mogu upotrijebiti u igricama. Prije nekoliko mjeseci procijenjeno je da godišnji prihodi Zynge iznose oko milijardu dolara. B.hr

Gorka isprika Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin javno se jučer na sjednici Gradskoga vijeća ispričao predsjedniku Hrvatske stranke pravne države i gradskome vijećniku Siniši Prpiću i svim građanima koje je uvrijedio svojim komentarima koje je pod nadimkom pisao na portalu Virovitica.net. Ne da na svoje Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad javno je upozorio u srijedu da neće dopustiti uhićenja članova svoje vlade i predsjedničke ekipe, ustvrdivši da je riječ o "crvenoj liniji" koja se ne smije prijeći.