Business.hr broj 825

UO»I PRIVATIZACIJE 2

Vlada škverovima koncesije za zemljište poskupila šest puta Umjesto dosadašnjih 50 lipa po metru zemljišta, brodogradilišta e pla ati tri kune fiksno i varijabilni dio koji e ovisiti o ostvarenim prihodima

KAKO IZBJE I UGOVOR 2

Izabrana nova uprava Ine bez službene odluke Vlade

PETAK/SUBOTA 11 i 12/2/2011

BROJ 825 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

VLADA SAKRILA HBOR-ov POZIV U POMO 4-5 Vladini operativni programi za poticanje poljoprivredne proizvodnje, koje je osmislio HDZ-ov ministar Petar obankovi , doživjeli su potpuni neuspjeh - dvije tre ine seljaka ne vra aju HBOR-ove kredite dobivene uz poticaj i prijeti im zapljena imovine

ČOBANKOVIĆEV DEBAKL

HBOR će seljacima plijeniti kuće

HAZU O GOSPODARSTVU

Akademici: Istaknuti ekonomisti za 'katalog gluposti', mi radimo, ali nas se ne čuje Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusi u uvodu se pozvao na izlaganje akademika Zvonimira Baleti a o krizi, održano u travnju 2009. u prostorijama HAZU-a, serviraju i tu aktivnost kao jedan od dokaza angažmana akademije. "HAZU posebnu pažnju poklanja aktualnim gospodarskim problemima, samo taj aspekt ostaje nepoznat široj javnosti", upozorio je 6

info&stav 2-3

Pro istiti javnu nabavu ViĹĄe patenata

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko Šojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ€a ∆etkoviĂŠ, Hrvoje DominiĂŠ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂŠ RoziĂŠ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂŠ GrafiĂ‹ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ‹: Business.hr d.o.o.

Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d.

Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

SnaĹžan rast u Kini, JuĹžnoj Koreji i Japanu potaknuo je skok me unarodnih prijava patenata u svijetu u 2010., a trendu se priklju ila i Hrvatska. Broj prijava patenata porastao je lani 4,8%, na 162.900, u odnosu na 155.398 iz 2009.

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj 2010. podnesena 51 patentna prijava, 13 viĹĄe nego godinu ranije

Predstavnici nekih ve ih austrijskih kompanija ne e sudjelovati na javnim natje ajima u Hrvatskoj sve dok se ne uspostavi sustav javne nabave po europskim standardima, rekao je austrijski veleposlanik Jan Kickert na ju eraĹĄnjem predstavljanju twinning light projekta vrijednoga 230 tisu a eura iji je cilj ja anje transparentna sustava javne nabave u Hrvatskoj

VLADA O BRODOGRADILIĹ TIMA

ViĹĄe koncesijske naknade, o 3. m nastavak pregovora s D. Kon ar Pregovori o privatizaciji rije koga brodogradiliĹĄta 3. maj nastavit e se s tvrtkom Jadranska ulaganja u vlasniĹĄtvu Danka Kon ara, odlu ila je Vlada na ju eraĹĄnjoj sjednici. Ministar gospodarstva uro Popija obavijestio je da su Jadranska ulaganja jedina predala ponudu u 3. krugu privatizacije 3. maja, priloĹživĹĄi svu potrebnu dokumentacije te program restrukturiranja.

PredloĹženi program restrukturiranja bit e dostavljen 0AZTN-u i Europskoj komisiji, ime e se ispuniti svi preduvjeti za "kvalitetan zavrĹĄetak" privatizacije.

Premijerka Jadranka Kosor naglasila je pak kako Vlada, AZTN i svi drugi uklju eni

PREMIJERKA Jadranka Kosor nada se da e plan restrukturiranja Brodosplita „biti proglaĹĄen dobrim“ FOTO TADI /CROPIX

u privatizaciju pet hrvatskih brodogradiliĹĄta ulaĹžu velike napore kako bi se taj posao zavrĹĄio na zadovoljstvo "ne samo EK nego i zaposlenih u brodogradiliĹĄtima". Dodala je i da je plan restrukturiranja Brodosplita dostavljen u Bruxelles te da se nada da e "biti proglaĹĄen dobrim" jer e

to zna iti da se ugovaranje i proizvodnja u splitskom brodogradiliĹĄtu mogu nastaviti.

Ugovori o koncesijama

Na prijedlog ministra prometa BoĹžidara Kalmete Vlada je usvojila i izmjene odluka o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog kori-

ĹĄtenja luka posebne namjene u brodogradiliĹĄtima Kraljevica, Brodotrogir, 3. maj i Brodosplit te BrodogradiliĹĄtu specijalnih objekata Split.

Umjesto dosadaĹĄnjih 50 lipa po etvornom metru za stalni dio koncesijske naknade i 1% godiĹĄnje dobiti za njezin promjenjivi dio, brodogradiliĹĄta e ubudu e stalni dio koncesijske naknade pla ati u iznosu od 3 kune po kvadratu, a promjenljivi dio u iznosu jedan posto godiĹĄnjeg prihoda.

Ugovori e se potpisati posebno sa svakim brodogradiliĹĄtem, ime e se ispuniti i taj preduvjet za privatizaciju.

Ekopoticaji 75. mil. kn

ObrazlaĹžu i akcijski plan razvoja ekoloĹĄke poljoprivrede

PRILOG BORBI PROTIV KORUPCIJE I SUKOBA INTERESA

Izbor Uprave Ine: Vlada ne poĹĄtuje ugovore koje je sama Naftna kompanija Ina obavijestila je danas Zagreba ku burzu da je Nadzorni odbor tvrtke imenovao tri nova lana Uprave: Niku Dali a, Ivana KreĹĄi a i Davora Mayera, na mandat do 1. travnja 2015., a dosadaĹĄnji lanovi Uprave Tomislav Dragi evi , Josip Petrovi i Dubravko Tkal i opozvani su s duĹžnosti.

Imenovanje bi proĹĄlo gotovo nezapaĹženo da se uz njega ne veĹže nekoliko vrlo

zanimljivih podudarnosti.

Naime, Nadzorni je odbor nove lanove Uprave izabrao na vrlo neuobi ajen na in cirkularnim glasanjem. Ma ĹĄto se krilo iza takvog na ina glasanja (iz Ine nisu objasnili ĹĄto pod pojmom "cirkularnog glasanja" zapravo podrazumijevaju), jasno je da je ono provedeno na brzinu, bez sluĹžbenog sazivanja sjednice NO-a, u nastojanju da pro e ĹĄto je mogu e tiĹĄe i dalje od o iju javnosti, i to

upravo zbog injenice da je jedan od novooimenovanih lanova, Niko Dali , suprug ministrice financija Martine Dali , zbog ega je proteklih dana javnost brujala o potencijalnom sukobu interesa predstavnika Vlade.

Naime, temeljem dioni kog ugovora izme u Ine i Mola, hrvatske lanove Uprave bira Vlada, no Vladina odluka o imenovanju spomenute trojice lanova nigdje sluĹžbeno nije objav-

ljena i o njoj nema ni rije i ni u jednom od sluĹžbenih dokumenata sa sjednica Vlade! injenicu da su ministri - a me u njima i ministrica financija Martina Dali - prihvatili nove lanove i Nadzornom odboru Ine poslali signal da ih mogu potvrditi, izrijekom nam je po etkom tjedna potvrdio samo predsjednik NO-a Davor Ĺ tern, no pisanog traga o odluci nema! Ĺ tern je tada kratko prokomentirao kako je veza

››

BISER DANA Kandidata za Festival pjesama remetine ke popevke iz dana u dan je previĹĄe, a DORH je Ĺžiri. U finalu je pobijedila klapa zvana 4 H: HAC, HĹ˝, HPB i HEP. Pobijedili su s pjesmom koja je postala hit vrlo brzo u svim zatvorskim elijama: U eliji ovoj ja nisam bez nade, uskoro e sa mnom bit' netko iz Vlade

BROJKA

218.932

osobe bile su u prosincu 2010. zaposlene u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija, ĹĄto je 1,7 posto manje nego u studenome, objavio je DrĹžavni zavod za statistiku

DINKO BURI iz HDSSB-a u Saboru

3. maju n arom za razdoblje 2011.-2016., ministar Petar obankovi rekao je da e se ve u ovoj godini po eti prikupljati sredstva za poticanje ekopoljoprivrede te da e biti ispla eno oko 75 mil. kn za proizvodnju "zdrave hrane". U 2012. poticaji e iznositi 85, a u 2013. itavih 100 mil. kn. Cilj je da do 2016. ekopoljoprivreda bude zastupljena na 8% poljoprivrednog zemljiĹĄta, kaĹže obankovi , podsje aju i da e se u tu svrhu mo i koristiti i sredstva iz europskih fondova.

Vlada je usvojila i strategiju upravljanja javnim dugom do 2013. , ija je svrha o uvanje sadaĹĄnje razine zaduĹženosti od oko 41 posto udjela javnog duga u BDP-u.

Zoran Daskalovi

sama potpisala ministrice financija i novog lana Uprave "bra ne, a ne poslovne naravi" te da tu nema govora o sukobu interesa, no to je do danas ostalo jedino objaĹĄnjenje kojim je obranjeno imenovanje Dali a na mjesto lana Uprave Ine. Javnost je stoga ekala sluĹžbeno objaĹĄnjenje Vlade, no do ekala je tek - neuobi ajeno "cirkularno glasanje" Nadzornog odbora.

Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

UVODNIK

Vlada je svoje duĹžnike bacila na koljena KADA VLADA odlu i u i u neki biznis, npr. u proizvodnju mesa, od tog posla treba bjeĹžati glavom bez obzira ARHIVA B.HR Darko Bani ek, darko.banicek@business.hr

T

ko god zagovara tezu da je drĹžava loĹĄ poduzetnik, nakon otkri a kako su propali drĹžavni krediti kojima se podupirala poljoprivredna proizvodnja dobio je joĹĄ jednu potvrdu svog stava. Naime, samo se 33 posto poljoprivrednih proizvo a a, kojima je drĹžava odobrila investicije i kreditirala ih s kamatom od etiri posto, kakvu ostali poduzetnici mogu samo sanjati, moĹže pohvaliti da nisu spiskali drĹžavni poklon.

NJIH DVIJE TRE INE pak mogu se samo pitati ĹĄto im je trebalo da ulaze u posao na nagovor drĹžave. Ubudu e e i oni rezonirati kako treba. Kada Vlada odlu i u i u neki biznis, npr. u proizvodnju mesa, od toga posla treba bjeĹžati glavom bez obzira. Tako su i gradovi trebali biti pametniji, pa kad je Vlada rekla idemo zajedno graditi sportske dvorane, trebali su odmah pogledati na drugu stranu i re i da ih ne zanima tako 'perspektivna' investicija.

››

Vlada je jednom rukom davala stotine milijuna kuna u poljoprivrednu proizvodnju, a drugom na trĹžiĹĄtu stvorila situaciju u kojoj proizvo a i ne mogu prodati svoj proizvod i vratiti Vladi uloĹženo ini se kako Vlada uporno ne zna ĹĄto je najbolje za nju.

Iako je dobar dio od drĹžavnih 853 milijuna kuna, koliko ukupno iznose HBOR-ovi krediti plasirani u poljoprivredu, uloĹžen u sto arstvo, stanje na trĹžiĹĄtu mesa i mlijeka Vlada je dovela u takvu situaciju da je svoje duĹžnike doslovno bacila na koljena.

Hrvatska nikada nije uzgajala manje svinja nego danas, cijena svinjetine nikada ni-

je bila niĹža, a istodobno na trĹžiĹĄtu nikada nije bilo viĹĄe te vrste mesa. Ispada da je Vlada jednom rukom davala stotine milijuna kuna u proizvodnju, a drugom na trĹžiĹĄtu stvorila situaciju u kojoj proizvo a i ne mogu prodati svoj proizvod i vratiti Vladi uloĹženo.

NO, RADI PUNE ISTINE

ne treba nikako zaboraviti Agrokor i druge velike prera iva e mesa. Dok imovina

seljaka ide na bubanj, Agrokor npr. u Vupiku ulaĹže milijune u gradnju svinjogojskih farmi. Vupik se ne brine da ne e imati trĹžiĹĄte za svoje svinjske polovice. Agrokor si je prvo „sredio“ trĹžiĹĄte pa kre e u investicijski zamah, Vlada je krenula u investicijski zamah pa si je nakon toga „sredila“ trĹžiĹĄte tako da ne funkcionira i tako da njezini seljaci ne mogu preĹživjeti pod teretom kredita.

tema 4-5

DEBAKL ÂťOBANKOVI EVIH MJERA Od 492 odobrena kredit vrijedna 853 milijuna kuna, samo ih se 33 posto uredno vra a, a u

Pomozite HBOR V L A D I : seljacima ili ćemo im plijeniti kuće Vladini operativni programi za poticanje poljoprivredne proizvodnje, koje je osmislio HDZ-ov ministar Petar obankovi , doŞivjeli su potpuni neuspjeh - dvije tre ine seljaka ne vra a HBOR-ove kredite dobivene uz poticaj i prijeti im zapljena imovine

Vladini operativni programi potpore poljoprivrednoj proizvodnji, na osnovi kojih je Hrvatska banka za obnovu i razvitak kreditirala poljoprivrednike uz poticajne kamate, doĹživjeli su fijasko.

Prema dokumentu koji je HBOR uputio Vladi, upozoravaju i na alarmantno stanje s kreditima, zaklju no sa 31. prosinca 2010. godine od 492 odobrena kredita vrijedna 853 milijuna kuna samo ih se 33 posto uredno vra a, a 67 posto korisnika ili kasni s uplatama ili uop e ne vra a kredit.

Da je situacija vrlo ozbiljna, govori i podatak da je ra un 81 korisnika kredita, ĹĄto je 16 posto svih kredita, blokiran zbog nagomilanih dugova.

"UvidjevĹĄi nastale probleme i o ekuju i joĹĄ ve e posljedice krize, nelikvidnosti i nesre enog trĹžiĹĄta poljoprivrednih proizvoda, PETAR ÂťOBANKOVI , vje iti HDZ-ov ministar poljoprivrede, u svojem mandatu nije u inio niĹĄta kako bi oĹživio trĹžiĹĄte poljoprivrednih proizvoda SNIMIO SAĹ A ETKOVI

HBOR je predloĹžio resornom ministarstvu i ostalim sudionicima u provedbi Vladinih operativnih programa za poljoprivredu mjere koje bi mogle pomo i poljoprivrednicima u rjeĹĄavanju problema i savladavanju postoje ih prepreka koje su uzrokovale neredovito vra anje kredita. HBOR je kao drĹžavna razvojna banka zaduĹžen za poticanje razvoja gospodarstva, ali isto tako mora paĹžnjom dobroga gospodarstvenika ĹĄtititi povjereni mu kapital", objaĹĄnjavaju u HBOR-u svoj pritisak na Vladu.

Nadaju se dogovoru

U pismu, koje je Business.hr dobio na uvid, HBOR potpuni debakl Vladinih operativnih programa, koji su osmiĹĄljeni pod dirigentskom palicom vje itog HDZ-ovog ministra poljoprivrede Petra obankovi a, najavljuje kroz jedinu preostalu mogu nost za naplatu potraĹživanja, a to je zapljena imovine kojom su seljaci jam ili za dobivene kredite, a to osim gospodarskih objekata u pravilu zna i i ku e.

Zapljene, piĹĄe HBOR, je-

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

FOTO GLIBUŠI /CROPIX

dita koje je seljacima dala Hrvatska banka za obnovu i razvoj, a u najtežoj situaciji su sto ari

dina su preostala opcija u nekim slu ajevima i trebale bi se skoro provesti. Kako ne bi proveo kona nu mjeru, HBOR traži financijsku pomo Vlade korisnicima kredita, ali ne otkriva koliki bi iznos zakrpao kreditne rupe.

"O iznosima je još prerano govoriti jer je za prvi korak važno okupiti sve strane uklju ene u provedbu operativnih programa kako bismo u cijelosti sagledali problematiku poljoprivrednih proizvo a a, a sve radi što uspješnijeg povrata kredita, smanjenja naplate po izdanim jamstvima HAMAG-a i što manjeg broja pokretanja ovrha nad farmama i ostalim nekretninama, što uklju uje i obiteljske ku e te imanja korisnika kredita", zaklju uju u HBOR-u.

Nije to prvi put da HBOR upozorava Vladu na probleme s kreditnim plasmanima poljoprivredi. Ministarstvo poljoprivrede je 9. rujna prošle godine predložilo reprogram kredita plasiranih kroz programe Ministarstva tako da se otpiše sav dug na osnovi zateznih kamata te da se neotpla e-

ni dug umanji za popust na preostali dug u iznosu 40 posto u slu aju odgode pla anja za deset godina ili 60 posto za normalnu otplatu. HBOR, me utim, u pismu Vladi upozorava kako ni nakon provedenog reprograma za 49 kredita u 16 slu ajeva obveznici i dalje ne pla aju svoje obveze.

Dodatna zaduženost

Iako HBOR ne radi distinkciju me u kreditima, doznajemo da su u najtežoj poziciji sto ari. Me u stru njacima za sto arstvo javna je tajna da su pravilnici Ministarstva poljoprivrede koji odre uju minimalne uvjete za bavljenje sto arstvom prestrogi te da su investicije u staje bile prenapuhane. No, razlozi za propast investicija prema HBOR-u su raznoliki, a me u njima se navodi i kako je koli ina proizvedenog mlijeka po kravi koju postižu naši proizvo a i nedostatna za isplativost programa.

Tako er, najve i razlog zašto su investicije propale su dodatna zaduženost, odnosno preinvestiranost projekta. Seljaci su,

osim što su od države dobili povoljne kredite, podizali i kredite za osobna vozila i sli no te se zaduživali za dodatne investicije koje ne vra aju ulog. Problem su i nedostatne površine obradive zemlje kojim raspolažu seljaci. Tako er, zbog uvoza su pale cijene mesa, a istodobno su porasle cijene svih temeljnih sirovina i energenata koji se koriste u proizvodnji, navodi HBOR u svom dopisu.

HBOR-ovi programi kreditiranja poljoprivredne proizvodnje uklju uju program kreditiranja govedarstva, svinjogojstva, podizanja dugogodišnjih nasada te program za razvoj povrtlarstva. Korisnici su u pravilu dobivali kredite u vrijednosti do 3,5 milijuna kuna uz etiri posto kamate, i to na 12 godina uz dvije godine po eka. Za podizanje maslina rok otplate je i do 15 godina, a po ek do tri godine.

Korisnici su mogli biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, ali i zadruge i tvrtke.

Darko Bani ek

darko.banicek@business.hr

››

HBOR je kao državna razvojna banka zadužen za poticanje razvoja gospodarstva, ali isto tako mora pažnjom dobroga gospodarstvenika štititi povjereni mu kapital PORU»UJU IZ HBOR-a, na ijem je elu Anton Kova ev SNIMIO SAŠA ETKOVI

tema 6-7

HAZU O GOSPODARSTVU Hrvatska akademija znanosti i umje društvenog razvoja Hrvatske, odbacujući kritike o svojoj neproduk

Akademici: Istaknuti ek gluposti', mi radimo, al Predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić u uvodu se pozvao na izlaganje akademika Zvonimira Baletića o krizi, održano u travnju 2009. u prostorijama HAZU-a, servirajući tu aktivnost kao jedan od dokaza angažmana akademije. "HAZU posebnu pažnju poklanja aktualnim gospodarskim problemima, samo taj aspekt ostaje nepoznat široj javnosti", upozorio je Nakon prozivki da je "najskuplji starački dom" koji iz proračuna isisava 40ak tisuća kuna po akademskoj glavi godišnje, a to ne pravda posebno zamijećenim aktivnostima i stavovima o važnim društvenim pitanjima, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) odlučila je jučer organizirati okrugli stol o temi ekonomskoga i društvenog razvoja Hrvatske.

Pozvali su i bivšeg predsjednika Stjepana Mesića da kaže koju te dali svoje viđenje gospodarske prošlosti i viziju budućnosti, dotaknuvši se čak daleke 2030.

'Mesić briljantan'

Mesić je u svom izlaganju ponovio kako Hrvatskoj treba razvojna strategija u kojoj će sudjelovati država, ali je primarno treba izraditi veliki kapital ― banke i korporacije. "Ali kod nas u razvoju strategije ne mogu sudjelovati banke jer ih mi nemamo. Imamo EBRD, koji je vapijući glas u pustinji. Sve druge banke pro-

dali smo strancima, pa su one sada u funkciji stranih strategija", kazao je, dodavši kako je i laiku jasno da će investicijske projekte koje Vlada spominje, za koje kaže da će ih banke financirati a država za njih jamčiti, platiti na kraju sama država. Mesiću, koji je uvodno istaknuo da nije ekonomist nego političar koji ima nekog znanja o gospodarstvu, prisutni su izlaganje pohvalili kao "briljantno", uz primjedbu kako je sam sebi skočio u usta rekavši da nije ekonomist.

U ozračju međusobnog komplimentiranja nastavili su se nizati zaključci o stanju gospodarstva: članstvo u EU ne može biti čarobni štapić; ući ćemo u EU koja se bitno razlikuje od one s kojom smo počeli pregovore; ako mislimo u EU, deficit na tekućem računu platne bilance ne smije biti veći od 2 posto, a neto zaduženje ne smije prijeći 50 posto BDP-a; u Hrvatskoj ne može funkcionirati 578 različitih teritorijalnih

veterani ekonomske misli smatraju da i dalje imaju što za ponuditi u interesu gospodarskog razvoja Hrvatske Snimio hrvoje dominić

jedinica i isto toliko "lokalnih šerifa"... Neki su došli i na ideju osnivanja novih ministarstava, primjerice onog za rudarstvo i energetiku, pa i državne agencije za koncesije koja bi odlučivala tko i koliko može ulagati u te sektore.

'Valentić ga postiđuje'

Iako se Vlada okružila nebrojenim stručnim skupinama, Tihomir Domazet iz Hrvatskog instituta za financije i računovodstvo predlaže novu, interdisciplinarnu skupinu znanstvenika i stručnjaka koji bi utvrdili glavne pravce stra-

tegije razvoja. Poručuje da Vlada i HNB moraju hitno pronaći novac s niskim kamatama kojim će zaustaviti daljnji pad odnosno stagnaciju. Smatra i da je za otplatu vanjskog duga potrebno osigurati rast BDP-a od oko 3 posto.

Najoštriji je u izlaganju bio akademik Uroš Dujšin, koji je kazao kako treba složiti "katalog gluposti" u kojima bi se našle izjave nekih od naših istaknutih ekonomista. Nimalo mu nije drag ni bivši premijer Nikica Valentić, koji je kod njega slušao Ekonomsku politiku. "Što me postiđuje",

kazao je Dujšin, svrstavši Valentića u one ekonomiste zahvaljujući kojima je u Hrvatskoj proizvodnja zamijenjena uvozom, a kuna aprecirala. "Svaka im hvala i dika na tome", poručio je.

Jučer održani okrugli stol mogao se zvati i "Što sam mislio 2009." s obzirom na to da se predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić u uvodu pozvao na izlaganje akademika Zvonimira Baletića o krizi održano u travnju 2009. u prostorijama HAZU-a, servirajući tu aktivnost od prije gotovo dvije godine kao jedan od dokaza angažmana akademije. Na

umjetnosti organizirala je okrugli stol o temi ekonomskog i roduktivnosti

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

ekonomisti za 'katalog ali nas se ne čuje HAZU-ov okrugli stol bio je poprište gomile starih maksima, citata, slikovitih usporedbi i zaklju aka za kojima su govornici posezali u nastojanju da do araju trenuta no društveno i ekonomsko stanje.

›› ››

Rekli su...

Nema bogatog kraljevstva bez bogate poljoprivrede

VLADIMIR STIPETI , akademik, prisjetio se stare maksime apeliraju i na ve i angažman u poljoprivredi

Dugoro no, svi smo mrtvi

STJEPAN MESI , bivši predsjednik RH, citirao je velikog J. M. Keynesa, govore i o dugoro nim ekonomskim planovima

››

samom je po etku kritike o njezinoj neproduktivnosti nazvao neopravdanima, "jer HAZU posebnu pažnju poklanja aktualnim gospodarskim problemima, samo taj njihov aspekt ostaje nepoznat široj javnosti".

Aktualna rasprava

Svog se izlaganja iz 2009. prisjetio i akademik Vladimir Stipeti , spomenuvši se kako je tada smatrao da Hrvatska nije slijedila tehnološki razvoj, što je za posljedicu imalo smanjenje broja goveda od 1989. za pola, peradi za 40 posto, ostalih vrsta stoke za

30 posto.... Stipeti je kazao i kako bi Hrvatska trebala imati stopu rasta u blizini 6 posto godišnje kani li susti i Europu do 2030., "što je u današnjem svjetlu zaduženosti Hrvatske vrlo malo mogu e".

Od aktivnosti iz 2009. godine valja napomenuti i da je HAZU tada izdao zbornik radova "Kriza i okviri ekonomske politike", koji je zajedno sa zbornikom "Facing the future of SEE Europe" (izdanim 2010.) poslužio kao podloga ju erašnjoj raspravi.

Branka Suvajac

branka.suvajac@business.hr

››

Sjedi i prst u uho

MIRKO ZELI , akademik, opisuju i odugovla enje Hrvatske po pitanju Južnog toka

S ekonomistima nikad ne znaš gdje po inje pravo, a gdje ekonomija, to je zapetljano kao svinjsko crijevo JAKŠA BARBI , ekonomist, ustvrdivši da u Hrvatskoj „ne postoji ni V od vladavine prava“

››

Skorašnji posjet Pape Zagrebu dokaz je da u Hrvatskoj postoji zagrobni život UROŠ DUJŠIN DUJŠIN, akademik, zapitavši se gdje su bili ekonomisti da savjetuju razli ite hrvatske vlade

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

SSSH

‘Nezaposlenih je zapravo 400.000’

Zagreb. Savez samostalnih sindikata Hrvatske pokre e kampanju protiv neisplate pla a te poreza i doprinosa, zbog ega trenuta no u Hrvatskoj oko 70.000 radnika radi a ne prima pla e i pripadaju e doprinose. “Ako te radnike pribrojimo osobama evidentiranim na HZZ-u, ispada da Hrvatska ima oko 400.000

nezaposlenih”, istaknuo je na ju erašnjoj presici predsjednik SSSH Mladen Novosel.

Neisplata pla a prisutnija je u proizvodnji, posebno u privatnom sektoru, a sindikati udruženi u SSSH trenuta no imaju 9300 lanova u 73 tvrtke koje ne pla aju svoje obveze prema radnicima i državi.

SSSH od Vlade traži efikasne mjere za suzbijanje nelikvidnosti, od poslodavaca o ekuju uklju ivanje u akciju kako bi sprije ili nelojalnu konkurenciju, a od radni kih predstavnika da odmah obavijeste sindi-

kat im poslodavac ne isplati barem jednu pla u ili ne uplati doprinos. Radnici koji ne prime pla u moraju od poslodavca dobiti obra un pla e jer je to ovršna isprava s kojom se radnik može naplatiti, a ako ga ne dobiju, trebaju to odmah prijaviti Državnom inspektoratu, napominje Novosel.

Predsjednik Sindikata turizma Eduard Andri rekao je da više od 20 tvrtki s oko 1800 zaposlenih ne ispla uje redovito pla e niti upla uje doprinose, a me u njima ima i državnih tvrtki. H

MLADEN NOVOSEL, predsjednik SSSH SNIMIO HRVOJE DOMINI

Milijun eura za 50.000 domaćih turista 13 BROJKA

DAMIR BAJS, ministar turizma, potpisao je ju er ugovore za potporu doma em turizmu s nekoliko putni kih agencija

SNIMIO HRVOJE DOMINI

posto ukupnih turisti kih dolazaka lani se odnosilo na doma e goste; u Francuskoj je taj udjel 60 posto, u Portugalu 49 posto, a u Sloveniji 38 posto

'OSTANI U HRVATSKOJ' HTZ cilja na maturante i umirovljenike: programom 'Upoznaj Hrvatsku' u turisti ki nerazvijene dijelove želi dovesti 34.000 turista, a maturalcima po cijenama nižim od 10 do 15 posto, uz ostalo, produljiti sezonu "Hrvatski turizam u 2011. ulazi svjestan okolnosti.

Konkurenti rade na tome da sa uvaju doma e goste, što je razumljivo, jer ako se ljetuje u zemlji, pomaže se vlastitom turizmu. U prošloj

smo godini imali znatan, 13postotni pad doma ih gostiju, što zna i da smo ga, kako bismo ostali u ukupnom plusu, morali nadokna ivati me unarodnim gostima.

Stoga smo osmislili posebne

programe za doma e turiste", rekao je ju er ministar turizma Damir Bajs na potpisivanju ugovora za potpore doma em turizmu koje je u HTZ-u potpisalo nekoliko putni kih agencija.

Bajs je istaknuo kako je broj doma ih gostiju u Hrvatskoj proporcionalno znatno slabiji nego u nekim drugim zemljama: u prošloj je godini iznosio samo 13 posto od ukupnih dolazaka. Za usporedbu, u Francuskoj on iznosi 60 posto, u Portugalu 49 posto, a u nama susjednoj Sloveniji 38 posto. Stoga su osmišljeni posebni programi i modeli, a za doma i turizam najzanimljiviji su oni pod nazivima "Ostani u Hrvatskoj" i "Upoznaj Hrvatsku".

Boris Žgomba, predsjednik Udruge hrvatskih putni kih agencija, istaknuo je da sredstva namijenjena poticanju doma eg turizma ne idu agencijama koje, kako je rekao, zapravo samo obavljaju transmisiju sredstava, nego su namijenjena krajnjem korisniku.

Posebice se osvrnuo na organizaciju maturalnih putovanja u Hrvatskoj te najavio kako e se ravnateljima škola preporu iti doma e destinacije tijekom cijele godine.

Socijalni programi

Po maturantu 200 kn

"Za doma e smo turiste osigurali milijun eura i o ekujemo da e 50.000 doma ih gostiju biti vezano uz te ugovore. Kroz program "Upoznaj Hrvatsku" poti emo turisti ki nerazvijene dijelove Hrvatske, gdje planiramo dovesti 34.000 turista. Programi su vezani uz socijalne skupine kao što su maturanti ili umirovljenici. Kako bismo potaknuli interes za te programe, preusmjerit emo i novac iz drugih programa, a uvjeti za doma e goste moraju biti najbolji. Tako i turisti ki proizvod treba biti prilago en mogu nostima doma ega gosta", rekao je ministar Bajs te istaknuo kako je cilj da se doma i gosti zadrže tijekom cijele godine.

"Vodimo ra una i o socijalnoj osjetljivosti, a Hrvatska e odredišta biti konkurentna i cijenom i ponudom u odnosu na ona inozemna", kazao je Žgomba, koji je na pitanje koliko e te mjere konkretno utjecati na cijenu maturalnih putovanja procijenio kako je rije o 10 do 15 posto, odnosno 200 kuna po u eniku, za koliko bi trebala biti umanjena cijena aranžmana.

Novinare je zanimalo i koliko su potpore doma em turizmu ve e od onih za inozemne goste, a prema rije ima ministra Bajsa, one ovisno o dijelu turisti ke godine mogu biti i do 30 puta ve e.

Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

doga aji

ZG TAKSI

TraĹže 284 dozvole, a imaju 120 voza a

10-11

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

SNIMIO HRVOJE KNEZ

> nacionalno > lokalno > svijet

TAKSI Od 100 prijava koje su stigle na natje aj za 263 nove taksi dozvole uvjete je na elno zadovoljilo njih 86

Zagreb. Od 100 prijava koje su stigle na natje aj za 263 nove taksi dozvole koje dijeli Grad Zagreb, uvjete natje aja na elno je zadovoljilo, prema informacijama iz Gradskog ureda za promet, njih 86. Me u njima je pet tvrtki; tri u vlasniĹĄtvu Taxi Cammea te Metropola auto i Eko prijevoz, dok su ostalo fizi ke osobe, me u ostalim, zagre-

ba ki taksisti koji Ĺžele poslovati s viĹĄe vozila. Problem je, me utim, ĹĄto svi prijavljeni ukupno traĹže ak 284 dozvole, a imaju samo 120 voza a.

Prema zakonu, na jedno vozilo ide jedna dozvola i minimalno jedan voza s poloĹženim ispitom za taksi prijevoz. Ipak, svi oni koji su udovoljili uvjetima natje aja imat e 15 dana da uklone te nedostatke i angaĹžiraju voza e s dozvolom. Za polaganje ispita za taksi vozila zasad je prijavljeno oko 140 voza a, no to bi bilo jedva jedan voza po taksiju, od kojih e

mnogi voziti u tri smjene.

Mijo Bezer, pomo nik pro elnika u Uredu za promet, ve je izrazio sumnju u mogu nost da sve dozvole budu podijeljene u prvom krugu. Tvrtke mogu dobiti najviĹĄe 50 dozvola. Najve e apetite pokazao je rije ki taksist Kosta Minovski, no zbog pokretanja postupka od strane Op inskog drĹžavnog odvjetniĹĄtva u Rijeci protiv Taxi Cammea i utaje 568 tisu a kuna poreza gradona elnik Milan Bandi naloĹžio je kontrolnom uredu da provjeri poslovanje rije kog taksi prijevoznika. N. C.

Milan Bandić traĹži inve za vrtić i staraÄ?ki dom KAD PRESUĹ I PRORAÂťUN, JPP Grad Zagreb potkraj ovoga mjeseca objavit e javni poziv investitorima koji su zainteresirani za gradnju dje jeg vrti u rnomercu te stara kog doma u Maksimiru. U oba slu aja investitor mora imati svoje neizgra eno zemljiĹĄte na kojem bi o vlastitom troĹĄku napravio objekt po sistemu 'klju u ruke' Kako bi ublaĹžio kroni ni nedostatak druĹĄtvenih objekata u Zagrebu, ija se gradnja viĹĄe ne moĹže financirati iz sve siromaĹĄnijega gradskog prora una, Grad Zagreb potraĹžit e pomo privatnog kapitala te e krajem ovoga mjeseca objaviti javni poziv investitorima koji su zainteresirani

za ulaganje u dje ji vrti u rnomerca i stara ki dom u Maksimiru.

Normativi za dom

Kako je navedeno u materijalima koje je gradona elnik Milan Bandi uputio Gradskoj skupĹĄtini, u oba slu aja investitor mora imati svoje

neizgra eno zemljiĹĄte na kojem bi o vlastitom troĹĄku napravio objekt po sistemu "klju u ruke". U Gradu bi sredstva za otplatu trebali osigurati tek idu ih godina (uvjet investitorima je obro na otplata kupoprodajne cijene). U gradskoj su upravi uvjereni da e biti zaintere-

siranih poduzetnika „jer bi u recesiji osigurali zaposlenost u svojim tvrtkama“.

Frapantan je podatak da je posljednji stara ki dom u Zagrebu sagra en prije 20

godina, a sadaĹĄnji smjeĹĄtajni kapaciteti pokrivaju samo oko 4 posto broja gra ana starijih od 65 godina (normativ EU je pet posto). Na listama za smjeĹĄtaj nalazi se

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA NATJEAJEM TRAŽI PARTNERA ZA GRADNJU

Za dom za starije u Zaboku od 35 milijuna kuna model prava gra enja umje Županija e privatnom investitoru prvih 7 godina ustupiti zemljiťte i postoje e objekte bez naknade. Od 8. do 15. godine naknada za koriťtenje iznosit e 10.000 eura godiťnje, a za daljnjih 15 godina 20.000 eura Krapinsko-zagorska Şupanija raspisala je natje aj kojim traŞi partnera za gradnju doma za starije i nemo ne osobe u srediťtu Zaboka. Potencijalni investitor trebao

bi u gradnju doma uloĹžiti 30 do 35 milijuna kuna. U Zaboku je nedavno sagra ena bolnica pa se na lokaciji bivĹĄe bolnice otvorio prostor koji uglavnom stoji prazan. U Ĺžupaniji ga Ĺžele staviti u funkciju.

Isprva se razmiĹĄljalo o modelu javno-privatnog partnerstva, ali se u investiciju kre e prema modelu prava gra enja koji se osniva na rok od 30 godina te se sporazumno moĹže produljiti ili skratiti.

Krapinsko-zagorska Ĺžupanija kao javni

partner privatnom e investitoru za prvih sedam godina ustupiti zemljiĹĄte i postoje e objekte bez naknade. Od osme do petnaeste godine naknada za koriĹĄtenje zemljiĹĄta i objekata iznosit e 10.000 eura godiĹĄnje, a za daljnjih petnaest godina 20.000 eura godiĹĄnje. "Kod JPPa projekt se priprema najmanje godinu dana. Prednost je modela prava gra enja u tome ĹĄto privatni investitor moĹže po eti graditi odmah nakon izbora najpovolj-

nijeg ponu a a putem natje aja", objaĹĄnjava Goran Grobotek, glasnogovornik Ĺžupana Krapinsko-zagorske Ĺžupanije.

Prema urbanisti ko-arhitektonskoj studiji, radovi predvi aju rekonstrukciju postoje e zgrade i gradnju novog prostora veli ine 5000 kvadrata. U 78 komfornih soba u dom bi se trebalo smjestiti 170 korisnika. Uredit e se i prate i sadrĹžaji, a idejno rjeĹĄenje predvi a mogu nost gradnje komercijalnih sadrĹžaja. Planira

PAKET ULAGANJA 7 MIL.

eura, navode iz Sportina Groupa, a dolaskom XYZ-a na hrvatsko trĹžiĹĄte otvorilo se 100 novih radnih mjesta, od ega 60 u Zagrebu i 40 u Splitu.

XYZ Premium Fashion Store u Arena Centru Zagreb otvoren je na viĹĄe od 2100 etvornih metara, a u City Centru one Split imat e 1300 etvornih metara prodajnog prostora.

Povezivanje svjetski poznatih brendova u XYZ koncept, stvara potpuno novo okruĹženje na hrvatskom modnom trĹžiĹĄtu, kazala je direktorica Sportine za Hrvatsku Nina Kora . H

Sportina otvorila Fashion Store u Arena Centru

Zagreb. Tvrtka Sportina Group otvorila je ju er u Arena Centru Zagreb prvi XYZ Premium Fashion Store u Hrvatskoj, koji nudi svjetske modnih brendove dostupnog luksuza na jednom mjestu, a za tjedan dana otvara se i u City Centru one Split.

Ukupna vrijednost tih investicija premaĹĄuje sedam milijuna

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Sufinanciranje otkupa svinja dobile 4 tvrtke

Zagreb. Ministarstvo poljoprivrede priop ilo je da su pravo na sufinanciranje otkupa utovljenih svinja dobila etiri otkupljiva a kojima e se sufinancirati otkup ukupno 18.500 svinja. Uvjete natje aja ispunile su sve etiri pristigle ponude, pa pravo na sufinanciranje imaju PIK Vrbovec, Industrija mesa

Ivanec, Kudeli i Imes mesna industrija. Sa svakom od tvrtki Ministarstvo je sklopilo ugovor po kojem su otkupljiva i preuzeli obvezu da e u roku od 45 dana od potpisivanja ugovora otkupiti raspoloĹživ broj utovljenih svinja mase od 95 do 130 kilograma. etiri su se tvrtke obvezale vlasnicima svinja isplatiti minimalnu otkupnu cijenu u iznosu od 9,50 kn/kg Ĺžive mase, odnosno 0,16 kuna po mesnoj jedinici, a od svakog pojedinog vlasnika mogu otkupiti najviĹĄe 250 komada utovljenih svinja. M. P.

OSIGURANJE

UNIQA uvela meteo uslugu Uniqa osiguranje predstavilo je novu uslugu na hrvatskom trĹžiĹĄtu MeteoUNIQA, servis koji upozorava na dolazak ekstremnih vremenskih nepogoda.

Usluga je besplatna i dostupna ugovarateljima Uniqa kasko osiguranja. Upozorenja e se slati putem SMS-a ili e-maila.

Uslugu osiguravaju preko tvrtke Ubimet, vode eg dobavlja a meteousluga u Europi. H

rasprodaja nvestitore Pevecova pogodit će trŞiťte kamiona om STEAJNA BAGATELA

FOTO MIDŽOR/CROPIX

izme u 7 i 10 tisu a osoba, a zbog viĹĄegodiĹĄnjeg ekanja mnogi svoje mjesto u domu i ne do ekaju. Novi dom u Maksimiru trebao bi imati najmanje 180 kreveta, odno-

a umjesto JPP-a se otvoriti 50-ak radnih mjesta.

Komercijalna cijena smjeĹĄtaja u domovima za starije i nemo ne u Hrvatskoj iznosi od tri do ĹĄest i pol tisu a kuna, ovisno o kategoriji sobe. U Ĺžupaniji isti u da e u dogovoru s investitorom inzistirati na tome da se za odre eni broj kreveta odredi socijalna cijena.

Maja Grbi

sno 60 jednokrevetnih i 50 dvokrevetnih apartmana te jedinice za poja anu njegu za 20 korisnika. Grad traĹži da dom ima oko 12.000 kvadrata zatvorene povrĹĄine te sve potrebne prate e prostore, kao i prostore za najam (trgovina, lije ni ka ordinacija, frizersko-pedikerski salon).

Investitor treba predati dom Gradu 20 mjeseci nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora.

JPP i za ĹĄkole

Za novi dje ji vrti na rnomercu poduzetnici trebaju imati svoje neizgra eno gra evinsko zemljiĹĄte, ali u neposrednoj blizini Dje jeg vrti a Ĺ umska jagoda.

Novi objekt predvi en je za najmanje 60 djece u etiri obrazovno-odgojne skupine (dvije vrti ke i dvije jasli ke), a Gradu treba biti predan na koriĹĄtenje do 30. lipnja 2012. godine.

Prema planu gradnje kapitalnih objekata, putem javno-privatnog partnerstva u Zagrebu bi ove godine trebala po eti gradnja joĹĄ dvaju vrti a i dviju osnovnih ĹĄkola u Vrbanima III i Kajzerici, dok bi tri doma umirovljenika privatni ulaga i trebali joĹĄ graditi u Dubravi, Sesvetama i MarkuĹĄevcu.

Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

Kako bi namirio barem dio potraĹživanja Pevecovih vjerovnika, ste ajni upravitelj Darko Ĺ ket nastavlja rasprodavati imovinu te tvrtke.

Tako bi se ovih dana trebao okon ati javni natje aj za prodaju pokretne imovine, ĹĄto uklju uje 55 motornih vozila, me u kojima je 31 kamion, procijenjenih na 3.539.226,65 kuna, te 19 ure aja radioopreme procijenjene vrijednosti 25.569 kuna.

Nije to prvi put da se Ĺ ket pokuĹĄava rijeĹĄiti Pevecova voznog parka, koji mnogi smatraju jednim od glavnih uzroka poslovne propasti tog bjelovarskoga trgova kog lanca. U rujnu proĹĄle godine na bubnju su se naĹĄla 62 vozila, ali prodano ih je samo sedam. Ĺ to o ekuje od ovog kruga natje aja, od Ĺ keta nismo uspjeli doznati, pa smo prognozu potraĹžili me u prodava ima kamiona.

"Upitno je u kakvom su stanju ta vozila. No s obzirom na ukupnu vrijednost natje aja, siguran sam da je procijenjena vrijednost ispod realne.

Nama je jasno da se oni na taj na in pokuĹĄavaju rijeĹĄit viĹĄka tereta i osigurati potreban

SNIMIO HRVOJE DOMINI

DOM SVETA ANA jedan je od stara kih domova u Zagrebu, u kojem je posljednji takav objekt sagra en prije 20 godina

Pevec je oglasio joĹĄ jednu rasprodaju kamiona i ostalih vozila i mehanizacije u postupku ste aja, a trgovci teretnim vozilima kaĹžu kako se s nisko odre enim cijenama kamiona ne mogu natjecati

Darko Ĺ ket, ste ajni upravitelj Peveca, mora na sve na ine namaknuti novac za isplatu vjerovnika tvrtke

novac, ali mi se u tom slu aju teĹĄko na trĹžiĹĄtu moĹžemo nadmetati s njima. Onaj tko misli sada kupovati kamione, vjerojatno e iskoristiti priliku. S obzirom na to da primje ujemo prve naznake izlaska iz krize i oporavka naĹĄeg sektora, vjerujem da e ovaj put prodati viĹĄe vozila nego na prethodnom natje aju", istaknuo je Ivan Trgov evi , marketinĹĄki menadĹžer tvrtke Strada, jednog od zastupnika vozila Iveco za Hrvatsku.

Prije samo nekoliko godina situacija je bila posve druk ija. Kupnjom viĹĄe od 700

BROJKA

212

novih teglja a prodano je proĹĄle godine, ĹĄto je taj trĹžiĹĄni segment bacilo na koljena

motornih vozila Pevec je dao vjetar u le a mnogih zastupnicima vozila. Istodobno je znatno pridonio nestanku velikog broja malih autoprijevoznika s naĹĄih cesta jer nisu mogli konkurirati njegovom stalnom ruĹĄenju cijena. Danas su prodava i zabrinuti zbog povratka njegovih kamiona na trĹžiĹĄte, a mali su prijevoznici sretni ĹĄto e imati priliku kupiti kamione ispod njihove objektivne vrijednosti.

S obzirom na podatke agencije Promocije plus, prema kojima je lani prodano samo 212 novih teglja a, mnogi e zastupnici novih i rabljenih kamiona morati pri ekati joĹĄ neko vrijeme da njihova prodaja krene uzlaznim putem. Naime, vozni park koji je Pevec ponudio trĹžiĹĄtu po bitno povoljnijim cijenama premaĹĄuje njihovu zajedni ku mjese nu prodaju te vrste vozila. H. R.

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

PREMA 2009.

Maloprodaja u prosincu realno porasla 0,2%

Zagreb. U Hrvatskoj je promet od trgovine na malo u prosincu 2010. u odnosu na studeni nominalno bio ve i 15,6 posto, a realno 15,5 posto, dok je na godiĹĄnjoj razini zabiljeĹžen rast nominalno 2,6 posto, a realno 0,2 posto, podaci su koje je objavio DrĹžavni zavod za statistiku.

Prosinac je ĹĄesti mjesec zare-

23 MILIJUNA BEZ POSLA

Hrvatska iznad prosjeÄ?ne stope nezaposlenosti EU Stanje na hrvatskom trĹžiĹĄtu rada nije se popravilo, a blagi porast broja zaposlenih u tre em kvartalu pripisuju se sezonskim u incima Europska unija i dalje je suo ena s rekordnom nezaposlenoĹĄ u i njezin gospodarski oporavak zasad ne rezultira odgovaraju im poboljĹĄanjem stanja na trĹžiĹĄtu rada, dok je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj neĹĄto iznad prosjeka Unije, ali i manja nego u nekoliko starih i novih lanica EU. Najnoviji podaci statisti kog ureda Europske unije Eurostata, objavljeni po etkom ovoga mjeseca, pokazuju da je u EU viĹĄe od 23 milijuna ljudi bez posla.

U prosincu 2010. desezonirana stopa nezaposlenosti, koja se temelji na definiciji Me unarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u 27 lanoj EU 9,6 posto, kao i u studenome. U 16- lanoj eurozoni u prosincu je bila 10 posto, kao i u studenome, objavio je Eurostat.

To su neĹĄto viĹĄe stope nego u prosincu 2009. godine, kada je stopa nezaposlenosti u EU bila 9,5 posto, a u eurozoni 9,9 posto.

U redovnom izvjeĹĄ u EK o stanju gospodarstava zemalja koje Ĺžele pristupiti EU Bruxelles je sredinom sije nja ustvrdio da se stanje na

trĹžiĹĄtu rada joĹĄ nije znatnije popravilo, pa je nezaposlenost nastavila rasti ili se u najbolju ruku stabilizirala u zemljama kandidatima odnosno onima u procesu pristupa EU. Ĺ to se ti e Hrvatske, Bruxelles je naveo podatak o blagom padu stope nezaposlenosti u tre em tromjese ju proĹĄle godine, sa 12,4 posto u drugom na 11,5 posto u tre em tromjese ju, ĹĄto se pripisuje poglavito sezonski uvjetovanim razlozima.

U prosincu 2010., po posljednjim trenuta no dostupnim desezoniranim podacima Eurostata, najve u stopu nezaposlenosti zabiljeĹžila je Ĺ panjolska - 20,2 posto, a slijede Slova ka sa 14,5 posto, Irska sa 13,8 posto i Ma arska sa 11,7 posto.

NajniĹže stope, pak, biljeĹže Nizozemska (4,3), Luksemburg (4,9 posto) i Austrija (5 posto).

Po podacima Hrvatskog zavoda za zapoĹĄljavanje (HZZ), u tre em tromjese ju 2010. godine bilo je registrirano 285.000 nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 16,6 posto.

Prema anketi o radnoj snazi, u tre em tromjese ju proĹĄle godine u Hrvatskoj je nezaposlenih bilo 201.000 pa je i stopa anketne nezaposlenosti bitno manja i iznosila je 11,5 posto. H

dom u kojem trgovina na malo na godiĹĄnjoj razini biljeĹži rast prometa, ĹĄto je utjecalo i na usporavanje stope pada prometa od trgovine na malo na kumulativnoj razini, pa je tako nominalni pad u 2010. prema prethodnoj godini iznosio 1,1 posto, dok je realni bio 1,8 posto. Ve ina struka na mjese noj razini biljeĹži nominalni rast prometa. Nespecijaliziranim prodavaonicama preteĹžito ĹživeĹžnim namirnicama u odnosu na studeni promet je porastao 24,1 posto. Maloprodaja motornih goriva i maziva bi-

BROJKA

ljeĹži nominalni rast 4,2 posto.

Pad je na mjese noj razini zabiljeĹžen u tri trgova ke struke, najviĹĄe kod ostale trgovine na malo izvan prodavaonica, 8,4 posto. U prosincu 2010. u odnosu na isti mjesec 2009. porast od 17,5 posto zabiljeĹžen je u deset trgova kih struka, najviĹĄe u maloprodaji ostalih nespecijaliziranih prodavaonica, a rast biljeĹži i promet od trgovine na malo motornim gorivima i mazivima, i to 16,1 posto, kruha, peciva, tjestenine i slatkiĹĄa 4,4 posto i duhanskih proizvoda 6,3 posto. I. B.

13,5

posto pada maloprodaje na godiĹĄnjoj razini biljeĹži osam trgova kih struka, najviĹĄe maloprodaja namjeĹĄtaja, opreme za rasvjetu i drugih proizvoda za ku anstvo

Jadranka hoteli povećali prihode 6% GODINA ULAGANJA Jadranka hoteli lani su uprihodili 145 mil. kuna, a gubitak im je bio 2,5 milijuna kuna zbog pove anja troťkova amortizacije i kamata investicijskog kapitala. Njihovih ťest hotela zabiljeŞilo je 6% viťe prodanih soba i 7% viťe no enja

prodanih soba i sedam posto viĹĄe ostvarenih no enja u odnosu na 2009.

Iz tvrtke najavljuju nastavak ciklusa ulaganja u turisti ke objekte, koji kre e najesen obnovom hotela Punta u Velom LoĹĄinju. U preure enje i dokategorizaciju tog hotela planira se uloĹžiti 12 milijuna eura, ime e hotel Punta prerasti u turisti ki objekt s etiri zvjezdice. Radovi e po eti u jesen ove godine, a obnovljeni hotel prve e goste primiti u svibnju 2012. godine.

Âťikat do 2013.

ARHIVA BUSINESS.HR

doga aji

LOĹ INJ HOTELS&VILLAS ViĹĄe od 38 milijuna eura uloĹženo je u obnovu hotela Aurora i Vespera 2007. i 2008.

Jadranka hoteli iz Malog LoĹĄinja pove ali su u 2010. prihode 6% u odnosu na godinu prije, na 145 milijuna kuna, priop eno je u etvrtak iz te tvrtke. Zbog pove anja troĹĄkova amortizacije i kamata investicijskog kapitala, zabiljeĹžili su bruto gubitak od 2,5 milijuna kuna, ĹĄto je porast u odnosu na 2009., kada je iznosio 2,26 milijuna kuna.

"Gubitak je 2010. bio ve i jer rastu kamate i amortizaci-

ja kao posljedica investiranja i potiru pozitivan efekt ostvaren do razine EBITDA u odnosu na 2009.", objaĹĄnjavaju iz tvrtke Jadranka hoteli.

U Puntu 12 mil.

LoĹĄinj Hotels&Villas (LH&V), hotelski brend tvrtke Jadranka hoteli koji ini ĹĄest hotela sa tri i etiri zvjezdice, imao je, kako se navodi u priop enju, dobru turisti ku sezonu i zabiljeĹžio je ĹĄest posto viĹĄe

Kako je prije objavljeno, ukupni investicijski paket Jadranka hotela i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) iznosi 80 mil. eura, a trebao bi biti realiziran do 2013., kada bi svi turisti ki objekti iz zone ikat u Malom LoĹĄinju trebali biti obnovljeni i prenamijenjeni u kategorije od etiri i pet zvjezdica s novim centrom za talasoterapiju.

Dosad je u obnavljanje i podizanje kvalitete ponude pod brendom LoĹĄinj Hotels&Villas utroĹĄeno viĹĄe od 38 mil. eura, i to na obnovu hotela Aurora i Vespera tijekom 2007. i 2008. Vespera je sada obiteljski hotel s prestiĹžnom licencijom Kinderhotels, a Aurora je konferencijski i wellness hotel.

Ukupni smjeĹĄtajni kapaciteti LH&V premaĹĄuju 3500 gostiju, a u portfelju se nalazi i ĹĄest restorana. M. P.

NADZOR PLOVIDBE

business plus

Rijeka je nedavno dobila najmoderniji pomorski radarski sustav na Sredozemlju u sklopu Hrvatskoga sustava nadzora i upravljanja pomorskim prometom (VTMIS), kojim su obuhva eni i Split i Dubrovnik, s ukupno 14 nadzornih lokacija. Jam i to manje pomorskih nesre a, bolje rezultate spašavanja na moru te brže intervencije pri njegovu one iš enju

Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

Radari od 5 milijuna

za sigurniji pomorski promet

> pomorstvo > informatika

14-15 business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

Puštanjem u probni rad Hrvatskoga sustava nadzora i upravljanja pomorskim prometom (Vessel Traffic Monitoring and Information System VTMIS) prošloga je mjeseca rije ka Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom dobila najmoderniji pomorski radarski sustav na Sredozemnom moru vrijedan 5 milijuna eura kojim se jam i sigurnost brodova svih zemalja koji plove vodama Republike Hrvatske.

Projekt je 75 posto sufinanciran novcem iz pretpristupnih programa PHARE 2005 i PHARE 2006, a Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, pod ijim okriljem djeluje i Služba, osiguralo je 25 posto novca.

››

10 radarskih stanica

Uspostava tog sustava klju ni je element Poglavlja 14 u procesu pristupanja Europskoj uniji (EU) i njime e se osigurati uspješnija suradnja RH s Europskom agencijom za sigurnost plovidbe (EMSA), sukladno pravnoj ste evini EU. Sustav je uveden u tri regionalna Centra za nadzor plovidbe, koji se nalaze u Rijeci, Splitu i Dubrovniku, s ukupno 14 nadzornih lokacija, što e, uz višu sigurnost i koordinaciju brodova u Jadranu, pridonijeti smanjenju stope inspekcijskog zaustavljanja hrvatskih brodova u vodama državama potpisnicama Pariškog memoranduma.

Sustav ini deset radarskih stanica velikog do-

U uvjetima rastu ega pomorskog prometa na Jadranu, posebno prijevoza opasnih i štetnih tvari te rasta rizika od pomorskih nesre a i one iš enja mora, nastala je potreba za kontinuiranim nadzorom sigurnosti plovidbe KAPETAN CHRISTIAN GRCE, glavni koordinator projekta FOTO ANTONIA MA UKAT

meta i visoke preciznosti koje su postavljene uzduž hrvatske obale i otoka. Stanice su povezane u jedinstveni obalni sustav nadzora koji pokriva prilaze najve im hrvatskim lu-

kama, unutarnje morske vode, teritorijalno more i ZERP, kao i podru je traganja i spašavanja ljudskih života na moru, a sagra en je prema najvišim standardnima Me unarodne po-

morske organizacije.

Manje zaustavljanja

Radarski sustav povezan je s Obalnim sustavom automatske identifikacije brodova (AIS), vrijednim go-

tovo 2 milijuna eura, koji je dovršen u studenome 2008. godine sa 17 baznih stanica, ime je osiguran i cjelovit uvid u promet brodova trgova ke flote.

"Ministarstvo mora,

››

Radarski sustav povezan je s Obalnim sustavom automatske identifikacije brodova (AIS), vrijednim gotovo 2 milijuna eura, koji je dovršen u studenome 2008. sa 17 baznih stanica, čime je osiguran i cjelovit uvid u promet brodova trgovačke flote

SUSTAV čini deset radarskih stanica velikog dometa i visoke preciznosti koje su postavljene uzduž hrvatske obale i otoka foto antonia mačukat

prometa i infrastrukture još je u lipnju 2005. godine izglasalo strategiju razvoja pomorstva, koja se odrazila ponajprije na smanjenje broja inspekcijskog zaustavljanja hrvatskih brodova u zemljama potpisnicama Pariškog memoranduma. Lani je usvojeno godišnje izvješće za 2009. kojim su hrvatski brodovi bili svrstani na prestižnu Bijelu listu Pariškog memoranduma, čime se ozbiljnije pristupilo uvođenju tog sustava.

Jedan od razloga njegova uvođenja jest i Poglavlje 14: sustavom se ostvaruje stalna suradnja s Europskom agencijom za nadzor plovidbe jer ćemo ulaskom u EU imati pristup SafeSeaNet sustavu EU za razmjenu podataka iz područja pomorstva, da-

kle informacijama o svim brodovima koji plove europskim vodama, a time automatski i podacima o njihovim karakteristikama te teretu koji prevoze", objašnjava kapetan Christian Grce, glavni koordinator projekta.

U hrvatske luke, navodi, godišnje uplovi 7000 brodova u međunarodnom prometu, i to uglavnom s opasnim teretom, a tu je i oko 104.000 registriranih hrvatskih brodica, više od 500 jahti te 54.000 stranih plovila koja uplove u hrvatski dio Jadrana tijekom turističke sezone. Zbog toga je i osnovana Služba nadzora i upravljanja pomorskim prometom.

Kompletan nadzor

"U uvjetima rastućega pomorskog prometa na Ja-

dranu, posebno prijevoza opasnih i štetnih tvari, te rasta rizika od pomorskih nesreća i onečišćenja mora nastala je potreba za kontinuiranim nadzorom sigurnosti plovidbe. Tako je i pokrenuta ova služba", objašnjava Grce, ističući kako je rast pomorskoga prometa na Jadranu pridonio i rastu rizika od pomorskih nesreća i onečišćenja mora.

Služba godišnje provede oko 365 akcija traganja i spašavanja, a podatak da je broj pomorskih nesreća u Jadranu pet puta veći od svjetskog prosjeka dodatno je nametnuo potrebu za kontinuiranim nadzorom sigurnosti plovidbe.

Uvođenjem sustava takva je sigurnost dodatno zajamčena te se njime osigurava i upravljanje pomorskim prometom, praćenje i pružanje bitnih informacija brodovima, prikupljanje i davanje podataka o pomorskim objektima i pomorskom prometu (information service), davanje plovidbenih savjeta i podrške u plovidbi (navigation assistance service), organizacija plovidbe

i upravljanje pomorskim prometom (traffic organisation) te cjelokupan nadzor.

U primjeni 2012.

Puna operativna primjena sustava predviđena je 1. siječnja 2012., a dotad će biti ojačan novim pomorskim radiokomunikacijskim sustavom, kao i novim informacijskim sustavom evidentiranja dolazaka i odlazaka brodova iz hrvatskih luka.

Grce navodi kako sustav predstavlja jedinstve-

nu logističku kontakt točku brodovima, čime će se znatno poboljšati dostupnost usluga državne uprave, kao i drugih javnih ustanova svim sudionicima u pomorskom prijevozu.

Zahvaljujući iznimnoj preciznosti i preglednosti sustava, zaključuje, korisnicima pomorskoga prometa u hrvatskim vodama osigurat će se najviša razina sigurnosti i informiranosti u skladu sa svjetskim standardima.

Dimitri Jelovčan

PROMET U BROJKAMA

7

104 54

tisuća brodova godišnje tisuće registriranih hrvatuplovi u hrvatske luke u me- skih brodica đunarodnom prometu, i to uglavnom s opasnim teretom

500 jahti

tisuće stranih plovila tijekom turističke sezone

> pomorstvo > informatika

ANTE MANDI , direktor tvrtke IN 2 i potpredsjednik udruĹženja IT tvrtki pri HGK

NIKOLA DUJMOVI , direktor Spana SNIMIO SAĹ A ETKOVI

SNIMIO

16-17

SAĹ A ETKOVI

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

GOOGLE & CO. U HRVATSKOJ Kompanija koja drĹži do sebe do i e kada prilike budu takve da to ima gospodarskog smisla i za njih i za trĹžiĹĄte. ZaĹĄto bi Google, Microsoft ili Oracle gradio ozbiljne razvojne kapacitete u zemlji u kojoj drĹžavna uprava i vode i gospodarstvenici gotovo nemaju interesa izgraditi efikasne informacijske sustave i uloĹžiti u moderne tehnologije

e dotr ati i bez pot bude moglo normal Vrijednost hrvatske IT industrije, ako je se tako uop e moĹže nazvati, u proĹĄloj godini nije premaĹĄila ĹĄest milijardi kuna, broj tvrtki jedva prelazi 1850, a predstavniĹĄtva velikih stranih kompanija poput SAP-a, Oraclea, Microsofta, IBMa i drugih jedva da imaju zaposlenih kao etiri ili pet najve ih doma ih IT tvrtki zajedno.

"Hrvatska ima geografski poloŞaj i klimu svakako bolju nego Irska, prirodni je lijevak za 100 milijuna ljudi koji gravitiraju Kvarneru, informati ka tehnologija kad nas ima tradiciju, ljudi govore engleski jezik, postoje obrazovne institucije i od svega niťta", isti e direktor IDCa Adriaticsa Boris Žitnik,

koji doma e trĹžiĹĄte prati viĹĄe od petnaest godina.

Pitanje je koliko bi realizacije izraĹžene Vladine Ĺželje da raznim olakĹĄicama dovede u Hrvatsku velike IT kompanije, primjerice Google, doista pomogla hrvatskom gospodarstvu da se izvu e iz krize.

OlakĹĄice tvrtkama

"Name e se pitanje ravnopravnosti doma ih ulaga a i stranih IT tvrtki jer se moĹže zaklju iti da se povlastice daju radi dovo enja ĹĄto je mogu e viĹĄe kompanija iz IT sektora koje su nas dosad zaobilazile u ĹĄirokom luku", kaĹže Ante Mandi , direktor IN 2 i predsjednik UdruĹženja IT tvrtki u HGK. IN2 je, primjerice, do-

sad samo u Hrvatskoj zaposlio viĹĄe od 300 ljudi, proĹĄle godine viĹĄe od 50, a samo u sije nju ove godine desetak, a nikad nije dobio ni jednu, ni najbanalniju poreznu olakĹĄicu, isti e Mandi .

"Za kampus, tehnoloĹĄki park ili Smart village zalaĹžem se ve godinama, ali jednostavno nema adrese na koju bih se mogao javiti. O izmjeni zakona kojima bi se te olakĹĄice legalizirale Vlada kani raspravljati tek u travnju, gradnja kampusa trajala bi godinu dana do dvije, a sve je to presporo za dinami nu IT industriju", isti e Mandi .

"Nema svjetske IT korporacije koja bi bila zainteresirana za dolazak u

drĹžavicu u kojoj je svaki pokuĹĄaj napredovanja rezerviran za politi ku elitu i kao takav unaprijed osu en na propast", Ĺžestok je direktor Spana Nikola Dujmovi .

Vlast birokracije

"IT kompanija koja drĹži do sebe do i e kada prilike budu takve da e to imati gospodarskog smisla i za njih i za trĹžiĹĄte. ZaĹĄto bi Google, Microsoft ili Oracle gradio ozbiljne razvojne kapacitete u zemlji u kojoj drĹžavna uprava i vode i gospodarstvenici gotovo da nemaju interesa izgraditi efikasne informacijske sustave i uloĹžiti u moderne tehnologije. Opti ku mreĹžu moĹže financirati samo de facto monopolist, a nje-

Ivan Gabrić, direktor Combisa snimio

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska

hrvoje dominić

snimio hrvoje dominić

Ivan Maglić, direktor Calisto/ Gartnera

Boris Žitnik, direktor IDC Adriaticsa snimio saša ćetković

snimio saša ćetković

oticaja kad se ovdje malno poslovati mu je zabranjeno, obrasce za dječji vrtić popunjavamo indigo papirom, a tete na šalterima su neljubaznije nego u komunizmu.

Zašto? Sigurno ne zato što Google nema razvojni ured u Hrvatskoj nego zato što nikoga nije briga.

Neka hrvatska javna uprava upiše vlasnika nekretnine koji nije privilegiran u manje od sedam dana pa će Google trčati u takvu zemlju", ističe Dujmović.

Konkurentno tržište

Razvojem i proširenjem djelovanja inozemnih informatičkih tvrtki koje su već prisutne u Hrvatskoj, kao i dolaskom nekih novih, hrvatsko ICT tržište postalo bi bogatije i iskusnije te bi postavilo neke

nove, više standarde, smatra Ivan Gabrić, direktor Combisa.

"Iako je gotovo svaki izvor visokotehnoloških znanja i modernih poslovnih koncepata koji dolazi iz inozemstva već na neki način potvrđen u svijetu, to ne mora značiti i da je specijaliziran i prilagođen specifičnim potrebama hrvatskog tržišta. Tako da isključivo o hrvatskim tvrtkama ovisi koliko će se i kako uspjeti prilagoditi i pozicionirati na jednom takvom novonastalom tržištu", zaključuje Gabrić.

Ako Hrvatska stvarno odluči ulagati u obrazovanje i ICT kao i Finska, naši problemi, srednjoročno i dugoročno, bit će riješeni. Finska, koja je izrazito

i kontinuirano usmjerena na razvoj ljudskog kapitala, jedna je od zemalja koja je vrlo lako prebrodila globalnu financijsku krizu za razliku od zemalja koje su se fokusirale na određene industrije ili sektore, objašnjava direktor Microsoft Hrvatska Ivan Vidaković.

"Bez obzira na kontekst, nedvojbeno pozitivnim vidim što se u svim medijima spominju informacijskokomunikacijske usluge kao dio rješenja", ističe Vjeran Bušelić iz Visoke škole za računarstvo.

"Bez obzira na rezultat akcije Google, siguran sam da sve više shvaćamo kako su nam znanja i vještine za visokoprofitabilan rad najbrži i pravi put", objašnja-

va Bušelić te dodaje kako to govori iz iskustva jer je sudjelovao u dolasku Microsofta na naše tržište i bio svjedok danas brojnih uspješnih ICT tvrtki koje su znale ili bolje reći naučile iskoristiti svoje poten-

O izmjeni zakona kojima bi se legalizirale olakšice Vlada kani raspravljati u travnju, gradnja kampusa trajala bi godinu do dvije, a sve je to presporo za dinamičnu IT industriju cijale. "A oni su isključivo u radu i visoko obrazovanim ljudima. Sa ili bez Googlea."

Dražen Tomić, Ivan Maglić, regionalni direktor Gartner Adriatic/ Calista

DOBRE PROMJENE

Zakon može potaknuti dolazak investitora Izmjene Zakona o poticanju ulaganja, koji je na snazi od 2007., kroz razne povlastice potaknule bi ulagače u IT sektor da Hrvatsku dožive kao zemlju u koju se isplati doći i ulagati, ističe Ivan Maglić, regionalni direktor Gartner Adriatic/Calisto. Dodaje da bi transparentnost i pojednostavnjivanje procesa doveli do povećanog interesa ulagača, posebice u sektoru visokih tehnologija.

investor

SKOK REZERVACIJA

Dobit Vabe manja gotovo 80 posto

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

IGOR »I»AK, predsjednik Uprave Varaždinske banke SNIMIO SAŠA ETKOVI

Dobit Varaždinske banke pala je u prošloj godini u odnosu na 2009. godinu 79,8 posto, na 1,03 milijuna kuna, pokazuju podaci nerevidiranog i nekonsolidiranog godišnjeg financijskog izvješ a.

Neto kamatni prihod u 2010. godini iznosi 46,1 milijun kuna, što je 14,8 posto više u odnosu na prethodnu godinu, dok neto prihod od provi-

zija i naknada iznosi 4,1 milijun kuna.

Op i administrativni troškovi i amortizacija u 2010. iznose 47,4 milijuna kuna, što je na razini troškova prethodne godine. Neto prihod od poslovanja prije vrijednosnih uskla ivanja i rezerviranja za gubitke iznosi 9,6 milijuna kuna, što je 29,8 posto više nego prethodne godine. U svrhu vrijednosnog uskla ivanja i rezerviranja za identificirane gubitke u 2010. godini Vaba je izdvojila neto iznos od 8,6 milijuna kuna. B. St.

BROJKA

46,1 milijun kuna iznosi neto kamatni prihod Vabe u 2010.

Janaf zaradio 106,4 milijuna kn U SKLADU S PLANOM Dobit Jadranskog naftovoda pala je lani 10 posto, a prevezli su i gotovo sedam posto manje nafte, sve u skladu s o ekivanjima loše godine, ali ove godine o ekuju rast transporta nafte i prihoda u dolarima Janaf je u prošloj godini ostvario neto dobit u iznosu od 106,43 milijuna kuna, što je pad 10,2 posto u odnosu na isto prethodno razdoblje, vidljivo je iz godišnjeg financijskog izvješ a objavljenog na stranicama Zagreba ke burze.

Slab zadnji kvartal Neto dobit Janafa u posljednjem je prošlogodišnjem tromjese ju umanjena 57 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine i iznosila je 14,96 milijuna kuna. Ukupni ostvareni prihodi porasli su 0,9 posto na godišnjoj razini, na 469 milijuna kuna, i prema izvješ u Uprave za 49,6 milijuna kuna ve i su od planiranih.

Rast bilježe i ukupni rashodi Janafa, i to 6,9 posto u odnosu na prethodnu godinu i

7,8 posto u odnosu na plan te iznose 334,45 milijuna kuna.

Prema izvješ u Uprave priloženom uz rezultate, u 2010. godini Janaf je ukupno prevezao 6,4 milijuna tona nafte, što je 6,7 posto manje u odnosu na 2009. godinu i 5,4 posto manje od planiranog pa se prihod od transporta smanjio 8,9 posto na godišnjoj razni i iznosio je 261 milijun kuna.

Euro im išao na ruku Prihodi od skladištenja nafte u iznosu od 114,9 milijuna kuna manji su 1,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, ali planirane prihode nadmašili su gotovo pet posto kao rezultat pove anja obujma skladištenja nafte za stranog partnera. Prihodi od skladištenja derivata u iznosu od 43,2 milijuna kuna ra-

ANTE MARKOV, predsjednik Uprave Janafa, gdje ove godine o ekuju rast transporta nafte SNIMIO H. DOMINI

sli su zahvaljuju i rastu te aja eura u odnosu na planirani rast te porasta obujma skladištenja. Prihodi od skladištenja nafte i naftnih derivata u iznosu od 158,1 milijun kuna ine 37,5 posto prihoda od temeljne djelatnosti Janafa.

U prošloj su godini, izvještavaju iz Uprave, u potpunosti otpla ene kreditne obveze Londonskom klubu uplatom 10,8 milijuna kuna.

Vrijednost novih ulaganja u dugotrajnu materijalnu i nematerijalnu imovinu bila je na razini 175,4 milijuna kuna, a financirani su vlastitim novcem.

Od zna ajnijih doga aja u

prošloj godini izdvojeno je usvajanje Plana razvoja poslovanja za razdoblje 2011.2015. kojim se planiraju velika ulaganja radi proširenja djelatnosti i pove anja u inkovitosti poslovanja, ali i izlazak Janafa iz projekta PEOP "zbog zna ajno izmijenjenih okolnosti i procjene neperspektivnosti projekta".

Analiti ari optimisti ni U ovoj godini u Janafu planiraju pove ati obujam djelatnosti i poslovnih prihoda u dolarima na osnovi transporta nafte za postoje e i potencijalne korisnike koji se mogu opskrbljivati sustavom

Janafa te skladištenja naftne i naftnih derivata za potrebe držanja obveznih zaliha te za potrebe drugih korisnika.

Planirana investicijska ulaganja vrijedna su 647,6 milijuna kuna, a planirana bruto dobit za 2011. godinu je na razini 82,3 milijuna kuna.

"S obzirom na to da je iza nas prili no teška godina, rezultati u skladu su s o ekivanjima", kratko je rekao Tamas Nagy iz Abacus brokera.

"Ipak, zbog najavljenih kapitalnih investicija budu nost je puno svjetlija", zaklju io je.

Biljana Star i

BDP E RASTI 1,9%

NOVA LJUBLJANSKA

Europska središnja banka objavila je u etvrtak procjene stru njaka koje ukazuju na nešto više o ekivane stope rasta i inflacije u eurozoni u ovoj godini nego što se dosad o ekivalo. Procjena objavljena u sklopu biltena za velja u pokazuje da se sada za eurozonu u ovoj godini o ekuje rast od 1,6 posto i inflacija u visini 1,9 posto. H

U prošloj je godini gubitak Nove ljubljanske banke iznosio 183,4 milijuna eura, otkriveno je ju er nakon sjednice Nadzornog odbora banke, dok je na razini grupe gubitak bio velikih 202,2 milijuna eura.

Zahvaljuju i pove anju kamatne marže kamatni su prihodi banke rasli na 267 milijuna eura, a Nova ljubljanska

Inflacija eurozone NLB izgubio 202,2 ove godine 1,9% milijuna eura

banka snizila je troškove poslovanja za dva posto u odnosu na 2009. godinu. U prošloj godini NLB bilježi pad nekamatnih prihoda za 14 posto, na što su najviše utjecaja imali smanjeni prihodi od financijskih poslova koji su pod ve im utjecajem kretanja cijena vrijednosnih papira, prenijele su slovenske Finance. Dokapitalizacija banke u iznosu od 250 milijuna eura, odobrena je u studenome prošle godine, a finalizacija se o ekuje u ožujku. Cijena dionice je 116 eura. B.hr

BROJKA

116

eura koštat e dokapitalizacijska dionica Nove ljubljanske banke

CROATIA

CO ima novi Nadzorni odbor Na sjednici Glavne skupštine Croatia osiguranja opozvani su dosadašnji lanovi NO-a, uklju uju i i bivšeg ministra financija Ivana Šukera. Umjesto njih redom su izabrani: profesor na Pravnom fakultetu Nikola Mijatovi , lije nik Gzim Redžepi, Nataša Duspara iz Ministarstva financija, izvršni Agrokorov direktor Josip Zaher i umirovljeni pravnik Ante Obuljen. B. St.

Financijski Levijatan pred vratima NEWYORŠKA BURZA mogla bi uskoro biti podružnica mo ne Deutsche Börse, što izaziva nelagodu me u ameri kim politi arima, ali i blogerima i komentatorima na novinskim portalima koje užasava stvaranje novog financijskog Levijatana ARHIVA B.HR

BROJKE

50

milijardi dolara iznosio je prosje an dnevni promet dionicama na Newyorškoj burzi u 2010. godini

1,32

bilijuna eura iznosio je godišnji promet Deutsche Börse u 2010. godini

16

burza našlo bi se pod istim kišobranom spajanjem tih dviju velikih kompanija

Predstavnici Newyorške burze priznali su u srijedu kako su ve daleko odmaknuli u pregovorima s Deutsche Börse o spajanju. Deutsche Börse upravlja glavnim njema kim financijskim središtem, burzom u Frankfurtu, ali i nizom drugih europskih burza, pa bi tako tim spajanjem bilo stvoreno najve e jedinstveno svjetsko financijsko tržište u kojem se osim burza u New Yorku i Frankfurtu nalazi još 14 drugih burza.

Globalna konsolidacija Time su samo potvrdili da je proces globalne konsolidacije tržišta kapitala u punom zamahu nakon što je Londonska burza objavila spajanje s kanadskim TMXom, burzom u Torontu.

SPAJANJE NYSE I DEUTSCHE BÖRSE Newyorška je burza pritisnuta konkurencijom alternativnih platformi pristala u i u proces spajanja s europskim divom Deutsche Börse, ime e nastati najve e svjetsko tržište kapitala koje uklju uje ak 16 burza Dioni arima Newyorške burze nudi se premija u preuzimanju od oko deset posto u odnosu na cijenu od srijede, a na vijest o pregovorima o spajanju reagirali su ulaga i u Europi: cijena dionice Deutsche Börse sko ila je na otvaranju 8,1 posto.

Spajanjem bi se ulaga ima i brokerskim ku ama omogu ilo da trguju dionicama, opcijama i izvedenicama na svim tim burzama.

Iako je Newyorška burza i dalje jedna od najve ih na svijetu, prometi koje su joj odnijeli mala specijalizirana tržišta i platforme otvorene u proteklih nekoliko godina u Sjedinjenim Državama natjerali su vlasnike burze da razmišljaju o strateškim savezima i prodaji.

Prema uvjetima dogovora, koji su procurili u ameri ke medije, Newyorška bi burza trebala i dalje imati sjedište na Manhattanu, ali Deutsche Börse postat e vlasnik 60 posto nove kompanije ije bi pak sjedište bilo u Nizozemskoj. Od ranije NYSE je vlasni ki spojena s nizozemskim Euronextom.

Bitka s politi arima No da bi posao bio sklopljen, osim regulatornih, bit e nužno presko iti i politi ke zapreke, jer vode i ljudi grada, poput gradona elnika Michaela Bloomberga,vlasnika financijskog servisa Bloomberg, vrlo su glasni u tome da New York mora ostati globalno financijsko središte.

Spajanjem planiraju uštedjeti 411 milijuna eura, i to kroz stvaranje zajedni kog tehnološkog sustava upravljanja i tzv. back office poslova. Otpustit e nešto manje od tisu u ljudi, a od toga manje od 100 na Newyorškoj burzi, izjavio je za New York Times izvor koji nije želio biti imenovan.

No iz obje su burze, uz priznanje kako su pregovori daleko odmakli, došla i priznanja o tome kako je mogu e da cijeli posao spajanja i propadne. Deutsche Börse ima povijest propalih velikih spajanja, poput onog s Londonskom burzom.

Uspiju li pregovori, strane bi to mogle objaviti ve sredinom sljede eg tjedna.

Josip Jagi

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

+

Izvor: ZSE Oznaka

Iznimno velik promet donio je SN holdingu titulu dobitnika dana. Dionica SN holdinga porasla je ak 9,38 posto i dosegnula razinu od 175 kuna. Više od 3000 dionica tog holdinga vlasnika je promijenilo po cijenama izme u 156,15 i 175 kuna, što je rezultiralo prometom ve im od pola milijuna kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d.

Atlantska plovidba d.d.

Ina-industrija nafte d.d.

Belje Podravka prehrambena industrija d.d.

Dalekovod Ingra Institut IGH Adris grupa Viro tvornica še era d.d.

SN holding Uljanik plovidba Konzum Vupik AD plastik Banka Brod Jadroplov d.d.

Dom holding Atlantic grupa Zagreba ka banka Petrokemija Tisak Slatinska banka Ericsson Nikola Tesla Ledo Zvijezda Viadukt Laguna Novigrad Jadranski naftovod Luka Plo e Fima validus Kon ar - elektroindustrija OT-optima telekom d.d.

Luka Rijeka Kaštelanski staklenici Zve evo, prehrambena industrija uro akovi holding Industrogradnja d.d.

Kon ar Jadransko osiguranje Adriatic Croatia International Club d.d.

Hidroelektra niskogradnja Kon ar Dioki d.d Tankerska plovidba Kraš, prehrambena industrija akove ki mlinovi Rabac, ugostiteljstvo i turizam Croatia lloyd Transadria Lošinjska plovidba Slavonski zatvoreni investicijski fond Maistra Centar banka HTP Kor ula Adris grupa HGspot Badel 1862 Brodomerkur trgovina i usluge HUP - Zagreb Karlova ka banka Tehnika Mlinar mlinsko-pekarska industrija Privredna banka Zagreb Istraturist Umag d. d.

Dukat Turisthotel Vaba d.d. banka Varaždin PIK-Vinkovci Liburnia Riviera hoteli IPK Kandit akovština Plava laguna Saponia Magma d.d. Žitnjak Riviera Pore Fima proprius d.d.

Imperial hotelijerstvo Proficio

+ Uz nešto ve i promet nego ina e, titulu gubitnika dana u etvrtak je osvojila dionica Banke Brod. Ta je bankarska dionica pala ak 7,75 posto i završila na okruglih 2500 kuna. Treba napomenuti da je svih 140 protrgovanih dionica vlasnika promijenilo po cijeni od 2500 kuna, što sugerira da je posrijedi bila dogovorena transakcija.

CROBEX: 0,00%

Redovan promet: 45.789.527,27 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

307.50 806.00 3,621.02 105.00 331.00 311.21 15.70 2,033.00 281.75 480.00 156.15 642.50 213.90 94.00 134.07 2,500.00 171.41 44.80 778.00 272.00 157.00 230.32 116.98 1,472.01 6,261.01 3,900.00 325.50 9.50 3,345.00 1,350.11 10.65 568.01 34.44 228.19 2,900.00 131.00 37.24 520.00 1,206.00 3,388.00 3,510.00 171.11 1,135.00 91.11 1,352.01 450.01 3,999.99 99.99 2,600.11 1,200.00 160.50 29.75 63.89 260.14 86.00 330.00 19.50 77.00 400.00 1,400.00 65.50 1,489.99 637.00 700.00 298.00 488.98 1,000.01 84.24 300.00 2,041.01 176.00 9.82 1,698.50 179.99 26.00 155.05 259.65 20.85 178.95 13.85

309.99 828.79 3,650.00 109.75 341.00 317.45 16.24 2,150.00 284.98 497.00 175.00 657.00 225.50 108.90 136.00 2,500.00 176.00 46.00 785.00 276.50 161.99 236.69 127.00 1,481.99 6,450.00 4,130.00 335.00 9.50 3,380.00 1,400.00 11.73 589.00 36.00 233.00 3,000.00 135.00 38.30 520.00 1,255.01 3,388.00 3,510.00 178.00 1,170.17 98.50 1,398.00 464.73 4,000.00 100.00 2,600.11 1,300.00 163.88 31.42 64.80 260.14 89.88 330.00 19.80 80.00 400.00 1,489.69 65.50 1,490.00 637.00 700.00 302.97 488.98 1,000.01 84.24 300.00 2,150.00 190.00 10.45 1,698.50 179.99 26.50 160.10 259.65 20.85 178.95 13.85

309.99 815.00 3,650.00 107.40 339.98 312.55 15.75 2,095.00 282.10 490.00 175.00 652.93 215.07 94.00 134.07 2,500.00 171.41 44.90 780.00 276.50 161.00 232.00 127.00 1,479.00 6,261.01 4,130.00 330.00 9.50 3,350.00 1,370.03 11.42 573.10 35.96 233.00 2,951.00 132.00 38.15 520.00 1,206.00 3,388.00 3,510.00 171.12 1,135.00 91.11 1,378.00 460.00 4,000.00 100.00 2,600.11 1,261.00 163.50 31.42 64.80 260.14 87.22 330.00 19.80 80.00 400.00 1,400.00 65.50 1,490.00 637.00 700.00 298.00 488.98 1,000.01 84.24 300.00 2,041.01 181.00 10.39 1,698.50 179.99 26.50 156.00 259.65 20.85 178.95 13.85

0.32% 0.03% 0.00% 2.80% 2.71% -1.40% -1.19% -1.87% -0.49% -0.91% 9.38% 0.45% 3.08% -3.09% -1.06% -7.75% -2.61% 0.31% -0.27% 1.10% 1.55% -2.52% 9.48% -0.07% -2.93% 8.77% 1.54% -11.13% 0.12% -2.80% -0.44% -0.24% -2.81% 2.11% -1.63% -0.75% 0.39% 0.00% -3.60% 1.13% -0.14% -1.47% -5.42% -3.76% -0.07% 0.00% 0.00% -8.26% 0.00% -6.60% 2.83% 11.38% 1.42% -0.36% -0.81% -2.86% 0.00% 2.56% -0.14% -5.96% -6.43% 0.00% 0.00% 0.00% -2.28% -1.79% 0.00% 0.29% 17.19% 1.85% -3.06% 1.86% 2.88% 0.00% 3.88% -2.50% 3.86% 0.10% 0.00% -4.48%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

69,978 4,794 867 21,100 5,317 4,967 75,652 416 2,376 1,276 3,055 657 1,839 3,944 2,692 140 2,007 7,584 383 1,087 1,855 1,259 2,266 157 35 53 638 22,000 46 103 12,402 225 3,638 468 32 680 2,301 159 67 24 20 397 55 635 40 114 12 448 15 28 219 1,152 529 129 385 100 1,185 278 50 13 255 10 23 20 44 27 13 150 42 6 69 1,189 7 54 362 47 28 300 30 360

21,627,734.53 3,916,309.25 3,159,369.31 2,258,993.92 1,782,329.16 1,554,702.16 1,207,733.46 879,043.49 672,990.34 621,644.39 518,308.48 427,276.51 404,899.36 394,909.57 363,502.05 350,000.00 347,680.65 344,961.17 299,727.07 299,056.54 296,681.17 293,647.33 275,604.98 232,140.06 225,561.01 211,897.64 209,323.51 209,000.00 154,387.23 140,982.10 138,113.88 130,362.80 128,796.74 108,180.86 95,178.00 90,780.00 86,469.47 82,680.00 82,470.99 81,312.00 70,200.00 68,457.59 63,552.95 58,371.90 55,759.86 52,283.14 47,999.90 44,799.80 39,001.65 35,513.11 35,261.41 35,169.00 34,219.60 33,558.06 33,426.82 33,000.00 23,222.43 21,979.90 20,000.00 18,289.69 16,702.50 14,899.93 14,651.00 14,000.00 13,206.43 13,202.46 13,000.13 12,636.00 12,600.00 12,588.01 12,555.81 12,185.40 11,889.50 9,719.46 9,515.90 7,441.30 7,270.20 6,255.00 5,368.50 4,986.00

25,384.63 1,137.35 36,500.00 882.34 1,842.69 716.93 118.12 332.23 1,913.79 679.47 476.00 378.70 4,882.70 141.51 563.04 6.37 280.54 335.28 2,600.75 17,709.38 537.92 553.69 116.71 1,969.51 1,378.49 414.06 150.75 148.17 2,488.53 304.99 30.85 1,474.08 101.41 1,393.45 335.21 40.63 123.49 235.25 234.19 423.50 389.82 106.76 69.72 368.27 863.16 631.87 420.00 101.22 377.21 36.26 108.31 105.14 709.19 16.26 37.28 3,173.25 6.53 60.17 39.73 659.93 87.72 282.30 124.48 13,352.34 1,393.15 1,466.94 394.76 148.70 95.17 617.69 129.43 10.95 927.92 118.53 129.17 32.08 948.64 41.77 113.79 54.19

365 dana Najniža Najviša 253.10 705.00 1,625.00 54.00 240.00 217.00 14.13 1,106.00 242.21 290.00 66.00 533.13 145.00 41.77 80.21 2,205.01 124.01 27.87 657.10 200.00 105.50 135.00 98.00 1,181.00 4,720.12 2,851.00 190.00 8.80 2,332.01 1,160.03 5.00 430.00 25.00 161.54 612.00 84.32 22.36 292.00 975.00 2,486.50 2,200.00 120.00 909.99 70.00 1,140.00 294.00 2,950.00 65.10 2,561.00 1,200.00 121.00 15.15 51.00 240.00 57.00 286.07 19.11 58.00 252.16 1,115.16 53.00 871.01 637.00 461.06 280.00 251.00 543.15 54.00 179.00 1,436.28 145.11 5.11 1,345.00 105.25 23.01 76.10 140.00 19.19 150.00 11.50

332.84 1,044.18 3,680.00 109.75 355.00 390.00 41.68 3,397.40 318.99 497.77 245.00 675.00 225.50 230.00 146.00 4,800.00 190.30 50.00 829.99 289.98 184.73 279.90 127.00 1,777.00 6,845.00 4,607.00 375.00 10.99 3,520.00 2,093.00 29.01 594.50 44.80 255.00 4,000.00 164.00 52.00 598.00 2,450.00 3,401.00 3,517.00 257.00 2,198.00 136.92 1,615.00 497.02 4,000.00 109.00 3,400.00 3,290.00 173.00 34.96 76.00 290.00 150.00 373.00 49.00 123.78 1,000.00 1,780.00 78.99 2,020.00 637.00 708.00 395.00 500.00 1,000.01 95.00 300.00 2,890.00 270.00 29.49 1,700.00 189.38 69.90 163.85 259.65 28.99 214.95 16.34

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,45 85,10 155,35 250,00 14,46 0,71 7,80 10,26 17,20 359,00 39,90 12,65 9,70 60,00 0,71

64,00 86,70 156,05 253,00 14,65 0,72 7,80 10,40 17,50 360,00 40,70 12,90 9,87 64,00 0,73

63,71 86,45 156,05 253,00 14,46 0,72 7,80 10,30 17,30 359,00 40,70 12,80 9,81 64,00 0,73

63,68 86,01 155,72 251,51 14,51 0,72 7,80 10,34 17,47 359,50 40,11 12,66 9,81 60,89 0,73

36,81 36,00 82,37 600,00 0,97 1,58 0,28 0,03 0,08

38,00 37,50 82,37 600,00 0,97 1,60 0,28 0,03 0,08

37,00 37,00 82,37 600,00 0,97 1,58 0,28 0,03 0,08

0,38 0,37 0,82 600,00 0,97 1,60 0,28 0,03 0,08

39,53 89,00 90,00 97,00 83,97 34,54 65,00 21,36 40,13 72,00 25,00 32,49

40,01 89,00 90,00 97,00 85,00 34,54 65,00 21,60 40,13 73,00 25,50 33,00

40,01 89,00 90,00 97,00 84,00 34,54 65,00 21,37 40,13 72,00 25,00 33,00

40,00 89,00 90,00 97,00 84,01 34,54 65,00 21,46 40,13 72,21 25,04 32,83

4.200,00 491,00 30.001,00 9.000,00 20.000,00 3.286,00 1.020,00 1.005,00 74,00 624,00 2.650,00 5.250,00 9.800,00 312,00 230,00

4.300,00 492,00 30.050,00 9.100,00 20.000,00 3.311,00 1.045,00 1.020,00 74,00 630,00 2.700,00 5.250,00 9.800,00 312,00 230,00

4.256,00 491,00 30.011,00 9.096,00 20.000,00 3.302,00 1.023,00 1.015,00 74,00 625,00 2.694,00 5.250,00 9.800,00 312,00 230,00

4.255,88 491,23 30.010,47 9.095,78 20.000,00 3.302,32 1.022,47 1.014,09 74,00 624,68 2.693,91 5.250,00 9.800,00 312,00 230,00

3.560,00 4.050,00 86,00 4.460,00 608,00 3.750,00 86,40 7.800,00 218,00 32.500,00 530,00

3.580,00 4.100,00 87,00 4.499,00 608,00 3.780,00 87,50 7.800,00 225,00 33.000,00 539,00

3.570,56 4.053,96 86,05 4.478,14 608,00 3.760,38 86,74 7.800,00 220,85 32.850,00 531,57

3.570,56 4.053,96 52,95 4.478,14 608,00 3.760,38 53,37 7.800,00 220,85 32.850,00 531,57

LJUBLJANSKA BURZA KRKG TLSG MELR PETG LKPG NF1N POSR KBMR ZVTG SALR KDHR GRVG INDGL SAVA PBGS

KRKA TELEKOM SLOVENIJE MERCATOR PETROL LUKA KOPER NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S POZAVAROVALNICA SAVA NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR ZAVAROVALNICA TRIGLAV SALUS KD GROUP GORENJE INFOND GLOBAL SAVA PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK

REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 UNICREDIT BANK AD BANJA LUKA ZIF UNIONINVEST FOND AD BIJELJINA TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA AGROKRAJINA AD BANJA LUKA ZELJEZNICE RS AD DOBOJ RAFINERIJA NAFTE AD BROD

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA E FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA D FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C RMU KAMENGRAD DD SANSKI MOST BH TELECOM D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A IK BANKA DD ZENICA TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Komercijalna banka a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Bambi Banat a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Soja protein a.d. Becej Energoprojekt holding a.d. Beograd Sloga a.d. Perlez Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Metalac a.d. Gornji Milanovac Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Dimnicar a.d. Beograd Jugozapadna Backa a.d. Bac Fabrika hartije a.d. Beograd

KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TUTUNSKA BANKA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 ALKALOID SKOPJE TETEKS TETOVO STOPANSKA BANKA BITOLA R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 SKOPSKI PAZAR SKOPJE Stil a.d. Kraljevo MAKPETROL SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE

718.147,94 235.316,50 95.147,40 62.123,60 47.777,46 46.804,34 39.155,98 26.441,07 22.088,20 15.818,00 15.361,80 15.093,57 12.484,74 11.812,83 9.797,70

-0,03 % 202000 0,27 % 155023 -0,05 % 40955 -3,23 % 50 -2,12 % 25200 -1,25 % 9635 0,00 % 23500 3,13 % 140000 16,42 % 48312

75.942,13 57.156,93 33.734,63 30.000,00 24.393,80 15.398,10 6.580,00 4.620,00 3.768,33

0,03 % 0,00 % -2,17 % 0,00 % 4,84 % 0,00 % 0,00 % -0,37 % 0,07 % 0,00 % 0,00 % 3,13 %

99687 30545 16979 8080 1280 2899 1010 1833 788 404 1084 686

3.987.167,11 2.718.505,00 1.528.110,00 783.760,00 107.528,14 100.131,46 65.650,00 39.338,48 31.622,44 29.173,00 27.144,00 22.520,22

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA KMB TNB RMDEN09 ALK TETE SBT RMDEN08 SPAZ STIL MPT TEL

11277 2736 611 247 3292 65029 5020 2556 1264 44 383 1192 1272 194 13482

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AIKB NIIS KMBN AGBN BMBI MTBN SJPT ENHL SLPZ VZAS MTLC CCHS DMNR JZBA FHBGD

-0,06 % 0,17 % -5,19 % -0,76 % -1,63 % -0,69 % 0,00 % -0,96 % -0,57 % -0,28 % 0,00 % 1,15 % -0,41 % 0,47 % 0,27 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FBIHKE FBIHKD FBIHKC FDSSR FBIHK1C RMUKR BHTSR FBIHK1A IKBZRK2 TCMKR JPESR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSRS-O-C RSRS-O-D RSDS-O-C NBLB-R-B UNIP-R-A TLKM-R-A AGKR-R-A ZERS-R-A RNAF-R-A

+

Oznaka

Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

3,78 % 17836 75.907.788,00 0,20 % 124378 61.097.584,00 -0,02 % 964 28.930.096,00 0,02 % 917 8.340.826,00 0,01 % 145 2.900.000,00 -2,19 % 538 1.776.646,00 0,69 % 1720 1.758.656,00 0,69 % 1226 1.243.280,00 0,00 % 13000 962.000,00 -1,57 % 1271 793.970,00 3,46 % 221 595.355,00 0,00 % 100 525.000,00 0,00 % 49 480.200,00 0,00 % 937 292.344,00 0,00 % 1257 289.110,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,51 % -1,12 % -2,10 % -0,41 % -1,78 % -1,21 % 0,39 % 11,41 % 1,06 % 1,07 % -1,20 %

394 341 14063 165 852 130 8979 40 1270 8 451

1.406.800,00 1.382.400,00 744.579,12 738.893,00 518.016,00 488.850,00 479.211,56 312.000,00 280.480,00 262.800,00 239.740,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Fabrika duhana Sarajevo +4,84% Elektroprivreda Sarajevo +3,13% Bosnalijek +2,43% Toplifikacija Skopje +1,24% Gorenje +1,15%

AIK banka Niš

+

Powered by

business.hr

Mercator -5,19% Stopanska banka Bitola -1,21% Petrol -0,76% Zavarovalnica Triglav -0,57% Krka -0,06%

Luka Koper

+3,78 -1,63 Dionica niške banke u etvrtak je sa 75,9 milijuna dinara prometa bila najlikvidnija u Beogradu, zauzevši to mjesto drugi dan zaredom.

Osim što je ostvarila visok promet, toj je dionici cijena sko ila 3,78 posto u odnosu na zadnju zabilježenu u srijedu te je iznosila 4256 dinara. Slijedila je dionica Naftne industrije Srbije s prometom od 61,1 milijun dinara, a cijena se toj dionici zasutavila na razini od 491 dinara.

S prometom ispod 50.000 eura dionica Luke Koper našla se u etvrtak na petom mjestu najlikvidnijih izdanja Ljubljanske burze, a cijena joj je pala 1,63 posto te je posljednja zabilježena iznosila 14,46 eura.

To je ujedno bila posljednja zabilježena cijena te dionice.

Iz te su kompanije preko Ljubljasnke burze u etvrtak izvijestili o produljenju roka za prikupljanje ponuda za dionice Intereurope do 31. ožujka.

REGIONALNI INDEKSI -1,33% BIRS +0,27% 835,35 978,88 Belex15 +0,98% FIRS +0,89% 775,68 1.717,33 Belexline +0,74% MBI10 +0,27% 1.435,54 2.734,69 SASX10 +1,40% MOSTE 0,00% 1.114,34 523,69 SASX30 +0,99% NEX20 14.522,53 +0,23% 1.055,19 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI -1,01% WIG20 -1,31% 2.702,62 BUX -0,28% 22.129,35 -2,35% -0,68% ATX -0,88% 2.960,35 indeksa na zatvaranju u -2,33% Stanje etvrtak 10. velja e 2011.

FTSE100 6.009,82

DAX 7.314,07

CAC40

4.083,78

MICEX 1,683.24

AMERI»KI INDEKSI DJIA +0,06% S&P500 -0,28% 12.239,89 1.320,88 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ -0,29% srijeda 9. velja e 2011.

2.789,07

investor 22 DIONI»KI

Powered by

+

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 152,1047

36,28

HPB WAV DJE

21,64

98,9448 7,4651

21,17

Ilirika BRIC

112,6643

20,88

MP-Global HR

328,0432

20,81

FIMA Equity

76,8905

-10,40

ST Global Equity

45,9928

-10,18

C-Zenit

51,5130

-7,62

HPB Dynamic

50,2169

-3,95

5699,7900

-3,00

Poba Ico Equity

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

Allianz Portfolio

118,1432

12,72

ZB global

149,7300

9,12

PBZ Global fond

112,3554

8,98

8,8283

8,87

11,2876

7,92

ICF Balanced

121,2015

-8,90

ST Balanced

175,7349

-6,91

C-Premium

5,7227

-3,10

HPB Global

104,6544

-1,80

68,0445

1,26

AC G Balanced EM

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn

kn kn kn kn

$ kn kn

kn kn kn

kn kn

kn kn kn

kn

46,3091 113,4069 69,4700 79,8319 92,7425 80,9000 90,3700 96,8900 15,2476 92,7851 15,1745 35,4000 94,5505 84,9858 11,2028 50,2169 122,4675 45,9928 108,9600 116,9960 469,4097 76,8905 75,4268 98,9448 66,3197 328,0432 51,5130 110,8800 7,4651 8,7034

0,88 0,78 0,71 0,71 0,47 0,47 0,39 0,37 0,31 0,30 0,25 0,25 0,14 0,13 -0,01 -0,06 -0,08 -0,15 -0,16 -0,19 -0,24 -0,26 -0,33 -0,33 -0,43 -0,45 -0,54 -0,56 -0,61 -0,68

24,03 27,06 14,45 14,50 15,08 19,27 15,18 15,41 8,24 13,58 12,88 15,46 9,08 1,03 2,38 3,14 -6,02 -0,68 5,40 5,45 0,19 3,54 8,06 6,47 10,80 7,08 5,15 8,55 7,30 5,02

OTP indeksni VB CROBEX10 Raiffeisen C. Europe Capital Two PBZ Equity fond Raiffeisen HR dionice A1 Erste Adriatic Equity Platinum Global Opportunity HPB Dioni ki KD Victoria Erste Total East OTP meridian 20 Platinum Blue Chip AC G Dynamic EM HPB Dynamic NFD Aureus New Europe ST Global Equity ZB euroaktiv OTP Europa Plus MP-Mena HR FIMA Equity HPB Titan HPB WAV DJE Prospectus JIE MP-Global HR C-Zenit Raiffeisen World KD Nova Europa HI-growth

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

23,07 25,51 14,05 18,39 19,53 18,43 12,86 14,78 24,55 9,22 5,52 14,34 12,60 4,69 4,01 1,85 0,08 -5,47 6,25 8,43 9,26 -2,78 10,42 10,93 13,90 13,43 4,34 9,57 14,78 6,18

9,94 12,50 3,95 14,75 8,57 10,28 4,62 2,63 18,40 1,56 -2,22 4,64 8,38 9,12 7,21 -3,95 2,83 -10,18 13,08 14,48 17,98 -10,40 11,74 21,64 5,32 20,81 -7,62 18,56 21,17 5,41

-21,78 12,60 -6,07 -5,72 -1,38 -8,40 -3,64 -0,59 -6,54 -1,39 3,61 -26,58 -1,99 -5,10 6,03 -14,33 9,35 -7,26 1,28 10,60 5,61 -3,85 -7,63 -0,31 -9,69 -7,06 -19,97 1,41 -8,42 -1,54

10,23 10,35 11,10 4,92 9,17 9,37 7,96 7,97 7,61 10,89 8,39 8,86 5,44 0,15 -0,58 2,96 0,03 -1,10 4,70 4,21 -3,98 1,33 3,53 1,89 6,70 2,30 2,85 5,48 2,03 0,70

149,215 9,224 199,276 7,438 376,357 15,984 12,001 196,502 8,449 20,420 72,275 40,353 18,839 8,417 14,648 20,291 9,573 13,317 225,860 9,034 7,161 18,984 10,487 14,517 25,583 5,378 5,949 38,703 21,529 69,068

3,12 1,06 5,81 3,81 5,43 2,42 2,73 5,33 3,39 5,35 11,76 3,36 2,79 3,10 1,94 4,45 2,27 10,30 6,77 1,56 2,93 6,70 3,55 3,44 4,03 2,71 2,98 7,36 3,32 8,96

09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena

KD Balanced

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI ICF Balanced OTP uravnoteženi HPB Global Allianz Portfolio PBZ Global fond Raiffeisen Balanced Erste Balanced AC G Balanced EM ST Balanced Raiffeisen Prestige Agram Trust KD Balanced C-Premium ST Aggressive HI-balanced ZB global Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced

kn kn kn kn kn

kn

kn kn kn kn

kn

121,2015 117,3878 104,6544 118,1432 112,3554 162,3300 127,5800 11,2876 175,7349 110,4400 73,6664 8,8283 5,7227 68,0445 10,2900 149,7300 152,3583 82,9579

0,38 0,38 0,26 0,26 0,23 0,20 0,06 0,05 0,04 0,01 -0,08 -0,14 -0,32 -0,35 -0,43 -0,51 -0,67 -1,23

9,05 9,62 7,58 5,75 12,30 6,76 10,90 2,85 3,10 2,34 9,09 7,03 5,16 7,58 4,39 4,83 1,12 -1,03

4,59 8,78 3,55 8,21 15,43 7,25 10,38 4,54 -1,28 3,16 8,97 6,39 4,59 4,80 4,93 6,78 8,00 3,48

-8,90 2,62 -1,80 12,72 8,98 6,91 6,85 7,92 -6,91 N/A 2,47 8,87 -3,10 1,26 5,66 9,12 4,77 2,09

2,53 3,16 0,85 10,00 5,91 5,90 0,32 6,44 7,22 N/A 0,66 -2,43 -12,95 -6,90 0,32 4,29 8,70 -4,01

7,17 9,09 6,98 2,57 7,57 4,59 4,43 0,37 2,93 1,91 5,34 5,44 2,32 4,31 0,35 1,45 0,43 -2,25

12,675 38,312 93,010 7,476 286,530 310,861 104,940 14,451 11,785 185,357 13,500 7,311 12,766 2,765 70,715 713,346 44,335 15,010

8,78 5,16 5,35 1,75 9,41 8,45 10,06 1,94 8,09 0,93 2,59 5,07 4,02 5,39 8,96 9,61 5,05 4,57

09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011

kn

11,4058 128,8819 130,8000 162,5780 130,0716 176,1100 158,7700 125,8155

0,02 0,02 0,01 0,01 0,00 -0,03 -0,04 -0,04

0,46 1,42 0,01 1,22 0,46 1,16 -0,77 1,13

1,11 1,75 1,74 3,61 1,56 2,27 -0,58 0,47

5,33 4,05 6,69 7,78 5,99 7,40 3,78 4,83

1,48 5,04 4,37 8,03 4,50 6,71 4,93 4,38

0,31 1,58 0,37 0,39 0,39 0,96 -0,21 1,03

7,378 15,577 194,680 54,994 139,240 476,390 218,493 13,515

8,96 5,16 7,69 6,29 7,92 8,71 9,61 5,35

09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011

kn kn

kn kn kn kn kn kn kn

kn kn

$

kn

145,5400 163,2366 126,2392 139,0400 139,0892 135,7598 132,6501 122,8635 117,5860 11,3638 10,7208 108,8390 132,8319 140,2195 124,9063 105,8300 102,3618

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 -0,01

0,85 0,61 0,55 0,73 0,68 0,72 0,67 0,68 0,83 0,62 0,74 0,66 0,52 0,43 0,34 0,54 0,12

1,80 1,23 1,17 1,59 1,33 1,58 1,53 1,23 1,67 1,38 1,56 1,46 1,13 0,94 0,67 1,28 0,91

3,55 2,17 3,47 3,40 2,58 3,14 3,30 2,56 3,27 3,30 3,34 3,31 2,60 2,35 2,31 3,74 1,01

4,83 4,75 4,35 4,38 4,57 4,39 5,42 4,09 5,08 5,54 4,21 4,96 6,28 3,25 3,89 4,18 1,53

0,39 0,28 0,24 0,26 0,32 0,25 0,30 0,33 0,36 0,28 0,32 0,26 0,21 0,18 0,22 0,23 -0,18

836,953 2033,399 536,568 679,705 109,112 65,131 238,113 127,894 182,905 136,500 26,000 176,325 956,791 146,035 40,092 627,919 7,691

7,96 10,55 8,55 7,69 7,38 7,11 5,35 5,13 3,27 2,37 1,69 1,75 11,87 10,55 5,83 1,38 1,53

09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011 09.02.2011

+

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

HI-conservative OTP euro obvezni ki Erste Bond Capital One PBZ Bond fond Raiffeisen Bonds ZB bond HPB Obvezni ki

Capital One

162,5780

7,78

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,1100

7,40

Erste Bond

130,8000

6,69

PBZ Bond fond

130,0716

5,99

HI-conservative

11,4058

5,33

ZB bond

158,7700

3,78

OTP euro obvezni ki

128,8819

4,05

HPB Obvezni ki

125,8155

4,83

HI-conservative

11,4058

5,33

PBZ Bond fond

130,0716

5,99

Raiffeisen Cash ZB plus PBZ Euro Nov ani Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Nov ani fond ZB europlus PBZ Dollar fond Erste Euro-Money Platinum Cash

+

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Petak 11/2/2011 Subota 12/2/2011

22,8 MLRD. USD

Gazprom pove ao dobit 40 posto

Najve i proizvo a plina u svijetu, ruski Gazprom, priop io je u etvrtak da je u devetomjese nom razdoblju, zaklju no s krajem rujna 2010., pove ao neto dobit za 39,5 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Neto dobit iznosila je u promatranom razdoblju 668,75 milijardi rubalja (22,82 milijarde dolara, 16,7 milijardi eura). Prihodi su mu porasli

16,3 posto, na 2.500 milijardi rubalja. Pritom su neto prihodi od prodaje plina Europi i ostalim zemljama izvan podru ja nekadašnjeg Sovjetskog Saveza smanjeni šest posto zbog pada cijena iskazanih u rubljama, iako je obujam prodaje uve an za etiri posto. U samoj Rusiji i bivšim sovjetskim republikama prihodi su porasli 34 odnosno 28 posto, stoji u priop enju ruskog plinskog diva.

Gazprom je 1989. osnovalo ministarstvo Sovjetskog Saveza za plinsku industriju, a

njegova je djelomi na privatizacija 1993. u sklopu vala prodaje državne imovine u poslijesovjetskoj Rusiji potaknula val oštrih kritika. Država je zadržala ve inski kontrolni udjel u kompaniji. Donedavno je veliki dio inozemne prodaje bio usmjeren na Europu, na koju se odnosi oko 25 posto Gazpromove isporuke plina. Nedavno je pak ruska tvrtka ponovno usmjerila pozornost na azijsko tržište i u ovoj se godini nada potpisivanju velikog ugovora s Kinom. H/B.hr

BROJKA

25

posto proizvedenog plina Gazprom isporu uje u Europu

Zvijezda, Konzum i Slatinska banka privukli investitore CROBEX NEZANIMLJIV U etvrtak je na Zagreba koj burzi nastavljen trend ignoriranja sastavnica Crobexa i prilijevanja kapitala u manje likvidne dionice Dioni ki indeksi Zagreba ke burze u etvrtak su uz znatan promet dionicama ostali nepromijenjeni.

Crobex je ostao na 2330,19 bodova, a Crobex 10 je porastao simboli nih 0,03 posto i dohvatio 1280,78 bodova. Redovan promet dionicama iznosio je solidnih 45 milijuna kuna, a gotovo pola toga iznosa potrošeno je na dionice HT-a, koje su porasle samo 0,3 posto, na 309,99 kuna, koliko im je iznosio i dnevni maksimum.

"Nastavljena je rotacija

kapitala u pojedine uobi ajeno manje likvidne dionice poput Zvijezde, Konzuma i Slatinske banke, koje zbog toga bilježe znatan skok cijena. No, kako te dionice nisu sadržane u Crobexu, on stagnira i ne zrcali vrlo živahna kretanja na burzi", kazala je za Hinu Ivana Hatvali , direktorica Službe za investicijsko bankarstvo Štedbanke.

Zvijezda skuplja 8%

Gotovo osam posto porasle su i dionice Zvijezde, ija je zadnja cijena iznosila 4130

kuna. Na Zvijezdu je u etvrtak potrošeno nešto više od 200.000 kuna. Uz dvostruko ve i promet dionica Konzuma porasla je oko tri posto, dok je Slatinska banka porasla ak deset posto.

SNHO na 175 kuna

Jadranski naftovod (Janaf) izvijestio je da je u etvrtom tromjese ju lani ostvario 14,97 milijuna kuna neto dobiti, što je 57 posto manje nego godinu dana prije. Ukupni prihodi Janafa u tome su razdoblju dosegnuli 124,5 milijuna kuna i bili su 8,2 posto ve i.

Cijena te dionice nije znatnije reagirala- porasla je blagih 0,12 posto, na 3.350 kuna, a njome je ostvareno samo 150.000 kuna prometa.

Iznimno visok promet te iznena uju e visok promet donijeli su SN holdingu ti-

IGOR KODŽOMAN, direktor Zvijezde, ija je dionica u etvrtak sko ila gotovo devet posto SNIMIO HRVOJE KNEZ

tulu dobitnika dana. Dionica SN holdinga porasla je ak 9,38 posto i dosegla razinu od 175 kuna. Više od 3000 dionica tog holdinga vlasnika je izmijenilo po cijenama izme u 156,15 i 175 kuna, što je rezultiralo prometom ve im od pola milijuna kuna.

Uz nešto ve i promet nego ina e, titulu gubitni-

REGIJA

Prekinuta pozitivna serija u Ljubljani U etvrtak je prekinuta pozitivna serija slovenskog indeksa SBI TOP, koji je na vrijednosti izgubio 1,33 posto te dan zaklju io na razini od 835,35 bodova.

Najlikvidnija sa 718.147

eura bila je dionica Krke, a s prometom od 235.316 eura slijedila je dionica slovenskog Telekoma ija je posljednja zabilježena cijena bila na razini od 86,45 eura.

Cijena Mercatora, nakon rasta u srijedu, pala je 5,19

posto, na 156,05 eura.

Svi ostali indeksi u regiji dan su zaklju ili u plusu, a rastom od 1,4 posto predvodio je sarajevski SASX10.

Fabrika duhana Sarajevo bila je najlikvidnija sa 107.528 konvertibilnih

maraka prometa, dok je cijena te dionice rasla 4,84 posto, na 84 KM. Dionicom farmaceuta Bosnalijeka trgovalo se pak u iznosu od 22.459 KM, a i ta je dionica bila u plusu, i to od 2,43 posto.

Biljana Star i

ka dana u etvrtak je osvojila dionica Banke Brod. Ta je bankarska dionica pala ak 7,75 posto i završila na okruglih 2500 kuna. Treba napomenuti da je svih 140 protrgovanih dionica promijenilo vlasnika po cijeni od 2500 kuna, što sugerira da posrijedi bila dogovorena transakcija.

Nikola Su ec

BROJKE

0,89 0,27

posto poratao je beogradski BELEX 15

posto porastao je banjalu ki BIRS

Real Madrid opet najbogatiji nogometni klub na svijetu Nogometni klub Real Madrid ve se šest godina nalazi na vrhu ljestvice dvadeset najbogatijih klubova na svijetu, a u sezoni 2009./2010. ostvario je prihod od gotovo 439 milijuna eura, pokazalo je Deloitteovo istraživanje.

Realov najve i protivnik Bar-

celona smjestio se na drugo mjesto s prihodom od 398 milijuna eura, dok je Manchester United na tre em. Najve i uspon na listi najbogatijih imao je Manchester City, koji je s dvadesetog mjesta sko io na jedanaesto.

Ukupan prihod svih dvadeset

GUBITNICI DANA (ZSE) Apartmani Medena -20,00% Laguna Novigrad -11,13% Optima telekom -10,88% Hoteli Rabac -8,23% Transadria -6,43%

DOBITNICI DANA (ZSE) PIK Vinkovci +17,19% Zvijezda +11,00% Slavonski ZIF +10,95% Slatinska banka +10,29% Arenaturist +7,51% 34 Raste

klubova u 2009./2010. iznosio je ak etiri milijarde eura.

Deloitteovo istraživanje ne uklju uje zarade na transferima igra a, njihove pla e i poreze, ve prihod od prodaje karata, sponzorstva, televizijskih prava, korištenja stadiona za druge svrhe i ostalih prihoda. I. B.

15 Nema promjene

33 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed.

1,416 159,93

Prom.

0,25% 0,02%

Sirova nafta 86,71 Prirodni plin 4,13 Zlato 1.363,30 Srebro 30,19 Goveda 106,51 Kava 289,79

0,26% 2,71% 0,01% 0,37% 0% 0,66%

POMOGLI I 'MOMCI S MADISONA'

U Americi prodaja najskupljih burbona skočila 18 posto

KONZUMACIJA burbona u SAD-u doživljava pravu renesansu, a najve i rast prodaje zabilježen je kod super premium burbona

Amerikanci su odlu ili da se barem u jednom dijelu života - konzumiranju alkoholnih pi a - ne e obazirati na recesiju pa je prodaja super premium burbona lani sko ila 17,7 posto.

Super premium burboni najbolji su i najskuplji na tržištu. Dodatni dokaz kako su potroša i odlu ili da žele piti bolje jest podatak ameri kog Distilled Spirits Councila da je ukupna prodaja svih burbona porasla samo etiri posto.

No, i skroman rast ukupne prodaje pokazuje da Amerikanci ponovno otkrivaju to pomalo zaboravljeno žestoko pi e. CNNMoney piše da je za dio popularnosti zaslužna i televizijska serija „Momci s Madisona“, koja prati zbivanja u izmišljenoj newyorškoj marketinškoj agenciji 60-ih godina prošlog stolje a.

Toj seriji, koja je tijekom dosadašnjeg prikazivanja pokupila poprili an broj raznih nagrada, ve su pripisane zasluge za veliku popularnost retro mode i popularizaciju organiziranja otmjenih ve era. Nikolina Rivosechi

ROBOEARTH E IM BITI I WIKIPEDIA

Roboti dobivaju vlastiti internet Roboti bi uskoro mogli dobiti vlastiti internet te robotsku ina icu Wikipedije, a sve zahvaljuju i projektu koji su po eli europski znanstvenici.

RoboEarth, projekt koji financira Europska unija, trebao bi postati mjesto gdje e roboti mo i staviti podatke kada nau e obavljati neku zada u, ali i tražiti

pomo kada im vlasnik zada neki zadatak s kojim još nemaju iskustva.

Znanstvenici koji rade na projektu nadaju se da e robotski internet omogu iti da novi roboti brže po nu raditi s obzirom na to da danas gotovo svaki inženjer koji napravi robota koji bi trebao pomagati ljudima razvije vlastiti na in na koji

taj robot prikuplja i obra uje informacije.

BBC News javlja da je ve na po etku projekta osmišljen na in na koji e roboti mo i skidati podatke iz baze, a znanstvenici se nadaju da e do kraja etverogodišnjeg trajanja projekta mo i demonstrirati kako bi cijeli sustav trebao funkcionirati. Nikolina Rivosechi

Ho e li na Zagreba koj burzi Crobex i dalje stagnirati, doznajte na...

ROBOTI koji pomažu u ku anstvu uskoro e mo i u iti od svojih 'kolega'

www.business.hr

UKRATKO...

Višnji u adaptaciji Millenniuma Hrvatski glumac Goran Višnji glumit e u ameri koj filmskoj ina ici švedske trilogije Millennium koju e režirati David Fincher, redatelj poznatih filmova Društvena mreža i Sedam.

Ne priznaje kra u Ameri ka glumica Lindsay Lohan, kojoj prijeti kazna od tri godine zatvora za navodnu kra u dijamantne ogrlice vrijedne 2500 dolara, na sudu je izjavila da se ne osje a krivom.

Woodsu 50 mil. dolara Jedan od najboljih golfera na svijetu Tiger Woods navodno je dobio više od 50 milijuna dolara za rad na golfskim terenima u Dubaij u, iji je završetak bio odgo en zbog problema na tržištu Bliskog istoka.

www.business.hr