Business.hr broj 826 by Business.hr

ZAŠTO IH TREBA KUPOVATI? 2

PREDOMISLILI SE 10

Hrvatsko tržište kapitala najbolje je uspore ivati sa zemljama u okruženju, od kojih smo i dalje jeftiniji i povoljniji

neboder

Hrvatske dionice Esdepeovcima jeftinije su od brazilskih, najednom kineskih i indijskih smeta Croduxov PONEDJELJAK 14/2/2011

BROJ 826 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

Seljaci u problemima,

mogući i novi prosvjedi NAVU»ENI NA TANAK LED 6-7 Zbog poreme aja na tržištu poljoprivrednih proizvoda u posljednje dvije godine najviše su pogo eni sto ari, prije svega uzgajiva i svinja i proizvo a i mlijeka, koji su gubitke po eli zbrajati još 2009. nakon drasti na pada cijene mlijeka JESU LI SE U VLADI ZABUNILI?

S ovim koncesijama nitko neće uložiti u brodogradnju Profitne marže u EU brodogradnji nisu ve e od 1,9 posto, a šest puta više cijene koncesija i porez od jedan posto ukupnih prihoda u init e bilo koje ulaganje u hrvatska brodogradilišta potpuno promašenim, upozorava Nenad Kon ar 8

info&stav 2-3

Nastavak rata mali trgovci - TDR Agrokor šampion Best Buya Sa 20 pobjeda u 20 kategorija koncern Agrokor brend je broj jedan u Best Buy Award istraživanjima kojima se mjeri zadovoljstvo kupaca omjerom cijene i kvalitete. Rije je o proizvodima Konzuma, Jamnice, Jane, Leda, PIK-a, Leda, Paške solane…

TDR e samo smanjenjem rabata u Hrvatskoj dodatno zaraditi oko 70 mil. kn, i dalje odbija pregovore, a u splitskoj regiji promet s malim trgovcima smanjen je 30%, priop io je Savez udruga malih trgovaca. U vezi s TDR-ovom presicom u Sarajevu, kažu da je konkurencija na koju se TDR poziva ja a u BiH (udjel 38%), "no to im ne smeta pa trgovcima daju bolje uvjete nego u Hrvatskoj..."

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Željko Šojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Æeljko ©ojer, Dijana Suton, Dražen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva Uš umli Greti Fotografija: Saπa ∆etkoviÊ, Hrvoje DominiÊ, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuæiÊ RoziÊ Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaæeviÊ GrafiËka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaË: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Šmigmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Šimrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Željko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a pišu u skladu s profesionalnim kodeksom koji možete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

DVOGODIŠNJA PROJEKCIJA

Rast javnog duga od de posto nije stabilizacija Udjel hrvatskoga javnog duga u BDP-u do kraja 2013. godine porast e na 49,9 posto s 40,9 posto, koliko je iznosio potkraj prošle godine. Ve do kraja ove godine udjel javnog duga u BDP-u porast e na 45,9 posto. Cinici bi se upitali što bi bilo s javnim dugom i rastom njegova udjela u BDP-u da Vlada na prijedlog Ministarstva financija predvo enog novom ministricom Martinom Dali nije usvojila Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2011. - 2013. kojoj je prioritetni cilj stabilizacija udjela javnog duga u BDP-u.

Ljestvica EU

Ako je 9-postotni rast udjela javnog duga u BDP-u u sljede e dvije godine stabilizacija njegova rasta, kako bi se onda nazvalo njegovo zadržavanje na sadašnjoj 40-postotnoj razini? Autori strategije vjerojatno bi mogli potegnuti argument da e rast javnog duga u BDP-u zapravo stagnirati, jer u njihovoj projekciji rasta do kraja 2013. godine klju nu ulogu igra 12 milijardi kuna jamstava koje je država u prošlim godinama dala brodogradilištima, a koje e u postupku njihove privatizacije preuzeti na sebe kako bi ih spasila od propasti. Obrazlažu i strategiju na sjednici Vlade, ministrica fi-

nancija Martina Dali , a u stopu ju je pratila i premijerka Jadranka Kosor, uporno je ponavljala kako se Hrvatska nalazi u donjem dijelu ljestvice na kojoj su po udjelu javnog duga u BDP-u lanice Europske unije. Drugim rije ima, hrvatski javni dug je "mila majka" u odnosu na udjele njihovih javnih dugova u BDP-u. No, kad se pogleda ljestvica, o ito je da su u njezinu gornjem dijelu uglavnom stare i najrazvijenije lanice Unije koje su u protekle dvije krizne godine udjele javnog duga u BDP-u ponajprije pove avale kako bi financijskim injekcijama i subvencijama stabilizirale i oja a-

le svoje bankarske sektore te ublažile gubitke industrijskih sektora koji su klju ni za njihove ekonomije.

Dvije skupine rizika

Hrvatska se pak nalazi u donjem dijelu ljestvice sa sebi sli nim državama koje su u krizi pove avale udjel javnog duga u BDP-u uglavnom zbog pokrivanja prora unskih deficita koji su im po eli skokovito rasti. Razvijeni e pove ane udjele javnog duga u BDP-u smanjivati gospodarskim rastom koji su ve inicirala njihova oporavljena gospodarstva, potpomognuta isto oporavljenim bankama, a Hrvatska e

drhtati pred mogu noš u da joj podbace projekcije prora unskog deficita, rasta BDPa, ali i pred mogu noš u da e možda morati, osim državnih jamstava danih brodogradilištima, u javni dug preseliti i dio preostalih izdanih jamstava iji je ukupni iznos oko 43 milijarde kuna. Nije re eno da i dio od gotovo 14 milijardi HBOR-ova duga ne e pasti na teret državnog prora una. U Vladinoj dvogodišnjoj strategiji upravljanja javnim dugom, doduše, navedene su dvije skupine rizika koji bi mogli loše utjecati na projekcije duga. Prvu skupinu rizika ine potroša ki pesimizam koji može usporiti opora-

››

BISER DANA Dakle, neka cvjetaju svi mogu i cvjetovi, što bi rekao Mao Ce-tung, pa ti svi cvjetovi imaju svoje stanovite mirise i, na kraju krajeva, kad se ti cvjetovi spoje, može biti jedan op i ugodni miris

BROJKA

400

milijuna eura uložit e Ina u tehnologiju za okoliš u drugoj fazi modernizacije rije ke rafinerije, najavio je predsjednik njezine Uprave Zoltan Aldott

LUKA BEBI o miomirisnim notama i pluralizmu u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, komentiraju i svoj sukob s Vladimirom Šeksom

d devet ija

UVODNIK

Pove anjem koncesija Vlada sabotira spas brodogradnje

MARTINA DALI , ministrica financija RH, u predstavljanju razine javnog duga zaboravila je napomenuti kako je Hrvatska svoj dug pove ala zbog krpanja deficita, a zaduženije zemlje 'stare' Europe to su inile u krizi kako bi potaknule svoje gospodarstvo SNIMIO ŽARKO BAŠI

vak agregatne potražnje, rast neravnoteže na tržištu rada te intenzitet provo enja strukturnih reformi. U drugoj su skupini rizici koje donose nepovoljna kretanja u vanjskom okruženju, slabija od o ekivane gospodarska aktivnost i mogu i problemi na me unarodnom tržištu kapitala. Jesu li, me utim, pet osnovnih ciljeva Vladine stategije dovoljan i pouzdan "lijek" za preventivno pacificiranje tih rizika ili je na prvome mjestu trebao biti definiran nužni intenzitet provo enja strukturnih reformi, umjesto toga što je uvršten samo me u rizike njezina ostvarenja? Zoran Daskalovi

eško je re i ime se vodila hrvatska Vlada kada je prošli tjedan donijela odluku o drakonskom i krajnje nerazmjernom pove anju koncesijskih naknada za brodogradilišta. U krajnje osjetljivom trenutku, kada se taj kroni ni problem doma e ekonomije kona no jednom za svagda pokušava skinuti s dnevnog reda, a potencijalni se kupci baš i ne trgaju za definitivno ne previše konkurentnom doma om brodogradnjom, odluka kojom se koncesije pove avaju i do 40 puta ne može se protuma iti druk ije negoli kao - namjerno ili slu ajno sabotiranje cijelog projekta. SAMO PODIZANJE fiksnog dijela naknade sa 0,50 na 3 kune po kvadratu svakako je manji dio problema. Glavna nelogi nost proizlazi iz injenice da je postotni dio naknade, koji je prije iznosio jedan posto dobiti (ili profita), sada postao jedan posto ukupnog prihoda. Ako se zna da u EU prosje na dobit brodogradilišta iznosi samo 1,9 posto uku-

ARHIVA BUSINESS.HR

Branimir Kova branimir.kovac@business.hr

››

Je li Vlada pohlepna za prora unskim prihodima, je li se izgubila u prijevodu pa ne zna razliku izme u prihoda i dobiti, ili namjerno opstruira Jadranska ulaganja boje i se snage te tvrtke kao jedinog vlasnika triju velikih brodogradilišta? pnih prihoda, te kako je rije o izrazito niskoprofitnoj djelatnosti, posve je jasno kako je naša Vlada tom odlukom pokazala pohlepu koje se ne bi postidio ni kapitalisti ki predator poput Gordona Gekka iz legendarnog filma Wall Street. No jedno od pravila igre pohlepe svakako je i da se uzima samo tamo gdje se može uzeti, a doma a brodogradnja trenuta no sasvim sigurno nije takva djelatnost. Naravno, postoji i drugo objašnjenje, u koje bi želio vjerovati i Nenad Kon ar iz

Jadranskih ulaganja koja su se proteklih mjeseci nametnula kao najozbiljniji, a esto i jedini gospodarski subjekt voljan investirati u spas doma e brodogradnje. Po toj verziji Vlada se zapravo našla "izgubljena u prijevodu", a u zbrci s prevo enjem terminologije pojmovi dobiti i ukupnog prihoda izmiješali su se i našli na mjestima gdje nisu trebali. Teško je re i je li to zaista pravi razlog ove apsurdne odluke, ali i sama injenica da se pokušava prona i nekakvo logi no objašnjenje, makar i

na takav na in, pokazuje koliko je ona besmislena. SUO ENI S DILEMOM o emu je ovdje zapravo rije , name e se i tre a mogu nost - nije li možda rije o namjernoj opstrukciji tvrtke Jadranska ulaganja koja bi, prihvate li se njezine ponude za 3. maj, Kraljevicu i Brodotrogir, postala apsolutni gospodar doma e brodogradnje? Nije baš da u to vjerujemo, ali ak je i takva teorija zavjere manje zlo nego da nam zemljom upravljaju pohlepni i/ili nekompetentni ministri...

tema 4-5

ZAŠTO IH TREBA KUPOVATI I KOJE SU ZAMKE Hrvatsko trži ženju, od kojih smo i dalje jeftiniji i povoljniji

Hrvatske dionice jeftini od brazilskih, kineskih Zagrebačka burza dugo će još osjećati posljedice loše ekonomske politike vladajuće garniture HDZ-a i njezina neuspjeha da se uhvati u ukoštac s krizom. Povratak stranih ulagača ovisit će o konačnom početku gospodarskih reformi, a sadašnje niske cijene mogu biti dobar temelj za rast koji će doći s oporavkom Budući P/E omjer, odnos cijene i buduće zarade dionica sastavnica Crobexa za 2011. godinu, pokazuje da su dionice na hrvatskom tržištu kapitala daleko povoljnije nego na ostalim tržištima u razvoju. No zbog niske likvidnosti, veličine tržišta, političkog okruženja i stabilnosti te gospodarske i porezne politike strani ulagači Hrvatsku često preskaču. Promjenu perspektive na domaćem tržištu mogao bi donijeti tek ulazak u Europsku uniju, kada će potra-

žnju generirati europski investicijski fondovi. Očekivani P/E Crobexa u ovoj je godini iznosio 10,1, dok je P/E Crobexa 10 samo 9,5.

Kasnimo s oporavkom

Prema podacima švicarske banke UBS koje je objavio Businessinsider.com, hrvatske su dionice prema budućem P/E kriteriju jeftinije od poljskih, kineskih ili indijskih, dok su u istom rangu s brazilskim, ruskim ili češkim vrijednosnicama. Me-

đutim, na umu treba imati da budući P/E (omjer tržišne cijene dionice i buduće zarade kompanije) često nije pokazatelj koji privlači ili udaljava strane ulagače. U obzir je potrebno uzeti i niz drugih statistika, koje i u slučaju da je sasvim moguće uspoređivati Hrvatsku i npr. Rusiju ne bi bile na našoj strani. Petar Brkić iz Abacus brokera primijetio je tako da je ruski slučaj autentičan zbog razloga pravne sigurnosti investicije u tu zemlju, koji je narušen još u

››

Ulagači bi fundamentalno trebali više ulagati u Hrvatsku zbog niže valuacije vrijednosnih papira nego u usporedivim zemljama, no u Ako većim investicijama sprječava ih Hrvatska makroekonomski dio priče ove godine Petar Brkić, vlasnik Abacus brokera konačno potslučaju Jukos, a doveo je do "Naime, zemlje poput Slopiše pristuuhićenja Mihaila Hodor- venije ili Češke već su odavkovskog. no na putu gospodarskog pni ugovor s Zbog toga se moramo us- oporavka, a Hrvatska je još poređivati sa zemljama slič- uvijek u recesiji ili na putu Europskom ne veličine i bližeg okru- koji vodi na put oporavka", unijom, ženja poput Mađarske, primijetio je Brkić. PogrešSrbije i Slovenije ili s bal- ke i katastrofalne propuste likvidnost na tičkim zemljama. Vlasnik HDZ-ove borbe s gospodarAbacus brokera smatra da skom krizom Zagrebačka će Zagrebačkoj bi ulagači fundamentalno burza, čini se, još dugo osjeviše ulagati u Hrvat- ćati jer se u većini zemalja iz burzi mogla bi trebali sku zbog niže valuacije vri- priložene tablice protiv krijednosnih papira nego u us- ze borilo poticajima, a ne porasti poredivim zemljama, no u "odlučnim mjerama".

››

Snimio hrvoje knez

Silvana Milić, analitičarka PBZ Investa

arhiva business.hr

većim investicijskim zahvatima sprječava ih makroekonomski dio priče.

Zbog toga danas povratak stranih ulagača ovisi o provedbi neizbježnih gospo-

ko tržište kapitala najbolje je uspoređivati sa zemljama u okru-

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

inije su h i indijskih

››

Za odluke investitora bitni su politika u zemlji, porezi, veličina tržišta, struktura raspoložive radne snage i slični podaci - mnogo više od kvocijenta dvaju brojeva Stipe Luetić, broker u Societe Generale - Splitskoj banci

brojkama. To su politika u zemlji, porezi, veličina tržišta, struktura raspoložive radne snage i slični podaci - mnogo više od kvocijenta dvaju brojeva", rekao je Luetić te dodao kako interes stranih ulagača ipak postoji. Bio je vidljiv u dokupljivanjima dionica domaćih kompanija u rukama stranih vlasnika poput Ine, Zagrebačke pivovare ili Belišća. Vezano uz domaće tržište, analitičarka PBZ Investa Silvana Milić u ovoj godini očekuje oporavak, ponajprije ako se gospodarstvo uspije pokrenuti iz pada i stagnacije u rast. "Čini se da i ostala investitorska zajednica razmišlja na taj način (ako je suditi po volumenu trgovanja i cjenovnom trendu). Ujedno, pozitivan doprinos mogla bi imati i vjerojatna veća likvidnosti tržišta kapitala koja bi mogla nastupiti ako Hrvatska u 2011. doista i potpiše pristupni ugovor s Europskom unijom", rekla je Silvana Milić. Nikola Sučec

nikola.sucec@business.hr

darskih reformi, a trenutak početka njihova provođenja umnogome će ovisiti o mogućem povratku stranaca, smatra Matko Bošković, broker i investicijski savjetnik Centar banke. Napomenuo je da je ovako nizak P/ E Crobexa signal za optimizam jer je kriza uračunata u cijene dionice pa postoji temelj za buduće razgovore o mogućem srednjoročnom rastu. Naravno, strani institucionalni ulagači sasvim će sigurno ulagati u zemlju u kojoj se oporavljaju gospo-

darski rast i dobit kompanija. "I sam P/E Crobexa uskoro bi mogao biti veći nakon što se pokaže da su rezultati kompanija u 2010. godini bili lošiji", rekao je Brkić.

Raste će i prometi

Nizak budući P/E Crobexa u pitanje dovodi i trader Splitske banke Stipe Luetić, koji smatra da bi taj podatak, kad bi bio u potpunosti usporediv s ostalim tržištima, možda na prvi pogled pobudio zanimanje ulagača. "Ono što ulagače zanima su stvari koje je teško izraziti u

RAIFFEISEN CONSULTING

Nisko vrednovanje Crobexa posljedica je niske likvidnosti Očekivani P/E Crobexa 10 za 2011. godinu prema analitičarima Raiffeisen Consultinga (RBA) iznosi 9,5, a razlog tako atraktivnom vrednovanju vrlo su visoke očekivane stope rasta zarada sastavnica. Ipak, visok rast zarada je u prvom redu posljedica lošijih rezultata poslovanja u prethodnoj godini, pojaš-

njavaju u RBA-u. "Vrlo je teško uspoređivati hrvatsko tržište s tržištima poput Brazila, Rusije ili Kine zbog njihove veličine, što ih čini znatno zanimljivijima investitorima, a time i likvidnijima. Jedan od razloga niskog vrednovanja Crobexa 10 je upravo niska likvidnost domaćeg tržišta."

tema 6-7

NAVUÂťENI NA TANAK LED Zbog poreme aja na trĹžiĹĄtu poljoprivredn sto ari, prije svega uzgajiva i svinja i proizvo a i mlijeka, koji su gubitke

Seljaci u problem moguÄ&#x2021;i i novi pro 'Kapitalne potpore kasne dvije godine, a banke traĹže svoje. Poslujemo u potpuno nekonkurentnim uvjetima, pla amo znatno ve e kamate na kredite i PDV, a pripremamo se za zajedni ku poljoprivrednu politiku EU', rekao je Josip Zmai , koji je, nezadovoljan radom Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), nedavno sudjelovao u osnivanju Sindikata hrvatskih seljaka Pritisnuti padom otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda i rastom troĹĄkova inputa, seljaci posljednje dvije godine grcaju pod teretom dugova i kredita, a na alarmantno stanje Vladu je nedavno upozorila i Hrvatska

banka za obnovu i razvitak (HBOR). Krajem prosinca HBOR je Vladi uputio pismo u kojem stoji da dvije tre ine korisnika kredita iz Vladinih operativnih programa potpore poljoprivrednoj proizvodnji kasni s uplatama ili uop e ne vra a kredite. Prema podacima koje smo objavili u petak, od 492 kredita koje je odobrio HBOR samo se 33 posto uredno vra a. HBOR upozorava Vladu

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

da e kod kroni nih neplatiĹĄa potraĹživanja morati naplatiti zapljenom imovine kojom su seljaci jam ili vra anje kredita, a to se odnosi na gospodarske objekte, ali i ku e. Kako kaĹžu sami poljoprivrednici, zbog poreme aja na trĹžiĹĄtu poljoprivrednih proizvoda u posljednje dvije godine najviĹĄe su pogo eni sto ari, prije svega uzgajiva i svinja i proizvo a i mlijeka, koji su gubitke po eli

Stalno nam name u nove poreze pa ve ina seljaka ne zna da e pri otkupu drĹžavnoga poljoprivrednog zemljiĹĄta morati platiti porez na dobit, tj. otkup zemlje ne ulazi nam u teku e troĹĄkove JOSIP ZMAI , glavni tajnik Sindikata hrvatskih seljaka FOTO HORVAT/CROPIX

zbrajati joĹĄ 2009. nakon drasti na pada cijene mlijeka. Za sadaĹĄnju situaciju, u kojoj e mnogi svoju imovinu izgubiti na bubnju, okrivljuju nadleĹžno ministarstvo i Vladu, koji omogu uju nekontroliran uvoz, ali priznaju da je i me u seljacima bilo onih koji su neracionalno iskoristili sredstva dobivena kreditom.

Spasonosni reprogram

Operativni programi potpore poljoprivrednoj proizvodnji osmiĹĄljeni su za mandata HDZ-ova ministra poljoprivrede Petra obankovi a. Za te kredite danas mnogi seljaci s ogor enjem kaĹžu da su bili navu eni na tanak led. Dodaju, me utim, da je me u njima bilo i onih koji su unaprijed ra unali da kredite ne e morati nikad vratiti. Mladen Ĺ ol i jedan je od ve ih proizvo a a mlijeka iz

Bjelovarsko-bilogorske Ĺžupanije. U probleme je zapao 2009., kada je zbog pada cijene mlijeka od 30 posto izgubio 1,3 milijuna kuna i od toga se gubitka ni danas nije oporavio. Od HBOR-a je traĹžio reprogram kredita, koji mu je odobren nakon godinu dana mukotrpnog skupljanja dokumenata. Kredit mu je na kraju produljen na 15 godina i time mu je mjese na rata sada gotovo prepolovljena. "Kad smo dizali kredit, morali smo debelo platiti studiju u kojoj se ra unica isplativosti temeljila na otkupnoj cijeni mlijeka od 3,2 kune. U Ministarstvu i HBOR-u sugeriralo se da studiju moraju raditi odre eni ljudi. Kad je cijena mlijeka pala ispod dvije kune, HBOR se trebao o itovati, ali su svi ĹĄutjeli", rekao je Ĺ ol i . Dragutin Duki iz Koordinacije udruge seljaka za

rivrednih proizvoda u posljednje dvije godine najviše su pogo eni ubitke po eli zbrajati još 2009. nakon drasti na pada cijene mlijeka

mima, rosvjedi

MLADEN ŠOL»I , potpredsjednik Saveza udruga proizvo a a mlijeka, jedan od ve ih proizvo a a mlijeka iz Bjelovarsko-bilogorske županije, u probleme je zapao 2009., kad je zbog pada cijene mlijeka od 30 posto izgubio 1,3 milijuna kuna i od toga se gubitka ni danas nije oporavio. HBOR mu je reprogramirao kredit SNIMIO SAŠA ETKOVI

Tportal kazao je da se od 730 tisu a predmeta ovrhe pristiglih u Finu ak 60 posto odnosi na seljake.

Novi prosvjedi

Josip Zmai je poljoprivrednik iz Vrpolja u Slavoniji koji se nije zaduživao kod HBORa, ali isti e da su mnogi seljaci u problemima, zbog kojih su uskoro mogu i i novi selja ki prosvjedi. "Kapitalne potpore kasne dvije godine, a banke traže svoje. Poslujemo u posve nekonkurentnim uvjetima, pla amo znatno ve e kamate na kredite i PDV, a pripremamo se za zajedni ku poljoprivrednu politiku EU", nabraja Zmai , koji je,

nezadovoljan radom Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), nedavno sudjelovao u osnivanju Sindikata hrvatskih seljaka. Za sindikat kaže da je, za razliku od HPK, neovisan o politici. "Cijene poljoprivrednih proizvoda u 2008. bile su daleko ve e i nije se znalo da e Vlada ukinuti poticaje u svinjogojstvu. Stalno nam name u nove poreze pa ve ina seljaka ne zna da e pri otkupu državnoga poljoprivrednog zemljišta morati platiti porez na dobit, tj. otkup zemlje ne ulazi nam u teku e troškove", upozorava glavni tajnik selja kog sindikata. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

DOMA I UZGAJIVA»I TOVNE JUNADI NA NOGAMA

'Uvoznici potiho lobiraju za smanjenje carina na uvoz junadi' Zvonimir Širjan, uzgajiva tovne junadi iz Križevaca i potpredsjednik udruge Baby Beef, kaže da bi smanjenje carine na uvoz tovne junadi iz EU omogu ilo uvoz mesa slabije kvalitete, iji se izvoz u EU poti e izvoznim subvencijama, pa bi takvo meso u Hrvatskoj srušilo cijene doma e junetine, koje su ionako ispod razine onih europskih Pad cijene svinjskog mesa, ukidanje poticaja za tov svinja (zbog ujedna enja sustava poticaja s EU) i rast cijena sto ne hrane bacili su doma e svinjogojce na koljena, a uzgajiva ima tovne junadi opasnost prijeti s druge strane. Jedan od ve ih uzgajiva a tovne junadi iz Križeva ko-koprivni ke županije Zvonimir Širjan kaže da su u uvozni kim krugovima sve glasniji zahtjevi glede smanjenja carine na uvoz tovne junadi iz EU. Upozorava da bi to omogu ilo uvoz mesa slabije kvalitete, iji se izvoz u EU poti e izvoznim subvencijama, pa bi takvo meso u Hrvatskoj srušilo cijene doma e junetine, koje su ionako ispod razine cijena u EU.

'To je damping'

"Cijene mlijeka, svinja i pili a iznad su europskog prosjeka, a cijena june eg mesa u Hrvatskoj je na 90 posto cijene u EU. U odre enim se uvoznim krugovima uporno traži smanjenje uvoznih carina, što bi bilo štetno za doma u proizvodnju. Širi se fama da je junad drasti no poskupjela, a ona se trži za 15 kuna", kaže Širjan. Kako bi opisao što se doga a na hrvatskom tržištu, isti e maloprodajne cijene mesa u trgova kim lancima EU i uspore uje ih s cijenama u Hrvatskoj. Tako je, primjerice, kilogram june eg ramsteka u trgova kom lancu u Belgiji 12 eura, a u Hrvatskoj je u istom trgova kom lancu dvostruko jeftiniji. "U promotivnim lecima trgova ki lanci u prvi plan isti u cijene mesa jer tako privla e kupce. Zanimljivo je kako njihove proizvo a ke cijene mesa naglo padaju dok do u do nas. Takva je situacija umjetno stvorena izvoznim subven-

cijama i rije je o nižoj kvaliteti mesa koje se uvozi po dva eura. To je znatno manje od troškova proizvodnje i ne možemo na tako nešto odgovoriti. To je damping", kaže Širjan dodaju i kako e se situacija na tržištu ulaskom Hrvatske u EU za dvije godine ponovno posložiti.

Tre e tržište

"Kad se otvore granice, doma i proizvo a i više ne e biti na udaru jer ne emo biti tre e tržište i ne emo biti izloženi subvencioniranoj robi iz EU. To zna i da e i cijene u trgova kim lancima porasti jer su sadašnje stvorene umjetno", kaže Širjan koji je ujedno potpredsjednik Baby Beefa, interesne udruge uzgajiva a tovne junadi, i potpredsjednik Odbora za tovnu junad Hrvatske poljoprivredne komore. "Sve dok Europa drži carine na naš izvoz 'baby beefa' u Italiju, i to u sklopu uvoznih kvota, ne smijemo dirati svoje carine na uvoz tovne junadi. To bi bilo pogubno za doma u proizvodnju", zaklju uje predstavnik doma ih proizvo a a. M. G.

doga aji

KOD PREMIJERKE

HUP: Vlada treba odlu nije poteze

8 > nacionalno > lokalno > svijet

POSLODAVCI Majeti i Kuštrak s premijerkom J. Kosor SNIMIO HRVOJE DOMINI

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

Zagreb. Gospodarstvo je još u krizi i Vlada treba povu i znatno odlu nije poteze nego dosad kako bi primijenila takvo stanje, izjavili su predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) nakon sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor u petak. Predsjednik HUPa Damir Kuštrak kazao je kako su dvije glavne teme sastan-

ka bile završetak pregovora s EU i HUP-ov zahtjev za znatno odlu nijim potezima u rješavanju gospodarske krize koja, kako je rekao, još traje. "Zatražili smo brže i odlu nije poteze Vlade u stvaranju uvjete u kojima možemo investirati, stvoriti nova radna mjesta i novu vrijednost, što e omogu iti ostvarivanje ciljeva o kojima se esto govori", izjavio je lan izvršnog odbora HUP-a i predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrini . Na pitanje kakva je bila reakcija premijerke, odgovorio je da je pokazala razumijevanje

te da treba vidjeti koji e potezi slijediti. "Idu i sastanak održat emo uskoro, a nakon toga o ekujemo nove poteze", rekao je Mudrini . Na novinarsku primjedbu da se godinama pri a o konkretnim potezima a da nijedan nije povu en, Mudrini e je odgovorio "kad bismo gledali u retrovizor, mogli bismo odustati od svega" te kako treba u initi sve što se može da se pokrene gospodarstvo. "Potonuli smo nisko. Sada smo vjerojatno negdje oko 7,5 posto ispod razine BDP-a iz 2008. godine", dodao je Mudrini . H

S ovim koncesijama nitko neće uložiti u brodogradnju JESU LI SE U VLADI ZABUNILI? Profitne marže u brodogradnji EU nisu ve e od 1,9%, a šest puta više cijene koncesija i porez od 1% ukupnih prihoda u init e bilo koje ulaganje u hrvatska brodogradilišta promašenim, upozorava Nenad Kon ar Drasti no pove anje koncesijskih naknada za brodogradilišta, koje je Vlada prošlog tjedna donijela usred procesa njihove privatizacije, gotovo e sigurno dovesti do odustajanja Jadranskih ulaganja Danka Kon ara od cijelog procesa. Kon ar, koji je zainteresiran za preuzimanje ak triju brodogradilišta (3. maj,

››

Kraljevica i Brodotrogir), isti e kako s takvim pove anjem koncesijskih naknada ne postoje nikakve šanse da se brodogradnja u ini profitabilnom djelatnoš u.

Previd ili namjera?

Podsjetimo, brodogradilišta e Vladinom odlukom umjesto dosadašnjih 0,50 kuna po

Ako je Vlada svjesno donijela takvu odluku o pove anju davanja, zna i da nisu napravili simulaciju kakva optere enja može podnijeti doma a brodogradnja NENAD KON»AR, Jadranska ulaganja

u trenuta nim okolnostima ne e biti mogu e. Rije je o 4000 radnika kojima se moraju ispla ivati pla e, a pitanje je kako to u initi s tako visokim davanjima, kaže naš sugovornik.

Mimo prakse EU

BRODOGRADILIŠTE 3. maj - Vlada je odlukom o koncesiji možda zape atila njegovu budu nost SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

etvornome metru fiksne naknade i 1% od dobiti ubudu e pla ati 3 kune za kvadrat zemljišta i ak 1% od ukupnih prihoda. Rije je o golemom pove anju davanja državi, koja bi prema nekim izra unima sada mogla biti i 40 puta ve a. Najve i je paradoks što se odredilo da astronomsku pristojbu moraju pla ati ak i ona brodogradilišta koja ne ostvaruju dobit budu i da se za razrezivanje dijela koncesijske naknade uvela kategorija ukupnih prihoda umjesto dobiti. U Vladi su taj potez objasnili potrebom da se u brodogradilištima zajedno s privatizacijom uvedu komercijalni uvjeti poslovanja, kako je uostalom na elno i dogovoreno s EK. No, u Jadranskim ulaganjima imaju druk ije argumente. "Prosje na dobit brodogradilišta u EU je oko 1,9%

ukupnih prihoda. Dakle, prili no je jasno o kolikoj je razlici ovdje rije . Upravo je taj jedan posto od ukupnih prihoda najbolnija stavka, jer je brodogradnja niskoprofitna djelatnost", kaže Nenad Kon ar, direktor Jadranskih ulaganja, koji isti e kako je po njegovu mišljenju vjerojatno došlo do zbune, odnosno da su vjerojatno u prijevodu zamijenjeni pojmovi dobiti i ukupnih prihoda. Ako je pak rije o svjesnoj odluci, to po njegovu mišljenju pokazuje kako nitko nije napravio simulaciju kakva optere enja može podnijeti doma a brodogradnja. Kon ar isti e kako je sasvim razumljivo da država napla uje poreze i kako u Jadranskim ulaganjima od toga ne bježe, ali da tri brodogradilišta za koja su pokazali interes žele preuzeti da posluju pozitivno, a to

Kon ar tako er tvrdi kako su Jadranska ulaganja u svojoj ponudi, osim odgovora na sva postavljena pitanja, jasno napisala koliku naknadu brodograditeljska djelatnost može podnijeti te kako je i tu vjerojatno došlo do neuskla enosti. "U EU ve ina brodogradilišta su vlasnici zemljišta, a budu i da pojam pomorskog dobra ne postoji, i nemaju takve naknade. Dakle, ak i ono što smo dosad imali u Hrvatskoj bilo je ve e od europske prakse. Naglašavam kako ne tražimo nikakve povlastice, nego samo da nam se omogu i da možemo biti konkurentni na europskom tržištu. Kao ozbiljni investitori ne možemo ispuniti takve zahtjeve. No nije rije samo o nama, jer takve zahtjeve ne može ispuniti baš nitko u brodograditeljskoj djelatnosti. Stoga molimo Vladu samo da nam se dozvoli da budemo konkurentni na tržištu", kaže Nenad Kon ar, koji isti e kako Jadranska ulaganja ne odustaju od svoje ponude i onoga što su u njoj napisali. Branimir Kova

doga aji 10 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

ISPLATA 2 PLA E

Novi natje aj za prodaju Dalmacijavina Zagreb. S DrĹžavnim odvjetniĹĄtvom raĹĄ iĹĄ ene su dvojbe o pogonu Dalmacijavina u splitskoj trajektnoj luci, jer je rije o dijelu nekretnine na pomorskom dobru, pa e Vlada vjerojatno 21. velja e raspisati natje aj za 3. krug privatizacije, rekao je u petak nakon sastanka u Ministarstvu poljoprivrede predsjednik Hrvatske udruge

sindikata (HUS) Ozren MatijaĹĄevi . Idu eg e se tjedna osigurati i dvije zaostale pla e za 430 radnika kojima nisu ispla ene etiri pla e. Sve zaostale pla e bit e ispla ene do zavrĹĄetka preseljenja pogona Dalmacijavina iz trajektne u sjevernu luku. Preseljenje pogona obustavljeno je ĹĄtrajkom, koji e se prekinuti nakon ĹĄto Vlada donese odluku. Dogovoreno je i da e se prona i oko milijun kuna za isplatu otpremnina 24-ici radnika koji su otiĹĄli iz Dalmacijavina. H

NEMA JAMSTVA ZA PLA E

Sindikat traĹži ste aj Transadrije

Zagreb. Sindikat pomoraca Hrvatske uz punomo 60-ak radnika podnio je prijedlog za pokretanje ste aja nad Transadrijom. Prijedlog za ste aj te rije ke ĹĄpediterske i logisti ke tvrtke koja zapoĹĄljava tristotinjak radnika zaprimljen je na Trgova kom sudu u Rijeci, a uslijedio je nakon propaloga sastanka Sindikata pomoraca, Sin-

dikata trgovine i Uprave. Sindikati su, naime, od Uprave neuspjeĹĄno traĹžili jamstvo o isplati radni kih pla a, zbrinjavanju viĹĄka radnika i plan restrukturiranja tvrtke. Radnicima nisu ispla ene etiri pla e, a u dug ulaze i otpremnine. Transadrija je u blokadi, no planovi restrukturiranja predani su bankama, ĹĄto bi, odobre li se, moglo dovesti do normalna funkcioniranja ve krajem mjeseca. Rije je o reprogramiranju dugova prije svega Hypo banci i BKS Banku. B. K.

Esdepeovcima najednom smeta Croduxov neboder PREDOMISLILI SE Vije nici zagreba ke gradske etvrti Stenjevec, koji su joĹĄ nedavno podrĹžali rast nebodera sa 25 na 33 kata, jer su tamo trebali dobiti prostorije za lokalnu samoupravu, sad smatraju da bi neboder naruĹĄio vizuru etvrti NEBODER koji u Stenjevcu Ĺželi izgraditi ermakov Crodux ne uklapa se u vizuru te etvrti, smatraju SDP-ovi op inski vije nici

Vije e gradske etvrti (VG ) Stenjevec traĹži od Gradske skupĹĄtine da se preispita gradnja poslovnog tornja od 33 kata koji uz Ljubljansku aveniju na zagreba kom Jankomiru planira graditi Crodux generala Ivana ermaka. U Vije u prevladava miĹĄljenje da je toliki toranj na tom podru ju "ĹĄaka u oko" jer radikalno mijenja vizuru podru ja Slobodne carinske zone Jankomir, gdje su uglavnom niĹži trgova ki centri i skladiĹĄta. Usput su spomenuta staniĹĄta ptica kod vodotoka jezera Dubravica. Sve to i ne bi bilo

udno da isto to vije e nije prije godinu i pol predloĹžilo tadaĹĄnjem Gradskom poglavarstvu pove anje visine objekta sa 25 na 33 kata. Zauzvrat su od ermaka traĹžili prostor za mjesnu samoupravu u poslovnom tornju, ali u me uvremenu su se snaĹĄli.

'Zabuna Consultants'

"Broj katova nije pove an na inicijativu Vije a. To se samo tako kaĹže. Uostalom, miĹĄljenje Vije a nije obvezuju e", kaĹže Mario Jeli , SDP-ov predsjednik VG -a Stenjevec, koji je i u vrijeme pove anja broja kvadrata erma-

kova nebodera bio u Vije u i zagovarao njegov rast na 33 kata. Danas pak kaĹže da ne vidi ni jedan razlog zaĹĄto bi taj neboder bio tamo, u gospodarskoj zoni sa skladiĹĄtima i trgova kim centrima, a ne negdje na Radni koj cesti ili u novom Cityju na prostoru tvornice Gredelja u Strojarskoj ulici. Istina, prije godinu i pol politi ka situacija u Zagrebu bila je takva da je gradona elnik Milan Bandi drĹžao sve konce u svojim rukama i prema investitorima je bio ĹĄiroke ruke u svakom pogledu. No pitanje je zaĹĄto vije nicima smetaju neboderi? I prije dva mjeseca Vije e gradske etvrti TreĹĄnjevkajug pokuĹĄalo je bojkotirati neboder Consultants grupe na Zagreba koj, ali je onda SDP-ova ve ina "zabunom" ipak izglasala prodaju gradskog zemljiĹĄta Consultants grupi. Jeli ne vjeruje da e se s Croduxovim neboderom neĹĄto promijeniti, ali ipak inzistira na preispitivanju, ne

samo tog nebodera ve njihove gradnje u cijelom gradu. "MoĹžda bi neboder u Jankomiru trebao biti manji ili bi trebao biti na drugoj lokaciji. Grad bi trebao napraviti sveobuhvatnu analizu gdje se neboderi mogu graditi, kako nam se ne bi viĹĄe doga ala ovakva devastacija urbane vizure Zagreba", kaĹže Jeli .

Crodux: Nije prioritet

Crodux je, uz nekoliko gradskih odluka i izmjena planova, za svoj poslovno-uredski objekt dobio maksimalne 34 nadzemne etaĹže i 50.000 kvadrata BRP-a. I prije se naga alo da se sve to radi samo kako bi projekt bio ĹĄto skuplji i kako bi tvrtka mogla bolje zaraditi ako ga proda. Me utim, Damir Begovi , predsjednik Uprave Croduxa, kazao nam je da od nebodera nisu odustali, ali i da im trenuta no nije prioritetan projekt. "Nije baĹĄ vrijeme za gradnju takvog objekta pa smo ga stavili na 'stand by'. Nismo joĹĄ dobili ni sve dozvole, ali proveli smo velik dio procedure pa i natje aj kako bi toranj trebao izgledati", navodi Begovi do kojeg, kako je rekao, nisu doprle dileme VG Stenjevec o neboderu. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

NAKON PUTANECA

sjednik Uprave Oglasnik grupe, kako navode u tvrtki, istodobno vodi sve operacije kompanija u vlasniĹĄtvu Treader Media Easta na podru ju srediĹĄnje Europe i Balkana. TĂłczik posjeduje 20 godina radnog iskustva u prodaji, marketingu i vo enju kompanija uklju uju i Procter & Gamble i Jamnicu. Putanec je bio predsjednik Uprave Oglasnik grupe posljednjih ĹĄest godina. U tom se periodu tvrtka pozicionirala me u 500 najboljih u Hrvatskoj prema novoostvarenoj vrijednosti. N. C.

Zsolt TĂłczik na elu Oglasnik grupe

Zagreb. Umjesto Gordana Putaneca na mjesto predsjednika Uprave Oglasnik grupacije imenovan je Zsolt TĂłczik, koji je tu funkciju po eo obnaĹĄati 2. prosinca 2010. TĂłczik je na istoj funkciji viĹĄe od tri godine unutar Trader Media East (TME) grupe u Ma arskoj, koja je u vlasniĹĄtvu turske medijske ku e HĂźrriyet. Novi pred-

ARHIVA BUSINESS.HR

EasyJet povezao Zagreb i London

U petak je u 15.45 sati sletio prvi zrakoplov niskobudĹžetnog avioprijevoznika easyJet na redovnoj liniji ZagrebLondon (Gatwick)-Zagreb. U zrakoplovu su uz 145 putnika bili i tradicionalni ĹĄkotski glazbenici koji su sudjelovali na sve anosti obiljeĹžavanja "Britanskih dana u Zagrebu". EasyJet najavio je joĹĄ proĹĄle godine dva nova leta iz Zagreba, i to za Pariz i London. Prvi studenoga 2010. uspostavljena je linija na relaciji Pariz-Zagreb-Pariz. Na novim linijama Zagreb-Pariz i Zagreb-London o ekuju da e broj putnika u Zagrebu dosegnuti 120.000 u prvih 12 mjeseci poslovanja. "Nakon rasta broja putnika na linijama u Splitu i Dubrovniku, oduĹĄevljeni smo ĹĄto dodajemo joĹĄ jednu zra nu luku u naĹĄu mreĹžu. Od po etka poslovanja u Hrvatskoj prije etiri godine gotovo svake godi-

David Blunt, britanski veleposlanik, do ekao je easyJetov zrakoplov u Zagrebu

ne biljeĹžili smo dvoznamenkast rast. Nude i izravne letove iz glavnoga grada omogu it emo Hrvatima privla ne cijene tijekom cijele godine. Utjecaj na lokalnu ekonomiju tako er e biti velik uz 120.000 novih putnika koji e slijetati i uzlijetati iz Zagreba", rekao je direktor marketinga easyJeta za Ĺ vicarsku, Austriju i Isto nu Europu Peter Voets dodavĹĄi kako e ta kompanija uskoro uspostaviti i zra nu liniju Zagreb-Dortmund. Ministarstvo turizma i Hrvatska turisti ka zajednica, u suradnji s privatnim partnerima, ove su godine posebnu pozornost odlu ili posvetiti tzv. avioodrediĹĄtima, a zahvaljuju i izravnoj liniji LondonZagreb o ekuju viĹĄe turista iz Velike Britanije. G. K.

15,3

Aluminiju nova Uprava

Mostar. Nadzorni odbor Aluminija Mostar imenovao je Ivu Bradvicu direktorom, a Ĺ˝eljka Borasa i Mladena Gali a izvrĹĄnim direktorima u idu e etiri godine. Oni su od 3. prosinca 2010. obavljali te funkcije kao vrĹĄioci duĹžnosti. Zbog znatna smanjenja o ekivanih gubitaka u kratkom razdoblju NO je odlu io da nema razloga ekati krajnji rok za prijelazno razdoblje od pola godine. B.hr

posto viĹĄe putnika nego 2009. i 9,9% viĹĄe vozila promet je ostvaren lani na brodskim i trajektnim linijama izme u hrvatskih i talijanskih luka. Ukupno je prevezeno 568.256 putnika i 112.180 vozila, a Jadrolinija je prevezla 224.171 putnika i 43.924 vozila

Metronetu prihodi porasli 15 posto, dobit 43%

SLETJELI S GATWICKA

Niskotarifni avioprijevoznik o ekuje da e ve ove godine na novoj liniji prevesti 120 tisu a putnika

BROJKA

V.D. ZA ÂťLANOVE

FINANCIJSKI DOBRA 2010. Uz prihode od 241,9 milijuna kuna i operativnu dobit od 61,1 milijun kuna, zabiljeĹžen je rast poslovnih korisnika 11 posto. Ukupne obveze tvrtka je smanjila viĹĄe od 9 milijuna kuna Alternativnom telekom operateru Metronetu u proĹĄloj su godini prihodi dosegnuli 241,9 milijuna kuna uz 15postotni rast u odnosu na godinu prije. Operativna dobit (EBITDA) u proĹĄloj je godini dosegnula 61,1 milijun kuna pa u usporedbi s rezultatom iz 2009. godine (42,8 milijuna kuna) biljeĹže rast od ak 43 posto. EBITDA marĹža je s razine od 20 posto iz 2009. sko ila na 25 posto.

Obveze 574,8 mil. kn

Prema podacima iz Metroneta, kratkoro ne obveze u 2010. iznose 233,1 milijun kuna, ĹĄto je u odnosu na 188,5 milijuna iz 2009. porast 24 posto. Dugoro ne su obveze, istodobno, smanjene 14 posto, sa 395,5 milijuna iz 2009. na 341,7 milijuna na kraju proĹĄle godine. Pre-

amo da e se u budu nosti takav trend nastaviti", isti u iz Metroneta. U 2010. zabiljeĹženi su 11-postotni rast poslovnih korisnika u odnosu na prijaĹĄnju godinu te otvaranje znatnog broja novih radnih mjesta.

Poslovni korisnici

ARHIVA BUSINESS.HR

doga aji

Ĺ˝ELJKO LUKAÂť, predsjednik Uprave Metroneta

ma tim podacima ispada da je Metronet na kraju ove godine imao 574,8 milijuna kuna dugoro nih i kratkoro nih obveza. "Ukupne su obveze smanjene za viĹĄe od 9 milijuna kuna pa predvi-

Dobro financijsko poslovanje Metronet temelji na daljnjem tehni kom razvoju te razvoju u segmentu ICT-a (informacijsko-komunikacijske tehnologije), pri emu je na hrvatsko telekom trĹžiĹĄte donio brojne inovacije u uslugama i rjeĹĄenjima za svoje korisnike, omogu uju i im joĹĄ naprednije poslovanje i bolju kontrolu troĹĄkova, tvrde u kompaniji iji predsjednik Uprave Ĺ˝eljko Luka isti e kako im je proĹĄle godine strategija bila orijentacija na poslovne korisnike. "Plan za 2011. vrlo je jasan: o ekujemo da emo do kraja godine pove ati ukupne prihode na 275,6 milijuna kuna, ĹĄto je u odnosu na 2010. rast od 14 posto. Istodobno namjeravamo ostvariti znatan porast operativne dobiti", isti e Luka . DraĹžen Tomi

drazen.tomic@business.hr

moja lisnica Ponedjeljak 14/2/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

SLUŠATE LI ŠTO VAM GOVORE ROLLING STONESI? Umjesto da svoje stare LP plo e uništite pokušavaju i ih slušati unatrag kako biste na njima uli skrivene sotonisti ke poruke o uništenju svijeta, obratite malo više pozornosti na stihove koje možete uti razgovijetno i primijenite ih na svoje ulaga ke taktike, savjetuje CFA Institute, koji licencira financijske savjetnike

Rock & roll

ulaga ki savjeti

Pomalo apstraktne stihove "Hotela California" ameri ke rock grupe The Eagles svojedobno se svakako interpretiralo: dok su jedni slušaju i tu pjesmu uli sotonisti ke poruke ili krikove zatvorenih u kalifornijskoj mentalnoj instituciji, drugi su u stihovima tog klasika prepoznali i pouku za ulaganje! Stihovi Eaglesa koji govore kako se one koji su programirani da dobivaju

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > savjeti za ulagače > krediti

14-15

7,41

kunu iznosio je u petak tečaj eura; kuna je porasla 0,03 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,48 5,63 kuna iznosio je u petak tečaj američkog dolara, 0,74 posto manje nego prethodnoga tjedna

kune iznosio je u petak tečaj švicarskog franka, kuna je porasla 1,87 posto prema toj valuti u odnosu na tjedan prije

2333,7

bodova dosegnuo je u petak Crobex, glavni indeks Zagrebačke burze; u prethodnom tjednu porastao je 1,25 posto

95,24

boda iznosio je u petak obveznički indeks Crobis nakon tjednog pada od 0,08 posto

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

"Sympathy for the Devil" Rolling Stonesa paralela je s možda skrivenim namjerama investicijskih savjetnika koje valja dobro provjeriti

nikada ne može napustiti podsjetili su stručnjake u američkom CFA Institutu, neprofitnoj organizaciji profesionalnih ulagača, na ulaganje u fondove. Inspirirani rock uspješnicom oni buduće ulagače upozoravaju na činjenicu da svoj udjel u fondu neće moći otkupiti kad god im to padne na pamet. "Ako vam za otkup udjela treba odobrenje fond menadžera, morate razumjeti da će on u teškim vremenima vaš zahtjev možda i odbiti", poručuju iz Instituta i preporučuju razgovor sa savjetnikom o uspostavljanju ravnoteže između dodatne zarade i održavanja potrebne likvidnosti. U stihovima Led Zeppelinove "Stairway to Heaven" ljubitelji rocka i ulaganja također su prepoznali upozorenje, a odnosi se na zaslijepljenost no-

vim elegantnim proizvodima koja ulagače može navući na rizične poteze. "Ako ne razumijete opis u prospektu, ne ulazite u investicije", kažu i naglašavaju da se posebna pozornost mora posvetiti dijelu ponude koji se tiče rizika.

Upitajte revizora

S obzirom na to da se stručnim terminima mogu zamaskirati razne nedosljednosti, potencijalni bi ulagač savjetnika trebao zamoliti da koristi samo one fraze s kojima je ulagač upoznat jer je dobra ponuda smislena bez obzira na terminologiju. Opreza nikad dosta pa ni kad su u pitanju investicijski savjetnici čije namjere, baš kao što Mick Jagger kaže u "Sympathy for the Devil", mogu biti zagonetne. Zato one koji vam nude priliku za zaradu ulaganjem valja dobro provje-

Stihovi pjesme "Hotel California" američkog benda The Eagles inspirirali su stručnjake na upozorenje koje se odnosi na otkup udjela u fondovima koji nisu uvijek mogući

riti, a to se može učiniti u nadležnim institucijama poput američkog SEC-a (Komisije za trgovanje vrijednosnim papirima) ili u našem slučaju Hanfi. Potencijalnom se ulagaču preporučuje da provjeri koliko su prethodni rezultati uvjerljivi, jesu li revidirani i tko ih revidira te ispunjavaju li globalne standarde. To se može napraviti osobno ili uz pomoć nezavisnog revizora. Prije samog ulaganja također treba provjeriti moguće istrage ili tužbe podnesene protiv neke kompanije, ali valja i vidjeti jesu li ljudi kojima se ulog povjerava stručni i iskusni. Beatlesi su i na ovoj listi (tzv. rock poruka za ulagače) bili nezaobilazni pa je iz njihove pjesme "When

I’m sixty four", umjesto ljubavne, izvučena poruka za ‘stare dane’. Tako sa sumnjom valja tretirati obećanja o dugoročnoj zaradi, odnosno u svoje projekcije valja uračunati i nepredviđene pojave poput inflacije, povećanja poreza i slično.

Ispunite ciljeve

"Plan mora uključivati ispunjenje zacrtanih ciljeva, čak i ako se ne ostvari željena zarada, jer prilikom ubiranja profita možete biti ugodno iznenađeni, ali nemojte računati na to", poručuju stručnjaci. Osim što se ne smiju zaluđivati nerealnim projekcijama o budućoj zaradi, ulagači moraju paziti i tko ih savjetuje. Jer baš kao što kaže pjesma "Ta-

king care of Business" Bachman Turner Overdrivea, s pravim društvom daleko se može dospjeti. Tako se oni koji ocijene da im je u ulaganju potrebna pomoć, često obrate financijskim savjetnicima koji bi im trebali pokazati pravi put. Bitno je da ulagač sa svojim savjetnikom može raspraviti o svim mogućim nejasnoćama i zabrinutosti kako bi ulagao bez nelagode. To što se nečiji pogledi na svijet slažu s onima potencijalnog ulagača ne znači da nema mjesta oprezu, a nijedan profesionalac neće izbjegavati odgovore na pitanja koja mu budu postavljena dok god ih se onaj kojega se tiču sjeti postaviti. Biljana Starčić

DRUGI U ZEMLJI

PLA ANJE RA»UNA putem mTokena HPB je uveo prošlog tjedna

HPB uveo mToken Svim korisnicima HPB internetskog bankarstva od etvrtka je dostupna mToken usluga aplikacija koja putem mobilnog telefona omogu uje sve funkcionalnosti standardnog token ure aja za pristup internetskom bankarstvu. Time je HPB postao druga banka u Hrvatskoj koja klijentima nudi takvu uslugu. Uz to, banka je poboljšala uslugu HPB internetskog bankarstva

za fizi ke osobe. MToken je aplikacija koja se koristi za provjeru identiteta (identifikaciju) prilikom pristupa internetskom bankarstvu te za potvrdu provedbe transakcije (autorizaciju). Od sada za korištenje HPB internetskog bankarstva nije

BEATLES u pjesmi "When I’m 64" podsje aju da treba štedjeti i planirati za stare dane OGLAS

potrebno koristiti dodatne ure aje, poput ita a kartica i tokena, ve je dovoljno imati mobilni telefon s pristupom internetu. Pristup internetu potreban je samo prilikom preuzimanja i pokretanja aplikacije te izmjene PIN-a. N. S.

MAESTRO PLUS

Gra ani na "kredit" uzeli 85,6 mil. kn Erste banka u prvih je devet mjeseci od uvo enja Erste Maestro plusa korisnicima Maestro kartice teku eg ra una Erste banke plasirala ukupno 85,6 milijuna kuna gotovine uz otplatu na rate. Od ukupnog broja plasiranih kredita najviše se klijenata odlu ilo za otplatu podignute gotovine na dulji

rok, i to naj eš e na dvanaest rata. Iznos tzv. Maestro plus limita za rate odobrava se dodatno, uz dopušteno prekora enje po teku em ra unu, na isti rok kao i dopušteno prekora enje po teku em ra unu, a maksimalno do 12 mjeseci. Ukupan iznos odobrenog dopuštenog prekora enja po teku em ra unu i Maestro plus limita za rate može iznositi do 50.000 kuna. Klijentu se napla uje jednokratna naknada od tri do šest posto, koja mu odmah tereti teku i ra un. N. S.

NE DAJTE SE ZASLIJEPITI blistavim novim financijskim proizvodima koje ne razumijete dovoljno, poru uje Led Zeppelin

Tjedni pregled Zlatni otok

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

60%

Platinum Global Opportunity KD Energija NFD Aureus Global Developed KD Balanced Raiffeisen C. Europe

Validus

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

16-17

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

11,95%

> savjeti za ulaga e > krediti

NAJGORIH 5 FONDOVA 2,65 1,77 1,70 1,28 1,22

MP-Mena HR FIMA Equity NFD Aureus BRIC HPB Dioni ki MP-Bric HR

Tjedni pregled

-3,44 -1,83 -1,16 -0,94 -0,79 Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5,29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5,90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - AKCIJA

6,16%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - Akcija

6,21%

483

144.968

6,00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5,99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - AKCIJA

6,76%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6,45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - Model II

6,82%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6,50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6,90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osig. (s policom Allianz Best Invest)

10,91%

872

10.466

8,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11,41%

870

10.439

8,00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12,58%

884

10.603

10,95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13,50%

874

10.489

8,90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13,60%

874

10.494

8,99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14,18%

877

10.522

9,50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14,66%

874

10.491

8,95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program DOMUS BONUS

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom. ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Splitska banka

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - Model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - Model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - Model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

ERSTE RBA

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

5,35%

Promjenjiva

1.692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

4,75%

Promjenjiva

1.494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1.477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1.428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1.412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1.330

11.330

Partner banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Oro ena ĹĄtednja

4,10%

Promjenjiva

1.281

11.281

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1.249

11.249

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Veneto banka ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank

VRIJEDNOST

Devizna ĹĄtednja

Karlova ka banka

Podravska banka

ZARA ENA

Profitni devizni depozit

Partner banka

HPB

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

IKB

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - Model II (Bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - PROMOTIVNA PONUDA

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - AKCIJA

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila Model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - Model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - Model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osig. potraĹživanja - Model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - Model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

RAZO»ARANJE

Nokia odustaje od Symbiana Finski proizvo a mobitela Nokia objavio je u petak da je sklopio "široko strateško partnerstvo" s Microsoftom iji e Windows Phone ubudu e služiti kompaniji kao primarna platforma za pametne telefone. Objava je razo arala tržišta dionica pa su Nokijine dionice na burzi u Helsinkiju pale 9,44 posto, na 7,39 eura, što im je najve i pad u posljednjih deset

mjeseci. U sklopu novog strateškog plana Nokije, koja se bori s konkurencijom Applea i Googlea, izvršni direktor Stephen Elop najavio je i promjene u Izvršnom odboru. Elop je najavio i drasti no rezanje sektora istraživanja i razvoja, na koji Nokia godišnje potroši šest milijardi eura, ak etiri puta više od Applea. Microsoftova platforma Windows Phone bit e ubudu e primarna, a dosadašnji Nokijin Symbian postat e franšizna platforma pomo u koje bi tvrtka trebala zadržati 200 milijuna starih klijenata. N. S.

TURISTHOTEL

2,3 MILIJUNA DOBITI

Zadarski Turisthotel u prošloj je godini poslovao s neto dobiti od 43,5 milijuna kuna, što je 2,8 milijuna kuna više u odnosu na godinu prije. Ukupni prihodi u 2010. u odnosu na 2009. godinu smanjeni su za milijun kuna i iznosili su 170,3 milijuna kuna. Istodobno su ukupni rashodi pali za dva milijuna kuna i iznosili su 117 milijuna kuna. N. S.

Rapski Imperial prošlu je godinu zaklju io s neto dobito od 2,3 milijuna kuna, što je samo oko 200.000 kuna više u odnosu na 2009. godinu. Ukupni prihodi Imperiala lani su pali za milijun kuna i iznosili su 102 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi tako er smanjeni za nešto više od milijun kuna i iznosili su 99 milijuna kuna. N. S.

Dobit narasla na 43,5 mil. kn

Prihodi Imperiala simboli no porasli

Kon ar pove ao Neto dobit Kraša izvoz za 6 posto prepolovljena PRIHODI NEZNATNO NIŽI

DOBIT RASLA VIŠE OD 19 POSTO Ukupni prihodi Kon ara prošle godine dosegnuli su 2,8 milijardi kuna, a na kraju godine je vrijednost ugovorenih poslova pala 13 posto u odnosu na po etak 2010.

NADAN VIDOŠEVI , predsjednik Uprave Kraša SNIMIO SAŠA ETKOVI

DARINKO BAGO, predsjednik Uprave Kon ar grupe, u kojoj je prošle godine 15 društava poslovalo s pozitivnim rezultatom SNIMIO SAŠA ETKOVI

Grupa Kon ar u prošloj je godini ostvarila dobit od 172,93 milijuna kuna, što je rast od 19,2 posto u odnosu na 2009. Dobit iz poslovnih aktivnosti iznosi 51,5 milijuna kuna te pozitivna razlika financijskih prihoda i rashoda u iznosu od 136,7 milijuna kuna daje konsolidiranu dobit prije oporezivanja u iznosu od 188,2 milijuna kuna.

Rashodi 2,62 mlrd. kn Ukupni prihodi iznosili su 2,8 milijardi kuna, a ukupni rashodi 2,62 milijarde kuna. Poslovni prihodi ostvareni su u iznosu od 2,62 milijarde kuna

i ine 93 posto ukupno ostvarenih prihoda. Financijski prihodi ostvareni su u iznosu od 188,3 milijuna kuna, a ine ih prihodi od pozitivnih te ajnih razlika u iznosu od 48,4 milijuna kuna, kamata u iznosu od 22,5 milijuna kuna, pripadaju i dio dobiti pridruženog društava u iznosu od 115,1 milijun kuna te ostali financijski prihodi u iznosu od 2,3 milijuna kuna.

izgubili na te aju Financijski rashodi iznose 51,6 milijuna kuna i ine ih negativne te ajne razlike u iznosu od 33,9 milijuna kuna, kamate i ostali financijski rashodi u iznosu od 17,7 milijuna kuna. Pozitivna razlika izme u financijskih prihoda i rashoda ostvarena je u iznosu od 136,7 milijuna kuna. Od 21 društva Grupe Kon ar, 15 društava je poslovalo pozitivno, dok je šest društava iskazalo gubitak u ukupnom iznosu od 44,4 milijuna kuna. Stanje ugovo-

renih poslova (otvorene obveze) na kraju 2010. godine iznosi 2,14 milijardi kuna, što je 13 posto manje od stanja ugovorenih poslova na po etku godine. Na doma em tržištu ostvaren je prihod od prodaje u iznosu od 1,12 milijardi kuna (46 posto ukupnih prihoda od prodaje) ili 22,8 posto manje u odnosu na prethodnu godinu i 2,1 posto manje od plana. Najve i pad na doma em tržištu ostvaren je u segmentu prihoda od prodaje proizvoda i usluga HEP-u, i to 31,6 posto manje u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju prethodne godine. U izvozu su ostvareni prihodi od prodaje proizvoda i usluga u iznosu od 1,3 milijarde kuna (54 posto ukupne prodaje). Prihodi od prodaje na inozemnom tržištu ve i su 6 posto u odnosu na ostvarenje u istom razdoblju prethodne godine. Nikola Su ec

Materijalni troškovi smanjeni su za 11,4 milijuna kuna unato rastu cijena svih sirovina, od še era, kakaovca do mlijeka, a pad dobiti posljedica je nepovoljnih te ajnih razlika Neto dobit Kraš grupe u prošloj je godini prepolovljena na 19,7 milijuna kuna, pokazuju podaci nerevidiranog i nekonsolidiranoga godišnjeg financijskog izvješ a najve eg hrvatskog konditora. Dobit Kraša na kraju 2009. godine bila je na razini od 39,8 milijuna kuna.

Miljarda kuna Prošle je godine Kraš ostvario konsolidirane ukupne prihode u visini od 1,03 milijarde kuna, što je 3,6 posto manje od ukupnih prihoda ostvarenih u poslovnoj 2009. godini. Na doma em su tržištu, izvještavaju iz Kraša, ostvareni prihodi od prodaje u visini od 576 milijuna kuna, dok su prihodi od prodaje u inozemstvu ostvareni

u visini od 417 milijuna kuna. Kraš je pove ao izvoz na tržišta Saudijske Arabije, Velike Britanije i Njema ke, dok je u regiji uz znatan izvoz u BiH pove an izvoz u Crnu Goru. Ukupni konsolidirani rashodi u poslovnoj 2010. godini ostvareni su u iznosu od 1,005 milijardi kuna, što je 1,5 posto manje od konsolidiranih rashoda u 2009. godini. Zarada po dionici u 2010. godini iznosila je 14,46 kuna. Unato visokom pove anju cijena glavnih sirovina, kakaovca i prera evina na bazi kakaovca, še era, brašna, mlijeka i drugih sirovina te energenata, postignute su uštede na ostalim materijalnim troškovima, koji su ukupno smanjeni za 11,4 milijuna kuna. Na ostvarene rezultate poslovanja nepovoljno su utjecale te ajne razlike, naro ito na tržištu Srbije, poru uju iz Kraša.

Održanje stabilnosti Poslovni planovi i ciljevi u ovoj godini usmjereni su na održavanje likvidnosti i financijske stabilnosti, uz kontinuirano restrukturiranje i širenje izvoznih tržišta. Kraš je prošli tjedan izvijestio o preuzimanju 99,57 posto poslovnog udjela u osje koj tvornici Karolini, a vrijednost te transakcije procijenjena je na oko 7,3 milijuna eura, uklju uju i i kupoprodajnu vrijednost poslovnog udjela te sve troškove preuzimanja i integracije Karoline u Kraš. Biljana Star i

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Titulu dnevnog i tjednog dobitnika prošli je tjedan uzela dionica najve eg doma eg telekoma. HT je u petak porastao 1,28 posto, a na tjednoj je razini sko io gotovo tri posto. Zadnja mu je cijena u petak iznosila 313,97 kuna, a ta se dionica našla u fokusu ulaga a zbog kvartalnog izvješ a koje bi HT trebao objaviti u ponedjeljak. Ulaga ki optimizam sugerira da bi rezultati mogli biti nešto bolji od o ekivanja.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Ina-industrija nafte d.d. Belje Atlantska plovidba d.d. Ingra Adris grupa Podravka prehrambena industrija d.d. Kon ar - elektroindustrija Slavonski zatvoreni investicijski fond Petrokemija Ericsson Nikola Tesla Dalekovod Viro tvornica še era d.d. Konzum Privredna banka Zagreb Atlantic grupa Tisak Tehnika Institut IGH Uljanik plovidba Jadranski naftovod AD Plastik Zvijezda Luka Plo e Dom holding Slatinska banka Zagreba ka banka Kaštelanski staklenici Industrogradnja d.d. akove ki mlinovi Vupik Croatia lloyd OT-optima telekom d.d. Jadroplov d.d. Kon ar SN holding Fima validus Croatia osiguranje d.d. Dukat Tankerska plovidba Hidroelektra niskogradnja Kraš, prehrambena industrija Jadransko osiguranje uro akovi holding Jadroagent Laguna Novigrad HUP - Zagreb Luka Rijeka Jadranska banka Beliš e Kon ar akovština Auto Hrvatska Centar banka Dubrovnik - Babin kuk Pismorad Brodomerkur trgovina i usluge Veterina d.d. HGspot PPK Karlova ka mesna industrija Brodogradilište Viktor Lenac Badel 1862 Ledo Riviera Pore Slobodna Dalmacija Turisthotel Magma d.d. Viadukt Atlas nekretnine Arenaturis Sun ani Hvar Karlova ka banka Maistra IPK Kandit Istraturist Umag d.d. Zve evo, prehrambena industrija Tvornica duhana Zagreb Valamar grupa Liburnia Riviera Hoteli Žitnjak

+ Dionica Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda u petak je pala 17,06 posto, na 26,06 kuna. Na tu je dionicu potrošeno gotovo milijun kuna, a vlasnika je u rasponu od 26 do 29 kuna promijenilo nešto više od 33.000 dionica. Na tjednoj je razini dionica Slavonskog ZIF-a pala sedam posto uz milijun kuna prometa i najvišu cijenu od 34 kune.

Redovan promet: 35.074.142,38 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

310.00 3,625.03 108.05 802.07 15.27 279.92 335.01 573.00 26.00 160.01 1,473.02 312.80 482.00 215.14 692.00 770.01 216.36 1,470.31 2,049.97 641.12 3,209.00 133.00 4,050.00 1,333.00 44.40 127.00 275.03 2,999.99 520.00 4,000.00 91.00 2,600.00 30.37 168.50 1,220.00 171.12 10.39 5,936.27 485.00 1,360.00 170.50 450.00 3,389.00 37.41 670.00 9.75 1,360.13 233.90 2,740.00 599.98 1,144.05 10.39 399.99 259.00 70.05 410.00 450.00 69.62 19.23 462.00 10.00 76.31 6,263.00 240.00 30.00 1,001.00 27.09 323.10 42.01 69.00 29.00 69.94 64.50 177.10 298.99 140.00 2,300.00 41.15 2,042.00 149.99

315.99 3,650.00 113.90 815.00 15.88 281.11 343.97 580.00 29.06 166.95 1,492.00 319.00 491.11 225.49 702.00 784.99 230.11 1,550.00 2,100.00 647.00 3,334.00 135.00 4,180.00 1,380.00 45.00 132.37 277.90 3,300.00 520.00 4,000.00 98.97 2,600.00 34.00 173.70 1,250.01 180.00 11.00 5,999.99 485.00 1,400.00 174.99 451.01 3,389.00 38.00 670.00 9.75 1,400.00 234.99 2,740.00 599.99 1,187.00 10.60 410.00 259.00 70.05 410.00 450.00 70.01 19.65 462.00 10.00 76.34 6,350.00 240.00 30.02 1,001.00 27.29 323.11 44.11 70.00 33.49 69.94 64.50 177.10 298.99 141.48 2,300.00 41.15 2,042.01 150.80

313.97 3,650.00 113.00 803.00 15.67 281.10 338.00 580.00 26.06 162.98 1,490.00 314.20 486.00 219.99 692.00 776.25 225.00 1,550.00 2,098.98 645.00 3,209.04 133.00 4,100.00 1,380.00 45.00 129.50 276.00 3,300.00 520.00 4,000.00 98.00 2,600.00 30.37 173.70 1,220.00 171.12 10.39 5,999.99 485.00 1,400.00 174.99 451.00 3,389.00 37.80 670.00 9.75 1,360.13 234.98 2,740.00 599.99 1,144.05 10.46 410.00 259.00 70.05 410.00 450.00 70.00 19.65 462.00 10.00 76.31 6,350.00 240.00 30.00 1,001.00 27.09 323.10 43.20 70.00 33.49 69.94 64.50 177.10 298.99 141.48 2,300.00 41.15 2,042.00 150.80

1.28% 0.00% 5.21% -1.47% -0.51% -0.35% -0.58% 1.20% -17.06% 1.23% 0.74% 0.53% -0.82% 2.29% -1.14% -0.48% -3.02% 4.03% 0.19% -1.21% -4.21% -0.80% -0.73% 0.73% 0.22% 1.97% -0.18% 11.83% 0.00% 0.00% 4.26% 0.00% -15.55% 1.34% 1.16% -2.22% -9.02% 4.35% -0.81% 1.60% 2.26% -1.96% 0.03% -0.92% 0.00% 2.63% -2.85% 0.85% 1.26% 0.00% 0.80% 0.67% 6.46% -0.44% -6.60% 0.00% 12.50% -6.53% -0.76% -7.60% 0.00% -4.61% 1.42% -7.57% -0.03% 0.10% 2.23% -2.09% 1.65% 0.00% 8.03% 6.78% -0.46% -2.15% 0.33% 7.18% 0.00% 0.10% 0.05% -3.33%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,15%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

38,836 789 22,206 2,469 79,415 3,575 2,797 1,600 33,220 5,244 534 2,468 1,437 2,973 886 662 2,039 279 189 576 111 2,192 59 173 5,178 1,434 567 49 249 29 1,180 40 2,952 556 70 502 8,151 14 172 56 426 158 20 1,674 92 6,052 39 220 18 60 27 2,624 65 94 330 54 47 266 958 38 1,500 173 2 50 370 10 345 27 202 123 238 100 100 35 17 35 2 104 2 24

12,171,803.97 2,876,015.27 2,478,383.46 1,991,774.99 1,231,438.13 1,001,633.27 949,995.98 927,378.00 885,689.93 851,599.25 790,410.10 775,412.22 698,496.60 653,475.26 620,091.20 515,444.30 457,696.62 421,400.03 390,697.94 370,739.83 363,211.37 292,557.55 243,606.16 234,270.76 232,121.42 186,054.15 156,946.95 148,474.88 129,480.00 116,000.00 110,930.83 104,000.00 98,920.59 94,223.02 87,090.03 87,003.08 86,324.97 83,631.81 83,420.00 78,317.96 72,982.01 71,208.07 67,780.00 62,820.23 61,640.00 59,007.00 54,560.13 51,646.62 49,320.00 35,999.20 31,563.75 27,388.49 26,492.76 24,346.00 23,116.50 22,140.00 21,150.00 18,604.92 18,533.12 17,556.00 15,000.00 13,203.58 12,613.00 12,000.00 11,104.34 10,010.00 9,399.07 8,723.77 8,586.14 8,510.00 7,398.50 6,994.00 6,450.00 6,198.50 5,082.83 4,905.92 4,600.00 4,279.60 4,084.01 3,607.96

25,710.54 36,500.00 928.35 1,120.60 117.53 1,907.01 1,831.96 1,491.83 87.21 544.54 1,984.16 720.72 673.92 4,994.40 13,199.74 2,588.25 536.98 293.66 332.86 374.10 2,383.82 558.54 411.05 307.21 336.03 119.01 17,677.36 374.86 235.25 420.00 147.54 377.20 85.65 284.29 236.91 465.45 28.07 1,845.58 1,455.00 876.94 109.17 619.50 423.62 122.36 74.27 152.07 641.13 1,405.29 327.77 698.58 70.28 11.02 205.00 16.19 123.64 9.55 44.70 129.14 6.48 44.41 138.44 57.39 1,398.08 876.84 156.63 395.15 132.04 147.60 144.11 152.78 244.84 93.66 705.91 126.64 1,397.78 43.55 747.06 259.07 617.99 31.01

365 dana Najniža Najviša 253.10 1,625.00 54.00 705.00 14.13 242.21 240.00 430.00 15.15 105.50 1,181.00 217.00 290.00 145.00 461.06 657.10 135.00 871.01 1,106.00 533.13 2,332.01 80.21 2,851.00 1,160.03 27.87 98.00 200.00 612.00 292.00 2,950.00 41.77 2,561.00 25.00 124.01 975.00 67.50 5.00 4,502.00 251.00 1,140.00 120.00 295.50 2,486.50 22.36 515.00 8.80 1,115.16 161.54 2,295.01 420.00 909.99 5.11 302.00 240.00 52.00 323.33 252.16 54.51 19.11 305.00 9.00 58.00 4,720.12 140.00 20.01 543.15 23.01 190.00 20.50 33.03 25.00 53.00 51.00 145.11 280.00 84.32 2,300.00 28.00 1,436.28 76.10

332.84 3,680.00 113.90 1,044.18 40.81 318.99 355.00 594.50 34.96 184.73 1,777.00 390.00 497.77 225.50 708.00 829.99 279.90 1,909.99 3,289.00 675.00 3,520.00 146.00 4,607.00 2,093.00 50.00 132.37 289.98 4,000.00 598.00 4,000.00 230.00 3,400.00 44.80 190.30 2,450.00 245.00 29.01 5,999.99 500.00 1,615.00 246.99 497.02 3,401.00 52.00 670.00 10.99 1,779.99 255.00 3,100.00 600.00 2,198.00 29.49 519.00 290.00 165.00 450.03 1,000.00 78.13 48.71 500.00 11.65 123.78 6,845.00 259.65 64.98 1,001.00 69.90 364.99 46.99 75.31 36.50 78.99 76.00 270.00 395.00 164.00 2,300.00 46.00 2,890.00 163.85

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,75 12,55 82,50 10,16 250,00 0,71 9,80 155,20 14,45 360,00 5,29 350,00 16,50 64,50 48,00

63,90 12,75 87,00 10,39 251,60 0,72 9,90 155,45 14,98 360,00 5,30 350,00 17,30 64,80 48,00

63,76 12,55 87,00 10,25 251,60 0,71 9,90 155,20 14,60 360,00 5,30 350,00 17,30 64,80 48,00

63,78 12,72 86,56 10,26 251,13 0,72 9,89 155,28 14,90 360,00 5,30 350,00 16,60 64,58 48,00

1,49 82,75 89,61 37,00 37,00 1,60 0,30 95,00 36,22

1,50 83,00 89,61 37,00 37,00 1,60 0,30 95,00 37,00

1,50 82,75 89,61 37,00 37,00 1,60 0,30 95,00 36,22

1,50 0,83 0,72 0,37 0,37 1,60 0,30 0,95 0,36

40,00 82,82 40,13 34,54 31,12 30,00 31,80 15,80 70,01 21,50 5,85 4,56

40,00 83,01 40,14 34,54 31,18 31,04 32,02 16,00 72,00 21,94 6,00 4,58

40,00 83,00 40,14 34,54 31,18 31,04 32,01 15,80 72,00 21,58 5,85 4,58

40,00 83,00 40,14 34,54 31,15 30,53 31,83 15,93 71,94 21,67 5,94 4,56

98,55 491,00 7.275,00 30.010,00 4.250,00 8.750,00 2.716,00 6.800,00 9.000,00 1.000,00 3.275,00 2.031,00 5.400,00 990,00 20.000,00

98,55 492,00 7.500,00 30.010,00 4.290,00 9.000,00 2.890,00 6.850,00 9.100,00 1.015,00 3.300,00 2.090,00 5.497,00 1.021,00 20.000,00

98,55 491,00 7.300,00 30.010,00 4.267,00 8.899,00 2.890,00 6.849,00 9.026,00 1.009,00 3.280,00 2.066,00 5.444,00 1.002,00 20.000,00

98,55 491,36 7.300,24 30.010,00 4.266,64 8.898,66 2.716,50 6.848,94 9.031,75 1.008,68 3.280,02 2.066,40 5.443,81 1.002,49 20.000,00

3.800,00 3.510,00 640,00 4.406,00 530,00 90,50 85,10 54.899,00 217,00 151,00 89,10

3.800,00 3.580,00 644,00 4.409,00 540,00 90,50 87,00 54.899,00 218,00 155,00 89,10

3.800,00 3.527,30 640,05 4.407,39 538,72 90,50 86,62 54.899,00 217,39 152,09 89,10

3.800,00 3.527,30 640,05 4.407,39 538,72 55,68 53,29 54.899,00 217,39 152,09 54,82

LJUBLJANSKA BURZA KRKG GRVG TLSG KBMR PETG NF1N INDGL MELR LKPG SALR KDIR SKDR AELG SAVA ABKN

KRKA GORENJE TELEKOM SLOVENIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR PETROL NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S INFOND GLOBAL MERCATOR LUKA KOPER SALUS KD ID KD AERODROM LJUBLJANA SAVA ABANKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E JP ELEKTROPRIVREDA BIH DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO IK BANKA DD ZENICA BH TELECOM D.D. SARAJEVO ENERGOINVEST D.D. SARAJEVO ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO

Obveznice RS serije A2011K NIS a.d. Novi Sad Galenika Fitofarmacija a.d. Zemun Komercijalna banka a.d. Beograd AIK banka a.d. Niš Alfa plam a.d. Vranje Informatika a.d. Beograd Messer Tehnogas a.d. Beograd Agrobanka a.d. Beograd Energoprojekt holding a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad DIN Fabrika duvana a.d. Niš Univerzal banka a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Bambi Banat a.d. Beograd

TOPLIFIKACIJA SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE Garant a.d. Futog ALKALOID SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 05 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 FERSPED SKOPJE Stil a.d. Kraljevo ARCELORMITTAL SKOPJE (HRM) SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 06

354.898,41 94.748,76 85.693,45 69.055,78 53.994,20 44.842,64 34.432,64 29.970,85 27.220,06 16.560,00 14.768,81 12.950,00 12.381,84 11.947,00 9.600,00

5,63 % 793886 0,46 % 56542 6,17 % 40000 0,00 % 44407 0,00 % 32026 1,27 % 5810 7,14 % 18425 7,95 % 5627 -2,11 % 13650

1.190.820,44 46.858,76 28.675,20 16.430,59 11.849,62 9.296,00 5.527,50 5.345,65 4.972,40

-0,02 % 159353 -1,19 % 1302 0,02 % 1607 0,00 % 1232 0,16 % 1232 3,47 % 1237 -3,00 % 1072 -1,25 % 1891 0,00 % 371 0,98 % 1153 -2,50 % 2070 -1,29 % 1750

6.374.120,00 108.062,97 64.502,48 42.553,28 38.378,24 37.770,15 34.125,66 30.125,99 26.688,12 24.986,86 12.291,97 7.984,00

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA TPLF KMB GRNT ALK TEL RMDEN05 RMDEN09 FERS STIL RZLE RMDEN06

5564 7447 990 6733 215 62587 3483 193 1827 46 2786 37 746 185 200

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA A2011 NIIS FITO KMBN AIKB ALFA INFM TGAS AGBN ENHL MTBN DINNPB UNBN SJPT BMBI

0,08 % -1,91 % 0,64 % -0,49 % -0,55 % -0,69 % 0,92 % -0,54 % 0,97 % 0,28 % -0,08 % 2,94 % 2,98 % 1,25 % 2,13 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA AGROKRAJINA AD BANJA LUKA BRCKO DISTRIKT BOSNE I HERCEGOVINE-stara devizna REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1B FDSSR FBIHK1A FBIHK1C FBIHK1D FBIHK1E JPESR BSNLR IKBZRK2 BHTSR ENISR BIGFRK3

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TRZN-R-A RSDS-O-C RSDS-O-B RSRS-O-C RSRS-O-B TLKM-R-A AGKR-R-A BDDS-O-C RSRS-O-D

Oznaka

Ponedjeljak 14/2/2011

0,00 % 1500000 147.825.000,00 0,00 % 103695 50.951.431,00 0,34 % 3963 28.930.870,00 -0,00 % 800 24.008.000,00 0,26 % 2046 8.729.548,00 7,87 % 875 7.786.331,00 -1,93 % 1739 4.723.994,00 2,21 % 613 4.198.400,00 -0,77 % 200 1.806.350,00 -0,59 % 1573 1.586.650,00 -0,67 % 445 1.459.610,00 -1,05 % 686 1.417.552,00 1,23 % 243 1.322.845,00 -2,05 % 1306 1.309.247,00 0,00 % 62 1.240.000,00

valuta: MKD - makedonski denar -1,23 % -1,21 % -1,17 % -1,58 % 1,35 % 0,00 % 0,66 % 3,00 % -1,57 % -1,88 % 0,00 %

302 247 1165 167 689 4382 3860 3 682 548 472

1.147.600,00 871.242,00 745.660,00 736.034,00 371.181,00 243.997,84 205.707,51 164.697,00 148.259,00 83.348,00 25.875,26

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Alfa Plam Sava BH Telecom Jubmes Beograd Telekom Slovenije

+7,89% +1,25% +0,98% +0,67% +0,64%

business.hr

Soja protein -2,05% Gorenje -1,91% Alkaloid -1,58% Fabrika duhana Sarajevo -1,19% Mercator -0,54%

Tržnica Banja Luka

Energopetrol Sarajevo

Uvjerljivo najtrgovanija posljednjeg dana u tjednu na Banjalu koj burzi bila je dionica Tržnice sa 1,2 milijuna konvertibilnih maraka prometa. Osim toga, cijena joj je porasla 5,63 posto, na 1,5 KM, što je ujedno bila najviša cijena po kojoj se tom dionicom trgovalo tijekom dana. Najniža je bila na razini 1,49 KM. Druga na popisu najtrgovanijih bila je dionica Telekoma Srpske sa 9296 KM prometa i rastom cijene 1,27 posto, na 1,8 KM.

Tek je 168 dionica sarajevskog Energopetrola u petak promijenilo vlasnika pa je ukupan promet tom dionicom iznosio 2184 konvertibile marke. Osim toga, cijena je toj dionici u odnosu na posljednju zabilježenu prethodnoga dan u petak pala 6,47 posto i iznosila je 13 konvertibilnih maraka. Sarajevski indeks SASX10 zadnjeg dana u tjednu bio je plusu 0,34 posto, a širi SASX-30 pao je 0,1 posto zaklju ivši tjedan na 1054,12 bodova.

+5,63 -6,47

REGIONALNI INDEKSI -0,34% BIRS +1,41% 832,52 992,71 Belex15 -0,09% FIRS +0,16% 774,96 1.720,04 Belexline -0,08% MBI10 -1,10% 1.434,41 2.704,72 SASX10 MOSTE +0,34% 523,69 0,00% 1.118,12 SASX30 NEX20 -0,10% 14.522,53 +0,23% 1.054,12 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,62% WIG20 -1,31% 2.702,62 BUX +0,46% 22.129,35 -2,35% +0,45% ATX +0,56% 2.976,92 indeksa na zatvaranju u +2,00% Stanje petak 11. velja e 2011.

FTSE100 6.047,12

DAX 7.347,37

CAC40

4.102,14

MICEX 1,710.35

AMERI»KI INDEKSI -0,09% S&P500 +0,07% 12.229,29 1.321,87 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,05% etvrtak 10. velja e 2011. 2.790,45 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

d ukupno 92 fonda 69 ih je protekloga tjedna zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -3,16 posto pa do +4,62 posto, a 17 fondova ostvarilo je porast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je NFD Aureus US Algorithm, kojem je vrijednost porasla 4,62 posto, a slijedi ga Erste Total East s porastom od 2,07 posto. Najve i pad, kad je rije o dioni kim fondovima, protekloga tjedna zabilježio je fond NFD Aureus BRIC, kojem je vrijednost smanjena 3,16 posto, a slijedi ga Ilirika Azijski tigar s padom od 3,05 posto. Od mješovitih fondova najuspješniji je OTP uravnoteženi, koji je ostvario porast vrijednosti 1,85 posto, a slijedi ga PBZ Global s porastom 1,55 posto. Najve i pad me u mješovitim fondovima zabilježio je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced, kojem je vrijednost smanjena 1,09 posto, a iza njega je KD Balanced s padom od 0,42 posto. Najve i dobitnik obvezni kih fondova jest HPB obvezni ki (+0,30 posto), a slijedi ga Raiffeisen Bonds (+0,15 posto). Najve i pad u ovoj grupi zabilježio je OTP euro obvezni ki (-0,38 posto), zatim PBZ Bond (-0,04 posto). Najuspješniji nov ani fondovi su bili Raiffeisen Cash, VB Cash i Agram Cash, svi s porastom od 0,06 posto. Od po etka godine najuspješniji dioni ki fond jest HPB Dioni ki, kojem je vrijednost u 2011. godini porasla 11,02 posto. Me u mješovitim fondovima vode i je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 9,59 posto. Kod obvezni kih, odnosno nov anih, fonova najuspješniji su OTP euro obvezni ki (+1,13 posto) i Raiffeisen Cash (+0,40 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn

52,0706 108,4900 97,4100 81,3100 93,2021 152,8234 90,7900 35,5200 46,1013 79,9566 92,8902 11,2319 76,9384 46,3171 113,4240 15,2478 84,9152 116,9038 69,4000 50,1483 13,1834 15,1506 101,2609 110,6500 94,2089 135,0500 71,3933 8,6606 467,1318 326,4323

1,08 0,57 0,54 0,51 0,50 0,47 0,46 0,34 0,24 0,16 0,11 0,11 0,06 0,02 0,02 0,00 -0,08 -0,08 -0,10 -0,14 -0,15 -0,16 -0,19 -0,21 -0,36 -0,39 -0,47 -0,49 -0,49 -0,49

6,74 9,20 16,74 20,73 16,14 22,10 16,31 15,51 -0,70 15,03 13,60 10,23 3,78 25,40 28,57 7,29 1,15 6,62 15,05 2,95 3,62 13,04 9,26 8,90 9,40 3,80 8,95 4,71 0,04 6,12

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

2,98 4,63 5,34 2,42 5,44 2,34 2,73 3,36 10,30 3,82 5,36 0,95 6,70 3,13 1,06 3,39 3,11 1,56 5,82 4,46 8,00 11,76 5,20 7,36 2,79 8,29 3,57 8,96 2,93 2,71

10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011

DIONI KI FONDOVI C-Zenit ZB aktiv Erste Adriatic Equity Raiffeisen HR dionice PBZ Equity fond NFD Aureus US Algorithm A1 Erste Total East ST Global Equity Capital Two HPB Dioni ki KD Energija FIMA Equity OTP indeksni VB CROBEX10 Platinum Global Opportunity Platinum Blue Chip OTP Europa Plus Raiffeisen C. Europe HPB Dynamic KD Prvi izbor KD Victoria NFD Aureus Global Developed Raiffeisen World OTP meridian 20 ZB trend PBZ I-Stock HI-growth MP-Mena HR MP-Global HR

6,70 14,94 14,76 18,46 19,81 35,21 13,18 14,07 -5,29 18,54 9,29 17,44 -2,76 22,51 25,00 23,36 4,69 9,33 14,13 1,41 9,47 7,64 12,22 10,67 12,64 5,88 16,75 6,13 9,50 15,01

-6,48 13,72 2,97 10,40 8,67 36,36 4,97 4,53 -10,00 15,18 1,77 N/A -10,48 10,75 13,14 18,10 8,87 14,92 3,38 -4,09 13,75 -2,35 7,04 18,19 7,30 11,44 18,89 5,10 17,72 20,38

-19,66 1,78 -0,49 -8,20 -1,29 19,90 -3,48 -26,48 -7,24 -5,67 -1,37 N/A -3,84 -21,76 12,58 -6,54 -5,12 10,52 -6,09 -14,34 3,52 3,60 0,24 1,38 -2,11 3,69 -9,00 -1,59 5,43 -7,22

3,97 4,34 8,55 9,92 9,71 3,99 8,46 9,23 -0,87 5,08 11,02 3,06 1,39 10,24 10,36 7,61 0,07 4,13 10,99 2,82 1,44 8,21 3,76 5,26 5,06 -0,54 2,59 0,21 -4,45 1,79

5,949 507,242 196,502 15,984 376,357 28,385 12,001 40,353 13,317 7,502 20,420 9,363 18,992 149,215 9,224 8,449 8,417 9,034 199,276 20,291 5,692 72,275 63,721 38,703 18,839 195,818 231,436 69,068 7,161 5,378

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi PBZ Global fond Erste Balanced C-Premium ZB global Raiffeisen Balanced ICF Balanced ST Balanced Allianz Portfolio Agram Trust Raiffeisen Prestige HI-balanced HPB Global AC G Balanced EM ST Aggressive Ilirika JIE Balanced NFD Aureus E.M.B. KD Balanced

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

117,9231 112,8617 128,1200 5,7452 150,2900 162,7200 121,3746 175,8887 118,2002 73,6767 110,3400 10,2772 104,3646 11,2400 67,7484 151,3012 82,3280 8,7362

0,46 0,45 0,42 0,39 0,37 0,24 0,14 0,09 0,05 0,01 -0,09 -0,12 -0,28 -0,42 -0,44 -0,69 -0,76 -1,04

10,48 12,74 11,79 5,62 5,20 7,49 9,55 2,94 5,95 9,01 2,41 4,42 7,33 2,09 6,93 1,21 -1,65 6,06

9,53 15,81 10,65 5,42 7,82 7,60 4,56 -1,22 8,34 8,96 3,06 5,03 3,27 4,19 4,89 7,77 3,64 8,52

3,18 9,44 7,33 -2,70 9,19 7,26 -8,95 -6,90 12,61 2,39 N/A 5,62 -2,00 7,37 0,64 4,05 1,53 7,40

3,25 5,96 0,36 -12,86 4,33 5,93 2,54 7,23 10,01 0,66 N/A 0,31 0,80 6,20 -6,97 8,54 -4,16 -2,63

9,59 8,05 4,87 2,72 1,83 4,85 7,32 3,02 2,62 5,36 1,82 0,23 6,68 -0,06 3,86 -0,27 -2,99 4,34

38,312 286,530 104,940 12,766 713,346 310,861 12,675 11,785 7,476 13,500 185,357 70,715 93,010 14,451 2,765 44,335 15,010 7,311

5,16 9,42 10,07 4,03 9,61 8,46 8,78 8,09 1,75 2,59 0,93 8,96 5,36 1,95 5,39 5,05 4,57 5,07

10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011

158,8400 130,0773 162,5749 125,8193 176,0600 130,7300 11,3931 128,3091

0,04 0,00 0,00 0,00 -0,03 -0,05 -0,11 -0,44

-0,58 0,43 1,15 1,15 1,19 0,01 0,31 1,16

-0,51 1,47 3,56 0,38 2,19 1,62 0,88 1,38

3,80 5,99 7,72 4,62 7,36 6,62 5,25 3,60

4,93 4,50 8,02 4,38 6,71 4,36 1,47 4,95

-0,17 0,40 0,39 1,03 0,93 0,31 0,20 1,13

218,493 139,240 55,019 13,515 476,390 194,680 7,378 15,577

9,61 7,93 6,30 5,36 8,72 7,70 8,96 5,16

10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $ kn kn

11,3656 163,2474 140,2273 126,2469 145,5500 139,0500 139,1008 135,7687 132,6645 117,5981 10,7216 108,8454 105,8400 132,8384 124,9088 122,8694 102,2484

0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 -0,11

0,63 0,62 0,43 0,55 0,85 0,74 0,68 0,71 0,68 0,83 0,74 0,66 0,54 0,52 0,32 0,67 0,00

1,39 1,23 0,94 1,17 1,80 1,59 1,33 1,58 1,53 1,68 1,56 1,46 1,29 1,13 0,68 1,23 0,79

3,31 2,17 2,34 3,46 3,54 3,40 2,58 3,13 3,30 3,26 3,34 3,31 3,74 2,60 2,28 2,56 0,87

5,54 4,75 3,25 4,35 4,83 4,38 4,57 4,39 5,42 5,08 4,21 4,95 4,18 6,28 3,89 4,09 1,46

0,29 0,29 0,19 0,25 0,40 0,27 0,32 0,26 0,31 0,37 0,33 0,27 0,24 0,22 0,22 0,34 -0,29

136,500 2033,399 146,035 536,568 836,953 679,705 109,112 65,131 238,113 182,905 26,000 176,325 627,919 956,791 40,092 127,894 7,691

2,38 10,56 10,56 8,56 7,96 7,70 7,38 7,11 5,36 3,27 1,69 1,75 1,39 11,87 5,83 5,14 1,54

10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011 10.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI ZB bond PBZ Bond fond Capital One HPB Obvezni ki Raiffeisen Bonds Erste Bond HI-conservative OTP euro obvezni ki

NOV ANI FONDOVI Agram Cash ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money PBZ Nov ani fond PBZ Dollar fond OTP nov ani fond Platinum Cash

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 14/2/2011

DOBIT VE A 26%

Kapitalnom fondu 23,7 mil. kuna

Kapitalni fond d.d., u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u 2010. godini ostvario je dobit od 23,7 milijuna kuna, što je pove anje 25,8 posto u odnosu na godinu prije. Podaci iz izvješ a objavljenog u petak na stranicama Zagreba ke burze pokazuju da su u promatranom razdoblju prihodi od ulaganja pali 23,8 posto u odnosu na 2009., no istodobno su

pali ukupni rashodi, koji su u odnosu na pretprošlu godinu smanjeni više od 44 posto. Ukupni prihodi od ulaganja, koji obuhva aju realizirane dobitke od prodaje financijskih instrumenata, prihode od kamata, pozitivne te ajne razlike od monetarnih financijskih instrumenata (isklju uju i vrijednosne papire), prihode od dividendi i ostale prihode, u 2010. iznose 52,63 milijuna kuna i smanjeni su u odnosu na 2009. godinu, kada su bili 69,13 milijuna kuna. Rashodi su istodobno smanjeni na 27,96 milijuna kuna sa 50,29,

koliko je zabilježeno 2009. Najve i utjecaj na takvo smanjenje rashoda u 2010. imalo je smanjenje ostalih troškova Fonda koji su, prema finacijskom izvješ u, sa 26,5 milijuna kuna smanjeni na 854,5 tisu a kuna. Dobit nakon oporezivanja u 2010. iznosi 23,702 milijuna kuna, a dobit u 2009. bila je 18,84 milijuna kuna. Vrijednost neto imovine Fonda na 31. prosinca 2010. bila je 1,210 milijardi kuna ili 314,75 kuna po dionici, odnosno Fond je od po etka godine do kraja prosinca 2010. ostvario prinos 11,25 posto. "Budu i

da su oko 77 posto portfelja Kapitalnog fonda inila ulaganja na hrvatsko tržište, na poslovanje Fonda u 2010., kao i prethodnih godina, ve inom je utjecala situacija na Zagreba koj burzi i u hrvatskom gospodarstvu", stoji u pojašnjenjima financijskih rezultata, u izvještaju koji potpisuje predsjednik Uprave Hrvatskoga mirovinskoga investicijskog društva koje upravlja Fondom Miljenko Javorovi . U napomenama piše i kako je najvažnijii rizik kojem je izložen Fond onaj promjena cijena financijskih instrumenata. M. P.

Tržište optimisti no uo i objave HT-ovih rezultata IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave HTa, ije e budu e kretanje cijene dionice ovisiti o objavi poslovnih rezultata, koja je najavljena za ponedjeljak SNIMIO SAŠA ETKOVI

Prošlog su tjedna dioni ki indeksi Zagreba ke burze porasli nešto više od jedan posto, a tjedan je bio obilježen mirnim trgovanjem i prelijevanjem kapitala u dionice koje nisu sastavnice Crobexa. Referentni je dioni ki indeks porastao 1,25 posto i završio na 2333,76 bodova, dok je Crobex 10 sko io 1,06

posto, na 1282,84 boda. Tjedni je promet dionicama iznosio 181,9 milijuna kuna, a ak 67 milijuna kuna potrošeno je na dionice Hrvatskog Telekoma. "Tržište je i dalje bez smjernica, no vidljivo je nešto izraženije pozicioniranje investitora u dionicu HT-a uo i objave financij-

TELEKOM PREKO 313 KUNA U nedostatku boljih poslovnih vijesti ulaga i su u petak po eli akumulirati dionice HT-a u o ekivanju objave rezultata poslovanja u ponedjeljak skog izvješ a za posljednje lanjsko tromjese je u ponedjeljak", rekao je za Hinu Dalibor Balga , analiti ar odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci.

Slavonac u korekciji

ulaga a zbog kvartalog izvješ a, koje bi HT trebao objaviti u ponedjeljak. Ulaga ki optimizam sugerira da bi rezultati mogli biti nešto bolji od o ekivanja. Dionica Slavonskog zatvorenog investicijskog fonda u petak je pala 17,06 posto, na 26,06 kuna. Na tu je dionicu potrošeno gotovo milijun kuna, a vlasnika je u rasponu od najnižih 26 do najviših 29 kuna promijenilo nešto više od 33.000 dionica. Na tjednoj je razini dionica Slavonskog ZIF-a pala sedam po-

REGIJA

Titulu najlikvidnije ponovno je na kraju tjedan ponije-

Belje poraslo 25 posto

Dionica Ine na tjednoj je razini pala minimalnih 0,03 posto, na 3650 kuna. Tijekom tjedna na tu je dionicu potrošeno gotovo 20 milijuna kuna u vrlo uskom cjenovnom rasponu od najnižih 3617 do najviših 3650 kuna. Izniman rast ostvarila je dionica Belja, koja je prošli tjedan porasla više od 25 posto i dosegnula razinu od 113 kuna. Na Belje je isto tako potrošeno više od 12 milijuna kuna pa je ta dionica zauzela tre u najlikvidniju tjednu poziciju. Više od šest posto plusa zabilježila je Atlantska plovidba, dok je više od šest posto pala Ingra. Atlantska je završila na 803 kune, a Ingra na samo 17 kuna. Nikola Su ec

BROJKE

Tjednim rastom predvodili Beograd i Banjaluka Tjednim rastom od 3,4 posto regijske je indekse predvodio beogradski BELELX 15, koji je petak zaklju io na razini od 774,96 bodova.

sto uz milijun kuna prometa i najvišu cijenu od 34 kune.

la dionica Naftne industrije Srbije kojom se trgovalo u iznosu od 51 milijun dinara, po nepromijenjenoj cijeni od 491 dinara. Rastom od gotovo osam posto na Beogradskoj se burzi istaknula dionica Alfa plama kojom se trgovalo u

ukupnom iznosu od 7,8 milijuna kuna. Plusom od 2,03 posto tjedan je zaklju io i banjalu ki indeks BIRS, a na prvom mjestu na popisu najlikvidnijih našla se u Banjaluci dionica Tržnice sa 1,2 milijuna konvertibilnih mara-

ka. Telekomu Srpske cijena je porasla 1,27 posto, na 1,6 KM, a s prometom od 9,26 KM našao se na drugom mjestu najtrgovanijih izdanja. Tjendi pad od 0,3 posto zabilježio je pak slovenski SBI TOP. B. St.

0,1 2,3

posto porastao je sarajevski SASX-10

posto pao je makedonski MBI 10

Google pomaĹže u planiranju vjen anja Nakon ĹĄto je Google prije nekoliko mjeseci pokrenuo web stranicu na kojoj Ĺžene mogu prona i raznovrsne modne savjete, nedavno je pokrenuo joĹĄ jednu stranicu namijenjenu pripadnicama ljepĹĄeg spola - ovaj put o planiranju vjen anja. Iako se Googleom sluĹži ve-

lik broj korisnika, na takav marketinĹĄki pristup odlu ili su se zato ĹĄto ga ve ina upotrebljava za kratko pretraĹživanje, a izabrali su Ĺžensku populaciju jer je u danaĹĄnje vrijeme fokus u marketingu preteĹžno na Ĺženama. Prema internetskoj grupaciji AOL, ak 80 pos-

GUBITNICI DANA (ZSE) Nava Banka -34,07% Optima -14,64% PPK -7,6% Riviera Pore -7,57% Validus -6,73%

DOBITNICI DANA (ZSE) Tehnomont +49,92% Brodomerkur +12,5% Kutjevo +12,15% Kon ar Transformatori +10,95% Karlova ka banka +6,78% 38 Raste

to ku anske potroĹĄnje odnosi se na Ĺžene. Web stranica za vjen anja sadrĹži Googleove predloĹĄke na temu vjen anja, grafikone za raspored sjedala, predloĹĄke za pokretanje vlastite stranice o vjen anju te linkove na Picnic i Picassa web albume. I. B.

26 Nema promjene

39 Pada

INDEKSI CROX Mirex

INTERNETSKI gigant pokrenuo stranicu za budu e mladenke Vrijed. 1,419,13 159,92

Prom. 0,22% 0,02%

Sirova nafta 86,73 Prirodni plin 4,11 Zlato 1.363,53 Srebro 30,18 Goveda 106,51 Kava 295,15

0,02% 0,41% 0,02% 0,02% 0% 1,85%

NOVI RADNICI PREPOLOVILI PRODUKTIVNOST

Ĺ to je viĹĄe zaposlenih u tvrtki, to su manje produktivni

RESTORANI - najmanje su produktivni konobari i kuhari

Ĺ to je viĹĄe radnika zaposleno u nekoj kompaniji, to su manje produktivni, poznato je pravilo u poslovnom svijetu. Koliko se produktivnost smanjuje s rastom broja zaposlenih, otkriva studija koju je provela Cybaea me u 475 najve ih ameri kih kompanija. Rezultati pokazuju da kada tvrtka utrostru i broj svojih radnika, svakom od njih doslovno prepolovi produktivnost. Kada se broj zaposlenih pove a za 10 posto, produktivnost svakog od njih padne za 6,3 posto. No, tvrtke s rastom broja zaposlenih, bez obzira na pad njihove produktivnosti, u pravilu pove avaju dobit jer tri polovine su joĹĄ uvijek viĹĄe od jedan. Najve u su dobit svojoj tvrtki donijeli zaposlenici Ambac Financial Groupa sa 4,7 milijuna dolara dobiti po zaposlenom, a najmanje tvrtki donose zaposleni u Darden Restaurantsu, samo 8201 dolara dobiti po zaposlenom. D. B.

DRUĹ TVENOJ MREĹ˝I NE FALI UDVARAÂťA

Za Twitter se nudi izmeÄ&#x2018;u 8 i 10 milijardi USD Kompanije koje poslovanje baziraju na internetu ponovno su, svega deset godina nakon bolnog puknu a dotcom balona, privla ne akvizicije, a jedna od najpoĹželjnijih je druĹĄtvena mreĹža Twitter. Me u kompanijama koje su, barem na niskim razinama, s Twitterom pregovarale o preuzimanju su i proizvodi najpoznatije i

najkontroverznije pri e o uspjehu u internetskom biznisu - Google i Facebook, a neki od interesenata za Twitter su ponudili izme u osam i 10 milijardi dolara, piĹĄe Wall Street Journal. injenica da je itko spreman dati 10 milijardi dolara za kompaniju koja je lani ostvarila 45 milijuna dolara prihoda, ali i poslovala s gubitkom, a ove se godi-

ne nada prihodima izme u 100 i 110 milijuna dolara, pokazuje da trĹžiĹĄte itekako visoko vrednuje podatke koje Twitter ima o svojim korisnicima. No, suosniva i Twittera Biz Stone i Evan Williams zasad nemaju namjeru prodati kompaniju, ve Ĺžestoko ulaĹžu u njezin razvoj i Ĺžele je pretvoriti u posao vrijedan 100 milijardi dolara. Nikolina Rivosechi

Ho e li na doma oj burzi do i do ve e volatilnosti cijena dionica, doznajte na...

SUOSNIVAÂťE Twittera Evana Williamsa i Biza Stonea ne impresioniraju ponude koje dobivaju, ve kompaniju Ĺžele pretvoriti u posao vrijedan 100 milijardi dolara

www.business.hr

UKRATKO... Paul najpoĹželjniji Konzervativni republikanski kongresmen Ron Paul pobijedio je na neobaveznom testnom glasanju za najpoĹželjnijega republikanskog kandidata na sljede im ameri kim predsjedni kim izborima. Grammy za Ĺživotno djelo Slavna britanska glumica Julie Andrews (Mary Poppins, Moje pjesme moji snovi), ikona country glazbe Dolly Parton i legende punka Ramonesi primili su u subotu nave er nagradu Grammy za Ĺživotno djelo na sve anosti u Los Angelesu. Zarada od 12 mlrd. dolara Biografski 3D film malog pjeva a Justina Biebera, koji se po eo prikazivati proĹĄlog petka, samo u jednom vikendu zaradio je viĹĄe od 12 milijardi dolara, ĹĄto pokazuje njegov uspon od YouTube senzacije do me unarodne pop zvijezde.