business.hr broj 827 by Business.hr

ZARADILI 84 MILIJUNA KUNA 12

HBOR - POLJOPRIVREDNICI 8

Podravka ponovno profitabilna

Čobanković: Neće biti otpisa kredita Poljoprivrednicima država nudi mogu nost reprograma kredita i savjetodavnu pomo . Nakon snimanja stanja na terenu, idu eg tjedna odlu it e se o potrebnoj pomo i

UTORAK 15/2/2011

BROJ 827 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

UVIJENA PRIJETNJA? 4-5 Kroz izjave direktora Hrvatske udruge banaka Zorana Boha eka bankari uvijeno poru uju da bi novi porez mogli još ve im kamatama prevaliti na le a gra ana i tvrtki, na što upozoravaju i opozicijski ekonomisti te gospodarstvenici

BOHAČEK KOSORICI:

Kamate su niže nego što bi trebale biti RAZO»ARAVAJU I HRVATSKI TELEKOM

HT za lošije rezultate krivi regulatora jer mu je stopirao investicije Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrini rekao je da 2011. godinu zapo injemo daleko ispod onoga gdje smo bili 2008., a u apsolutnim bismo se iznosima mogli uspore ivati sa 2006. godinom 6

info&stav 2-3

Dinki pao zbog Gorenja U Zagrebu 13% viĹĄe stranih turista Zagreb je u sije nju 2011. posjetilo 28.766 turista koji su ostvarili 52.250 no enja, ĹĄto je u odnosu na sije anj 2010. porast od 8% u dolascima te 6% u no enjima. Od ukupnog broja turista, 17.964 bili su stranci koji su ostvarili 33.562 no enja i time ostvarili ak 13 posto viĹĄe dolazaka te 12 posto viĹĄe no enja. NajviĹĄe je bilo gostiju iz BiH te iz Njema ke, Srbije, Italije i Austrije.

business.hr Utorak 15/2/2011

www.business.hr Glavni urednik, v.d.: Ĺ˝eljko Ĺ ojer Zamjenica glavnog urednika: Petra Buli Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Urednici priloga: Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, Dijana Suton, DraĹžen Tomi Investor: Josip Jagi Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Andreja Jazvi , Mario Kramer, Sandra Majcen, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Predsjednik Vlade Srbije Mirko Cvetkovi pokrenuo je postupak za razrjeĹĄenje vicepremijera i ministra ekonomije Mla ana Dinki a i drĹžavnog tajnika u Ministarstvu financija Slobodana Ili a. Dinki i Ili sukobili su se zbog gradnje tvornice Gorenja u Zaje aru, a ne u Valjevu, kao ĹĄto je planirano. Dinki je traĹžio Ili evo smjenjivanje, a kad mu nije udovoljeno, napao je premijera Cvetkovi a.

TURIZAM U 2010.

Doma ih gostiju 5,3 manje nego 2009. Stranih turista bilo je 9,11 milijuna, 4,8% viĹĄe nego 2009., a doma ih 1,49 milijuna, koji su ostvarili 5,8 posto manje no enja. Broj no enja stranih turista bio je ve i 3,6 posto, a najve i porast ostvarili su turisti iz Turske (89%) i Gr ke (66,3%) ProĹĄle je godine u svim komercijalnim smjeĹĄtajnim objektima ostvareno 10,6 milijuna dolazaka i 56,41 milijun no enja turista, objavio je DrĹžavni zavod za statistiku. U odnosu na 2009. dolazaka je bilo 3,2 posto, a no enja 2,6 posto viĹĄe. Dolazaka stranih turista bilo je 9,11 milijuna, 4,8 posto viĹĄe nego 2009. godine, a broj dolazaka doma ih turista iznosio je 1,49 milijuna, 5,3 posto manje nego 2009. godine. Broj no enja stranih turista bio je ve i 3,6 posto u odnosu na 2009. godinu, a lanjski broj no enja doma ih turista bio je 5,8 posto manji nego u 2009. godini.

Nijemci prvi

NajviĹĄe no enja stranih turista ostvarili su turisti iz Njema ke (22,5 %), Slovenije (11,5%), Italije (9,3%),

Austrije (8,7%), eĹĄke (8,2%), Poljske (5,7%), Nizozemske (4,4%) i Slova ke (4,1%), odnosno zajedno gotovo tri etvrtine svih no enja stranih turista. Najve i lanjski porast no enja u odnosu na 2009. godinu me u stranim turistima ostvarili su turisti iz Turske (89%), a slijede gr ki turisti (66,3%). Osim turista iz Slovenije, koji su lani pove ali i dolaske i no enja, turisti iz ostalih bivĹĄih jugoslavenskih republika ostvarili su manji broj no enja, iako su pritom oni iz BiH, Crne

Gore i Srbije poneĹĄto pove ali broj dolazaka, dok su turisti iz Makedonije smanjili i broj dolazaka (23,2%) i broj no enja (29%). Broj dolazaka turista iz BiH bio je ve i 2,1 posto, ali je broj no enja bio manji 2,8 posto. Iz Srbije je broj dolazaka turista bio ve i 1,9 posto, a broj no enja manji 3,2 posto, dok je broj dolazaka turista iz Crne Gore bio ve i 7,8 posto, a broj no enja manji 6,4 posto.

Kampovi u plusu

Dvije tre ine dolazaka turista bili su individualni

dolasci, a sli no je i s no enjima, iako su â&#x20AC;&#x17E;organiziraniâ&#x20AC;&#x153; turisti u strukturi no enja poneĹĄto zastupljeniji nego u strukturi po na inu dolaska turista. Gotovo 70 posto no enja turisti su lani ostvarili u kolektivnim smjeĹĄtajnim kapacitetima, odnosno 37 milijuna no enja, a u privatnom smjeĹĄtaju ostvarili su 19,4 milijuna no enja. Najve i rast dolazaka turista zabiljeĹžile su ku e za odmor (82,8%), zatim kamp-odmoriĹĄta (35,3%), apartmani (16,5%) te kampiraliĹĄta (14,5%).

››

BISER DANA Bio sam na elu kompanije koja je zapošljavala deset tisu a ljudi i koja je u jednom teškom trenutku u Hrvatskoj održavala socijalnu ravnotežu

BROJKA

1,4

milijarde kuna dobiti ostvarila je Zagreba ka banka u 2010.

MIROSLAV KUTLE, ozloglašeni hrvatski tajkun, u intervjuu za bosanskohercegova ki Federalni radio

UVODNIK

5,3% Zakašnjela retorika umjesto politike . PREMIJERKA JADRANKA KOSOR Na najavu njezina ultimatuma banke su ostale nijeme

Nikola Su ec

N Najve i rast no enja ostvarila su, pak, kampodmorišta (383%), zatim ku e za odmor (90,8%), kampirališta (34,1%) i gostionice (30,3%). Najve i pad dolazaka zabilježila su odmarališta (24,2%) i objekti za robinzonski turizam (73,4%). Najve i pad no enja ostvarili su lova ki domovi (24,9%), a slijede odmarališta (24,5%). Od 56,41 milijuna no enja najviše je ostvareno u privatnom smještaju (19,4 milijuna no enja), zatim u hotelima (14,91 milijuna no enja) te u kampovima (13,7 milijuna no enja). Zoran Daskalovi

zoran.daskalovi @business.hr

ema sumnje, svi doma i gospodarstvenici željeli bi niže kamatne stope. Želi ih i premijerka Jadranka Kosor, žele ih i gra ani, no problem je što se banke ne može prisiliti da ih spuste. Kamate, naime, odre uje tržište, a jedini izravan utjecaj na kamatne stope kroz nov anu masu ima Hrvatska narodna banka (HNB). Unato dobiti od gotovo devet milijardi kuna u posljednje dvije godine, komercijalne banke ne popuštaju iako cijena njihova kapitala nije baš "miroljubiva", kako se izrazio jedan od sugovornika Business.hr-a. BANKE su na najavu Kosori ina ultimatuma ostale nijeme, jedino je šef njihova udruženja poru io kako su kamate u zemlji i manje nego što bi trebale biti. Vje ni alibi banaka ostaje rizik poslovanja. Taj se rizik može umanjiti razumnom gospodarskom politikom, a ne politi kom retorikom. Re-

SNIMIO HRVOJE DOMINI

nikola.sucec@business.hr

››

Da smo u protekle dvije krizne godine postupali kao i ve ina ure enih zemalja provo enjem reformi i poticanjem gospodarstva - rizik zemlje bio bi manji. Do danas bismo sigurno znali jesu li kamate visoke zbog rizika ili zbog banaka koje se ponašaju kao oligarsi cimo, da smo u protekle dvije krizne godine postupali kao i ve ina ure enih zemalja ¬ provo enjem reformi i poticanjem gospodarstva ¬ rizik zemlje bio bi manji. Me utim, nismo pa je rizik, koji se uz kapital napla uje kao kamata, ostao visok, ma što god bankari o tome govorili. Da smo postupali tako, do danas bismo sigurno zna-

li jesu li kamate visoke zbog rizika ili zbog banaka koje se ponašaju kao oligarsi, kojima bi na kraj mogla stati Hrvatska narodna banka. MA ARSKE BANKE nakon uvo enja poreza na imovinu nisu povukle kapital, iako su se time grozile. Ne treba, me utim, misliti da doma e podružnice stranih banaka to tako er ne e u initi. Hr-

vatska je, za razliku od Ma arske, znatno manje tržište i strani bi bankari upravo na nama mogli trenirati strogo u. Dvije milijarde eura kapitala manje hrvatsko gospodarstvo sebi nikako ne smije dopustiti, a zbog niza promašaja u gospodarstvu još emo dugo zajedno s poduzetnicima niže kamatne stope samo željeti.

tema 4-5

USUSRET SASTANKU S BANKARIMA, TENZIJE RASTU Zahtje skoj otvorio je premijerki Jadranki Kosor novu frontu

Zoran BohaÄ?ek

Kamate bi tr Kroz izjave direktora Hrvatske udruge banaka Zorana Boha eka bankari uvijeno poru uju da bi novi porez mogli joĹĄ ve im kamatama prevaliti na le a Kamate u Hrvatskoj gra ana i tvrtki, na niĹže su nego u zemljama ĹĄto upozoravaju Europske unije koje nemaju opozicijski ekonoeuro misti i gospodarZORAN BOHAÂťEK, predsjednik Hrvatskog udruĹženja banaka stvenici

â&#x20AC;şâ&#x20AC;ş

JADRANKA KOSOR, predsjednica Vlade FOTO Ĺ OP/CROPIX

Premijerka Jadranka Kosor ovog bi se tjedna trebala sastati sa elnicima hrvatskih banaka kako bi dogovorila smanjenje kamatnih stopa koje su trenuta no previsoke i ko e ulaga e i investicije te oteĹžavaju Ĺživot gra anima. Kosor e tako bankarima vjerojatno poslati posljednje upozorenje da snize kamatne stope gra anima, ali i tvrtkama koje bi krenule u investicije, ili e Vlada u suprotnom uvesti porez za banke sli an onome koji je uvela Ma arska. Inicijativa je, prema pisanju Vjesnika, doĹĄla od Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), ali HUP je te tvrdnje opovrgnuo. " elnici HUP-a tijekom proĹĄlotjednog sastanaka s premijerkom nisu razgovarali o bankama, a normalno je da svaki poduzetnik bolje posluje ako ima manje kamatne stope na odobrene kredite", kratko su poru ili poslodavci.

Ve ina gra ana i poduzetnika, zajedno s Vladom, Ĺželi niĹže kamatne stope, no ini se da je klju ni problem kako prisiliti banke da ih spuste. S obzirom na nesluĹžbenu prirodu tih vijesti, predstavnici ni jedne od doma ih banaka nisu ih Ĺželjeli komentirati, a od komentiranja najava suzdrĹžali su se i u Hrvatskoj udruzi banaka. Njezin predsjednik Zoran Boha ek rekao je da su kamate u Hrvatskoj niĹže nego u zemljama Europske unije koje nemaju euro, a za neke su proizvode niĹže nego u zemljama eurozone, ĹĄto zna i da su i niĹže nego ĹĄto bi trebale biti.

Manje kamate ili porez

Boha ek je ostao pri stavu kako je kriza pokazala da je bankarski sustav u Hrvatskoj i nekim zemljama srednje i isto ne Europe imao stabiliziraju i karakter, a ne karakter akceleratora krize kako se na po etku smatralo. Naravno, s

Zahtjev bankarima da snize kamatne stope na kredite u Hrvat-

business.hr Utorak 15/2/2011

ček Jadranki Kosor:

trebale biti i više ››

Ako je Vlada mogla ubirati hara od vlastitih gra ana, može i od banaka

OZREN MATIJAŠEVI , predsjednik Hrvatske udruge sindikata

››

Banke bi trebale sniziti kamate i u initi cijenu kapitala 'miroljubivom' za razliku od sadašnje VLADIMIR FERDELJI, predsjednik Uprave Elektrokontakta

time se ne bi složili gospodarstvenici koji redom govore kako bi im niže kamate olakšale poslovanje. Otvoren je u kritici banaka bio predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijaševi , koji je kazao kako je od Vlade tražio porez na banke ili kamatne stope za poduzetnike iste kao u zemljama banki majki još i prije nego što je svoje banke oporezivala Ma arska. Tada je prijedlog odbijen zbog straha koji bi izazvalo povla enje kapitala, što su banke najavile, a nije se dogodilo i vidljivo je u ma arskom primjeru. "Tražili smo da kamatne stope u Hrvatskoj budu iste kao u zemljama odakle dolaze pojedine banke, a ne i dvostruko više. Ako banke ne pristanu na niže kamate, treba uvesti porez. Ako je Vlada mogla ubirati hara od vlastitih gra ana, može i od banaka", smatra Matijaševi . Manje kamate odgovara-

le bi i gra anima i poduzetnicima više nego uvo enje poreza bankama, no pitanje je kako prisiliti banke na to, kaže Vladimir Ferdelji, predsjednik Uprave Elektrokontakta. Od drži da bi banke trebale sniziti kamate i u initi cijenu kapitala "miroljubivom" za razliku od sadašnje. "Uvo enje poreza mogla bi uzrokovati suprotan efekt jer bi banke tada podignule kamate kako bi nadoknadile gubitke", kazao je Ferdelji.

Povla enje kapitala

Takve su reakcije dosad iznosili i bankari, a umjesto dizanjem kamata mogli bi odgovoriti i povla enjem viška kapitala, koji se procjenjuje na oko dvije milijarde eura. Zbog toga je protiv uvo enja poreza i Hrvatska narodna banka, jer bi povla enje kapitala stvorilo pritisak na te aj kune, za iju su obranu potrebne devize i povla enje kuna.

MA ARSKA

Orban nije kalkulirao nego je lupio porez U srpnju prošle godine ma arska Vlada na elu s Viktorom Orbanom uvela je privremeni porez na banke im je prekinula suradnju s Me unarodnim monetarnim fondom (MMF). Banke s imovinom ve om od 183 milijuna eura oporezuje se s pola posto vrijednosti imovine, dok se manje banke oporezuje sa 0,15 posto imovine. Glavni ra-

zlog uvo enja poreza na banke jest pokušaj dostizanja ciljanog manjka u prora unu od 3,8 posto, koji je kriterij za daljnje dobivanje pomo i Europske unije i MMF-a. MMF i EU usprotivili su se uvo enju poreza, ocijenivši ga štetnim za investicijsku klimu i gospodarski rast.

VELIKA BRITANIJA

Dvije i pol milijarde funti za spas ekonomije Velika Britanija lani je uvela porez koji banke pla aju kao postotak aktive. Vlada je prvotno planirala uvesti porez postupno, po stopi od 0,05 posto. Me utim, slab gospodarski rast u inio je svoje i britanska vlada pove ala je stopu na 0,1 posto, a po et e se pri-

Protiv bankovnog poreza je i oporba. "Uvo enje poreza iskoristilo bi se za popunjavanje prora unskih rupa, a banke bi u tom slu aju mogle podi i kamate na štetu gra ana i rejtinga države", poru ili su iz SDPa Zoran Milanovi i Branko Gr i . Ekonomist Ljubo Jur i kaže da bi država, ako smatra da su kamate prevelike, trebala poraditi na sigurnosti poslovanja jer bi manji rizik zna io i manju kama-

mjenjivati od ožujka. Tim bi potezom britanski parlament prikupio 800 milijuna funti, a ukupnim porezima na prihode banaka taj bi se iznos trebao popeti na više od 2,5 milijardi funti. Banke e kasnije pla ati 0,075 posto poreza na visinu aktive.

tu. Opet, ako država misli da su kamate velike zbog monopola banaka, Vlada mora raditi pritisak na HNB, koji kamate može smanjiti osloba anjem nov ane mase. "Država ne smije misliti na na in da nekog treba oporezivati jer je puno zaradio. Porez je stvar poreznog sustava, a smanjenje kamata ili uvo enje poreza nisu povezane stvari. Barem bi tako trebalo biti u ure enoj državi", jasan je Jur i . Upravo su Vladini argu-

menti za uvo enje poreza ili niže kamate odli no poslovanje banaka koje su samo lani zaradile 4,6 milijardi kuna, a taj novac troše na otkup vlastitih dionica (u slu aju Zagreba ke banke) i isplatu dividendi stranim vlasnicima. Lani je samo iz Zagreba ke i Privredne banke Zagreb u inozemstvo na ime dividendi otišlo nešto više od 1,25 milijardi kuna. Nikola Su ec

nikola.sucec@business.hr

tema 6-7

RAZOČARAVAJUĆI HT Prihodi najvećeg hrvatskog telekoma u neto dobit čak 9,5 posto, a prihodi T-Mobilea pali su 9,1 posto iak

HT za lošije rezultat

jer mu je stopir Predsjednik Uprave HT-a Ivica Mudrinić rekao je da 2011. godinu započinjemo daleko ispod onoga gdje smo bili 2008., a u apsolutnim bismo se iznosima mogli uspoređivati sa 2006. godinom Prihodi HT-a u prošloj godini smanjili su se 1,7 posto, na 8,375 milijuna kuna, a neto dobit se smanjila čak 9,5 posto, odnosno na 1,831 milijun kuna. EBITDA je neznatno manja od one iz 2009. i iznosi 3,662 milijuna kuna s maržom od 43 posto. Rečeno je to jučer prilikom objave rezultata HT-a za 2010. godinu. Objavljen je i podatak koji najviše zanima mnogobrojne male dioničare te tvrtke - predložena je dividenda od 22,76 kuna po dionici, što je oko trećinu manje od dividende isplaćene za 2009. godinu.

Brza reakcija burze

Posebice jak pad zabilježio je T-Mobile, gdje su se prihodi smanjili 9,1 posto (3,807 milijuna kuna) iako se ukupan broj pretplatnika povećao 1,5 posto. Na objavu realno razočaravajućih rezultata vodeće domaće telekom kompanije reagirala je i jučer burza, pa se tako dionica kompanije mogla povremeno kupiti za samo 292,6 kuna, dok je prije objave rezultata dosezala i do 314,9 kuna. Dionica se na kraju dana stabilizirala na oko 298 kuna. "Hrvatska je u recesi-

ji i 2011. godinu započinjemo daleko ispod onoga gdje smo bili 2008. godine, a u apsolutnim bi iznosima bila primjerena usporedba sa 2006. godinom. Recesija je utjecala na potrošačke navike, ali i prihode poslovnog sektora, no naši su rezultati vrlo dobri s obzirom na lošu gospodarsku klimu, smanjenu potrošnju i pojačanu konkurenciju", ocijenio je Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave i glavni direktor HT-a, koji je tijekom svog izlaganja, a i kasnije, nekoliko puta kao jedan od glavnih razloga za slabije rezultate istaknuo po HT nepovoljan regulatorni okvir. Podsjetimo, riječ je o stopiranju značajnih investicija u optičku infrastrukturu koje je HT namjeravao provesti, a HAKOM ih je zaustavio pravdajući to direktivama Europske komisije. Prvi čovjek HT-a istaknuo je kako HT jedini ima volju ulagati, ali mu se to ne dopušta, a ostali alternativni operateri to nisu u mogućnosti. "Rezultat je stagnacija u segmentu osuvremenjivanja fiksne mreže. Uz to, Hrvatska se ne može uspoređivati s drugim europskim

Combis HT-u donio 232 milijuna kuna U HT-ovim rezultatima za prošlu godinu prvi se put spominju i rezultati Combisa, jedne od vodećih domaćih IT kompanija koju je HT preuzeo u ožujku prošle godine. Combis je formalno konsolidiran u knjige grupe u svibnju 2010., a njegov osmomjesečni doprinos prihodima HT-a u 2010. godini iznosio je 232 milijuna kuna. Combis će, kako se navodi, i dalje poslovati kao zasebni poslovni subjekt, a usklađivanjem određenih funkcija u tijeku je ostvarivanje sinergija.

Vladina mjera smanjenja kamata može pomoći Znatan dio konferencije za novinare Ivica Mudrinić je odgovarao i na pitanja o općoj gospodarskoj politici, pa tako i na ono kako ocjenjuje smanjenje kamata koje je ovih dana najavila premijerka Kosor. "Ne trebaju nam najave nego rezultati. Hrvatska Vlada posuđuje kapital po kamatama od 7 posto, pa onda lako možete zamisliti po kojoj ga cijeni posuđuju poduzetnici. Ta Vladina mjera može pomoći, ali samo ako je dio šireg paketa mjera", kazao je Mudrinić, a na pitanje što očekuje od potpredsjednika Vlade za investicije oprezno je kazao kako će vrijeme pokazati njegovu uspješnost.

zemljama gdje je kupovna moć drukčija, a infrastruktura razvijenija. No, najnoviji signali iz EK su na tragu razmatranja različitih načina za podršku optičkoj infrastrukturi, ovisno o svakoj pojedinačnoj zemlji. U državi u kojoj je Vlada nametnula dodatni porez na pokretne komunikacije

teško je očekivati da pomogne razvoju optičke infrastrukture, ali mi to i ne tražimo nego samo fer pristup kako ne bismo bili dovedeni u poziciju da subvencioniramo svoju konkurenciju", kazao je Mudrinić, otkrivši kako HT razgovara s HAKOM-om i nudi razna rješenja, od kojih je jedno i da

alternativni operateri sudjeluju u cijelom procesu.

Internet - prilika za rast

Prema onome što se jučer moglo čuti, HT jedan od značajnijih prostora za rast vidi upravo u podatkovnom prometu odnosno korištenju interneta. Penetracija interneta u Hrvatskoj izno-

oma u protekloj godini smanjili su se 1,7 posto, to iako se broj pretplatnika pove ao 1,5 posto

business.hr Utorak 15/2/2011

ate krivi regulatora

pirao investicije OGLAS

IVICA MUDRINI , predsjednik Uprave i glavni direktor HT-a FOTO PONGRA I /CROPIX

BROJKE

29,56 kuna iznosila je dividenda 2008. godine

29,99 kuna iznosila je dividenda 2009. godine

34,05 kuna iznosila je dividenda 2010. godine

22,76 kuna iznosi dividenda 2011. godine

si 60 posto, od ega se na širokopojasni pristup odnosi 43 posto, što je Mudrini ocijenio prilikom za zna ajan rast. Ve e korištenje interneta trebalo bi spasiti i TMobile, pa je tako istaknuto kako kompanija vjeruje u rast prihoda od podatkovnih usluga, odnosno mobil-

nog interneta. U ovoj godini, pak, u HT-u o ekuju sli ne prihode kao i u 2010., dok bi EBITDA trebala biti umjereno ve a. Ipak, zaklju io je Mudrini , propusti iz prijašnjih godina ne e se mo i sanirati u samo jednoj godini. Branimir Kova

branimir.kovac@business.hr

doga aji

PRIHODI 1,14 MLRD. KN

Konsolidirani gubitak 3. maja 195,7 mil. kn

Utorak 15/2/2011

BRODOGRADILIĹ TE u prihodima sudjelovalo 93,8%, a u rashodima 92,7% posto

Ä&#x152;obankoviÄ&#x2021;: NeÄ&#x2021;e biti otpisa kredita

TELEKOM

Operativna dobit Optime porasla 140%

Optima Telekom zavrĹĄio je proĹĄlu godinu sa 435,3 milijuna kuna prihoda, ĹĄto je 5,5 milijuna kuna manje nego 2009. godine. Iako u prihodima nije bilo pomaka, Optima Telekom je proĹĄlu godinu zaklju io s rastom operativne dobiti (EBITDA) 140,1 posto u odnosu na 2009. pa je gubitak tvrtke smanjen za 49,6 milijuna kuna u odnosu na 2009. godinu i iznosi 61,5 milijuna kuna. Posebno je uspjeĹĄan za Optimu bio posljednji kvartal, kada je gubitak iznosio samo 1,8 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prethodne godine iznosio 32,8 milijuna kuna. Pove anje operativne dobiti rezultat je dugoro ne strategije tvrtke koja se bazira na intenzivnom razvoju MATIJA MARTI , predsjednik Uprave Optima Telekoma

LLU (Local loop unbundling) procesa, tj. potpunom prelasku korisnika na mreĹžu Optima Telekoma. Broj LLU korisnika u 2010. popeo se na 103.351, ĹĄto je pove anje 13,8 posto u odnosu na 2009. godinu. Najve i rast u uslugama zabiljeĹžen je u prihodima od ADSL usluge koji su porasli 38,6 posto. Najve i dio ine prihodi od javne govorne usluge, koji su porasli 2,3 posto, a rast ostvaruju i prihodi od multimedijalnih usluga zahvaljuju i uvo enju OptiTV usluge. Prihodi od podatkovnih usluga biljeĹže rast 17,1 posto. Ukupni podaci o prenosivosti telefonskih brojeva pokazuju prelazak 141.240 brojeva na Optiminu mreĹžu, ĹĄto je gotovo tre ina od ukupnog broja migriranih brojeva u nepokretnoj mreĹži u Hrvatskoj. "U 2011. o ekujemo joĹĄ bolje poslovne rezultate i 15postotni rast tvrtke", najavio je predsjednik Uprave Optima Telekoma Matija Marti .

HBOR - POLJOPRIVREDNICI DrĹžava nudi poljoprivrednicima mogu nost reprograma kredita i savjetodavnu pomo . Nakon snimanja stanja na terenu, idu eg tjedna odlu it e se o potrebnoj pomo i Poljoprivrednicima koji imaju probleme s vra anjem HBOR-ovih kredita drĹžava nudi mogu nost reprograma kredita i savjetodavnu pomo , no ne e im otpisati dugove, izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar obankovi nakon ju eraĹĄnjeg sastanka s predstavnicima HBOR-a i Hrvatske poljoprivredne komore. HBOR je izme u 2005. i 2010. poljoprivrednicima osigurao 492 vrlo povoljna kredita uz etiri posto kamate na rok od 12 godina. Od toga je za govedarstvo realiziran 231 kredit ukupne vrijednosti 481 milijun kuna, za dugogodiĹĄnje nasade 215 kredita u iznosu od 175 milijuna kuna, a za svinjogojstvo 46 kredita u vrijednosti 196 milijuna kuna.

D. B.

110 problemati nih SNIMIO HRVOJE DOMINI

U odnosu na 2009. gubitak Optima Telekoma smanjen je na 61,5 milijuna kuna, a najve i rast u uslugama zabiljeĹžen je u prihodima od ADSL usluge koji su porasli 38,6 posto

Zagreb. U ju er objavljenom konsolidiranom i nerevidiranom izvjeĹĄtaju druĹĄtava Grupe 3. maj za 2010. navodi se da ostvarila ukupne prihode u iznosu od 1.143,1 milijuna kuna, ĹĄto je 30 posto viĹĄe od ostvarenja iz istog razdoblja godinu dana ranije, te ukupne rashode u iznosu od 1.338,8 milijuna, ĹĄto je na razini ostvarenja istog raz-

Poslovni prihodi iz osnovne djelatnosti druĹĄtava ostvareni su u iznosu od 1.049,3 milijuna kuna, ĹĄto je porast od 26 posto u odnosu na prethodnu godinu, a poslovni rashodi iznose 1.058,8 milijuna kuna, ĹĄto je 5,5 posto manje nego 2009. godine. Ostvareni poslovni rezultat druĹĄtava u Grupi biljeĹži gubitak od 9,6 milijuna kuna, dok je u 2009. godini iznosio 289,1 milijun kuna, i to ve im dijelom zbog storniranja gradnje 707, kao i zbog kancelacije ugovora o gradnji dizelskog motora. B. K.

Od 492 korisnika s njih ĹĄest HBOR raskida ugovor i bit e predmet ovrhe, dok je 110ici zbog nepla anja HBOR blokirao ra une. Od tih 110 problemati nih 65 su u govedarstvu, 39 u dugogodiĹĄnjim nasadima, a ĹĄestorica u svinjogojstvu i njima se nudi re-

PETAR ÂťOBANKOVI , potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

business.hr

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

> nacionalno > lokalno > svijet

doblja 2009. godine. DruĹĄtva u Grupi 3. maj tako su u navedenom razdoblju ostvarila gubitak u iznosu od 195,7 milijuna kuna, i to 4,6 posto na osnovi nepokrivenih poslovnih rashoda s ostvarenim poslovnim prihodima i 95,4 posto iz financijskih aktivnosti temeljenih na kamatama i obra unatim negativnim te ajnim razlikama nastalim svo enjem deviznih obveza na dan obra una. Udjel brodogradiliĹĄta 3. maj d.d. u ukupnim prihodima Grupe iznosi 93,8 posto, a u ukupnim rashodima 92,7 posto.

program kredita na 15 godina te stru ni savjeti i edukacija. "Ne e biti otpisa kredita, ve svaki korisnik mora servisirati svoje obveze budu i da im je drĹžava ve osigurala do 50 posto povrata investicijske potpore, pa ne moĹže na sebe preuzeti i drugi dio tereta", isti e obankovi . To ne bi bilo poĹĄteno ni prema ve ini korisnika, njih tristotinjak, koji uredno pla aju svoje obveze.

Pojedina na analiza

Ministarstvo e s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom i poljoprivredno-savjetodav-

nom sluĹžbom Hrvatske poljoprivredne komore analizirati stanje kod svih korisnika kredita te pojedina no utvrditi njihove probleme. Nakon ĹĄto snimi situaciju na terenu, krajem idu eg tjedna odrĹžat e novi sastanak i odlu iti o potrebnoj pomo i, najavio je obankovi . U ovoj godini, rekao je, o ekuje se konsolidacija mlije nog sektora. NajteĹže je stanje u svinjogojstvu, jer trĹžiĹĄte ne moĹže prihvatiti pove anje cijena svinjetine, a cijene sto ne hrane rastu, te u vinogradarstvu, ocijenio je obankovi . H

doga aji

SURADNJA

VaraĹždinske zone uzor Kantonu Sarajevo

10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 15/2/2011

RUSMIR SENDI , ministar privrede u Vladi Kantona Sarajevo, i Alen Leveri , pro elnik Ĺžupanijskoga Upravnog odjela za gospodarstvo SNIMIO SINIĹ A SOVI

VaraĹždin. O tome kako unaprijediti gospodarsku suradnju, osobito radi pokretanja slobodnih zona i tehnoloĹĄkih parkova u sarajevskom kantonu, razgovarali su u ponedjeljak dr. Rusmir Sendi , ministar privrede u vladi Kantona Sarajevo, i njegov doma in, varaĹždinski Ĺžupan Predrag Ĺ tromar. VaraĹždinska iskustva, rekao je Sendi , mogu

PRVI NA UDARU KRIZE

Zarada trgovaca gotovo prepolovljena U prvih devet mjeseci proĹĄle godine bruto dobit hrvatskih trgovaca iznosila je 3,2 milijarde kuna i bila je ak 44,8 posto manja nego u istom razdoblju 2009. Veliki su poduzetnici pove ali dobit 3,2 posto, mali su zaradili 35 posto manje, a srednjima je bruto dobit pala ak 58,9 posto u odnosu na godinu prije Bruto dobit hrvatskih trgovaca u prvih devet mjeseci proĹĄle godine iznosila je 3,2 milijarde kuna i bila je ak 44,8 posto manja nego u istom razdoblju 2009., ĹĄto je izravna posljedica gospodarske krize i smanjene osobne potroĹĄnje, odnosno pada prometa u trgovini na malo. Iako su po dobiti poduzetnici u trgovini bili najuspjeĹĄnija djelatnost, odmah iza prera iva ke industrije, prijaĹĄnjih se godina u trgovini mnogo najbolje zara ivalo.

U plusu 56,9% trgovaca

Prema podacima Fine, porastao je broj trgovaca koji nisu uspjeli poslovati u plusu. Od 26.186 poduzetnika u trgovini njih 14.888 ili 56,9 posto poslovalo je lani s bruto dobiti, dok je njih 11.298 imalo gubitak u poslovanju. Unato solidnim financijskim pokazateljima, prema kojima je trgovina u ukupnim rezul-

tatima poduzetnika sudjelovala sa 36,8 posto u prihodima te sa 20,6 posto udjela u bruto odbiti, trgovina je i dalje djelatnost sa ispodprosje nim pla ama. Tako je bilo i kada su zaposleni u trgovini primili prosje nu mjese nu neto pla u od 4174 kune, ĹĄto je za 368 kuna ili 8,1 posto manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske. Najbolje rezultate, prema Fininim podacima, u prvih devet mjeseci 2010. ostvarili su veliki poduzetnici, koji su imali 7,7 milijardi kuna

BROJKE

7,7

milijardi kuna bruto dobiti ostvarili su u prvih devet mjeseci 2010. veliki poduzetnici

6,3 1,8

milijarde kuna biljeĹže mala poduze a

milijardi kuna bruto dobiti ostvarile su srednje velike tvrtke

bruto dobiti. Mala poduze a imala su rezultat od 6,3 milijarde kuna, a srednje velike tvrtke ostvarenu bruto dobit od 1,8 milijardi kuna. U odnosu na isto razdoblje 2009. samo su veliki poduzetnici pove ali dobit, i to 3,2 posto, dok su mali poduzetnici zaradili 35 posto manje, a srednjima je bruto dobit pala ak 58,9 posto u odnosu na godinu prije.

Ispodprosje ne pla e

Mali su poduzetnici, me utim, postigli najbolje financijske rezultate mjerene ekonomi noĹĄ u poslovanja, jer su na uloĹženih 100 kuna ostvarili 104,53 kuna prihoda, srednje veliki poduzetnici imali su 102,28 kuna, a veliki poduzetnici 103,97 kuna prihoda. Prosjek za sve poduzetnike bio je 103,84 kuna prihoda na uloĹženih 100 kuna. Prosje na mjese na neto pla a po zaposlenom kod malih poduzetnika, prema podacima Fine, bila je 3781 kunu, ĹĄto je 16,8 posto ispod prosje ne mjese ne pla e kod svih poduzetnika koja je iznosila 4542 kune. Kao i u proteklim razdobljima, najbolje su proĹĄli zaposleni u velikim poduze ima sa 5572 kune prosje ne mjese ne neto pla e ili 22,7 posto iznad prosjeka. Nevenka Cuglin

nevenka.cuglin@business.hr

pomo i i u razvoju malih i srednjih poduze a, a time i smanjivanju broja nezaposlenih kojih je u sarajevskom kantonu oko 68.000, dok broj stanovnika iznosi oko 550.000. "Bez izravnih stranih ulaganja teĹĄko emo poboljĹĄati prilike pa su nam zanimljiva varaĹždinska iskustva u privla enju inoinvestitora. Vrlo brzo emo mijenjati neke zakone, kao ĹĄto je zakon o JPP-u, koncesijamaâ&#x20AC;&#x153;, najavio je Sendi . Radi produbljivanja suradnje s VaraĹždinskom Ĺžupanijom, vlada Kantona Sarajevo donijela je zaklju ak o potpi-

sivanju sporazma o suradnji u podru ju kulture, obrazovanja i gospodarstva, temeljem kojeg e uslijediti me usobni posjeti gospodarstvenika Sarajeva i VaraĹždina. Suradnja pri osnivanju poduzetni kih zona i izradi projekata koji se financiraju iz fondova EU bila je tema i razgovora Slobodana Mikca, zamjenika varaĹždinskoga gradona elnika, za nedavna posjeta Vitezu, kada je najavljena mogu nost koriĹĄtenja varaĹždinskih iskustava u podizanju ak 5-6 slobodnih gospodarskih zona u BiH. I. K.

Kupci KIO O Ä?ekaju niĹže

TRE A DRAĹ˝BA Ni 25 posto niĹža cije kupcima nije dovoljna: danas je posljedn osiguranja koje daje pravo sudjelovanja n ju er nitko nije iskazao interes Orahova ka tvrtka KIO Keramika, ini se, ne e dobiti vlasnika ni nakon tre e javne draĹžbe jer kupci o ito ekaju daljnje spuĹĄtanje cijene. Danas je zadnji dan za uplatu osiguranja koje daje pravo sudjelovanja na draĹžbi 17. velja e, a do ju er nitko nije nazvao ni iskazao interes, potvrdio je ste ajni upravitelj tvrtke Franjo Otro ak. Dosad su se kao mogu i kupci tog proizvo a a kerami kih plo ica spominjali Keramika Modus, sadaĹĄnji zakupac, i beogradski Enmon, bivĹĄi partner. Oni su, kaĹže Otro ak, dali do znanja da su zainteresirani za kupnju, "ali ne za taj novac".

Sporne nekretnine

U tre em krugu prodaje ponu ene su iste nekretnine kao i u drugome, no ovaj put cijena je 25 posto niĹža. Pogoni u Orahovici i Rujevcu ponu eni su po cijeni od 103,5 milijuna kuna, za salon keramike u Zagrebu traĹži se 5,3 milijuna kuna, dok je cijena apartmana u Crikvenici neĹĄto ve a od pola milijuna

POGONI u Orahovici i Rujevcu ponu eni su po cijeni od 103,5 milijuna kuna FOTO KIĹ /CROPIX

kuna. Tvrtka ima joĹĄ nekoliko nekretnina koje nisu dane na javnu draĹžbu jer su neki vjerovnici, to nije Centar banka i Credo banka, sami pokrenuli ovrĹĄne postupke, a rije je o stanu u Zagrebu i benzinskoj crpki u a incima, ija se vrijednost kre e izme u 5 i 6 milijuna kuna. Na prvoj draĹži Hypo banka je preuzela salone keramike u Osijeku i Slavonskome Brodu, a u me uvremenu je i Credo banka preuzela salon keramike u Koprivnici. "Ima joĹĄ nekoliko spornih

MILOĹ EVI NAJAVIO

'Do kraja mjeseca dva koraka za dolazak Ikee'

DOMAGOJ IVAN MILOĹ EVI , potpredsjednik Vlade za investicije SNIMIO HRVOJE DOMINI

Zagreb. Potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan MiloĹĄevi izjavio je u ponedjeljak za Hrvatski radio da e "do kraja mjeseca napraviti dva od tri koraka za dolazak Ikee u Hrvatsku". Koji e to koraci biti, nije precizirao. Podsjetimo, nakon ĹĄto se gradnja Ikee u blizini Zagreba lani napokon poma-

knula s mrtve to ke izmjenama prostornog i donoĹĄenjem urbanisti kog plana op ine Rugvica, Ikea je s HAC-om trebala dogovoriti premjeĹĄtanje naplatnih ku ica Ivanja Reka kako bi se donijelo prometno rjeĹĄenje za centar odnosno voriĹĄte s pristupnom cestom, u ijoj bi gradnji i Ikea trebala sudjelovati. U listopadu 2010. saborski Odbor za odlu ivanje o sukobu interesa u ustvrdio je da na elnik Rugvice Ivan Remenar nije smio podrĹžati ulaganje Ikee prije nego ĹĄto je promijenjen prostorni plan B.hr

AMBALAĹ˝NI OTPAD

NiĹže naknade za rastere enje proizvo a a

Zagreb. U novom Pravilniku o ambalaĹžnom otpadu bit e korekcija kako bi se smanjilo optere enje za proizvo a e mlijeka, najavio je ministar poljoprivrede Petar obankovi . Komentiraju i naga anja da e se povratna naknada za otkup PET ambalaĹže smanjiti sa 50 lipa na 20 ili 30 lipa, istaknuo je

kako se "smanjenjem nekih parafiskalnih nameta" Ĺželi rasteretiti prera iva e i proizvo a e mlijeka kako ne bi pove avali cijene u maloprodaji. Otkupljiva ima i prera iva ima mlijeka konstantno raste cijena mlijeka, koja je u sije nju doĹĄla na razinu od 2,40 kuna po litri, upozorio je dodavĹĄi kako mogu nost da im se pomogne vidi u izmjenama Pravilnika o ambalaĹžnom otpadu. No, nije htio govoriti o iznosu istaknuvĹĄi da ne moĹže "prejudicirati Pravilnik" koji propisuje razli ite vrste naknada. H

O Orahovice GTC u slavonskoj Ĺže cijene imovinskoj kaljuĹži AVENUE MALL U OSIJEKU

iĹža cijena nekretnina osljednji dan za uplatu ovanja na draĹžbi, a do

nekretnina koje se ne mogu prodati jer se eka drĹžavno odvjetniĹĄtvo", tvrdi Franjo Otro ak. Rije je o dva stana u Zagrebu koji glase na druge tvrtke, a svi papiri ukazuju da bi trebali biti uknjiĹženi u vlasniĹĄtvo Kio Keramike.

PotraĹživanja 600 mil. kn

Ukupna potraĹživanja Kio Keramike iznose 600 milijuna kuna, navodi Otro ak, a me u najve im vjerovnicima su HBOR sa 65 milijuna kuna, koji zastupa i Fond za razvoj i zapoĹĄljavanje, koji

HPB

ZaloĹžno pravo u vlasniĹĄtvo? Iz Hrvatske poĹĄtanske banke (HPB) nisu ju er odgovorili na pitanje planiraju li kao vjerovnici sa zaloĹžnim pravom preuzeti vlasniĹĄtvo nad tvrtkom Kio Keramika i koji bi joĹĄ iznos trebali dodati. BivĹĄi predsjednik Uprave HPB-a Josip Protega, koji je osumnji en u antikorupcijskoj aferi Bankomat, svojedobno je potvrdio da se bivĹĄi predsjednik Mesi zanimao moĹže li HPB pomo i tom najve em doma em proizvo a u kerami kih plo ica te da je banka pomogla tvrtki jer ju je i HBOR ve kreditirao. Iz ureda predsjednika tada su poru ili da se Mesi informirao o mogu nosti pomo i, ali da nije traĹžio odobrenje zajma.

potraĹžuje 88 milijuna kuna, te Hrvatska poĹĄtanska banka, ija potraĹživanja iznose 101 milijun kuna. "Njima se kamate i dalje obra unavaju, ĹĄto zna i da potraĹživanja rastu za 15 do 20 milijuna kuna", dodaje ste ajni upravitelj. Irena Habjanec

irena.habjanec@business.hr

Nakon ĹĄto nije uspio posti i sporazum sa suvlasnikom sporne zemljiĹĄne estice, koji je ishodio sudsku zabranu raspolaganja zbog povrata nacionalizirane imovine, GTC je podigao na noge sve, od premijerke Kosor i drĹžavnog odvjetnika Baji a do Ministarstva pravosu a

"Bez one stvari ne ide se u svatove", rekli bi Slavonci, a upravo su to u inili â&#x20AC;&#x17E;profesori" iz GTC-a, jednog od vode ih investitora u srednjoj i isto noj Europi, podiĹžu i novi trgova ko-zabavni centar Avenue Mall u Osijeku vrijedan gotovo 60 milijuna eura.

Nevi en pritisak

"Za nerijeĹĄene imovinskopravne odnose na dijelu pristupne ceste budu em objektu GTC-a zna ve dugo, ali ih do danas nije rijeĹĄio", vratila je lopticu uglednim investitorima zamjenica osje koga gradona elnika Danijela Lovokovi , odgovorivĹĄi im tako na optuĹžbe da Grad ne ini dovoljno za realizaciju projekta. Nakon ĹĄto nije uspio posti i sporazum sa suvlasnikom sporne zemljiĹĄne estice, prof. dr. Kajetanom Ĺ eperom, koji je ishodio sudsku zabranu raspolaganja zbog povrata nacionalizirane imovine, GTC je podigao na noge sve - od premijerke

AVENUE MALL U OSIJEKU Premda su radovi na novom trgova kom centru pri kraju, pitanje je ho e li on biti otvoren u ve drugom najavljenom roku jer investitor GTC joĹĄ nije rijeĹĄio sve imovinsko-pravne odnose na zemljiĹĄtu na kojem bi trebala biti pristupna cesta ARHIVA BUSINESS.HR

Kosor i drĹžavnog odvjetnika Baji a do Ministarstva pravosu a i odjela za zemljiĹĄne knjige i katastar - provode i uz pomo EBRD-a i me unarodnih lobija nevi en pritisak na institucije kako bi se pronaĹĄla pre ica mimo uobi ajenog zakonskog puta i omogu ila im se gradnja odvojaka i pristupne ceste.

Druga odgoda

Kako su otvorenje Avenue Malla najavili za oĹžujak, budu li ekali sudsku odluku, morat e ga drugi put odgoditi (prvi je termin proĹĄao u listopadu proĹĄle godine). Stoga je i drĹžavni tajnik Ministarstva gospodarstva Robert Markt na sastanku predstavnica GTC-a i gradskim elnicima u srijedu najavio da e zamoliti DORH

da postupi ĹĄto je mogu e prije, ali i zaklju io kako e se zadani vremenski rok o ito morati prekora iti. Zbog neuskla enosti gruntovnice i katastra Grad bi se zbog Ĺžurnog rjeĹĄenja tog problema morao odre i pribliĹžno 3400 etvornih metara zemljiĹĄta. No gradona elnik KreĹĄimir Bubalo odbio je takvu mogu nost jer "dobit emo sutra kaznenu prijavu", rekao je, a njegov zamjenik Ivan Vrdoljak dodao kako je osobno zamolio za pomo Mladena Baji a, koji se obvezao to rijeĹĄiti za dva, tri dana, ali se joĹĄ nije javio. U pitanje je tako doĹĄlo dobivanje uporabne dozvole, pa je otvorenje osje kog Avenue Malla odgo eno do daljnjega. Goran Flauder

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Utorak 15/2/2011

POTPISAN UGOVOR

Konstruktoru obnova gata Vrulje od 12 mil. eura Šibenik. Ugovor za izvo enje radova na rekonstrukciji i nadogradnji gata Vrulje s predstavnicima Konstruktor-Inženjeringa, ija je ponuda odabrana kao najpovoljnija na nedavno završenom dvostupanjskom me unarodnom natje aju, potpisao je u ponedjeljak direktor Lu ke uprave Šibenik Marijan Petkovi . Projekt e koštati 12

mil. eura, a financirat e se zajmom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Konstruktor e šibenski gat Vrulje do 2014. rekonstruirati u pomorsko-putni ki terminal na kojem e mo i pristajati megajahte i kruzeri do 260 metara dužine. Projektom se predvi a dogradnja gata Vrulje za novih 9800 etvornih metara, ime bi se dobilo 510 metara dužine operativne obale. U svibnju 2010. Vlada je Lu koj upravi izdala jamstvo za zajam Europske banke s rokom otplate od 15 godina i po ekom od etiri godine. H

AERODROMI U PLUSU

Aviokompanije prevezle 9,4% manje putnika

Zagreb. Hrvatski zra ni prijevoznici lani su prevezli 1,86 milijuna putnika ili 9,4 posto manje nego u godini prije, dok su zra ne luke s ukupno 5,13 milijuna putnika zabilježile porast od 6,1 posto, objavio je DZS. Ve inu putnika od ukupno 1,41 milijun prevezli su u me unarodnom prometu, što je bio

pad od 9,2 posto u odnosu na 2009., dok su u unutarnjem prijevozu sa 443 tisu e putnika u minusu od 10 posto. Samo u etvrtom tromjese ju prošle godine zra ni su prijevoznici zabilježili pad broja prevezenih putnika od 4,5 posto u odnosu na isto tromjese je 2009. Pad su imali i kod prijevoza tereta, i to 14,8 posto. Zrakoplova je u zra nim lukama bilo 88.607 ili 1,5 posto manje nego 2009., dok je tereta bilo 16 posto manje ili ukupno 8471 tona. H

Podravka ponovno profitabilna ZARADILI 84 MIL. KN Prodaja Podravke pala je prošle godine jedan posto ukupno i sedam posto na doma em tržištu, ali je dio pada na doma em tržištu nadoknadila boljom prodajom u inozemstvu

Pad prihoda 13,13%

Neto dobit kompanije iznosila je tako 84,07 milijuna kuna, i to nakon rezervacija za OTP, uskla ivanja vrijednosti obveznica i isplate otpremnina, s tim da je u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu knjižena dobit iznosila 1,89 milijuna kuna. U 2010. je neto profitna marža Prehrane i pi a iznosila niskih 1,2 posto, ali je zato neto profitna marža farmaceutike iznosila sedam posto. Ukupni prihodi Podravke iznosili su u 2010. godi-

MIROSLAV VITKOVI , predsjednik Uprave, uspio je 2010. zatvoriti sa 84 mil. kuna zarade uz nisku profitabilnost osnovne djelatnosti Prehrane i pi a, dok su bolje zaradili na Belupu, odnosno farmaceutici

SNIMIO HRVOJE DOMINI

Nakon 2009. godine optere ene astronomskim gubitkom nastalim iz troškova afere Spice, zbog koje je prošla garnitura uprave - Zdravko Šestak, Saša Romac, Josip Pavlovi , Darko Marinac te Damir Polan ec - završila po istražnim zatvorima, koprivni ka tvrtka uspjela je 2010. godinu ponovno završiti s pozitivnim rezultatom.

ni tako 3,74 milijarde kuna i bili su 1,96 posto niži od ostvarenih u 2009., a ve u su korekciju zabilježili

ukupni rashodi. Ukupni su rashodi tako pali 13,13 posto, na 3,63 milijarde kuna. Ukupna prodaja na razini

grupe iznosila je 3,52 milijarde kuna, 2 posto manje nego u 2009. godini. Od toga se 2,77 milijardi kuna odnosi na Prehranu i pi a, dok je prodaja Farmaceutike pala jedan posto, na 744,2 milijuna kuna.

Rast u srednjoj Europi

Kako su objavili u korporativnim komunikacijama Podravke, pad prodaje hrane i pi a posljedica je pada prodaje Podravkinih

FINANCIJAŠI MISLE

Bili bi uspješniji bez uplitanja države Jedan doma i menadžer fonda govorio je o rezultatima Podravke pod uvjetom anonimnosti i izjavio kako Podravka ne e u njegov portfelj dok je u državnom vlasništvu. Smatra da Podravka tako dugo dok je u državnim rukama ne može biti onoliko uspješna ili onoliko neuspješna kao što bi trebala biti te kako bi, s obzirom na priho-

de, trebala imati dobit u milijardama kuna. Što se ti e injenice da je Podravka lani na doma em tržištu zabilježila pad prodaje od sedam posto, smatra to posljedicom slabije kupovne mo i i drži kako nema veze s aferom Spice, i to zato što je ve ina Podravkinih proizvoda previše nefleksibilna da bi im na prodaju utjecao pad ugleda.

proizvoda sedam posto na tržištu Hrvatske, što tuma e nepovoljnim trendovima u gospodarstvu, padom ekonomskih aktivnosti i rastom prodaje jeftinijih proizvoda i trgova kih marki. No, prodaja u inozemstvu porasla je tri posto. Udjel hrvatskog tržišta u ukupnim prihodima u odnosu na 2009. godinu pao je na 49,4 posto, a pao je i udjel tržišta bivše Jugoslavije, odnosno jugoisto ne Europe sa 24 na 23,2 posto u prodaji. Gubitak je dijelom nadokna en iz rasta prodaje u srednjoj Europi, iji udjel u ukupnoj prodaji iznosi 13,9 posto i porastao je 1,2 posto u odnosu na 2009. godine. Velike pomake zabilježila su i tržišta isto ne i zapadne Europe, ali i ostala. J. Jagi

karijere, znanje i posao Utorak 15/2/2011

POSLOVNO SAVJETOVANJE Konzultantskom strukom u Hrvatskoj se trenuta no bavi oko 1500 profesionalaca, a po nekim istraživanjima na tržištu konzultantskih usluga godišnje se okrenu oko dvije milijarde kuna. No, stru njaci upozoravaju kako još nismo potpuno razvijeno tržište jer doma e kompanije ne prepoznaju koristi konzultanata i u ve ini situacija njihovu prisutnost smatraju dokazom svog neuspjeha U HRVATSKOJ ne postoji generalno priznat standard za ocjenu kvalitete poslovnog savjetovanja, i to najviše zbog heterogene i nekoordinirane mreže

Poslovni savjetnici

neophodni za uspješno poslovanje

ZAPOŠLJAVANJE

> karijere > znanje > posao

14-15

business.hr Utorak 15/2/2011

Kreće akcija Poslovi u turizmu

Kako bi potaknuo poslodavce na pravodobnu pripremu za turističku sezonu te istodobno osigurao veću ponudu sezonskih poslova, portal MojPosao i ove godine u suradnji s partnerima provodi akciju "Poslovi u turizmu". Poslodavci iz turističkog sektora u sklopu akcije mogu

korištenjem povoljnijih usluga oglašavanja ostvariti veći odaziv kandidata na oglase. Cilj je akcije brži pronalazak kvalitetnih sezonskih radnika te povećanje mobilnosti na tržištu rada tijekom turističke sezone. Od 3. veljače do 1. rujna 2011. svim malim i obiteljskim hotelima, kampovima, restoranima i kafićima bit će osiguran niz olakšica, poput besplatnog korištenja baze portala MojPosao, sustava za predselekciju kandidata i povoljnije objave oglasa za radna

Sezonsko zaposlenje ponovo će biti privremeno rješenje problema velikom broju osoba koje već mjesecima traže posao arhiva b.hr

mjesta. Akciju tradicionalno podržavaju Hrvatska udruga poslodavaca, Hrvatski zavod za zapošljavanje te Udruga poslodavaca u hotelijerstvu

Hrvatske. Najtraženija zanimanja lani su na Jadranu bila konobar, kuhar, sobarica, pizza majstor i recepcionar. S. H. B.

oslovni savjetnici trebali bi biti važna karika u uspješnom radu svake tvrtke, ali to u domaćoj praksi nije slučaj jer još uvijek bilježimo relativno mali postotak tvrtki koje redovito koriste usluge poslovnih savjetnika, ističe Tajana Barančić, vlasnica tvrtke Virtus poslovno savjetovanje i dobitnica nagrade Primus za najbolju poslovna savjetnicu u kategoriji Management savjetovanja 2009. godine. Smatra da tvrtke potraže savjet i usluge poslovnih savjetnika tek kada su već duboko u problemima pa je teško naći adekvatno rješenje i iz takvih situacija nastaju "loša iskustva" s poslovnim savjetnicima. Tvrtka koja odluči koristiti usluge poslovnih savjetnika mora biti svjesna toga da svako savjetovanje i svaki projekt na kojem je angažiran poslovni savjetnik zahtijeva velik angažman i same tvrtke. "Da bi bio uspješan i postavio dobru dijagnozu, a samim time i rješenje određenog problema, savjetnik mora imati detaljan uvid u poslovanje i problematiku. Također, edukacija klijenta jedna je od najvećih dodanih vrijednosti tvrtke koju dobiva angažiranjem poslovnog savjetnika, jer po obavljenom poslu u tvrtki treba ostati određeno novo znanje, inače savjetnik, a ni klijent, nisu dobro obavili posao", objašnjava Barančić.

Očekivanja klijenata

Da su poslovni savjetnici važna karika u uspješnom radu svake tvrtke potvr-

Tajana Barančić, vlasnica tvrtke Virtus poslovno savjetovanje

đuje i Zrinko Ergotić, direktor društva za poslovno savjetovanje Sub Divo. Napominje da klijent prije nego zatraži uslugu poslovnog savjetnika mora biti spreman prihvatiti mišljenje koje možda i neće biti sukladno njegovim razmišljanjima, pa ako na to nije spreman, bolje je da i ne traži poslovnog savjetnika. Kao drugi uvjet uspjeha Ergotić navodi klijentova očekivanja. Naime, klijent i poslovni savjetnik moraju se dogovoriti o mogućnostima koje poslovni savjetnik može pružiti i očekivanju klijenta. Tek nakon što su mogućnosti i očekivanja usklađeni, može se početi projekt koji će donijeti zadovoljstvo s obje strane. "U Hrvatskoj je od 87.000 pravnih subjekata 85.000 u rangu mikro i malih tvrt-

ki. Tvrtke takve veličine ne mogu interno zapošljavati stručnjake na svim područjima razvoja i djelovanja pa bi itekako bilo racionalno angažirati specijalizirane konzultante na pojedinim segmentima i projektima", ističe Ergotić. Gordan Kolak, predsjednik Udruge poslovnih savjetnika, smatra pak kako je jedna od najvažnijih odlika suvremenih poslovnih sustava stalna briga o razvoju intelektualnog kapitala. Objašnjava kako se današnji poslovni sustavi razlikuju upravo po stečenom znanju i iskustvu, odnosno ključ njihova uspjeha je sposobnost prepoznavanja potrebnih znanja i vještina, a u tome se ogleda i uloga poslovnih savjetnika koji su medij za prijenos znanja i iskustava u razvoju

Mladen Jančić, direktor Anglo-Adria poslovnog savjetovanja

pojedinih funkcija tih poslovnih sustava. No, nitko ne postaje poslovni savjetnik tako da završi određenu školu ili tečaj, dobije certifikat ili potvrdu da je postao poslovni savjetnik. "Poslovni savjetnik godinama kontinuirano stječe znanje i potvrđuje ga kroz različite poslovne i životne situacije. To je osoba koja svojim iskustvom potvrđuje ili pobija različite teoretske postavke u svojoj poslovnoj domeni, osoba koja ne poboljšava samo vaše poslovanje, već otvara prostor stvaranju novih poslovnih i životnih vrijednosti", precizan je Kolak.

Dnevnica do 1000 ¤

Po nekim istraživanjima tvrtke za poslovne informacije WLW, na tržištu konzultantskih usluga godišnje

se okrenu oko dvije milijarde kuna. Kako konzultantske usluge nisu standardizirane, jedan se sat naplaćuje od 50 do 150 eura, a prosječna dnevnica poslovnog savjetnika iznosi oko tisuću eura. Konzultantske usluge najviše traže banke, osiguranja, high-tech kompanije, kemijska i prerađivačka industrija, najčešće velike kompanije javnog sektora, a u posljednjih pet godina uključio se i privatni sektor, i to najviše zbog fondova Europske unije. Osim na poslovima financija, restrukturiranja i poboljšanja prodaje, poslovni savjetnici mogu se angažirati i u svim razvojnim fazama poduzeća. Mladen Jančić, direktor Anglo-Adria poslovnog savjetovanja, kaže kako usluge poslovnog savjetovanja treba koristiti

ISTRAŽIVANJE

EU poslodavci ulažu u svoje zaposlenike

Poslodavci u Europskoj uniji sve više ulažu u edukaciju vlastitih zaposlenika, pokazuju to najnoviji podaci istraživanja Eurofounda. Naime, čak je 34 posto europskih zaposlenika prošle godine prošlo obuku koju su financirali poslodavci, što je rekord u posljednjih 15 godina.

S druge strane, zaposlenici sve više i sami ulažu u obrazovanje pa tako jedan od deset radnika u Europi sam plaća dodatno obrazovanje, a sve radi konkuriranja na tržištu rada. Postotak radnika koji upravo to rade u posljednjih pet godina porastao je 50 posto. U Hrvatskoj je pak, prema istom istraživanju, samo 20,8 posto radnika prošlo dodatno usavršavanje, a samo ih 3,8 posto samostalno ulaže u obrazovanje. S. H. B.

Zrinko Ergotić, direktor društva za poslovno savjetovanje Sub Divo

u svim razvojnim fazama tvrtke, primjerice za startup postupak, izradu poslovnih/marketinških planova, investicijske studije, redizajn organizacije i/ili poslovnih procesa, uvođenje novih proizvoda ili usluga na tržište te upravljanje odnosima s klijentima (CRM), IT, edukaciju i trening.

CMC certifikat

Iako ne postoji univerzalan recept kako postati dobar poslovi savjetnik, jedini svjetski znak izvrsnosti i brend za individualne profesionalne poslovne savjetnike priznat u 46 zemalja jest CMC certifikat (Certified Management Consultant). To je međunarodni brend i znak kvalifikacije koji dodjeljuje Međunarodno vijeće udruga poslovnih savjetnika (The

KARIJERE

Novi izvršni direktor LG-a

Young Woong Lee od kraja prošle godine obnaša dužnost izvršnog direktora mađarske podružnice kompanije LG Electronics arhiva b.hr

Gordan Kolak, direktor konzultantske tvrtke Comitium i predsjednik Udruge poslovnih savjetnika

International Council Of Management Consulting Institutes - ICMCI), a svjedoči o najvišim standardima poslovnog savjetovanja po kriterijima znanja, iskustva i sposobnosti te o privrženosti i poštovanju etičkog kodeksa profesije poslovnog savjetnika. Posjeduje ga samo dva posto konzultanata na svijetu, točnije 10-ak tisuća konzultanata. U Hrvatskoj je od 2005. godine taj globalno priznati certifikat dobilo samo 40-ak konzultanata, ali to je, tvrde stručnjaci, tek početak. Za pristup CMC certificiranju traži se najmanje pet godina konzultantske prakse, od čega zadnje tri samostalno, visoka stručna sprema, minimalno pet preporuka klijenata i dvije studije slučaja, kao i izvrsno zna-

nje engleskog. Konzultanti moraju proći rigoroznu eliminacijsku samoprezentaciju kroz koju se procjenjuje ispunjava li konzultant najveći rang stručnosti, poznavanja procesa poslovnog savjetovanja i etičnosti u profesiji.

Razlike u kvaliteti usluga

Mladen Jančić smatra da postoji nekolicina uspješnih poslovnih savjetnika koji su utjecali na dobre poslovne rezultate svojih klijenata, ali i da su se neki od njih profilirali za usluge u pojedinim sektorima gospodarstva (npr. nafte i naftnih derivata ili bankarstvu), a neki su ostali "nepristrani". Nesumnjivo postoje razlike u kvaliteti poslovanja konzultantskih usluga u različitim područjima Hrvatske, po-

Podružnicu LG Electronicsa sa sjedištem u Mađarskoj, koja je zadužena za devet regionalnih tržišta (Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Bugarsku), od kraja prošle godine vodi izvršni direktor Young Woong Lee. Taj 51-godišnji menadžer iz Koreje diplomirao je na

Nacionalnom sveučilištu u Seulu. U LG-u radi 25 godina i ima veliko iskustvo stečeno u različitim područjima marketinga, financija i upravljanja proizvodima. Svoje liderske vještine dokazao je petogodišnjim radom u SAD-u te u Japanu, gdje je proveo dvije godine. Young W. Lee je na mjestu predsjednika mađarske podružnice LG Electronicsa zamijenio Sang Yong Leeja, koji će odsad voditi talijansku podružnicu LG-a. S. H. B.

Ratka Jurković, direktorica norveško-hrvatske konzultantske kuće Svan Consulting

sebice zbog činjenice da nisu dostupne na svim područjima. Npr., na gospodarski slabije razvijenim područjima nema velike potražnje za određenim konzultantskim uslugama pa se u skladu s time razvija i ponuda koja je mala ili uopće ne postoji. Tada i ne treba očekivati da će kvaliteta usluge biti ista kao na području gdje je ponuda velika i gdje vlada oštra konkurencija. Također, male tvrtke koje zaostaju u regiji obično imaju organizacijskih i financijskih problema. "Nije stvar u tome da one ne mogu primiti sve vrste poslovno savjetodavnih usluga te da im te usluge nisu dostupne, nego ih nemaju čime platiti", napominje Ratka Jurković, direktorica norveško-hr-

vatske konzultantske kuće Svan Consulting. "Uz to što ih ne mogu platiti, mnogi još nisu osvijestili važnost ulaganja u dodatna znanja za vodeće strukture tvrtke i zaposlenike. Činjenica je da su se okolnosti poslovanja stubokom promijenile te da su tvrtke koje su ulagale u nova znanja, kako u ovoj situaciji, ali i prije nje, lakše našle nova tržišta, nove proizvodne mogućnosti, načine financiranja i sl.", zaključuje Jurković. Svakako, biti najbolji u svom poslu i za to biti nagrađen mnogim poslovnjacima može biti samo dobar vjetar u leđa, posebice u krizna vremena. No, na vrhu se treba održati i znati potvrditi kvalitetu. Sanja Hrvojević Beganović sanja.hrvojević@business.hr

ZNANJA

> karijere > znanje > posao

business.hr Utorak 15/2/2011

Prvi modul se održava od 14. do 18. veljače u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva

Usavršavanje inspektora zaštite okoliša Dvadeset inspektora zaštite okoliša započelo je usavršavanje u sklopu projekta provedbe novog Zakona o zaštiti okoliša usklađenog sa zakonodavstvom EU u slučajevima kaznenih djela protiv okoliša. Razlog tog usavršavanje je unapređenje postupanja u slučajevima

ARHIVA B.HR

prekršajnih i kaznenih djela protiv okoliša. Program se sastoji od četiri modula koji se održavaju u Zagrebu i dva

studijska putovanja, a provodi se od veljače do studenoga ove godine, ističu u Ministarstvu zaštite okoliša, prostor-

nog uređenja i graditeljstva. Prvi modul se održava od 14. do 18. veljače u Ministarstvu, a tematski obrađuje područje prekršajnih i kaznenih djela protiv okoliša općenito, hrvatsko zakonodavstvo koje regulira prekršajna i kaznena djela protiv okoliša te EU zakonodavstvo i primjeri dobre prakse. Predavači dolaze iz Twinning tima, TAIEX-a (Technical Assistance Information Exchange Instrument), domaćih stručnih krugova te Ministarstva zaštite okoliša. S. H. B.

American College od jeseni i u Zagrebu STRUČNI STUDIJ Odluka o otvaranju novog kampusa u Zagrebu rezultat je strateškog planiranja Rochesterskog instituta da postane vodeće sveučilište u području globalnog obrazovanja. Nakon kampusa u Dubrovniku, Zagreb, kao glavni grad i poslovno središta Hrvatske, nova je europska lokacija

akon četrnaest godina djelovanja u Dubrovniku, American College of Management i Techonology na jesen otvara svoja vrata i u hrvatskoj metropoli. ACMT Zagreb studentima će ponudit dva nova stručna studija, međunarodno poslovanje (International Business) i informacijske tehnologije. Kao i na ACMT-u u Dubrovniku, programi koji se izvode u Zagrebu bit će jednaki onima koji se izvode na RIT-u. Programima se želi odgovoriti na potrebe tržišta rada te istraživanja interesa studenata i diplomanata ACMT-a.

IT diploma sve traženija

Poslodavci danas sve više

traže stručnjake koji znaju upravljati tehnologijama i resursima, a upravo im IT diploma može pružiti temelje u tehničkim područjima, uključujući umrežavanje, baze podataka, razvoj aplikacija i digitalne medije, kao i komunikacijske te upravljačke sposobnosti potrebne za vodeće pozicije u tom brzorastućem području. RIT IT diplome priznaje ABET organizacija, a riječ je o akreditoru sveučilišnih programa u primjenjivim znanostima, računalstvu, inženjeringu i tehnologiji, federaciji od 29 profesionalnih i tehničkih društava koja zastupaju ta područja. Studenti programa međunarodnog poslovanja moći se steći znanja o stranim tržištima te načinu na koji kul-

RIT/ACMT prije dvije godine uveo je program financijske potpore nepovratnih sredstava koja se dodjeljuju studentu pri upisu, a pokrivaju do 50 posto školarine arhiva business.hr

turalne i političke različitosti utječu na međunarodno poslovanje diljem svijeta te stvaraju strateške međunarodne veze. Studij međunarodnog poslovanje na RITovoj poslovnoj školi Saunders College of Business akreditirao je Association to Advance Collegiate Schools of Business (AACSB International), vodeća organizacija za akreditaciju organizacije poslovnih škola. Po navodima U.S. Newsa i World Report’s America’s Best Collegesa, to je najveće priznanje za poslovne škole u SAD-u, a isti studij rangiran je među prvih 5 posto svih poslovnih škola u SAD-u. Programi se izvode uz primjenu najsuvremenije teh-

nologije, a rad u međunarodnom okruženju te malim grupama i predavanjima na engleskom jeziku samo su neke od prednosti studiranja. Kako doznajemo, studenti ne skrivaju motiviranost, zahvaljujući i posvećenosti profesora, što manjoj administraciji te snažnoj i dobro povezanoj udruzi diplomanata.

1,8 milijuna kuna potpore

Među studentima je sve popularniji i program razmjene studenata tzv. Study Abroad program. Naime, studenti ACMT imaju priliku provesti jedan semestar na RIT-u te na taj način iskusiti američko obrazovanje i način života, pohađati predavanja

koja im nisu dostupna na matičnom studiju na ACMT-u te se aktivno uključiti u akademski i društveni život matičnog sveučilišta. Od sljedeće godine planiraju se i programi razmjene s RIT-ovim kampusom u Dubaiju. Kako bi se što većem broju zainteresiranih studenata omogućio studij u dinamičnom međunarodnom okruženju, RIT/ACMT je prije dvije godine uveo program financijske potpore nepovratnih sredstava koja se dodjeljuju studentu pri upisu, a pokrivaju i do 50 posto školarine za sve godine studija. Za sljedeću akademsku godinu osigurano je više od 1,8 milijuna kuna za dodjelu financijskih potpora. S. H. B.

investor 18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Utorak 15/2/2011

2,19 MILIJUNA KN

Viadukt dobit smanjio za ak dvije tre ine

Gra evinska tvrtka Viadukt lani je, prema nerevidiranom i nekonsolidiranom financijskom izvješ u, ostvarila neto dobit od 2,19 milijuna kuna, što je 71,5 posto manje nego godinu dana prije, kada je zaradila 7,7 milijuna kuna. U godini teškoj za sve gra evinare ukupni prihodi Vidukta pali su gotovo 40 posto u odnosu na 2010.

i iznosili su 743,65 milijuna kuna. Prihodi od osnovne djelatnosti ostvareni su u iznosu od 648,29 milijuna kuna i podbacili su 42,8 posto u odnosu na 2009. godinu. Rashodi Viadukta prošle su godine iznosili 740,22 milijuna kuna, što je tako er smanjenje od 37,5 posto prema prijašnjoj godini. Dugoro ne obaveze tvrtke lani su gotovo udvostru ene u odnosu na 2009. i iznose 165,1 milijun kuna. Smanjenje prihoda i rashoda u odnosu na prethodnu godinu u Viaduktu tuma e kao posljedicu uspo-

ravanja ve ugovorenih radova te stagnaciju ulaganja u cestovnu infrastrukturu. Da je Viadukt u problemima, vidjelo se i prošle godine. U prvih devet mjeseci 2010. tvrtka je bila u gubitku od 47,3 milijuna kuna, a zbog loše financijske situacije Uprava je po etkom kolovoza odgodila isplatu dividende za 2009. godinu. Za nelikvidnost tvrtke optužili su velikim dijelom investitore u državnom vlasništvu koji nisu podmirivali svoje obaveze Viaduktu. Tvrtka e dividendu ispla ivati u razdoblju od šest

mjeseci, do lipnja ove godine. U komentaru Viadukta uz izvješ e o poslovanju navodi se kako je u podru ju osnovne djelatnost društvo i dalje konkurentno i visokopozicionirano na doma em tržištu, a sve je prisutnije i na tržištu Libije, Njema ke i Bosne. Tako er, krajem prošle godine 2010. Viadukt je ušao u projekt vrijedan 14 milijardi eura potpisavši ugovor o suradnji s tvrtkom Corporation Ural Industrial Ural Polar i ruskom bankom za cestogradnju RosDorBank. N. Cuglin

Zaba zaradila gotovo 200 milijuna eura PROFIT RASTAO 1,4 POSTO U prošloj je godini najve a banka u Hrvatskoj profitirala od nižih kamata na depozite i blagog oporavka kreditne potražnje gospodarstva, ali naravno i potreba države za financiranjem deficita Grupa Zagreba ka banka recesijsku je 2010. okon ala sa zaradom od 1,413 milijarda kuna, što je 1,4 posto više od njezine dobiti u 2009. godini. U Zabi, kako je navedeno u poslovnom izvješ u, uspjeh zahvaljuju prije svega porastu plasmana kredita gospodarstvu i javnom sektoru, ali i nižim troškovima izvora financiranja odnosno smanjenih kamata na depozite štediša. Na kraju 2010. neto krediti Grupe iznosili su 74 milijarde kuna, a prošle godine plasirano ih je 7,7 posto ili 5,3 milijarde

kuna više nego prethodne godine. Od toga su se tvrtke i država zadužili 3,823 milijarda kuna više nego u 2009., dok su gra ani i obrtnici podignuli kreditnu ljestvicu za još 1,484 milijardu kuna.

Rasle naknade

Ukupni poslovni prihodi Grupe Zagreba ke banke lani su iznosili 5,199 milijarda kuna, što je pove anje 3,8 posto ili 188 milijuna kuna prema prethodnoj godini. Najve i je prihod od kamate ostvaren u iznosu od 3,23 milijarde kuna, što je za 400 milijuna kuna

više nego godinu dana prije. Neto prihod od naknada i provizija Grupa je ostvarila u iznosu od 1,169 milijarda kuna, što je tako er pove anje za 85 milijuna kuna prema 2009. godini. Podbacili su jedino prihodi od trgovanja koji su iznosili 800 milijuna kuna, odnosno 297 milijuna kuna manje nego godinu dana prije, a razloge tome u Zabi ponajviše vide u promjenjivosti kamatnih stopa na obveznice. Ukupni troškovi poslovanja Grupe Zagreba ke banke lani su iznosili 2,652 milijarde kuna i smanjeni

su 0,3 posto u odnosu na 2009. godinu. Za troškove vrijednosnih uskla enja i rezerviranja za gubitke Grupa je izdvojila 867 milijuna kuna, što je 223 milijuna kuna ili 34,6 posto više nego prethodne godine. Do porasta je, navodi se u izvješ u objavljenom na Zagreba koj burzi, došlo zbog recesijskog okruženja, pada gospodarske aktivnosti, rasta nezaposlenosti te smanjene likvidnosti realnog sektora.

Rekordna štednja

Depoziti komitenata iznosili su 68,73 milijarde kuna

FRANJO LUKOVI , predsjednik Uprave Zagreba ke banke, koja je i prošle godine uspjela pove ati neto dobit, pa mu valjda ne e biti teško razgovarati s premijerkom Kosor o mogu em spuštanju kamatnih stopa SNIMIO SAŠA ETKOVI

i u odnosu na kraj 2009. pove ani su za gotovo 4,6 milijarda kuna. Od toga su depoziti gra ana ve i ak 3,347 milijarda kuna, što zna i da se u recesijskoj godini itekako štedjelo. N. Cuglin

REZERVACIJE UMANJENE

PBZ preskočio milijardu kuna Prema nerevidiranim rezultatima poslovanja, PBZ grupa je ostvarila 1,274 milijarde kuna dobiti prije oporezivanja, odnosno 1,022 milijarde kuna neto dobiti, što je znatan rast od 6,5 posto prema 2009. godini, stoji u preliminar-

nom izvještaju objavljenom na Zagreba koj burzi.

Bilanca Grupe iznosi 74,4 milijarde kuna, što je rast od 4 posto u odnosu na prethodno razdoblje. I tijekom “krizne” 2010. rezervacije za eventualne gubitke predstavljale su zna ajan rashod, no sa 404,2

milijuna kuna došlo je do pada rezervacija u odnosu na 2009. godinu. Gledaju i po izvorima prihoda, najzna ajniju stavku predstavlja ukupan prihod od kamata s iznosom od 3,788 milijardi kuna bez obzira na pad od 8 posto. No zbog

smanjenih kamatnih rashoda od 22,7 posto PBZ grupa je uspjela ostvariti neto prihod od kamata u iznosu od 2,2 milijarde kuna, što je godišnji rast od 6,9 posto. Od nekamatnih prihoda izdvaja se rast neto prihoda od naknada i provizija, koji je uz

rast od 4,2 posto dosegnuo 1,089 milijardi kuna zbog, kako je navedeno u izvještaju, znatnih ušteda ostvarenih na troškovnoj strani. Ukupan omjer troškova poslovanja u prihodu iz poslovanja za 2010. godinu iznosi 47,5 posto. D. B.

OGLAS

Petrokemiji skuplji plin izbio dobit 2,29 IZGUBILI 136,1 MILIJUN KUNA Proizvodnja je prošle godine porasla velikih 30,5 posto, ali su prihodi na domaćem tržištu pali 15 posto, a upola manji gubitak nego 2009. u kutinskoj tvrtki tumače zakašnjelim efektima globalne krize Petrokemija d.d. je u 2010. godini ostvarila ukupne prihode od 2.290,6 milijuna kuna, dok su se rashodi popeli na 2.426,7 milijuna kuna zbog čega je tvrtka prošle godine ostvarila gubitak u poslovanju od 136,1 milijun kuna ili 5,9 posto od ukupnih prihoda. Na godišnjoj razini ukupni prihodi povećani su za 16,7 po-

sto u odnosu na prethodnu 2009. godinu, a ukupni rashodi uvećani su 8,8 posto.

Negativni pokazatelji

Unatoč pozitivnom trendu povećanja proizvodnje od 30,5 posto i povećanju prodaje od 14,7 posto, te istodobnom smanjenju troškova osoblja od 17,2 posto, Petrokemija je u 2010. godini ipak

brojke

Josip Jagušt, predsjednik Uprave Petrokemije, gdje i ove godine očekuju velike probleme s rastom cijena sirovina

milijardi kuna iznosio je u 2010. godini ukupan prihod Petrokemije

23,5

foto piškor/cropix

posto poskupjela je dionica Petrokemije prošle godine

zabilježila gubitak, i to prije svega zbog pada prodaje na domaćem tržištu u visini 15,4 posto u odnosu na prethodnu godine i znatnog porasta cijena sirovina (posebno plina). Gubitak ostvaren 2010. godine ipak je 49,1 posto niži nego godinu prije, a još se osjećaju posljedice globalne financijske krize iz 2009. godine. Gubitak Petrokemije je 36,8 milijuna kuna veći od obračunate amortizacije, a pokazatelj EBITDA (dobit prije kamata, poreza i amortizacije) je negativan u iznosu od četiri milijuna kuna.

Petrokemija je 2010. godine ostvarila ukupne financijske prihode iz redovnih aktivnosti od 27,66 milijuna kuna, a u istom su razdoblju zabilježeni financijski rashodi iz redovnih aktivnosti od 61,72 milijuna kuna.

Investirali 44 milijuna

Ostvarene investicije u prošloj godini iznosile su 44 milijuna kuna, odnosno oko 80 posto od investicija ostvarenih 2009. godine. Zbog ograničenih izvora financiranja u 2010. godini nastavljen je trend smanji-

vanja investicija iz prethodnih godina. Financijski prihodi Petrokemije manji su 17,4 posto, a financijski rashodi veći su 1,3 posto u odnosu na prošlu godinu. Gubitak iz financijskih odnosa u iznosu 32,8 milijuna kuna veći je 26,8 posto u odnosu na 2009. godinu. Tvrtka procjenjuje da će tržišna pozicija za dio sirovina i proizvoda iz njihova proizvodnog programa i dalje biti slabija, a očekuju i nastavak problema u poslovanju zbog stalnog rasta cijene plina. S. C. H.

NETO PROFITNA MARŽA 8,76 POSTO

Jamnici 102,16 milijuna kuna dobiti Agrokorova Jamnica zaradila je u 2010. godini velikih 102,16 milijuna kuna, 40,83 posto više nego u 2009. godini, stoji u objavi tvrtke sa Zagrebačke burze. Visoka neto profitna mar-

ža od 8,76 posto pokazuje kako je flaširanje vode odlična djelatnost. Ukupni prihodi premašili su 1,16 milijardi kuna, porasli su 11,86 posto u odnosu na 2009., dok su 9,36 posto, na 1,06 milijardi kuna, porasli i ukupni

rashodi. Prihodi od prodaje porasli su 8,92 posto, na 1,07 milijardi kuna, dok su poslovni prihodi dosegnuli 1,11 milijardi i bili 10,42 posto veći nego 2009. Na domaćem tržištu prodaja je pala dva posto,

dok je izvoz, tvrdi se u izvješću Uprave, porastao 13,7 posto, pa je udjel izvoza u prihodu porastao na 17,6 posto prihoda. Materijalni troškovi tvrtke porasli su gotovo 19 posto, na 649,94 milijuna kuna, dok su troško-

vi osoblja i ostali troškovi niži, prvi 1,67, a drugi 5,68 posto. Dobit prije oporezivana porasla je u 2010. godini 38 posto, što je posljedica prodaje imovine, pojašnjavaju u korporativnom izvješću. B.hr

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

U danu velike rasprodaje doma ih blue chip dionica titulu dnevnog dobitnika osvojila je dionica Instituta IGH. Taj je gra evinski institut u ponedjeljak poskupio 4,81 posto i dograbio cijenu od okruglih 2200 kuna. Tijekom dana vlasnike je promijenilo petstotinjak dionica po cijenama od najnižih 2055 do najviših 2119 kuna.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Belje Ina-industrija nafte d.d. Podravka prehrambena industrija d.d. Atlantska plovidba d.d. Atlantic grupa Dalekovod Jadranski naftovod Institut IGH Kon ar - elektroindustrija Ericsson Nikola Tesla Ingra Adris grupa Privredna banka Zagreb Adris grupa Petrokemija Zvijezda Tisak Jadroplov d.d. Kraš, prehrambena industrija Opeka d.d. za proizv. i promet gra . mater. AD plastik Fima validus Viro tvornica še era d.d. Kon ar OT-optima telekom d.d. Uljanik plovidba Luka Rijeka Slavonski zatvoreni investicijski fond Kon ar Kaštelanski staklenici Slatinska banka uro akovi holding Gabarit d.d. za gra . radove i trgovinu Europlantaže d.d. za proizv. i usluge Jadransko osiguranje Franck prehrambena industrija Dukat Kreditna banka Zagreb Tehnika Badel 1862 akove ki mlinovi Jadroagent Zagreba ka banka HGspot Vupik Luka Plo e Industrogradnja d.d. Dom holding Konzum Centar banka SN holding Karlova ka banka Hidroelektra niskogradnja Lav evi Dioki d.d Atlas nekretnine Maistra Adriatic Croatia International Club d.d. Veterina d.d. Ledo Istraturist Umag d. d. Agrome imurje Imperial hotelijerstvo Croatia osiguranje d.d. Centar banka Fima proprius d.d. Riviera Pore Viadukt Sun ani Hvar Valamar grupa Beliš e Turisthotel akovština Tankerska plovidba Liburnia Riviera hoteli Hoteli Makarska Arenaturis Uljanik d.d. Slobodna Dalmacija

+ Slabiji poslovni rezultati nego 2009. i znatno niža dividenda ohladili su ulaga e na Zagreba koj burzi, koji su rasprodajom od Hrvatskog Telekoma napravili uvjerljiva gubitnika dana. Dionica najve eg doma eg telekoma pala je ak 5,39 posto, na 297,05 kuna, uz 23 milijuna kuna prometa. Najniža dnevna cijena HT-a iznosila je samo 292 kune, pa su analiti ari takvu reakciju ve proglasili prekomjernom.

Redovan promet: 50.250.869,54 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

292.60 111.01 3,621.60 330.00 793.00 775.00 307.00 3,202.00 2,055.00 582.00 1,480.00 15.51 279.50 687.02 330.00 160.20 4,040.00 214.00 168.50 444.02 390.00 130.00 9.90 473.00 1,212.00 29.26 642.00 230.50 26.00 1,170.00 3,013.00 115.01 37.01 600.00 740.00 3,380.01 890.00 500.00 160.00 1,450.00 71.10 4,000.00 670.01 272.50 19.13 93.00 1,350.99 520.00 44.65 215.08 245.00 170.00 65.01 164.20 220.00 91.70 41.62 62.90 3,270.01 70.00 6,263.00 292.00 551.00 175.16 5,750.00 260.00 20.87 235.00 318.00 28.50 41.15 575.00 1,105.00 10.10 1,400.00 2,041.00 70.25 65.02 81.11 26.01

314.94 118.99 3,650.00 338.00 810.23 785.00 314.05 3,300.00 2,219.00 594.99 1,490.00 15.93 282.44 700.00 330.00 166.60 4,249.00 227.04 170.00 450.00 390.00 134.30 10.85 493.00 1,269.98 32.45 650.07 236.00 26.26 1,184.00 3,333.00 125.50 38.00 600.00 740.00 3,380.01 896.30 500.00 160.00 1,550.00 75.05 4,000.00 670.01 275.01 19.78 98.97 1,398.44 520.00 45.00 220.00 245.00 170.00 65.01 170.00 234.79 97.90 44.90 62.92 3,270.01 70.00 6,388.80 299.00 551.00 175.16 5,750.01 260.00 20.87 250.00 320.50 31.50 41.15 600.00 1,105.00 10.55 1,400.00 2,041.00 70.25 66.06 81.11 26.01

297.05 115.00 3,635.00 332.99 807.00 778.60 310.00 3,215.10 2,200.00 589.85 1,490.00 15.66 282.44 700.00 330.00 166.60 4,040.00 224.00 169.50 444.03 390.00 133.99 10.36 493.00 1,269.98 32.45 645.10 234.00 26.26 1,180.00 3,205.00 120.00 37.92 600.00 740.00 3,380.01 890.00 500.00 160.00 1,500.03 75.00 4,000.00 670.01 273.00 19.78 93.10 1,386.00 520.00 44.65 215.08 245.00 170.00 65.01 170.00 234.79 91.70 44.90 62.90 3,270.01 70.00 6,263.00 292.00 551.00 175.16 5,750.00 260.00 20.87 235.00 320.50 28.50 41.15 600.00 1,105.00 10.54 1,400.00 2,041.00 70.25 65.02 81.11 26.01

-5.39% 1.77% -0.41% -1.48% 0.50% 0.30% -1.34% 0.19% 4.81% 1.70% 0.00% -0.06% 0.48% 1.16% 0.00% 2.22% -1.46% -0.44% -2.42% -1.55% \ 0.74% -0.29% 1.44% 4.10% 6.85% 0.02% -0.42% 0.77% 3.14% -2.88% -7.34% 0.32% 0.00% 0.00% -0.27% -5.12% 3.09% 14.29% -3.22% -1.72% 0.00% 0.00% -1.09% 0.66% -5.00% 0.43% 0.00% -0.78% -2.23% -4.67% -0.65% -7.05% -2.85% 8.19% 5.39% 3.94% -2.48% -6.84% 0.00% -1.37% -2.34% -44.90% -2.12% -4.17% 0.39% 0.10% -2.08% -0.80% -14.90% 0.00% 0.00% 10.39% 0.76% 0.00% -0.05% 0.14% -7.11% -34.59% -13.30%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: -0,95%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

77,088 42,014 849 6,943 2,805 2,862 4,971 350 480 1,578 589 27,467 1,534 609 1,246 1,958 76 1,168 1,469 530 600 1,644 21,097 422 159 6,109 248 666 5,860 123 45 1,083 3,172 195 135 25 94 165 478 46 843 15 80 188 2,588 506 34 72 758 150 120 163 388 122 83 191 401 253 4 183 2 40 21 66 2 42 500 37 27 267 153 10 5 413 3 2 50 50 40 113

23,177,731.72 4,860,643.14 3,096,136.72 2,311,546.83 2,258,532.03 2,233,800.92 1,543,831.16 1,134,885.11 1,038,847.09 934,109.03 874,884.22 433,647.61 430,865.87 425,513.17 411,180.00 320,303.09 316,298.95 256,741.13 249,112.46 237,917.37 234,000.00 217,134.38 212,000.46 203,593.50 195,947.06 186,158.31 160,866.36 155,658.30 152,411.52 144,975.85 143,417.78 129,668.97 119,286.46 117,000.00 99,900.00 84,500.25 84,094.17 82,500.00 76,480.00 68,281.37 61,430.58 60,000.00 53,600.80 51,310.52 49,752.74 48,164.04 46,371.36 37,440.00 34,014.05 32,508.00 29,400.00 27,710.00 25,223.88 20,670.40 18,358.19 18,074.00 17,403.23 15,916.70 13,080.04 12,810.00 12,651.80 11,750.00 11,571.00 11,560.56 11,500.01 10,920.00 10,435.00 9,145.00 8,591.00 8,280.50 6,295.95 5,975.00 5,525.00 4,318.78 4,200.00 4,082.00 3,512.50 3,291.56 3,244.40 2,939.13

24,324.99 944.78 36,350.00 1,804.81 1,126.18 2,596.09 711.08 2,388.32 348.88 1,517.16 1,984.16 117.45 1,916.10 13,352.34 3,173.25 556.63 405.04 534.60 277.42 609.93 82.15 562.70 27.99 683.63 246.61 91.51 374.16 1,399.43 87.88 72.49 364.07 110.28 122.75 40.86 328.75 422.50 380.18 1,500.00 298.49 284.20 56.41 420.00 74.27 17,485.21 6.53 140.16 308.54 235.25 333.41 4,882.93 69.64 462.40 87.06 106.06 112.28 370.66 149.78 688.40 363.17 129.14 1,378.92 1,365.01 22.81 111.38 1,768.69 16.25 41.81 858.58 146.41 208.36 259.07 698.59 436.21 11.10 876.94 617.69 78.64 141.91 181.38 135.80

365 dana Najniža Najviša 253.10 54.00 1,625.00 240.00 705.00 657.10 217.00 2,332.01 1,106.00 430.00 1,181.00 14.13 242.21 461.06 286.07 105.50 2,851.00 135.00 124.01 305.00 390.00 80.21 5.00 290.00 975.00 25.00 533.13 161.54 15.15 909.99 612.00 98.00 22.36 550.00 740.00 2,486.50 655.38 251.00 115.00 871.01 58.00 2,950.00 515.00 200.00 19.11 41.77 1,160.03 292.00 27.87 145.00 200.00 67.50 53.00 120.00 161.10 70.00 20.50 51.00 2,200.00 54.51 4,720.12 280.00 551.00 150.00 4,502.00 240.00 19.19 140.00 190.00 25.00 28.00 420.00 543.15 5.11 1,140.00 1,453.34 61.00 33.03 61.11 20.01

332.84 118.99 3,680.00 355.00 1,044.18 829.99 390.00 3,520.00 3,289.00 594.99 1,777.00 40.81 318.99 708.00 373.00 184.73 4,604.54 274.95 190.30 497.02 390.00 146.00 29.01 497.77 2,450.00 44.80 675.00 255.00 34.96 2,198.00 4,000.00 132.37 52.00 600.00 740.00 3,401.00 944.00 500.00 180.00 1,909.99 123.78 4,000.00 670.01 289.98 48.71 230.00 2,093.00 598.00 50.00 225.50 274.76 245.00 78.00 246.99 279.00 134.97 46.99 76.00 3,517.00 78.13 6,790.00 395.00 1,003.00 214.95 5,999.99 290.00 28.99 259.65 361.00 36.50 46.00 600.00 1,105.00 29.49 1,615.00 2,890.00 105.00 75.31 160.01 64.98

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

63,31 17,20 86,00 10,22 14,32 251,60 155,05 360,00 0,71 0,72 5,26 4,20 92,00 40,00 47,00

63,99 17,40 87,00 10,44 14,51 256,95 155,05 360,00 0,71 0,73 5,26 4,20 92,00 40,70 47,00

63,51 17,21 87,00 10,32 14,50 251,90 155,05 360,00 0,71 0,73 5,26 4,20 92,00 40,70 47,00

63,63 17,28 86,95 10,27 14,50 252,82 155,04 360,00 0,71 0,73 5,26 4,20 92,00 40,53 47,00

1,60 36,90 1,46 36,25 85,01 0,80 3,40 0,52 6,90

1,62 37,00 1,47 37,00 85,01 0,80 3,40 0,52 6,94

1,60 37,00 1,46 36,47 85,01 0,80 3,40 0,52 6,94

1,60 0,37 1,46 0,37 0,68 0,80 3,40 0,52 6,92

40,21 93,50 97,00 39,00 34,55 31,00 31,21 7,00 25,99 71,00 8,49 15,40

41,70 93,50 97,00 40,00 34,56 31,00 31,21 7,00 26,00 71,01 8,49 15,60

41,70 93,50 97,00 39,00 34,56 31,00 31,21 7,00 26,00 71,00 8,49 15,40

41,68 93,50 97,00 39,72 34,55 31,00 31,21 7,00 26,00 71,01 8,49 15,45

971,00 491,00 4.252,00 450,00 3.061,00 2.180,00 9.003,00 10.000,00 81,50 1.004,00 1.300,00 90,00 617,00 312,00 15.500,00

971,00 492,00 4.310,00 470,00 3.111,00 2.200,00 9.650,00 10.000,00 81,50 1.005,00 1.300,00 90,00 620,00 312,00 15.500,00

971,00 491,00 4.298,00 461,00 3.097,00 2.198,00 9.505,00 10.000,00 81,50 1.005,00 1.300,00 90,00 620,00 312,00 15.500,00

971,00 491,42 4.298,44 459,21 3.097,49 2.197,78 9.505,34 10.000,00 81,50 1.004,74 1.300,00 90,00 619,82 312,00 15.500,00

87,00 87,00 3.560,00 3.800,00 525,00 2.575,00 3.700,00 92,10 4.100,00 211,00 4.404,00

87,50 87,50 3.600,00 3.800,00 535,00 2.575,00 3.750,00 92,30 4.150,00 216,00 4.410,00

87,20 87,39 3.595,09 3.800,00 530,21 2.575,00 3.735,29 92,29 4.123,86 213,09 4.407,96

53,63 53,75 3.595,09 3.800,00 530,21 2.575,00 3.735,29 56,77 4.123,86 213,09 4.407,96

LJUBLJANSKA BURZA KRKG ZVTG TLSG KBMR LKPG PETG MELR SALR NF1N PBGS KDIR ATPG ZTOG KDHR ABKN

KRKA ZAVAROVALNICA TRIGLAV TELEKOM SLOVENIJE NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR LUKA KOPER PETROL MERCATOR SALUS NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK KD ID AKTIVA NALOZBE ZITO KD GROUP ABANKA

TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne TRZNICA AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna CISTOCA AD BANJA LUKA ZIF JAHORINA KOIN AD PALE HIDROELEK. NA TREBISNJICI AD TREBINJE ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA I FBIH STARA DEVIZNA STEDNJA SERIJA C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D NAMJESTAJ DD GRADACAC TVORNICA CEMENTA KAKANJ DD KAKANJ IK BANKA DD ZENICA GP ZGP DD SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

Agrosavez a.d. Sombor NIS a.d. Novi Sad AIK banka a.d. Niš Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Imlek a.d. Beograd Alfa plam a.d. Vranje Poštanska štedionica a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Energoprojekt holding a.d. Beograd Niška Mlekara a.d. Niš Obveznice RS serije A2013K Veterinarski zavod Subotica a.d. Subotica Jugozapadna Backa a.d. Bac Jubmes a.d. Beograd

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09 R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE SLAVEJ SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA R.MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 04 TUTUNSKA BANKA SKOPJE Stil a.d. Kraljevo ALKALOID SKOPJE

668.652,31 84.869,72 74.520,71 66.856,08 39.417,52 29.327,30 21.396,90 19.440,00 15.964,06 13.663,68 13.365,20 12.608,40 9.844,00 9.727,60 9.400,00

0,00 % 0,00 % -2,67 % 0,69 % -5,13 % 0,00 % 1,19 % 3,00 % -0,86 %

23474 50200 12027 30126 4687 2903 589 3400 252

37.568,40 18.555,00 17.601,67 11.034,28 3.187,53 2.322,40 2.002,60 1.751,00 1.744,80

3,89 % 272486 11.356.677,89 3,89 % 81412 7.612.022,00 0,00 % 16160 1.567.520,00 -2,50 % 4506 178.983,00 0,06 % 3081 106.459,51 -0,13 % 2849 88.319,00 0,10 % 2693 84.048,53 -6,67 % 5350 37.450,00 4,00 % 600 15.599,10 -1,39 % 187 13.278,75 6,26 % 1185 10.060,65 -2,53 % 415 6.411,65

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN09 RMDEN08 KMB TPLF TEL SLAV SBT RMDEN04 TNB STIL ALK

10508 4910 857 6510 2719 116 138 54 22456 18751 2542 3002 107 240 200

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AGSA NIIS AIKB AERO MTBN IMLK ALFA PSBN A2015 ENHL MLNI A2013 VZAS JZBA JMBN

-0,39 % -0,29 % 0,00 % 0,68 % -0,68 % 0,12 % -0,10 % 0,00 % -0,28 % 0,14 % -0,83 % 0,00 % 1,10 % 0,00 % -2,08 %

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1A FBIHKI FBIHKC FBIHK1B FBIHK1C FBIHK1E FBIHK1D NMJGRK2 TCMKR IKBZRK2 ZGPSR BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA TLKM-R-A RSRS-O-C TRZN-R-A RSRS-O-D RSDS-O-B CIST-R-A JHKP-R-A HETR-R-A KRIP-R-A

Oznaka

Utorak 15/2/2011

0,00 % 0,00 % 0,73 % -2,12 % -5,58 % 1,57 % 6,81 % -9,09 % -1,13 % -0,40 % 7,44 % -0,55 % 0,49 % 0,00 % -1,00 %

98170 95.323.070,00 93670 46.031.329,00 1975 8.489.416,00 7564 3.473.486,00 406 1.257.581,00 567 1.246.140,00 117 1.112.125,00 106 1.060.000,00 8522 694.543,00 606 608.872,00 468 608.400,00 6000 540.000,00 671 415.902,00 1218 380.016,00 24 372.000,00

valuta: MKD - makedonski denar 0,67 % 0,75 % 1,92 % 0,00 % -1,58 % 3,00 % 0,95 % -0,10 % 1,72 % -1,98 % 0,01 %

76830 25970 350 324 2220 276 170 9521 114 2040 98

4.120.740,10 1.395.956,47 1.258.280,00 1.231.200,00 1.177.075,00 710.700,00 635.000,00 540.481,86 470.120,00 434.700,00 431.980,00

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Tvor. cementa Kakanj Komerc. banka Skopje Imlek AIK banka Petrol

+4,00% +1,92% +1,57% +0,73% +0,12%

NKBM

Namještaj Grada ac Razvojna b. Vojvodine Makedonski telekom Krka Zavarovalnica Triglav

business.hr

-6,67% -5,58% -1,58% -0,39% -0,29%

Aerodrom Nikola Tesla

+0,68 -2,12 Slabo zastupljeni bankarski sektor na Ljubljanskoj burzi i dalje ne uspijeva previše zainteresirati ulaga e. Takav je slu aj svakako s Novom kreditnom bankom Maribor, koja je u ponedjeljak uspjela skupiti samo 66.000 eura prometa, a ve em interesu nisu pomogle ni najave skorog izlistavanja dionica na Varšavskoj burzi. Ipak, rast cijene iznosio je 0,68 posto, dovoljno da dionica završi na 10,32 eura, a najviša realizirana cijena dionice iznosila je 10,44 eura.

Negativni sentiment ulaga a, koji je Belex 15 indeks u ponedjeljak povukao u novi, neznatni minus od 0,04 posto, na 774,67 bodova, nije zaobišao ni novu nadu trgovine u Beogradu, Aerodrom Nikole Tesle. Cijena dionice logisti ara korigirana je za 2,12 posto, na 461 dinar, a trgovalo se u rasponu izme u 450 i 470 dinara. Ukupan promet iznosio je 3,47 milijuna kuna. Od uvrštenja u drugom tjednu velja e dionica ne zna za dobitak i dosad je izgubila ak 27,05 posto vrijednosti.

REGIONALNI INDEKSI -0,18% BIRS -0,26% 831,01 990,15 Belex15 -0,04% FIRS -0,04% 774,67 1.719,38 Belexline +0,05% MBI10 -0,10% 1.435,07 2.702,13 SASX10 MOSTE -0,18% 523,69 0,00% 1.116,15 SASX30 NEX20 -0,51% 14.522,53 +0,23% 1.048,78 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI +0,34% WIG20 -0,18% 2.722,19 BUX +0,81% 22.500,33 +0,58% +0,06% ATX +0,79% 3.000,52 indeksa na zatvaranju u -0,29% Stanje ponedjeljak 14. velja e 2011.

FTSE100 6.067,47

DAX 7.407,18

CAC40

4.104,77

MICEX 1,708.88

AMERI»KI INDEKSI +0,36% S&P500 +0,55% 12.273,26 1.329,15 Stanje indeksa na zatvaranju u NASDAQ +0,68% petak 11. velja e 2011. 2.809,44 DJIA

investor 22 DIONI»KI

Ime fonda

NFD Aureus US Algorithm 155,7829

37,07

MP-Global HR

327,9324

20,42

HPB WAV DJE

98,7793

20,32

7,3979

19,38

Ilirika BRIC

112,8354

18,86

FIMA Equity

77,0686

-11,12

ST Global Equity

45,8941

-10,02

C-Zenit

52,0734

-7,34

Poba Ico Equity HPB Dynamic

5662,6300

-4,31

50,1401

-4,13

+ MJEŠOVITI

+ udjela

% 12 mj.

118,1505

12,62

PBZ Global fond

112,6022

8,89

ZB global

150,3800

8,61

Erste Balanced

128,0000

7,52

11,2419

7,09

AC G Balanced EM

ICF Balanced

121,5117

-8,62

ST Balanced

175,6886

-6,67

C-Premium

5,7519

-2,85

HPB Global

104,4925

-2,06

67,6747

0,98

ST Aggressive

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn $ kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

155,7829 333,8675 102,5800 7,3979 26,8034 112,8354 136,0200 15,3539 108,9300 170,5923 13,2532 101,7739 98,7793 327,9324 59,1400 85,2633 71,6819 8,6939 108,8300 468,4914 11,2620 110,8500 77,0686 65,8363 113,6003 120,3582 46,3830 50,0775 47,6557 117,0181

1,94 1,49 1,16 1,00 0,84 0,82 0,72 0,70 0,67 0,63 0,53 0,51 0,47 0,46 0,41 0,41 0,40 0,38 0,31 0,29 0,27 0,18 0,17 0,16 0,16 0,15 0,14 0,13 0,10 0,10

23,21 -8,21 -0,91 7,59 -7,74 -6,22 4,42 8,80 6,29 1,75 4,07 9,30 7,01 6,66 3,05 1,15 9,01 5,24 8,83 -0,36 9,15 9,02 4,21 10,27 27,60 -7,07 24,50 1,21 10,32 7,31

NFD Aureus US Algorithm MP-Bric HR ZB BRIC+ KD Nova Europa NFD Aureus BRIC Ilirika BRIC ZB trend Platinum Global Opportunity ZB euroaktiv Ilirika JIE KD Prvi izbor NFD Aureus Global Developed HPB WAV DJE MP-Global HR Raiffeisen Emerging M. Platinum Blue Chip PBZ I-Stock HI-growth ZB aktiv MP-Mena HR KD Energija Raiffeisen World FIMA Equity Prospectus JIE VB CROBEX10 NFD Aureus New Europe OTP indeksni VB High Equity AC Rusija OTP Europa Plus

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

42,15 5,69 7,36 18,04 -2,89 6,81 8,17 25,31 10,05 9,38 12,06 14,62 13,41 17,98 8,37 5,43 18,31 7,92 16,17 9,89 20,54 13,45 -2,59 15,41 26,42 0,35 23,71 6,54 16,26 11,61

37,07 2,45 N/A 19,38 1,86 18,86 12,05 18,41 12,10 1,78 13,63 7,47 20,32 20,42 6,77 9,01 18,33 5,41 13,29 17,67 N/A 18,45 -11,12 3,11 13,78 0,64 11,07 -1,99 15,90 14,46

20,86 -5,99 N/A -8,66 -14,90 11,56 3,78 -6,34 1,27 8,85 3,58 0,34 -0,36 -7,06 -15,37 -4,99 -8,89 -1,55 1,84 5,53 N/A 1,41 -3,81 -9,84 12,71 8,49 -21,70 -18,57 -17,18 10,57

6,00 -10,14 -3,77 1,11 -7,33 -5,68 0,17 8,36 4,67 -0,54 1,98 4,28 1,72 2,26 -3,92 0,48 3,01 0,59 4,66 -4,17 3,33 5,45 1,56 5,92 10,53 -1,69 10,40 0,69 2,43 4,23

28,385 12,764 92,640 21,529 7,981 34,513 195,818 8,449 225,860 99,326 5,692 63,721 14,517 5,378 31,223 8,417 231,436 69,068 507,242 7,161 9,363 38,703 19,024 25,583 9,224 9,573 149,215 12,895 10,255 9,034

2,34 2,92 0,83 3,33 3,87 1,10 8,30 3,39 6,78 6,30 8,00 5,20 3,44 2,72 3,15 3,11 3,58 8,97 4,63 2,94 0,95 7,36 6,70 4,04 1,07 2,27 3,13 3,37 3,93 1,56

11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011

www.business.hr/investor

vrijednost promjena Allianz Portfolio

Valuta

DIONI KI FONDOVI

vrijednost promjena udjela % 12 mj.

KD Nova Europa

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova

MJEŠOVITI FONDOVI Ilirika JIE Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced HI-balanced Agram Trust HPB Global C-Premium ICF Balanced ZB global AC G Balanced EM Raiffeisen Balanced Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige Erste Balanced ST Balanced ST Aggressive PBZ Global fond KD Balanced OTP uravnoteženi

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

151,9701 82,6920 10,2945 73,7834 104,4925 5,7519 121,5117 150,3800 11,2419 162,7000 118,1505 110,3000 128,0000 175,6886 67,6747 112,6022 8,7010 116,8476

0,44 0,44 0,17 0,14 0,12 0,12 0,11 0,06 0,02 -0,01 -0,04 -0,04 -0,09 -0,11 -0,11 -0,23 -0,40 -0,91

1,56 -1,90 4,55 9,27 7,13 5,81 9,61 4,71 1,92 7,51 5,86 2,63 11,69 2,69 6,65 12,16 5,78 10,00

8,66 4,92 5,93 9,36 2,72 6,42 4,96 8,55 4,12 7,76 8,66 3,08 10,45 -1,35 5,43 15,56 9,23 8,84

4,43 1,80 5,68 2,22 -2,06 -2,85 -8,62 8,61 7,09 7,05 12,62 N/A 7,52 -6,67 0,98 8,89 6,89 1,46

8,63 -4,07 0,32 0,72 0,82 -12,82 2,56 4,34 6,20 5,92 9,97 N/A 0,35 7,21 -6,98 5,93 -2,71 3,06

0,17 -2,56 0,39 5,51 6,81 2,84 7,44 1,89 -0,04 4,83 2,58 1,78 4,77 2,90 3,74 7,81 3,92 8,59

44,177 15,010 70,715 13,500 93,010 12,766 12,675 713,346 14,451 310,861 7,476 185,357 104,940 11,785 2,765 286,530 7,311 38,312

5,05 4,58 8,97 2,59 5,36 4,03 8,78 9,61 1,95 8,46 1,76 0,93 10,07 8,09 5,39 9,42 5,07 5,16

11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011

128,4343 158,8600 130,0848 162,5954 125,8215 11,3895 176,0000 130,6600

0,10 0,01 0,01 0,01 0,00 -0,03 -0,03 -0,05

1,33 -0,66 0,44 1,12 1,13 0,30 1,13 -0,04

1,71 -0,57 1,43 3,62 0,27 0,80 2,07 1,46

3,92 3,85 5,98 7,76 4,62 5,27 7,45 6,63

4,96 4,93 4,50 8,02 4,38 1,46 6,70 4,35

1,23 -0,16 0,40 0,40 1,03 0,17 0,89 0,26

15,577 218,493 139,240 55,026 13,515 7,378 476,390 194,680

5,16 9,61 7,93 6,30 5,36 8,97 8,72 7,70

11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

102,3010 132,8453 163,2597 140,2351 126,2542 145,5600 139,0600 139,1125 135,7777 132,6724 122,8765 117,6099 11,3665 10,7225 108,8519 124,9104 105,8400

0,05 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00 0,00

0,04 0,52 0,62 0,43 0,54 0,85 0,74 0,68 0,71 0,68 0,67 0,83 0,63 0,74 0,66 0,32 0,54

0,83 1,12 1,24 0,94 1,17 1,81 1,59 1,34 1,59 1,53 1,23 1,69 1,38 1,56 1,46 0,66 1,28

0,92 2,60 2,17 2,34 3,45 3,54 3,40 2,58 3,12 3,29 2,56 3,26 3,30 3,34 3,31 2,26 3,72

1,49 6,28 4,75 3,25 4,35 4,82 4,38 4,57 4,39 5,42 4,09 5,08 5,53 4,21 4,95 3,89 4,17

-0,24 0,23 0,29 0,19 0,25 0,41 0,27 0,33 0,26 0,31 0,34 0,38 0,30 0,33 0,27 0,22 0,24

7,691 956,791 2033,399 146,035 536,568 836,953 679,705 109,112 65,131 238,113 127,894 182,905 136,500 26,000 176,325 40,092 627,919

1,54 11,87 10,56 10,56 8,56 7,97 7,70 7,39 7,12 5,36 5,14 3,27 2,38 1,69 1,76 5,84 1,39

11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011 11.02.2011

OBVEZNI KI FONDOVI

OBVEZNI»KI

+ vrijednost promjena udjela % 12 mj.

OTP euro obvezni ki ZB bond PBZ Bond fond Capital One HPB Obvezni ki HI-conservative Raiffeisen Bonds Erste Bond

Capital One

162,5954

7,76

NOV ANI FONDOVI

Raiffeisen Bonds

176,0000

7,45

Erste Bond

130,6600

6,63

PBZ Bond fond

130,0848

5,98

HI-conservative

11,3895

5,27

Platinum Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Raiffeisen Cash Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani OTP nov ani fond VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash PBZ Dollar fond Erste Euro-Money

ZB bond

158,8600

3,85

OTP euro obvezni ki

128,4343

3,92

HPB Obvezni ki

125,8215

4,62

HI-conservative

11,3895

5,27

PBZ Bond fond

130,0848

5,98

investor 23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Utorak 15/2/2011

PETROL ISPAO

Mol ulazi u Crnu Goru

Crnogorsko državno poduze e Montenegrobonus uskoro e sklopiti ugovor o strateškom partnerstvu s ma arskim Molom, koji e toj kompaniji omogu iti ulazak na tržište Crne Gore. Prema navodima Portal Analitike, strateško partnerstvo Mola i Montenegrobonusa objavljeno je nakon što je Montenegrobonus nedavno raskinuo sli an ugovor sa slovenskim Petrolom, koji nije ispunio

o ekivanja crnogorske vlade. Naime, Petrol je s Montenegrobonusom još 2007. godine sklopio ugovor o strateškom partnerstvu nakon što je slovenska naftna kompanija na me unarodnom natje aju ponudila najve u razinu investicijskih ulaganja od 154,5 milijuna eura i otvaranje 15 benzinskih crpki. No, kriza je znatno umanjila Petrolove ambicije pa je slovenska tvrtka od crnogorske Vlade nedavno zatražila da obveza Petrolovih ulaganja bude smanjena na samo 50 milijuna eura. Crnogorska je

Loši rezultati natjerali ulaga e na oprez HT PAO PET POSTO Pad dobiti od deset posto i dividenda od 22,76 kuna bili su dovoljan razlog da ulaga i rasprodaju HT, dok je Nava banka s mizernim prometom sko ila 50 posto Uz redovan promet dionicama od oko 50 milijuna kuna dioni ki su indeksi Zagreba ke burze u ponedjeljak pali oko jedan posto zbog goleme rasprodaje dionica HTa. Crobex je pao 0,95 posto, na 2311,5 bodova, dok je Crobex 10 kliznuo 0,93 posto, na 1270,91 bod. Slabiji poslovni rezultati nego 2009. i znatno niža dividenda ohladili su ulaga e na Zagreba koj burzi, koji su rasprodajom od

Hrvatskog Telekoma napravili uvjerljiva gubitnika dana. Dionica najve eg doma eg telekoma pala je ak 5,39 posto, na 297,05 kuna, uz 23 milijuna kuna prometa. Najniža dnevna cijena HT-a iznosila je samo 292 kune pa su analiti ari takvu reakciju ve proglasili prekomjernom.

Razo arani dividendom

"Ulaga e su razo arali poslovni rezultati HT-a za prošlu go-

dinu, kao i predložena visina dividende koja je znatno ispod lanjske razine. Takve vijesti iz HT-a nagnale su investitore na oprez u vezi s poslovnim rezultatima doma ih kompanija za prošlu godinu, tako da su popustile i cijene ostalih likvidnijih izdanja, a indeksi su utonuli u minus", kazala je za Hinu Danijela Sporiš, brokerica i investicijska savjetnica u investicijskom društvu Credos.

Vlada odgovorila zahtjevom za prekidom suradnje i strateško je partnerstvo ponudila Molu, koji je na spomenutom natje aju 2007. bio drugi s ponu enih 130 milijuna eura investicija. Ma ari su ponudu objeru ke prihvatili, a strateško partnerstvo e, kako najavljuju crnogorski analiti ari, omogu iti Molu sudjelovanje na skorom me unarodnom natje aju za istraživanje nafte i plina u crnogorskom primorju. Prema tvrdnjama dijela medija, Mol je ozbiljno zainteresiran i za kupnju Montenegrobonusa. S. C. H.

BROJKA

130

milijuna eura obvezao se još 2007. godine Mol uložiti u Montenegrobonus

STIPAN PAMUKOVI , predsjednik Uprave Nava banke, koja je uzletjela gotovo 50 posto uz smiješno nizak promet SNIMIO SAŠA ETKOVI

Povratak Atlantske

Veliki povratak u dobit pokazali su izvještaji Podravke i Atlantske plovidbe. Dionica koprivni ke tvrtke ipak je pala 1,5 posto, na 332,99 kuna, dok je dubrova ki brodar, uz objavu lanjske dobiti od 38 milijuna kuna, porastao samo 0,5

posto i dosegnuo 807 kuna. Znatniji rast od dva posto uhvatila je i dionica Kon ar Elektroindustrije koja je uz gotovo milijun kuna prometa porasla 1,7 posto, na 589,85 kuna. Dionica Jadranskog naftovoda porasla je mršavih 0,2 posto, na 3215 kuna, uz 1,1 milijun kuna prometa. Pozitivan je niz u ponedjeljak nastavio i Optima telekom, ija je dionica uz nešto skromniji promet uzletjela gotovo sedam posto, na 32,45 kuna. Impresivan rast, ali uz samo 3000 kuna prometa, zabilježila je dionica Nava banke. Nava je uz 40 protrgovanih dionica lansirana 45 posto, na 73 kune. Nikola Su ec

MANJI MINUS NEGO 2009.

Tekstilpromet izgubio 46 milijuna kuna Prema godišnjem financijskom izvještaju grupe Tekstilpromet d.d., ta je tvrtka u 2010. godini ostvarila ukupan konsolidirani prihod od 713,6 milijuna kuna, što je za 17 posto manje nego prethodne godine. Gubitak je prošle godine iznosio 46

milijuna kuna.

Prihodi od prodaje Tekstilprometa tijekom 2010. pali su za oko 13 posto u odnosu na 2009. te su iznosili 668 milijuna kuna, no taj je postotak ipak napredak u odnosu na prethodnu godinu, kada je pad iznosio ak 25 posto. Pad prodaje re-

zultat je smanjene kupovne mo i stanovništva, rasta nezaposlenosti i pada BDP-a te sporog gospodarskog oporavka i utjecaja krize na poslovanje, dok je usporavanje pada u odnosu na 2009. protuma eno napuštanjem neprofitabilnih proizvodnih programa,

kao i zatvaranjem i napuštanjem prodajnih prostora koji su proteklih godina generirali znatnije gubitke. U 2010. godini grupa je ostvarila financijski prihod od 7,6 milijuna kuna, što je znatno manje nego u 2009., a financijski rashod iznosio je 759,7 milijuna kuna, što

je za 17 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. Poslovni rashod grupe Tekstilpromet za 2010. godinu popeo se na 731,5 milijuna kuna (18 posto manje nego u 2009.), dok su financijski rashodi grupe ostali na razini 2009. godine i iznosili su 28,2 milijuna kuna. S. C. H.

Promet zameten snijegom podignut putem Facebooka i Twittera Kada je u prosincu prošle godine snijeg zameo malu slasti arnicu Spot Dessert u newyorškom East Villageu, promet joj je dotaknuo samo dno. No, vlasnici su znali kako brzo vratiti mušterije - putem interneta, nude i tople napitke u pola cijene na Facebooku, Twitteru i blogovima. Reklamna kampanja na društvenim mrežama bila je posljednji pokušaj da se spasi zarada.

Naime, u sklopu spota Dessert bilo je organizirao natjecanje u kojem popust ostvaruju ljudima koji 'lajkaju' slasti arnicu. Internetska kampanja ne prestaje ni u trenutku kada mušterija u u u kafi jer je na stolu eka laptop i iPad preko kojega odmah prijateljima može preporu iti mjesto. Vodstvo slasti arnice mušterije je zamislilo kao reklamne ambasadore slasti arnice, i to besplatne. B.hr GUBITNICI DANA (ZSE) Agrome imurje -43,78% Uljanik -34,59% Slobodna Dalmacija -13,33% Lucidus -8,89% Sun ani Hvar -8,33%

DOBITNICI DANA (ZSE) Nava Banka +45,68% KBZ +14,29% Turisthotel +10,39% Lav evi +8,19% Kon ar Transformatori +5,77% 38 Raste

26 Nema promjene

39 Pada

INDEKSI CROX Mirex

Vrijed. 1,405,75 160,05

Prom. 0,94% 0,08%

Sirova nafta 85,58 Prirodni plin 3,97 Zlato 1.356,08 Srebro 29,91 Goveda 106,51 Kava 295,70

1,33% 3,48% 0,55% 0,91% 0% 0,19%

VIDE SVJETLO NA KRAJU TUNELA

Većina Amerikanaca povrat poreza iskoristit će za plaćanje odmora Istraživanje je pokazalo da e 30 posto ameri kih poreznih obveznika povrat poreza iskoristiti za odlazak na odmor. Drasti an je to rast u odnosu na posljednje sli no istraživanje provedeno 2006. godine, kada je rije bila o 16 posto. Istraživanje je proveo portal Taxsoftware.com. U usporedbi s istraživanjem provedenim 2006. godine, nova anketa provedena 2011. pokazala je i da ve ina od 59 posto Amerikanaca koji ekaju povrat poreza novac planira staviti na štednju ili ga uložiti u nešto te da su 2006. godine porezni obveznici bili više voljni davati novac u dobrotvorne svrhe. Gotovo isti postotak ljudi kao i 2006. go-

dine namjerava taj novac uložiti u popravak ku e ili za naobrazbu. Postotak onih koji planiraju 'u initi nešto drugo' s novcem, a da nije me u navedenim, porastao je sa 27 posto 2006. na 38 posto 2011. godine. Glasnogovornica portala Taxsoftware.com Mickey Macedo kazala je kako su rezultati istraživanja dokaz da Amerikanci vide svjetlo na kraju ekonomskog tunela. Istraživanje je pokazalo da su dovoljno sigurni u svoja radna mjesta da mogu planirati godišnji odmor. U istraživanju koje se prema Macedo pokazalo kao poticajno sudjelovalo je 1000 ispitanika starijih od 18 godina. B.hr

KAKO PREŽIVJETI BESPARICU

Ako vas tuže zbog dugova, pokupite stvari iz auta i trčite odvjetniku! Život vam nije ispao baš kako ste planirali i ne možete platiti dugove? Važno je znati koje korake možete zakonski poduzeti kako biste se zaštitili. U suprotnom mogli biste se uvaliti u još ve e nevolje. Evo što ekonomski savjetnici preporu aju ako ne možete pla ati dugove, bilo da se pripremate proglasiti osobni bankrot ili samo

trebate malo prostora kako biste došli do zraka i ponovno stali na noge. Jedna od prvih stvari koju ne trebate initi na ete li se u dugovima jest i dalje 'peglati' kartice. im shvatite da ne možete pla ati sve što posjedujete, prestanite posu ivati jer biste na kraju mogli odgovarati i za prijevaru. Iz istog razloga ne prenosite imovinu

Financijska izvješ a doma ih kompanija pratite na...

i novac na druge. Ne posežite za novcem iz mirovinskog fonda. Ne prolazite kroz dužni ke probleme sami. Neki od posljednjih savjeta kažu: ostanite u kontaktu sa svojim kreditorima, pokupite stvari iz automobila jer bi ga isti taj kreditor u svakom trenutku mogao zaplijeniti. Ako vas tuže - ne hodajte, nego potr ite odvjetniku! B.hr

www.business.hr

UKRATKO... Najbogatiji Rus Ruski tjednik Finans drugu godinu zaredom proglasio je Vladimira Lisina, vlasnika metalurškog kombinata Novolipecka, najbogatijim Rusom na svom popisu ruskih milijardera. Lisin (55) vodi s 28,3 milijarde dolara. Pad kralja Egipatski mediji javili su kako se svrgnuti predsjednik Hosni Mubarak navodno dvaput onesvijestio tijekom završnog govora emitiranog na nacionalnoj televiziji prošli etvrtak te da je potom završio u komi. Službene potvrde ipak nema. Brata za kuma Britanski princ William izabrao je svoga mla eg brata Harryja za kuma na vjen anju koje se treba održati 29. travnja u Westminsterskoj opatiji, a njegova zaru nica Kate Middleton odlu ila se za svoju sestru Philippu.