Business.hr broj 856 by Business.hr

BANKROT NA SEOSKI NA»IN 10

SPORAN PLAN 8

Štala na bubanj, junice u klaonicu Proizvo a mlijeka iz Orahovice Tihomir Valent, koji je u propalu farmu uložio 15 milijuna kuna, kao glavne razloge svog poslovnog neuspjeha uz drasti ne poreme aje na tržištu i pad cijene mlijeka navodi nemar države i birokratske apsurde

Rat tvrtke Ilirije i Grada Biograda zbog kampa

PONEDJELJAK 28/3/2011

BROJ 856 | 10 KUNA | 1,40 ¤ | 2 KM

MR. 5-10 POSTO 4-5

Sumnja da je glavni izvršni direktor Ine Bojan Milkovi primio mito u iznosu od ak 3,3 milijuna kuna dok je bio predsjednik Uprave Crosca izazvala je op u konsternaciju i zabrinutost u redovima najve e hrvatske naftne kompanije

Svi peru ruke od

'zlatnog dečka' IVAN»ICA PRKOSI KRIZI

Froddo cipelama zakoračili i u Dubai Proizvodi najve ega doma eg proizvo a a obu e za djecu i mlade od ove se godine mogu kupiti i u Crnoj Gori, na Cipru i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima

info&stav

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

www.business.hr Glavni urednik: Mario Duspara Pomo nici glavnog urednika: Stanko Bori Josip Jagi Urednici: Dijana Suton, Ă&#x2020;eljko ÂŠojer, DraĹžen Tomi Urednik internetskog izdanja: Darko Bani ek Art director: Miljenko Pukani Novinari: Nevenka Cuglin, Zoran Daskalovi , Maja Grbi , Irena Habjanec, Gorden Knezovi , Ivana Paveli , Ante Pavi , Margareta Podnar, Hrvoje Reljanovi , Nikolina Rivosechi, Nikola Su ec, Branka Suvajac, Iva UĹĄ umli Greti Fotografija: SaĎ&#x20AC;a â&#x2C6;&#x2020;etkoviĂ&#x160;, Hrvoje DominiĂ&#x160;, Hrvoje Knez Fotoarhiva: Dinka PremuĂŚiĂ&#x160; RoziĂ&#x160; Redaktura: Sanda Smoljo Bazdulj Lektura: Ivan BlaĂŚeviĂ&#x160; GrafiĂ&#x2039;ka redakcija: Antonia Dobrota, Blanka Duji , Mario Kramer, Darko Mari Nena Novakovi Tajnica redakcije: Jasmina Zeljak Redakcija: Slavonska avenija 2, Zagreb tel: +385 (0) 1 555 1600 fax: +385 (0)1 555 1678 redakcija@business.hr IzdavaĂ&#x2039;: Business.hr d.o.o. Direktorica: Natalia Radov i Direktorica marketinga i prodaje: Nina Ĺ migmator Prodaja oglasa: Direktorica: Sonja Runkas tel: +385(0)1 555 1587 fax: +385(0) 1 555 1544 oglasi@business.hr Marketing i eventi: Lidija Ĺ imrak tel: +385(0)1 555 1573 fax: +385(0) 1 555 1544 marketing@business.hr Pretplata: Ĺ˝eljko Juki tel: +385(0)1 555 1555 fax: +385(0) 1 555 1544 pretplata@business.hr Tisak: Vjesnik d.d. Kodeks: Novinari Business.hr-a piĹĄu u skladu s profesionalnim kodeksom koji moĹžete pro itati na www.business.hr

KONTAKT

Telefon:

(01) 555-1-600 E-mail:

redakcija@business.hr

Dionice radnicima Ukupno 746 radnika Luke Plo e otkupilo je od Fonda za privatizaciju 24,6 posto dionica vlastite tvrtke za 21 milijun kuna pa je tako uspjeĹĄno dovrĹĄen jedinstveni model radni kog dioni arstva. Radnici su dionice otkupili po povlaĹĄtenoj cijeni od 400 kuna po dionici, uz uvjet da ih ne smiju prodavati najmanje pet godina, a vlasniĹĄtvo nad dionicama daje im pravo suodlu ivanja u svim strateĹĄkim odlukama vezanim uz poslovanje tvrtke.

PredsjedniĹĄtvo HDZ-a dogovorilo je izmjene Zakona o izbornim jedinicama koje e "prekrojiti" izborne jedinice onako kako to uo i jesenskih parlamentarnih izbora odgovara isklju ivo vladaju oj stranci. Po etkom ovoga tjedna prijedlog izmjena bit e predstavljen koalicijskim partnerima, a nakon toga dokument kre e u redovnu saborsku proceduru.

ZA INVESTICIJE IZNIMKA, ZA REFORME ZAJAM OD 150 MIL.

Vlada dopustila novo zapoĹĄljav u drĹžavnim tvrtkama DrĹžavna i javna poduze a u ve inskom drĹžavnom vlasniĹĄtvu dobila su mogu nost novog zapoĹĄljavanja i prije nego ĹĄto e morati do kraja godine broj zaposlenih smanjiti pet posto. Vlada je, naime, u petak dopunila svoj zaklju ak iz svibnja proĹĄle godine o 5-postotnom smanjivanju broja zaposlenih u poduze ima u ve inskom drĹžavnom vlasniĹĄtvu tako ĹĄto im je dopustila novo nuĹžno zapoĹĄljavanje po posebnim uvjetima. Ministar gospodarstva uro Popija objasnio je kako su glavni razlog dopuĹĄtanja novog zapoĹĄljavanja velike investicije koje je inicirala Vlada, a morat e ih realizirati drĹžavna i javna poduze a.

Vlada je zato odlu ila trgova ka druĹĄtva u ve inskom drĹžavnom vlasniĹĄtvu i ustanove koje uspjeĹĄno posluju izuzeti od obveze zabrane novog zapoĹĄljavanja i 5-postotnog smanjivanja broja zaposlenih. Precizirala je i da se uspjeĹĄno poslovanje dokazuje pozitivnim poslovnim i financijskim rezultatima, investiranjem u proizvodnju, opremu i razvoj, proĹĄirenjem proizvodnih i prodajnih asortimana, pozitivnim izvoznim rezultatima te pozitivnim prodajnim rezultatima.

Odbor za fiskalnu

Vlada je donijela i odluku o osnivanju Odbora za fiskalnu politiku, kao stru nog i neovisnog tijela za unaprje enje sustava javnih financija i pra-

enje primjene fiskalnih pravila utvr enih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti. Odbor e imati sedam lanova. Po jednog predstavnika predloĹžit e Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka, DrĹžavni ured za reviziju, zagreba ki i splitski ekonomski fakulteti te zagreba ki Pravni fakultet. U drugom petogodiĹĄnjem mandatu odbora umjesto zagreba kog i splitskog lanove e predloĹžiti osje ki i rije ki ekonomski fakulteti. lanovi odbora ne smiju biti lanovi politi kih stranaka ne samo dok su njegovi lanovi nego i tri godine prije imenovanja. Istodobno je Vlada odobrila pokretanje postupka za

SNIMIO HRVOJE DOMINI

2-3

M. P.

Spojli Zagreb i Liku

URO POPIJAÂť, ministar gospodarstva, objasnio je da su glavni razlog dopuĹĄtanja novog zapoĹĄljavanja velike investicije koje je inicirala Vlada

sklapanje ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka sa Svjetskom bankom u iznosu od 150 milijuna eura, koji e se koristiti za financiranje Vladinih reformi.

PovlaĹĄteni Aluminij

Na zahtjev ĹĄibenskog TLMa Vlada je utvrdila opravdani gospodarski interes RH za davanje statusa povlaĹĄtenog kupca elektri ne energi-

PREDAVANJE NA ZV-u OKUPILO Ĺ AÂťICU LJUDI

Ni uz bespovratne poticaje Hrvate ne zanimaju k Regionalni klasteri u Hrvatskoj na novac iz Europske unije mogu ra unati do 2020., a Ministarstvo gospodarstva godiĹĄnje po jednom klasteru izdvaja do bespovratnih 400.000 kuna. Sve ĹĄto za to treba u initi jest udruĹžiti se s nekim i izraditi studiju opravdanosti dobivenog novca. No, to je zanimalo samo ĹĄa icu, ni desetak ljudi, koji su ĹĄutke odsluĹĄali kratko preda-

vanje Zdenke Mesi , na elnice Odjela za razvoj klastera i zadruga pri Ministarstvu gospodarstva, koja je na Zagreba kom velesajmu u petak govorila o nuĹžnosti klasterskog povezivanja, odnosno kako smanjiti troĹĄkove, a pove ati prihode. Ni organizatori nisu krili razo aranje malom posje enoĹĄ u ude i se kako nikoga u ovo vrijeme ne zanima pove-

anje prihoda. NapomenuvĹĄi kako natje aj Ministarstva gospodarstva za dodjelu bespovratnih sredstava traje do 24. travnja, Mesi je govorila o prednostima klastera, kazavĹĄi kako je to nekim tvrtkama jedini na in da ponovno stanu na noge. Po eci osnivanja klastera u Hrvatskoj prije otprilike pet godina imali su, napomenula je, dobre i loĹĄe strane, ali danas se sa sigurnoĹĄ u

moĹže re i da su jedan od motivatora gospodarskog razvoja. Kao najteĹži dio uspostave klastera navela je povjerenje, a tu uska e klaster menadĹžer, ija je duĹžnost jednako zastupati sve lanove klastera. Najve a je pak prednost udruĹživanja u klaster uĹĄteda novca. Od Ministarstva gospodarstva, koje sufinancira klastere, bespovratna sredstva mogu se traĹžiti za razli ite namjene - brendira-

BISER DANA

BROJKA

››

Nije istina da se ne zna kada e biti izbori. Zna se, izbori e biti do kraja 2011. Zakonski rok je do ožujka 2012., ali e biti do kraja ove godine. Kada e biti to no, znat e se nakon lipnja PREMIJERKA JADRANKA KOSOR negira izjavu predsjednika SDP-a Zorana Milanovi a da se još uvijek ne zna datum parlamentarnih izbora

milijuna eura vrijedni su novi ugovori koje su potpisale hrvatske drvoprera iva ke tvrtke na me unarodnom sajmu graditeljstva The national homebuilding and renovating show, koji se održao u Birminghamu u Velikoj Britaniji

UVODNIK

ljavanje Pao još jedan koji obe ava Sandra Cari Herceg sandra.caric@business.hr

Zoran Daskalovi

zoran.daskalovic@business.hr

maju klasteri nje, izradu ambalaže, web stranica... Ministarstvo gospodarstva, ina e jedino državno tijelo koje sufinancira klastere (u suradnji s HGK i HOKom), izradilo je podlogu ja e financijske baze za razdoblje od 2011. do 2020. godine, a ubudu e e se najviše sufinancirati regionalno povezivanje odre enih gospodarskih projekata. B. Suvajac

FOTOLIA

je Aluminiju Mostar u 2011. godini. Aluminij Mostar obvezuje se isporu iti aluminijske trupce i blokove šibenskom TLM-u, a zauzvrat e u Hrvatskoj kupovati struju po povlaštenoj cijeni koju pla aju tuzemne kompanije. Oko 60 posto smanjene su naknade za pla anje koncesije za eksploataciju i istraživanje mineralnih sirovina.

ajnovija afera uhi enja Bojana Milkovi a, glavnog izvršnog direktora Ine i bivšeg elnog ovjeka Crosca, za kojega su mnogi dobro upu eni u poslovanje naftne kompanije tvrdili da je jedan od najperspektivnijih i najsposobnijih lidera Ine od kojega se mnogo o ekuje, samo je potvrdila dobro poznatu konstataciju: u ovoj državi vrsta sprega kriminala i politike, poslovanja i mita, uspjeha i politi kog zale a, zarade i ucjene... prije je pravilo nego iznimka! Iznimke od toga pravila vrlo su rijetke i teško se pronalaze. I BAŠ KADA sve izgleda idealno, kada na elu uspješne tvrtke stoji jednako tako uspješan i sposoban menadžer, kada se poslovanje neke kompanije isti e kao uzorno, a slike njezinih lidera esto - uz pozitivne predznake i obavezne hvalospjeve - objavljuju brojni mediji u zemlji, kada za poslovnu politiku doti ne tvrtke pljušte pohvale sa svih strana, nerijetko vrlo brzo - nakon samo nekoliko mjeseci ili godina - na površinu ispliva i druga, mra nija strana pri e. Pa umjesto nasmijanih uspješnih direktora u Armanijevim odijelima u medijima osvanu slike zabrinutih, ispijenih lica koja od foto-

››

I baš kada sve izgleda idealno, kada na elu uspješne tvrtke stoji jednako tako uspješan i sposoban menadžer, kada se poslovanje neke kompanije isti e kao uzorno, kada za poslovnu politiku doti ne tvrtke pljušte pohvale sa svih strana, nerijetko vrlo brzo - nakon samo nekoliko mjeseci ili godina - na površinu ispliva i druga, mra nija strana pri e reportera kriju ruke okovane lisicama, slike policijskih automobila uz luksuzne vile, novine zatrpavaju izvještaji o beskrajnim satima ispitivanja u Uskoku, a imena donedavnih dobitnika prestižnih gospodarskih nagrada i priznanja - a i toga je bilo! - nakon samo nekoliko godina umjesto u aleji slavnih i uspješnih biznismena završe u policijskim arhivama i sudskim spisima. I NE SAMO TO. Osim onih koji satima sjede i znoje se

pred sudskim istražiteljima, mole ivo gledaju i u svoje odvjetnike, u istim tim trenucima negdje vani jednak užas proživljavaju i njihovi bliski partneri i poslovni suradnici, osluškuju i ho e li na hodniku uti korake policijskih službenika koji možda dolaze i po njih... Sve to, nažalost, doista je više prije pravilo nego iznimka. Pravilo koje upozorava da je nešto trulo u ovom sustavu koji tolerira kriminal i korupciju smatraju i ga dijelom uobi ajenog

poslovanja, koji na pijedestal uspješnosti uzdiže one koji u kršenju zakona ne vide nikakav problem, ve samo korak koji treba prije i prema ostvarenju poslovnog cilja i koji izbjegavanje isplate pla a vlastitim radnicima promatraju samo kao dobar na in da dodatno u vrste svoje klimavo poslovno carstvo. I nije li stoga smiješno, iluzorno i nerealno na takvim temeljima graditi nadu u skori izlazak Hrvatske iz recesije?

tema 4-5

MR. 5-10 POSTO Sumnja da je glavni izvrĹĄni direktor Ine Bojan M je bio predsjednik Uprave Crosca izazvala je op u konsternaciju i zab

Pao na Manhattan Bojan Milkovi

UPRAVA INE je samo nekoliko sati nakon Milkovi eva uhi enja poĹžurila priop enjem javno demantirati da istraga protiv njihova glavnog izvrĹĄnog direktora ima bilo kakve veze s poslovanjem Ine ili njegovom funkcijom u toj tvrtki

Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveu iliĹĄta u Zagrebu 1984. godine. â&#x2014;? Magistrirao menadĹžment te ima MBA diplomu IEDC - Bledske ĹĄkole za menadĹžment iz Slovenije. â&#x2014;? od 1996. do 1999. upravitelj pogona odrĹžavanja u Croscu â&#x2014;? od 1999. do oĹžujka 2005. izvrĹĄni direktor odgovoran za Croscove industrijske servise te za usluge upravljanja korozijom i otpadom â&#x2014;? od oĹžujka 2005. do lipnja 2009. predsjednik Uprave i glavni izvrĹĄni direktor â&#x2014;? od lipnja 2009. glavni izvrĹĄni direktor Ine i izvrĹĄni direktor za istraĹživanje i proizvodnju

S obzirom na to da je minuse vezane uz obnovu platformi podmirivala Ina, u samom Croscu sumnjaju da su poslovi remonta zapravo dogovarani na viĹĄim, politi kim razinama. Iako je precizna financijska ĹĄteta od takvih odluka joĹĄ uvijek nepoznata, prema istim izvorima rije je o sedmeroznamenkastim iznosima o emu je Business.hr prvi pisao u kolovozu proĹĄle godine Uhi enje jednog od elnih ljudi Ine, izvrĹĄnog direktora Bojana Milkovi a, a posebno vrlo ozbiljne optuĹžbe na njegov ra un, me u kojima i ona da je kao predsjednik Uprave Crosca primio mito u iznosu od ak 3,3 milijuna kuna, izazvali su op u konsternaciju i zabrinutost u redovima hrvatske naftne kompanije, koja se tako naĹĄla na meti istrage policije i Uskoka. ovjek za kojega se vjerovalo da je jedan od najsposobnijih i najutjecajnih u Ini

zavrĹĄio je u pritvoru u Remetincu, u koji ga je u petak poslijepodne, kako smo ve pisali, smjestio sudac istrage zagreba kog Ĺ˝upanijskog suda Ratko Ĺ eki . Sudac Ĺ eki je odluku o pritvaranju donio nakon ĹĄto je Milkovi u Uskoku ispri ao sve ĹĄto zna o slu aju za koji ga se tereti, a mjera pritvora odre ena je kao preventivna mjera koja bi trebala sprije iti eventualne pokuĹĄaje Milkovi a da utje e na svjedoke koje Uskok namjerava sasluĹĄati tijekom istrage

o slu aju korupcije i primanja mita. Takvih bi svjedoka, kako se doznaje, moglo biti ak 20-ak.

Suradnja s Pacakom

Uprava Ine je samo nekoliko sati nakon Milkovi eva uhi enja poĹžurila priop enjem javno demantirati da istraga protiv njihova glavnog izvrĹĄnog direktora ima bilo kakve veze s poslovanjem Ine ili njegovom funkcijom u toj tvrtki, ali potvrdili su da je u prostorijama Ine provedena istraga u sklopu kazne-

nog postupka protiv Milkovi a. Napomenuto je i kako Ina namjerava u potpunosti sura ivati s istraĹžnim tijelima te osigurati sve potrebne informacije. Na pitanje kako e uhi enje izvrĹĄnog direktora utjecati na poslovanje Ine i tko e Milkovi a zamijeniti na njegovoj funkciji, direktorica korporativnih komunikacija kompanije Ĺ˝ana Goi samo nam je kratko i op enito kazala kako e se "poduzeti sve da se osigura normalno funkcioniranje Ine". Prema onome ĹĄto je dosad poznato - a se sve dosadaĹĄnje informacije, sve dok traje istraga, temelje uglavnom na nesluĹžbenim izvorima Uskok ispituje Milkovi evu umijeĹĄanost u slu ajeve primanja mita koji datiraju joĹĄ iz perioda od 2002. do 2009. godine, odnosno iz vremena kada je Milkovi kao predsjednik Uprave Crosca, navodno u sprezi sa svojim partnerom Miroslavom Pacakom, vodio projekte remonta svih platformi. Njih su dvojica, prema informa-

cijama iz Uskoka, dodjeljivanje poslova drugim poduze ima uvjetovali davanjem mita u iznosu pet posto od neto ugovorenog posla, odnosno u drugim slu ajevima 10 posto od vrijednosti ukupno izvedenih radova. Odgovorne su osobe u poduze ima od kojih je traĹženo mito, kako bi dobile poslove koji su im bili potrebni za nastavak poslovanja, davale traĹžene iznose. Kao ĹĄto je Business.hr ve pisao, predmet istrage je, me u ostalima, problemati na obnova platforme Key Manhattan u ugljanskom remontom brodogradiliĹĄtu Nauta Lamjana, gdje su kooperanti koji su u oĹžujku proĹĄle godine obavljali radove u brodogradiliĹĄtu, a rije je o ak 17 doma ih tvrtki, ostali uskra eni za potraĹživanja u visini gotovo 120 milijuna kuna, kolika je bila visina potraĹživanja koja su se nagomilala do kraja posla. Kooperanti su optuĹžili Milkovi a da nije poduzeo niĹĄta kako bi zaustavio ne-

SNIMIO SAĹ A â&#x2C6;&#x2020;ETKOVI

â&#x2014;? Diplomirao strojarstvo na

jan Milkovi primio mito u iznosu od ak 3,3 milijuna kuna dok ju i zabrinutost u redovima najve e hrvatske naftne kompanije

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

ARHIVA BUSINESS.HR

anu i Fimi mediji

UPOZORILI JOŠ LANI Tvrtka Crosco je, prema informacijama do kojih je Business.hr prvi došao još sredinom prošle godine, do posla s Key Manhattanom obavljala remonte koji su redovito završavali u minusu

gativno djelovanje inženjera Miroslava Pacaka, koji je bio zadužen za vo enje i nadzor obnove platforme, a radio je zajedno s Petrom Elkazom, vlasnikom vukovarske tvrtke RIG, koja je od naru itelja remonta, ameri kog Transoceana, me u ostalim dobila posao remonta. Tvrtka Crosco je, prema neslužbenim informacijama do kojih je Business.hr prvi došao još sredinom prošle godine, do posla s Key Manhattanom obavljala remonte koji su redovito završavali u minusu. Te je minuse podmirivala Ina pa u samom Croscu sumnjaju da su poslovi remonta platformi zapravo dogovarani na višim, politi kim razinama. Iako je precizna financijska šteta od takvih odluka još nepoznata, prema istim izvorima rije je o sedmeroznamenkastim iznosima. Ošte eni kooperanti su nakon posla s Key Manhattanom javno optužili Petra Elkaza iz tvrtke RIG i Miroslava Pacaka iz Crosca da su ih oštetili te su protiv njih podnijeli i kaznene prijave. Pacaku je Crosco nakon te afere dao otkaz, a on je tad tvrdio da nije kriv za štetu i svu je odgovornost prebacivao na Elkaza.

Milkovi je, prema neslužbenim informacijama, ipak odlu io progovoriti i istražiteljima Uskoka ispri ati sve detalja tog slu aja, iz ega dio dobro upu enih zaklju uje da bi uz pomo Ininog izvršnog direktora Uskok mogao do i do vrha piramide, odnosno do nalogodavca za iji je ra un Milkovi podmetnuo svoja le a i kojemu je proslijedio ve inu primljenog novca.

Sumnja i zbog Rotaryja

Dio medija Milkovi a povezuje i s navodno sumnjivim poslovima vezanim uz ma arsku tvrtku Rotary, koju je Crosco kupio 2005. godine. Problem je iskrsnuo nakon što je Ina 2009. godine dokapitalizirala Crosco sa 20 milijuna dolara, a Crosco je potom tim novcem dokapitalizirao Rotary, u ije je ime za 20 milijuna dolara kupio tvrtku za istraživanja u Nagykaniszi. Odluka o transferu novca donesena je u vrijeme kada je Milkovi ve bio na elu Ine, a Ina je u isto vrijeme državi dugovala dvije milijarde kuna na ime nepla enih poreza i doprinosa. Osim sumnjivog posla s platformom Key Manhattan

i tvrtkom Rotary, Milkovi evo se ime vezuje i uz sveprisutnu hobotnicu zvanu Fimi medija. Milkovi je, naime, tako er sudjelovao na dobro poznatom sastanku u zgradi Vlade u travnju 2007. godine na kojem je bivši premijer Ivo Sanader od elnika državnih tvrtki zahtijevao da marketinške poslove dodjeljuju tvrtki Fimi medija, preko koje je onda isisavan novac koji je ve inom završavao na ra unima HDZ-a. Milkovi je, naime, po etkom sije nja 2008. potpisao ugovor o poslovnoj suradnji s Fimi medijom na temelju kojega je ta marketinška tvrtka za Crosco izradila reklamne spotove i reportaže emitirane na lokalnoj televizijskoj postaji Z1. Taj je posao bio vrijedan 580.000 kuna, ali ostalo je nejasno što je bila svrha izrade tih reportaža budu i da je Crosco tvrtka koja zbog prirode svojega posla ne sura uje s malim potroša ima, odnosno gra anima, ve isklju ivo s velikim tvrtkama i korporacijama. I taj je ugovor, kako se doznaje, predmet aktualne Uskokove istrage. Sandra Cari Herceg

sandra.caric@business.hr

PRIJE SAMO MJESEC DANA na obilježavanju završetka radova na modernizaciji Inine rije ke rafinerije vladala je prava idila pa se ini da premijerku Jadranku Kosor nitko nije obavijestio o istrazi protiv Bojana Milkovi a

TKO UPRAVLJA INOM Glavna skupština

Za svaku sjednicu glavne skupštine Ine Vlada Republike Hrvatske i strateški partner Mol imenuju svog predstavnika ili opunomo enika.

Uprava

Zoltán Áldott, predsjednik Uprave Ine Lajos Alács, lan Uprave Niko Dali , lan Uprave Attila Holoda, lan Uprave Ivan Kreši , lan Uprave Davor Mayer, lan Uprave

Odbor izvršnih direktora

Bojan Milkovi , glavni izvršni direktor i izvršni direktor za Istraživanje i proizvodnju Peter Chmur iak, izvršni direktor za rafinerije i marketing Darko Markoti , izvršni direktor za trgovinu na malo András Huszár, izvršni direktor za financije Tomislav Thür, izvršni direktor za korporativne procese Berislav Gašo, izvršni direktor za korporativne servise

Nadzorni odbor

Davor Štern, predsjednik György Mosonyi, potpredsjednik Ábel Galácz József Molnár Gordana Sekuli József Simola Damir Van eli Oszkár Világi

tema 6-7

IVAN»ICA PRKOSI KRIZI Proizvodi najve ega doma eg proizvo od ove se godine mogu kupiti i u Crnoj Gori, na Cipru i u Ujedinjenim

Cipelama Frodd zakoračili i u Du Ivan ica je lani zabilježila rast prihoda od pet posto, udjel izvoza u ukupnim prihodima pove ala je sa 62 na 65 posto, a za dje je cipele koje prodaje i putem Amazona na doma em tržištu ponudila je moderan na in kupnje putem posebnog softvera Obu a proizvedena u Ivan ici, najve em doma em proizvo a u obu e za djecu i mlade, koja se izvozi na tržišta dvadesetak zemalja, od ove se godine može kupiti u Crnoj Gori, na Cipru i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odnosno Dubaiju, ali i naru iti putem internetske trgovine Amazon.com "Uz stalna tržišta - BiH, Srbiju, Rusiju, Sloveniju, Kazahstan, Ukrajinu, Englesku, Irsku, Njema ku, Estoniju, Makedoniju, Gr ku, Australiju, Francusku, Nizozemsku i Italiju, obu a naše robne marke Froddo sada se može kupiti i u Dubaiju te u ciparskim i crnogorskim trgovinama. Froddo cipelice mogu se naru iti i putem Amazona, i to zahvaljuju i suradnji s distributerom iz Engleske", doznajemo od Nade Zver, direktorice ivane ke tvornice obu e, koja je u vlasništvu malih dioni ara, uglavnom zaposlenika tvrtke. Unato krizi, osobito u radno intenzivnoj industriji, Ivan ica je lani zabilježila rast prihoda od pet posto, a nije otpušten ni jedan od 700 radnika.

Aktivni izlaga i

"To možemo zahvaliti našem usmjerenju na izvoz. Poslovni rezultati upu uju na pove anje proda-

PUT U KONKURENTNOST

U BiH zapošljavaju još 200 radnika Da bi utjecala na smanjenje cijena proizvoda i pove anje konkurentnosti, odnosno o uvanje proizvodnje, Ivan ica razvija doma u kooperaciju obrtništva i ku ne radinosti. Proizvodnju obu e proširila je i na regiju, a 2007. otvoren je izdvojeni pogon Nova Ivan ica u Kozarcu u BiH, koji trenuta no zapošljava 150 ljudi, a u godinu dana bit e zaposleno 200 radnika. "Kvaliteti naših robnih mar-

ki i konkurentnosti pridonose i kontinuirano ulaganje u kadar i nove tehnologije. Stalno ulažemo u kvalitetnu informati ku infrastrukturu. U srpnju 2010. uveli smo sustav upravljanja kvalitetom sukladno zahtjevima ISO 9001:2008, koji kupcima jam i najvišu mogu u razinu kvalitete proizvoda i usluga u djelatnostima proizvodnje, veleprodaje i maloprodaje obu e", kaže direktorica Ivan ice.

je na inozemnim tržištima, pa je tako 2010. zabilježen rast od 8 posto u odnosu na 2009. godinu. Udjel izvoza u ukupnim prihodima 2010. iznosi sada 65 posto, a godinu prije taj je postotak bio 62 posto", isti e Zver. Izvozni poslovi Ivan ice kombinacija su uslužnog dijela i vlastitih robnih marki. Naime, petina proizvedene obu e prodaje se pod vlastitom robnom markom, a ostatak se proizvodi za stranog partnera. "Stalni rast izvoza obu e naše robne marke rezultat je kontinuiranog izlaganja. Na pojedinim sajmovima,

kao što je MICAM u Milanu, izlažemo samostalno ve godinama, a lani smo krenuli s izlaganjima i prodajom novih kolekcija i na drugim sajmovima, kao što su BTS u poljskom Poznanju, gdje smo dobili Zlatnu medalja za funkcionalnost Froddo proizvoda, te na GDS-u u Düsseldorfu. Uz to, naše kolekcije predstavljaju i prodaju naši distributeri na sajmovima Moda u Birminghamu te Mosshoes u Moskvi", objašnjava Zver.

Ja anje maloprodaje

Zahvaljuju i tome što ispunjavaju najviše standar-

IVAN»ICA cipele izvozi u BiH, Srbiju, Rusiju, Sloveniju, Kazahstan, Ukrajinu, Englesku, Irsku, Njema ku, Estoniju, Makedoniju, Gr ku, Australiju, Francusku, Nizozemsku i Italiju, a od ove se godine cipele Froddo mogu kupiti u Crnoj Gori, na Cipru i u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, odnosno Dubaiju

NADICA ZVER, direktorica ivane ke tvornice obu e SNIMIO HRVOJE KNEZ

de kvalitete, Froddo cipele mogu se kupiti na više od 300 prodajnih mjesta u Hrvatskoj i svijetu, a od kraja 2009. i u Froddo web shopu, odnosno putem interneta. "Na doma em se tržištu

želimo još bolje pozicionirati razvojem vlastite maloprodajne mreže. Predani smo našim ciljevima i u potpunosti smo usmjereni na razvoj proizvoda s naglaskom na inovativnost te

oizvo a a obu e za djecu i mlade njenim Arapskim Emiratima

ddo Dubai

KOŽU UVOZE IZ ITALIJE

Doma a proizvodnja, strani repromaterijali "Razvoj naših proizvoda vezan je uz svjetska kretanja u modnoj industriji i na taj su nam na in definirani poslovni procesi", kaže Nadica Zver. Dok se proizvodnja uspijeva nositi sa stalnim promjenama, to nije slu aj s doma im proizvo a ima repromaterijala, pa se Ivan ica najviše opskrbljuje u Italiji. "Naši proizvodi rade se is-

klju ivo od prirodne kože široke palete boja pa ukupne potrebe ne možemo zadovoljiti samo u doma im kožarama, ve smo dosta orijentirani na uvoz iz Italije, koja je ujedno velik izvor informacija o modnim trendovima", objašnjava, dodaju i kako je dizajn jedan od važnijih imbenika u razvoju i tržišnom pozicioniranju proizvoda Ivan ice.

razvoj ciljnih tržišta u izvozu", kaže direktorica najve e doma e obu arske industrije. Za ilustraciju inovativnosti navodi da je Froddo tim krajem prošle godine u Froddo shop postavio inovativan UCS Fitting sustav, nov i moderan na in kupnje cipela. "UCS Fitting sustav jedinstven je u Hrvatskoj, a roditeljima omogu uje jednostavno 3D skeniranje sto-

pala te pouzdan odabir dje jih cipelica. Prednost takve kupnje prepoznali su brojni kupci, jer taj unikatni softverski sustav svakom djetetu odabire prikladnu veli inu za svaki model cipele. Osim preporu enih modela, roditelji mogu simulirati i rast djetetova stopala u sljede ih nekoliko mjeseci te tako odabrati veli inu koja im je potrebnija", objašnjava direktorica Ivan ice. Ivica Kruhoberec

OGLAS

doga aji 8 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

PRESLAGIVANJA

Ĺ˝uĹžul i Lovrin ispadaju u NO-a CA Zagreb. Hrvatska je Vlada na zatvorenom dijelu sjednice odrĹžane u petak odlu ila da e SkupĹĄtini Croatia Airlinesa predloĹžiti da se opozovu dosadaĹĄnji lanovi Nadzornog odbora te tvrtke Miomor Ĺ˝uĹžul, Niko Rai , Ante Nosi , Karlo GjuraĹĄi , Antun Vrdoljak i Ana Lovrin. Na osnovi provedenog postupka po raspisanom jav-

nom natje aju predloĹžen je izbor novih lanova Nike Rai a, Zorana Ĺ anguta, Ivice Polji aka, Mislava Grgi a, Krste velje, Ĺ˝eljana Simeonova i Gordana Tomi i a. Tako er, SkupĹĄtini Autocesta Zagreb-Macelj predloĹženo je razrjeĹĄenje dosadaĹĄnjih lanova Nadzornog odbora, i to Stjepka Bobana, Josipa Sapunara i Josipa Horvata te izbor novih lanova Nadzornog odbora te kompanije Igora Malyja, Kristine Mi in i Zdenke Pavali . B.hr

INSOLVENTNOST

Popija : 'Ne e biti otpisa dugova' Zagreb. Budu i da je Fina najavila kako e se od po etka idu e godine otpisati dugovi svim tvrtkama koji su u blokadi dulje od godinu dana, pa ispada da e se otpisati blizu 30 milijardi kuna, ministar gospodarstva uro Popija odgovorio je u petak da "to svakako to ne zna i". Istaknuo je pozitivan trend pada broja tvrtki koje su u

kratkotrajnoj blokadi, naglaĹĄavaju i kako se mora izna i na in za razrjeĹĄavanje dugova poslovnih subjekata koji su dugoro no u blokadi i nemaju ni jednog zaposlenog. "To su zaista tvrtke koje viĹĄe ne funkcioniraju i za koje se mora prona i brzo i efikasno rjeĹĄenje", rekao je vezano uz Finine podatke o nepodmirenim obvezama poslovnih subjekata - u sije nju 36,7 milijardi kuna, od ega se 30,6 milijardi kuna ili 83,3 posto odnosi na blokade dulje od 360 dana. H

SPORAN PLAN Dio zemljiĹĄta na kojem je smjeĹĄten kamp Park Soline prenamjenjuje se u zonu gradnje hotela, apartmana i rekreacijskog centra, investiciju Adriainvest InĹženjeringa vrijednu 50 milijuna eura Prihvati li se urbanisti ki plan ure enja podru ja Iznad Solina, kojim se dio zemljiĹĄta na kojem je smjeĹĄten kamp Park Soline prenamjenjuje u zonu gradnje hotela, apartmana i rekreacijskog centra, bit e to po etak kraja Ilirije, tvrtke u ijem je sastavu kamp, upozorio je Goran RaĹžnjevi , predsjednik Uprave Ilirije. Uvjerena kako nitko od nadleĹžnih nema sluha za njihov problem, Uprava je u etvrtak u dnevnim novinama objavila oglas kojim Ĺželi skrenuti pozornost javnosti

BROJKA

260

radnih mjesta otvorilo bi se novom investicijom u zdravstveni turizam

na, prema njihovoj ocjeni, nezakonitu prenamjenu zemljiĹĄta koju provodi Grad Biograd pogoduju i tako drugom investitoru. "Do e li do zatvaranja kampa, ostat emo bez 25 do 35 posto prihoda. Ako se to dogodi, mogu unaprijed najaviti eutanaziju tvrtke koja nema ni jedan problem u poslovanju", napomenuo je RaĹžnjevi , isti u i da tvrtka ima sklopljene ugovore o zakupu zemljiĹĄta s Hrvatskim ĹĄumama i Gradom Biogradom te da je u gradnju kampa uloĹžila velik novac.

500 kreveta

Zainteresiran za ulaganje u zdravstveni turizam u Biogradu je Vladimir Mr ela, vlasnik Adriainvest InĹženjeringa, koji, me utim, kaĹže da ne Ĺželi ulaziti u spor izme u Grada i Ilirije. Njihov prijedlog za ulaganje vrijedno 50 miliju-

GORAN RAĹ˝NJEVI , predsjednik Uprave Ilirije, kaĹže da bi tvrtka zatvaranjem kampa ostala bez 25 do 35 posto prihoda

na eura stoji, kaĹže, ako Grad bude imao istu lokaciju. "Gradu Biogradu uputili smo prijedlog za ulaganje u sektor zdravstvenog turizma koji uklju uje gradnju objekta kapaciteta 500 kreveta i prate e sadrĹžaje u kojima bi se koristili ljekoviti initelji. Ideja je razviti brend terme Biograd pa u tom smjeru ure ujemo naĹĄ hotel Adria, u iju je rekonstrukciju loĹženo 3,85 milijuna eura. Projekt koji smo predloĹžili Biogradu bio bi vrijedan 50 milijuna eura, a za ulaganje bi bio zainteresiran i EBRD. Otvorili bismo 260 radnih mjesta. Ako Grad na e prikladnu lokaciju, mi smo tu", rekao je Mr ela. Uprava Ilirije u oglasu objavljenom u dnevnim novinama navodi kako je prenamjena zemljiĹĄta predvi ena nacrtom prijedloga UPU podru ja Iznad Solina

nezakonita jer nije uskla ena s Prostornim planom Zadarske Ĺžupanije. Tu tvrdnju osporava ravnateljica Zavoda za prostorno ure enje Zadarske Ĺžupanije Nives Kozuli , koja je ujedno potvrdila kako je podru je kampa doista smanjeno sa 15 na oko 12,5 hektara, napomenuvĹĄi da je o planu odrĹžana samo predrasprava te da joĹĄ nije dan javnosti na uvid.

Zamjerka gradona elniku

"Vije e je doista donijelo odluku o smanjenju povrĹĄine kampa, ali to je u skladu s planovima viĹĄeg reda jer se turisti ka zona moĹže smanjiti, ali ne i pove ati. Lokalne vlasti s te strane imaju pravo, me utim, svi trebaju sjesti za stol i dogovoriti se jer ovako trpi cijeli Biograd", rekla je Kazuli , isti u i kako gradu treba Ilirija, ali i drugi kvalitetni projek-

ti. Kako je pojasnila, turisti ka je zona podijeljena na dva dijela, jedan dio predvi en je za kamp, a drugi dio, povrĹĄine oko pet hektara, za hotel. Ilirija u svojem sastavu osim kampa Soline ima i etiri hotela te marinu Kornati, a prema podacima iz oglasa, tvrtka ini tri etvrtine organiziranog biogradskog turizma i u sezoni zapoĹĄljava blizu 500 djelatnika. Uprava zamjera gradona elniku Ivanu Knezu ĹĄto je pokrenuo proceduru donoĹĄenja urbanisti kog plana ure enja Iznad Solina, a pritom je u potpunosti isklju io Iliriju. "Gradona elnik nam ne odgovara na dopise i nikad nije razgovarao s nama", tvrdi RaĹžnjevi . Gradona elnik Biograda Knez nije bio dostupan za komentar. Margareta Podnar

FOTO LU I /CROPIX

Rat Ilirije i Grada Biograda zbog kampa

foto lučić/cropix

doga aji 10-11 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

AZTN

Odobrene potpore za zapoĹĄljavanje Zagreb. Vije e Agencije za zaĹĄtitu trĹžiĹĄnog natjecanja, na zahtjev Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetniĹĄtva, naknadno je odobrilo drĹžavne potpore za zapoĹĄljavanje i usavrĹĄavanje sadrĹžane u Nacionalnom planu poticanja zapoĹĄljavanja za 2011. i 2012. Predvi eno trajanje programa je od 3. velja e 2011. do 31.

U POSLJEDNJIH POLA GODINE

Cijene najma poslovnih prostora pale 10% Najve i pad cijena kvadrata poslovnih prostora biljeĹži Split (17%), a Zadar je iznimka jer su cijene rasle (18%). Cijena najma skladiĹĄta u Zagrebu pala je ak 50 posto u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji kolovoz Cijene najma i prodaje poslovnih prostora u posljednjih ĹĄest mjeseci zabiljeĹžile su znatan pad, pokazuje najnovije istraĹživanje portala Crozilla.com. U odnosu na kolovoz proĹĄle godine, cijene najma spustile su se 10 posto, a prosje na cijena najma poslovnih prostora sniĹžena je na 9 eura po etvornome metru. Statistike portala Crozilla.com pokazuju da najve i pad cijena kvadrata poslovnih prostora biljeĹži Split, a Zadar je iznimka jer su cijene rasle. Od kolovoza do velja e prosje ne oglaĹĄavane cijene najma zadarskih poslovnih prostora porasle su 2 eura po kvadratu, odnosno 18 posto, pa su u velja i iznosile 13 eura po etvornome metru. Pri prodaji poslovnih prostora cijena etvornog metra porasla je 3,5 posto i u velja i je iznosila 2140 eura.

Pokleknuo i Zagreb

Cijena najma ureda ili ordinacije u Splitu pala je 17 posto u odnosu na proĹĄlogodiĹĄ-

nji kolovoz i iznosi 8,3 eura po metru kvadratnom. Prosje na cijena prilikom prodaje iznosi 1684 eura po kvadratu, ĹĄto je 19,8 posto niĹže nego u kolovozu. Pod pritiskom recesije pokleknulo je i zagreba ko trĹžiĹĄte. Uredi i ordinacije u velja i su se mogli kupiti za 2032 eura po etvornome metru, ĹĄto je 3,1 posto povoljnije nego u kolovozu proĹĄle godine. Cijene najma pale su 16,7 posto pa su u velja i iznosile u prosjeku 10 eura po kvadratu. Cijene lokala, odnosno kafi a i prostora za gastronomiju, pale su 16,7 posto pa je najam u velja i iznosio 15 eura po kvadratu.

SkladiĹĄta 50% jeftinija

Zagreba ka skladiĹĄta u velja i su zabiljeĹžila pad cijena ak 28,7 posto pa je prosje na oglaĹĄavana cijena u velja i iznosila 1321 euro po kvadratu. Cijena najma skladiĹĄta pala je ak 50 posto u odnosu na proĹĄlogodiĹĄnji kolovoz pa je u velja i iznosila samo 3,5 eura po etvornome metru. Dolaskom prvih turista raste potraĹžnja za poslovnim prostorima na Jadranu, ĹĄto bi kao i dosad moglo rezultirati pove anjem cijena poslovnih prostora na tim podru jima, prognozira Crozilla.com. I. H.

prosinca 2012. godine, a planirana sredstva za njegovu provedbu osigurana su u drĹžavnom prora unu u iznosu od gotovo 559 milijuna kuna, od kojih se viĹĄe od 124 milijuna kuna odnosi na drĹžavne potpore za zapoĹĄljavanje i usavrĹĄavanje. Vije e je produljilo i primjenu privremene referentne kamatne stope u razdoblju gospodarske krize, pa e se i dalje primjenjivati osnovna referentna stopa od 4,10 posto te privremena osnovna referentna stopa u iznosu od 3,54 posto. H/B.hr

PROBLEMI S GENERATOROM

NE KrĹĄko u pogonu ovaj tjedan

Ljubljana. Zbog teĹĄko a pri pokuĹĄaju ponovnog uklju enja nuklearke KrĹĄko ona e u elektromreĹžu biti uklju enja tek idu eg tjedna, objavljeno je u petak na internetskim stranicama nuklearke. Najavljivalo se da e nuklearka, koja je bila automatski isklju ena u srijedu, biti ponovno uklju ena u mreĹžu u no i

na petak. No, precizniji pregled stanja opreme i pogreĹĄke na 380-kilovoltnom dalekovodu pokazali su nekoliko odstupanja na viĹĄe sustava. Odstupanja su se pojavila u uljnom sustavu za brtvljenje elektri noga generatora, zatim u uljnom sustavu motora reaktorske pumpe, u uljnom sustavu turbinskih leĹžaja te u sustavu za pregrijavanje sekundarne vode za napajanje postrojenja. Kako je za uklanjanje tih odstupanja potrebno dodatno vrijeme, ponovno uklju enje nuklearke u mreĹžu je odgo eno. H

Ĺ tala na buba junice u klao BANKROT NA SEOSKI NAÂťIN Proizvo a mlijeka iz Orahovice Tihomir Valent, koji je u propalu farmu uloĹžio 15 milijuna kuna, kao glavne razloge svog poslovnog neuspjeha uz drasti ne poreme aje na trĹžiĹĄtu i pad cijene mlijeka navodi nemar drĹžave i birokratske apsurd Nakon sedam godina rada na farmi i uloĹženih 15 milijuna kuna u modernu farmu muznih krava, proizvo a mlijeka iz Orahovice Tihomir Valent od kraja proĹĄle godine viĹĄe nije mogao podmirivati obveze bankama i hraniti stoku. Oko 150 junica zavrĹĄilo je u klaonici, a Valentu prijeti ste aj u kojem bi osim farme mogao izgubiti i osobnu imovinu, dvije ku e kojima je jam io isplatu prvog u nizu kredita.

Kredit HBOR-a

Da nije usamljen u svojoj pri i, potvr uju podaci Hrvatske poljoprivredne agencije prema kojima je u posljednje dvije i pol godine svakog mjeseca izgubljeno 300 do 500 proizvo a a mlijeka. Isto-

dobno, dvije tre ine korisnika kredita Vladinih operativnih programa potpore poljoprivrednoj proizvodnji kasni s uplatama ili uop e ne vra a kredite. Valent na vlastitom primjeru detaljno opisuje ĹĄto ih je sve otjeralo u propast. Nakon rada u Njema koj, vratio se u Slavoniju i 2004. pokrenuo tvrtku Faval, izgradio farmu za 50 muznih krava, a mlijeko je isporu ivao mljekari Meggle. Ubrzo se odlu io na pove anje proizvodnje i proĹĄirenje farme kako bi, kaĹže, pripremljen i konkurentan do ekao ulazak u EU. Izradio je poslovni plan i u Slavonskoj banci preko HBOR-a dobio kredit na ĹĄest godina; i otada sve ide nizbrdo. Kao glavne razloge svog poslovnog neu-

spjeha, osim drasti nog poreme aja na trĹžiĹĄtu i pada cijene mlijeka, navodi nemar drĹžave, razne birokratske zavrzlame i apsurdne situacije. Iako je sve, kaĹže, radio prema pravilima, nije uspio dobiti povrat kapitalnih ulaganja za 2007. i 2008., a za 2009. je dobio vau er, tj. potvrdu na pola milijuna kuna, iako je s obzirom na povrat do 50 posto investicije ra unao na 2,5 milijuna kuna. "Dobio sam povrat kapitalnih ulaganja u vrijednosti oko ĹĄest posto ukupne investicije", pisao je Valent prije godinu dana i ministru poljoprivrede Petru obankovi u. Jedinu reakciju dobio je od bivĹĄega glasnogovornika ministarstva Mladena Pavi a koji mu je kazao da je u proceduri i da e dobiti poziv. Na tome je i ostalo.

Reprogram i struja

Dodatnih dva milijuna kuna izgubio je, kako objaĹĄnjava,

NAKON GODINU I POL

Gasi se SportPlus, postaje prilog Novog lista Rijeka. Dnevne sportske novine SportPlus u petak su izašle posljednji put, a uskoro e se po eti tiskati kao prilog Novoga lista. Prvi broj SportPlusa izašao je 3. prosinca 2009. u nakladi Nove revije, tvrtke u 100-postotnom vlasništvu Novoga lista. Direktor Nove revije Igor Vrani kaže da su se za

gašenje morali odlu iti jer "nisu vremena za takvu vrstu ulaganja", a broj prodanih primjeraka nije bio dovoljan za nastavak poslovanja. Okosnicu priloga init e sportska redakcija NL-a, stalni zaposlenici SportPlusa i 10-ak honoraraca. Vrani je rekao da Nova revija dijelu radnika duguje nekoliko pla a te da e im one biti ispla ene, ali da ne može re i kada e to to no biti. U SportPlusu bilo je oko 65 zaposlenih, a 30ak ih je ostalo bez posla prije oko dva mjeseca. H

ubanj, aonicu FARMA je u zlatno doba imala 250 krava

FOTO KOVA /CROPIX

ARHIVA BUSINESS.HR

zbog otezanja u reprogramu kredita, na što je ekao godinu dana. Svemu tome dodaje i druge teško e koje su mu stvarale dodatne troškove ili kašnjenja u proizvodnji. Prvo mu je HEP kasnio s priklju kom struje, zbog ega su, pored nove i suvremeno opremljene štale, krave izvodili na staro izmuzište, što je kompliciralo cijeli posao. Kad je struja kona no puštena, zbog udara groma na novoj je štali pretrpljena šteta od 200.000 kuna koju je Croatia osiguranje odbilo isplatiti. "Sve je osigurano zbog kredita, ali ne žele platiti. U najbolje sam dane imao 250 krava i ostvarivao odli ne rezultate, 7666 litara mlijeka po laktaciji. U klaonici sam na kraju za junice dobio etiri kune za kilogram žive vage", kaže Valent, koji situaciju u Hrvatskoj uspore uje s godinama koje je proveo u Njema koj i ne može shvatiti zašto ovdje ništa ne funk-

TIHOMIR VALENT nakon rada u Njema koj vratio se u Slavoniju i 2004. pokrenuo tvrtku Faval, izgradio farmu za 50 muznih krava, a mlijeko je isporu ivao mljekari Meggle

cionira. U borbi s financijskim problemima nije mu mogao pomo i ni sin, koji je u SAD-u studirao financijsku ekonomiju. Nedavno se vratio ku i kako bi pomogao obitelji, ali su male šanse da ovdje i ostane, smatra njegov otac. Maja Grbi

maja.grbic@business.hr

OGLAS

doga aji 12 > nacionalno > lokalno > svijet

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

RUSKI PORTAL

Dubrovniku i Dubrovnik Palaceu nagrade

Dubrovnik. Ruski internetski portal Travel.ru u sklopu sve anosti dodjele nagrada na turisti kom sajmu MITT u Moskvi predstavio je svoje godiĹĄnje nagrade za najbolje destinacije, aviokompanije, hotele i turisti ke agencije u svijetu po izboru ruskih turista, a dvije od ukupno 70 nominacija stigle su i u Hr-

GRADITELJSKE NAGRADE

vatsku. Jedna je pripala Dubrovniku, koji je imenovan najboljom odmoriĹĄnom destinacijom na Mediteranu, a druga Hotelu Dubrovnik Palace, koji je proglaĹĄen The best beach hotel in Croatia. Kako je priop eno iz Ureda za odnose s javnoĹĄ u Hotela Dubrovnik Palace, ta nagrada odraĹžava preferencije ruskih turista koji od 2003. putem on-line glasanja biraju najbolje, a svake godine nekoliko tisu a korisnika sudjeluje u glasanju. B.hr

Cemexov natje aj otvoren do 20. travnja

Zagreb. Cemex Hrvatska i Odbor nagrade predstavili su uvjete za dodjelu pete graditeljske nagrade Cemex za iznimna gra evinska i arhitektonska postignu a. Natje aj e biti otvoren do 20. travnja, nakon ega e Odbor nagrade dodijeliti priznanja najboljim prijavljenim radovima. Sudjelovati mogu

svi arhitekti, gra evinari i investitori s radovima i projektima koji su zavrĹĄeni tijekom 2009. i 2010. i pri ijoj je izradi koriĹĄteno najmanje pedeset posto Cemexova cementa. Kategorije su stambene gra evine, javne i poslovne gra evine, infrastrukturne gra evine, a posebno se nagra uju projekti koji poĹĄtuju na ela odrĹžive gradnje i pristupa nosti osobama s posebnim potrebama. Pobjedni ki projekti bit e predstavljeni na 20. globalnoj Graditeljskoj nagradi CEMEX (CEMEX Building Award) u Meksiku. B.hr

ARHIVA BUSINESS.HR

Tuniska lekcija za privlaÄ?enje ulaganja KARLO KOSINA I EDUARD RUPÂťI , predstavnici ABBA-e, zapanjeni su trudom uloĹženim oko jedne male hrvatske tvrtke

APIU NA TERENSKOM RADU Maloj softverskoj tvrtki iz Bilja predstavnica tuniske Agencije za poticanje izvoza i ulaganja pristupila je na CeBIT-u nude i joj sve, od dokumenata za osnivanje tvrtke i dozvola za rad, do kadra, ak i klijenata, i to - besplatno. Ponudili su im i osloba anje od pla anja poreza na dobit 10 godina Kako se promi e nacionalno gospodarstvo i privla e strana ulaganja, iz "prve ruke" vidjeli su predstavnici softverske tvrtke ABBA iz Bilja pokraj Osijeka, specijalizirane za bankarske IT sustave, Karlo Kosina i Eduard Rup i , koji su s

joĹĄ ĹĄest hrvatskih tvrtki u organizaciji HGK nastupili na nedavnome IT sajmu CeBIT u Hannoveru. Me u brojnim susretima s izlaga ima, kojih je ove godine bilo 4200 iz 70 zemalja, te potencijalnim partnerima, na njihovu se

ĹĄtandu s prospektima u rukama pojavila vedra mlada Ĺžena, predstavnica tuniske Agencije za poticanje izvoza i ulaganja. "Pitala je bismo li ulagali u Tunis i ponudila nam njihove resurse, ljude i usluge ako do emo razvijati po-

slove", pri a Karlo Kosina, vlasnik i direktor ABBA-e, priznavĹĄi kako se za udio ponudi njegovoj tvrtki s manje od 20 zaposlenih. "Mi im ne moĹžemo angaĹžirati puno kapaciteta i napraviti zna ajniji promet. No, oni su zadovoljni i ako zaposlimo nekoliko radnika", tvrdi Kosina.

Analiza na uvid

"Ponudila nam je vozilo s voza em 24 sata dnevno, savjetnika za lakĹĄe snalaĹženje u njihovoj zemlji koji e nas upoznati s pogodnostima ulaganja i pravilima poslovanja. Pritom se ne moramo brinuti ni o kakvim administrativnim obvezama, jer oni e nam pribaviti sve, od dokumenata za osnivanje tvrtke i dozvola za rad, do pronalaĹženja ureda, potrebnog kadra, ak i klijenata. I sve to - besplatno i bez obveze ulaganja! Mi bismo samo trebali do i", kaĹže Kosina. Njegovo oduĹĄevljenje dijeli i Rup i , koji je zbog dobrog poznavanja njema kog jezika pomagao u lakĹĄem sporazumijevanju. "Ponudili su nam i posebne pogodnosti, poput oslobo enja od pla anja poreza na dobit sljede ih deset godina. Zapanjuju e je koliko se ta Ĺžena trudila

oko jedne male hrvatske tvrtke. Hvalila je njihove besplatne fakultete s kojih izlaze vrhunski stru njaci na koje moĹžemo ra unati. Pokazala nam je usporednu analizu troĹĄkova angaĹžiranja takvih stru njaka iz drugim zemljama, pa bi nas takav visokoobrazovani kadar stajao godiĹĄnje 7000 dolara. Iz njezinih tablica proizlazi da u eĹĄkoj stoji 14.500 dolara. MenadĹžerska godiĹĄnja pla a kod njih je 18.000 dolara, a u eĹĄkoj 39.000 dolara. Njihova je pri a, dakle, da nam nude istu ili bolju uslugu po povoljnijim uvjetima od konkurencije, ĹĄto nam omogu uje stjecanje ve e dobiti. Pohvalila se da zbog takvih pogodnosti ondje ve rade velike IT kompanije", dodaje Rup i .

Bez ovlasti

Obojica zaklju uju kako u Hrvatskoj nitko nema ovlasti ponuditi takvu pomo , a uzmemo li u obzir birokratske prepreke, nije udo ĹĄto je interes za strana ulaganja u Hrvatsku nedostatan. Mi smo, uostalom, proĹĄle godine ukinuli Agenciju za promicanje izvoza, a iz ovoga primjera vidimo kako taj posao obavlja njihova agencija. Goran Flauder

moja lisnica FOTOLIA

Ponedjeljak 28/3/2011 23/8/2010 Ponedjeljak

A MOGLO BI I GORE Ako bi potencijalni štediša želio oro iti iznos od 10.000 kuna, što je za dobar dio hrvatskih ku anstva znatan novac, nakon godinu dana zaradio bi samo nešto više od 400 kuna. Nominalan prinos malo ve i od etiri posto ugrožava i inflacija, koja je u 2010. godini oznosila oko dva posto, a ove godine mogla bi, prema predvi anjima bankarskih ekonomista, premašiti i dva i pol posto

Štednja u kunama

na godinu dana se (ne) isplati

DEVIZNO I TRŽIŠTE KAPITALA U PROŠLOM TJEDNU > štednja > krediti

14-15

7,38

kuna iznosio je u petak te aj eura; kuna je pala 0,09 posto prema euru u odnosu na tjedan prije

5,213 5,70 kuna iznosio je u petak te aj ameri kog dolara; kuna je oja ala 0,37 posto prema dolaru

kuna iznosio je u petak te aj švicarskog franka; kuna je oja ala 0,98 posto prema franku u odnosu na tjedan prije

8,39

kuna iznosio je u petak te aj britanske funte; kuna je oja ala 0,42 posto

96,74

boda iznosila je u petak vrijednost obvezni kog indeksa Crobis

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

Oro enom štednjom na rok od 12 mjeseci hrvatski štediše ne mogu ostvariti prinose kojima bi se mogli pohvaliti. S obzirom na to da je rije o jednom od najkonzervativnijih oblika štednje u kojem se za ozbiljniji prinos što ve e svote novca treba odre i na što dulji rok, isplativost skromnije oro ene štednje na rok kra i od jedne godine dovedena je u pitanje. Naime, ako bi potencijalni štediša želio oro iti iznos od 10.000 kuna, što je za dobar dio hrvatskih ku anstva znatan novac, nakon godinu dana zaradio bi samo nešto više od 400 kuna. Nominalan prinos malo ve i od etiri posto ugrožava i inflacija, koja je u 2010, godini iznosila oko dva posto, a ove godine mogla bi, prema predvi anjima bankarskih ekonomista, premašiti i dva i pol posto.

Najviše za djecu

Pritom bi fiktivni štediša najbolje prošao u Erste banci, u ijem se programu Standardne štednje, uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,6 posto, nakon godinu dana može zaraditi 461,29 kuna na po etnih 10.000 kuna uloga. Drugo najisplativije rješenje je oro ena štednja s premijom u Hypo Alpe-Adria banci. Tamo se za 10.000 kuna uloženih na 12 mjeseci dobije fiksna kamatna stopa od 4,2 posto te premija na kamatu od pet posto, što zna i da bi se na depozit tijekom 12 mjeseci primjenjivala efektivna kamatna stopa od 4,41 posto. Na kraju razdoblja štediša

bi dobio 420,91 kunu kamata te 21,05 kuna premije na kamatu - ukupno 441,96 kuna. Specijalna oro ena Dje ja štednja u Hrvatskoj poštanskoj banci donosi ak 505 kuna uz godišnju kamatu od 5,05 posto.

Bezbroj modela

Samo nekoliko kuna manje može se zaraditi i u Raiffeisenu te Splitskoj banci. U modelu Kuna profit Splitske banke kamata na depozit iznosi 4,4 posto, što donosi 440,92 kune. Istodobno se u Raiffeisenu primjenom modela jednokratne uplate uz fiksnu kamatnu stopu od 4,3 posto dolazi do kona nog iznosa od 10.431,2 kune. Najnižu kamatu, ali najvišu premiju na kamatu, daje Zagreba ka banka. U modelu štednje Favorit kamata na depozit iznosi 3,35 posto, ali premija je 20 posto, što donosi zaradu od 402,86 kuna. Favorit je tako er model s jednokratnom uplatom, koja minimalno može iznositi samo tisu u kuna, na rok od tri do 48 mjeseci. Hrvatski su gra ani, prema statistikama Hrvatske narodne banke, krajem prošle godine na oro enju držali 17,18 milijardi kuna, što je samo 5,6 milijuna kuna manje nego po etkom 2010. godine. Povijesno najviša razina oro ena štednje gra ana zabilježena je u kolovozu 2008. godine, kada je dosegla 23,5 milijardi kuna, što zna i da su gra ani iz banaka u 29 mjeseci izvadili 6,4 milijarde kuna, zbog utjecaja krize ili pada devizne komponente, koja je u Hr-

Prinosi na oro enu štednju kra u od godinu dana donose skromnu zaradu Banka

Po etni ulog

Rok oro enja

Kamatna stopa

Prinos

Prikupljeni iznos

Erste

10.000

12 mjeseci

4,60%

461,29

10.461,29

Hypo

10.000

12 mjeseci

4,41%

441,95

10.441,95

Splitska banka

10.000

12 mjeseci

4,40%

440,92

10.440,92

Raiffeisen

10.000

12 mjeseci

4,30%

431,20

10.431,20

ZABA

10.000

12 mjeseci

3,35%

402,86

10.402,86

HPB

10.000

12 mjeseci

5,05%

505,00

10.505,00* * HPB dje ja štednja

svi iznosi u kunama Izvor: Business.hr

Krajem prošle godine makroekonomisti najve ih hrvatskih banaka najavili su lagani pad svih kamata u 2011. osim kamata na oro enu štednju

OGLAS

Doznajte. »itajte. Inspirirajte se. karijerei, znanje posao

Ponedjeljak

Utorak

Moja lisnica

Utorak

Karijere, znanje i posao

Srijeda

IT i tehnologija

etvrtak Petak

Mediji i marketing Business plus

vatskoj tradicionalno zastupljenija od štednje u doma oj valuti. Najve i pad oro ene štednje zabilježen je u 2009. godini, kada su oro eni iznosi padali 11 mjeseci zaredom, od sije anjskih 22,7 milijardi do studenoga i iznosa od 16,9 milijardi kuna. Simboli an oporavak donijela je volatilna 2010. godina u kojoj ipak

FOTOLIA

OGLAS

ni jedan mjesec nije zabilježen iznos niži od 17 milijardi kuna.

Što s odljevom novca?

Krajem prošle godine makroekonomisti najve ih hrvatskih banaka najavili su lagani pad svih kamata u 2011. godini osim kamata na oro enu štednju. Tada je vladalo uvjerenje kako ove godine ne e do i

do odljeva štednje u inozemstvo (s obzirom na to da je 1. sije nja na snagu stupio Zakon o deviznom poslovanju) budu i da su kamatne stope na oro enu u štednju u zemlji smatrane vrlo atraktivnima, a uz asolidan stupanj povjerenja u visoko kapitalizirani hrvatski bankarski sustav takve bi trebale i ostati. Nikola Su ec

Tjedni pregled

NAJBOLJIH 5 FONDOVA

20,65%

Ilirika Gold ZB euroaktiv OTP meridian 20 A1 OTP Europa Plus

ULJANIK PLOVIDBA

3,27%

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

16-17

DOM HOLDING

Tjedni DOBITNIK/GUBITNIK

> štednja > krediti

NAJGORIH 5 FONDOVA 4,11 3,48 3,23 3,13 3,1

MP-Mena HR -1,36 NFD Aureus Emerging Markets Balanced -0,49 Raiffeisen Balanced -0,10 PBZ Dollar fond 0,01 Platinum Cash 0,01

Tjedni pregled

* tjedni promet veÊi od 100.000 kuna

STAMBENI KREDIT (KUPNJA NEKRETNINA, 75.000 EURA, 25 GODINA) BANKA

PROIZVOD

PBZ ZABA OTP Hypo Alpe-Adria-Bank

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

PBZ stambeni kredit za mlade - model O2 i O3

5,43%

451

135.362

5.29%

Fiksna 12 mjeseci

Zeleni kredit

6,07%

479

143.596

5.90%

Fiksna 24 mjeseci

Stambeni kredit za mlade - akcija

6,16%

483

144.830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

Stambeni kredit uz paket teku eg ra una - akcija

6,21%

483

144.968

6.00%

Fiksna 12 mjeseci

HPB

Stambeni kredit za mlade - stambeni prostor

6,30%

483

144.830

5.99%

Fiksna 12 mjeseci

RBA

FLEXI stambeni kredit - akcija

6,76%

506

151.922

6.50%

Promjenjiva

Stambeni kredit

6,79%

504

151.219

6.45%

Promjenjiva

Stambeni EKO krediti - model II

6,82%

506

151.922

6.50%

Promjenjiva

Volksbank ERSTE Banka Kovanica

Stambeni kredit (za mlade do 35 godina)

6,88%

506

151.922

6.50%

Promjenjiva

Banco Popolare

Stambeni kredit za mlade

7,24%

525

157.593

6.90%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Lombardni kredit na osnovi otkupne vrijednosti police osiguranja (s policom Alianz Best Invest)

10.91%

872

10,466

8.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti uz zalog police mješovitog životnog osiguranja

11.41%

870

10,439

8.00%

Promjenjiva

Lombardni uz zalog vrijednosnih papira

12.58%

884

10,603

10.95%

Fiksna

Lombardni krediti uz zalog police životnog osiguranja

13.50%

874

10,489

8.90%

Promjenjiva

Lombardni kredit uz životno osiguranje

13.60%

874

10,494

8.99%

Promjenjiva

Lombardni kredit na osnovi udjela u fondovima

14.18%

877

10,522

9.50%

Promjenjiva

Lombardni krediti pokriveni policom životnog osiguranja

14.66%

874

10,491

8.95%

Promjenjiva

LOMBARDNI KREDITI (10.000 EURA, 12 MJESECI) BANKA ZABA RBA Partner Banka Podravska banka Splitska banka ZABA ERSTE

KREDIT ZA TURIZAM (ZA KUP., IZG., DOG. I REKONST. OBJEKATA, 50.000 EURA, 10 GOD.) BANKA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

OTP

Krediti za individualne iznajmljiva e u turizmu uz depozit

7,49%

578

69.235

6,89%

Promjenjiva

RBA

Kredit u suradnji s TZ Istarske županije - program domus bonus

7,68%

587

70.441

7,25%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane u obiteljskom, ruralnom i agroturizmu

8,14%

594

71.221

7,50%

Promjenjiva

Hypo Alpe-Adria-Bank Splitska banka

Turisti ki kredit

8,20%

601

72.132

7,79%

Promjenjiva

Turisti ki kredit za gra ane - model II

8,43%

592

71.096

7,46%

Promjenjiva

Kredit za poticanje i razvoj obiteljskog turizma - model I i II

8,47%

600

72.006

7,75%

Promjenjiva

ERSTE

Turisti ki kredit za gra ane - model I

8,68%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

ZABA

Kredit za razvoj turisti ke djelatnosti

8,87%

615

73.815

8,32%

Promjenjiva

ERSTE RBA

Volksbank Podravska banka

Turisti ki kredit za gra ane

9,20%

623

74.713

8,60%

Promjenjiva

Turisti ki kredit

9,21%

607

72.797

8,00%

Promjenjiva

* Podaci i izra uni u tablicama informativnog su karaktera i ne mogu se upotrebljavati u druge svrhe. Izvor podataka je portal Moj-bankar.hr

OROÂťENJA / 10.000 EURA, 36 mjeseci BANKA

PROIZVOD KAMATA

Banka Kovanica

ZARA ENA

VRIJEDNOST

KAMATE

KAMATA

PO DOSPIJE U

BANKA

PROIZVOD KAMATA

VRSTA

VRIJEDNOST

KAMATE

PO DOSPIJE U

DOBIT

Profitni devizni depozit

5,35%

Promjenjiva

1,692

11.692

Banco Popolare

Otvorena devizna ĹĄtednja

5,50%

Promjenjiva

5.071

471

Devizna ĹĄtednja

4,75%

Promjenjiva

1,494

11.494

Banka Kovanica

Doplatni devizni depozit

5,25%

Promjenjiva

5.049

449

Bonus ĹĄtednja

4,70%

Promjenjiva

1,477

11.477

HPB

Dje ja ĹĄtednja

4,95%

Promjenjiva

5.022

422

Oro eni depozit

4,55%

Promjenjiva

1,428

11.428

Volksbank

Bonus ĹĄtednja

4,80%

Promjenjiva

5.010

411

Oro ena devizna ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

1,412

11.412

ERSTE

Medo Ĺ tedo dje ja ĹĄtednja

3,10%

Promjenjiva

4.992

392

Standardna ĹĄtednja

4,25%

Promjenjiva

1,330

11.330

Partner Banka

Otvorena ĹĄtednja

4,50%

Promjenjiva

4.983

383

Partner banka Karlova ka banka Veneto banka HPB

ÂŠTEDNJA UZ MJ. UPLATE / 1000 po 100 , 36 mj.

VRSTA

ERSTE Hypo Alpe-Adria-Bank

Oro ena ĹĄtednja

4,05%

Promjenjiva

1,265

11.265

RBA

Rba ĹĄtednja plus

3,90%

Promjenjiva

4.980

380

IKB

Devizna ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11.249

Karlova ka banka

Otvorena bonus ĹĄtednja

4,40%

Promjenjiva

4.974

374

Volksbank VB klub ĹĄtednja

4,00%

Promjenjiva

1,249

11.249

Podravska banka

Dje ja ĹĄtednja Mravac

4,20%

Promjenjiva

4.956

356

Devizna oro ena ĹĄtednja

3,60%

Promjenjiva

1,119

11.119

PBZ

PBZ perspektiva

3,65%

Promjenjiva

4.939

339

Volksbank Podravska banka

GOTOVINSKI KREDITI (5000 EURA, 5 GODINA) BANKA Volksbank OTP Hypo Alpe-Adria-Bank PBZ ERSTE RBA

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Nenamjenski kredit - model I

9,25%

101

6.054

7,80%

Promjenjiva

Gotovinski kredit za mlade

9,38%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit

9,83%

103

6.162

8,55%

Gotovinski (nenamjenski) kredit

10,00%

103

6.184

8,70% Fiksna 12 mjeseci

Erste ljetni paket

10,24%

105

6.279

9,35%

Promjenjiva Promjenjiva

Nenamjenski kredit - model II (bez jamaca)

10,29%

103

6.191

8,75%

Gotovinski ekspres kredit - promotivna ponuda

10,41%

104

6.270

9,29% Fiksna 12 mjeseci

ZABA

Gotovinski kredit s Cardif osiguranjem - paket B

10,60%

104

6.264

9,25%

Promjenjiva

Partner banka

Nenamjenski kredit uz policu Triglav osiguranja

10,85%

105

6.271

9,30%

Promjenjiva

Gotovinski kredit

10,87%

104

6.226

8,99%

Promjenjiva

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Splitska banka

HPB

AUTOKREDITI - NOVI (15.000 EURA, 7 GODINA) BANKA

PROIZVOD

Hypo Alpe-Adria-Bank Volksbank RBA ERSTE

Krediti za kupnju motornih vozila - Croatia osiguranje - akcija

8,20%

230

19.320

7,49%

Promjenjiva

Za kupnju novog automobila - model II

8,36%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Kredit za kupnju novih automobila - model II

8,39%

230

19.295

7,45%

Promjenjiva

Auto krediti - suradnja s Opel partnerima - model II

8,45%

230

19.326

7,50%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

8,88%

233

19.576

7,90%

Promjenjiva

Auto krediti uz osiguranje potraĹživanja - model B (uz fiducij i policu kasko osiguranja)

8,97%

236

19.827

8,30%

fiksna 12 mjeseci

Kredit za kupnju novih motornih vozila - model B

9,27%

235

19.701

8,10%

Promjenjiva

Krediti za kupnju vozila

9,62%

241

20.208

8,90%

Promjenjiva

OTP

Krediti za kupnju automobila

10,47%

249

20.911

9,99%

Promjenjiva

HPB

Kredit za kupnju motornih vozila

10,71%

245

20.587

9,49%

Promjenjiva

PROIZVOD

EKS

ANUITET

OTPLATA

NKS

KAMATA

Krediti za kupnju plovila Kredit za kupnju plovila Krediti za kupnju novog brodskog ili vanbrodskog motora Krediti za kupnju plovila - model II Kredit za kupnju plovila

9,74% 10,38% 10,47% 10,88% 10,99%

518 525 531 525 525

31.065 31.488 31.863 31.503 31.495

8,90% 9,48% 9,99% 9,50% 9,49%

Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva Promjenjiva

Banco Popolare PBZ ZABA Splitska banka

KREDITI ZA PLOVILA (25.000 EURA, 5 GODINA) BANKA Splitska banka PBZ OTP ERSTE HPB

TEKU I RAÂťUNI BANKA PBZ PBZ PBZ ZABA RBA

PROIZVOD

MJESE NA NAKNADA

PREKORA ENJE

KAMATA NA MINUS

Teku i ra un za studente Teku i ra un za umirovljenike Teku i ra un Teku i ra un Teku i ra un

0 0 3 5 9

30000 30000 30000 10000 40000

14% 14% 14% 14% 14%

investor

NOVE SVINJARIJE

Ma arska nacionalizira OTP, Mol i Richter

18-19 > ulaganja > vijesti > regija i svijet

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

VIKTOR ORBAN, ma arski premijer, kre e u nacionalisti ku borbu protiv kapitalizma ARHIVA B.HR

Nakon što nacionalizira privatne mirovinske fondove, Ma arska namjerava zadržati dionice pojedinih ma arskih poduze a koje oni trenuta no drže, kazao je ministar razvoja Tamas Fellegi. Vlada je po etkom godine poduzela prve korake u smjeru ponovne nacionalizacije obveznih privatnih

mirovinskih fondova, preuzimaju i ve inu njihove imovine ukupno vrijedne oko 14 milijardi dolara. Ta imovina uklju uje 800 milijuna dolara vrijedne dionice ma arskih poduze a i dionice koje drže investicijski fondovi."Definitivno želimo pripremiti teren kako bi država mogla i dalje kontrolirati te dionice", kazao je Fellegi za radijsku postaju Inforadio. "Posebna bi uloga u tom kontekstu mogla pripasti dionicama strateških ma arskih poduze a." Me u

zanimljivim dionicama ma arski je ministar izdvojio one OTP Banka, naftne i plinske kompanije Mol i proizvo a a lijekova Richter, ime je Orbanova vlada udarila po još jednom postulatu liberalne demokracije, nakon što su progurali jedan od najrestrikvitnijih zakona o medijima u Europi. Prema izra unima poslovnog portala Portfolio.hu, taj bi potez državi mogao donijeti oko šest posto dionica OTP-a i Richtera te gotovo etiri posto dionica Mola. B.hr

HUB: Kreditiranje malih postalo je još rizi nije SVE VE I PROBLEMI TVRTAKA S VRA ANJEM RATA Udjel loših kredita krajem prošle godine u anketiranim bankama iznosio je 8,3 posto, a najrizi nijim se pokazao upravo segment malih i srednjih poduze a, gdje su se kod svakog šestog kredita pojavili problemi s otpla ivanjem

Kreditiranje poduze a prošle je godine bilo u skladu s dugoro nim trendom te raslo 8,8 posto ili za 9,3 milijarde kuna, vrativši se na razine iz pretkrizne 2008. godine, no za rast su pretežito za-

služna velika poduze a, dok se rizi nost malih nastavila pove avati, istaknuto je u 29. analizama Hrvatske udruge banaka predstavljenim pod nazivom "Rast kreditiranja poduze a u krizi: Što leži iza

pozitivnih brojki?". Osim po etka trenda pada kamatnih stopa, prošlu godinu obilježilo je i popuštanje kreditnih politika banaka u svim tržišnim segmentima. "Za razliku od 2009., kada

Omjer loših plasmana u postotku ukupne kreditne izloženosti Ukupno min* 31. 12. 2008. Ukupno max* min 31. 12. 2009. Ukupno max min 31. 12. 2010. Ukupno max

1,8% 3,1% 4,1% 3,8% 5,4% 6,8% 6,8% 8,3% 9,9%

Mala i srednja poduze a 3,6% 6,7% 22,7% 5,6% 12,5% 19,4% 9,4% 17,2% 22,7%

Velika poduze a 0,1% 2,0% 3,5% 0,1% 5,4% 9,0% 5,4% 9,2% 11,8%

Stanovništvo 2,0% 2,8% 3,7% 3,6% 3,9% 4,9% 4,5% 5,6% 9,3%

* min - omjer za banku s najmanjim omjerom (rizikom); max - omjer za banku s najvecim omjerom (rizikom). Izvor: HUB analize

su rasla jedino potraživanja od države, prošle su godine kreditnom rastu najviše pridonijela poduze a", rekao je na predstavljanju Analiza direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Boha ek, istaknuvši kako je za rast odgovoran segment velikih poduze a. Krediti stanovništvu u isto su vrijeme rasli oko tri posto i bili ve i za 4,6 milijardi kuna, no najve i se dio toga rasta zahvaljuju i skoku švicarskog franka može pripisati upravo te ajnim razlikama, dok su potraživanja od države bila u skladu s dugoro nim trendom i rasla 13,7 posto ili za 6,1 milijardu kuna. "Oporavak kreditiranja poduze a nije bio nenadan jer se dogodio u sprezi s po etkom pada kamatnih stopa koje se nalaze na razinama iz 2008., iako su još uvijek više od povijesnog minimuma", rekao

KONSOLIDACIJA

Kraš završio preuzimanje Karoline

Kraš je preko Zagreba ke burze izvijestio da je postao vlasnik osje ke Karoline, tvornice keksa, vafla i slanica, a vrijednost te transakcije je 7,3 milijuna eura. Svi ugovoreni uvjeti u cijelosti su ispunjeni 24. ožujka te su Kraš i Lorenz Bahlsen Snack World GmbH iz Klagenfurta sklopili ugovor o prijenosu i stjecanju poslovnog udjela kojim

Kraš postaje vlasnik 99,57 posto temeljnog kapitala osje ke Karoline. Kraš e Karolinu integrirati u svoj poslovni sustav, uz ulaganja u tehni kom i tehnološkom smislu te poja ati udjel Karolininih proizvoda na doma em i izvoznim tržištima, stoji u Kraševoj objavi na ZSE-u. Preuzimanje Karoline dio je Kraševe inicijative za konsolidaciju hrvatskog konditorskog tržišta pokrenute prije nekoliko godina. Tom se akvizicijom namjerava nastaviti razvoj kompanije u cjelini, navodi se u priop enju Kraša. B.hr

alih tvrtki ››

Kamate ne mogu znatno pasti jer je regulatorni trošak samo jedna stavka koja utje e na njihovu visinu, rizik države još uvijek je velik je Boha ek i napomenuo kako su za ve i pad kamata, osim regulatornih troškova, klju ni i rejting zemlje i rizik dužnika. "Kamate ne mogu znatno pasti jer je regulatorni trošak samo jedna stavka koja utje e na njihovu visinu, rizik države još uvijek je velik", istaknuo je Boha ek, dodavši kako su kamate u Hrvatskoj više od onih u eurozoni, no ispod kamata zemalja koje nemaju euro kao valutu. Udjel loših kredita krajem prošle godine u anketiranim bankama iznosio je 8,3 posto, a najrizi nijim se pokazao upravo segment malih i srednjih poduze a gdje su se kod svakog šestog kredita pojavili problemi s otpla ivanjem. Upravo zato su krediti malim i srednjim poduze ima prošle godine najviše podbacili u odnosu na o ekivanja. U HUB-u su podsjetili na

svoje prošlogodišnje prijedloge koji su se ticali kroni nog nedostatka kapitala kod malih i srednjih poduze a. "Lani smo predložili nekoliko mjera za kapitalno ja anje ovog segmenta, me u kojima je bilo i pla anje poreza na dobit samo prilikom isplate dobiti te uvo enje zaštitne kamate za mala i srednja poduze a, no napravilo se vrlo malo", upozorio je Boha ek. U ovoj godini bankari o ekuju da e sektor poduze a i dalje biti dinami niji od sektora stanovništva, u kojemu se o ekuje oporavak, ponajprije u dijelu stambenih kredita, i to po stopi od oko šest posto godišnje. Sli na stopa rasta o ekuje se i kod malih i srednjih poduze a, a i dalje bi najve i dio rasta trebao do i od velikih poduze a, i to po stopi od oko 12 posto. Biljana Star i

7,3

milijuna eura ukupno je za Karolinu Kraš platio austrijskom Lorenz Bahlsenu

SA A- NA BBB

S&P srušio rejting Portugala

Agencija Standard and Poor's snizila je rejting za dugoro ne obveznice Portugala za dvije razine, sa "A-" na "BBB", nakon što parlament nije prihvatio predložene mjere štednje te je vlada podnijela ostavku. "Po našem mišljenju, posljedi na poja ana politi ka neizvjesnost mogla bi narušiti povjerenje tržišta i pove ati portugalski rizik refinanciranja", priop io je u etvrtak S&P's. Predsjednik

vije a ministara financija eurozone Jean-Claude Juncker izjavio je kako ne o ekuje da e Portugal u dogledno vrijeme zatražiti pomo iz europskog kriznog fonda. "Ne polazim od pretpostavke da e Portugal zatražiti financijsku pomo ", rekao je Juncker za njema ki radio Deutschlandfunk. "Situacija u Portugalu jako je komplicirana, ali ništa ne upu uje na to da e ta zemlja u skorije vrijeme podnijeti takav zahtjev. Nije do nas da poti emo Portugal da zatraži potporu." B.hr

U ZADNJEM KVARTALU 3,1%

Američki BDP prošle godine rastao 2,9%

SNIMIO SAŠA ∆ETKOVI

ZORAN BOHA»EK, direktor Hrvatske udruge banaka

BROJKA

Ameri ko gospodarstvo poraslo je u etvrtom tromjese ju 2010. po višoj stopi od prognozirane budu i da su kompanije nastavile prili no solidno trošiti i ponovno su napunile police kako bi udovoljile rastu oj potražnji. U zaklju nom je izvješ u rast ameri kog BDP-a u OGLAS

posljednjem prošlogodišnjem tromjese ju procijenjen na 3,1 posto, što je gotovo izjedna eno s prvom procjenom iz sije nja od 3,2 posto, ali je više u odnosu na drugu procjenu iz velja e u visini 2,8 posto. U tre em tromjese ju ameri ko je gospodarstvo poraslo za 2,6 posto. U cijeloj prošloj godini

gospodarske su aktivnosti porasle za 2,9 posto. U 2009. smanjile su se za 2,6 posto. Podaci sugeriraju da je gospodarstvo zadržalo isti tempo rasta i u prvom tromjese ju ove godine, me utim strahuje se da bi oporavak mogle zako iti rastu e cijene nafte, guše i osobnu potrošnju.

investor 20-21

ZAGREBA»KA BURZA Najlikvidnija domaÊa izdanja

Izvor: ZSE Oznaka

Na tjednoj razini dionica Dom holdinga porasla je impresivnih 20,65 posto, na 61,05 kuna. Tijekom pet trgovinskih dana ta je dionica zauzele tre u najlividniju poziciju s prometom od gotovo osam milijuna kuna. Raspon cijene bio je golem - od najnižih 20,7 do najviših 64 kune. Samo u petak dionica Dom holdinga porasla je dva posto, uz drugu najlikvidniju poziciju.

HT-hrvatske telekomunikacije d.d. Dom holding Ericsson Nikola Tesla Adris grupa Ina-industrija nafte d.d. uro akovi holding Atlantska plovidba d.d. AD Plastik Atlantic grupa Ingra Institut IGH Istraturist Umag d.d. Dalekovod Croatia osiguranje d.d. Uljanik plovidba Belje Valamar grupa Pismorad Tisak Podravka prehrambena industrija d.d. Kon ar - elektroindustrija Jadranski naftovod Kaštelanski staklenici Industrogradnja d.d. Jadroplov d.d. Privredna banka Zagreb Viro tvornica še era d.d. Kraš, prehrambena industrija SN holding Karlova ka banka Maistra Sun ani Hvar Luka Rijeka Lošinjska plovidba Arenaturis Fima validus Petrokemija Luka Plo e Jadroagent Riviera Pore Konzum Tankerska plovidba Vupik Viadukt Nava banka Agrome imurje Rabac, ugostiteljstvo i turizam Finvest Corp Croatia osiguranje d.d. Ledo Centar banka Veterina d.d. Adris grupa Jadranska banka Fima proprius d.d. Tehnika Centar banka Dioki d.d. Božjakovina Banka Brod Liburnia Riviera Hoteli Hoteli Maestral Jadransko osiguranje Solaris IPK Kandit Zvijezda akovština Magma d.d. Turisthotel Zve evo, prehrambena industrija HTP Kor ula Hidroelektra niskogradnja Podravska banka Lav evi Dukat Beliš e HGspot Proficio Hoteli Podgora Žitnjak Atlas nekretnine Badel 1862

+ Jedan od najve ih gubitnika u petak bila je dionica Istraturista, koja je tresnula ak 7,61 posto, na 267 kuna. Tom je dionicom ostvaren prosje an promet od 300.000 kuna, pri emu je vlasnika promijenilo više od 1300 dionica u cjenovnom rasponu od najnižih 267 do 299 kuna. Na tjednoj je razini Istraturist ipak porastao - nešto više od šest posto.

Redovan promet: 93.268.794,08 Kn Najniža

Najviša

Zadnja

Promjene Cijene

295.23 55.30 1,625.04 269.00 4,004.01 40.00 728.00 133.00 790.10 13.66 1,800.00 267.00 260.10 6,000.00 620.01 97.40 56.00 410.00 172.00 320.10 557.00 3,150.00 3,721.00 502.00 151.20 660.00 437.07 421.00 150.00 86.88 61.50 58.34 218.01 150.00 53.05 10.00 145.00 1,325.00 700.04 234.89 207.00 1,400.00 75.40 259.00 39.00 751.09 109.00 157.00 6,200.00 6,102.00 232.00 59.12 310.01 2,150.00 20.00 1,306.09 273.00 71.00 120.00 3,500.00 2,049.99 91.09 3,001.00 231.00 152.00 3,615.00 7.80 24.42 920.00 120.00 74.00 143.34 408.02 200.00 666.60 606.00 16.61 13.50 26.56 150.00 37.95 70.00

299.70 63.89 1,640.00 273.96 4,030.00 43.01 750.00 136.48 799.98 14.10 1,855.00 299.98 264.90 6,000.00 628.45 98.99 62.00 410.00 177.91 324.98 560.00 3,160.16 3,976.00 502.01 154.30 666.00 457.00 425.01 151.10 86.88 68.50 65.00 223.50 160.00 56.06 10.51 147.00 1,350.00 700.04 234.99 217.00 1,415.00 78.79 264.00 39.00 751.09 109.00 157.00 6,200.00 6,121.00 232.00 64.00 310.01 2,151.00 20.00 1,306.09 273.00 74.99 120.00 3,500.00 2,049.99 91.09 3,001.00 231.00 160.98 3,650.00 8.21 24.42 920.00 120.00 74.10 144.00 408.02 200.00 666.60 606.00 16.61 13.50 26.56 150.00 37.95 70.00

297.00 61.05 1,630.00 273.96 4,010.07 41.00 750.00 135.50 799.94 14.02 1,854.99 267.00 264.90 6,000.00 620.01 97.61 61.50 410.00 172.51 324.98 557.01 3,160.15 3,973.93 502.00 154.30 660.00 457.00 421.01 150.00 86.88 68.49 58.34 223.50 160.00 56.00 10.40 147.00 1,330.01 700.04 234.89 217.00 1,400.00 78.72 259.00 39.00 751.09 109.00 157.00 6,200.00 6,121.00 232.00 64.00 310.01 2,150.00 20.00 1,306.09 273.00 74.99 120.00 3,500.00 2,049.99 91.09 3,001.00 231.00 160.98 3,615.00 7.80 24.42 920.00 120.00 74.00 143.34 408.02 200.00 666.60 606.00 16.61 13.50 26.56 150.00 37.95 70.00

-0.27% 1.77% -0.37% 0.72% -0.12% 2.50% 1.78% 1.27% -0.01% 2.04% 1.25% -7.61% 0.72% 0.00% -0.01% 0.17% 16.46% 0.00% -0.58% 1.49% -0.18% 0.32% 7.40% -0.59% 2.19% -2.80% 2.01% -0.50% -3.23% 10.68% 13.62% -10.25% 1.13% 2.79% -6.67% 1.66% 0.68% -2.56% 2.95% 2.13% 3.34% 0.00% 4.25% -0.38% -48.00% 1.42% 7.92% 4.53% 4.55% 1.51% -0.22% 3.23% -0.04% -5.70% -2.44% 0.31% 9.17% 2.73% 0.03% 16.67% 0.00% 13.86% 0.03% 2.67% -0.62% -1.79% -13.53% -0.08% 1.98% 0.00% 0.61% 0.01% 2.01% -7.41% -0.51% -4.57% 0.67% -3.57% 1.18% 6.38% 0.93% 7.44%

* Potpun popis druπtava možete vidjeti na http://investor.business.hr

CROBEX: +0,32%

Koli ina

Promet

Trž. kap. (mil kn)

28,545 53,669 1,471 8,050 468 23,323 934 4,082 644 31,603 235 1,375 1,273 40 281 1,717 2,778 329 749 372 203 35 26 183 589 127 183 188 510 861 1,100 1,185 308 421 998 5,227 341 33 62 173 172 25 415 98 600 30 190 120 3 3 76 273 50 7 732 10 44 161 90 3 5 100 3 37 49 2 641 200 4 26 34 17 5 10 3 3 75 83 42 2 4 2

8,496,457.14 3,252,095.96 2,398,995.73 2,196,170.84 1,877,344.67 971,821.17 695,685.78 551,259.08 514,336.36 439,424.25 430,689.30 373,862.10 334,495.75 240,000.00 174,767.03 167,935.80 165,417.54 134,890.00 129,517.78 119,615.28 113,177.79 110,402.30 99,895.01 91,866.10 90,143.90 83,832.00 81,460.36 79,517.39 76,643.40 74,803.68 72,812.25 70,603.90 67,334.53 65,717.18 55,844.04 54,076.15 49,625.00 44,106.40 43,402.48 40,644.47 36,272.50 35,224.97 31,476.33 25,673.42 23,400.00 22,532.70 20,710.00 18,840.00 18,600.00 18,344.00 17,632.00 16,770.67 15,500.50 15,052.00 14,640.00 13,060.90 12,012.00 11,520.90 10,800.00 10,500.00 10,249.95 9,109.00 9,003.00 8,547.00 7,816.90 7,265.00 5,217.73 4,884.00 3,680.00 3,120.00 2,518.00 2,443.38 2,040.10 2,000.00 1,999.80 1,818.00 1,245.75 1,120.50 1,115.52 300.00 151.80 140.00

24,320.89 455.87 2,170.59 1,858.57 40,100.70 132.72 1,046.64 569.04 2,667.24 105.15 294.16 1,248.22 607.63 1,845.59 359.61 801.91 387.18 9.55 411.71 1,761.39 1,432.70 2,347.50 451.41 227.10 252.54 12,589.35 633.71 578.31 408.00 116.35 749.58 426.52 1,336.64 105.99 122.22 28.01 491.14 296.08 77.60 858.17 4,926.52 876.94 118.51 118.31 16.65 31.09 110.33 96.99 54.25 1,347.66 65.95 118.07 2,981.03 257.19 40.06 247.45 17.06 303.11 24.60 38.27 620.41 46.98 375.12 142.69 115.12 362.43 8.22 119.03 363.18 36.94 31.63 89.43 272.86 95.64 1,999.80 705.57 5.48 52.82 9.73 30.85 126.59 52.65

365 dana Najniža Najviša 253.10 27.87 1,181.00 242.21 1,625.00 22.36 690.05 80.21 657.10 12.45 1,106.00 250.10 217.00 4,502.00 533.13 54.00 28.00 325.56 135.00 240.00 430.00 2,332.01 612.00 292.00 124.01 461.06 290.00 339.99 120.00 53.00 51.00 25.00 161.54 121.00 33.03 5.00 105.50 1,160.03 515.00 140.00 145.00 1,140.00 41.77 190.00 39.00 551.00 65.10 85.00 4,599.99 4,720.12 200.00 55.56 286.07 2,000.00 17.01 871.01 240.00 60.20 80.01 3,000.00 1,780.00 44.59 2,486.50 166.55 145.11 2,851.00 5.11 23.00 543.15 84.32 57.00 120.00 400.00 161.10 276.00 420.00 15.10 11.50 20.06 76.10 20.83 57.03

332.84 63.89 1,777.00 318.99 4,050.00 52.00 1,044.18 146.00 829.99 39.35 2,900.00 395.00 390.00 6,299.00 675.00 118.99 62.00 450.03 269.00 355.00 594.99 3,520.00 4,990.00 598.00 190.30 708.00 507.77 497.02 245.00 86.88 74.95 78.00 267.02 173.00 75.31 29.01 184.73 2,093.00 700.04 259.65 225.50 1,615.00 138.00 349.94 94.99 1,003.00 111.00 157.00 6,290.00 6,900.00 273.70 78.13 373.00 3,100.00 26.29 1,649.98 290.00 125.90 130.00 3,500.00 2,890.00 151.00 3,401.00 295.00 270.00 4,400.00 19.90 69.90 1,105.00 164.00 122.41 239.00 430.00 275.00 675.00 635.00 39.95 15.49 34.00 163.85 46.99 99.99

REGIONALNE I SVJETSKE BURZE Najlikvidniji u regiji www.hrportfolio.com

Izdavatelj

Najniža

Najviša

Zadnja

Prosje na Promjena Koli ina

60,50 236,00 170,10 9,93 11,99 0,70 78,50 60,00 12,45 430,00 5,15 105,50 300,00 0,71 16,55

61,30 260,00 178,90 10,50 12,35 0,73 82,95 61,00 13,00 470,00 5,20 105,50 300,00 0,72 17,00

61,30 259,50 178,90 10,50 12,35 0,73 82,95 61,00 13,00 470,00 5,16 105,50 300,00 0,72 17,00

61,06 252,84 176,95 10,39 12,22 0,71 80,64 60,05 12,76 458,75 5,17 105,50 300,00 0,71 16,85

83,50 1,64 37,16 36,16 0,14 0,05 37,00 6,05 5,00

84,00 1,66 37,60 37,00 0,14 0,05 37,01 6,25 5,00

84,00 1,65 37,60 36,94 0,14 0,05 37,01 6,25 5,00

0,75 1,65 0,37 0,36 0,14 0,05 0,37 6,23 5,00

33,00 78,00 36,51 4,00 43,00 5,72 40,20 3,30 34,17 7,21 22,10 13,91

34,50 79,01 36,51 4,00 43,00 5,90 40,21 3,30 34,20 7,22 22,20 14,00

33,00 78,00 36,51 4,00 43,00 5,72 40,21 3,30 34,20 7,21 22,20 13,95

34,02 78,35 36,51 4,00 43,00 5,90 40,20 3,30 34,18 7,22 22,18 13,97

4.050,00 475,00 735,00 940,00 12.500,00 481,00 1.011,00 18.900,00 3.015,00 6.800,00 985,00 5.000,00 78,12 7.000,00 74,20

4.080,00 480,00 740,00 940,00 12.500,00 484,00 1.021,00 19.000,00 3.083,00 6.898,00 990,00 5.000,00 78,30 7.000,00 74,30

4.075,00 478,00 740,00 940,00 12.500,00 482,00 1.011,00 18.915,00 3.081,00 6.893,00 988,00 5.000,00 78,23 7.000,00 74,21

4.075,47 477,90 739,98 940,00 12.500,00 482,18 1.011,11 18.914,71 3.081,38 6.883,92 987,80 5.000,00 78,22 7.000,00 74,21

88,50 555,00 4.300,00 26.000,00 3.830,00 3.150,00 581,00 1.950,00 40.300,00 3.699,00 89,00

90,00 562,00 4.350,00 26.800,00 3.850,00 3.153,00 590,00 2.000,00 40.350,00 3.700,00 89,00

88,80 559,42 4.338,99 26.204,05 3.845,55 3.150,24 585,64 1.996,64 40.318,75 3.699,53 89,00

54,62 559,42 4.338,99 26.204,05 3.845,55 3.150,24 585,64 1.996,64 40.318,75 3.699,53 54,74

LJUBLJANSKA BURZA KRKG PETG MELR KBMR GRVG NF1N TLSG SAVA LKPG HDOG KDIR ZTOG SALR PBGS ZVTG

KRKA PETROL MERCATOR NOVA KREDITNA BANKA MARIBOR GORENJE NFD 1 DELNISKI INVESTICIJSKI S TELEKOM SLOVENIJE SAVA LUKA KOPER HELIOS KD ID ZITO SALUS PROBANKA GLOBALNI NALOZBENI SK ZAVAROVALNICA TRIGLAV

REPUBLIKA SRPSKA-stara devizna štednja 3 TELEKOM SRPSKE AD BANJA LUKA REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 4 RAFINERIJA ULJA AD MODRICA OMORIKA AD VISEGRAD REPUBLIKA SRPSKA-izmirenje ratne štete 2 ZIF ZEPTER FOND AD BANJA LUKA ZIF BLB-PROFIT AD BANJA LUKA

FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. E FABRIKA DUHANA SARAJEVO DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. C UNIONINVEST D.D. SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. A ZIF BIG INVESTICIONA GRUPA DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. B SIPAD KOMERC DD SARAJEVO FBIH OBVEZNICE RATNA POTRAZIVANJA SER. D SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO BH TELECOM D.D. SARAJEVO BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO

AIK banka a.d. Niš NIS a.d. Novi Sad Tigar a.d. Pirot Sacen a.d. Novi Sad Montinvest a.d. Beograd Aerodrom Nikola Tesla a.d. Beograd Soja protein a.d. Becej Bambi Banat a.d. Beograd Razvojna banka Vojvodine a.d. Novi Sad Jedinstvo Sevojno a.d. Sevojno Energoprojekt holding a.d. Beograd Coca Cola HBC-Srbija a.d. Beograd Obveznice RS serije A2015K Pekabeta a.d. Beograd Obveznice RS serije A2016K

R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 08 MAKEDONSKI TELEKOM SKOPJE ALKALOID SKOPJE MAKPETROL SKOPJE KOMERCIJALNA BANKA SKOPJE STOPANSKA BANKA BITOLA Garant a.d. Futog RADE KONCAR SKOPJE REPLEK SKOPJE TOPLIFIKACIJA SKOPJE R. MAKEDONIJA - DENACIONALIZACIJA 09

-1,35 % 48786 1,85 % 20134 1,38 % 84800 2,02 % 51430 0,00 % 90923 0,00 % 100715 -1,31 % 10500 3,82 % 508 6,16 % 506

36.684,31 33.222,10 31.762,60 18.771,45 12.729,22 5.539,32 3.885,05 3.163,40 2.530,00

-1,52 % 702589 23.898.837,92 -1,28 % 1411 110.548,50 -3,92 % 1796 65.571,96 0,00 % 13800 55.200,00 0,00 % 547 23.521,00 -4,51 % 3674 21.673,36 0,22 % 476 19.136,66 -2,65 % 5700 18.810,00 -2,29 % 419 14.321,10 -1,90 % 1480 10.679,31 0,91 % 440 9.761,50 0,00 % 407 5.685,02

valuta: RSD - srpski dinar

MAKEDONSKA BURZA RMDEN08 TEL ALK MPT KMB SBT GRNT RADE REPL TPLF RMDEN09

2.131.697,75 320.605,84 226.315,25 194.475,25 104.761,68 104.698,09 100.159,26 88.090,00 73.693,76 55.967,00 23.998,10 21.100,00 15.000,00 13.399,18 10.044,26

valuta: BAM - konvertibilna marka

BEOGRADSKA BURZA AAIKB NIIS TIGR SCEN MOIN AERO SJPT BMBI MTBN JESV ENHL CCHS A2015 PKBT A2016

0,49 % 34909 10,92 % 1268 1,65 % 1279 6,06 % 18712 2,07 % 8576 4,14 % 148176 2,92 % 1242 1,68 % 1467 3,17 % 5775 13,01 % 122 0,51 % 4644 0,48 % 200 0,00 % 50 0,70 % 18750 2,97 % 596

valuta: BAM - konvertibilna marka

SARAJEVSKA BURZA FBIHK1E FDSSR FBIHK1C UNNSRK1 FBIHK1A BIGFRK3 FBIHK1B SPKMR FBIHK1D SOSOR BHTSR BSNLR

Promet

valuta: EUR - euro

BANJALU KA BURZA RSDS-O-C TLKM-R-A RSRS-O-C RSRS-O-D RFUM-R-A OMOR-R-A RSRS-O-B ZPTP-R-A BLBP-R-A

Oznaka

Ponedjeljak 28/3/2011

-0,07 % 0,21 % 0,68 % 0,00 % 0,00 % -1,03 % -0,88 % -0,45 % 1,02 % 1,35 % -0,10 % -4,76 % 0,04 % 0,01 % 0,01 %

6564 26.751.390,00 43206 20.647.948,00 25000 18.499.505,00 4200 3.948.000,00 250 3.125.000,00 5134 2.475.521,00 2278 2.303.318,00 102 1.929.300,00 567 1.747.140,00 231 1.590.185,00 1011 998.670,00 150 750.000,00 9011 704.798,12 99 693.000,00 8399 623.259,10

valuta: MKD - makedonski denar -1,33 % 0,27 % -0,23 % -2,35 % -0,12 % -1,56 % -0,74 % 5,09 % 0,16 % 0,05 % 0,10 %

97540 3708 327 44 253 250 1300 357 8 64 3513

5.327.759,19 2.074.320,00 1.418.850,00 1.152.978,00 972.923,00 787.560,00 761.330,00 712.800,00 322.550,00 236.770,00 192.317,82

Izvor podataka o trgovanju na burzama je Korištenje podataka o burzovnoj trgovini namijenjeno je isklju ivo za osobnu uporabu itatelja. Podaci se u trenutku objave smatraju to nim, u suprotnom izvor podataka ili distributer ne e se smatrati odgovornim za eventualno nastalu štetu. Prikazani podaci ne predstavljaju nagovor na kupnju dionica. Promjene cijena dionica ra unaju se na osnovi zadnje cijene u odnosu na zadnju cijenu prošlog dana.

Gorenje Telekom Srpske Mercator BH Telecom Krka

+2,07% +1,85% +1,65% +0,91% +0,49%

Petrol

business.hr

IK banka Zenica -2,7% Šipad komerc -2,65% Fabrika duhana Sarajevo -1,28% Aerodrom Nikola Tesla -1,03% Garant Futog -0,74%

Makpetrol Skopje

+10,9 -2,35 Cijena dionice slovenske naftne kompanije uzletjela je u petak gotovo 11 posto, dostignuvši 259,5 eura, a osim toga dionica Petrola bila je druga najlikvidnija u Ljubljani sa 320.600 eura prometa, smjestivši se iza Krke kojom se trgovalo u iznosu od 2,1 milijun eura. Nadzorni odbor Petrola potvrdio je u petak financijsko izvješ e prema kojemu je grupa lani ostvarila 2,8 milijardi eura neto prihoda od prodaje, što je 20 posto vuše nego prethodne godine.

Samo su 44 dionice Makpetrola posljednjega dana u tjednu promijenile vlasnika te je promet njegovom dionicom iznosio 1,15 milijuna denara. Cijena dionice umanjena je 2,35 posto te je posljednja zabilježena iznosila 26.204 denara, a najviša postignuta tijekom dana iznosila je 26.800 denara. Cijena je pala i farmaceutu Alkaloidu, i to 0,23 posto, te je posljednja zabilježena cijena te dionice u petak iznosila 4338,99 denara. Makedonski indeks MBI 10 na tjednoj je razini izgubio 0,78 posto.

REGIONALNI INDEKSI +3,79% BIRS +0,36% 852,44 1.094,27 Belex15 -0,46% FIRS +1,23% 761,08 2.097,23 Belexline -0,36% MBI10 -0,47% 1.417,70 2.591,14 SASX10 MONEX20 -0,30% 12,947.28 -0,43% 1.106,44 indeksa na zatvaranju u SASX30 -0,36% Stanje petak 25. ožujka 2011. 1.088,00 SBITOP

EUROPSKI INDEKSI WIG20 +0,61% +0,55% 2.774,31 BUX +0,32% 22.789,33 +1,64% +0,18% 2.883,20 +0,53% ATX Stanje indeksa na zatvaranju u +0,65% petak 25. ožujka 2011.

FTSE100 5.909,30

DAX 6.953,84

CAC40

3.979,92

MICEX 1,807.00

AMERI»KI INDEKSI +0,70% S&P500 +0,88% 12.170,56 1.309,66 NASDAQ Stanje indeksa na zatvaranju u +1,36% etvrtak 24. ožujka 2011. 2.736,42 DJIA

investor 22 TJEDNI KOMENTAR

Marko Repecki, HR portfolio.com

za nas je odli an tjedan u kojem je ak 90 od ukupno 93 fonda zabilježilo porast vrijednosti udjela. Rezultati fondova kretali su se u rasponu od -1,36 do +4,11 posto, a 45 fondova zabilježilo je rast ve i od jedan posto. Najuspješniji dioni ki fond protekloga tjedna bio je Ilirika Gold kojem je vrijednost porasla za 4,11 posto, a slijedi ga ZB euroaktiv s porastom od 3,48 posto. Jedini gubitnik kod dioni kih fondova bio je fond MP Mena HR kojem je vrijednost smanjena za -1,36 posto. Od mješovitih fondova najve i dobitnik je OTP uravnoteženi koji je ostvario porast vrijednosti od 2,43 posto, a slijedi ga Ilirika JIE Balanced s porastom od 2,37 posto. Najve i pad kod mješovitih fondova zabilježio je fond NFD Aureus Emerging Markets Balanced kojem je vrijednost smanjena za 0,49 posto, a iza njega je Raiffeisen Balanced s padom od 0,10 posto. Najve i je dobitnik obvezni kih fondova Raiffeisen Bonds (+0,34 posto), a slijedi ga Erste Bond (+0,29 posto). Od obvezni kih fondova ni jedan fond prošloga tjedna nije imao pad vrijednosti. Nov ani fondovi imali su tako er pozitivne rezultate, a najuspješniji je bio Erste Euro-Money s porastom od 0,36 posto. Promatramo li rezultate od po etka godine, najuspješniji dioni ki fond je Erste Total East kojem je vrijednost u 2011. godini porasla za 9,96 posto. Od mješovitih fondova vode i je OTP uravnoteženi s prinosom u ovoj godini od 8,07 posto. Kod obvezni kih, odnosno nov anih, fonova najuspješniji su HPB Obvezni ki (+2,39 posto) i Raiffeisen Cash (+0,80 posto).

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI Pregled trendova na tržištu fondova Powered by Ime fonda

Valuta

Vrijednost

Prom. %

3 mj. %

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

81,0960 90,0000 63,8363 7,5133 94,9014 105,5900 334,7664 164,8400 12,8315 95,6555 106,6600 118,3808 314,6189 45,8050 11,1176 94,6300 115,6475 45,5792 8,3544 57,6700 48,1927 112,7225 108,0000 103,1900 50,7025 434,5411 27,0352 66,8100 131,8300 5420,6300

1,56 1,51 1,48 1,27 1,27 1,24 1,21 1,14 1,11 1,10 1,08 1,07 1,06 1,01 0,97 0,93 0,92 0,90 0,87 0,87 0,84 0,84 0,78 0,77 0,71 0,71 0,68 0,62 0,57 0,57

-6,12 8,81 2,97 1,99 6,61 -0,63 -9,16 -3,66 -1,74 -2,19 -0,17 -4,22 -3,87 -2,06 1,32 6,96 2,04 10,24 -3,99 -5,84 -4,17 11,19 -10,09 -2,80 1,46 -11,60 -6,66 7,83 -3,42 -2,27

6mj. % 12 mj. (%)

PGP (%) Ove god. (%)

Imovina

Starost

Datum

3,22 2,85 4,15 3,44 2,90 6,89 3,04 6,41 8,12 3,56 7,48 2,39 2,83 4,04 1,06 5,45 1,68 3,24 9,08 3,26 3,48 1,18 1,22 0,94 3,10 3,05 3,98 5,93 8,41 3,66

24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011

DIONI KI FONDOVI Platinum Blue Chip A1 Prospectus JIE KD Nova Europa OTP meridian 20 ZB euroaktiv MP-Bric HR Ilirika JIE KD Prvi izbor HPB WAV DJE Raiffeisen World NFD Aureus New Europe MP-Global HR AC Rusija KD Energija Erste Adriatic Equity OTP Europa Plus OTP indeksni HI-growth Raiffeisen Emerging M. VB High Equity VB CROBEX10 Ilirika BRIC ZB BRIC+ C-Zenit MP-Mena HR NFD Aureus BRIC Raiffeisen C. Europe ZB trend Poba Ico Equity

0,50 11,11 13,10 19,17 13,31 2,70 -1,17 4,48 5,59 7,37 6,47 -2,56 7,10 9,69 15,69 10,51 5,95 19,84 2,26 3,00 -0,70 24,76 -3,94 5,59 7,91 -4,43 -4,46 9,24 2,64 -3,80

-4,97 5,04 -1,24 17,38 4,66 1,39 -4,20 -2,77 5,21 10,54 4,75 -6,04 6,66 3,15 11,41 0,75 9,65 9,18 -1,84 -1,84 -2,97 11,16 5,36 N/A -11,86 4,16 -3,27 -0,67 1,89 -7,84

-6,29 -3,63 -10,26 -7,97 -1,78 0,79 -5,70 8,11 3,12 -1,24 0,87 7,33 -8,14 -17,56 10,49 -1,01 9,06 -21,46 -1,96 -15,53 -18,93 10,70 6,53 N/A -19,70 2,75 -14,32 -6,57 3,34 -15,41

-4,43 7,51 2,70 2,69 5,83 1,46 -9,90 -3,89 -1,27 -1,50 1,46 -3,30 -1,89 -1,55 2,01 5,45 3,01 8,49 -3,34 -6,30 -3,10 9,68 -9,72 -3,20 1,23 -11,11 -6,53 6,84 -2,92 -2,43

8,378 10,601 26,674 22,248 20,648 253,327 7,688 92,926 5,819 14,916 48,736 9,890 5,937 10,798 9,932 228,555 10,208 150,342 66,921 25,251 13,142 8,202 30,371 122,399 6,020 6,196 8,801 208,517 181,008 5,949

www.business.hr/investor MJEŠOVITI FONDOVI OTP uravnoteženi Ilirika JIE Balanced HI-balanced Raiffeisen Balanced ZB global KD Balanced NFD Aureus Emerging Markets Balanced C-Premium ST Balanced ICF Balanced Erste Balanced ST Aggressive Allianz Portfolio Raiffeisen Prestige AC G Balanced EM HPB Global PBZ Global fond Agram Trust

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn

116,2856 149,3258 10,0563 156,8400 148,1700 8,3024 79,1111 5,6479 171,4726 117,7097 126,3600 67,0581 117,2020 109,7600 10,9361 102,5915 110,6475 70,7279

1,01 0,78 0,47 0,47 0,45 0,33 0,33 0,31 0,30 0,28 0,25 0,25 0,25 0,20 0,07 0,05 0,03 0,01

8,56 -1,38 -2,21 1,73 1,03 -0,02 -6,73 1,04 0,55 6,44 4,45 2,51 1,94 1,35 -2,71 7,01 6,88 4,42

6,63 4,91 2,54 2,20 3,63 3,13 -3,71 5,03 0,61 1,49 8,68 6,70 6,10 2,07 0,54 3,31 11,37 4,04

3,38 1,62 1,06 1,27 5,14 -0,34 -2,22 -5,70 -8,56 -9,61 4,88 -3,80 8,14 8,39 0,59 -3,30 6,91 -0,19

2,90 8,07 0,06 5,39 4,13 -3,52 -4,88 -12,88 6,79 2,16 0,22 -7,00 8,87 9,33 4,44 0,47 5,67 -0,88

8,07 -1,57 -1,93 1,06 0,39 -0,84 -6,78 0,98 0,43 4,08 3,43 2,80 1,76 1,28 -2,76 4,87 5,93 1,14

40,677 42,658 71,423 312,974 730,624 7,074 14,469 12,905 11,406 12,293 105,774 2,764 7,944 221,392 14,801 93,134 309,980 14,254

5,28 5,17 9,08 8,57 9,73 5,19 4,69 4,14 8,21 8,90 10,18 5,51 1,87 1,04 2,06 5,47 9,53 2,70

24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011

128,8384 177,1700 132,4800 164,8271 159,7100 11,5581 127,5039 130,9614

0,09 0,08 0,08 0,08 0,03 0,03 0,03 -0,05

1,74 1,69 1,82 1,97 0,35 2,10 3,52 1,38

1,68 1,70 1,53 3,18 0,09 1,90 1,53 1,17

3,56 5,76 5,93 7,87 2,44 4,64 4,55 3,97

4,92 6,69 4,47 8,11 4,93 1,61 4,54 4,52

1,54 1,57 1,66 1,78 0,38 1,65 2,39 1,08

16,828 527,131 302,632 67,965 198,173 7,838 20,025 145,004

5,28 8,83 7,81 6,41 9,73 9,08 5,47 8,04

24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011

kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn kn $

102,7642 146,1300 133,1468 163,7713 140,5263 126,5770 139,4300 139,6154 136,1675 133,0813 117,9790 11,4007 10,7521 109,1468 106,4300 100,4042 125,0231

0,07 0,02 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,01 0,00

0,14 0,86 0,49 0,65 0,42 0,55 0,59 0,77 0,60 0,68 0,75 0,66 0,67 0,59 0,83 N/A 0,32

0,89 1,76 1,04 1,26 0,91 1,10 1,43 1,38 1,44 1,41 1,59 1,30 1,44 1,35 1,44 N/A 0,58

1,90 3,49 2,40 2,25 2,08 3,01 3,30 2,53 3,03 3,06 3,25 3,04 3,13 2,97 3,61 N/A 1,72

1,66 4,81 6,24 4,73 3,24 4,32 4,35 4,55 4,36 5,36 5,00 5,40 4,10 4,80 4,24 N/A 3,83

0,21 0,80 0,45 0,61 0,40 0,51 0,54 0,69 0,55 0,62 0,69 0,60 0,61 0,54 0,80 0,41 0,31

7,225 1081,337 1127,311 2228,048 137,921 496,065 883,292 104,359 43,137 253,105 206,457 135,423 50,413 189,522 509,885 5,002 41,673

1,65 8,08 11,99 10,67 10,67 8,67 7,81 7,50 7,23 5,47 3,39 2,49 1,81 1,87 1,50 0,16 5,95

24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011 24.03.2011

OBVEZNI KI FONDOVI OTP euro obvezni ki Raiffeisen Bonds Erste Bond Capital One ZB bond HI-conservative HPB Obvezni ki PBZ Bond fond

NOV ANI FONDOVI Platinum Cash Raiffeisen Cash PBZ Nov ani fond ZB plus ZB europlus PBZ Euro Nov ani Erste Money HI-cash ST Cash HPB Nov ani VB Cash Agram Cash Agram Euro Cash Allianz Cash Erste Euro-Money Certus Cash PBZ Dollar fond

investor

IMAJU IH PREVIŠE

Atlantikovci otpuštali dionice

23 > ulaganja > regija i svijet > vijesti

business.hr Ponedjeljak 28/3/2011

ZVONIMIR BREKALO, lan Uprave Atlantica, prodao je 490 dionica ARHIVA BUSINESS.HR

Atlantic grupa izvijestila je u petak o otpuštanju 1947 dionica kompanije po nominalnoj cijeni od 40 kuna. lan Uprave Mladen Veber otpustio je 372 dionice pa sada posjeduje 17.399, a njegov kolega Neven Vrankovi nakon otpuštanja 355 dionica ima 18.927 dionica. lan Uprave Sre ko Naki otpustio je pak 156 dionica pa sada ima 5724 dionice Atlan-

tic grupe, a lan Uprave Zoran Stankovi nakon otpuštanja 216 dionica ima 5779 dionica kompanije. lan Uprave Zvonimir Brekalo otpustio je 490 dionica i posjeduje 95 dionica, a lan Uprave Miroslav Petri nakon otpuštanja 170 dionica ima 361 dionicu. Izvršni direktor Upravljanja robnim markama divizije Distribucija Igor Babi otpustio je 113 dionica i ima 176 dionica Atlantica, a izvršni direktor za središnju nabavu Danijel Banek nakon otpuštanja 75 dionica ima 60 dionica kompanije. B.hr

BROJKA

1,54 milijuna kuna vrijedile su u petak otpuštene Atlanticove dionice na Zagreba koj burzi

Unato krizi u Japanu i Libiji, Crobex više od 2300 bodova RAST UZ SLAB PROMET Na tjednoj su razini ulaga i sa Zagreba ke burze na dionice potrošili samo sto milijuna kuna, pri emu se pola prometa odnosilo na trgovanje Inom, HT-om i Dom holdingom Iako je tijekom tjedna trgovanje na Zagreba koj burzi bilo usporeno i letargi no, dioni ki su indeksi unato rastu cijena sirove nafte, sukoba u Libiji i krize u Japanu uspjeli solidno porasti. Crobex je opet presko io psihološki važnu razinu od 2300 bodova i porastao je 1,83 posto, na 2302,05 bodova. Crobex 10 je sko io 2,11 posto, na 1278,72 boda. Redovan promet dionicama na tjednoj razini iznosio je skromnih 107 milijuna kuna, a više od polovine tog iznosa otišlo je na dionice Ine, HT-a i Dom holdinga kojem je pripala titula apsolut-

nog tjednog pobjednika. Na tjednoj razini dionice Dom holdinga porasle su impresivnih 20,65 posto, na 61,05 kuna. Tijekom pet trgovinskih dana te su dionice zauzele tre u najlividniju poziciju s prometom od gotovo osam milijuna. Raspon cijene bio je golem, od najnižih 20,7 do najviše 64 kune. Samo u petak dionice Dom holdinga porasle su dva posto, uz drugu najlikvidniju poziciju.

Istraturist i dalje pada

Jedan od najve ih gubitnika u petak bila je dionica Istraturista, koja je tresnula ak 7,61

posto, na 267 kuna. Tom je dionicom ostvaren prosje an promet od 300.000 kuna, pri emu je vlasnika promijenilo više od 1300 dionica u cjenovnom rasponu od najnižih 267 do 299 kuna. Na tjednoj je razini Istraturist ipak porastao nešto više oko šest posto. U proteklom trgovinskom tjednu najtraženiji bio je HT. "Dionica HT-a posljednjih je dana u ve em fokusu investitora, na krilima rasta cijena telekomunikacijskih dionica na svjetskim tržištima, koji je bio potaknut najavljenom AT&T-jevom akvizicijom ameri koga mobilnog

GROF GEORG ELTZ, vlasnik Dom holdinga, ija je dionica prošlog tjedna porasla 20 posto uz višemilijunski promet SNIMIO HRVOJE DOMINI

poslovanja Deutsche Telekoma", naveo je za Hinu Dalibor Balga , analiti ar odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe-Adria banci.

HT nadomak 300 kn

Na HT je potrošeno 38 milijuna kuna pri emu mu je cijena sko ila etiri posto, na 297 kuna. Tijekom tjedna vlasnika je u cjenovnom rasponu od 284 do 299 kuna promijenilo

REGIJA

više od 130.000 dionica. Više od jedan posto vrijednosti dodala je i dionica Ine, koja je tjedan zaklju ila na 4010,07 kuna. Na dionice najve e doma e naftne kompanije potrošeno je gotovo 14 milijuna kuna. Više od jedan posto, uz promet po pet milijuna kuna, porasle su povlaštene dionice Adris grupe i Ericssona Nikole Tesle.

Nikola Su ec

BROJKE

SBI TOP osvojio velikih 4,37% 0,13 Tjedan u regiji zaklju en je trijumfom slovenskog indeksa SBI TOP koji je samo u petak uzletio 3,79 posto, dok mu je na tjednoj bazi vrijednost porasla 4,37 posto, na 852,44 boda.

Impresivan rast cijene od

gotovo 11 posto zabilježila je u petak dionica naftne kompanije Petrola, iji je Nadzorni odbor potvrdio revidirano izvješ e za 2010. godinu, prema kojemu je Grupa Petrol ostvarila 2,8 milijardi eura neto prihoda od prodaje. Posljednja zabilježena ci-

jena dionice Petrola u Ljubljani iznosila je 259,5 eura, dok je promet od 320.600 eura bio dovoljan za drugo mjesto na popisu najlikvidnijih. Krka je bila najlikvidnija sa 2,1 milijun eura prometa te jedina dionica kojom se trgovalo u milijunskom

iznosu. Tjedni gubitnik sarajevski je indeks SASX-10 ija je vrijednost pala 0,78 posto, na 1106,44 boda, a najlikvidnija je u petak bila dionica sarajevske Fabrike duhana s prometom od 110.548 konvertibilnih maraka. B. St.

posto porastao je beogradski BELEX 15

0,17

posto porastao je banjalu ki BIRS

Google pokrenuo on-line 'knjigu' Google je pokrenuo vlastiti on-line asopis Think Quarterly s ciljem, kako tvrdi, stvaranja prostora za disanje u prenatrapnom svijetu. Rije je o tromjese niku koji e se baviti temama poslovanja i tehnologije, a prvo izdanje sadrži 68 stranica.

Tvrtka je okupila niz poznatih novinara, a prema mišljenju kriti ara, Think Quarterly vizualno djeluje zapanjuju e, a prema stilu pisanja podsje a na BusinessWeek. Nije jasno je li taj asopis još jedan znak da Google ulazi u medijski biznis ili je samo

GUBITNICI DANA (ZSE) Sun ani Hvar -10,01% Istraturist -5,8% Lav evi -4,97% Beliš e -4,57% Luka Plo e -3,07%

DOBITNICI DANA (ZSE) Maistra +13,62% Kaba +10,68% Kaštelanski staklenici +6,68% Žitnjak +6,38% Croatia osiguranje +4,55% 48 Raste

rije o projektu kojim tvrtka hrani svoju intelektualnu znatiželju. Bilo kako bilo, Google na Twitteru svoj novi projekt ne naziva publikacijom ili asopisom nego knjigom i jedinstvenim komunikacijskim alatom. Iva Bikanec

29 Pada

39 Nema promjene

INDEKSI CROX Mirex

PRVO izdanje Googleova Think Quarterlyja ima 68 stranica ARHIVA BUSINESS.HR Vrijed. 1,363,46 160,54

Prom. 0,33% 0,22%

Sirova nafta 105,60 Prirodni plin 4,28 Zlato 1.430,09 Srebro 37,13 Goveda 113,65 Kava 297,40

0,33% 1,66% 0,48% 0,56% 0,58% 1,11%

'SLAVNA' NEKRETNINA TRAŽI NOVOG VLASNIKA

PJEVA»ICA za ku u traži dva milijuna dolara više nego što su je ona i bivši suprug Jordan Bratman platili 2007.

ARHIVA BUSINESS.HR

Kuća Christine Aguilere na tržištu za 13,5 milijuna dolara Vila u kojoj je Christina Aguilera od 2007. godine živjela sa sada bivšim suprugom Jordanom Bratmanom, a prije je bila u vlasništvu obitelji Osbourne, prodaje se za 13,5 milijuna dolara. Ku u površine 929 etvornih metara smještenu u poznatom prebivalištu slavnih - losangeleskom Beverly Hillsu - Aguilera i Bratman su 2007. godine platili 11,5 milijuna dolara, piše CNNMoney. Luksuzno zdanje sa šest spava ih soba i devet kupaonica, od kojih glavna ima i kamin, prije toga su mnogi Amerikanci

upoznali preko televizije budu i da je u njemu tijekom snimanja svog reality showa živjela obitelj Osbourne. Vila ima neizostavan bazen uz koji je i natkriveni prostor za ljen arenje, kao i ku u za goste, a trenuta no je ure ena u stilu koji pomalo sli i na samu Christinu Aguileru - posrijedi je eklekti na mješavina suvremenog i goti kog te stila burleske. S obzirom na to, može se o ekivati da e je novi vlasnici, ako budu imalo konzervativniji, temeljito preurediti. Nikolina Rivosechi

IMOVINA KU ANSTVA ISPOD 100.000 DOLARA

Amerikanci iz krize izašli gotovo četvrtinu siromašniji li su više od tre ine vrijednosti: 2007. prosje no je ku anstvo imalo dionice vrijedne 18.500 dolara, dok je 2009. njihova vrijednost iznosila 12.000 dolara, piše CNNMoney. Prosje na vrijednost prve nekretnine, odnosno one koja se koristi za stalan život, a ne kao ku a za odmor, smanjena je za 18.700 dolara. Pao je i prosje ni godišnji prihod ku anstva, i NAJVE I udarac pretrpjela je vrijednost prve to sa 50.100 na 49.800 dolara. nekretnine - pala je za 18.700 dolara Nikolina Rivosechi ARHIVA BUSINESS.HR

Prosje na imovina ameri kog ku anstva u dvije se krizne godine poprili no smanjila i potonula ispod sto tisu a dolara. Prema rezultatima Fedove ankete koji su objavljeni pod naslovom "Pregled posljedica oluje", prosje na imovina ameri kog ku anstva na kraju 2007. iznosila je 125.000 dolara, da bi do kraja 2009. zaronila na 96.000 dolara, što zna i da su Amerikanci u tom razdoblju postali 23 posto siromašniji. Dioni ki portfelji Amerikanaca izgubi-

O problemima u koje je zapao euro i okretanju ulaga a dolaru itajte na...

www.business.hr

UKRATKO... Pala kanadska vlada Kanadski premijer Stephen Harper izjavio je u subotu da e se prijevremeni parlamentarni izbori održati 2. svibnja nakon što je dan prije u parlamentu srušena njegova manjinska vlada. Vlada je ostala bez podrške zbog poreza i kupnje nevidljivih ameri kih borbenih zrakoplova. Gadafi u egzil, a Libijcima ustav Šef talijanske diplomacije Franco Frattini ponudio je saveznicima prijedlog rješenja krize u Libiji prema kojem bi se "vo i revolucije“ Moameru Gadafiju ponudio egzil, a Libijcima novi ustav. Sylvester Stallone kao modna ikona Ameri ki glumac i redatelj Sylvester Stallone pokre e liniju muške odje e inspirirane Rambom i Rockyjem. Linija e nositi naziv Stallone i pojavit e se u prodaji 2012.