Lepota privatnog biznisa + Prednost otvorene komunikacije
Preduzetnik JANUAR/FEBRUAR 2010 | BROJ 5/6 | PREDUZETNIK.COM ČASOPIS JE BESPLATAN
online
BIZNIS ZA
PERFEKCIONISTE Čišćenje objekata kao potencijalni biznis TRENING IZMIŠLJENA ILI STVARNA POTREBA STEEPLECHASE PREDUZETNIŠTVA U SRBIJI
NLP
B
Business Practitioner u Beogradu i Novom Sadu medjunarodne NLP asocijacije IN-
tr vam da: • brzo uspostavite „most poverenja“ sa ljudima u bilo kojoj situaciji korisnijim govor tela i druge neverbalne komunikacione signale • vam kupci saopšte kako žele da im se prodaje • otkrijete strategije koje vaši kupci koriste prilikom kupovine
NLP Centar
Hekt eva 17, Beograd www.NLPcentar.com ntar.com +381 65 832 5115 +381 64 117 1178
• e kasno pregovarate i kreirate winwin situacije komunikaciji
in ra
T
P tr k ra i p A C ja C E
N N k B d h e d A k Š k
D tr p k
-
Bez obzira da li je NLP potpuno nov za vas ili ste v
i najzna ajnijim NLP tehnikama k razvoju.
et
za NLP, ovaj trening
te u poslo
Treneri Predrag Jovano ster trener, Ericksonov profesionalni k wave k redragovo radno iskustvo vezano je za prodaju i menadžment prodaje. Bio je predsta ke kompanije Arrow Electronics z Crne Gore, kao i Area Sales Manager japanske kompanije Omron Electronic Components z goist Evrope. Nada Kaiser, NLP master trener. Nada je podpredsednica “Evropske k za Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu kao i upravnica i docent prvog fakulteta za k hrvatskom gov edukacija završava internacionalnom diplomom po Bolonji: Master of Arts in Coaching i doktoratom u k nt je na Univerzitetu Štutgartu, kao i k žera u kompanijama: Bosch, ENBW... Dušan Ker ksonov NLP i transformacioni trener, Eriksonov profesionalni k wave k va a srpskog
obrazovanju Dušan je diplomirani inženjer mašinstva. Radi kao menadžer NLP Centra.
radni materijal i internacionalne Verband für NLP (DV-NLP) je Komercijalne banke).
Timeline Modul 1 - 13 i 14. februar Modul 2 - 5, 6 i 7. mart Modul 3 - 19, 20 i 21. mart Modul 4 - 9, 10 i 11. april Modul 5 - 23, 24 i 25. april Modul 6 - 14, 15 i 16. maj Modul 7 i 30. maj Petkom se trening održava od 18 do 22h Vikendom od 9.30 do 17.30h
SADRŽAJ 18 POMAGAJTE, ZATRPANI SMO PAPIROLOGIJOM Knjigovodstvene evidencije predstavljaju dragocenu podlogu za donošenje poslovnih odluka. Za najveći broj preduzetnika pravo rešenje je poveravanje ovog posla knjigovodstvenoj agenciji.
38
DECA SU IZVOR NOVE ENERGIJE
Za Nadu Lazić Priselac deca su inspirativna, ali istovremeno i zahtevna. Vreme koje provodi sa njima daje joj novu energiju, a njihovi osmesi i zadovoljstvo motiv su da nastavi dalje.
22 KOLIKO VREDI POSLOVNA IDEJA
42 PREDNOST OTVORENE KOMUNIKACIJE
Za većinu potencijalnih preduzetnika generisanje ideja predstavlja lakši deo posla. Teži, mukotrpniji deo posla predstavljaju istraživanja i analize svih relevantnih faktora koji se moraju uzeti u obzir pri proceni vrednosti ideje. 25 DVA PITANJA ZA PROBIZNIS LIDERE
Kvalitetna komunikacija predstavlja jedan od najvažnijih činilaca profesionalnog uspeha. Znati tehnike komunikacije, vladati sobom i situacijom, znati na adekvatan način izraziti svoje zadovoljstvo i nezadovoljstvo u poslovnom okruženju predstavlja značajnu prednost.
26 BIZNIS ZA PERFEKCIONISTE
44 TRENING - IZMIŠLJENA ILI STVARNA POTREBA
Najbolji način da uđete u ovaj biznis je da počnete sa spremanjem stanova, kuća i poslovnih prostorija vaših prijatelja i rodbine, komšija, te bivših kolega.
Obuke su relativno skupa investicija, ali treba imati u vidu da su investicija, a ne trošak. U vremenu kada se preduzeća bore za opstanak, svakako se mora uložiti u ljude, ali treba voditi računa i o ekonomičnosti i odnosu između uloženog i dobijenog.
34
LEPOTA PRIVATNOG BIZNISA
Pozorište, hrana i vino, nekoliko stotina VIP pozivnica, prigušena svetla, Vivaldi, Betoven i Mocart u pozadini. Pokazalo se da je takva organizacija, odnosno atmosfera, pun poslovni pogodak.priznatu diplomu.
48 POVERENJE JE KLJUČ USPEHA U svim oblicima saradnje sa medijima važna je jasna, koncizna, kompletna, a pre svega ISTINITA poruka, jer se medijima može lagati samo tri puta – prvi, poslednji i nikada više!
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
34 42
SADRŽAJ 8 REČ UREDNIKA Iako istraživanje o tome kako vide svoje poslovanje u 2010. godini nije naišlo na veliki odziv privrednika, odlučili smo da objavimo rezultate kao znak zahvalnosti onima koji su učestvovali u istraživanju. 10 MOŽDA BUDE MALO BOLJE Iako istraživanje o tome kako vide svoje poslovanje u 2010. godini nije naišlo na veliki odziv privrednika, odlučili smo da objavimo rezultate kao znak zahvalnosti onima koji su učestvovali u istraživanju. 12 PREDUZETNICI EVROPE, UJEDINITE SE! Cilj kampanje je da se širom Evrope promoviše preduzetništvo i informišu preduzetnici o svim oblicima podrške njihovim poduhvatima na evropskom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
14
VIRTUELNI SAJAM ZA VAS
Virtuelnim sajmom prevazilaze se vremenska, finansijska, kadrovska i prostorna ograničenja realnih sajamskih manifestacija, a ciljna grupa izlagača su mala i srednja preduzeća.
50 STEEPLECHASE PREDUZETNIŠTVA U SRBIJI Moglo bi se slobodno reći da Srbija priču o preduzetništvu nije sprovela do kraja. Mnogo je ključnih faktora važnih za opstanak malih i srednjih preduzeća, a koji još uvek nisu pokrenuti i pokriveni.
14
53 DUGO PUTOVANJE U EVROPU Deblokadom Prelaznog trgovinskog sporazuma faktor nesigurnosti eliminisan je i Srbija prvi put ulazi u fazu ugovornog odnosa sa EU, što je za njenu privredu i poslovni svet faktor predvidivosti.
54
ONO SI ŠTO JEDEŠ
Misija Sema Sterna je da motiviše i pokrene mlade ljude da pripremaju jela. Prvo sebi, a zatim i članovima porodice, prijateljima i svima ostalima koji dođu u njihov dom. 56 VOLIM KUPOVINU (I RADO JE SE SEĆAM) Kupovina novogodišnjih poklona nije pogubna samo po novčanik, već i po zdravlje. Nisu retki oni koji svoje emotivne praznine popunjavaju šopingom. 58 STATISTIKA
54
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
REČ AUTORA
Mladi i naša budućnost Onlajn časopis PreduzetnikOnline i u 2010. godini nastavlja sa pružanjem doprinosa stvaranju Srbije kao produktivnog društva koje će negovati, uvažavati i podržavati inovativne i kreativne, sposobne i vredne ljude, koji svojim radom i rezultatima zaslužuju svačije poštovanje.
S
vaki put kada saznam za uspešne mlade preduzetnike, oduševim se njihovim idejama i preduzimljivošću. Mnogi od njih još su u tinejdžerskim godinama počeli da razmišljaju i shvataju život drugačije od ogromne većine svojih vršnjaka i, zahvaljujući tome, ali i mnogo čemu drugome, već u svojim dvadesetim uživaju u rezultatima svojih poslovnih poduhvata. Ako povrh toga budu i nagrađeni za postignute rezultate, kao što je to slučaj sa mladim preduzetnikom Milunom Tešovićem (24), jednostavno ne mogu, a da ne kažem: Svaka čast! Ovaj mladi Kanađanin, rodom iz Sarajeva, a koji danas živi, radi i studira u Vankuveru, sa 16 godina pokrenuo je sajt MetroLyrics.com koji je danas prema posećenosti treći muzički sajt na svetu. Vlasnik navedenog sajta, svojevrsne onlajn biblioteke tekstova pesama, danas je kompanija MetroLeap Media Inc. koju je mladi gospodin Tešović osnovao zajedno sa svojim prijateljem Alenom Juristovskim. AOL Music, Billboard, MTV, samo su neki od svetski poznatih brendova u muzičkoj industriji sa kojima je Tešovićeva MetroLeap Media sklopila strateško partnerstvo. Zahvaljujući svojoj poslovnoj pronicljivosti, prošle godine mu je u Kanzasu, u sklopu Globalne nedelje preduzetništva 2009. godine, dodeljena titula šampiona među studentima preduzetnicima (Global Student Entrepreneur Champion) u takmičenju u kojem su učestvovali studenti preduzetnici iz 18 zemalja. Nekoliko meseci pre toga proglašen je za najboljeg studenta preduzetnika u Kanadi za 2009. godinu. A onda, pogledam s terase svog stana u dvorište zgrade u kojoj živim i vidim grupu mladih ljudi, njih desetak, prosečne starosti oko 16 godina, kako u vreme velikog odmora ili nekog časa sa kojeg su odlučili da „pobegnu“ iz obližnje srednje škole ispijaju dvolitarske flaše piva, psuju, viču i ostavljaju smeće iza sebe. Nedaleko od njih, misleći da su iza garaža skriveni od pogleda stanara iz zgrada koje okružuju dvorište, njih trojica na temperaturi od -7°C cupkaju u mestu i puše marihuanu. Šta reći na ovakav prizor? Jesu li oni slika sadašnje i buduće Srbije? Ne verujem, i ne želim da verujem, da je to slika omladine u Srbiji i da u Srbiji ne postoje kreativni i inovativni mladi ljudi koji će jednoga dana, poput Miluna Tešovića, poneti titule šampiona među mladim preduzetnicima. Ali ne u Kanadi, Americi, Australiji ili nekoj drugoj zemlji, već u Srbiji, a onda i na globalnom nivou. Verujem da su trenutno preovlađujuće moralne vrednosti koje veličaju neradnike i nesposobne, ulizice i poslušnike, grubijane i kriminalce, samo prolazne i da
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
nisu ostavile duboke korene u našem društvu, kako to, nažalost, izgleda na prvi pogled. U tom smislu, onlajn časopis PreduzetnikOnline i u 2010. godini nastavlja sa pružanjem doprinosa stvaranju Srbije kao produktivnog društva koje će negovati, uvažavati i podržavati inovativne i kreativne, sposobne i vredne ljude, koji svojim radom i rezultatima zaslužuju svačije poštovanje. Nastavljamo i u 2010. godini sa podrškom preduzetništvu, pod sloganom – Prilike su svuda oko nas, ne smemo ih propustiti! Prvo izdanje onlajn časopisa PreduzetnikOnline u 2010. godini izlazi sa značajnom podrškom i pojačanjem. Konačno, posle skoro pet godina od stvaranja ideje o veb sajtu posvećenom preduzetništvu, odnosno vlasnicima i menadžerima u malim i srednjim preduzećima i preduzetničkim radnjama, kao i onima koji planiraju da započnu sopstvene biznise, startuje novi Internet sajt www.preduzetnik.com. Osim tekstova iz časopisa, u već poznatim rubrikama: Dešavanja, Predstavljamo, Za početnike, Poslovne ideje, Intervju/Priča iz prakse, Menadžment, Marketing i Slobodna tema (kojoj je pripala rubrika Poslovna etika), sajt će biti ažuriran svežim tekstovima iz navedenih rubrika, u formi saveta, predloga, ideja, itd. Siguran sam da poput Miluna Tešovića, s početka uvodnika, koji me je zadivio svojom jednostavnom idejom, preduzimljivošću i pronicljivošću, zbog čega je i osvojio gore navedene nagrade, i u Srbiji imamo mlade preduzetnike koji su uspešni u svojim biznisima, a imaju manje od 30 godina. Želeo bih da stranice ovog časopisa i Internet sajta www.preduzetnik.com budu pune tekstova o našim mladim preduzetnicima koji žive, rade i studiraju u Srbiji i čiji su biznisi zasnovani na njihovim idejama, jer su to ljudi koji treba da budu uzor onim šesnaestogodišnjacima koji se truju i samouništavaju u dvorištima naših zgrada. Verovatno kao i mnogi drugi obični smrtnici, u trenucima kada čitam o životima uspešnih mladih preduzetnika, poželim da sam barem 10 godina mlađi, jer što smo stariji čini nam se da vreme postaje sve oskudniji resurs. Međutim, završavam ovaj uvodnik rečima gospođe Nade Lazić Priselac, moje sagovornice u intervjuu objavljenom u ovom broju časopisa, sa kojom se u potpunosti slažem: „Lako je biti general posle bitke. Da mogu, sigurno bih ispravila nešto iz svog prethodnog iskustva, uradila bih drugačije, ali u preduzetništvu nema vraćanja na staro, učinili bismo najveću grešku ako ne bismo gledali u budućnost.“ Goran Sečujski Glavni i odgovorni urednik
Preduzetnik online
PreduzetnikOnline Onlajn časopis za preduzetnike. Izlazi mesečno u elektronskoj formi. Broj 5/6 - Januar/Februar 2010. Časopis je besplatan. Izdaje: Business Media doo Adresa: Novi Sad, Stevana Milovanova 6 Direktor: Goran Sečujski Telefon: +381.21.472.99.49 Mobilni: +381.63.590.586 Imejl: office@businessmedia.rs Internet sajt: www.businessmedia.rs
Glavni i odgovorni urednik: Goran Sečujski Lektura: Mirjana Brković Saradnici: Marija Blaževski, Emina Komazec, Sanja Perković-Goga, Miodrag Popović, Jelena Šljivar, Jovan Šukara, Radmila Zlatanović, Zvjezdana Vunjak
Za korišćenje fotografija objavljenih u časopisu pribavljeno je odobrenje njihovih autora ili se fotografije koriste u skladu sa pravilima izvora iz kojeg su preuzete.
Business Media svoje izvore informacija smatra pouzdanim i proverava što je moguće više informacija, mada su moguća i odstupanja. S tim u vezi, čitaoci podatke i informacije u časopisu koriste na sopstveni rizik.
© 2009 Sva prava zadržana.
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
DEŠAVANJA
KAKO PRIVREDNICI VIDE 2010. GODINU
Možda bude malo bolje I
straživanje koje je preduzeće Business Media d.o.o. pokrenulo polovinom decembra 2009. godine nije naišlo na veliki odziv vlasnika preduzeća i preduzetničkih radnji u Srbiji, uprkos tome što je poziv za popunu ankete (koja je bila anonimna) poslat na imejl adrese više od 300 privrednih subjekata i što je rok za popunu ankete bio pomeren do 31. januara. Ne ulazeći u razloge odbijanja učestvovanja u istraživanju, kao i razloge zbog kojih je većina započela, pa odustala od popunjavanja ankete, odlučili smo se da ona 22 odgovora (ispravno popunjene ankete) na neki način sažmemo u ovom kratkom izveštaju.
preduzeće, odnosno preduzetnička radnja je iz oblasti građevine, marketinga, obrazovanja, prevoza, video produkcije, itd. Gotovo polovina ispitanika (45,45%) predviđa da će srpska ekonomija u 2010. godini zabeležiti rast, na drugom mestu su oni koji predviđaju stagnaciju (36,36%), a onih sa pesimističnijim predviđanjima je najmanje (18,18%). Ispitanicima je postavljeno slično pitanje, ali u vezi
OPTIMIZAM
Najveći broj ispitanika koji su odgovorili na svih 14 pitanja vlasnici su i/ili direktori malih preduzeća (50%), zatim slede vlasnici preduzetničkih radnji (27,27%), te vlasnici i/ili direktori srednjih (13,64%), odnosno velikih preduzeća (9,09%). Najveći broj njih bavi se trgovinom, a po jedno 10
sa njihovim očekivanjima o tome kako će poslovati njihova preduzeća, odnosno radnje. Više od polovine onih koji su odgovorili na anketu (54,55%) predviđaju bolje poslovne
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
rezultate svojih preduzeća/radnji u 2010. u poređenju sa 2009. godinom. Približno iste rezultate rada svog preduzeća/radnje (bez velikih promena) u 2010. godini predviđa trećina ispitanika, tačnije njih 31,82%, a lošije rezultate predviđa 9,09% ispitanika. Jedan ispitanik nije znao da odgovori na postavljeno pitanje. U sledećem pitanju ispitanici su imali mogućnost da od ponuđenih odgovora izaberu sve one koji se odnose na njihove planirane aktivnosti u 2010. godini. Tako je polovina ispitanika odgovorila da u 2010. godini planiraju da uvedu novi proizvod i/ili uslugu, trećina je odgovorila da planiraju da se zaduže kod poslovnih banaka, da prošire svoje tržište (npr. nastupom na međunarodnim tržištima), odnosno da planiraju da sklope strateška partnerstva. Petina ispitanika planira tehnološko osavremenjivanje preduzeća, odnosno radnje (npr. uvođenje novog softvera) i isti broj
Slika: pfala (Flickr)
Iako istraživanje o tome kako vide svoje poslovanje u 2010. godini nije naišlo na veliki odziv privrednika, odlučili smo da objavimo rezultate kao znak zahvalnosti onima koji su učestvovali u istraživanju.
DEŠAVANJA
ispitanika planira da poveća broj za- koriste u 2010. godini nedvosmisle- SAVETI ZA POČETNIKE poslenih. no se istakla stručnost zaposlenih, a Na pitanje šta bi poručili građanima Prošlu godinu, prema odgovori- kao svoju najveću slabost istakli su Srbije koji planiraju da započnu ma ispitanika, obeležile su ekonom- nedostatak finansijskih sredstava. privatan biznis u 2010. godini, poska kriza, nestabilnost, nelikvidnost Ukidanje viza i najava subven- lovina ispitanika ohrabruje buduće i nesposobnost političara. Ispitanici cionisanih kredita dve su najčešće preduzetnike i savetuje ih da budu su predvideli da će slična situacija navedene šanse koje su ispitanici uporni u ostvarenju onoga što su obeležiti i 2010. zamislili. Gotogodinu, s tim što vo trećina ispiU okviru pitanja u kojem su ispitanici imali mogućnost da izaberu što više su neki od ispitanika savetuje odgovora koji odgovaraju njihovim planiranim aktivnostima, istakao se tanika naglasili potencijalne jedan (slobodan) odgovor. Dakle, na pitanje šta planira u 2010. godini, da će ovo biti preduzetnike da jedan ispitanik (ženskog roda) odgovorio je – trudničko i porodiljsko bogodina socijalne žure sa svolovanje od polovine godine. Ovo je ujedno i razlog koji će, kako je to nih nemira i vejom odlukom naveo ispitanik, dovesti do zatvaranja radnje. like budžetske o započinjanju potrošnje. samostalnog poSledeća četiri pitanja, svojevrs- istakli kao potencijalno značajne sla, jer ova godina neće biti pravo na blic S.W.O.T. analiza bila su za ostvarenje svojih ciljeva u 2010. vreme za realizaciju te odluke, a očigledna kočnica za nastavak pop- godini, a kao najveće probleme koji najmanje je onih koji savetuju da unjavanja ankete većine onih koji su mogu ugroziti ostvarenje ciljeva se ne započinje privatan biznis u je započeli, a nisu je dovršili u pot- najviše ispitanika navelo je jačanje Srbiji. punosti. Na pitanje koja je najveća evra i korupciju. prednost koju će najviše pokušati da - Goran Sečujski
Izdvojeni odgovori Svetska ekonomska kriza, brutalno ponašanje velikih trgovinskih lanaca u odnosu na domaće proizvođače, a zidaju marže „do besvesti“. Bankari kupuju trezorske i vladine zapise, umesto da kreditiraju privredu, tako da će kraj 2009. godine biti završen klasičnim špekulacijama sa eurom itd., itd. (odgovor na pitanje Šta je po vašem mišljenju obeležilo 2009. kada je u pitanju srpska ekonomija?) Investicione aktivnosti na infrastrukturnim objektima pretvoriće i ono malo tendera u namešetene tendere, svaka politička turbulencija, a biće ih dosta u 2010. godini, ne pravi samo državne troškove, privreda ce napraviti gadne troškove. Veći skup lumpen proletera, neznalica i frustriranih diletanata u i oko Vlade, nisam mogao zamisliti. Nisam siguran da će nam ambijent biti stabilan. (odgovor na pitanje Iz sadašnje perspektive, navedite šta bi moglo obeležiti 2010. kada je u pitanju srpska ekonomija.) Možda malo bolja situacija, ali bez bitnijih promena, smatram da će skepticizam banaka koje su sada prelikvidne bitno uticati da se ništa posebno neće promeniti. (odgovor na pitanje Iz sadašnje perspektive, navedite šta bi moglo obeležiti 2010. kada je u pitanju srpska ekonomija.) Naravno, subvencionisani krediti su valjda jedino što je ova Vlada pozitivno uradila za privredu. Nažalost, veliki trgovci su povlačeći ta sredstva uslovljavali dobavljače da odobravaju cassa sconto za izmirenje obaveza, iako su probili rokove za izmirenje obaveza i preko 100 dana. Dakle, smiriti kurs dinara, podsticati kreditima firme koje stvaraju nove vrednosti, dakle, proizvođače pre svega proizvodnih, a potom potrošnih dobara. (odgovor na pitanje Koji biste izazov (šansu) izdvojili kao potencijalno značajan za ostvarenje ciljeva u 2010. (npr. ukidanje viza, najave subvencionisanih kredita i sl.)?) Korupcija, korupcija, korupcija. Ja kad tražim nešto od nekog ministarstva i kad mi kažu da ne može, a to je najčešći prvi odgovor, ja razmišljam kao privrednik samo na dva načina. Ili tamo neko traži pare ili ja tražim nešto nezakonito. I za jedno i za drugo treba da mi odmah kažu kako bih preduzimao druge mere. (odgovor na pitanje Koji biste eventualni problem izdvojili kao potencijalnu opasnost za ostvarenje ciljeva vašeg preduzeća/radnje u 2010. godini (npr. jačanje evra, rast cene nafte i sl.)?) Korupcija, banditizam u Srbiji, ovde ako hoćeš ozbiljno da se baviš biznisom moraš biti političar, jer su sva merila zarade i prostora da zaradiš obezvređena. (odgovor na pitanje Koji biste eventualni problem izdvojili kao potencijalnu opasnost za ostvarenje ciljeva vašeg preduzeća/radnje u 2010. godini (npr. jačanje evra, rast cene nafte i sl.)?) PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
11
DEŠAVANJA
EVROPSKA NEDELJA PREDUZETNIŠTVA
Preduzetnici Evrope, ujedinite se! Cilj kampanje je da se širom Evrope promoviše preduzetništvo i informišu preduzetnici o svim oblicima podrške njihovim poduhvatima na evropskom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
O
d 25. maja do 1. juna 2010. godine Srbija će se po drugi put pridružiti ostalim evropskim državama u proslavi preduzetništva tokom Evropske nedelje preduzetništva (Evropska nedelja malih i srednjih preduzeća – European SME Week. Cilj ove kampanje je da se promoviše preduzetništvo i informišu preduzetnici o svim oblicima podrške njihovim poduhvatima na evropskom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Prva Evropska nedelja preduzetništva obeležena je prošle godine sa više od 1.000 različitih aktivnosti širom Evrope, koje su imale jedinstvenu poruku – promovisati preduzetništvo i podići svest o potrebi pružanja podrške malom biznisu. Iako se Evropska nedelja preduzetništva zvanično obeležava tokom jedne nedelje (od 25. maja do 1. juna), zemlje učesnice će aktivnosti pod njenim kišobranom organizovati tokom maja i juna 2010. godine. Cilj je da se postojeći i potencijalni preduzetnici informišu i povežu i da im se pomogne u realizaciji njihovih ideja. Evropska nedelja preduzetništva ohrabruje i podržava mala i srednja preduzeća u ostva12
Evropska nedelja preduzetništva je jedna od mera za implementaciju Akta o malom biznisu (Small Business Act – SBA), prvog sveobuhvatnog okvira za politiku prema malim i srednjim preduzećima, koji se odnosi na Evropsku uniju i zemlje članice. renju njihovog punog potencijala, a potencijalne preduzetnike podstiče da istraju u ostvarenju svojih želja. Aktivnosti mogu biti organizovane od strane bilo koje organizacije u zemljama učesnicama, samostalno ili u partnerstvu sa drugim organizacijama. Na taj način sami organizatori stiču korisna iskustva povezujući se sa drugim or-
ganizacijama, ali i sa preduzetnicima, informišući ih i upoznajući sa uslugama koje su im namenjene. Svaka od aktivnosti koja se organizuje pod kapom Evropske nedelje preduzetništva (konferencije, sajmovi, otvoreni dani, on-
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
lajn aktivnosti, radionice, seminari, takmičenja, umrežavanje, itd.) fokusirana je na specifične teme kao što su preduzetništvo, inovativnost, zaštita životne sredine, ekonomski rast, društvena odgovornost, podrška biznisu, poslovna strategija, mogućnosti finansiranja, početnici u biznisu, poreska i pravna pitanja, bankrotstvo, itd. Učestvujući u ovim aktivnostima, preduzetnici se povezuju sa svojim kolegama preduzetnicima iz čijih iskustava mogu mnogo novog da nauče, što može biti dobar povod za stvaranje novih poslovih ideja i za jačanje samopouzdanja neophodnog za rast i razvoj biznisa. Preduzetnici iz aktivnosti tokom Evropske nedelje preduzetništva mogu da saznaju nešto više i o raznim oblicima finansijske pomoći koji su im dostupni. Zvaničan početak druge Evropske nedelje preduzetništva biće obeležen 25. maja u Briselu, zajedno sa ceremonijom dodele Evropske nagrade za video rad o preduzetništvu 2010. godine, a događaji kojima će se zvanično obeležiti završetak Evropske nedelje preduzetništva biće organizovani u Madridu 31. maja i 1. juna ove godine.
DEŠAVANJA
EVROPSKA NAGRADA ZA VIDEO RAD O PREDUZETNIŠTVU 2010
Evropska komisija pozvala je zainteresovane pojedince i pravna lica, studente, organizacije i asocijacije, preduzetnike i profesionalce da, u sklopu druge Evropske nedelje preduzetništva, do 9. aprila 2010. godine pošalju svoje prijave i kratke video radove na temu preduzetništva. Kako prošle, tako i ove godine ljubitelji filma imaju priliku da pokažu svoju kreativnost u produkciji kratkih filmova koji treba da odgovore na sledeća pitanja: Šta je zapravo preduzetništvo? Šta je potrebno da bi se ljudi ohrabrili da postanu preduzetnici? Šta je potrebno da bi se prevazišle stare predrasude i ponudila nova vizija preduzetništva? Iz ovih pitanja izvedene su tri takmičarske kategorije:
Evropska nedelja preduzetništva: • Informiše: pruža i širi informacije o ponudama za podršku malom biznisu na evropskom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. • Podržava: stvaranje partnerstava između EU i malih i srednjih preduzeća, podvlačeći da je Evropa jača ako ima konkurentnija preduzeća i ukazujući na podršku koju mogu očekivati od EU. • Inspiriše: motiviše postojeća mala i srednja preduzeća da prošire svoje vidike i na dalji rast i razvoj. • Ohrabruje: ukazuje mladima da je preduzetništvo atraktivan put za izgradnju karijere. 1. Preduzetništvo – drugačiji način života, 2. Preduzetništvo – izazovi i koristi, 3. Preduzetništvo – put ka budućnosti. Pobednički video radovi u sve tri kategorije biće nagrađeni sa 3.333 EUR, drugoplasirani sa 2.222 EUR, a trećeplasirani sa 1.111 EUR. Pet tzv. „specijalnih pobednika“,
mlađih od 25 godina, biće nagrađeni sa po 555 EUR. Autori najboljih radova biće pozvani na specijalnu ceremoniju dodele nagrada 25. maja ove godine u Briselu. Više informacija o takmičenju može se videti na sajtu Evropske nagrade za video rad o preduzetništvu 2010. - Goran Sečujski
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
13
PREDSTAVLJAMO
INTERNET BIZNIS PORTAL EFAIR4U
Virtuelni sajam za vas Virtuelnim sajmom prevazilaze se vremenska, finansijska, kadrovska i prostorna ograničenja realnih sajamskih manifestacija, a ciljna grupa izlagača su mala i srednja preduzeća. 14
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
PREDSTAVLJAMO
U
češće na sajmovima predstavlja jedan od najboljih načina da se predstavite svojim kupcima i potencijalnim kupcima. Snaga i potencijal direktnog kontakta koju pruža sajam kao oblik unapređenja prodaje, posebno sa potencijalnim kupcima, nemerljiva je u odnosu na druge oblike i instrumente marketing komuniciranja. Sigurno postoji najmanje jedno godišnje sajamsko dešavanje koje je posebno interesantno za delatnost kojom
se bavi vaše preduzeće, odnosno preduzetnička radnja, bilo da je ono organizovano u Srbiji ili negde u inostranstvu. Mnogim privrednim subjektima pojedini sajmovi predstavljaju krunu svih poslovnih dešavanja u jednoj godini, pa su svi njihovi resursi usmereni upravo na učešće na njima. Pored očigledne prednosti u obliku direktnog kontakta koju nam nude sajmovi, ipak oni su mnogim privrednim subjektima u Srbiji još
uvek nedostupni. Razlog je, pre svega, u činjenici da su zakup prostora na sajmovima, te suma svih dodatnih troškova u vidu utrošene električne energije, vode, priključenja telefonske linije, internet konekcije, itd. veoma visoki i zato nisu sastavni deo budžeta za marketing komuniciranje mnogih ovdašnjih privrednih subjekata. O učešću na sajmovima u inostranstvu suvišno je i govoriti. Učešće na sajmovima zato se svodi na ulogu posetioca, kako bi se, ako
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
15
PREDSTAVLJAMO
ništa drugo, stek- Šta je efair4u.com? ska ograničenja la delimična slika - B2B & B2C (Business to Business & Business to Consumer) portal koji na karakteristična za o konkurenciji dinamičan i interaktivan način simulira sajamske manifestacije. realnu sajamsku i trendovima u A kako? manifestaciju, određenoj delat- - Vrlo jednostavno. Virtuelni sajam se nalazi u trodimenzionalnom postavljanjem i okruženju i na interaktivan način vas vodi u obilazak sajma. Na virtuel- opremanjem virnosti. Ukoliko ste nom sajmu www.efair4u.com imate hale, štandove, izlagače na tim tuelnog štanda se prepoznali u štandovima i posetioce. Na tom sajmu možete da izlažete ili da budete prevazilaze se i prethodnom delu posetilac ili i jedno i drugo. finansijska (jer teksta, ne ot- Ko može da bude izlagač na virtuelnom sajmu? je servis u ospisujte sajmove - Svako pravno lice. novi besplatan), kao mogućnost ali i kadrovska da se predstavite Izvor: www.efair4u.com ograničenja rekupcima i potenalnih sajamskih cijalnim kupcima, jer rešenje uvek ja i promociju izvoza – SIEPA, jeste manifestacija. Da bi se postavio i postoji. Konkrentno, iz beogradskog predstavljanje srpske privrede i opremio virtuelni štand dovoljno je preduzeća Expologic d.o.o. stiže podrška lakšem i bržem povezivanju posedovanje minimuma znanja o Innam potpuni made in Serbia proiz- preduzeća u Srbiji i, u isto vreme, ternetu, a ako je i to neizvodljivo, vod – Internet biznis protal Efair4u pružanje relevantnih informacija o zaposleni u Expologic-u učiniće to (www.efair4u.com), zasnovan na biznisu u Srbiji zainteresovanima u umesto vas. Isto tako, Efair4u vam ideji da se svakom preduzeću i radnji inostranstvu. omogućava globalnu vidljivost – sa u Srbiji, ali i u inostranstvu, omogući Za samo 20-tak minuta možete bilo koje tačke na planeti možete globalno izlaganje proizvoda i uslu- imati gotov virtuelni štand, koji pri postati posetilac i izlagač na virga, bez obzira na raspoložive finan- tome možete opremiti eksponatima, tuelnom sajmu, čime se prevazilazi sijske, kadrovske i druge resurse i to promotivnim materijalima i sl., a za i četvrto, prostorno ograničenje re24h dnevno, 365 dana u godini. samo nekoliko minuta možete dodati alnih sajamskih manifestacija. Cilj ovog projekta, koji su nov proizvod, promeniti boju štanda, Ciljna grupa izlagača ovog inače podržale Privredna komora postaviti nov logotip, itd. Osim što virtuelnog sajma su mala i srednja Srbije i Agencija za strana ulagan- se na ovaj način prevazilaze vremen- preduzeća i preduzetničke radnje
16
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
PREDSTAVLJAMO
koja uz ovakav vid ako u tom trenutku marketing komuniste na Internetu, niciranja prezentuju odnosno virtuelnom sebe, svoj proizvod i/ štandu. ili uslugu. Posetioci su Efair4u, takođe, prvenstveno ljudi kojipruža mogućnost postma su potrebne inforavljanja video materimacije o preduzećima jala izlagača u koniz regiona i njihovim ferencijskoj sali, koji proizvodnim asortimće biti prezentovan i anima, bilo da su to najavljivan na glavnoj potencijalni kupci ili stranici portala. konkurenti. Prostor Pored poslovnih vesti nije ograničen ni brona početnoj stranici jem izlagača, ni brojem posetilaca. posete i proizvodi u centru pažnje portala i mogućnosti oglašavanja na Efair4u broji ukupno 16 posetilaca beleže se, što možete sajmu, postoji niz dodatnih besplatrazličitih sajmova koji su postavljeni pratiti u posebnom delu posvećenom nih servisa na sajmu kao što je npr. u 16 nezavisnih hala, koji sa svojim statistici posećenosti štanda. Pose- informacija o novim izlagačima i popotkategorijama setiocima. pokrivaju preko U 700 oblasti po- Na Internet portalu Efair4u možete pronaći 16 različitih sajmova: (1) preduzeću Exslovanja. Tipski Sajam automobila, vozila i motora; (2) Sajam bankarstva, osiguranja, pologic d.o.o. štandovi su istih investicija i nekretnina; (3) Sajam građevinarstva; (4) Sajam obrazovan- planiraju da se veličina i besplat- ja i zapošljavanja; (5) Sajam zabave i umetnosti; (6) Sajam tekstila, Internet portal ni su za izlagače koža i obuća, kozmetika, nakit i satovi; (7) Sajam hrane, pića i pol- Efair4u već po(svakom izlagaču joprivrede; (8) Sajam nameštaja, repromaterijala, mašina i alata za lovinom 2010. obezbeđen je obradu drveta; (9) Sajam informatike, telekomunikacija i elektronike; godine proširi na prostor do 100 (10) Sajam zaštite životne sredine i energetike; (11) Sajam medicine, tržišta zemalja MB za potrebe farmacije, stomatologije i veterine; (12) Sajam nautike, lova i ribolova; Jugoistočne Evsmeštanja mul- (13) Sajam pakovanja, ambalaže, hemije, plastika i guma; (14) Sajam rope, a zatim t i m e d i j a l n o g turizma i ugostiteljstva; (15) Sajam transporta, logistike, distribucije i i globalno. U promo materi- skladištenja; (16) Sajam grafike, biro opreme i medija. ovom preduzeću jala – fotografija, smatraju da će dokumenata i 2 tek tada portal video spota). Ukoliko poželite da tioci se pre ulaska na sajam mogu demonstrirati sav svoj potencijal, budete drugačiji od ostalih izlagača, prijaviti i tako registrovani mogu jer će više desetina, pa čak i stopostoji mogućnost da se specijalno da ostvare komunikaciju sa vama tina hiljada preduzeća, lakše tražiti prema vašim potrebama napravi tzv. putem chat-a ili elektronske pošte, nove partnere i kupce u zemlji i incustom made stand, koji ostranstvu, a poslove će podrazumeva da pored moći da sklapaju jedtotal branding-a imate nostavnom komunikacimogućnost da na štand jom unutar portala. postavite svetleći znak, Efair4u, dakle, 3D objekte vaših proizbriše granice između voda i mnogo drugih deprivreda, zahvaljujući talja koji će vaš štand modernim tehnologiučiniti drugačijim. Uz jama koje omogućavaju to ovaj tip štanda vam nove načine poslovne pruža mogućnost da se komunikacije i, što je na njemu pojave hosnajvažnije, dostupan je tese, obučene u boje svima. vašeg preduzeća. Posete vašem - Goran Sečujski štandu, vreme trajanja PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
17
ZA POČETNIKE
ZNAČAJ KNJIGOVODSTVENIH AGENCIJA ZA PREDUZETNIKE
Pomagajte, zatrpani smo papirologijom Razgovarati o poslu bez upotrebe brojki gotovo je nezamislivo. Knjigovodstvene evidencije predstavljaju dragocenu podlogu za donošenje poslovnih odluka, osim što se njihovim vođenjem ispunjava zakonska obaveza. Za najveći broj preduzetnika pravo rešenje je poveravanje ovog posla knjigovodstvenoj agenciji. Autor: Jovan Šukara
Jovan Šukara Magistar ekonomskih nauka. Direktor knjigovodstvene agencije AKTIVA SISTEM DOO.
U
periodu od devedesetih do dvehiljaditih godina, nastajanjem i razvojem privatnog preduzetništva, od beznačajnog udela devedesetih do dominantnog dvehiljaditih, nastajale su i razvijale se knjigovodstvene agencije. Novonastalom privatnom sektoru, one na tržišnim principima pružaju knjigovodstvene, ali veoma često i sve druge administrativne usluge. Lepeza usluga većine knjigovodstvenih agencija prilagođena je tako da zadovolji potrebe klijenata od momenta pokretanja posla tokom celog njegovog trajanja u skoro svim segmentima administrativnog, pravnog, ekonomskog i finansijskog aspekta poslovanja. Usluge ovih agencija profilisane su prema potrebama malih preduzeća i preduzetničkih radnji. Pored velike raznolikosti, usluge koje pružaju knjigovodstvene agencije mogu se grupisati u sledeće celine: 1) vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja, 2) platni promet, 3) obračun zarada i drugih oporezivih is18
plata, 4) kadrovski poslovi, 5) poreska uprava, 6) vođenje trgovačkih evidencija, 7) registracije promena kod Agencije za privredne registre (APR) i 8) ostale usluge. Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
Pod pojmom knjigovodstvene agencije u ovom tekstu podrazumeva se privredni subjekat čija je pretežna delatnost pružanje usluga iz podgrupe 74120 – Računovodstveni i knjigovodstveni poslovi i poslovi kontrole, savetodavni poslovi u vezi s porezom. Pojam knjigovodstvo, koji se koristi u ovom tekstu, predstavlja sinonim za pojam računovodstvo, pa se sinonimima smatraju i sintagme koje su nastali kombinacijom reči knjigovodstvena, odnosno računovodstvena, i agencija, odnosno biro, servis, centar i slično.
je osnovna, bazna usluga knjigovodstvenih agencija i obuhvata: vođenje dnevnika, glavne knjige i pomoćnih knjiga ako se vodi dvojno knjigovodstvo, odnosno knjige prihoda i rashoda ako se knjigovodstvo vodi po načelima prostog knjigovodstva; • vođenje analitičkih knjigovodstava: kupci, dobavljači, osnovna sredstva, roba, proizvodnja, materijal, gotovi proizvodi; • vođenje PDV evidencija, obračun PDV-a, izrada poreske prijave za PDV; • analiza poslovanja sa ciljem da se klijentu obezbedi podloga za donošenje najboljih poslovnih odluka, kao i da se klijent usmeri u pravcu plaćanja najmanjih poreskih dažbina u skladu sa važećim propisima (korišćenje zakonom predviđenih olakšica, poreskih kredita i slično); • sastavljanje finansijskih izveštaja – izrada završnog računa: bilans stanja, bilans uspeha i statistički aneks, sa predajom nadležnim državnim organima; • sastavljanje i pre-
ZA POČETNIKE
daja Poreskoj upravi poreskog bilansa i poreske prijave poreza na dobit, odnosno poreza na dohodak građana. Usluga platnog prometa sadrži: • gotovinski platni promet: predaja pazara, zajmova i drugih uplata na tekući račun te podizanje plata, zajmova i drugih isplata sa tekućeg računa, kao i realizacija naplate čekova sa tekućih računa građana; • bezgotovinski platni promet: pribavljanje izvoda tekućih računa i upoznavanje klijenta sa promenama, realizacija naloga za prenos sredstava radi izmirivanja klijentovih obaveza iz poslovanja, najčešće upotrebom elektronskog platnog prometa (e-banking), te izrada potrebne dokumentacije za naplatu menica po kojima je klijent remitent (primalac, korisnik); • platni promet sa inostranstvom: realizacija klijentovog raspolaganja sredstvima na deviznim računima, izmirivanje klijentovih deviznih obaveza kao i kupovina, odnosno prodaja deviza sa deviznog računa, te predaja propisanih izveštaja deviznom inspektoratu. Obračun zarada i drugih oporezivih isplata sastoji se od: • obračuna zarada i naknada zarada za radnike, direktore, osnivače i vlasnike – neto zarada, bruto zarada, porezi i doprinosi, realizacija administrativnih i/ili sudskih zabrana, bolovanja do i preko 30 dana, porodiljskog bolovanja i sl., predaja tih obračuna Zavodu za zdravstveno osiguranje, kao i obračun svih drugih ličnih primanja zaposlenih: regres, topli obrok, putni troškovi; • obračuna naknada po ugovorima o delu, privremenim i povremenim poslovima, obračun zakupnina, kapitalnih dobiti i slično; • izrade i predaje poreskoj upravi odgovarajućih poreskih prijava za svaku oporezivu isplatu; • vođenja analitičkog
Ustavno načelo da se obaveza plaćanja poreza i drugih dažbina zasniva na ekonomskoj moći obveznika (član 91. Ustava Republike Srbije) realizuje se kroz niz propisa, a osnovni su: Zakon o porezu na dohodak građana, Zakon o porezu na dobit preduzeća i Zakon o računovodstvu i reviziji. knjigovodstva zarada i evidencija o svim obračunima i isplatama, a u svrhu izrade M-4 i PPP obrazaca. Kadrovske poslove predstavljaju sledeće aktivnosti: • izrada ugovora o radu kod zapošljavanja radnika, ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o dopunskom radu, ugovora o delu i slično; • prijave i odjave radnika, direktora, osnivača i vlasnika u Fondu penzionog i invalidskog osiguranja; • izrada rešenja o godišnjim odmorima, dopustima radnika i slično kao i izrada raznih potvrda o zaposlenju, visini primanja i slično; • upis staža zaposlenima, izrada M-4 obrazaca; • pravljenje novih i overavanje postojećih zdravstvenih knjižica. Poreska uprava obuhvata: • uzimanje listinga i usklađivanje stanja poreskih računa; • sređivanje poreske situcije, rešavanje preknjižavanja i povraćaja poreza; • predaja poreskih prijava; • učešće u poreskom postupku i sva korespondencija klijenta sa Poreskom upravom; • učestvovanje u odbrani klijenta u prekršajnim postupcima koji se vode pred Poreskom upravom. Vođenje trgovačkih evidencija jeste: • izrada kalkulacija u
maloprodajnim i veleprodajnim objektima; • izrada međuskladišnica, nivelacija, otpisa i sličnih dokumenata o promenama vezanim za trgovačku robu; • vođenje KEPU knjige za maloprodaju/veleprodaju. Registraciju promena kod Agencije za privredne registre predstavljaju sledeće delatnosti: • izrada osnivačkih akata i registracija osnivanja novog privrednog subjekta; • registrovanje promena poslovnog imena, sedišta, delatnosti, kapitala, pravne forme, ovlašćenog lica i slično; • registrovanje trajne ili privremene odjave delatnosti kod preduzetničkih radnji, odnosno likvidacije privrednih društava. Ostale usluge čine: • kurirske usluge: obilazak klijenta i njegovih poslovnih jedinica na terenu radi odnošenja i donošenja dokumentacije i/ili pazara; • izrada opštih akata, npr. sistematizacija radnih mesta, pravilnik o bezbednosti i zdravlju na radu i slično; • izrada statističkih izveštaja. Cela lepeza gore nabrojanih usluga ima za zajednički cilj da omogući da se klijent u celosti posveti svojem poslovanju, a da agencija preuzme celokupnu klijentovu administraciju i servisiranje prema državnim institucijama. U okviru svih nabrojanih i spomenutih usluga podrazumeva se permanentna edukacija i savetovanje klijenata.
RAZNOLIKA PONUDA OMOGUĆAVA ODGOVARAJUĆI IZBOR
Na tržištu paralelno postoje različite knjigovodstvene agencije, koje možemo podeliti po: • Veličini – na male koje imaju svega nekoliko klijenata, srednje koje imaju desetine
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
19
klijenata i velike koje imaju na stotine klijenata. • Specijalizovanosti – na one koje pružaju gotovo isključivo kniigovodstvene usluge, one koje osim knjigovodstvenih usluga pružaju i usluge usko sa njima povezane (platni promet, obračun zarada i drugih oporezivih isplata, kadrovski poslovi i poreska uprava) i one koje imaju širu ponudu i pretenduju da pokriju kompletno administrativno poslovanje svojih klijenata. • Mestu pružanja usluga – na one koje usluge pružaju isključivo na adresi klijenta, u njegovim poslovnim prostorijama, one koje deo usluga pružaju u svojim prostorijama, a deo na adresi klijenta i one koje usluge pružaju isključivo u vlastitim prostorijama u koje im dokumentaciju donose klijenti ili agencijska kurirska služba. • Pravnoj formi – na one koje su registrovane kao privredna društva i one koje su registrovane kao preduzetničke radnje. Svaki preduzetnik će izabrati saradnju sa njemu odgovarajućom knjigovodstvenom agencijom, pri čemu kriterijumi za izbor mogu biti sledeći: • asortiman usluga, mogućnost agencije da zadovolji sve potrebe klijenta; • kvalitet usluge, stručnost kadra sa kojim agencija raspolaže i njegova efikasnost koja je uslovljena unutrašnjom organizacijom i tehničkom opremljenošću agencije; • cena usluge, količnik odnosa cene sa jedne i obima i kvaliteta usluge sa druge strane; • pouzdanost, mogućnost agencije da uspešno reaguje na iznenadne poremećaje u vlastitom poslovanju i poslovanju svog klijenta; • lokacija agencije, 20
udaljenost od klijenta i državnih institucija i • imidž, slika nastala dosadašnjim poslovanjem na tržištu, ugled agencije kod klijenata i kod državnih institucija. Analizi pojedinih kriterijuma kod izbora knjigovodstvene agencije treba posvetiti odgovarajuću pažnju. Neretko, veličina knjigovodstvene agencije kojoj se poveravaju poslovi nije dovoljna da bi se u njoj poverene joj poslovne funkcije dovoljno rasčlanile na pojedince koji su stručnjaci za pojedine oblasti, te se neminovno improvizuje. Što je agencija manja, to je potreba za improvizacijama veća. Pri tome, treba razlikovati
improvizaciju vrhunskog stručnjaka od improvozacije priučenog administrativca. Stručnjak improvizuje zbog okolnosti i na vešt način odvaja bitno od nebitnog radi pojednostavljivanja procesa, priučeni administrativac improvizuje, jer od posla poznaje samo fragmente, mešajuči nekritički bitno i nebitno, praveći pri tom prividan utisak da obavlja velik i složen posao. Upravo na ovu okolnost preduzetnik koji angažuje kniigovodstvenu agenciju treba da obrati posebnu pažnju. Dilemu da li knjigovodstvenoj agenciji prepustiti svu administraciju ili samo najstručniji deo, treba rešavati u kontekstu ideje da
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
preduzetnik lično mora poznavati velik broj propisa. Kad god je to moguće, bolje je da preduzetnik kod sebe organizuje što veći deo administracije, jer će prateći obradu dokumentacije češće biti u mogućnosti da zapazi eventualne anomalije u svom osnovnom poslu. Prateća dokumentacija je svojevrsna slika poslovnog procesa. Pri tome, preduzetnik se ne sme nikad prepustiti iskušenju da zaposlenima koji obavljaju velik deo administrativnih poslova poveri uskostručne poslove kao što je sastavljanje finansijskih izveštaja (završnog računa), ako za to nisu zaista i stručni. Opet smo na polju odvajanja bitnog od nebitnog, odvajanju operativnih od stručnih poslova. Sve uštede i koristi koje je preduzetnik ostvario obavljajući te poslove unutar svoje kuće, mogu da nestanu u trenutku, samo jednim nestručnim postupkom prilikom sastavljanja finansijskih izveštaja. Dakle, kada god to okolnosti poslovanja p r e d u z e t n i k a dozvoljavaju, treba što veći deo administrativnih poslova da ostavi da se obavljaju kod njega, a agenciji da poveri samo stručni deo. Ukoliko je, pak, obim poslovanja preduzetnika manji te optimalno zapošljava njega i članove njegove porodice i bez administrativnih poslova, onda ih treba prepustiti agenciji, a on sam bi trebalo da se u celosti posveti svojoj osnovnoj delatnosti. Ne treba pridavati prevelik značaj informaciji da agencija vodi poslovne knjige primenom prostog ili dvojnog knjigovodstva. Kod pravnih lica, preduzeća, obavezno je dvojno knjigovodstvo, a preduzetnici, radnje mogu da biraju između prostog i dvojnog. Preduzetnik, shodno Zakonu o računovodstvu u reviziji, sam
Slika: Guillaume Brialon (Flickr)
ZA POČETNIKE
Izvod iz Zakona o računovodstvu i reviziji (Deo zakona koji se odnosi na poveravanje vođenja poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja) Član 16. Pravno lice, odnosno preduzetnik opštim aktom uređuje školsku spremu, radno iskustvo i ostale uslove za lice koje vodi poslovne knjige i sastavlja finansijske izveštaje. Pravno lice i preduzetnik opštim aktom određuje lice zaposleno kod pravnog lica i preduzetnika kome poverava vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja. Član 17. Vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja pravno lice, odnosno preduzetnik može poveriti ugovorom, u skladu sa ovim zakonom, privrednom društvu ili preduzetniku registrovanom za pružanje računovodstvenih usluga koji ima zaposlena lica kojima poverava vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja i koji ispunjavaju uslove iz opšteg akta. određuje lice kome poverava vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja. To može biti lice zaposleno kod njega ili u agenciji, a ako ga uopšte ne odredi, smatra se da on sam obavlja te poslove. Drugim rečima, preduzetnik sam određuje ko će mu biti šef računovodstva, voditi knjige i sastavljati završni račun.
O POSLU SE RAZGOVARA U BROJKAMA
Gotovo je nezamisliv pokušaj da se razgovara o poslu bez upotrebe brojki. Nedopustivo je da preduzetnik ne poznaje osnovne pojmove kojima se opisuje posao: ukupni prihodi, rashodi, troškovi, izdaci, dobit, dohodak, čist dohodak i slično. Ne samo da ih preduzetnik mora poznavati, već ih mora i pratiti kao osnovne pokazatelje svog poslovanja. Zato preduzetnik mora poznavati i osnove knjigovodstva, ali ne sa ciljem da ga on radi, već da bi informacije koje mu daje njegovo knjigovodstvo mogao da koristi prilikom donošenja poslovnih odluka, bilo da ga vodi u svom preduzeću/radnji, bilo da ga je poverio knjigovodstvenoj agenciji.
Društveno-ekonomske prilike u kojima su nastajale knjigovodstvene agencije Devedesetih godina, paralelno sa razvojem privatne inicijative i preduzetništva nametnula se potreba rešavanja pitanja administrativnih poslova u novoosnovanim privatnim privrednim subjektima. Dotadašnja društvena preduzeća bila su pretrpana administracijom čime se, između ostalog, pridonosilo tadašnjoj praksi skoro potpune zaposlenosti. U situaciji kada su sva preduzeća bila društvena, a privatna inicijativa bila zanemariva, privredni subjekti se nisu oštro sukobljavali na tržištu, postojala je veoma raširena solidarnost, kako direktno između privrednih subjekata, tako i na nivou države. Opšteprihvaćen i široko podstican pristup nebogaćenja pojedinca i težnja ka opštoj uravnilovci, stvarao je atmosferu u kojoj su se poreski propisi sprovodili bez velikih tenzija. U periodu između devedesetih do dvehiljaditih godina situacija se značajno menja. Povećava se udeo privatog preduzetništva toliko da on postaje dominantan. Državni aparat se prilagođava novonastaloj situaciji. Iz tadašnje Službe za društveno knjigovodstvo (SDK) u Poresku upravu se seli funkcija poreske kontrole privrednih subjekata. SDK se i zvanično preimenuje u Zavod za obračun i plaćanje (ZOP) ostajući tako samo sa funkcijom platnog prometa i poslovima poreskih evidentiranja, kao i preventivne, prethodne, odnosno kancelarijske poreske kontrole. Dvehiljaditih ZOP se rasformirao, platni promet preselio u poslovne banke, a funkcije evidentiranja, naplate i kontrole poreza u celosti premeštene su u Poresku upravu. Upravo u tom periodu, periodu između devedetih i dvehiljaditih, dolazi do osnivanja i razvoja knjigovodstvenih agencija koje, praktično, od samih prvih preduzetnika preuzimaju, u najvećem broju slučajeva, kompletno administrativno poslovanje. Tako je sve do današnjih dana izbegnuto gomilanje administracije kod privrednih subjekata u privatnom vlasništvu. Izuzetak su, naravno, velika i srednja preduzeća koja svojom veličinom i obimom posla opravdavaju organizovanje vlastite administracije. Prve knjigovodstvene agencije osnivali su preduzetnici entuzijasti, vrlo često ljudi koji su bili upućeni u informatičku struku. Bilo je to vreme uvođenja personalnih računara i početak masovne kompjuterizacije administrativnog poslovanja. Često su i stručnjaci tadašnjeg SDK i inspekcijskih službi napuštali državnu službu i, videvši priliku za dugoročan i isplativ privatan posao, otiskivali se putevima sopstvenog posla, sopstvene inicijative, rizika i uspeha. Poreska politika bila je usmerena na podsticanje privatne inicijative. Npr. novoosnovani subjekti bili su prvih godina svog poslovanja potpuno oslobođeni poreza na dobit. Poreska praksa, kaznena politika i inspekcijski nadzor bili su, mereno današnjim merilima, više nego blagi. PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
21
ZA POČETNIKE
ANALIZA IZVODLJIVOSTI POSLOVNIH IDEJA
Koliko vredi poslovna ideja Za većinu potencijalnih preduzetnika generisanje ideja predstavlja lakši deo posla. Teži, mukotrpniji deo posla predstavljaju istraživanja i analize svih relevantnih faktora koji se moraju uzeti u obzir pri proceni vrednosti ideje. Autor: Radmila Zlatanović
R
adnik na mašini ima ideju kako da unapredi mašinu ili proizvodni proces, računovođa ima ideju kako da napravi softver koji brže i pouzdanije obavlja knjiženje, vaspitačica ima ideju o novoj metodi rada sa decom, itd. Koliko vrede njihove ideje u tom trenutku? Apsolutno ništa. Potvrda u praksi ideju čini vrednom. Ideja je samo početak. Ideja predstavlja sam početak rada na proizvodu ili usluzi, ali sve dok ne krenete u detaljnu analizu i razradu vaše ideje, ona nema vrednost. Sledeći korak na vašem putu ka sopstvenom biznisu predstavlja procena vrednosti ideje. Za većinu ljudi, bili oni preduzetnici ili ne, generisanje poslovnih ideja nije problem. Ljudima se često „upali lampica u glavi”, ali se u većini slučajeva ta lampica ugasi brže nego što se upalila. Setite se samo izjava iz vašeg okruženja, kao što su: „Imam ideju, ali to nema šanse da uspe.”, „Smislio sam proizvod, ali ko bi to kupio?”, „Da je moja ideja isplativa, neko drugi bi već to uradio!”, „Rizično je.”, itd. Realnost je da ljudi najčešće odbacuju svoje ideje bez stvarne 22
Radmila Zlatanović
prethodnog detaljnog istraživanja i objektivne Generalni direktor preduzeća BUDI analize. Najčešće se takvi SVOJ ČOVEK D.O.O. Partner i Savetnik poduhvati završavaju za preduzetništvo i MSP u preduzeću propalim biznisom i velikom KOMON SENS. svotom izgubljenog novca. Veoma je važno da analize njihovog kvaliteta! Zato je prvo dobro razumete šta je veoma važno imati otvoren um i vaš budući proizvod/usluga i koje dopustiti da se ideje, nezavisno od su koristi za kupca. Razmišljajte izvora iz kojeg su potekle i od vaše o svom proizvodu u smislu njegove prve reakcije, podvrgnu inicijalnoj praktičnosti, karakteristika, analizi izvodljivosti kako bi se sposobnosti da zadovolji kupca i biznis metodologijom, a ne samo ključna stvar – koristi koje donosi metodologijom „čini mi se“, ocenila kupcu; šta misle o koristima u njihova prava izvodljivost. odnosu na koristi koje nude proizvodi konkurencije. Ovo je prva faza u VERUJTE U SVOJE IDEJE, ALI razradi vaše ideje kada treba da ODLUKU DONESITE GLAVOM, razumete šta ćete sutra prodavati, A NE SRCEM da biste kasnije utvrdili da li to Za većinu potencijalnih preduzetnika nekome treba i zašto. Npr. vaša generisanje ideja predstavlja lakši ideja je da otvorite školu stranih deo posla. Teži, mukotrpniji deo jezika. To je ono čime se bavite. posla predstavljaju istraživanja i Postavlja se pitanje šta prodajete: analize svih relevantnih faktora koji lično zadovoljstvo i satisfakciju se moraju uzeti u obzir pri proceni polaznika, užitak, nadu da će vaš vrednosti ideje. Svaka ideja do koje polaznik sa sledećeg putovanja dođemo mora biti analizirana, kako doći srećniji, jer je mogao dobro bi se za dalju razradu odredio uži da se sporazume sa strancima, ili izbor ideja sa najvećim potencijalom osećaj prestiža zato što u vašoj školi i najmanjim rizikom. rade strani predavači po najnovijoj Ljudi ponekad mogu da metodologiji i sl. postanu toliko strastveni u vezi Sledeći korak u analizi ideje sa svojom idejom da žele da je predstavlja istraživanje tržišta realizuju što pre, bez njenog na kojem bi vaš proizvod ili usluga
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
ZA POČETNIKE
bili prisutni. Istraživanje tržišta Mogući parametri za fizička lica su: RAZVIJAJTE STRATEGIJU predstavlja nezaobilazan korak, starost, porodični status, lokacija, ZAPOČINJANJA POSLOVANJA pre svega u određivanju potencijala obrazovanje, prihodi, društveni Analizom vašeg proizvoda/usluge, koji vaša ideja ima, a takođe i u status i zanimanja i sl., a za pravna tržišta, ciljnog kupca i konkurencije razvoju proizvoda ili usluge. Kada lica: privredna grana, veličina, došli ste do prelomne tačke gde su ste razumeli šta prodajete i šta lokacija, kvalitet, tehnologija, način moguće tri opcije: su vaši proizvodi i usluge u prvoj plaćanja i sl. • Uvideli ste da imate ideju fazi, u sledećoj treba ustanoviti Pretpostavljamo da ste koja ima svoje mesto na tržištu. da li za takvom vrstom proizvoda/ tokom istraživanja tržišta • Uvideli ste da vaša ideja usluge ima potražnje – da li postoji delimično identifikovali vašu zahteva dodatne korekcije kako bi tržište. Na osnovu informacija sa konkurenciju. Sada je vreme da našla svoje mesto na tržištu. tržišta treba da odlučite da li da detaljno saznate ko su i šta nude. • Odustali ste od ideje i nastavite sa razvojem ideje, da li da Vaš cilj je da imate uvid u to šta radićete na novoj ideji. je podesite i modifikujete na osnovu nudi vaša konkurencija, kako biste Ako ste uvideli da vaš novih saznanja ili da je u potpunosti vi mogli da ponudite kvalitetnije ili proizvod ili usluga ima svoje mesto odbacite i započnete rad na drugoj jeftinije. Možda je njihova usluga i kupca na tržištu, sledeći korak je ideji. Vaš cilj je da steknete da razvijete strategiju koja će detaljno znanje o tržištu na vam pomoći da imate jasniju kojem ćete nastupati. Takođe, Setite se priče o nastanku HAUZMAJSTORA sliku o načinu na koji ćete želite da steknete znanje o vašem iz prethodnog broja. Iako je firma osnova- započeti biznis. Pre nego što potencijalnom kupcu. Da biste na u prvoj polovini 2004. godine, bila je nastavimo dalje, daćemo kratko došli do potrebnih informacija prva firma na našem tržištu sa tim načinom objašnjenje. Analiza sa kojom kreirajte listu pitanja na koja poslovanja (postojeći proizvod na no- nastavljamo i dalje je analiza želite da dobijete odgovore: vom tržištu). Zar je moguće da se, uz svu izvodljivosti vaše ideje i treba npr. ko čini vaše tržište, tj. ko frustraciju koju angažovanje majstora za da pokaže da li sa tom idejom kupuje proizvode kao što je vaš kućne popravke predstavlja (a skoro svako idete dalje u planiranje budućeg (da li su to preduzeća, domaćice, od nas je imao loše iskustvo), niko u Srbiji poslovanja. Da biste to znali, građevinske firme, kafići, itd.); nije toga ranije setio?! nije dovoljno samo da znate procenite veličinu ukupnog - Sigurni smo da jeste, i to mnogo šta radite (proizvod/usluga) i tržišta na kojem planirate da puta! za koga (tržište), već i KAKO, nastupite da vidite da li tu ima Zašto je HAUZMAJSTOR prvi na što je u fazi razvoja poslovanja dovoljno prostora, a samim tim i tržištu? strategija samog započinjanja. posla; u kojem pravcu se razvija Koliko i odakle ćete - Zato što niko pre Srđana nije uradio vaše tržište (npr. smanjuje se, bilo šta po pitanju realizacije te ideje! raditi u početku: nekoliko povećava, u fazi je otvaranja, sati nedeljno kao dodatak itd.); vaše mišljenje – da li je sadašnjem poslu, puno radno tržište otvoreno za nove učesnike, loša. Možda njihov proizvod ima vreme, 80 sati nedeljno, od kuće tj. proizvode i potencijalne barijere; mana – nešto što ćete shvatiti tek ili iznajmljujete prostor; kako ćete na osnovu kojih parametara: cena, kad probate njihov proizvod. Nađite rešiti pitanje prostora; koje su kvalitet, dostupnost i sl. se kupci aspekt koji vi možete da uradite oblasti u kojima niste stručni i da li opredeljuju za kupovinu te vrste bolje, pametnije, jeftinije. To će ćete zaposliti radnike u tu svrhu ili proizvoda/usluge; i dr. biti ključ prodaje vašeg proizvoda, ćete angažovati spoljnu agenciju; Kada ste bolje upoznali nešto što će vas odvojiti od ostatka da li ćete tražiti partnera koji će tržište vreme je da definišete konkurencije. Preporučujemo da učestvuje sa vama u razvijanju profil vašeg ciljnog kupca. Zašto? vam da postanete mušterija poslovanja i ako ćete tražiti Jako je važno da znate tačno konkurencije ili da se pretvarate partnera, na koji način želite da po svim parametrima da opišete da ste zainteresovani za njihove vaš partner doprinese razvoju vašeg osobu ili firmu kojoj je namenjen proizvode i usluge, kako biste dobili poslovanja, na primer, finansijska vaš proizvod. Sa tim saznanjem potrebne informacije. Najvažnije podrška, prodaja, mašine, itd.; na oblikovaćete proizvod na način je da razumete šta želi vaš kupac, koji način planirate da nagradite kakvim, po kojoj ceni, gde, kada a ne dobija od konkurencije i da svoje partnere, na primer, učešćem i sl. ga vaš kupac želi. Proizvod ustanovite da li vi to možete da u vlasništvu, fiksnim iznosom koji nema svog ciljnog kupca i mu ponudite – da zadovoljite nadoknade, deljenjem profita, itd.; namenjen je svima, nema kupca. potrebu. da li ćete kupiti neophodnu opremu PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
23
ZA POČETNIKE
ili ćete uzeti opremu na lizing; sve su to pitanja na koja morate imati odgovore pre donošenja konačne odluke. Finalni aspekt vašeg istraživanja mogućnosti razvoja ideje predstavlja analiza potrebnih finansija. U tu svrhu, neophodno je da u ovom delu odgovorite na nekoliko pitanja. Detaljnija finansijska analiza i finansijske projekcije obaviće se prilikom pravljenja biznis plana. Pri davanju odgovora izbegavajte optimistične scenarije i koristite konzervativne, tj. pesimistične scenarije. Npr. ako mislite da prodaja u prvoj godini može da dostigne 50.000 evra, a da će u najgorem slučaju biti 15.000 evra, koristite 15.000 evra u vašoj analizi. Važno je da uradite mini finansijki plan na osnovu informacija do kojih ste došli tokom analize
24
i predvidite: potreban kapital za start i finansiranje poslovanja do trenutka dok vaš proizvod/usluga ne počnu da zarađuju dovoljno da pokrivaju sve troškove poslovanja, koja je očekivana vrednost prodaje i troškova u prvih godinu dana i koliko zarade bi vama ostalo.
TRENUTAK KADA STE NAJBLIŽI KONAČNOJ ODLUCI
Priprema plana akcije – zadaci, koji će pokriti prvu godinu poslovanja ukazuje na trenutak kada ste najbliži konačnoj odluci. Plan akcije mora da pokaže kritične grupe zadataka koje treba uraditi i podzadatke, da imenuje osobe odgovorne za njihovo izvršenje, da postavi rokove izvršenja i da da potrebne napomene. Veoma je važno da celokupna analiza ništa ne vredi ukoliko nakon toga nismo
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
razumeli operativu i zadatke koji su vaša zaduženja od trenutka kada donesete odluku. Evo male pomoći u definisanju grupe zadataka: poslovni prostor, ljudi, oprema, izvori finansiranja, registracija, proizvodnja, nabavka materijala za rad i sl., a onda svaku grupu treba podeliti na svoje podzadatke. Tek sada možemo reći da ste pokrili sve aspekte neophodne za kvalitetnu analizu vaše ideje. ČESTITAMO! Nemojte žuriti u prvu ostvarljivu ideju, a da pri tom ne dozvolite da sazri u vašoj glavi. Veoma često se srećemo u našem poslovanju sa primerima preduzetnika koji su, usled rasplamsale strasti za ostvarenjem ideje, doneli brzoplete odluke. Još jednom podsećamo DONOSITE ODLUKE GLAVOM, A NE SRCEM!
ZA POČETNIKE
Dva pitanja za ProBiznis lidere Šta je potrebno za uspeh u biznisu? Treba verovati u ono što radite, da budete sigurni da je to što radite ono pravo i ne smete skrenuti sa svog puta. Uspeh ne dolazi preko noći, on se postiže dugotrajnim radom i veoma je važno da imate nekog pored sebe ko će vas pratiti i podržavati. - Predrag Gvozdenović, Premil d. o. o. Smederevo Vizija, na prvom mestu, a zatim ideja. Međutim, nije dovoljno da se ostane samo na ideji, ona se mora realizovati. Potrebno je dosta informacija i kontakata sa ljudima. - Dalibor Zloh, Inberg d. o. o. Beograd Upornost i istrajnost. - Ivan Ostojić, Metalac s. z. r. Obrenovac
Savet onima koji planiraju da započnu privatan biznis u 2010. godini
Iz ugla banke, šta je ključno za uspeh preduzeća, koji su istovremeno Vaši klijenti ili potencijalni klijenti? Uspeh su ostvarivali oni koji su konstantno tragali za načinima povećanja efikasnosti poslovanja, zaposlenosti, kvaliteta proizvoda i usluga, koji su usavršavali svoja znanja i razvijali sposobnosti i koji se nisu preterano zaduživali. Oni su uvek u potrazi za načinima kako da stvari urade na bolji način, prate promene i globalnu konkurenciju, ulažu u svoje poslovanje i u sebe same. U uslovima ekonomske krize pokazalo se da uspevaju oni koji su odgovorni prema zaposlenima, kupcima, dobavljačima i društvu u celini. To je dugoročna orijentacija. - Dejan Janjatović, član Izvršnog odbora ProCredit banke
Privatan biznis sam započeo 1995. godine kada su bile sankcije i kada smo bili izolovani. Moj kum, koji je inače pravnik po struci, čudio se mojoj odluci i savetovao me je da novac ne ulažem u biznis. Uvek je pravo vreme za započinjanje biznisa. Ko može da nam garantuje da za 10 godina neće biti lošije? Ko želi da radi, ko je spreman na mnoga odricanja, ko je siguran u sebe i svoju ideju, ne treba ničega da se plaši. Najjači ste kada ste sigurni u sebe i znate da je to što radite ono pravo. - Predrag Gvozdenović, Premil d. o. o. Smederevo Analizirajte delatnost kojom želite da se bavite – da li je ona u opadanju, stagnaciji ili ima tendenciju rasta. Ako je delatnost u opadanju, ne preporučujem započinjanje biznisa. Treba prikupiti što više informacija, sagledati sve aspekte na osnovu kojih se potom vrši procena i donosi odluka. - Dalibor Zloh, Inberg d. o. o. Beograd Ako bismo razmišljali koliko ćemo se puta u toku života izuti, nikada se ne bismo ponovo obuli. Ako unapred razmišljate o propasti, bolje nemojte ni započinjati, jer nikada ništa nećete postići. - Ivan Ostojić, Metalac s. z. r. Obrenovac
Slike: www.procreditbank.rs
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
25
BIZNIS ZA
PERFEKCIONISTE
Najbolji način da uđete u ovaj biznis je da počnete sa spremanjem stanova, kuća i poslovnih prostorija vaših prijatelja i rodbine, komšija, te bivših kolega. Budite što temeljniji, nemojte žuriti sa spremanjem, jer doći će vreme kada ćete detaljno čistiti za mnogo manje vremena. >>>
Slika:kaiton (Flickr)
Autor: Goran Sečujski Kontakt: kontakt@preduzetnik.com
POSLOVNE IDEJE
P
28
Goran Sečujski
objekata, postoje dva primarna tržišta: tržište pravnih lica i tržište fizičkih lica. Savet koji se često daje onima koji razmišljaju da se bave biznisom čišćenja objekata, ali i onima koji su već u ovom biznisu, jeste da se fokusiraju na jedno tržište. Preduzeća Brasco d.o.o. iz Beograda i Fit Group iz Novog Sada, sa čijim sam predstavnicima razgovarao, za svoja primarna ciljna tržišta izabrali su pravna lica. „Ciljno tržište su nam pre svega pravna lica i to veliki poslovni sistemi koje možemo da opslužimo na teritoriji cele Srbije, ali i van nje. Naše preduzeće se bavi profesionalnim održavanjem higijene poslovnih prostora, ali se pored ove osnovne delatnosti bavimo i pranjem i zaštitom podova, staklenih fasada, pripremom objekata za otvaranje, isporukom potrošnog materijala, kao i prodajom osnovnih sredstava za obavljanje delatnosti“, objasnio je Željko Dulić, direktor Fit Group-a iz Novog Sada. Iz objašnjenja delatnosti navedenog preduzeća može se zaključiti da pored generalne podele na dva primarna tržišta, kao polazne osnove, postoje velike mogućnosti za dalju specijalizaciju u okviru oba tržišta. Kada je reč o tržištu fizičkih lica, možemo govoriti o spremanju kuća i stanova, pranju tepiha, hemijskom čišćenju nameštaja, pranju prozora, uređenju i održavanju bašta, itd. S druge strane, kada je reč o tržištu pravnih lica (organizacija, institucija), možemo govoriti o spremanju kancelarija, održavanju proizvodnih hala, pranju teretnih i dostavnih vozila, čišćenju restorana, bolnica, privatnih
Direktor preduzeća BUSINESS MEDIA. Glavni i odgovorni urednik onlajn časopisa PreduzetnikOnline.
ali za bavljenje biznisom čišćenja objekata, kao uslužnim biznisom, pogotovo ako se radi o čišćenju poslovnih objekata, potrebno je više od fizičke snage. Vlasnici biznisa čišćenja objekata u Srbiji sa kojima sam imao prilike da razgovaram finansijski su puno uložili u svoj biz-
nis, što govori da pojedini segmenti ovog biznisa ipak zahtevaju velika finansijska ulaganja. Može se reći da je ovo posao za perfekcioniste, pa ukoliko niste dovoljno motivisani da budete besprekorni, malo je verovatno da će takva filozofija postati deo vaše organizacione kulture. Klijenti traže kvalitet koji zahteva posvećenost temeljnom čišćenju, kao i odlučnost i volju da se udovolji njihovim zahtevima. Buduće angažovanje vašeg preduzeća zavisiće od rezultata vašeg rada, a ti rezultati su u ovom biznisu odmah vidljivi.
TRŽIŠTE PRAVNIH LICA
Generalno posmatrano, kod čišćenja
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
Slika: notfrancois (Flickr)
okretanje biznisa koji ne zahteva velika početna ulaganja – finansijska, materijalna i kadrovska, privlači pažnju onih koji sebe vide kao vlasnike sopstvenog biznisa, ali raspolažu sa ograničenim resursima ili nisu spremni da previše rizikuju, pa i onih koji žele da se bave dopunskim poslom, ne bi li uvećali prihodnu stranu svog kućnog budžeta. Mnogo je poslova koji su nam praktično „pred nosom“, ali ih iz određenih razloga ne prepoznajemo (ili ne želimo da ih prepoznamo) kao prilike, odnosno ideje za pokretanje sopstvenog biznisa. Pored toga što zahteva relativno mala početna ulaganja, a ona zavise od vaših ambicija i izbora ciljnog tržišta, takođe i promene u starosnoj strukturi građana Srbije, sve manje raspoloživog slobodnog vremena zaposlenih, te porast broja privrednih subjekata (preduzeća i preduzetničkih radnji) čine čišćenje objekata potencijalno profitabilnim biznisom. Navedenim mogućnostima treba dodati i činjenicu da iskustvo u navedenom biznisu nema presudnu ulogu u njegovom otpočinjanju, iako je za pojedine poslove koji se svrstavaju u čišćenje iskustvo ipak poželjno (npr. kod pranja tepiha, itisona, tapisona, pranja i peglanja zavesa, hemijskog čišćenja i slično). Ne treba se, međutim, zavaravati mišlju da je čišćenje objekata jeftin, jednostavan i lagan posao. Setite se samo koliko puta vam je bilo teško da spremite sopstveni stan. Premda vam, možda, fizičko zamaranje tokom spremanja ne predstavlja poseban problem, štaviše, imate dobru kondiciju,
POSLOVNE IDEJE
Slika:tom.arthur (Flickr)
ambulanti, škola, itd. O tome čime se bavi preduzeće Brasco d.o.o. za PreduzetnikOnline priča Tijana Vasić: „Mi pružamo sve vrste usluga iz domena čišćenja objekata, u koje spada kako tekuće održavanje, tako i generalno povremeno spremanje objekata. Konkretno, pored osnovne delatnosti unutrašnjeg čišćenja poslovnih prostora obavljamo i usluge mašinskog pranja, zaštite i glancanja tvrdih podova, pranja tepiha, itisona, tapisona, pranja i zaštite PVC podova, uklanjanja grafita i antigrafitne zaštite, pranja i peglanja svih vrsta zavesa i trakastih zavesa, itd.“ Ukoliko se odlučite za tržište pravnih lica, kao primarno tržište za vaš biznis čišćenja objekata, računajte na to da su početna ulaganja veća nego kada biste se fokusirali na tržište fizičkih lica. Iako čišćenje objekata nije visokotehnološka delatnost, primena savremene tehnologije (npr. industrijski usisivači, dizalice i različite platforme, itd.) je veoma važan faktor u osvajanju tržišta. Poslovni objekti vašeg klijenta su površinski mnogo veći od pojedinačnih stambenih jedinica, odnosno objekata, što znači da zahtevaju jaču opremu, više potrošnog materijala, veći broj zaposlenih angažovanih na čišćenju i više vremena koje je potrebno za čišćenje. I pored toga, fokus na ovo tržište pruža mnogo veće mogućnosti kada je u pitanju specijalizacija, naročito kada se prepoznaju nezadovoljene potrebe privrednih subjekata, što stvara mogućnosti za ostvarenje većeg profita. U praksi su stvari, ipak, malo drugačije. Većina preduzeća iz Srbije koja su bila u fokusu istraživanja
za potrebe ovog teksta pored osnovne delatnosti čišćenja objekata pružaju niz drugih manje ili više povezanih usluga. Potrebe jednog preduzeća kada je u pitanju održavanje poslovnih prostora mogu biti različite, pa ih nepostojanje standarda koji bi značili bar približan kvalitet rada različitih ponuđača usluga čišćenja objekata primorava da traže jedno preduzeće koje će ponuditi sve ili bar većinu potrebnih usluga. O neregulisanosti delatnosti čišćenja objekata kao najvećem problemu sa kojim se suočava
preduzeće Fit Group Željko Dulić ukratko kaže: „Najveći problem sa kojim se suočavamo, a specifičan je za delatnost kojom se bavimo, jeste borba sa nelojalnom konkurencijom i nepostojanje određenih propisa i standarda na osnovu kojih bi se vršila klasifikacija preduzeća ili radnji koja bi želela da učestvuju na tenderima. Dešava se veoma često da na tenderima poslove dobijaju nepoznata preduzeća, koji nisu u stanju da ispoštuju sve obaveze prema klijentu.“ Da konkurencija zadaje probleme i preduzeću Brasco d.o.o. saznao sam od Tijane Vasić: „Klijenti žele visok nivo usluge za malu cenu. Zbog velike konkurencije cene naših usluga se konstatno
smanjuju, a troškovi uvećavaju, te je zarada sve manja.“ Za razliku od domaćeg tržišta za koje je očigledno karakteristična diverzifikacija delatnosti (neka preduzeća koja se bave čišćenjem poslovnih objekata pružaju dodatne usluge, kao npr. pranje fasada, čišćenje spuštenih plafona i sl.), istražujući tržište SAD, uočio sam blagu prednost u korist specijalizacije, odnosno fokus na jedno tržište i pružanje jedne ili dve usluge. O prednostima specijalizacije ne treba previše govoriti. Navešću samo da se kao jedan od ključnih faktora opstanka preduzeća u uslovima ekonomske krize navodi upravo specijalizacija, odnosno fokus na osnovnu delatnost. U vezi s ekonomskom krizom, čišćenje objekata se smatra jednim od stabilnijih biznisa, jer je tražnja za ovom vrstom usluge relativno stabilna. Č i š ć e n j e poslovnih objekata obično se obavlja posle radnog vremena, kada zaposleni iz preduzeća klijenta odu svojim kućama. Produktivnost u slučaju čišćenja tokom radnog vremena klijenta se smanjuje, jer se odvija sporo, zbog pažnje da se zaposleni u preduzeću-klijentu ne remete u obavljanju svakodnevnih poslova. S druge strane, posao čišćenja stambenih objekata (stanova, kuća) možete obavljati u toku i/ili posle radnog vremena.
TRŽIŠTE FIZIČKIH LICA
Čisti stanovi i kuće sigurno su u vrhu liste prioriteta većine porodica (domaćinstava) u Srbiji. Međutim, zbog težine posla, usled fizičkog napora (naročito kada se radi o
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
29
POSLOVNE IDEJE
starijim osobama), te stalnog kuća možete započeti kao dopunski opsluživati. Čišćenje se obavlja u osećaja nedostatka slobodnog posao, tako što ćete ga obavljati stambenom, odnosno poslovnom vremena, spremanje po kući postaje posle radnog vremena, vikendom objektu klijenta, a lokacija najmanje željeni posao koji treba ili nekom drugom prilikom koja ne (sedište) vašeg biznisa može biti da obavimo. Zato su promene remeti vaš stalan posao. Predviđa vaša adresa stanovanja ili adresa u starosnoj strukturi građana se da će 2010. godina biti godina vlastitog, odnosno zakupljenog Srbije i sve manje raspoloživog bez mnogo novih radnih mesta, ali poslovnog prostora. Vodite računa slobodnog vremena zaposlenih, i godina kada će oni koji već imaju da, u slučaju da poslove čišćenja zapravo, mogućnosti koje ne smete posao, obično slabo plaćen, biti obavljate na više lokacija u toku zanemariti ako razmišljate o biznisu u potrazi za dodatnim poslovima, jednog dana, vremenski možete čišćenja objekata. kako bi nešto mogli i uštedeti. sve da postignete i da u ugovoreno Stanovništvo u Srbiji je jedno Bez obzira da li se radi o vreme stignete od tačke A do tačke od najstarijih u Evropi i, nažalost, dopunskom ili osnovnom biznisu, B. Ovo je već pitanje usklađivanja mi i dalje starimo. To iz ugla biznisa početna ulaganja u biznis čišćenja vaših mogućnosti sa definisanim koji je u fokusu ovog teksta znači stambenih objekata nisu velika, ciljevima, što često može biti uzrok da potencijalno tržište korisnika poredeći ih sa ulaganjem u biznis frustracija, kako vaših, tako i vaših ovih usluga klijenata. „Bilo je raste, jer starije situacija da zbog osobe mnoge Na pitanje kako se formiraju cene usluga čišćenja u preduzeću Fit povećanog broja fizičke poslove Group, Željko Dulić je odgovorio: „Cene se formiraju isključivo po m² i zahteva klijenata oko održavanja od zahteva klijenata šta i u kojem obimu se želi nešto uraditi.” Tijana i potencijalnih stanova i kuća Vasić iz preduzeća Brasco d.o.o. je na isto pitanje ovako odgovorila: klijenata nismo ne mogu sami da „Cene se formiraju po satu, m² ili paušalno, u zavisnosti od vrste usluge, bili u mogućnosti količine posla, učestalosti i sl.” obavljaju. da odgovorimo na Preporučuje se da se cene formiraju po objektu (npr. za stan do sve zahteve. Cilj A k o vam navedeno 70 m² usluga čišćenja može biti 20 EUR), jer ukoliko klijent unapred zna nam je da uvek p o t e n c i j a l n o kolika je cena, neće mu biti važno da li će spremanje trajati 2 ili 5 sati. izađemo u susret tržište nije Isto tako, znajući koliko će ga koštati spremanje stana, ne mora da brine klijentu, pa ako i n t e r e s a n t n o , o mogućim dodatnim troškovima. Preporučuje se takođe pravljenje liste je neophodno, pre svega zbog poslova koji će se obaviti, kako ne bi došlo do eventualnog nesporazuma a n g a ž u j e m o male platežne tipa „rekla-kazala”. nekog od spoljnih sposobnosti, saradnika kako bi uzrokovane se posao obavio, niskim penzijama, pažnju možete čišćenja poslovnih objekata. Sa a klijent bio zadovoljan“, objašnjava posvetiti porodicama, koje čine najosnovnijom opremom, npr. Željko Dulić kako se u preduzeću Fit prezaposleni roditelji sa decom, plastičnom kantom, džogerom, Group snalaze u slučajevima kada kao veliko potencijalno tržište za metlom, pajalicom, te potrošnim su želje i ciljevi veći od trenutnih vaše usluge. Naime, svi mi koji smo materijalom – raznim hemijskim mogućnosti. zaposleni i imamo decu, želimo sredstvima, gumenim rukavicama, Za obavljanje posla čišćenja da imamo čiste stanove i kuće, ali krpama i sunđerima različitih objekata potrebno vam je prevozno ne želimo da trošimo ionako malo dimenzija i materijala, u kombinaciji sredstvo – sopstveni putnički slobodnog vremena na njihovo sa vašom fizičkom kondicijom i automobil, lako dostavno ili manje spremanje. Želimo da se posvetimo temeljnom posvećenošću, možete teretno vozilo, u zavisnosti od količine našoj deci, da se odmorimo od obaviti odličan posao, koji će vam opreme i potrošnog materijala koje napornih i stresnih poslova, da doneti novi, zapravo sledeći posao. nosite sa sobom, odnosno u zavisnosti unapredimo svoje znanje, itd. Dakle, od toga koje ste primarno tržište nalazimo se pred dilemom – želimo UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA odlučili da opslužujete. Upravljanje stanove bez prašine i paučine, a I IZBOR ZAPOSLENIH troškovima, koliko god vam iz nešto nam se baš i ne provodi vreme Pored analize i kasnije izbora sadašnje perspektive to izgledalo spremajući ih. Ovde nastupate vi primarnog ciljnog tržišta, od daleko ili potpuno nepoznato, koji čišćenje objekata vidite kao podjednake važnosti za vaš biznis postaće vaša svakodnevna obaveza. svoj potencijalni biznis. je i definisanje tržišta s geografskog Na primer, ukoliko se vaši klijenti Pod pretpostavkom da imate aspekta, odnosno definisanje nalaze u gusto naseljenom mestu, stalan posao, čišćenje stanova i geografskog područja koje ćete pretpostavka je da ćete imati velik 30
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
POSLOVNE IDEJE
broj klijenata. Da biste stigli od Ipak, cena ne sme biti karakterišu velike fluktuacije jednog do drugog klijenta, biće vam ni preniska, ni previsoka. Ako zaposlenih. Da biste izbegli ovaj potrebno relativno malo vremena, definišete nižu cenu vaše usluge, problem, pored definisanja zarada potrošnja goriva po klijentu biće klijenti i potencijalni klijenti mogu koje su nešto više od proseka za manja, ali će pri tome utrošak da posumnjaju da je vaša usluga tu delatnost, preporučuje se i potrošnog materijala biti veći, itd. ispod određenih nepisanih standarda zapošljavanje osoblja sa pola radnog Moto vašeg biznisa čišćenja ili da nemate mnogo iskustva u vremena ili zapošljavanje studenata, objekata mogao bi biti – zašto da poslu čije izvršenje naplaćujete. što, s druge strane, otvara pitanje izgubite ceo dan ili još gore ceo Takođe, moguće je da potcenite opravdanosti ulaganja u njihovu vikend, ako za vas to mogu učiniti vaše mogućnosti i nivo kvaliteta koji socijalizaciju, odnosno prihvatanje profesionalci za samo nekoliko sati. nudite, tako da vaši troškovi budu organizacione kulture. Šta može da poremeti realizaciju iznad prihoda, a svako eventualno Prema pričama onih koji su navedenog? Cena. Njena visina naknadno i nepromišljeno dugo u ovom biznisu, čini se da je zavisi od mnogobrojnih faktora povećanje cena može da dovede do veoma teško pronaći adekvatne – zarada zaposlenih, potrošnog gubitka klijenata. S druge strane, zaposlene koji će besprekorno i materijala, indirektnih troškova. definisanje previsokih cena može temeljno obaviti posao čišćenja. Kod definisanja cene vaših usluga, navesti klijenta da zaključi da mu „Izbor izvršilaca posla bitan je za treba uzeti u obzir cene istih i je isplativije da posao čišćenja ipak uspeh u ovom biznisu. Ako izvršioci sličnih usluga konkurencije, veličinu sam uradi, odnosno da posao poveri i oprema nisu na najvišem nivou, tržišta, odnosno nemoguće je s e g m e n a t a Ako niste sigurni u vaše sposobnosti potrebne za započinjanje samo- da se ostvare koje želite da stalnog biznisa čišćenja objekata „od nule“ i vođenje istog, alternativu zadovoljavajući o p s l u ž u j e t e , predstavlja kupovina franšize. Na primer, u SAD delatnost čišćenja ob- rezultati“, smatra kupovnu moć jekata je veoma popularna među davaocima franšize, što otvara mnoge Željko Dulić iz s t a n o v n i š t v a , mogućnosti za kupovinu postojećeg brenda i njegovo dalje razvijanje na Fit Group-a. v r e d n o s t lokalnim tržištima. Selekciji i izboru dodatnih usluga Primeri franšiza u okviru delatnosti čišćenja objekata: Jan-Pro, z a p o s l e n i h , ukoliko osnovnu Jani-King, Chem-Dry Cleaning, Oxi Fresh Carpet Cleaning, CertaPro dakle, morate uslugu želite da Painters i mnogi drugi (izvor: Entrepreneur Franchise 500) posvetiti veliku proširite, stopu pažnju, jer će inflacije, cenu oni direktno kredita, itd. Dakle, na cenu utiče vašoj konkurenciji. reprezentovati vas i vaš biznis. velik broj faktora, čiji je uticaj Kada je u pitanju vaša zarada Pokažite im šta treba da rade i kako različit od slučaja do slučaja; na (na koju direktno utiče visina cene se posao obavlja, da bi znali šta primer, ne postoje dva identična vaših usluga), odnosno naplata očekujete od njih. stana, odnosno kuće, kao ni izvršenih usluga, ona je gotovo dva istovetna poslovna objekta. momentalna kada opslužujete MOGUĆNOSTI POSTOJE, Konsultanti koji dobro poznaju ovu tržište fizičkih lica. U slučaju POTREBNO JE STRPLJENJE oblast slažu se da je cenu potrebno da opslužujete tržište pravnih U skladu sa poznatom izrekom, da definisati po objektu, a ne po lica, računajte da će naplata, je svaki početak težak, u biznisu utrošku vremena, što mnogi u Srbiji najverovatnije, biti na mesečnom čišćenja objekata početnicima je rade. Zbog toga što je za ovakav nivou, mada su mogući i drugačiji najteže stvaranje baze klijenata. način formiranja cena potrebno scenariji, kada ćete sigurno deliti Većina vlasnika stanova i preduzeća, nešto više iskustva, početnicima sudbinu većine privrednih subjekata odnosno radnji, želeće da znaju u ovom biznisu savetuje se da u u Srbiji – čekaćete na naplatu po koliko se dugo bavite ovim biznisom početku zaračunavaju nešto niže dva, tri i više meseci. i koje su vam preporuke. Budite cene, kako bi bili konkurentni, bar Ukoliko ste se opredelili za iskreni i recite da ste novajlija, ali dok ne osvoje nove klijente i tako čišćenje poslovnih objekata (ali i da dobro znate šta radite i da ste formiraju odgovarajuću bazu stalnih stambenih objekata, ako ne radite sposobni da obavite posao u skladu klijenata. Nešto nižim cenama može sami), mnogi stručnjaci se slažu da će sa njihovim zahtevima. Budite doprineti i rad od kuće, tj. kada je vam glavobolje najviše zadavati vaši samouvereni i dajte sve od sebe kako sedište biznisa, umesto iznajmljenih zaposleni. Relativno niske zarade, bi klijent stekao poverenje u vas. poslovnih prostora, stan ili kuća fizički napor i čest noćni rad, samo Jer, kao i u drugim delatnostima, preduzetnika. su neki od uzroka da ovu delatnost poverenje je osnov svakog uspešnog PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
31
POSLOVNE IDEJE
i dugotrajnog poslovnog odnosa, s tim što u slučaju čišćenja objekata ono dobija mnogo više na značaju. Mnogi vaši klijenti ostaviće vas i vaše zaposlene same u svojim stanovima i poslovnim prostorima i najmanje što očekuju su neprofesionalno obavljen posao, oštećen nameštaj ili ukradeni predmeti. Oni moraju biti sigurni da je njihova imovina u sigurnim rukama. Najbolji način da uđete u ovaj biznis je da počnete sa spremanjem stanova, kuća i poslovnih prostorija vaših prijatelja i rodbine, komšija, te bivših kolega. Budite što temeljniji, nemojte žuriti sa spremanjem, jer doći će vreme kada ćete detaljno čistiti za mnogo manje vremena. Po završetku čišćenja, isproveravajte sve prostorije da niste slučajno nešto propustili. Zadivite prve klijente i zamolite ih da vas preporuče.
Takođe, pitajte ih da li ih možete navesti u vašoj listi referenci. Stvaranje i održavanje imidža je ključno i u ovom biznisu. Na samom početku morate biti sigurni kako želite da budete pozicionirani na tržištu. Na prvom mestu na imidž vašeg preduzeća, odnosno radnje, utiču rezultati vašeg rada, a zatim vaš i izgled vaših zaposlenih, održavanje opreme, promotivni materijal i dr. Nezahvalno je pisati o poslovnim idejama samo na nekoliko stranica, a da se svaki put ne osećate kao da ste nešto propustili da napišete. Tako je i prostor koji zauzima ovaj tekst o biznisu čišćenja objekata veoma mali da bi u njega stalo sve ono što bi moglo biti interesantno za započinjanje ovog biznisa. Koliko god nam ovaj biznis na prvi pogled izgledao
jednostavan, verujte da uvek ostaju otvorena pitanja koja zahtevaju još detaljnija istraživanja. Ukoliko istražujete mogućnosti za započinjanje, a kasnije rast i razvoj vašeg biznisa čišćenja objekata, budite sigurni da ste istražili sve njegove ključne aspekte, te moguće izvore prihoda i rashoda i potrudite se da uvek zadržite fokus na osnovnoj delatnosti, koja je vaš primarni izvor prihoda. I pored očigledno brojne konkurencije u ovoj delatnosti, moja sagornica Tijana Vasić kaže: „Svaka roba ima svog kupca.“ Shvatićemo njenu poruku kao znak da postoji prostor i za početnike u ovom biznisu, koji „moraju da se naoružaju strpljenjem da dobro nauče posao“, kako je to je savetovao moj drugi sagovornik, Željko Dulić.
74700 Čišćenje objekata Ova delatnost obuhvata: • unutrašnje čišćenje zgrada svih vrsta, uključujući i kancelarije, fabrike, radnje, ustanove i druge poslovne i profesionalne prostorije, kao i stambene zgrade s više stanova • čišćenje prozora • čišćenje dimnjaka, kamina, peći, šporeta, peći za spaljivanje otpada, kotlova, ventilacionih i izduvnih uređaja i dr. Ova delatnost obuhvata i: • dezinfekciju i zaštitu od štetočina u zgradama, na brodovima, u vozovima i dr. Ova delatnost ne obuhvata: • čišćenje parom i peskom i slične aktivnosti u vezi sa spoljnim čišćenjem zgrada, koje se svrstavaju u podgrupu 45450 • čišćenje novih zgrada posle izgradnje, koje se svrstava u podgrupu 45450 • čišćenje tepiha i drugih prekrivača za pod, draperija i zavesa, koje se svrstava u podgrupu 93010 • rad kućne posluge, koji se svrstava u podgrupu 95000 • zaštitu od štetočina u poljoprivredi, koja se svrstava u podgrupu 01413. 93010 Pranje i hemijsko čišćenje tekstilnih i krznenih predmeta Ova delatnost obuhvata: • pranje i hemijsko čišćenje, peglanje i dr., svih vrsta odeće i tekstila (uključujući i krzno), mehaničkim uređajima, ručnim ili samouslužnim automatima, za građanstvo i druge korisnike • prikupljanje i isporuka rublja • čišćenje tepiha i prekrivača i pranje zavesa i draperija. Ova delatnost obuhvata i: • krpljenje i manje prepravke odeće i drugih tekstilnih predmeta koje se vrše u okviru pranja. Ova delatnost ne obuhvata: • krpljenje i prepravku odeće kao samostalne delatnosti, koje se svrstavaju u podgrupu 52740 • iznajmljivanje odeće i tekstilnih predmeta za domaćinstvo čak i ako je čišćenje ovih predmeta sastavni deo aktivnosti, koje se svrstava u podgrupu 71400. 32
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
INTERVJU
SPOJ KULTURE I BIZNISA
Lepota privatnog biznisa Pozorište, hrana i vino, nekoliko stotina VIP pozivnica, prigušena svetla, Vivaldi, Betoven i Mocart u pozadini. Pokazalo se da je takva organizacija, odnosno atmosfera, pun poslovni pogodak. Razgovor vodila: Emina Komazec Kontakt: eminakomazec@gmail.com
J
esenji međunarodni sajam vina – Winexpo je B2B i kulturni dogadaj. Prvi je održan 2008. godine, upravo u takvoj, poslovnoj atmosferi kakvu pruža Master centar Novosadskog sajma. Prošle godine, osmišljen je dosta drugačije: pozorište, hrana, vino, nekoliko stotina VIP pozivnica, prigušena svetla, Vivaldi, Betoven i Mocart u pozadini. Pokazalo se da je takva organizacija, odnosno atmosfera, pun poslovni pogodak. Upravo taj pogodak ostvarila je Mirjana Milić, student ekonomije, ali u isto vreme i vrlo perspektivna vlasnica marketinške agencije M&M Famous iz Novog Sada, koja je i organizator, ovog, vrlo bitnog susreta vinara, distributera, hotelijera i ostalih privrednika. Vino, pogotovo vrhunska vina, vezuju se za ekskluzivnost, visoku klasu, kvalitet, prefinjenost, ali i za preduzetništvo. Winexpo, na čelu sa gospođicom Milić, to je i ostvario. Pokazao je sliku preduzetništva u pravom smislu te reči, a što podrazumeva inicijativu, ideju, kreativnost i akciju.
KADA IDEJA PREĐE U DELO
„Godinama Novi Sad je sedište 34
Emina Komazec
Konkurencija je ne samo u Srbiji, već i šire, veoma Sociolog i diplomirani menadžer u jaka. U pitanju su odlični medijima. Marketing menadžer i noviorganizatori, fantastične nar u magazinu Caffe Vojvodina. ideje i želja za napretkom, koja sve nas praktično ’tera’ da budemo svaki put sve mnogobrojnih kulturnih dešavanja. bolji i bolji. Konkurencija je upravo Samim tim, razlikuje se od ostalih ta koja dovodi do obaranja svih gradova u regionu, jer pruža svojim granica i realizacije mnogobrojnih građanima mogućnost da osete dodir zamisli, koje se, možda, na prvi kulture i hedonizma ukoliko posete pogled čine sasvim neostvarivim. ovakve događaje. Prepoznajući Smatram da, ukoliko čovek zaista potencijal koji on ima kao takav, ideja želi da bude među najboljima, ništa je bila da se pokloni ne samo gradu, bolje od konkurencije ne može već i svim pravim ljubiteljima vina, uticati na njegov preduzetnički ekskluzivni festival ovog božanskog duh.“ pića. Sa željom da festival razvijemo Gospođica Milić smatra da se i ostvarimo kao brend Novog Sada i vinska kulura u Srbiji kreće uzlaznom Srbije, ideja prelazi iz apstrakcije putanjom: „Osećaj kada mogu u delo tokom 2008. godine i raste ljudima da pružim mogućnost da svakog dana sve više i više“, kaže probaju ekskluzivna vina, ne samo ova mlada preduzetnica i dodaje da najpoznatijih vinara iz Srbije, već i je ovakav tip poslovanja mač sa dve nadaleko čuvenih vinskih regija, za oštrice. „Rizici su veoma veliki, jer mene je kao da sam skinula par zvezda se na kraju sve svodi na pojedinca sa neba i poklonila ih nekome.“ Za kao glavnog i odgovornog, ali ako takav poduhvat potrebno je i puno se zaista voli to čime se neko bavi, inovativnosti. Moja sagovornica kao što je to u mom slučaju, lepota smatra da je inovativnost jedna od i draž celog rada su od neprocenjive najvećih ljudskih vrlina. Ako je takva vrednosti. Pri tom, moram pomenuti osoba još i uporna, predana radu, i konkurenciju. Ona je neophodna kreativna, odlučna i istrajna, svojim za zdravo tržište i dobro poslovanje. delanjem nesumnjivo čini svet oko
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
Mirjana Milić sebe boljim, ali ne samo u svoju korist, već i radi dobrobiti ostalih. Iako je i sama pionir u svom poslu, nije na odmet pročitati njen savet, odnosno poruku čitaocima časopisa PreduzetnikOnline koji žele da započnu privatan biznis: „Pokretanje takve vrste biznisa jeste lična stvar čoveka. Zaista je bitno koliko ste spremni na jedan tako veliki poduhvat. Tokom protekle dve godine, otkako i sama imam svoju marketinšku agenciju, mogu slobodno reći da je vreme koje zahteva ozbiljan rad neograničeno. U privatnom poslu ne postoji radno vreme. U pitanju je konstantno poboljšavanje, borba za nešto svoje, lično, što je i sam karakter ovog vida poslovanja. Kada se borite sami za sebe, za svoje ideje, kada gradite ovakav posao, gradite i svoje ime. To je jedan veoma dug i naporan put ka cilju koji svake godine postaje sve veći i teže dostižan. Ipak, ako je u pitanju ljubav prema poslu kojim se privatnik bavi, mnogobrojni sati provedeni u radu, dugi razgovori preko telefona, sastanci, papirologija, padaju u drugi plan i ostaje bitan samo efekat poslovanja kojem se teži. Naravno, on mora biti najpozitivniji mogući. Lepota privatnog biznisa je u tome što nijedan radni dan ne mora biti isti. Smatram da me to najviše ispunjava i apsolutno odgovara mojim svakodnevnim obavezama. Svaki radni dan je različit i priča je
za sebe, a najviše uključuje rad sa ljudima sa kojima se stvara nešto veliko. U suštini, započinjanje privatnog biznisa zavisi od spleta raznih okolnosti. Zaista, kao što ni za mnoge stvari u životu ne postoje pravila, tako ne verujem da postoji
ni tačan odgovor na pitanje kada je pravo vreme za pokretanje sopstvenog biznisa. U pitanju su inicijativa, volja, ideje i okolnosti koje će omogućiti da neko postane preduzetnik. Kako vreme prolazi, samo će postati jasno da li je odluka
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
35
INTERVJU
o započinjanju privatnog biznisa bila dobra ili ne.“ U svom poslu, koji se „svodi“ na organizovanje Jesenjeg medjunarodnog festivala vina, a koji se održava prve nedelje novembra u Novom Sadu, ono što Milićeva voli i što čini krunu njenog celogodišnjeg rada, jesu uravo festivalski dani. „Osećaj koji čovek ima kada uspe u nečemu toliko velikih razmera je nezamisliv. Pošto se skoro sve svodi na svet vinara, koji je fantastičan, nikada nije teško raditi ovaj posao. Mnogobrojni kontakti i neverovatni ljudi sa kojima se susrećem su od neprocenjive vrednosti“, kaže ona, ali otkriva i šta ne voli u svom radu. „S obzirom na to da sam svakodnevno u kontaktu sa ljudima, upravo u toj komunikaciji može doći do problema. Ljudi umeju da budu veoma neodgovorni i to je nešto što mi zasmeta u manjoj ili većoj meri. No, dobar organizator od problema može da napravi prednost za sebe. Kada se organizuje festival, svaki minut je bitan, pritisak je ogroman i zato kada nastane problem, za mene je pravi izazov da ga rešim. U trenutku se mora doći do ispravnog rešenja i tada je veoma bitno da ,glavni i odgovorni’ bude veoma jaka ličnost i da ima ljude oko sebe, ljude koji ne rade za njega, već sa njim. Kada postoji takav tim, može daleko lakše da se posluje. Podela rada i odgovornosti u dobrom timu mogu da imaju samo pozitivne efekte na posao.“ Po završetku svakog festivala, reakcije i kritike posetilaca i izlagača su nešto što je prirodan sled, ali i nešto od velike koristi za jednu marketinšku agenciju, odnosno organizatora festivala, u ovom slučaju za moju sagovornicu. O tome ona kaže sledeće: „Reakcije 36
nakon drugog festivala bile su izuzetno pozitivne i meni kao glavnom organizatoru, to je bilo pravo priznanje za sav rad i vreme koje sam uložila. Vlasnicima vinarija je najvažnije da se približe kupcima. Kada odete u neku prodavnicu ili vinoteku, ukoliko nemate stručnu pomoć, naći ćete se pred ogromnim brojem etiketa od kojih će veoma teško biti izabrati
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
nekoliko, a da znate da su zaista iza njih dobre vinarije, odnosno vina. Stoga, svim posetiocima je ponuđeno da probaju, vide i sami nauče šta je to što zaista vredi i što njima odgovara. Vinarijama je takav pristup preko potreban zbog sve veće konkurencije na tržištu. Veoma mi je drago što je veliki broj ljudi prihvatio organizovanje jednog ovakvog festivala, zaista najbolje
INTERVJU Mirjana Milić, M&M Famous, Novi Sad
koliko je moguće i što su mnogi bili spremni da dodatno pomognu. Verujem da će se narednih godina pokazati koliko je velika moja odlučnost da ovaj festival uspe te da će još veći broj veoma poznatih vinarija iz inostranstva i zemlje to uvideti, odobriti i usvojiti kao nešto što ne bi trebalo ili što se ne sme propustiti.“
BOLJE VREME ZA SRBIJU DOLAZI
S obzirom na to da iza sebe ima već dva međunarodna festivala vina i skromno iskustvo sa vinarima, ne propustih, a da je ne upitam koje mesto naša zemlja ima na vinskoj mapi Evrope, odnosno sveta, i postoji li potencijal za veći izvoz nego što je to bilo do sada. „Srbija je kao vinski region poznat još od vremena
Rimljana. U XIX veku imala je razvijene vinske regione i preporučene sorte za određene vinograde. Ipak, ukupna potrošnja vina kod nas danas je nedopustivo mala. U velikoj meri zastupljena je prodaja inostranih vina, ali očigledni su napori vinara iz Srbije da proizvedu izvanredna vina. Stoga naša vina ne zaostaju, štaviše, i nadmašuju mnoga vina iz sveta. To se upravo može primetiti na promocijama vina, kao što je Winexpo. Sa druge strane, degustacija vina iz Francuske, Italije, Španije, Čilea, Australije je nešto što pravi ljubitelj vina i treba da radi, te zato i ne možemo osporiti značaj njihove prisutnosti na tržištu,“ tvrdi naša sagovornica. Cilj organizovanja Winexpo festivala jeste spajanje vlasnika vinarija i distributera vina sa velikim brojem pravnih, ali i fizičkih lica, ljubitelja vina, koji možda i ne bi nigde drugde mogli da probaju ono što im se nudi na ovom festivalu. „U današnje vreme krize, teško je svima, i organizatorima i vinarima i potrošačima. Svojim radom pokušavam da razbijem taj začarani krug i sve nas zajedno povežem tokom ta dva dana u godini“, ističe Milićeva, koja želi da veruje da Srbija ide ka boljim vremenima, te da će se kroz nekoliko godina daleko više ceniti veštine i sposobnosti svakog pojedinca. Nada se da će naša država biti bolje uređena, te da će poslovanje svih ljudi koji žive na ovoj teritoriji biti lakše, ugodnije i srećnije. „Preduzetnici, sami sebi birajte put i hrabro koračajte onim koji ste izabrali“, poručuje Mirjana Milić, vlasnica marketinške agencije M&M Famous.
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
37
INTERVJU
INSPIRACIJA JE U DEČIJOJ SREĆI
Deca su izvor nove energije Za Nadu Lazić Priselac deca su inspirativna, ali istovremeno i zahtevna. Vreme koje provodi sa njima daje joj novu energiju, a njihovi osmesi i zadovoljstvo motiv su da nastavi dalje. Razgovor vodio: Goran Sečujski Kontakt: kontakt@preduzetnik.com
Z
a mnoge od nas koji smo rođeni za dnevni boravak dece, kod mnogih odvojeno, mogu da uživaju i deca i 70-tih godina prošlog veka Novosađana poznatije pod nazivom njihovi roditelji. „Radnja je regisime Baltazar budi sećanja na vrtić „Baltazar“. trovana kao ugostiteljski objekat i dane kada smo bili deca, bezbrižni Krajem prošle godine prisust- kao igraonica i rođendaonica. Dok i slobodni. Barem smo se tako vovao sam otvaranju kluba za decu i se deca igraju, roditeljima je na osećali. Da li danas naziv igraonice roditelje zanimljivog naziva „Dečije raspolaganju kafe klub iz kojeg u i rođendaonice „Baltazar“ u Novom Ćoše“, zapravo novog „Baltazara“. opuštenoj atmosferi mogu da posSadu ima veze sa crtanim likom Balt- Gospođa Lazić Priselac objasnila mi matraju svoju decu ili da se uz tople azar iz istoimenog crtanog filma, koji je o čemu je reč: „U decembru 2009. i hladne napitke opuste čitajući smo pored Tomija i Džerija, Duška godine promenila sam delatnost novine, časopise, gledajući TV, bez Dugouška, Gustava, Stripija, Sport radnje, tako da posle dugog niza go- bojazni za svoju decu, jer ih zabavBilija i mnogih ljaju i animiraju drugih obožavali Radnja za zabavne aktivnosti i ugostiteljstvo, igraonica i rođendaonica za to zadužene da gledamo, „Baltazar“, Nada Lazić Priselac PR nalazi se u Novom Sadu u ulici Lasla devojke sa za časopis Pre- Gala 23 i nosi nadimak „Dečije Ćoše“. „,Baltazar’ promoviše ,Dečije iskustvom u radu duzetnikOnline Ćoše’, mesto gde se deca zabavljaju, igraju, a ponešto i nauče. ,Dečije sa decom“, rekla odgovara vlasnica Ćoše’ je mesto za rođendane, za druženje, za pozorištance koje se orga- je moja sagovorove rođendaonice nizuje svake druge nedelje uz gostovanje dečijih pozorišnih trupa. Ćoše nica. Nada Lazić Prise- za mame i tate je prilika da se roditelji relaksiraju dok su deca zauzeta Odluka da lac: „Upravo u igraonici“, kaže o svojoj radnji gospođa Lazić Priselac. samostalno krene tako. Crtani film u biznis i promeBaltazar je nešto na delatnosti bila što simbolizuje magiju za decu, ime dina vođenja ustanove za dnevni bo- su dva najveća izazova sa kojim se uz koje se vezuju lepe i pozitivne ravak dece, ili kako se to češće zove suočila kao preduzetnica. Ona kaže priče.“ vrtića, rešila sam da se oprobam da je njena odluka o promeni deMože se reći da je život ove u novom poslu, u klubu za decu i latnosti povezana sa nerazumevanrođendaonice započet u obliku ideje roditelje. Kako sam godinama radila jem lokalnih vlasti i zbog otpora još pre 15 godina, kada je između sa decom, uvek se javljala želja da naše sredine prema sistemu koji u gospođe Lazić Priselac, moje sa- nekako povežem decu sa roditeljima razvijenim društvima funkcioniše govornice, i njene kume pokrenu- u nečemu potpuno drugačijem, u – malim porodičnim vrtićima. „Biti ta priča o otvaranju vrtića. Posle njihovom zajedničkom klubu, koji je preduzetnik u Srbiji može se posnekoliko organizacionih promena, dobio naziv ,Dečije Ćoše’.“ Od sada, matrati i kao svojevrsna avantura. priča o vrtiću dobija novu dimenziju u „Baltazaru“, odnosno „Dečijem Treba imati dovoljno volje i znanja 2003. godine osnivanjem ustanove Ćošetu“, zajedno, ali na neki način da se suočiš sa mnogim preprekama, PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
39
INTERVJU
a neibežan, možda i presudan, faktor je sreća. Ono što me svakodnevno brine, to je velika neizvesnost koju preduzetništvo u Srbiji nosi, a najviše me pogađa nedostatak punog razumevanja države za potrebe preduzetnika“, naglasila je gospođa Lazić Priselac, ne krijući svoje zadovoljstvo i zahvalnost na
naporan. Od dece je mnogo toga naučila i nastavlja: „Verujem da osnovni dečiji stavovi o iskrenosti i poverenju mogu da budu okosnica svakog posla, naravno, uz neophodno znanje i iskustvo.“ Rad sa decom iziskuje veliku pažnju, a pošto su u „Baltazaru“ sa decom zajedno i roditelji, veoma je
stalno unapređenje poslovanja i uvođenje novina. Upravo je sve veće uključivanje tehnoloških inovacija trend koji se trudim da pratim, ali sve treba uvoditi sa merom i ukusom.“ Klub odiše domaćinskom atmosferom i uvek je pun dečijeg smeha, a razumevanja za njihove
prilici da posredstvom časopisa PreduzetnikOnline kaže nešto iz ugla preduzetnice.
važno pronaći zajednički jezik kako sa decom, tako i sa roditeljima. „To je ključno za bavljenje ovim biznisom“, kaže gospođa Lazić Priselac. „Novi Sad se ne razlikuje od ostalih gradova u Srbiji, i ovde postoje drugi vrtići i igraonice koji su slično organizovani, koji se otvaraju i nestaju. Vidim ,Baltazara’ potpuno drugačijeg od onoga što se nudi na tržištu, a za to je potrebno
nestašluke ima na pretek. U ponudi kluba je mnogo različitih programa o kojima saznajemo putem SMS-a ili preko Facebook-a, zatim tu je i oprema za malu diskoteku, te veliki ekran za gledanje crtanih filmova i karaoke žurke. Ovde je naveden samo deo ponude „Dečijeg Ćošeta“, koje moja sagovornica naziva „tehničkim detaljima“ neophodnim za ovakav prostor.
INOVACIJE SA MEROM I UKUSOM
Za moju sagovornicu deca su veoma inspirativna, ali isto tako i zahtevna, a vreme koje provodi sa njima daje joj novu energiju, pa joj ni rad sa odraslima nije toliko 40
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
INTERVJU
„Uvođenje novih i unapređenje postojećih usluga predstavlja suštinu inovativnosti“, kaže gospođa Lazić Priselac, za koju je preduzetnik osoba koja svoje ideje, energiju i znanje unosi u posao, inicijativa koju sprovodi u delo i koja predstavlja najlepši i najteži deo njegovog života. „U
POGLED U BUDUĆNOST
„Za pokretanje biznisa potreban je novac, ideja, kontakti i mnogo toga drugog, ali je neverovatno kako se sa dostupnim resursima može postići jako puno, stvaranjem sve veće vrednosti. Upravo je u tome lepota i suština preduzetništva“, kaže gospođa Lazić Priselac i
bez ljubavi prema deci i podrške porodice i prijatelja kada sam sve ovo počinjala i koja mi danas još više znači, možda od svega ovoga ne bi bilo ništa.“ Njen moto je da u biznisu svima mora biti dobro, jer kako kaže: „Posla sutra možda neće biti.“ Dečiji osmesi i zadovoljstvo koje
Baltazar Novi Sad poslu i životu preduzetnika najlepši je osećaj da imate mogućnost individualnog izražavanja i ono što je zaista posebno – sami ste sebi gazda“, smatra ona. Opisujući svoj radni dan u nekoliko reči ona kaže: „Većinom i sanjam svoj posao. Kako je to rekao moj uja Pera, sada mogu da radim i danju i noću, vikendom i praznikom. Naravno, sa zadovoljstvom.“
dodaje kako joj podrška porodice i prijatelja najviše znači sada kad ima sopstveni biznis. „Šta mi je najviše pomoglo pri započinjanju i sada tokom vođenja biznisa? Teško je nešto posebno izdvojiti. Svakako su tu važne moje karakterne osobine, zatim splet različitih okolnosti, koje mogu nazvati prilikama, ali kao što sam već rekla, možda je i sreća presudan faktor. Šta god to bilo,
pokazuju u igri i radu u „Baltazaru“ motiv su mojoj sagovornici da nastavi dalje i da se konstantno usavršava. „Lako je biti general posle bitke. Da mogu, sigurno bih ispravila nešto iz svog prethodnog iskustva, uradila bih drugačije, ali u preduzetništvu nema vraćanja na staro, učinili bismo najveću grešku ako ne bismo gledali u budućnost“, zaključila je gospođa Lazić Priselac.
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
41
MENADŽMENT
ASERTIVNA KOMUNIKACIJA
Prednost otvorene komunikacije Kvalitetna komunikacija predstavlja jedan od najvažnijih činilaca profesionalnog uspeha. Znati tehnike komunikacije, vladati sobom i situacijom, znati na adekvatan način izraziti svoje zadovoljstvo i nezadovoljstvo u poslovnom okruženju predstavlja značajnu prednost. Autor: Sanja Perković-Goga Kontakt: perkovic_goga@yahoo.com
U
poslednje vreme često se čuju izrazi kao što su asertivnost, asertivno ponašanje i asertivna komunikacija. Međutim, često nije jasno šta se iza ovih izraza krije, odnosno, koje su specifičnosti asertivne komunikacije i po čemu se ona razlikuje od drugih komunikacijskih stilova. Pre svega, reč asertivnost izvedena je iz engleske reči assertiveness koja označava samopouzdano, samouvereno i samopotvrđujuće ponašanje. Budući da se u našem jeziku ne može prevesti jednom rečju zadržan je izvorni oblik tako da koristimo izraz asertivnost.
jednako kao i tuđih prava, uvažavanje druge osobe i Diplomirani psiholog, vlasnik njenog mišljenja. Isto tako, STRENUM-CENTRA, za komunikaciju i podrazumeva i zauzimanje savetovanje. za sebe na adekvatan način, izražavanje svojih želja i svoje ličnosti, odbranu svog mišljenja i svojih prava. Ukratko, asertivnost se može Asertivno ponašanje ima brodefinisati kao izražavanje svo- jne prednosti. Ljudi koji se ponašaju jih misli, ideja, želja i osećanja asertivno imaju više samopouzdanja na iskren, direktan i prihvatljiv i samopoštovanja, razvijaju iskrene i način uz uvažavanje prava drugih otvorene odnose sa drugim ljudima, ljudi. Upravo ova odrednica „uz poštuju svoje vreme i svoje odluke, uvažavanje prava drugih ljudi“ os- lakše se nose sa stresnim situacijanovna je specifičnost po kojoj se ma. Oni su otvoreni za nova rešenja, asertivnost razlikuje od agresivnosti održavaju visok stepen poštovanja i i agresivnog ponašanja. Asertivnost samopoštovanja čak i u konfliktnim podrazumeva uvažavanje svojih, situacijama, spremni su da zasluge i
Sanja Perković-Goga
Asertivnost se može definisati kao izražavanje svojih misli, ideja, želja i osećanja na iskren, direktan i prihvatljiv način uz uvažavanje prava drugih ljudi. Asertivnost podrazumeva uvažavanje svojih, jednako kao i tuđih prava, uvažavanje druge osobe i njenog mišljenja, podrazumeva i zauzimanje za sebe na adekvatan način. 42
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
MENADŽMENT
Slika: backpackphotography (Flickr)
pobedu podele sa drugima. Takođe, imaju više poverenja u sebe i u druge u odnosu na ljude koji se ne ponašaju asertivno. Osim asertivno, ljudi se mogu ponašati i pasivno i agresivno. Osoba koja se ponaša pasivno zanemaruje svoje potrebe, stavlja tuđe potrebe ispred svojih, zanemaruje svoja prava, nastoji da se dopadne drugima. Često se oseća i ponaša inferiorno procenjujući druge kao više vredne, a sebe kao manje vrednu osobu. Cilj pasivne osobe je da zadovolji drugu osobu i da po svaku cenu izbegne konflikt i eventualno odbacivanje. Nasuprot tome, osoba koja se ponaša agresivno poštuje svoja prava, ali zanemaruje prava i potrebe drugih ljudi. U komunikaciji se ponaša drsko i nametljivo, nastoji da kontroliše druge, da dominira nad drugima i da po svaku cenu iskaže svoju nadmoć. Oseća se superiorno u odnosu na druge, nameće svoje
stavove i sebe vidi kao superiorniju od drugih. Asertivno ponašanje u nekim (retkim) slučajevima uključuje dozu agresivnosti, posebno u situaciji kada je važno da osoba koja se ponaša asertivno brani sopstvena prava i stavove. Međutim, ključna razlika je u tome što čak i tada osoba koja se ponaša asertivno uvažava drugu osobu i poštuje njena prava. Postoji nekoliko ključnih karakteristika po kojima se može prepoznati osoba koja se ponaša asertivno: • kontakt očima je postojan, direktan i otvoren; • položaj tela je u skladu sa onim što osoba govori i naglašava važnost same poruke; • primerenim gestovima osoba naglašava važne detalje; • ton kojim osoba govori je odmeren, jasan i glasan, ali nije preteći; • osoba sama bira vreme i
način na koji će govoriti i kada će se uključiti u razgovor. Prema nekim istraživanjima čak oko 90% prekida radnog odnosa dešava se zbog loše komunikacije na radnom mestu, a daleko manji deo predstavljaju drugi razlozi. Kvalitetna komunikacija predstavlja jedan od najvažnijih činilaca profesionalnog uspeha. Znati tehnike komunikacije, vladati sobom i situacijom, znati na adekvatan način izraziti svoje zadovoljstvo i nezadovoljstvo u poslovnom okruženju predstavlja značajnu prednost. Asertivno ponašanje nije osobina koja je nepromenjiva i sa kojom se neko rodi ili ne rodi. Naprotiv, asertivnost predstavlja ponašanje koje se može naučiti i uključuje veštine kojima svako ko to želi može ovladati. Kurs poznat kao asertivni trening je posebno namenjen razvoju veština asertivnosti i može se pohađati individualno ili u grupi.
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
43
MENADŽMENT
PROCENA ISPLATIVNOSTI TRENINGA ZAPOSLENIH
Trening – izmišljena ili stvarna potreba Obuke su relativno skupa investicija, ali treba imati u vidu da su investicija, a ne trošak. U vremenu kada se preduzeća bore za opstanak, svakako se mora uložiti u ljude, ali treba voditi računa i o ekonomičnosti i odnosu između uloženog i dobijenog. Autor: Jelena Šljivar Kontakt: sljivar.jelena@gmail.com
P
oslednjih decenija kao posledica vrtoglavog napretka industrije dolazi do brojnih velikih promena u tehničkotehnološkim sredstvima rada. Kao prirodna posledica javljaju se i mnogobrojne inovacije u poslovnoj sredini. Nameće se pitanje kako je moguće da zaposleni prate sve te promene, kako njihova znanja ne bi zastarevala, a veštine bile i dalje primenljive na tržištu rada. Poslednjih godina sve više se govori o „organizaciji koja uči” kao dobrom modelu koji može da izdrži konkurenciju i opstane. Koncept učeće organizacije je, zapravo, koncept zaposlenih koji su stalno u procesu učenja. Svako radno mesto može u određenom trenutku zahtevati obuku. Preduzeća kojima je potreban kadar obično traže „gotov proizvod“, što svakodnevno možemo videti u brojnim oglasima za posao. U praksi će se retko naći osoba koja ispunjava sve formalne uslove konkursa. Poslodavci će zato često morati da zaposle osobu koja ne odgovara njihovim potrebama u potpunosti, pa da potom ulože vreme 44
Jelena Šljivar
sertifikata sa ograničenim rokom trajanja koji će im Magistar tehničkih nauka za oblast pomoću u lakšem obavljanupravljanja ljudskim resursima. Bavi ju posla ili napredovanju, ili se poslovima selekcije, treninga i nešto treće. Ponekad zapoplaniranja razvoja zaposlenih. sleni nisu zainteresovani za obuku u preduzeću, sa čime i sredstva u obuku ovog zaposlenog. se preduzeća bore tako Trening ili obuka mogu pomoći sti- što treninge organizuju ili izvode u canju određenih znanja i veština, toku radnog vremena, ili ih prosto ali to nikako nije odgovor na sva pi- zaposlenima nametnu kao obavezu. tanja i rešenje za sve probleme. Oni Jednako sporno može biti i opiranje mogu pomoći do određene mere, a zaposlenih iz straha da neće uspeti ostalo zavisi od samog zaposlenog, da savladaju obuku i usvoje nova ali i od preduzeća. znanja, ali i zato što veruju da njiPreduzeća najčešće imaju hov otpor može presuditi da se naspotrebe za treningom osoblja kako tavi rad „po starom“. bi ih osposobili za nove zadatke ili ih pripremili za prelazak u više hi- TIPOVI OBUKE jerarhijske strukture. Menadžment Model obuke ili treninga pomaže će unapred analizirati potrebe za bržem usvajanju konkretnijih, obukom kako bi ona bila uspešno uskostručnih znanja ili veština dizajnirana (ili će za ove potrebe potrebnih da se neki konkretan angažovati agenciju), a kasnije zadatak savlada. Stalna obuka izvršiti evaluaciju postignutih rezul- (npr. učenje stranog jezika u tata, s obzirom na to da obuka ima preduzećima) svakako se okreće cilj da nauči osobu izvesnoj veštini ka učenju jedne veće oblasti, gde koja će kasnije biti primenjena u će znanje stečeno na takvoj obuci obavljanju svakodnevnih zadataka. biti stalno primenjivano u širem Motivacija zaposlenih da dijapazonu poslovnih zaduženja. prisustvuju obuci može biti usvaja- Kada govorimo npr. o obuci za nje novih znanja, dobijanje internih telefonske operatere, govorimo o
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
MENADŽMENT
Slika: Rainer Klute (Flickr)
određenom broju Preduzeća kojima je potreban kadar obično traže „gotov proizvod“, što dobrim odnosima sati u kojima možemo svakodnevno videti u brojnim oglasima za posao. U praksi će sa ostatkom treba savladati se retko naći osoba koja ispunjava sve formalne uslove konkursa. Zato kolektiva. Neki izvesnu materiju će često poslodavci morati da zaposle osobu koja ne odgovara njihovim ljudi se prirodno i rešiti uži potrebama u potpunosti, pa da potom ulože vreme i sredstva u obuku uklapaju u radnu krug problema ovog zaposlenog. sredinu i nije zbog kojih se im potrebna klijenti najčešće dodatna obuka, javljaju. Jasno je da trening može najudaljenije. Oduvek je postojala ali postoje i oni kojima je neophodan pružiti uskostručna znanja, kao i obuka za rad, iako nije morala biti trening da bi unapredili svoje odnose određene veštine koje će učesnici organizovana. Supervizor ili neko u radnoj sredini. Ova vrsta obuke dalje u radu sami razvijati. drugo lice bi „uvelo“ u posao radnika usmerena je ka razvoju tolerancije, Gordana Milosavljević, i objasnilo mu kako funkcioniše slušanju sagovornika, uzimanju autorka knjige Projektovanje obuke, određena mašina ili šta se od njega u obzir tuđih osećanja, stavova i prema sadržaju, kao kriterijumu očekuje i kako je najbolje upravljati mišljenja, a potom i uzimanju u podele, govori o četiri tipa obuke: njegovom radnom jedinicom. obzir različitosti u kolektivu. osnovno obrazovanje, tehnički Često se navodi da je Postoje dva veoma popularna trening, trening u međuljudskim motivacija za rad i shodno tome pravca u kojima se kreće dizajniranje odnosima i trening u rešavanju učinak na radnom mestu, usko treninga u međuljudskim odnosima, međuljudskih problema, na koje je povezan sa klimom u organizaciji, a to su povećanje svesti i izgradnja većina treninga usmerena. organizacionom kulturom i veština. Ovi poslednji su posebno Osnovno važni za obrazovanje se multinacionalne često opisuje kompanije kao nepotrebno, koje moraju jer većina obučiti svoje zaposlenih to zaposlene koji obrazovanje već rade u drugim poseduje – ono zemljama. se podrazumeva Potrebno je (čitanje, pisanje, upoznati ih ne shvatanje smisla samo sa tržištem pročitanog, na kojem će osnovne računske poslovati, operacije, itd.). već i izgraditi Potreba za one veštine ovakvim tipom u odnosima obuke javlja koja određena se, uglavnom, u z a j e d n i c a zemljama trećeg neguje. sveta. Tr e n i n g Tr e n i n g za rešavanje za razvoj tehničkih ili radnih međuljudskim odnosima. Zato ne međuljudskih problema predstavlja veština može biti usmeren na treba da nas čudi to što trening u još jedan tip obuke. Međuljudski najraznorodnije poslove. Govorimo međuljudskim odnosima poslednjih problemi se javljaju u određenom o rasponu treninga koji se kreće godina zauzima sve značajnije periodu i neophodno ih je rešiti od obuke za rad na jednostavnim mesto. Prosta kontrola radnih sati ne kako bi se neometano obavljao radni mašinama ili aparatima do razvoja daje dobre rezultate u upravljanju proces. Odgovornost za rešavanje liderskih veština neophodnih za ljudima, već se nameće značaj ovih problema najčešće je na uspešno upravljanje preduzećem, tj. međuljudskih odnosa, kako između menadžmentu preduzeća, koji treba ljudskim resursima. Podrazumeva se nadređenih i podređenih, tako i da razvija kreativnost i samostalnost i da je razvojni put ovog tipa treninga između kolega među sobom. Otuda svojih zaposlenih. Svaki zaposleni je najduži, s obzirom da se u jednom se javlja i izraz „timski igrač“, jer jedinstven, ali je važno da on dobro ili drugom obliku javlja vremenski je veoma važno da zaposleni budu u funcioniše kao deo tima. Konflikti PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
45
MENADŽMENT
su neizbežni, ali treba unapred biti spreman da se na njih odgovori. Podvrsta ovih treninga je i etički trening koji treba da usadi izvesne norme zaposlenima i grupi, ali se postavlja pitanje koliko su opravdane ove vrste treninga. Pitanje je podstaknuto filozofskim pitanjem da li postoji jedinstvena etika ili je ona individualna stvar svakog zaposlenog. Kod usvajanja etičkih normi može se govoriti i o mogućnosti ili nemogućnosti njihovog usvajanja u određenom vremenskom periodu, pa i o mogućnosti „učenja“ nekoga etičkim normama. Postoje veštine koje se mogu steći čitanjem i učenjem, a ima i onih koji iziskuju određenu praksu, tj. učenje na radnom mestu. Obuka na radnom mestu se često navodi kao jednostavnija i ekonomičnija. Ponekad se nameće pitanje i da li ona ometa radno vreme, ili je radnici odbijaju ukoliko se organizuje van radnog mesta, ali Znanja i veštine čak i najboljih radnika vremenom zastarevaju, zbog čega je potrebno da se ona unapređuju povremenom ili kontinuiranom obukom. Pošto zaposleni nisu uvek svesni toga, trening menadžer ili odeljenje treba da implementira potrebu za stalnim obrazovanjem u organizacionu kulturu. je neosporno da se izvesne veštine moraju usvojiti upravo na taj način. Neke od vrsta ovih obuka su: • rotacija na radnom mestu (zaposleni se menjaju sa svojim kolega, čime se uče novim veštinama, ali i uviđaju međuzavisnost poslova, pa sebe lakše vide kao deo celine), • treniranje ili koučing (mentor savetuje zaposlenog; obuka ovog tipa može biti formalna i neformalna, a najčešće se organizuje za jednu radnu jedinicu), • šegrtovanje (obuka jedan 46
na jedan, osobi koja je mentor ili učitelj se dodeljuje jedan učenik, ređe dva. Najčešće se primenjuje kod zanata i izučavanja tehničkih veština), • m o d e l o v a n j e (zaposlenima se demonstrira ponašanje ili obavljanje određenog posla, a oni treba da ga usvoje i samostalno primene). Obuka van radnog mesta je posebno važna za menadžere i odnosi se najčešće na obučavanje u međuljudskim odnosima i treninge za rešavanje problema. Često se zaposleni šalju na fakultet, u određenu insituciju ili specijalizovano privatno preduzeće u kome će biti podvrgnuti treningu. U svetu se u tom cilju danas otvara veliki broj kompanijskih univerziteta, ali moramo uzeti u obzir i visoke troškove takvih institucija, pa je jasno da samo određen broj velikih organizacija sebi može da ih priušti. Mala preduzeća sa do deset zaposlenih češće će svoje radnike morati da pošalju u specijalizovane organizacije na obuku.
OBUKE SU RELATIVNO SKUPA INVESTICIJA
Strategija u upravljanju ljudskim resursima i trening su dva veoma bliska pojma i zapravo su teško odvojiva jedan od drugog. Obuka svoj najviši uspeh može ostvariti upravo kroz adekvatnog radnika, a za pronalaženje prave osobe za određeno mesto neophodan je dobar proces selekcije budućih zaposlenih. Znanja i veštine čak i najboljih radnika vremenom zastarevaju, zbog čega je potrebno da se ona unapređuju povremenom ili kontinuiranom obukom. Pošto zaposleni nisu uvek svesni toga, trening menadžer ili odeljenje treba da implementira potrebu za stalnim obrazovanjem u organizacionu kulturu. Pri tome, akcenat treba staviti na samosvest zaposlenih koji moraju znati da su sami odgovorni za
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
svoje obrazovanje i sticanje veština. Ličnim primerom svaki menadžer treba da pokaže da je obuka značajan deo radnog procesa i da je radno mesto osigurano samo onima koji mogu adekvatno da obavljaju radne zadatke, što će reći, koji se prilagođavaju kako promenama u okruženju, tako i u preduzeću. A opet, ne možemo poreći i da je tržište bukvalno prepravljeno ponudama za obuku. Velik broj organizacija nudi najraznovrsnije trening programe. Čini se, ako je suditi prema ponudi, da su najpopularniji oni koji su vezani za veštine komunikacije i tehnike prodaje. Da li postoji realna potreba za tolikom ponudom i koliki benefit preduzeće ima od toga, ne može se sa tačnošću utvrditi i to bi ipak trebalo prepustiti pojedincima da ocene. Obuke su relativno skupa investicija, ali treba imati u vidu da su investicija, a ne trošak. U vremenu kada se preduzeća bore za opstanak, svakako se mora ulagati u znanja i veštine zaposlenih, ali treba voditi računa i o ekonomičnosti i odnosu između uloženog i dobijenog. Treba i dobro razmisliti koje su obuke najpotrebnije, da li one usmerene ka rešavanju problema, tehničke, ili neke druge. Ukoliko procenite da će korist od obuke biti manja od uloženog za vaše preduzeće, razmislite o preusmeravanju finansija u druge investicije. Ukoliko, pak, postoji isplativost i jasan odnos između uloženog i dobijenog, treba organizovati trening. Procena navedenog odnosa posebno dolazi do izražaja u slučaju eksternih obuka, mada se preduzeća u svakom trenutku mogu odlučiti i da samostalno organizuju obuke, što opet zavisi od brojnih determinanti. U narednim brojevima časopisa biće više reči o dizajnu i uštedama kod organizovanja internih obuka.
MARKETING
ODNOSI S MEDIJIMA – DUGOROČNO ULAGANJE U KREIRANJE POZITIVNE SLIKE O PREDUZEĆU
Poverenje je ključ uspeha
U svim oblicima saradnje sa medijima važna je jasna, koncizna, kompletna, a pre svega ISTINITA poruka, jer se medijima može lagati samo tri puta – prvi, poslednji i nikada više! Autor: Marija Blaževski
U
prethodnim brojevima časopisa PreduzetnikOnline, odnose s javnosću definisali smo kao aktivnosti usmerene na uspostavljanje i razvijanje razumevanja sa određenim ciljnim grupama i stvaranju povoljne slike o preduzeću. Kako bi se takva slika stvorila, neophodno je najpre stvoriti, a zatim i negovati dobre odnose sa medijima, imajući u vidu činjenicu da njihova moć ponekad ima ključnu ulogu u predstavljanju preduzeća. Ako bismo se trudili da definišemo odnose sa predstavnicima medija, svakako bismo ih predstavlili kao planiranu, redovnu i obostranu komunikaciju koju obavlja stručnjak za odnose sa javnošću. Ono što je važno napomenuti jeste da se odnosi sa sedmom silom nikako ne baziraju na trenutnoj inspiraciji, već se kvalitetna komunikacija zasniva na dobrim interpersonalnim odnosima između savetnika za odnose s javnošću
Marija Blaževski
medijima mogu biti direktni, posredni, reaktivni ili, pak, oni koji se odnose na eventualnu kriznu situaciju, što predstavlja jednu sasvim zasebnu oblast. Kada govorimo o direktnim odnosima sa medijima, onda se oni odnose na pozivanje i prijem novinara, organizaciju konferencija za novinare, brifinga, radnih doručaka i intervjua. Reaktivni odnosi predstvaljaju komunikaciju u vidu odgovora na tražena pitanja, davanje izjava povodom određenog događaja ili komentarisanje određene situacije. Međutim, u svim navedenim oblicima odnosa i saradnje sa medijima važna je poruka i informacija koja se plasira. Dobra poruka mora da bude jasna, koncizna, kompletna, kreativna, a pre svega TAČNA i ISTINITA. Stručnjaci kažu da se medijima može lagati samo tri puta – prvi, poslednji i nikada više! Takođe, nije poželjno da poruka sadrži
Direktor agencije za odnose s javnošću PRIME PUBLIC RELATIONS. Višegodišnje iskustvo u novinarstvu.
preduzeća, s jedne, i novinara ili urednika, s druge strane. Zapravo, ključ uspeha leži u izgradnji odnosa međusobnog poverenja između te dve strane. Po svom obliku, odnosi s
Kvalitetna komunikacija zasniva se na dobrim interpersonalnim odnosima između savetnika za odnose s javnošću preduzeća, s jedne, i novinara ili urednika, s druge strane. Zapravo, ključ uspeha leži u izgradnji odnosa međusobnog poverenja između te dve strane.
48
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
MARKETING
previše podataka koji bi otperetili ili zamorili medije, što uglavnom nije lako izvesti, jer se preduzeća uglavnom trude da kažu što je više moguće u datom trenutku. Pokušaćemo u ovom broju časopisa PreduzetnikOnline da u kratkim crtama objasnimo važne stvari u komunikaciji s medijima prilikom organizovanja konferencija za novinare i pisanja saopštenja, kao i stvari koje se nikada ne smeju koristiti u saradnji sa predstavnicima sedme sile.
KONFERENCIJE ZA NOVINARE
Konferencije za novinare se organizuju samo onda kada za to postoji dobar povod. U pozivu za novinare neophodno je da stoje osnovne informacije o događaju: tema, vreme i mesto. Poziv
za novinare ne treba da bude opterećen dodatnim informacijama koje će inače biti saopštene novinarima na samoj konferenciji. Uobičajena je praksa da se poziv šalje najpre elektronskim putem ili faksom, a da se zatim novinari kontaktiraju i telefonom. Pored poziva, neophodno je pripremiti i materijal za novinare, koji će im se podeliti na događaju, a treba da sadrži saopštenje, fotografije, kao i informaciju o preduzeću. Kada govorimo o satnici održavanja konferencije, moramo imati u vidu radno vreme redakcija, odnosno vreme odlaska novina u štampu. Stoga je najprikladnije konferencije organizovati pre podne, uglavnom oko 11 ili 12 sati. Naravno, i posle završetka konferencije, savetnik za odnose s javnošću mora biti na raspolaganju
predstavnicima sedme sile za sve eventualne dodatne informacije.
SAOPŠTENJA ZA MEDIJE
Saopštenja za medije su najčešći i najefikasniji način za slanje određenih poruka preduzeća. Ono što je najvažnije za pisanje kvalitetnog saopštenja je da ono ne bude predugačko, da bude zasnovano na novostima u preduzeću i da bude aktuelno. Kada govorimo o tome šta nikako ne treba raditi u odnosima s medijima, počećemo od dobrog vaspitanja – ne kasniti na zakazan sastanak ili intervju, ne lagati, ne biti neuredan… Ali zato je preporučljivo biti dobro informisan o temi ili preduzeću koje se predstavlja, prijatan i pre svega prijateljski nastrojen prema svom sagovorniku.
Slika: christopherharte (Flickr)
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
49
SLOBODNA TEMA
REALNOST PRIČE O RAZVOJU PREDUZETNIŠTVA
Steeplechase preduzetništva u Srbiji Moglo bi se slobodno reći da Srbija priču o preduzetništvu nije sprovela do kraja. Mnogo je ključnih faktora važnih za opstanak malih i srednjih preduzeća, a koji još uvek nisu pokrenuti i pokriveni Autor: Zvjezdana Vunjak Kontakt: vunjakns@gmail.com
U
poslednje vreme sve je veća popularizacija modela „Radom do radnog mesta“. Priča je začeta još na početku novog milenijuma kada je Vlada Republike Srbije analizirajući tadašnje stanje u ekonomskom sektoru naišla na zabrinjavajuću situaciju – premalo učešće malih i srednjih preduzeća u privredi Republike Srbije. Tada je bilo evidentirano svega 58.000 malih i srednjih preduzeća, a upravo su ona sinonim za privatni sektor i preduzetništvo.
JEDNA STRANA PRIČE
Osnovna karakteristika malih i srednjih preduzeća je u tome što su fleksibilna, mogu brzo da se adaptiraju na promene i da zadovolje zahteve tržišta. S obzirom na to da je razvoj preduzetništva karakteristika evropskih zemalja i čitavog sveta i Srbija nastoji da radi na svom privrednom i ekonomskom razvoju. Zbog toga je u poslednjih godinu-dve dana sva pažnja javnosti usmerena na jačanje institucionalne podrške malim i srednjim preduzećima i na uvažavanje njihovih interesa. U tu svrhu formirane su državne 50
Zvjezdana Vunjak
se uslovi da taj sektor zaposli nove radnike i time reši najvažniji problem u Srbiji – nezaposlenost. Još od avgusta 2008. godine u Srbiji sprovodi se projekat mentoringa, a pokrenula ga je Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća u Srbiji u saradnji sa japanskom vladom. Ubrzano se radi i na reformi zakonodavnih propisa kako bi se mala i srednja preduzeća lakše osnivala i kako bi lakše poslovala. Uvode se značajne poreske olakšice. Danas u Srbiji porez na dobit iznosi 10 % – što je najmanji porez u odnosu na druge evropske zemlje. Od aprila 2010. godine Fond za razvoj Republike Srbije i Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća najavljuju i nove konkurse za dobijanje kredita za preduzetnike poput start-up kredita, kredita za inovacije, novca za podršku klasterima (udruženim preduzećima sličnih ili komplementarnih procesa poslovanja koja su suočena sa zajedničkim šansama i pretnjama iz okruženja i koja dele tržište rada i usluga) i sl. U poslednje vreme koncept klastera kao centralne ideje
Magistar ekonomskih nauka. Zaposlena u Vekic Chocolate na spoljnotrgovinskim poslovima i poslovima međunarodnog platnog prometa. službe, agencije i fondovi za pomoć privredi: Nacionalna služba za zapošljavanje, Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća i preduzetništva, Pokrajinski sekretarijat za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova, Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA), Republička agencija za mirno rešavanje radnih sporova, Fond za razvoj Republike Srbije, Fond za Steeplechase - Atletska trkačka disciplina na 3000 m sa preponama. razvoj AP Vojvodine, Garancijski fond AP Vojvodine, Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede, PRISMA – Centar za prekvalifikaciju pri Ministarstvu odbrane RS i druge. Jačanjem privatnog sektora i stvaranjem adekvatnog zakonodavnog i institucionalnog okvira za njegov razvoj, stvaraju
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
SLOBODNA TEMA
Slika: auburnxc (Flickr)
konkurentnosti i ekonomskog razvoja postao je veoma popularan. Osnovni razlozi za stvaranje klastera su rast produktivnosti, inovativnosti kao i jačanje efikasnosti preduzeća, odnosno njihovo osposobljavanje da proizvode robe i usluge višeg stepena prerade kojima će stvarati bogatstvo na domaćem i međunarodnom tržištu. U Srbiji klasteri su naročito
bi se zadovoljile potrebe i težnja kako sadašnjih tako i budućih generacija. Ne treba izostaviti ni to da navedeno Ministarstvo podržava preduzeća koja rade na organskoj (biološkoj) poljoprivredi, odnosno poljoprivrednoj proizvodnji bez primene agrohemije (veštački sintetizovanih materija i pesticida). Organska poljoprivreda je reakcija
besprekorna i jasna i zbog toga veoma primamljiva. Međutim, postavlja se pitanje realnosti i njene dalje praktične primenljivosti. Mnogi su pokušali, ali i mnogi odustali od preduzetničke ideje. Zašto? Mnogo potencijalnih preduzetnika se neformalno edukovalo o preduzetništvu i pokrenulo sopstvene poslove uz
značajni u sektoru brodogradnje što je veoma uticalo na unapređenje domaćeg, pa i međunarodnog turizma. Kada je u pitanju domaći i međunarodni turizam, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije veliki akcenat stavlja i na biodiverzitet, odnosno racionalno korišćenje prirodnih dobara, kako
na povećanu ekološku degradaciju, sve lošiji kvalitet hrane i sve ugroženije zdravlje ljudi. Proizvodi dobijeni organskom proizvodnjom zdraviji su i imaju više nutritivne vrednosti od onih iz konvencionalne proizvodnje.
start-up kreditne linije. Mnogi su čak ostvarili uspeh u pokušaju da pokrenu svoju proizvodnju i stvore u pravom smislu te reči – zdrav, kvalitetan proizvod (krajnji cilj za dobro preduzetništvo). Ipak, kada je krajnji proizvod trebalo plasirati, odnosno kada ga je trebalo prodati na tržištu, mnogi preduzetnici naišli su na prepreke koje su dovele u pitanje njihov dalji rad, pa čak i
DRUGA STRANA PRIČE
Sa teorijskog stanovišta, priča o malim i srednjim preduzećima je
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
51
SLOBODNA TEMA
egzistenciju. U moru konkurentskih preduzeća kako stranih, tako i domaćih nije lako opstati. Svaki preduzetnik posle izvesnog vremena provedenog na domaćem tržištu zaključi da bez ulaska u velike trgovačke lance, supermarkete i megamarkete ne može da opstane, jer nema kome da proda svoj proizvod, odnosno robu. Sve češće smo svedoci smanjenog obima rada, pa i zatvaranja pijaca i malih radnji, jer su njihovu ulogu danas preuzeli veliki trgovački lanci sa non-stop radnim vremenom, bogatim i velikim asortimanom kako stranih, tako i domaćih proizvoda. Uspešnost rada trgovačkih lanaca bazirana je i na čestim akcijskim prodajama robe. Ko snosi teret tih akcija? Snose ih veliki trgovački lanci, ali većim delom snose ih i sami preduzetnici koji se u tom slučaju odriču svojih marži, odnosno zarade na sniženim cenama proizvoda, a veoma često su i u situaciji da zbog konkurentnosti moraju da idu i ispod cene koštanja svog proizvoda. Preduzetnici skupo plaćaju ulazak njihovih proizvoda u velike trgovačke lance. Npr. za ulazak na listu dobavljača velikih trgovačkih lanaca preduzetnik treba da izdvoji u proseku od 500 do 2.000 evra, a za ulistavanje samo jednog artikla (tj. bar koda) treba izdvojiti u proseku 150–500 evra. S druge strane, trgovački lanci diktiraju uslove i način poslovanja, ugovori između trgovačkih lanaca i preduzetnika tipskog su karaktera i isključivo kreirani od strane trgovačkih lanaca s komercijalnim uslovima koji, uglavnom, idu na štetu preduzetnika (npr. dugi rokovi plaćanja – koji se kreću i do 120 dana, kratki termini za isporuku robe, rigorozne mere u slučaju isporuke oštećene robe i sl.). Postavlja se pitanje – koliko dugo preduzetnik koji je tek pokrenuo svoju proizvodnju može uredno da izmiruje svoje poreske 52
obaveze prema državi, redovno da vraća start-up kredit dobijen za pokretanje posla, redovno da isplaćuje zarade zaposlenima, da povećava asortiman svojih proizvoda, plaća ulistavanje proizvoda u trgovačke lance, odriče se svojih marži i ide ispod cene koštanja svog proizvoda, a da uz to i dalje proizvodi kvalitetan proizvod (od kvalitetnih prirodnih sirovina)? Sledeća pitanja koja se nameću su: Ostvaruje li preduzetnik zaradu tj. profit ili svesno ide u gubitak?! Gde je izlaz iz tog začaranog kruga? Da li je rešenje prekid poslovanja, otpuštanje radne snage ili neminovnost narušavanja Projekat mentoringa podrazumeva institucionalizaciju mentoringa kao usluge u sistemu podrške malim i srednjim preduzećima. Predviđeno je da projekat traje do polovine 2011. godine, a do sada je sprovođen sukcesivno i selektivno. Rezultat projekta mentoringa je znatan porast broja malih i srednjih preduzeća u Srbiji, tako da broj registrovanih preduzeća danas u Srbiji iznosi oko 340.000. Da postoji nastojanje da se taj broj još poveća, govori i činjenica da je Vlada Republike Srbije za 2010. godinu izdvojila 1,5 miliona evra upravo za razvoj sektora malih i srednjih preduzeća. kvaliteta proizvoda? Šta se u tom slučaju dešava sa kodeksima koji nameću državne institucije – proizvoditi zdravu hranu, zaposliti što više ljudi sa tržišta rada, povećati konkurentnost na domaćem i međunarodnom planu?
ZANIMLJIVA IDEJA ZA PODRŠKU PREDUZETNIŠTVU
Ne nailaze samo preduzetnici na probleme u poslovanju. Probleme u poslovanju imaju i male seoske
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
zanatlijske kuće koje, uprkos tome što proizvode zdravu hranu (med, mleko, jaja i dr.), takođe, sve teže pronalaze prave puteve do kupaca. Danas na tom problemu radi veoma mali broj organizacija, pretežno nevladinih, koje vođene entuzijazmom pokušavaju da pomognu domaćim proizvođačima u cilju pronalaženja tržišta za njihov proizvod. Jedan takav pokušaj je i projekat „Ruralni prsten”, koji je osmišljen i pokrenut od strane nevladine organizacije Epicentar iz Novog Sada. Osnovni cilj projekta je da sela i male ruralne sredine, kao proizvođači zdrave hrane, odeće od prirodnih materijala i ponuđači turističkih usluga (odmorišta, salaša i sl.), postanu profitni centri. Suština projekta je da se izbegnu veliki trgovački lanci i da se roba plasira direktno kupcima iz grada. To je pokušaj da se u prodaji hrane, odeće i seoskog turizma primene i najsavremniji oblici plasiranja robe na tržište – poput mrežnog (multi level) marketinga, odnosno direktne prodaje po uzoru na neke strane proizvođače (Califonia Fitness i dr.). Početni koraci zamišljeni su na lokalnom (domaćem) nivou, ali svaki sledeći trebalo bi da ide dalje ka globalnom (međunarodnom) nivou. Moglo bi se navesti još nekoliko ovakvih primera dobrih ideja i dobre volje da se pomogne da preduzetništvo u Srbiji postane ključni motor ekonomskog i privrednog razvoja. Međutim, to su još uvek samo pionirski poduhvati i moglo bi se slobodno reći da Srbija priču (poželjan model) o preduzetništvu nije sprovela do kraja. Mnogo je ključnih faktora važnih za opstanak malih i srednjih preduzeća koji još uvek nisu pokrenuti i pokriveni, na primer pojačana kontrola ponašanja učesnika na tržištu, promena svesti potrošača, implementacija politike – kupujmo domaće, strategija uvoza i izvoza i sl.
SLOBODNA TEMA
UGOVOR SA EVROPSKOM UNIJOM
Dugo putovanje u Evropu Deblokadom Prelaznog trgovinskog sporazuma faktor nesigurnosti eliminisan je i Srbija prvi put ulazi u fazu ugovornog odnosa sa EU, što je za njenu privredu i poslovni svet faktor predvidivosti. Autor: Miodrag Popović
O
d početka prošle godine, tačnije od 30. januara 2009. godine, Srbija jednostrano primenjuje Prelazni trgovinski sporazum (Sporazum) sa Evropskom unijom (EU), a istog dana u Srbiji su stupile na snagu i izmene Zakona o carinskoj tarifi. Druga strana, EU, navedeni sporazum počinje da primenjuje od decembra prošle godine. Naime, 7. decembra 2009. godine šefovi diplomatija EU donose odluku o stavljanju na snagu Sporazuma sa Srbijom, nakon što se sa tim saglasila i Holandija, posle pozitivnog izveštaja glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca. Ovim sporazumom predviđa se smanjivanje carinskih stopa u naredne tri, pet ili šest godina, u zavisnosti od grupa proizvoda, koji su inače svrstani u tri kategorije. U prvoj kategoriji proizvoda, koju čine najosetljiviji proizvodi – traktori manje snage, biciklovi, električne mašine i oprema, multikultivatori, oružje, municija, nameštaj i obuća, ali i hartija i karton, keramički proizvodi, staklo, gvožđe, čelik, bakar, aluminjum i proizvodi od tih metala – carina bi
Miodrag Popović
to prvo na 80%, zatim na 60%, na 40% i na 20%, a pete Osnivač preduzeća MPK-INŽENJERING. godine bi bila ukinuta. Konsultant za knjigovodstvene poZa treću kategoriju, slove. osetljive proizvode, ukidanje carina predviđeno je u roku od tri godine, a se u prvoj godini smanjila na 85%, prvo bi se smanjila na 70%, a zatim u drugoj na 70%, naredne na 55%, a na 40% sadašnje carinske stope. U zatim na 40%, pa na 20%, da bi šeste toj grupi su so, mineralna goriva i godine bila ukinuta. ulja, šeširi i kape, vozila za sneg, Za sledeću kategoriju, tj. za kao i merni, kontrolni, precizni, veoma osetljive proizvode – sapuni i medicinski i hirurški instrumenti i razni proizvodi hemijske industrije, aparati. plastične mase, prirodna i veštačka Carine će biti ukinute na krzna, kaučuk i drvo i proizvodi od proizvode koji u svom sastavu imaju njih, zatim proizvodi od kamena, 50% domaćih sirovina, s tim što gipsa, cementa, betona i azbesta, će se domaćim zvati i proizvodne alati, železnički i tramvajski vagoni sirovine iz regiona. Na ovaj način će i igračke – carina bi se postepeno se u znatnoj meri smanjiti troškovi smanjivala tokom četiri godine, i izvoza, jer će se npr. garderoba proizvedena od turskog pamuka moći prodavati u EU kao domaća Sporazum o stabilizaciji i roba bez plaćanja visokih carina. pridruživanju (SSP) i Prelazni Deblokadom Prelaznog trgovinski sporazum potpisani su trgovinskog sporazuma eliminisan 29. aprila 2008. u Briselu, a ratije faktor nesigurnosti i Srbija prvi fikovani su u Skupštini Srbije 9. put ulazi u fazu ugovornog odnosa sepetembra prošle godine. SSP sa EU, što je za njenu privredu i ne može da stupi na snagu dok ga poslovni svet faktor predvidljivosti, ne potvrdi Savet ministara EU i ali i znak jasne poruke da se poslovni Evropski parlament i dok ne bude ambijent u Srbiji mora uobličavati u ratifikovan u svim državama potskladu sa elementima koji su pravno pisnicama, članicama EU. definisani u Prelaznom sporazumu. PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
53
SLOBODNA TEMA
SEM STERN – TINEJDŽER PREDUZETNIK
Ono si što jedeš Misija Sema Sterna je da motiviše i pokrene mlade ljude da pripremaju jela. Prvo sebi, a zatim i članovima porodice, prijateljima i svima ostalima koji dođu u njihov dom. Autor: Emina Komazec Kontakt: eminakomazec@gmail.com
D
evetnaestogodišnji Sem Stern (Sam Stern) jedan je od najpoznatijih kuvara u Velikoj Britaniji, ali i na planeti. Ovaj na prvi pogled sasvim običan dečak koji voli fudbal, teretanu, muziku, ima kornjaču za kućnog ljubimca, mašta o tome da poseti Severni pol i Kinu (pošto je lud za njihovom hranom), ali i da jednog dana otvori restoran u Londonu u kojem će biti šef. Za sada je na dobrom putu! Već je napisao četiri knjige recepata namenjenih vršnjacima. Peti priručnik za kuvanje je u pripremi i na proleće izlazi iz štampe. Njegov stariji kolega Džejmi Oliver misli da je on odličan u svom poslu i podržava ga u tome što radi! Sam potiče iz mnogočlane jorkširske porodice gde je kuvanje poseban izazov, a evo i zašto: jedna od njegovih sestara je vegetarijanac, druga je bivši vegetarijanac i ne jede crveno meso, brat je lud za mesom,
otac ne sme da jede čokoladu i sir, a njegova majka ne jede ništa što je tvrdo za zube. On jede sve osim banana i brokolija. Kaže da hraniti familiju znači svakoga dana izručiti svašta na sto. Upavo tu svakodnevnu hranu Sem je naučio da sprema. Isprva gledajući kako to radi njegova majka, a kasnije, kada mu je ulaz u kuhinju odobren, počeo je da eksperimentiše i kombinuje namirnice, njihove boje, mirise i ukuse. Prvu knjigu od preko 120 zdravih, jednostavnih i ukusnih recepata, Tinejdžerski super kuvar, napisao je sa četrnaest godina uz pomoć svoje majke Suzan Stern. Njegov kuvar postao je internacionalni bestseler i do sada je preveden na desetak jezika. Zahvaljujući izdavačkoj kući Dereta iz Beograda, Tinejdžerski super kuvar – vodič za preživljavanje,
objavljen je i na srpskom jeziku. U ovom priručniku nalazi se hrana za svačiji ukus. „Ono što ti treba kada se mnogo baviš sportom, specijaliteti koji ti bude moždane ćelije, smiruju nerve pred ispite, hrana koju možeš da jedeš ako si sklon da se ispružiš na sofi a da ipak ne postaneš sofa, hrana za žurke, simpatije ili ortake“, kaže Sem i dodaje da mu je zbog kuvanja čak i kupovina namirnica postala ok. Kupujući sa majkom otkrio je mnoge tajne, a neke je odlučio i da otkrije svojim čitaocima. Dakle, kako proceniti svežinu ribe? „Gledajte je pravo u oči. Ako su bistre, riba je sveža, a ako su mutne, e, to nije dobro“, poručuje ovaj kuvar tinejdžer. Sem voli da zna odakle dolazi hrana koju jede. Njegov deda uzgajao je sve što je jeo i zahvaljujući tome bio je aktivan do duboke starosti. Imao je običaj da kaže: „Ono si, što jedeš!“ Vođen
Jedinstvena knjiga momka koji je zaljubljen u kuvanje i ide mu od ruke. Džejmi Oliver misli za njega da je odličan i da može da mu se veruje. Knjiga je puna recepata za jednostavna i ukusna jela - ona koju Sam Stern i njegovi drugari vole da jedu. Proverite šta treba jesti za kul i brz doručak i ručak, kako se oporaviti od škole, a kako hranom zadiviti devojke, kako večernje kuliranje učiniti ukusnijim, obradovati ortake, šta poslužiti na žurci, preživeti kontrolne i pismene, a šta kuvati najdražima za vikend. Izdavač: Dereta
54
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
SLOBODNA TEMA
dedinim razmišljanjima, Sem smatra da ima pravo da zna što je moguće više o onome što jede i ovo dedino „pravilo“ prenosi na druge. Mladi kuvar ponajviše voli pečeno pile s limunom, čokoladni mus i špagete bolonjeze. Vratimo se naslovu bestselera. Super kuvar, to je jasno. Ali, zašto vodič za preživljavanje? Ko preživljava i zbog čega? Sem je prvenstveno mislio na svoje vršnjake i onu još mlađu decu koja su prepuštena pekarama, brzoj hrani i kaloričnim grickalicama, jer
njihovi roditelji ne vole da kuvaju, ne znaju ili nemaju vremena za to. Zato bi deca trebalo da uzmu stvar u svoje ruke, te da počnu da kuvaju, a onda stečenu naviku da prenesu i na svoje ukućane. Svi njegovi kuvari su veoma dobra kulinarska literatura za početnike.
Misija Sema Sterna je da motiviše i pokrene mlade ljude da spremaju jela prvo sebi, a zatim i članovima porodice, prijateljima i svima ostalima koji dođu u njihov dom. Trenutno, ovaj mlad i uspešan Britanac piše nedeljni blog na svom sajtu gde predlaže raznorazne kuvarancije i deli savete, u listu ima svoju kolumnu, a u pauzama između pripremanja ukusnih obroka, radi na svojoj novoj knjizi koju će većim delom posvetiti vegetarijancima.
Uštipci Sastojci: 225g brašna, kesica praška za pecivo, malo soli, 1 supena kašika šećera u prahu, 2 jajeta, 300ml mleka, 25–50g istopljenog putera. Način pripreme: 1. Sipaj u činiju brašno s praškom za pecivo, so i šećer. Napravi duboku rupu. Dodaj jaja i malo mleka. 2. Drvenom varjačom ulupaj jaja i mleko, postepeno dodajući brašno kao za palačinke. Mešaj dok se sve mleko ne potroši, da dobiješ glatko gušće testo. 3. Četkicom za testo premaži veliki tiganj istopljenim puterom. Zagrej tiganj na srednjoj vatri. 4. Sipaj na vruć tiganj supenu kašiku testa. To ponovi i pazi da ostaviš razmak među uštipcima. 5. Peci nekoliko minuta, dok se na površini ne pojave mehurići, a donji deo ne porumeni. 6. Okreni ravnom drvenom varjačom. 7. Poređaj uštipke na kuhinjsku krpu i pokrij ih da ostanu topli.
Čokoladne mandarine Sastojci: 250g dobre mlečne čokolade, 4–6 mandarina Način pripreme: 1. Izlomi čokoladu u vatrostalnu činiju. Stavi je u šerpu s kipućom vodom. Dno činije treba da je iznad vode. Promešaj jednom ili dvaput dok se čokolada topi. 2. Obloži pleh masnim papirom. Oljušti mandarine. Očisti ih od belih žilica što više možeš, ali nemoj da poludiš. 3. Umoči svaku mandarinu u čokoladu. Obrni je da se obloži čokoladom. Dobro će ti doći velika kašika. Izvuci svaku voćku i stavi je na poslužavnik. Sipaj između njih topljenu čokoladu. Ostavi negde da se ohladi.
Piletina s belim lukom Sastojci: 4 pileća bela mesa bez kože, 75–100g omekšalog putera, 2 veća čena belog luka, dobra šaka seckanih svežih trava, sok od limuna, so, crni biber, limun. Način pripreme: 1. Zagrej pećnicu na 190 stepeni. Blago premaži vatrostalni sud 2. Umuti omekšali puter drvenom varjačom. Iseckaj ili izgnječi beli luk u puter. Dodaj trave, dosta limunovog soka i malo soli. Dobro izmešaj. 3. Svaki komad mesa dijagonalno zaseci oštrim nožem na tri mesta i ispuni ta zasečena mesta puterom s belim lukom. Poređaj u vatrostalni sud. 4. Peci 20 minuta, dok ne bude gotovo. Piletina treba da ostane bela. Posluži sa kriškama limuna.
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
55
SLOBODNA TEMA
ANALIZA PRAZNIČNIH KUPOVINA
Volim kupovinu (i rado je se sećam) Kupovina novogodišnjih poklona nije pogubna samo po novčanik, već i po zdravlje. Nisu retki oni koji svoje emotivne praznine popunjavaju šopingom.
M
ene uvek trese novogodišnja euforija mesec dana ranije. Ja sam rob kupovine... Već sad imam skoro sve poklone upakovane, ali i 0,00 dinara na računu i ogromnu nadu da će mi decembarska plata stići pre Nove godine. Mi smo uglavnom poklone kupili. Najstarijem sinu smo uzeli Partizanov dres, srednjem smo kupili traktor na pedale, a bebi smo uzeli plastični biciklić koji može da se odguruje nogama. Mami i svekrvi sam kupila parfem, odnosno košulju. Ja ne znam šta ću da dobijem! Kuću smo okitili i jelku takođe. Jedva čekam da Deda-Mraz dođe da vidim ushićenje na licima dece. Jaoj, ja mnogo volim novogodišnje poklone. Volim da poklanjam, a i da dobijam, naravno. Oduševi me kad mi brat kupi paketić pun slatkiša, iako nisam mala. Polako počinjem da kupujem poklončiće za meni drage osobe. Svake Nove godine najbliže drugarice obradujem nekom sitnicom, uglavnom je to kozmetika ili nešto od veša. Mnogo pažnje 56
obraćam na pakovanje. Obožavam kada je sve upakovano u teget papir i ukrašeno srebrnom mašnom. Ovo su samo neki od mnogobrojnih komentara ostavljeni na raznim forumima, a tiču se novogodišnje kupovine. Pisale su ih žene, koje ni jednom rečju nisu pomenule da im je kupvina zamor,
dosada ili opterećenje. Naprotiv: euforija, obožavam da kupujem ili ja sam rob kupovine, bile su glavne reči. Da li se za njih može reći da su kupoholičarke? Svi mi imamo različite želje i interesovanja. Postoje stvari koje volimo da kupujemo, a ima i onih
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
čija nas kupovina zamara. Biti kupoholičar, ne znači opsednutost svim vrstama kupovine, mada, ekstremi uvek postoje. Uglavnom, to je jedna ili manji broj naših (ponekada i tajnih) strasti koje nam pričinjavaju ogromno zadovoljstvo. Neko je opsednut kupovinom garderobe: majčice, pantalone, marame, jakne... Neko naprosto „ludi“ za obućom, torbama, parfemima i/ili kozmetikom. Oni, željni znanja, kupuju knjige. Muškarci najčešće imaju fetiš prema tehnici ili automobilima. Dakle, muškarci ne praktikuju šoping na isti način kao žene. Oni ne vode mnogo računa o detaljima, te zato manje vremena provode u kupovini. Kada su, na primer, u tržnom centru, ponašaju se različito. Žene uživaju u besciljnom lutanju između vešalica sa odećom, rafova sa parfemima i polica sa cipelama. Usput se testiraju uzorci nove kreme protiv celulita, pudera i/ili karmina. Za muški rod, kupovina je misija. Lociraju proizvod, kupe ga i najkraćim mogućim putem krenu prema izlazu. Zašto je to tako?
Slika: Elsie esq (Flickr)
Autor: Emina Komazec Kontakt: eminakomazec@gmail.com
SLOBODNA TEMA
Slika: ajalil (Flickr)
Odgovor je jednostavan: muškarci se generacijama oslanjaju na žene koje kupuju za svoje muževe, sinove, očeve... Njihov interes za šoping je naprosto atrofirao. Po potrošnji, Srbija ide u korak sa svetom, pa su trgovci i pored svetske krize, zadovoljni prometom, iako je on manji nego ranije. Pred kraj svake godine najviše posla imaju aranžeri izloga. Trgovci to znaju, pa se u decembru utrkuju ko će privući više kupaca. Ne žale novac, samo da im izlog bude što primamljiviji. Informacije koje on šalje su veoma bitne za potrošače. Cene izloženih artikala, pogotovo, jer one presude da li će se kupac odlučiti za ulazak u prodavnicu ili neće. Pomenuta sniženja (pa i do 71%, kako je letos pisalo na staklu jednog trendy butika), noćne kupovine, totalne rasprodaje (i pre no što se radnja otvori) bude veliku strast. Pa, još kad se plaća na odloženo, pazari se i neplanirano. Tada nema druge filozofije nego: „Il’ kupiti, il’ umreti!“ Prosečan Amerikanac za božićne praznike potroši oko 600 dolara. Kod nas takva evidencija ne postoji. Samo se zna da je količina novca u opticaju krajem godine povećana bar za četvrtinu. „Vrtelo“ bi se i više para, da, i pored sniženja, u odnosu na zemlje u okruženju, ne pazarimo robu po najvišim cenama. Kupovina novogodišnjih poklona nije pogubna samo po novčanik, već i po zdravlje. Nisu retki oni koji svoje emotivne praznine popunjavaju šopingom. U prilog ovome ide podatak da žene tvrde da češće odlaze u kupovinu kada su depresivne, a i mnoga istraživanja pokazuju da je svaka žena bar jednom u životu kupila ono što joj nije bilo neophodno. Oni koji prekomerno kupuju žele da razbiju životnu monotoniju. Zašto? Zato što
su vaspitavani da troše. Najlakše novac troše oni koji ga nisu zaradili. U tranzicijom iscrpljenoj Srbiji nije širok sloj koji su tako vaspitani. To je kategorija koja pripada zapadnim, potrošačkim društvima. Ipak, kada je zdravlje u pitanju, neki psiholozi u izvesnim slučajevima smatraju da je moguće izjednačiti nekontrolisani šoping i bolesti zavisnosti. O njoj se može govoriti ukoliko osoba stvari kupuje impulsivno, čak i one koje joj se ne dopadaju – shop till you drop („Kupuješ dok ne padneš“) sindrom. Tokom takve kupovine, može da se javi karakteristična nervoza. Osobi je jednostavno važno da što više kupuje. Ona često ne vodi računa o svojoj platežnoj moći, a nakon kupovine oseća krivicu i tugu. Kada čovek prestane da oseća radost u šopingu, kada oseća velik pritisak i nelagodu ili kada kupovina predstavlja veće zadovoljstvo i potiskuje neke druge, važne životne aspekte, može biti da je njegovo mentalno zdravlje narušeno, odnosno da je „zaražen“ virusom kupoholizma! Uzroci nekontrolisane kupovine mogu biti različiti: kompenzacija usamljenosti, želja da se prebrodi stres ili frustracije na poslu. Stručnjaci koji smatraju da zavisnost od kupovine postoji, tvrde da se ona najpre ogleda u tome što kupoholičari ne vole toliko kupljene stvari koliko samu kupovinu. Oni često i ne isprazne kese kad dođu kući. Kao i kod alkoholizma,
razvija se zavisnost, koja postepeno raste i jača. Da li je svako trošenje koje prevazilazi naše osnovne potrebe kupoholizam? Iako novogodišnja sniženja cena i kupovina za koji je u ovo doba godine lako naći razlog, izazivaju potrošačku groznicu koja traje nekoliko sedmica, ne možemo govoriti o kupoholiji. Decembarski šoping je kao uslovni refleks – skoro svi kupuju. Takvi su praznici. A, šta je sa ljudima koji tokom čitave godine kupuju kao da su praznici? Da li se mi kao pojedinci možemo „pravdati“ boljom ili lošijom finansijskom situacijom? Pitam se, da li bi svi bili kupoholičari da nam mogućnosti to dozvoljavaju? Kupoholizam je naprosto produkt savremenog doba. Dolaskom novih brendova te razvojem bankarskog sistema koji nudi „fantastične“ mogućnosti, ova pojava je postala deo naše svakodnevnice. Ono što zabrinjava jeste činjenica da trenutni užitak u kupovanju neke stvarčice može, usled nedostatka samokontrole ili preterane zanesenosti, prerasti u ozbiljnu bolest, čiji je stručni naziv oniomanija, odnosno, strast prekomernog kupovanja potrebnih i nepotrebnih stvari. Postoje podaci koji govore da 50 miliona Amerikanaca pati od ovog poremećaja. Istraživanja sprovedena u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Kanadi i SAD-u, pokazuju da dvoje od desetoro stanovnika pokazuju simptome oniomanije. Zavisnost od kupovine nije ništa bezopasnija od zavisnosti od droga ili alkohola, smatraju pojedini stručnjaci. Doduše, ne može izazvati organske probleme, ali psihičke i društvene može, i te kako. Depresiju, pre svega.
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
57
STATISTIKA
Doing business in Serbia*
Započinjanja biznisa Dobijanja građevinskih dozvola Zapošljavanja
2010.
2009.
Promena
73
108
+35
174
172
-2
94
87
-7
105
99
-6
Dobijanja kredita
4
12
+8
Zaštite investitora
73
70
-3
136
126
-10
Prekogranične razmene
69
67
-2
Sprovođenja ugovora
97
95
-2
Registracije imovine
Plaćanja poreza
Zatvaranja preduzeća JEDNOSTAVNOST POSLOVANJA
88. mesto u 2010. od 183 zemlje sveta
102
102
0
88/183
90/181
+2
90. mesto u 2009. od 181 zemlje sveta
*Izveštaj Svetske banke o jednostavnosti poslovanja u Srbiji za 2010. godinu 58
PreduzetnikOnline - Jan/Feb 2010
Slika: dungodung (Flickr)
Jednostavnost...
Preduzetnik.com Prilike su svuda oko nas, ne smemo ih propustiti
www.preduzetnik.com