CEKER br.1

Ceker pun različitih sitnica koje nas čine sretnima

svibanj 2013. br.1

pročitati e t a v e j i p s Ukoliko u torbe, onda u n d a n a v ova slo ka torba! to nije žens

ni Besplat online n magazi 1

za početak...

Zavirili ste u prvo online izdanje našeg i vašeg CEKER-a.

Domaći je to CEKER (izvučen iz ormara) kojemu smo dale novo, Online ruho i koji smo odlučile ispuniti lijepim i inspirativnim pričama o ljudima, njihovim vizijama i uspjesima...

Pomislile smo kako je zavirivanje u CEKER pun pozitivne raznolikosti, idealan način da se oboja sivilo i pokrene bujica optimizma. (Čini li se i vama da se optimizam sakrio?)

Nemojte nam stoga zamjeriti greškice na koje ćete naići, u hodu ćemo ih ispravljati. Radije svoje priče ubacite u jedan od sljedećih CEKER-a ili samo sherajte, lajkajte, komentirajte i igrajte se s nama...

Već i u ovom CEKER-u pripremili smo puno toga...

Provjerite!

Vaše Biba, Tanja i Maja

sadržaj ljepota i zdravlje 5

Godišnji odmor spakiran u bočicu Individualan pristup prirodnoj ljepoti kose Mlijeko magarice – hrana i lijek

6 10 14

zdrava hrana 21

Zelena priča iz obiteljskog povrtnjaka Kostajničke pletenice Sirevi naših baka proizvedeni na moderan način

22 26

Oživljena riječna idila Odmor po Vašem guštu Pravo mjesto za nezaboravne doživljaje Una - Jedna i jedinstvena

30

36 40 42 44 48 50 56

63 65 70 72 82 89

kultura i umjetnost

stil i kreativnost 35

Green&Funky - od G do F Torbice Skomina Probuđena kreativnost Izrada rukotvorina na tradicijski način Sačuvana tradicija Kreativnost kao poticaj za napredovanje Kako snimiti „dobre“ fotografije

turizam i smještaj

Kulturna atrakcija i izvozni proizvod Kutine i Moslavine Venere - Ivan Novak Pjesme - Maja Šiprak Brletić

90 98 102 107

dom i vrt

Tornjak - Autohtona hrvatska pasmina pasa

108 115

business corner

Što čini dobar knjigovodstveni servis?

116

TORBICE SKOMINA

Torbice

TORNJAK - AUTOHTONA HRVATSKA PASMINA

Skomina tekst: magazin Ceker/ foto: Torbice Skomina

Iznikao iz dugogodišnje obiteljske tradicije Skomina d.o.o. se prolira kao vrhunski proizvod̄ač iznad svega, kvalitetnih i privlačnih torbi, dizajnom prilagod̄enih i vremenu i kupcu.

Kada u isti proizvod ugradite dobre materijale, iskustvo, znanje, kvalitetu, moderniziranu tehnologiju i osjeÊaj za lijepo.... i kad sve to uobliËite u konaËni proizvod, pred oËima Vam se pojavi lijepa i moderna klasika, primjerena svakome tko drži do sebe i ne podliježe trenutnim prolaznim i nerijetko neukusnim trendovima. Ako u obzir uzmemo da je i cijena tog vrhunskog proizvoda prilagoena kupcu, moramo zakljuËiti...

40

ww.skomina.hr

Na pravoj ste adresi!!!

Pravo mjesto za nezaboravne doživljaje

Tornjak

tekst / foto: Seosko imanje Stari Dud, Golinja

Autohtona hrvatska pasmina pasa tekst: UzgajivaËi/CEKER / foto: UzgajivaËi

72

Plemeniti, umiljati i blagi, ali i ostri kad nesto cuvaju.

Velikog rasta, guste i kvalitetne dlake, uredni i vrlo lijepi psi...

90 108

ADRŽAJ

foto: shutterstock

ljepota i zdravlje

Godišnji odmor spakiran u bočicu tekst: magazin Ceker/ foto: Adria sol

Znate li osjeÊaj koji se dogodi u Ëovjeku, kada o neËemu o Ëemu je poneπto i znao, odjednom dobije mnoπtvo novih informacija za koje nije niti pretpostavljao da postoje. Vjerujte, kao da se otvore vrata jedne potpuno nove prostorije pune neistraæenih moguÊnosti. Svakom i najmanjem znatiæeljniku (koristim ovu rijeË u pozitivnom kontekstu), u tom trenutku zatitra srce i misli odlete u istraæivaËke pohode...

Nadam se da mi niste zamjerili πto si dopuπtam malu digresiju od uobiËajene biografske priËe o proizvoaËu i proizvodu, ali upravo to se dogodilo i meni nakon πto nam je Josip MariËeviÊ, vlasnik obrta Adria sol iz Siska, ispriËao poneπto o naËinu kako koristiti sol. Naravno, priËamo o soli za kupanje, a ne o onoj kuhinjskoj, iako vam se apsolutno niπta neÊe dogoditi ukoliko progutate koje zrnce mirisne soli. Naime, Adria sol boji svoje soli prehrambenim bojama i oplemenjuje ih eteriËnim uljima mediteranskog bilja.

6

MAESTRAL ...

Plava boja, miris mora i ozona povoljno djeluje na dišni sustav te koži daje novu mekoću.

CEKER magazin | svibanj 2013

Vjerujem da Êe se mnogi od vas, baπ i poput mene same zapitati, zaπto koristiti sol za kupanje?

BURIN ...

Crvena boja, miris divlje orhideje povoljno djeluje na sinuse, krvožilni sustav i probavni trakt.

www.adriasol.hr

Odgovor koji se na neki naËin “iskristalizirao” tijekom ugodnog razgovora, bio bi otprilike jednak protupitanju: A zaπto leæati u moru pod uæarenim suncem?

Pomisao na kupku punu morske soli gotovo je djelova-la jednako primamljivo kao i kupanje u moru.

Pomislih, kad veÊ nije more, topla kupka puna mirisne morske soli bi zaista mogla biti poput idealne polusatne zamjene za godiπnji odmor... i svatko bi si je trebao moÊi priuπtiti (jedini uvjet je imati kadu).

U danaπnjem stresnom naËinu æivota neophodno je predahnuti, “napuniti baterije”, “pobjeËi na trenutak iz rutine... Joπ uvijek se netko pita kako??!

7

GODISNJI ODMOR SPAKIRAN U BOCICU

PINO ...

Zelena boja, miris bora ljekovito djeluje pri infekcijama disnog sustava, astme i bronhitisa, kao i pri ublaz avanju bolova u zglobovima i misićima.

Recept za polusatni (po moguÊnosti i duæi) bijeg je jednostavan. Pronaite malo vremena u kojem vas nitko neÊe zvati i prekidati. Uspavajte djecu ranije, ugasite mobitele... IskljuËite mobitele i raËunala, uspavajte djecu i priuπtite si opuπtajuÊu mirisnu kupku s aromom po æelji. A djelovanje soli na tijelo je moÊno.

Sol će proširiti Vaše pore detoksicirati organizam omekšati kožu Izaberite miris koji vam odgovara, uspite pola kilograma soli u πto topliju vodu i priËekate koju minutu da se sol otopi. Zatim se opustite i uronite u potpuno novu dimenziju.

I na kraju, ne manje vaæno za potpuni uËinak.

Savjet! Ne ispirite sol, veÊ dopustite da se osuπi na koæi. OsjeÊaj je fantastiËan!

A k tome i pomlauje!

Adria sol Tome BakaËa Erdodyja 26, Sisak Tel: 044/549 304 Mob: 091/5344 449 099/5344 449 e-mail: josip.maricevic@sk.t-com.hr

TRAMONTANA MONTANA ...

Žuta boja, miris proljetnog tnog cvijeća blagotvorno blagotv vorno djeluje na krvož k ilni sustav sustav i genitalne genita alne organe.

9

Individualan pristup prirodnoj ljepoti kose tekst/foto: Lavandin

Ne tako davno, naše su se bake umivale, prale kosu i redile se ispred ovakvih stalaka za lavor koji su negdje bili načinjeni od željeza ili negog drugog metala, a negdje i od drveta. U bogatijim kućama bili su ukrašavani ili rezbareni, a u Dalmaciji takav stolić za higijenu nazivaju

Lavandinom

10

CEKER magazin | svibanj 2013

IDEJA Višegodišnje iskustvo nas je naučilo kako trendove nije teško pratiti, no naglasak ipak najviše pridajemo prirodnom izgledu kose, individualnom pristupu svakom klijentu, gdje u dogovoru s njim, a ovisno o kvaliteti kose, konstituciji i obliku glave i lica, savjetujemo koja frizura i tip njege najviše odgovara.

TRETMAN Proizvodi koje koristimo su na bazi pčelinjeg voska, sa esencijama svježeg limuna, đumbira, kamilice, kane, šipka, aloa vere i jojobe, s ekstraktima mrkve, čajevca i lavande. Svi ti prirodni sastojci njeguju kosu, pojačavaju elastičnost vlasi, daju sjaj, volumen, štite kosu od UV zračenja te toplinskog djelovanja pegle ili sušila za kosu. Ponosni smo što ni u jednoj fazi proizvodnog procesa NISU TESTIRANI NA ŽIVOTINJAMA.

11

ADRŽAJ

Lavandin

F R I Z E R S K I

S A L O N

Posjetite nas u našem ugodnom prostoru salona Lavandin u Dugoj ulici 15 u Petrinji i usput zatražite savjet frizera. Možda saznate nešto novo o svojoj kosi, a ujedno i naučite kako ju čuvati i njegovati.

Radno vrijeme ponedjeljak utorak srijeda

10-18h

četvrtak petak

14-21h

Lavandin, frizerski salon Duga ulica 15, Petrinja 099 743 2852 lavandinsalon@yahoo.com 12

Lavandin ne samo da prati trendove i novitete u svijetu frizura, već ide i ukorak s trendovima uređenja prostora. Stoga ćete uskoro imati priliku vidjeti pravi primjer popularnog i modernog uređenja interijera u barok-trash-kič stilu!

S veseljem vas očekujem! Željko Grbeš

LJEKOVITA MOĆ MLIJEKA

Mlijeko magarice – hrana i lijek tekst/foto: Neven Ciganović 14

CEKER magazin | svibanj 2013

Od davnina se zna kako je mlijeko magarice ljekovito. Iskustvo naroda preporuča ga kod bolesti dišnih puteva.

Poznato je po poboljšanju krvne slike i podizanja imuniteta. Mit o Kleopatri slavi mlijeko magarice kao eliksir mladosti i ljepote.

Danas se o magarcu govori uglavnom kao o vjernoj, pametnoj, iako pomalo tvrdoglavoj životinji koja je nekoć vukla, orala i prenosila. Međutim, bračni par Neven i Katarina Ciganović odlučio je vratiti magarcima staru slavu pa na svome malom gospodarstvu proizvodi magareće mlijeko.

Magarci na našoj farmi žive u svom prirodnom okruženju i hrane se samo onom hranom za koju su genetski prilagođeni. Ne žive u klasičnim štalama nego imaju izbor i slobodu kretanja. Po volji ulaze i izlaze iz natkrivenog prostora.

15

LJEKOVITA MOĆ MLIJEKA

PREHRAMBENA VRIJEDNOST Organoleptička svojstva magarećeg mlijeka očituju se u izrazio bijeloj boji, rijetkoj konzistenciji i slatkastom okusu. Proizvodnja magarećeg mlijeka posebna je u odnosu na druge vrste životinja (krave, ovce, koze), jer mali volumen magaričina vimena (oko 0,5 L) zahtijeva čestu mužnju (svaka 2 do 3 sata, ukoliko mlijeko ne posiše pule). Količina mlijeka po mužnji je mala (150-250 mL), što ovisi o pasmini, hranidbi i stadiju laktacije magarice. Ukupna količina dnevno proizvedenog mlijeka varira od 0,2 do 0,5 L. U usporedbi s kravljim mlijekom, magareće sadrži veće vrijednosti za laktozu, te manje za sadržaj proteina i mliječne masti.

Neke od posebnosti magarećeg mlijeka očituju se u malom sadržaju β-laktoglobulina, visokom sadržaju imunoglobulina i lizozima. Kako u mlijeku žene ne nalazimo β-laktoglobuline, tu činjenicu povezujemo s hipoalergijskim

16

karakteristikama mlijeka magarica i kobila,što mlijeko magarice čini idealnom namirnicom u prehrani osoba netolerantnih na laktozu kravljeg mlijeka. Prema istraživanjima indijskih znanstvenika, imunoglobulini bi mogli igrati ključnu ulogu u liječenju AIDS-a i tuberkuloze. Zbog vrlo niskog broja mikroorganizama, magareće mlijeko nije potrebno pasterizirati, već se može pohraniti u zamrzivač. Još je jedno važno svojstvo mlijeka magarica - niske vrijednosti zasićenih masnih kiselina, a s druge su strane bogat izvor esencijalnih masnih kiselina važnih u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i upalnih procesa. Sadržaj linolne kiseline do dva i pol puta je veći od sadržaja u kravljem mlijeku (15 mg/100 g, 6 mg/100 g). U usporedbi s kravljim mlijekom, magareće sadrži oko 60 puta veće količine vitamina C, ali i vitamina A, D i E.

CEKER magazin | svibanj 2013

Osim što se čovjek dobro osjeća kad radi s ovako plemenitim, tihim i pametnim životinjama, može i vidjeti da uistinu pomaže ljudima.

OČUVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI U Hrvatskoj obitavaju tri izvorne pasmine magaraca - primorskodinarski, sjevernojadranski i istarski magarac, čija je brojnost svedena na oko 2500 grla pa su u skupini ugroženih pasmina. Upotreba magarećeg mlijeka u svijetu je naišla

na široku primjenu (kozmetička, farmaceutska i prehrambena industrija, medicina). Održivost populacije ogleda se kroz malen broj uzgajivača koji ih nastoje očuvati i koristiti ne samo za proizvodnju mlijeka, već i kao dio izvorne baštine.

17

LJEKOVITA MOĆ MLIJEKA

ZA LJEPOTU I ZDRAVLJE Magareće mlijeko sadrži šezdeset puta više vitamina C nego kravlje i budući da ima vitamina A,D i E i da je bogat izvor kalcija i fosfora, ono je zaista nutricionistički zlatni rudnik.

Također sadrži imunoglobulin, protein koji ojačava imunološki sustav i čini ga savršenim pićem za prevenciju virusnih i bakterioloških agresora.

Krema za lice od magarećeg mlijeka sadrži nezasićene masne kiseline i vitamin A, važan za obnavljanje stanične membrane, koji omogućava koži da se regenerira i istodobno usporuje starenje kože. Vitamin C ima antioksidativnu ulogu i ubrzava mehanizme ozdravljenja, vitamin E je antioksidant koji usporava starenje kože. Mineralne soli iz magarećeg mlijeka omogućavaju koži da bude čista oslobađajući je od mrtvih stanica, a znatna količina lipida omogućuje njenu dobru ishranjenost.

18

Krema bez ikakvih aditiva, konzervansa ili emulgatora.

Uz visok postotak magarećeg mlijeka krema je oplemenjena nevenom, stolisnikom, maslačkom i čičkom, koji međusobnim prožimanjem njeguju i štite vašu kožu. Korištene biljke su brižljivo ubrane ili kupljene od provjerenih proizvođača sa eko certifikatom.

Krema sadrži nezasićene masne kiseline, vitamin A koji je važan za obnavljanje stanične membrane, omogućava koži da se regenerira, istovremeno smanjuje efekte starenja kože, vitamin B2, vitamin C koji ima antioksidativnu ulogu i ubrzava

CEKER magazin | svibanj 2013

mehanizme ozdravljenja, vitamin E koji je antioksidant i usporava starenje kože te osigurava stabilnost stanične strukture, mineralne soli iz magarećeg mlijeka koje omogućavaju koži da bude čista oslobađajući je od mrtvih stanica, a znatna količina lipida omogućuje dobru ishranjenost kože.

Esencijalne masne kiseline kao što su omega-6 pomažu koži da upija vitamine, omogučavajući joj da postane elastična i osigurava prevenciju bolesti kože kao što su ekcem,seboreični dermatitis i psorijaza.

D NEKE O NIH E V T S N ZNA ICA: N E J N I Č a jetre, ij c a ik if s k deto e mikro flor je n a ir s n bala lizozima u ć o m o p g trakta probavno revenciji p u ć o m te po i laktoze, pomaže i, t s le o b kularnih kardiovas etaboličke m ju n e ž e u uravnot maže u o p , a ic n sta aktivnosti problema ih n ž o k d ko tretmanu rijaza, o s p i i m e ekc kao što su oroze, p o e t s o d borbi ko astme pomaže u e m o t p im anjuje s lječi ili sm lesti kao o b ih n č lu od p e te kašalj k vac, podiž a ip r h i is nhit što su bro imunitet.

Ivanić Grad 10310 Hrvatska info@magare.hr 091/6000-940 (Neven) www.magare.hr 19

ADRŽAJ

zdrava hrana

CEKER magazin | sviban 21

ZELENA PRICA IZ OBITELJSKOG POVRTNJAKA

Zelena pric a iz obiteljskog povrtnjaka tekst: OPG MarjanoviÊ/ foto: OPG MarjanoviÊ

Na obiteljsko gospodarstvo MarjanoviÊ, smjeπteno na istoËnom prilazu Zagrebu, u blizini Domovinskog mosta, stigli smo proπloga tjedna u popodnevnim satima dok je sunce, Ëinilo nam se, bilo najsnaænije ovih dana, a na zagrebaËkom nebu nije bilo niti jednoga oblaËka. TraæeÊi bilo kakav hlad pod sjenama velikog reda lijepo procvijetalih voÊki koje se proteæu po imanju, sakrili smo se pod kroπnju jedne velike treπnje. SrdaËno nas je doËekao vlasnik imanja, Joso koji je upravo sa svojim sinom i suprugom obavljao dnevne obaveze na polju. U punom je jeku berba rotkvice, mladoga luka, salate i matovilca, koji se sutra nose na trænicu.

PovrÊe se bere i pere te odmah slaæe u velike kaπete, koje se potom odvoze na trænicu.

Nakon srdaËnog pozdrava Joso nas je maknuo u stranu, izvan vidika Ëuvara i gospodara imanja njihovog velikog tornjaka koji, oËito, nije baπ ljubitelj nepoznatih gostiju na imanju. Dok smo sjedali na stolice pod brajdom vinove loze, osjetili smo njegove sumnjiËave poglede iz kuÊice. Kako bi se svjeæe povrÊe najbolje kvalitete isporuËilo na vrijeme, na imanju se radi punom parom: jedni

22

CEKER magazin | svibanj 2013

Savje

t

{

Napr avit od ko e gnojivo prive !

Izrezďƒż ite cc ... preli a1k j pust te ju s 10 g kopriv e, ite l na. N da odst kiďƒżsnice i oji ak za up on procj 3-4 tjeded o s vod rabu raz Ě„ivanja, ri om u omje jedite ru 1: Zal korje 4. nje b jevajte zeml iljak a ju ili prsk , obogatit ajte listo e ve.

23

A IZ OBITELJSKOG POVRTNJAKA ZELENA PRIC

beru, drugi Ëiste, treÊi peru, Ëetvrti prodaju. Imanje OPG-a MarjanoviÊ postoji od sredine 90 tih godina proπlog stoljeÊa. Trenutno broji 13 plastenika i joπ toliko plodne zemlje za otvoreni uzgoj povrÊa.

Suvremeni sustav za navodnjavanje iz vlastitog bunara osigurava biljkama dovoljno vode za zdrav rast i razvoj.

"Upravo se zavrπava berba rotkvice, mladoga luka i matovilca, poËela je nedavno i berba zelene salate, posijano je veÊ nekoliko plastenika mahuna svih vrsta, a sade se i vanjske mahune... flanci rajËice i paprike sjajno napreduju i uskoro dolaze i oni na red... voÊke, kao πto vidite, sjajno cvijetaju i samo da ne bude mraza i biti Êe ovo i za njih dobra godina. a tu u posla pos a p e o glave, g ave, cijela c je a obitelj ob elj pomaæe po a e i Ima preko radi, supruga, tri sina i ja, pa nekako sve stiæemo, radi se svaki dan od jutra do mraka, ali mora se æivjeti.", objaπnjava nam Joso pokazujuÊi biljke u i izvan plastenika.

24

CEKER magazin | svibanj 2013

Na naπe pitanje gdje plasiraju robu, sin Tomislav nam odgovara da imaju svoju klupu na “KvatriÊu” i da su tamo svakodnevno prisutni. Kao prodavaË tamo se nalazi najmlai sin. Samo navratite tamo i pitajte za nas, svi Êe vas uputiti k nama na klupu, veselo nam kaæe.

Nakon kratkog i ugodnog Ëavrljanja Joso se ispriËao i rekao je da on jednostavno mora krenuti dalje raditi jer vrijeme leti.

Bacili smo pogled na sat i shvatili da vrijeme zaista leti, pogotovo u dobrom druπtvu. Stoga smo se zahvalili domaÊinima na gostoprimstvu. Kako to obiËno biva kod dobrih domaÊina, niti ovaj put nismo otiπli praznih ruku. Ga. MarjanoviÊ nam je donijela vreÊice pune svjeæe "zelenjave", mrkvice, rotkvice, ubrane tek trenutak ranije.

Za Ëitatelje CEKER-a doznali smo i ekskluzivnu vijest: OPG MarjanoviÊ Êe uskoro otvoriti i Facebook stranicu! Tako Êete moÊi pratiti njihov rad, te naruËiti svjeæe povrÊe koje Êe biti dostavljeno do vaπeg kuÊnog praga. Æelimo ovoj radiπnoj obitelji puno uspjeha i puno rodnih godina.

OPG MarjanoviÊ Kontakt: 099 7735369

25

Kostajničke pletenice tekst/foto: OPG Lovro Lenac Sušene buče u Hrvatskoj Kostajnici poznate su pod nazivom „Kostajničke pletenice“. Pripremaju se na Badnjak kao salata i obvezne su na blagdanskom stolu svake kostajničke obitelji.

Ime su dobile jer se tijekom ljetnih mjeseci buče režu na široke rezance, zatim se suše na suncu i potom spletu u pletenice koje se onda brižno čuvaju iznad peći sve do Božića.

Poslastica siromašnih PRIJE - zdrava i skupa delikatesa DANAS.

26

CEKER magazin | svibanj 2013

2012. pod nazivom „Kostajničke pletenice“ sušene buče su od strane turističke zajednice proglašene suvenirom grada Hrvatska Kostajnica.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Lovro Lenac nalazi se u Hrvatskoj Kostajnici i bavi se uzgojem buča i proizvodnjom sušenih buča i ostalih proizvoda od buča i kestena.

Proizvodnjom sušenih buča naša se obitelj bavi već više od 100 godina za vlastite potrebe, a za daljnju prodaju intezivno smo se počeli baviti 2011. godine. Čitav proces proizvodnje je vrlo zahtjevan i odvija se ručno na tradicionalni način od guljenja, narezivanja te sušenja. Pakiranja su po 100 g što je dovoljna količina za jedan ručak za četveročlanu obitelj.

Jeste li znali?

Da bi se dobilo

1kg sušenih buča potrebno je oko

40kg svježih buča.

Svježe buče sadrže oko 90% vode koja prilikom sušenja ispari, ali se svi vitamini i minerali zadržavaju.

27

Pokušajte pripremiti sami:

SUŠENE BUČE – PLETENICE

(salata koja se pripravlja od sušene buče izrezane u duge rezance) Osušeni rezanci buče kidaju se na kraće komade i kuhaju 2-3 minute. Nakon što se ocijede i ohlade, začine se solju, paprom, sitno kosanim češnjakom i peršinom te uljem i octom. Služe se uz ribu najčešće na Badnju večer u kostajničkom kraju.

Sušene buče koriste se u raznim juhama i varivima. Kao dodatak (nadjev), prilog uz meso ili ribu, salata, u savijačama i kolačima. Izvrsno se može kombinirati u slanim i slatkim jelima.

Jela napravljena od bundeve savršeno se slažu sa začinskim travama npr: peršinom, lovorom, majčinom dušicom, kaduljom, muškantnim oraščićem, cimetom kao i sa češnjakom.

Sušene buče možete koristiti u svim kulinarskim kombinacijama od slanih do slatkih i to cijele godine.

28

CEKER magazin | svibanj 2013

Osim što je izuzetno ukusna, sušena buča je zdrava jer: vitamine (provitamin A, B1, B2, B6, C, E i K) *sadrži minerale (kalij, fosfor, kalcij, željezo) *sadrži dijetalna vlakna i beta karoten *sadrži je probavljiva *lako kolesterol na sebe te pomaže razgradnju masnog tkiva *veže količinu vode u organizmu te pomaže pri mršavljenju *regulira zaštitnu ovojnicu živaca, djeluje smirujuće *jača krvožilni sustav *osnažuje rad štitnjače *potiče imunitet *jača tijelo beta karotenom *opskrbljuje selen (muški mineral) važan za normalan rad prostate *sadrži *pruža dugotrajan osjećaj sitosti.

OPG Lovro Lenac Ante Tomulića 10 Hrvatska Kostajnica Tel. 044 851 591 Fax: 044 851 591 Mobitel: 099 512 76 43 opglovrolenac@gmail.com www.opg-lenac.hr

29

ADRŽAJ <<SADRŽAJ

Okus tradicije tekst: magazin Ceker/foto: OPG Trsoglavec

Sirevi naših baka proizvedeni na moderan način

30

U okolici grada Petrinje, na obroncima HrastoviËke gore, u idiliËnom krajoliku gotovo nedirnute prirode, prostire se imanje obitelji Trsoglavec.

Imanje je to koje zaokruæuje cjelinu od proizvodnje sirovine do konaËnog proizvoda. Vrijednim i mukotrpnim radom cijele obitelji, na ekoloπki prihvatljiv naËin, proizvodi se hrana za æivotinje i ljude, muze se i prerauje mlijeko i u konaËnici, na træiπte se plasiraju domaÊi sirevi izuzetne kvalitete proizvedeni u maloj obiteljskoj sirani.

Sve je tu po uvjetima koje zahtijevaju danaπnji strogi standardi. ZahvaljujuÊi rukama ovih vrijednih ljudi, tradicija postaje dio naπih stolova.

CEKER magazin | svibanj 2013

31

OKUS TRADICIJE - OPG TRSOGLAVEC

Asortiman sireva je πirok: svjeæi sirevi i svjeæe vrhnje, kuhani sirevi oplemenjeni raznim dodacima, dimljeni sirevi i naravno, domaÊi maslac.

U planu daljnjeg razvoja OPG Trsoglavec je i izgradnja kuπaonice u sklopu sirane, te uklapanje proizvodnje u ponudu seoskog turizma.

Sirevi OPG Trsoglavec, na sajmovima i

32

izloæbama sireva diljem zemlje, viπestruko su nagraivani za kvalitetu.

U danaπnje vrijeme vrlo je vaæno prepoznati trendove na træiπtu i potrebe potroπaËa, πto dokazuje i gospodarstvo Trsoglavec svojim novim proizvodima: sir s vlascem, sir s vrganjima, sir s paprikom. Okusi ovih sireva su iskustvo koje ne æelite propustiti!

CEKER magazin | svibanj 2013

Kontakt: ©tefica Trsoglavec Petrinja, SibiÊ 33 Tel: 044/824 569 Mob: 098/286 558 e-mail: opgtrsoglavec33@gmail.com

t e j v Sa

{

vnosta d e j o r vrl viti u uku i s i ̌ z ti Svje ̌ete spra posta z e ́ c o i j m ko no amaz dodatak n n a s ̌an odlic omesnate rlo v h uz su ja. Jedan je: a cept ije kr delic stavan re jedno o a sitn s o i ̌am mjes om il Sir iz anim luk o sol, isjeck , dodam em ku vlasc nje i slat . Sve vrh iku papr pustimo u n e mljev mješamo, ata i la s o iz dobr dstoji po o. da o ram servi

33

ADRŽAJ

stil i kreativnost

35

Green&Funky - od G do F tekst/foto: Green&Funky

Green&Funky je nastao sasvim slučajno.

Vidjele smo u jednoj emisiji kako se vrlo jednostavno može izraditi ogrlica od stare majice. Pokušale smo to napraviti i uspjele.

I lavina je krenula. Od prvotne ideje do danas prošlo je malo više od 3 mjeseca.

Za to vrijeme, polako, ali sigurno, gradile smo brand i otkrivale nove mogućnosti korištenja tkanina. Danas možemo reći da nam je 24 sata dnevno premalo da sve ono iz glave pretvorimo u djelo. Govorim u množini jer Green&Funky ne bi uspio da nema moje mame, koja marljivo sjedi satima za šivaćom mašinom i priprema materijale za moje kreacije.

Naše kreacije su nastale isključivo od recikliranog materijala. Mi volimo reći da dajemo starim stvarima priliku za nov život. Zapravo, izrada od recikliranih materijala je pravi izazov jer nikada ne znaš kakav ćeš materijal dobiti u ruke i što ćeš od njega moći napraviti.

OTPAD NIJE SMEĆE! Svakodnevno izbacujemo tone i tone otpada. Često to nazivamo smećem.

Vjerovali ili ne, otprilike 70% onoga što bacimo u vrećicu za smeće ne spada tamo. Puno stvari koje bacimo možemo odložiti na posebna mjesta kako bi se reciklirale i ponovno uporabile, kao na primjer, papir, plastične boce, aluminij, staklo. Organski otpad bi također trebalo odvajati i odlagati na kompostište, tko ima mogućnosti. Sortiranjem otpada znatno smanjujemo količinu smeća!

37

Green&Funky

38

CEKER magazin | svibanj 2013

Reciklirajmo kreativno!

Uz malo truda i mašte, kutije za cipele, kutije od bombonjera i slične ambalažne kutije možete pretvoriti u unikatne kutije za poklone.

Kutija od bombonjere koja unutra ima one male pregrade za čokoladice može izvrsno poslužiti kao kutija za naušnice i prstenje.

Limenke od npr. graha operite i obojite u različite boje i u njih posadite cvijeće.

Stare gume od auta obojite različitim bojama i iskoristite ih kao tegle za cvijeće.

! t e j Sav

ju mješta a n m ladite m o p Staro i t ite živo n h . Kao a m d o u t e ap nom t d i z a rvofix. g D e t i t s kori ljepilo

39

torbice skomina torbice skomina

TORBICE SKOMINA

Torbice

Skomina tekst: magazin Ceker/ foto: Torbice Skomina

Iznikao iz dugogodišnje obiteljske tradicije Skomina d.o.o. se prolira kao vrhunski proizvod̄ač iznad svega, kvalitetnih i privlačnih torbi, dizajnom prilagod̄enih i vremenu i kupcu.

Kada u proizvod ugradite dobre materijale, iskustvo, znanje, kvalitetu, moderniziranu tehnologiju i osjeÊaj za lijepo.... kao rezultat dobijete lijepu i modernu klasiku primjerenu svakome tko drži do sebe i ne podliježe trenutnim prolaznim i nerijetko neukusnim trendovima. Ako u obzir uzmemo da je i cijena tog vrhunskog proizvoda prilagoena kupcu, moramo zakljuËiti...

www.skomina.hr

Na pravoj ste adresi!!!

"Posebnost naπe usluge u odnosu na ono πto nude danaπnji moderni trendovi je to πto smo u moguÊnosti izraditi unikatne ili maloserijske proizvode, kao i proizvode po narudžbi koji mogu biti izraen baπ za Vas... prilagoeni Vaπim potrebama i po Vaπoj želji". (Boris Skomina)

Unikatno.

Uvijek moderno.

Po Vašoj mjeri.

"Ponosni smo da možemo istaknuti liniju poslovne i modne torbice “Tkanica”, koja se proizvodi u našoj radionici, a izrad̄ena je u suradnji sa ženama Knina koje svojim marljivim radom stvaraju “tkanice” s motivima narodne nošnje žena tog kraja, koje onda mi po nacrtu modne dizajnerice oblikujemo u vrlo prepoznatljive modne detalje, posebno prepoznate u inozemstvu... na prvom mjestu u Japanu".

(B. Skomina)

Savjet

{

Kožnu torbicu dobro namažite vazelinom.

Ostavite da koža upije masnoću i nakon toga trljajte, prvo vunenom pa potom pamučnom krpom. Na kraju namažite još jedan tanki sloj vazelina.

Torbice Skomina RadiÊeva 20, Zagreb Tel: 01/481 3297 e-mail: skomina@zg.t-com.hr

Probuđena kreativnost

tekst / foto: Gordana Fabijanec

Višegodišnja gospodarska i socijalna kriza iznjedrila je u Hrvatskoj puno kreativnih ljudi, ljudi koji uz pomoć mašte i svojih ruku raznim tehnikama stvaraju nešto lijepo, novo i unikatno. Tako sam se i ja na pragu četvrtog desetljeća života počela baviti decoupage tenikom.

42

CEKER magazin | svibanj 2013

Posve slučajno, kao i sve u životu, ostala sam bez posla i da bi nekako "ubila" vrijeme dok čekam supruga da se vrati s posla i moju veliku djecu da dođu iz škole, ja sam krenula sa izrezivanjem i ljepljenjem salveta koje sam još kao djevojčica sakupljala. Kreativnost se jednostavno probudila u meni. Krenulo je recikliranjem stvarčica koje su mi bile drage i teško mi se bilo odvojiti od njih, a bile su skrivene po ladicama, ormarima, podrumu.

Sve to s torbicama nastalo je jako spontano. Počelo je od trenutka kada uz jedan komad odjeće nikako nisam mogla pronaći odgovarajuću torbicu i cipele.

I tako sam došla na ideju da svoju staru večernju torbicu i štikle uredim decoupage tehnikom. Kako je moja ideja naišla na vrlo pozitivne kritike, krenule su i prve naruđbe. Prijateljice bi mi donosile svoje već iznošene torbe, a ja bi im ih vraćala osvježene i kao nove.

To je polako preraslo u pravi hobi, tako da danas najviše uređujem torbice, cipele, etuie za naočale ali nađe se tu i poneka lampa, stolić, stolica i štošta drugo. Većina toga završi kao poklon, a nešto se i proda s obzirom da sa svojim kolegicama iz udruge Umjetnost stvaranja iz Zagreba dosta izlažem po kreativnim sajmovima diljem Hrvatske. Nema tu neke velike zarade, sve se ponovo potroši za materijal, ali to nije niti bitno, jer dok radim i kad u konačnici vidim da sam iz nečeg običnog napravila poseban i unikatan predmet, mojoj sreći nema kraja.

Sve moje radove možete pronaći na Facebook stranicama: Gordana Fabijanec Unique bags 43

BRANITELJSKA ZADRUGA ROGOZ

Izrada rukotvorina na tradicijski nac̆in tekst: Braniteljska zadruga Rogoz / foto: Ceker/Braniteljska zadruga Rogoz

Vrijedne ruke branitelja čuvale su domovinu, a danas čuvaju tradiciju svoga kraja...

44

CEKER magazin | svibanj 2013

45

ADRŽAJ

Predstavljamo vam Braniteljsku zadrugu “Rogoz” i njezine aktivnosti. Dolaze iz Hrvatskog zagorja iz bednjanskoga kraja. Jedna od njihovih glavnih aktivnosti je izrada rukotvorina od prirodnih materijala na tradicijski naËin. Materijali koje upotrebjavaju su: rogoz, kukuruzovina, slama, šiba, drvo, vuna. Svi proizvodi napravljeni su kvalitetno i vrlo su dobro prihvaÊeni kod kupaca. Nastoje stalno usavršavati potrebama korisnika. svoje proizvode i udovoljavati željama i p

46

CEKER magazin | svibanj 2013

Braniteljska zadruga Rogoz Gustava Krkleca 17 42000 Vara탑din tel:0989486243 info@hrvatski-suveniri.com e mail: info@hrvatski suveniri.com www: hrvatski-suveniri.com

47

RUKOTVORINE COTIĆ - SAČ​̌UVANA TRADICIJA

Sačuvana tradicija tekst: magazin Ceker/ foto: Rukotvorine CotiÊ

Što današnjem modernom Ëovjeku znaËi rijeË tradicija? Nešto što se Ëuva u muzejima ili možda nešto što i danas živi kroz uporabne i ukrasne predmete koje rado imamo i u svom domaÊinstvu?

OdluËimo li potražiti odgovor na to pitanje, kao i na pitanje gdje u današnje vrijeme možemo naiÊi na tragove naše tradicijske baštine, svakako moramo zaviriti u radionicu gospodina CotiÊa u Petrinji.

Izmeu mnoštva keramiËarskih proizvoda ko-ji plijene paænju svojom ljepotom i autentiËnošÊu, a meu kojima treba spomenuti replike uporabnih predmeta, medalje, plakete i statue, pogled Êe vam svakako zapeti i za nešto drugo.

VeÊ punih 20 godina u organizaciji obrta “Rukotvorine Petrinja” u vlasništvu obitelji

48

CotiÊ, uz keramiËarski obrt se organizira i tkalaËka proizvodnja. Sama djelatnost je uvrštena u grupu STARIH ZANATA. Samo tkanje obavljaju vrijedne gospoe u selima u okolici Petrinje. Motivi koje utkivaju su motivi koji su nastajali kao djelo tkalaËke kulture hrvatskog sela. Danas, kao i prije puno godina, marljivim radom i ljubavlju prema tradiciji, te vrijedne žene ih obnavljaju stvarajuÊi svatovske ruËnike, stoljnjake, podloške za pladnjeve. Prije svega, to su motivi petrinjskog Pokuplja i sisaËke Posavine ili Moslavine.

Njihova ljepota otkana u lanenom predivu, sasvim Êe sigurno, neravnodušnim ostaviti i jako izbirljivog promatraËa.

CEKER magazin | svibanj 2013

Zan

Posjetite nas i na Facebook-u

imlj ivos t

{

UH rv cent atskoj s ri u k u naËi ojim bili poz n a n Raka izraiv se na t ati lonË a ra a l sela j, Veli Iž lo razno diciona rski , l H a po r vatsko Potravlj posue, an e, K g Za sebn alu kao koja gorj o tre er a b j majs e uz zn a nagl , Slavon ovac, a a t i izva ora-lonË Ëajan b siti PETR ja, ara nred roj v INJU im r n najv , iše k u lonËa ala /a snih rs akvo d Êe. ku zeml anas im ju - g a linu

Kreativnost kao poticaj za napredovanje OŠ Dragutina Tadijanovića Petrinja Odjel za učenike s teškoćama u razvoju tekst / foto: djelatnice odjela

Osnovni način rada s djecom s posebnim potrebama je uvažavanje djetetovih sposobnosti, potreba i mogućnosti načina izražavanja. Dijete sudjeluje u aktivnosti sukladno svojim fizičkim sposobnostima, razini kreativnog razmišljanja te želji i potrebi za kreativnim izražajem, kao i mogućnosti slijeđenja uputa.

50

CEKER magazin | svibanj 2013

Potrebe učenika su ključne u odluci za pojedini kreativno-terapijski proces. Kreativnost se potiče primjenom raznih oblika kreativnih tehnika (slikanje, modeliranje različitih materijala, crtanje, šaranje, slaganje, maštanje, zamišljanje, dramatizacija i sl.) koje omogućavaju učenicima izražavanje doživljaja sebe

i neravnoteže te pruža uvid u razinu djetetovog psihosocijalnog funkcioniranja.

Djetetu se ponude materijali i daje vođenje u procesu kreativnog izražavanja u cilju poticanja cjelokupnog razvojnog potencijala.

i svijeta oko sebe.

Primjerenim pristupom u poticajnoj

Kreativna terapija pomaže djetetu

osjećaj zadovoljstva i uspjeha

u izražavanju psihičkog stanja te

na emocionalnim, socijalnom,

oslobađanju emotivnog stresa

kognitivnom i fizičkom planu.

okolini učenicima se omogućuje

Školovanje u mjestu stanovanja značajno je utjecalo na povećanje razine samostalnosti i kompetencija naših učenika.

51

Kreativnost kao poticaj za napredovanje

ADRŽAJ

Odjeli za učenike s teškoćama u razvoju djeluju pri Osnovnoj školi Dragutina Tadijanovića Petrinja od 01.09.2009. godine.

Odjele pohađaju učenici koji žive u Petrinji i okolici. Školovanje u mjestu življenja značajno je utjecalo na povećanje razine samostalnosti i kompetencija naših učenika. Školske godine 2012./2013. imamo 25 učenika koji pohađaju razredne odjele i odgojno-obrazovne skupine. U razrednima ima ukupno 9 učenika, a u odgojnoobrazovnim skupinama 15 učenika.

S učenicima radi 7 djelatnika (6 edukacijskorehabilitacijskih stručnjaka i 1 vjeroučitelj).

Odjeli za učenike s teškoćama u razvoju aktivno sudjeluju u životu i radu škole.

Uspostavljena je suradnja s redovitim odjelima i njihovim učiteljima/profesorima te se održavaju kreativne radionice u kojima učenici izrađuju različite ukrasne i uporabne predmete povodom prigodnih datuma u godini.

U mnoge aktivnosti Odjela uključeni su i roditelji naših učenika koji nam daju potporu na različite načine, sukladno svojim mogućnostima.

52

CEKER magazin | svibanj 2013

ME UNARODNI DAN MIRA Povodom 21. rujna - Međunarodnog Dana mira i dana progonstva, a u sklopu edukativnog programa “Obitelj i mir” kojeg je provelo Savjetovalište za djecu, adolescente i obitelj, naš Odjel učenika s teškoćama u razvoju sudjelovao je prigodnim aktivnostima te su učenici ponovno pokazali izvanredne sposobnosti koje posjeduju.

Kreativne tehnike (slikanje, modeliranje, šaranje, zamišljanje, maštanje, slaganje) adekvatni su načini izražavanja doživljaja sebe i svijeta oko sebe.

53

Mama, sretan ti tvoj

dan!

OŠ Dragutina Tadijanovića Petrinja Odjel za učenike s teškoćama u razvoju 55

ADRŽAJ

Kako snimiti „dobre“ fotografije tekst / foto: Besim Mujezinović 56

Prije nego što vam otkrijem “pravu tajnu“ kako snimiti dobre i oštre fotografije, moram napomenuti da vas neću zamarati kompozicijom, brojevima, otvorima blendi, brzinama zatvarača i sličnim stvarima koje možete pronaći u gotovo svim knjigama o digitalnoj fotografiji, nego ću pokušati jednostavnim jezikom objasniti kako sve to skupa funkcionira. Nadam se da mi znalci neće zamjeriti na mogućim nepravilnostima, ali ja ću se potruditi prenijeti vam svoje iskustvo i znanje kao jednog, ne fotografa, nego zaljubljenika u fotografiju.

57

Kao prvo, da bi ste dobili kvalitetne fotografije, nije dovoljno podesiti fotoaparat. Katkad morate morate imati dodatnu opremu koju koriste profesionalci u svome svakodnevnom radu da bi ste mogli snimati kao oni. Najčešća greška, a ujedno i razlika između profesionalca i amatera je ta da amateri u pravilu uvijek izostavljaju korištenje stativa. Premda treba učiniti nekoliko stvari da biste dobili oštre fotografije, najvažnije je da koristite stativ. Istina to zahtjeva više posla, ali profesionalci čine male stvari za koje amateri nisu spremni činiti i to je djelomice razlog zašto profesionalne fotografije izgledaju... profesionalno.

58

CEKER magazin | svibanj 2013

Premda je jedina namjena stativa stabiliziranje fotoaparata, neki to odrađuju bolje od drugih, pa tako i kod odabira stativa treba obratiti pažnju i na njegovu kvalitetu jer stativi slabije kvalitete jednostavno ne stabiliziraju fotoaparat dovoljno dobro.

Sad kad sam vas uspio nagovoriti da stativ teglite svuda sa sobom moram reći da to nije sve. Fotografije su sad znatno oštrije ali još uvijek nedovoljno, a da biste popravili oštrinu ne bi bi bilo loše da imate i žičani ili čak bežični okidač. Razlog je jednostavan, svaki put kada pritisnete okidač na fotoaparatu, uvijek malo pomaknete fotoaparat, što je dovoljno da fotografije ne budu savršeno oštre.

Alternativa žičanom okidaču može biti i samookidač ugrađen u fotoaparat.

59

Samookidač najčešće koristimo kada fotografiramo sami sebe, ali kada malo bolje razmislimo namjena samookidača je da snima fotografiju, a da ne dotaknete fotoaparat. Ovisno o modelu fotoaparata te postavke mogu biti 2,5,10... sec., što je sasvim dovoljno za stabilizaciju fotoaparata.

60

CEKER magazin | svibanj 2013

Još jedna zgodna stvar koju treba spomenuti je da danas gotovo svi digitalni fotoaparati ili objektivi imaju u sebi ugrađen sustav za stabilizaciju VR (Vibration Reduction) koji omogućuju dobivanje oštrijih slika pri snimanju iz ruke ili u slabijim svjetlosnim uvjetima. To čini čuda u situacijama kada niste u mogućnosti koristiti stativ, ali kod upotrebe stativa bi bilo poželjno isključiti stabilizaciju jer će u protivnom VR nastojati detektirati vibracije i ako ih ne detektira, nastavit će ih tražiti, a traženje nepostojećih vibracija može prouzročiti vibracije. Da pojednostavim i skratim: fotoaparat na stativu = isključen VR (Vibration Reduction) fotoaparat u ruci = upaljen VR. Sljedeća stvar koja utječe na kvalitetu fotografije je i odabir objektiva. I ako želite kristalno jasne fotografije, kakve jeftini objektivi ne mogu proizvesti, onda ćete morati biti spremni izdvojiti pozamašnu svotu. Ali bez obzira na kvalitetu optike i kada god je to moguće treba upotrebljavati najoštriji otvor blende.

Za većinu objektiva, to je otvor blende za otprilike dva f-stop broja manji od širom otvorene blende.

Besim photography

I za kraj još da spomenem, kada snimate pri slabom osvjetljenju i sa stativa, nemojte povećavati ISO nego ga ostavite na najmanjoj postavci koju vaš fotoaparat dopušta. Povećavanje ISO postavke fotografijama dodaje šum, a to želite izbjeći (osim ako nemate izbora, primjerice ako snimate iz ruke pri slabom osvjetljenju).

61

CEKER magazin | svibanj 2013

foto: Stari Dud, Golinja

turizam i smještaj

ADRŽAJ <<SADRŽAJ

OŽIVLJENA RIJEČNA IDILA tekst: magazin Ceker / foto: obrt Vojković, Besim Mujezinović

U jurnjavi svakodnevice zapitamo se postoji li još negdje ta idilična oaza mira gdje se živi i osjeća s prirodom koja nas okružuje.

Foto Besim

64

CEKER magazin | svibanj 2013

65

OŽIVLJENA RIJEČNA IDILA

Foto Besim

Koliko nas je odrastalo pokraj rijeke?

Koliko nas je imalo djeda, oca ili strica koji su u ranim nedjeljnim jutrima, još prije prvih pjetlova, žurili utabanim blatnjavim putevima prema obalama tih rijeka noseći sa sobom pribor za ribolov kao najveće blago koje čovjek može imati.

Ponekad bi nam se posrećilo pa bi nas poveli sa sobom ozbiljno upozoravajući da moramo biti tiši od mušice da ne bismo u pitanje doveli ishod ribolova.

66

Ista ta sjećanja mi u misli vraćaju i miris rijeke, okus špeka prepečenog na vatri, dosadne komarce od kojih smo se jedva branili, ali iznad svega spokoj koji je rijeka pružala.

U jurnjavi današnje svakodnevice često sam se znala zapitati postoji li još negdje ta idilična oaza mira ili su današnji ljudi zaboravili živjeti i osjećati prirodu koja ih okružuje.

CEKER magazin | svibanj 2013

Skupljajući informacije o našoj županiji i zanimljivim djelatnostima ljudi koji u njoj žive i djeluju, susrela sam se i s pričom o gospodinu Miji Vojkoviću iz Novske, čiji entuzijazam i ljubav prema rijeci nadilaze djetinju razdraganost koju u meni rijeka stvara te prerastaju u ozbiljnu djelatnost s jasnom vizijom koja bi istu tu pomalo zaboravljenu priču o životu uz rijeku ponudila kao bitan element turističke ponude kraja kojemu je nekoć rijeka bila jedan od najbitnijih gospodarskih čimbenika.

Dok sam slušala te nazive zapravo sam znala samo za vrške i mreže... sve ostale nazive sam prvi put čula i iskreno, bila bih oduševljena kada bi Mijo uspio u svom naumu pokretanja Tradicijskog načina ribarenja kao turističke ponude kraja. S veseljem bih se, vjerujem, kao i mnogi od vas, priključila demonstraciji ribolova s tim alatima i naučila ponešto o rijeci, što nisam imala priliku naučiti u djetinjstvu.

U tu svrhu, Mijo marljivo i savjesno izrađuje minijature i prave starinske alate za ribolov kakvi su se koristili u Posavini njegovog oca i djeda.

Iz njegovih vrijednih ruku nastaju manje i veće vrške, sačme, mreže rajterice, špiglerice, sak, bubnjić.

67

Prezentacije ribarskih mreža

OŽIVLJENA RIJEČNA IDILA

68

Hvala gospodinu Miji, što kao jedan od nemnogobrojnih zaljubljenika u hrvatsku baštinu, uspjeva djelić nekih ne tako davnih ali gotovo zaboravljenih vremena spasiti od zaborava i sačuvati za generacije koje dolaze.

Također mu želimo sreću u ostvarivanju svih zamišljenih planova.

CEKER magazin | svibanj 2013

Jeste li znali da se od konca za pletenje mreže može isplesti mnoštvo zanimljivih uporabnih predmeta. Urednice ovog magazina bile su oduševljene što Mijo plete prekrasne cekere, ali i druge predmete za kućanstvo. Zavirite u njegovu radionicu - www.obrt-vojkovic.hr 69

APARTMANI LJILJANA - ODMOR PO VAŠEM GUŠTU

ADRŽAJ <<SADRŽAJ

Odmor po

Vašem guštu tekst: magazin Ceker/ foto: Apartmani Ljiljana

Ako želite...

• Bezbrižan odmor u kojem Êe te zaboraviti da je automobil nešto bez Ëega se ne može.

• LjenËariti na terasi apartmana, promatrajuÊi kako vam se djeca kupaju na plaži ispred terase.

• Prošetati nekom od prekrasnih gradskih šetnica.

• PronaÊi neku pomalo zaboravljenu plažu u susjedstvu.

• Uživati u mirisima i bojama mora i borove šume koji vas okružuju... ili jednostavno, samo...

Oblikovati odmor po svom guštu...

Priča o tome kako mali obiteljski posa posao ao z zbog bog g uložene ljubavi

70

CEKER magazin | svibanj 2013

{

Savjet

i truda svih ukućana može prerasti u Vaš odmor iz snova!

• • • •

Vjeruje se da je maslinovo ulje odlična zaštita od sunca.

Med̄utim, ono ne sadrži zaštitni UV faktor i stoga ga treba koristiti samo kao hranu za kožu nakon sunčanja.

dvosobni apartmani (4+1 ležaja) dnevni boravak + kuhinja + kupaonica velika terasa s pogledom prema moru TV + sat. program, hladnjak, posue, posteljine, ruËnici, parkirališno mjesto.

Ljiljana BalenoviÊ Biograd n/m, Šetaliπte Boπana 52 023/ 384 499; 032/ 369 270 apartmani.ljiljana@yahoo.com https://www.facebook.com/pages/Apartmani-Ljiljana

Pravo mjesto za nezaboravne do탑ivljaje tekst / foto: Seosko imanje Stari Dud, Golinja

72

CEKER magazin | svibanj 2013

Pedeset kilometara od Zagreba, i isto toliko od Karlovca i Siska, na granici između Banije i Korduna, na cesti prema Topuskom, među pitomim brežuljcima okruženim šumarcima i potocima, smjestilo se malo seoce Golinja, a u selu seosko imanje „Stari Dud“. Naziv je dobilo po starom stablu ispod čije krošnje se davnih dana savilo prvo ognjište toga sela, a koje nas i danas vabi svojom debelom hladovinom.

Imanje se prostire na preko 100 jutara, i na njemu ćete na jednom mjestu pronaći sve ono što je nekada krasilo svako bolje seljačko gospodarstvo: brojne šljivike i vinograde, nepregledne livade i pašnjake, izvore i šumske staze, miris sjena. Na gospodarstvu uzgajamo krave i ovce. Na vlastitoj ergeli držimo rasne konje.

73

Seosko imanje Stari Dud, Golinja

Oko nogu će vam se motati guske i patke, a u predvečerje ćete uživati gledajući naše jelene i košute kako izlaze na pašu.

74

CEKER magazin | svibanj 2013

75

Seosko imanje Stari Dud, Golinja

„Stari Dud“ je nastao na temeljima sada već napuštenog sela u kojem žive još samo dva starosjedioca. „Otac“ obitelji Mraović napušta gradsku vrevu rodnoga Zagreba i svakodnevni stres dobro plaćenog poduzetnika, te se odlučuje posvetiti novom izazovu poljoprivredi. Zajedno sa svojom suprugom te sinovima kreće u mini avanturu osmišljavanja ideje pitoresknog imanja kao iz stare bajke te pretvaranja te ideje u stvarnost.

Okrupnjavanjem nekoliko napuštenih gospodarstava te restauriranjem više starih drvenih kuća, formira se naselje koje sačinjavaju lovačka kuća sa vinsko-rakijskim podrumom ispred koje se ocrtava ognjište domaćinstva, apartmani namješteni u autohtonom stilu, nekoliko kuća za stanovanje, mini zoološki vrt za domaće životinje te gospodarske zgrade i objekti.

76

CEKER magazin | svibanj 2013

Pored suvremenih blagodati za istinsko opuštanje, kao što su sauna i bazen, tu ćete zateći i stare kukuruzane, štale i sjenike, pecanu, siranu, krušnu U posebnoj kućici smjestio se i naš etno shop u gdje Vam nudimo za ponijet kući sve ono što mi na imanju sami proizvodimo: od domaćeg ovčjeg sira, suhe slanine, kobasice i čvaraka, pa do prirodnog jabučnog soka, džemova, vina i ljute šljivovice.

peć i pušnicu.

Pored uobičajenih izleta u okolicu, bilo na konju ili na biciklu, traktorom ili fijakerom, prilagođenih za goste svih uzrasta i sklonosti, posebno smo se pripremili za „hedoniste“ koji će uživati u glasovitim specijalitetima domaće hrane spravljene u kuhinji „Tete Marije“, ili se pak krijepiti našom kapljicom uz zvuke domaćih tamburaša.

igri na našem

Nudimo još čitav niz drugih usluga i sadržaja, novosti i iznenađenja…

A za obiteljsko opuštanje, djecu ćete prepustiti

dječjem igralištu ili razgledavanju domaćih i divljih životinja.

77

Seosko imanje Stari Dud, Golinja

Pod krošnjama starih oraha, u jednoj od kuća, obnovljenoj u izvornom stilu, uređen je i potpuno opremljen apartman sa dvije dvokrevetne sobe.

Iako restaurirani autohtoni namještaj, vanjski izgled i okoliš udahnjuju sliku prošlih vremena, suvremeno opremljene kupaonice, satelitski programi i klima uređaji omogućuju gostima uživanje u svim blagodatima današnjice. Pored zajedničkog pred-prostora sa mini kuhinjom i sjedećom garniturom, svaka od soba ima svoju zasebnu terasu, s koje se pruža neponovljiv pogled na pašnjake naših jelena i muflona.

78

Za one koji su svratili samo na jedan dan, a nisu se mogli othrvati užicima, pa okasnili, popili i razveselili se, da umorni ne voze doma, mi smo im omogućili da prenoće u jednoj od naših 5 tavanskih soba, gdje će se, umjesto u luksuznim kupaonama, umivati u starinskim, limenim lavorima.

CEKER magazin | svibanj 2013

Seoski ambijent naše „Lovačke kuće“ pravo je mjesto za nezaboravni gastronomski doživljaj.

Sve namirnice (meso, voće i povrće) uzgojene su na našem imanju. Izbor jela nije prevelik, odabir menija mijenja se sa svakim godišnjim dobom, ali su zato porcije velike, a kuharsko znanje i iskustvo naše tete Marije golemo i nadaleko čuveno.

Za veća društva ili posebne prigode, možete se izdvojiti u prostorije našeg vinsko-rakijskog podruma, te uz tamburaše i glasno pjevanje veseliti se do ranih jutarnjih sati.

Kao nadopuna podrumu, tu je i slamom pokrivena sjenica, gdje se na drvenim klupama može smjestiti oveće društvo, te u hladovini uživati u pogledu na blage brežuljke okićene voćnjacima i vinogradima. Neprocjenjivo…

Mislili smo i na obitelji s malom djecom. Za njih je, za potrebe objedovanja, preuređena stara kukuruzana, iz koje će majke bezbrižno moći pratiti igru svojih najdražih mališana u našem dječjem „parkiću“, a očevi, naslonjeni na stari bunar preuređen u šank, nadgledati pripremu onoga što se sprema za vašu trpezu. Uz taj obiteljski kutak smještena je i mala štalica preuređena u pečenjaru

79

gdje istovremeno gore „4 vatre“, pretvarajući meso sa roštilja, pod pekom, sa ražnja ili u kotlu u slasne užitke od janjetine, teletine, svinjetine, guske ili divljači.

Povod Vašeg posjeta našem imanju nije samo izvrsna gastronomska ponuda. Za Vas smo pripremili obilje aktivnosti zbog kojih ćete poželjeti ostati dugo, dugo… Ima tu ponešto za svakoga: i za one željne malo više akcije i adrenalina, kao i za one koji su više raspoloženi za opušteniji odmor i relaksaciju u neponovljivom ambijentu. Na našim izletima ponešto ćete i naučiti jer okolica našeg imanja prepuna je zanimljivih povijesnih priča koje ćete kasnije sa oduševljenjem prepričavati u društvu.

80

CEKER magazin | svibanj 2013

Otvorili smo sezonu 2013.!!!

Očekujemo Vas već ovaj vikend.

Subota i nedjelja od 10 do 20 sati. Za proslave, fešte i veća društva otvoreni smo i dulje uz prethodni dogovor.

Kuhinja tete Ljubice radi do 17:30 sati.

Seosko imanje „Stari Dud“ Golinja 123, 44410 Gvozd Tel. 044/888-555 Gsm: 091/246 2001 kontakt@staridud.com www.staridud.com pratite nas...

81

UNA

Jedna i jedinstvena tekst / foto: BS COMP S

Tko god je stao uz njene obale, shvaća zašto su joj rimljani nadjenuli ime Una (jedna, jedinstvena).

Njezina ljepota toliko je opčinjavajuća da vam se na trenutak može učiniti da zapravo i ne postoji ni jedna druga rijeka na svijetu. Kristalno čista, Una se svrstava među najljepše rijeke u Europi.

To nikako nije usporena i dosadna rijeka. Njezin tok skriva mnoštvo kanala i otoka koji iskustvo plovidbe i druženja s ovom rijekom čine izuzetno zanimljivim.

82

CEKER magazin | svibanj 2013

ADRŽAJ <<SADRŽAJ

UNA - Jedna i jedinstvena

Ukoliko se zaustavite u Kostajnici, naići ćete na široku ponudu izletničko rekreacijskog oblika turizma kroz cjelodnevni boravak u prirodi uz različite sportsko rekreacijske aktivnosti.

Na raspolaganju su vam: Organizatori spuštanja BS COMP S iz Hrvatske Kostajnice, osigurat će vam prsluke i obuću, a na vama je da obavezno ponesete rezervnu suhu odjeću.

84

*

Spuštanje kanuom dolinom rijeke Une Staze 3 do 15 km (do 15 osoba)

*

Spuštanje čamcem dolinom rijeke Une Staze 3 do 15 km (do 15 osoba) CEKER magazin | svibanj 2013

* *

Sportski ribolov na atraktivnim lokacijama Geolokacijski tracking na rijeci Uni (zbog jedinstvenog položaja i strukture riječnog korita u mogućnosti smo organizirati kilometarske šetnje uz savladavanje prepreka na samoj rijeci)

*

Sportske aktivnosti na uređenim terenima (mali nogomet, odbojka, badminton, boćanje)

* * * * * *

Team building programi za grupe

*

Tu su još i:

Tematsko –Edukativne staze

Upoznavanje flore i faune kroz putovanje dolinom Une, upoznavanje i razgledavanje povijesne i kulturne baštine (Starog grada Zrinski u Hrvatskoj Kostajnici, Crkve, samostana), povratak preko planinarsko-biciklističke staze (park šuma „Djed“, spomen obilježje Gordan Lederer) uz prijevoz kanuima, čamcima, biciklima i pješačenjem 30 km – (do 25 osoba)

(tracking, vodeni sportovi, spustovi doliom Une i sl.)

Kupanje u rijeci Uni Kampiranje i roštiljanje na postojećoj infrastrukturi Posjete kulturnim i povjesnim znamenitostima ovog kraja Sakupljanje kestena i ostalih šumskih plodova Posjet Obiteljsko poljoprivrednim gospodarstvima na širem području uz sudjelovanje u sezonskim aktivnostima istih.

85

ADRŽAJ <<SADRŽAJ

UNA - Jedna i jedinstvena

Mislimo da je i više no dovoljno razloga da svoj put usmjerite ka Kostajnici i doživite čari ove jedinstvene rijeke.

86

CEKER magazin | svibanj 2013

BS COMP S Nine MarakoviÄ&#x2021;a 53 44430 Hrvatska Kostajnica 044 742 740 Pratite nas putem facebook-a

87

mirnim toko

prijateljstvo bez trunke roeno iz tek n dan za dan mirnim tokovim bez trunke niËim netenz na dan za danom sklad niËim ne nagov æelju tijela sklad i strast æelju tijelakoja i rodila strast koja se i rodila . . . privlaËn . . . privlaËnost joπprije prije prv joπ prvog plavetnila tv plavetnila tvojih sa radoz samojim mojim ra olujnim pogled olujnim pog mnogo prije sp mnogo prije kad su nemirni kad sutraæenj nem vjeËnim progovara vjeËnim æeljo traæ sa okusom vjeË progovara dahom nedodir sa okusom æea poljubac dahom koji peËati ned neizbrisivo sjeÊ æea poljub . . . joπ jedan s koji peËati zagrlit Êe ovaj janeizbrisivo Êu te po nav malim paænjam . . . joπ jeda koja staneÊe o zagrlit u kap zajedniË ja Êu te po . . . u mislima malim paæn pomilovat Êu te koji pobjegne koja stane s prije nego san u kap zajed

. u mislim (Iz. .zbirke "Usana

pomilovat Ê

ovima se prelijevalo tenzija nom agovjeπtavajuÊi

a se iz niËega

kultura i umjetnost

nost koja je prostrujala vog susreta vojih oËiju adoznalim gledom je spontanog zagrljaja mirni dlanovi progovorili æenjem novog dodira, æeljom vjeËnosti dodirljivosti bac

sjeÊanje na tebe an sumrak ovaj grad navici ljubiti rijeËima njama i naklonoπÊu

dniËkog vremena ma Êu te pogledom

89

KLAPA ŠKRLET Kulturna atrakcija i izvozni proizvod Kutine i Moslavine tekst / foto: Klapa Škrlet

90

CEKER magazin | svibanj 2013

Klapa Škrlet je naziv dobila po izvornoj moslavačkoj sorti grožđa od koje se dobiva izvrsno bijelo vino Škrlet.

Vino Škrlet, baš kao i klapu Škrlet, možete naći samo u Moslavini.

Osnovani su u rujnu 2006. godine u sklopu KUD-a Moslavina iz Kutine.

Nakon nekoliko godina suradnje s moslavačkim vinarima s Moslavačke vinske ceste klapa je svojim imenom i svojom kakvoćom postala punopravni član ekipe koja provodi brendiranje naše izvorne moslavačke sorte vina Škrlet.

91

Klapa Škrlet kao sekcija KUD-a Moslavina dio je projekta “Cjeloživotne emocije - učenje kroz glazbu” financiranog iz programa cjeloživotnog učenja Grundtvig. U sklopu projekta klapa će kroz suradnju sa zborovima iz Latvije i Walesa i gostovanjima u tim zemljama popuniti svoj repertoar njihovim tradicijskim napjevima, a voditelji klape će steći novo iskustvo i nova znanja o tradicijskom pjevanju u tim zemljama.

Kroz klapu prošlo preko 20 pjevača, a u 6 godina klapa se prometnula u značajnu kulturnu atrakciju i “izvozni proizvod” Kutine i Moslavine.

92

CEKER magazin | svibanj 2013

93

Klapa Škrlet

REPERTOAR KLAPE PRVENSTVENO ČINE DALMATINSKI IZVORNI NAPJEVI I NOVIJE KOMPONIRANE KLAPSKE PJESME, A KLAPA NA PROGRAMU IMA I MOSLAVAČKE PJESME U VLASTITIM OBRADAMA.

poslušaj nas na YouTube-u

94

CEKER magazin | svibanj 2013

Kao priznanje za svoj rad klapa je u proteklim godinama promicala hrvatsko glazbeno kulturno naslijeđe i u inozemstvu. 2009. predstavljala je Grad Kutinu na Danu savezne države Hessen.

Članovi Klape Škrlet

Odlično je od publike primljena na prestižnom festivalu narodnih pjevača i skupina u Kazimierzu Dolnom u Poljskoj.

Ivica Tomljenović, I. tenor

Počašćeni su što su mogli nastupiti

Andrija Rudić, II. tenor

kao posebni gosti gitarističkog

Davorin Adamović, II. tenor

festivala u dvorcu Křivoklat nedaleko češkog glavnog grada Praga, na kojem su nastupala neka od najznačajnijih svjetskih gitarističkih imena.

Koncertirali su na

Tin Pavlić, bariton Matija Kašner, bariton Davor Habazin, bas Vladimir Barbarić, bas

srednjeeuropskim turnejama 2010., 2011. i 2012. godine u nekoliko gradova Slovačke, Poljske i Češke.

Više za poslušat:

Pratite nas:

95

Kao važan podatak Klapa Škrlet ističe činjenicu da u posljednjih godinu dana ostvaruje kvalitetnu suradnju sa novom voditeljicom, poznatom sisačkom mezzosopranisticom svjetskog glasa Tihanom Herceg-Ivšić koja nam je ukratko ispričala o sebi i svojoj karijeri: Prošli tjedan posjetila me gđa. Marilyn Gilbert, osnivačica i prva generalna direktorica Opere Santa Barbara. Ove godine Opera slavi svoju dvadesetu obljetnicu i gđa. Gilbert bi voljela da posjetim Santa Barbaru i nastupim na gala koncertu u čast te obljetnice.

Bila sam počašćena pozivom a pri tom smo se podsjetili mojih 15 godina rada i života u Sjedinjenim američkim državama.

Prisjetile smo se da moj operni repertoar uključuje nastupe u opernim produkcijama ne samo Opere u Santa Barbari nego i Hrvatskog narodnaog kazališta u Zagrebu, Los Angeles Opere, Austin Lyric Opere, Opere San Jose, Cedar Rapids Opernog Teatra, Willamette Koncert Opere, Opere Illinois i Pacific Repertory Opere nastupajući s glazbenicima: Placidom Domingom, Fredericom von Stade, Jane Eagland, Renate Behle, Thomasom Allenom, maestrom Valeryem Gergievom, Sir Edwardom

96

Downsom, Rochardom Bonningom te mnogim drugima u preko 30 glavnih opernih uloga.

Na koncertnom podiju nastupila sam u Sjedinjenim američkim državama, srednjoj Europi i u rodnoj Hrvatskoj sa simfonijskim orkestrom Hrvatskog Glazbenog Zavoda, Los Angeleskom filharmonijom, Santa Barbara Master Chorale, Cuestamaster Chorale, Angeles Chorale i New England Simfonijskim Ansamblom u poznatoj koncertnoj dvorani Carnegie Hall u New Yorku, pjevajući velika koncertna i oratorijska djela.

Nakon 15 godina ipak sam odlučila vratiti se u svoj rodni Sisak, osnovati obitelj, i sada svoje znanje i iskustvo prenosim na mlade generacije pjevača u glazbenoj školi Frana Lhotke u Sisku te i dalje nastupam na koncertima u Hrvatskoj.... a možda i u Santa Barbari.

CEKER magazin | svibanj 2013

Tihana Herceg-Ivšić

97

VENERE IVANA NOVAKA

Venere Ivan Novak tekst: magazin Ceker/Enes Quien/Ivan Novak/ foto: Ivan Novak

U izvanrednoj umjetničkoj tradiciji našega kraja, nicala su mnoga velika imena koja su ostavljala svoj neizbrisiv kulturni trag. Kako bi pokazali da tradicija ne pripada samo prošlosti, već je i danas živa i ispisuje nove stranice, s radošću predstavljamo mladog sisačkog akademskog slikara i gračara Ivana Novaka, čiji rad i rezultati govore sami za sebe. Iz njegovog bogatog opusa izdvajamo VENERE, čija nas je ljepota i jedinstvenost osvojila.

Evo što o VENERAMA piše u predgovoru kataloga izložbe održane ove godine u Zagrebu. Izdvajamo segment cjelokupnog teksta... "... Nagost je uvijek iznova uzbudljiv likovni motiv, kojemu se umjetnici rado vraÊaju.

Golo je ljudsko, bolje reÊi, æensko tijelo, nepresuπan izvor oblika, odnosno estetski i duhovni izazov na Ëijem se senzualnom vrelu napajaju od rane renesanse do danas. Ljudsko tijelo nikada ne izlazi iz mode, zauvijek je inspirativno i uzbudljivo, ono je veza s iskonom u nama, naπe polaziπte i naπe konaËiπte. Danas smo viπe no ikada u povijesti slobodni u prikazu nagosti i erotiËnosti.

Na svakom smo koraku izloæeni devastaciji æenskoga tijela koje je komercijalizirano do granica neukusa i jeftine vulgarnosti. Tijelo postaje izraz bez sadræaja, bez nijanse i bezbojno kao praznina. Gdje je nestala energija 98

CEKER magazin | svibanj 2013

tijela, njegova seksualnost i mirnoÊa spiritualnosti golotinje? Reljefni aktovi Ivana Novaka æensko tijelo osjeÊaju kao polje istraæivanja raskoπi oblika. Njegovi aktovi su hramovi, zagonetke kojima treba vratiti autentiËnost i tajnovitost, pa i funkcionalnost onoga tipa kao πto je bio stvaran u svrhu kulta plodnosti u neolitiku, kada su figure æenskih tijela malenih dimenzija predstavljale æelju za zdravim plodom potomstva (Vilendorfska Venera, Venera iz Vjestonica, i joπ na stotine drugih). ©kolovanom i po vokaciji slikaru - grafiËaru, Ivanu Novaku aktovi daju potrebnu razigranost i dinamiku nagih oblina i linija æenske seksualnosti. On obnavlja æensko tijelo i revitalizira njegovu vaænost estetske kategorije æeleÊi mu udahnuti zaboravljenu jednostavnost ljepote. Akt je za autora prije svega izvorni estetski koncept, a tek onda misaoni. Æenska golotinja nas hedonistiËki obnavlja, budi u nama primarnu æivotnu energiju, divlju senzualnost koja nas podsjeÊa da smo joπ æivi jer osjeÊamo njezino strujanje i u vlastitu tijelu.

Svoje varijacije aktova u razliËitim poloæajima (frontalno i s lea), uvijek izvodi na naËin da fokus oËiπta gleda samo tijelo u gro planu, a ekstremiteti i glava su ispali iz okvira. Varijacije aktova potom rasporeuje u konstelaciju Ëiji se koncept jasno definira kao zidna instalacija. Novak zapravo evocira pravi povratak na izvore likovnosti, koji ga nose u prostore novopronaene senzualnosti, budeÊi stvaralaËku snagu i gradeÊi vitalnu autentiËnost akta kao nepresuπne umjetniËke i æivotne sinergije.

Kada se jedan slikar bavi stvaranjem aktova u danaπnje doba u kojemu se umjetnost bavi raznolikim idejnim i medijskim istraæivanjima, onda se moæe pomisliti samo to da ne mari za trendove i imperativom suvremenosti, veÊ se bavi samo svojim unutarnjim doæivljajima i strastima. Zbog toga nije ni najmanje manje hrabar od vojske ‘’suvremenijih’’ umjetnika. Nije to ni imperativ za oËuvanjem i odræavanjem ‘’tradicije’’, jer je tema akta

jedan od tzv. motiv dugoga trajanja u povijesti umjetnosti (F. Braudel), kao πto su i pejzaæ, mrtva priroda, portret i autoportret.

Novak jednostavno suæivi i diπe sa ‘’starom’’ temom, æeleÊi na svoj naËin interpretirati svoje vlastito vienje, vlastite moguÊnosti upraænjavanja tehniËkih, formalnih i oblikotvornih zakonitosti. Nije toliko bitno radi li se u umjetniËkim djelima o aktu, ili primjerice, pejzaæu ili mrtvoj prirodi, koliko je bitno po tko zna koji put dokazivati da niti jedna tzv. vjeËna tema niti izdaleka nije potroπena i iscrpljena, veÊ da uvijek iznova mogu nuditi beskrajno mnogo izazova, nadahnuÊa ili znatiæelje za istraæivanjem.

Sadræaj istine bi trebao zapravo biti rjeπenje svake pojave u prirodi svijeta i prirodi Ëovjeka.

StvarajuÊi aktove, Ivan Novak funkcionira na dualistiËkoj razini: s jedne strane u prikazu æenskoga tijela vidi raznolike konstelacije za izokretanje, obrtanje i variranje poloæaja volumena i oblika koji ga stvaraju, i s druge strane, odati Êe svoj hommage tajni i zagonetki æene. Ne stvara ih po modelu, veÊ po univerzalnom obrascu iz vlastite imaginacije. U jednome tijelu, onom æenskom, zagonetni karakter izgleda razliËito, ali odgovori su isti, kao i oni sfinge, jer se jedinstvo zagonetnosti ipak osigurava obmanom. Sve postavke i pristupi vrijede za umjetniËko htijenje, jer cjelokupno poznavanje vanjske makro, i unutarnje mikro anatomsko - bioloπke strukture æene pred umjetniËkom interpretacijom u modernosti i suvremenosti padaju u vodu. Stoga, je li i varka istina, takoer ostaje zagonetkom, ali valja smatrati da se istinitost u umjetniËkom djelu usidruje u subjektivitetu, u viziji, u obmani, i u varci. Od tuda i æenski aktovi, premda kreÊu od jasne mimetiËke, prirodne i stvarnosne figurativne sheme, potvruju pounutarnjenu doæivljajnu, dakle subjektivnu i obmanjujuÊu umjetnikovu viziju..."

(Enes Quien: ulomak iz predgovora u katalogu izloæbe) 99

VENERE IVANA NOVAKA

100

CEKER magazin | svibanj 2013

Ivan Novak Roen je 1985. godine u Sisku.

Nakon zavrπene πkole primijene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, upisuje 2004. godine GrafiËki odjel na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.

U petom semestru upisuje se u klasu profesora Frane Pare, a u sedmom semestru prelazi u klasu profesorice Nevenke Arbanas. Paralelno sluπa i kod profesora Damira MatauπiÊa, usmjerenje Mala plastika i medaljerstvo.

2008. godine realizirao je javni umjetniËki rad “Le Coq” , Villa Fleck, Parc de Mauriac, Ingersheim, Francuska .

2010. godine je diplomirao u klasi profesorice Nevenke Arbanas, sa radom posveËenim sisaËkom slikaru Slavi Strieglu.

Do sada je izlagao na samostalnim izloæbama u Sisku (Gradska galerija Striegl, MUF4, ©etnica, Narodna knjiænica i Ëitaonica Vlado Gotovac Sisak) i PeËuhu, te na trideset skupnih izloæbi (Sisak, Zagreb, Dubrovnik).

Osim u grafiËkim tehnikama, radi i u ostalim likovnim tehnikama kao πto su kiparske (drvo, terakota, gips, prokrom, cigla) i slikarske (tempera, akril, ulje).

101

PJESME - Maja Šiprak Brletić

Pjesme Maja Šiprak Brletić

tekst uvoda: magazin Ceker/foto: Maja ©iprak BrletiÊ

Njene pjesme su izraz dubokog doživljaja žene. Žene, koja svoj magični, zreli senzibilitet, izražava stihom kojim ne pokušava sakriti ni bol, ni čežnju, ni strast, ni ljubav.

Ljubav i je najčešći i najsnažniji motiv pjesama Maje Šiprak Brletić. U toj ljubavi izraženoj kroz riječi, ona gordo i bez srama stoji pred svijetom, dajući se, kako onome koga voli, tako i čitatelju...

102

CEKER magazin | svibanj 2013

̌ T USANA PECA prijateljstvo roeno iz tek nekoliko napisanih slova mirnim tokovima se prelijevalo bez trunke tenzija dan za danom niËim ne nagovjeπtavajuÊi sklad æelju tijela i strast koja se iz niËega rodila . . . privlaËnost koja je prostrujala joπ prije prvog susreta plavetnila tvojih oËiju sa mojim radoznalim olujnim pogledom mnogo prije spontanog zagrljaja kad su nemirni dlanovi progovorili vjeËnim traæenjem novog dodira, progovara æeljom sa okusom vjeËnosti dahom nedodirljivosti æea poljubac koji peËati neizbrisivo sjeÊanje na tebe . . . joπ jedan sumrak zagrlit Êe ovaj grad ja Êu te po navici ljubiti rijeËima malim paænjama i naklonoπÊu koja stane u kap zajedniËkog vremena . . . u mislima pomilovat Êu te pogledom koji pobjegne sklopljenim oËima prije nego san dotakne vjee (Iz zbirke "Usana PeËat")

103

PJESME - Maja Šiprak Brletić

TI NE TREBAŠ MENE Ti ne trebaπ mene, oduvijek sam to negdje u podsvijesti znala ostat Êu samo jedan prepoznatljivi titraj u tvojoj svijesti jedan neobiËno emotivan iskreni svijet u tvojim mislima sjena æene u tvojem sjeÊanju koja nije pristajala niti jednom tvojem okviru Pitam se, jesi li uopÊe razmiπljao gdje me zapravo smjestiti… nisam bila dovoljno profinjena za tvoj svijet nisam bila dovoljno snaæna ili pak njeæna dok su se u moje zjenice slijevala sva svitanja i sumraci sve boje,mirisi i uzdasi, svi vjetrovi i stihovi ikad izreËeni zapleteni u mojoj kosi.

Njeænost koja se svakog dana za tebe raala sa smirajem dana polako je jenjavala mada joπ itekako prisutna negdje iza sklopljenih vjea, jer u tebe vjerujem i kad nisi tu (Iz zbirke "Kapi æivota")

104

CEKER magazin | svibanj 2013

OPORUKA Ne kopaj mi grob i ne stavljaj u besmisao ne æelim nikakvo obiljeæje kad umrem niti kriæ, niti svijeÊu, niti ime.

Niπta ne æelim.

Zaπto da mi ime trune na drvenom kriæu ili blijedi uklesano u mramor.

Spali me u pepeo pretvori popni se na Brestovski most i zagledaj u daljinu prospi me mene u prah pretvorenu, prahu daj iz kojeg sam potekla.

Tada bit Êu slobodna poteÊi Êu rijekom tiha i nijema kroz mjesto djetinjstva posljednji puta proÊi proæuboriti gradom za koji me cijeli æivot veæe pa tamo na uπÊu Savom dalje do Dunava i mora otploviti . . . . stopiti se s oceanom i konaËno slobodna svih okova biti.

(Iz zbirke "Æena u Meni")

Roena je u Sisku, 28. studenog 1968. godine, gdje æivi i radi. Poeziju piπe joπ iz vremena srednjoπkolskih dana, te se amaterski bavi fotografijom i astrologijom.

Pjesme su joj objavljene su u pet Meunarodnih zajedniËkih Zbirki ljubavne poezije: "VeËeras se... " "Moja ljubavna pjesma" "More na dlanu" "Lice ljubavi" - Izbor ljubavnih pjesama) - portala za objavu poezije OËaravanje.

"Valentinovo" Autorica je tri samostalne Zbirke: "Æena u Meni" izdane u oæujku 2012. godine "Kapi Æivota" izdane u listopadu 2012. godine i "Usana PeËat" izdane u oæujku 2013.

Jedna je od pet dobitnca Prigodnog priznanja za naljepπu neobjavljenu ljubavnu pjesmu "Zvonimir Golob 2012." godine, koja dodjela je bila 01. lipnja 2012. godine u Zagrebu, ispred UBIDUR Podravka.

Predloæena je za godiπnju nagradu Grada Siska, iz podruËja knjiæevnosti. »lanica je: Matice hrvatske - Zagreb Udruge umjetnika Vjekoslav Majer iz Zagreba Udruge „Franjo BabiÊ“ iz Babine Grede Diogena Pjesme su joj uvrπtene u: X. zbornik "Æeljka Boc" Marija Bistrica Zbornik "Konkursna 2013" Zbornik "OSMEH ÆIVOT KRASI" 2013. u Niπu I. Zbornik udruge Vjekoslav Majer - Zagreb Objavljuje na raznim internetskim stranicama, gdje se mogu vidjeti njeni radovi unazad πest godina, izmeu ostalog: http://www.majino.bloger.hr http://www.webstilus.net https://www.facebook.com/pages/ Majino/430368243661004 Voditeljica je "Kluba profesionalnih i amaterskih umjetnika (pjesnika, fotografa, slikara, glazbenika) Pijesak Vremena", koja za sada djeluje na portalu Facebook.

105

ADRŽAJ

foto: dreamstime

dom i vrt

107

tornjak

TORNJAK - AUTOHTONA HRVATSKA PASMINA

Tornjak

Autohtona hrvatska pasmina pasa tekst: UzgajivaËi/CEKER / foto: UzgajivaËi

Plemeniti, umiljati i blagi, ali i ostri kada nes to c uvaju.

Velikog rasta, guste i kvalitetne dlake, uredni i vrlo lijepi psi...

108

CEKER magazin | svibanj 2013

Sve su to podaci koje smo o tornjacima uspjeli procitati u struc noj literaturi, ali kako uvijek volimo dobiti informaciju iz prve ruke, a kako smo razgovarajući s jednim od uzgajivaca tornjaka saznali da u susjedstvu postoji nekoliko ljudi koji se bave uzgojem tih pasa, odlucili smo ih zamoliti da sami ispricaju price o svojim ljubimcima.

Evo neke od njih...

Uzgajivacnica tornjaka CANMONTANA UZAK vl. KRISTIJAN Z www.canmontana.com www.facebook.com/kristijan.zuzak www.youtube.com/user/KristijanZuzak Prvi susret s pasminom Tornjak ostvario sam otprilike 2005 godine kada sam u šetnji karlovaËkim parkom vidio ponosnog šarenog mužjaka krupne grae. Bio je u društvu svojih vlasnika i dvoje djece koja su se veselo igrala s njim. On je zraËio ljepotom i neopisivim ponosom. Zainteresirano sam prišao ponosnim vlasnicima koji su srdaËno podijelili informacije o svom psu. Nisu krili svoje oduševljenje i to me je dodatno potaknulo da se što više informiram o pasmini. Od tada nastojim što više nauËiti o karakteru, izgledu i ostalim njihovim karakteristikama. U meni je cijelo vrijeme tinjala želja da se i mojoj obitelji pridruži baš jedan takav plemeniti, šareni mužjak s puno dlake. Tada je to bila moja vizija Tornjaka kao i veÊine ljudi koji ne gledaju oËima uzgajivaËa.

Nakon nekog vremena uz potporu svoje obitelji Ëvrsto sam odluËio kupiti baš jednog takvog psa za ljubimca. To se krajem 2006. godine i ostvarilo, kada se našoj obitelji pridružio jedan mali „plišani“ mužjak po imenu Lord. Bilo je to neumorno štene koje bi me svakom svojom ludorijom razveseljavalo.

Nastojao sam fotografiranjem zabilježiti svaki trenutak njegovog odrastanja. Od tih materijala tokom godine dana napravio sam i objavio web stranicu.

KontaktirajuÊi s uzgajivaËima zakljuËio sam da bi trebao Lorda odvesti na uzgojni pregled kako bi i on imao prilike doprinjeti širenju ove prekrasne pasmine. Uz druženje s uzgajivaËima Tornjaka u meni se budila sve veÊa želja da i sam postanem jedan od njih. Nakon toga ubrzo se obitelji pridružila ženka tornjaka pod imenom Sika. Ona nas je oËarala svojim neopisivo plemenitim i lijepim pogledom. OdluËio sam se na registraciju uzgajivaËnice tornjaka u želji da svojim radom i ljubavi prema njima pridonesem boljitku, oËuvanju i razvoju ove hrvatske autohtone pasmine. Prilikom odabira imena uzgajivaËnice želja mi je bila da naziv bude usko povezan sa pasminom. OdluËio sam se za naziv CANMONTANA koji je proizašao iz Latinskog naziva Canis Montanus (planinski pas) kako su u povijesnim spisima nazivali Tornjaka. Lord i Sika u cijeloj ovoj priËi i dalje ostaju prvo ljubimci, a onda sve drugo. Od tada s više ili manje uspjeha redovito posjeÊujemo izložbene manifestacije, a zadnjih godinu dana postigli smo iznimne izložbene rezultate. To je godina koju zasigurno neÊemo nikad zaboraviti i koja Êe uvijek vuÊi lijepa sijeÊanja na druženje i ostvarene povijesne izložbene rezultate ove pasmine.

Jedan od prvih istaknutih rezultata je bio na CACIB ZADAR 2011. godine kad je Lord u

109

TORNJAK - AUTOHTONA HRVATSKA PASMINA

vrlo jakoj konkurenciji zauzeo prvo mjesto FCI II grupe. Ovakav rezultat nije bio zabilježen u skorijoj povijesti pasmine. Dodatno u BISu ove manifestacije Lord je bio postavljen na visoko 3. mjesto. To je bio tek poËetak znaËajnijih rezultata te probitak Tornjaka u sam vrh izložbene elite. S ponosom mogu reÊi da smo time probili led i olakšali put ostalim izlagaËima i uzgajivaËima Tornjaka u pohodu na izložbene rezultate. Posebice kako bi bilo što manje predrasuda prema Tornjacima pošto su još uvijek samo uvijetno priznati od strane FCI - temeljne svjetske kinološke organizacije.

Od tada je Lord osvojio mnoštvo CAC titula (prvak pasmine), zatvorio HR šampionat, 6 puta bio prvi u FCI II grupi, 3 puta bio pobijednik cjelokupne izložbe, ostvario CACIB SUPREME BIS titulu te je na Europskoj izložbi održanoj u Nizozemskoj odabran za Europskog prvaka ove pasmine za 2011. godinu.

To su ukratko naši veÊi izložbeni rezultati s kojima se ponosimo i kakve želimo svim ostalim našim prijateljima uzgajivaËima.S vremenom se naša uzgajivaËnica obogatila s još dva psa iz našeg uzgoja te nam je želja da

110

se taj trend nastavi i u buduÊnosti.

Kratko o Tornjaku. To je plemeniti pas, velikog rasta, izuzetne kvalitete dlake i smirenog karaktera. Pošto je njihova temeljna zadaÊa Ëuvanje zna biti i oštar, a kada to nije potrebno vrlo umiljat i blag. Neopisivo vole djecu i njihovo društvo, a posebno se vežu uz ljude s kojima odrastaju i koji im zamjenjuju njihovo „stado“ ukoliko se ne radi o radnom psu. Pastirski psi njihovog tipa imaju vrlo bogatu dlaku te je u odreenim periodima potrebna dodatna briga njihovih vlasnika oko Ëetkanja i ureivanja. Vrlo su uredni psi koji uz malo brige i njege pružaju izvanrednu ljepotu i predstavljaju veliko zadovoljstvo i ponos njihovim vlasnicima.

Canmontana Team TRENUTNO IMAMO LEGLO ŠAMPIONSKIH RODITELJA, REZERVACIJE SU U TIJEKU!

CEKER magazin | svibanj CEKER magazin | svibanj 2013 2013

Uzgajivac nica tornjaka OD HRCA INA 10 NOVA DRENC 44250 PETRINJA mob.+385 99 636 9200 mail. odhrca@net.hr facebook. tornjak kennel od hrca Ljubav prema psima prati me od djetinjstva.

Uvijek sam imao pse i odrastao uz njih. Kao mali sam Ëitao knjige o psima i najveÊi dio vremena je bio posveÊen psima, uglavnom lovnim pasminama s kojima sam se krenuo natjecati po izložbama i radnim utakmicama. 2009 prijavljujem uzgajivaËnicu u F.C.I. pod nazivom OD HRCA i tu se moj djeËaËki san ostvaruje. Po prestanku bavljenja uzgojem lovnih pasmina, odluËujem se za TORNJAKE koji su me oduševili svojim izgledom i ponašanjem.

PRVOG tornjaka dobivam u suvlasništvo od kolege Marka VojiÊa uzg. HRVATSKA DIKA. To je pas TANTOR CRO U CAN - ŠIME koji je stigao iz stada sa KRIVOG PUTA. Dolaskom ŠIME sam polako upoznavao tu predivnu pasminu i odluËio se za nabavku

ženke koja je stigla iz uzg. LJUPKOVI POTOMCI, LAEVA LJUPKOVI POTOMCI. Nakon par mjeseci u moju malu uzgajivaËnicu dolazi još jedna ženka iz uzg. DALMATINSKI VRISAK, DIVA DALMATINSKI VRISAK. Tako da sad kreÊemo u daljni uzgoj TORNJAKA koji Êe, nadam se, biti uspjeπan kao i do sad šta je bio sa lovnim psima.

O tornjaku mogu reÊi da je odlicËan pas za Ëuvanje svega što mu povjerite i to Êe Ëuvati po cijenu svog života, iako je nepovjerljiv prema strancima koji dou na njegov teritorij isto tako je dobar i brižan prema svojima ukuÊanima a posebno prema djeci prema kojima se ponaša ko dadilja.

BuduÊim vlasnicima želim napomenuti da nabavkom TORNJAKA dobivate odliËnog prijatelja koji vam sve vraÊa višestruko.

111

TORNJAK - AUTOHTONA HRVATSKA PASMINA

Nije zahtjevan kao neke druge pasmine, ne traži svakodnevna istrËavanja, ali šetnje obožava, posebito duge u kojima uvijek budno pazi na svog vlasnika i rijetko kad ga napušta.

O TORNJAKU »uvar, životinja Ëopora, naπ najbolji prijatelj, ljubimac. Radi se o psu pastirskog tipa, izrazito dobrih osobina, a za društvo su jako ugodni. U novije vrijeme prelaskom sa starog na moderni naËin ovËarenja ova pasmina gubi svoju prvobitnu funkciju pa je u zadnje vrijeme sve više u fuknciji kuÊnog ljubimca Psi mirnoga karaktera, sporijeg metabolizma.

Razvijenog njuha, sluha i vida.

Prema uljezu se postavlja zauzimanjem stava, režanjem, lajanjem.

Uz stado, psi Ëuvari stada, u zaπtitu ukljuËuju teritorij u kojem se nalaze.

U odnosu na ostale pse, ËešÊe obilježavaju teritorij urinom.

Za bilo kakvu pomoÊ oko informacija, nabavke, uzgoja ili ako samo želite vidjeti i upoznati pasminu, slobodno se javite na kontakt i rado Êu vam pomoÊi koliko mogu i znam.

112

CEKER magazin | svibanj CEKER magazin | svibanj 2013 2013

Uzgajivacnica tornjaka DALMATINSKI VRISAK KARLOVAC mob: +385 98 570 932 mail: tornjaktor@gmail.com www.tornjak-tor.com UzgajivaËnica Tornjaka "Dalmatinski vrisak" iz Karlovca svoj uzgoj temelji na ljubavi prema psima i pasmini. Uzgojem tornjaka intenzivno se bavimo od 2010. godine. Uzgoj tih plemenitih velikih maza, dobrih prijatelja, i oπtrih Ëuvara svog stada, svog tora, osvojili su me kao dijete u dalmatinskoj zagori na padinama biokova. S svojim psima redovito posjeÊujemo izloæbe pasa.

Tornjake uzgajamo iz ljubavi i uporno radimo s njima. Poklanjamo im svu ljubav, a naπi vjerni prijatelji nam to uzvraÊaju svojom privræenoπÊu, svojom zaπtitom , svojom ljepotom i odliËnim rezultatima na kinoloπkim izloæbama u domovini i svijetu.

Danas u svojoj uzgajivaËnici imamo 7 tornjaka i jednu mladu nadu Hrvatsku ovËarku.

Pored odraslih pasa imamo i mlade pse.

113

foto: dreamstime

business corner

115

ŠTO ČINI DOBAR KNJIGOVODSTVENI SERVIS? tekst i foto: AM servis

Mnogi vlasnici obrta misle da imaju dobrog knjigovođu jer obavlja posao koji mu nalože u zadanom roku. I to je najveća i najskuplja greška! Ne treba vam stroj koji odrađuje što mu kažete već partner i savjetnik kojem vjerujete. Pa što onda čini dobar knjigovodstveni servis?

Krenimo redom:

1.

STRUČNOST Podrazumjeva i zahtjeva visoku razinu znanja i stručnosti vašeg knjigovođe da bi posao obavljao kvalitetno, stalno usavršavanje i proširivanje svog znanja jer je to jedini način da ostane u tijeku i prati sve promjene koje se konstantno događaju u zakonodavstvu Lijepe naše.

2.

ISKUSTVO Ima li dobre preporuke? Koliko dugo posluje? Mijenjaju li se često njihovi klijenti? Što o njima misle u Poreznoj upravi, FINA-i?

116

CEKER magazin | svibanj 2013

3.

INFORMATIČKA OBRAZOVANOST Je ključna u današnje vrijeme kada je sve ubrzano a vremena nikad dovoljno.

Neophodno je da možete sa svojim knjigovođom komunicirati preko emaila, da mu neki dokument pošaljete u attachmentu da ga pregleda ili da vam neki dokument koji se nalazi kod njega skenira i pošalje jer vam je hitno potreban. Da ne spominjem prednosti elektronskog plaćanja ili slanja dokumenata u poreznu upravu.

4.

KREDIBILITET Međusobno poverenje je neophodno, jer vi ne samo da predajete dokumente na knjiženje toj osobi, već od njenog marljivog rada, stručnosti i savjesti ovisi poslovanje vaše tvrtke. Ukoliko to ne možete procijeniti u direktnom kontaktu, slobodno zatražite telefone i imena firmi za koje servis trenutno radi, da bi od postojećih klijenata čuli koliko su zadovoljni i koliko godina s njima surađuju.

5.

LOKACIJA Veliki broj ljudi voli kada im je knjigovođa blizu, na dohvat ruke. To olakšava posao, ali nije toliko bitno. Ozbiljni knjigovodstveni servisi koriste dostavnu službu ili pošalju nekog od svojih službenika po dokumentaciju kod vas, tako da tu nemate problema s gubljenjem vremena.

Bitnije je da pitate koliko godina se servis nalazi na istoj adresi. To prilično govori o njihovoj stabilnosti i ozbiljnosti. Jer kada se netko često seli morate se upitati zašto.

117

6.

CIJENA Cijene knjigovodstvenih usluga variraju a ovise od velikog broja faktora. Prvenstveno ovisi od vaše djelatnosti (proizvodnja, trgovina, poljoprivreda, uvoz-izvoz), da li ste u sustavu PDV-a, koliki broj radnika imate, koliko dokumenata imate prosječno i tome slično. Ovo su faktori koji utječu sa vaše strane. S druge strane, i servisi se bitno razlikuju. Neki imaju veliki broj klijenata, i rade profesionalno svoj posao, ali nekako industrijski, knjiže dokumente i to je to. Zaduže službenika koji će s vama komunicirati, odnosno primati dokumente na knjiženje, odraditi plaću i slično ali neće biti u prilici da vam pomaže u donošenju poslovnih odluka, ili oko razvoja firme. Pogotovo ako ste tek počeli s radom, tada ćete imati bezbroj pitanja, potrebu za podrškom i savjetom u mnogim područjima poslovanja. Takvi servisi imaju nešto niže cijene.

Postoje i drugi, koji se znatno više vremena posvećuju svakom klijentu ponaosob. Informiraju vas o svim zakonskim izmjenama, pored knjigovodstva, znaju i vanjskotrgovinsko poslovanje, devizno poslovanje, i da ne nabrajam, imaju odgovore na skoro sva vaša pitanja iz područja ekonomije.

Kod ovako kompleksnijeg odnosa ne možete očekivati i najnižu cijenu na tržištu.

7.

KOMUNIKACIJA Ako savjetnik ne zna prenijeti poruku i objasniti klijentu što se sve od njega očekuje na lako razumljiv i jednostavan način, tada on sam ne razmije o čemu govori ili jednostavno nije savjetnik za vas. Ovu osobinu možete jednostavno provjeriti postavljajući vašem kandidatu za knjigovođu cijeli niz pitanja i ako ga to iritira – prijeđite na slijedećeg kandidata bez imalo razmišljanja.

8.

TAJNOST PODATAKA Slobodno u ugovoru navedite i ovu stavku! Kada je knjigovodstvo u okviru vaše tvrtke, stupanj tajnosti podataka je znatno niži, od tajnosti plaća do podatka da li je vlasnik podigao dividendu i koliko.

118

CEKER magazin | svibanj 2013

KNJIGOVODSTVO

AM SERVIS

AM Servis je obiteljski knjigovodstveni obrt koji uspješno djeluje na tržištu više od 15 godina. Osnovale su ga još 1997. Antonija Laktašić i Marija Bontempo.

Naši klijenti su obrti, poduzeća i obiteljska poljoprivredna gospodarstva s područja Sisačkomoslavačke i Zagrebačke županije te grada Zagreba.

U zadnjih godinu dana proširili smo djelatnost i na prijevode sa i na engleski jezik.

Ono što nas čini drugačijima jest naš pristup poslu i klijentima - mi zaista jesmo obiteljski obrt i trudimo se da se svi naši klijenti osjećaju dijelom obitelji.

119

ADRŽAJ AM Servis – vaš obiteljski vodič kroz šumu knjigovodstvenih propisa Zašto u AM Servisu mislimo da smo dobri knjigovođe?

Dobar knjigovođa savjetuje, pomaže, razmišlja o uštedama, dobro poznaje propise i može vam pomoći da uštedite maksimalnu količinu novca i vremena.

knjigovođa preuzima inicijativu i pomaže klijentu kad god može. I na kraju, dobar knjigovođa ponudit će vam rješanja i savjete čak i kada niste znali da vam trebaju!

Dobar knjigovođa dodana je vrijednost vašem poslovanju, vaš partner i savjetnik kojemu se uvijek možete obratiti. Dobar knjigovođa reći će vam točno kada i što trebate napraviti, koje papire pribaviti, što kad učiniti da biste izbjegli plaćanje kazni. Dobar knjigovođa ima razgranatu mrežu kontakata i odličan ugled u raznim državnim tjelima. Dobar knjigovođa odličan je komunikator.

Povrh svega navedenog nedavno smo proširili svoju djelatnost s prijevodima na i sa engleskog jezika. Na taj korak smo se odlučili da bismo ostali u korak s vremenom. Naime, dolazi nam vrijeme ulaska u Europsku uniju i engleski će postati neizostavan dio komunikacije za sve tvrtke pa i male obrte koji žele poslovati na novootvorenom tržištu. Ukoliko želite konkurirati za razne poticaje i sredstva iz EU-a i treba vam pouzdan prevoditelj, možete nam se obratiti s punim povjerenjem.

Dobar knjigovođa učinkovit je i strpljiv partner. Dobar

Knjigovodstvo AM Servis Adresa: Vukovarska 2, Sunja

Marija 098/18 44 699

amservis.sunja@gmail.com

Antonija 091/56 31 428

Telefon/fax: 044/833 767

Dubravka 098/838 981

Pratite nas putem facebook-a 120

Javite nam se jer drugo izdanje Cekera počeli smo puniti!

Ukoliko ste zainteresirani da i Vašu priču objavimo u Ceker magazinu javite nam se na e-mail ili facebook.

cekermagazin@gmail.com

Naš slijedeći Ceker očekujte sredinom lipnja!

Uredništvo CEKER magazina: Biserka Marija Vidnić, Tanja Mosler i Maja Puškarić

magazin

lajkajte, sherajte...

Postanite dio CEKER svijeta ... :)

blog

cekermagazin@gmail.com