CEKER br.2 | Sve nijanse voca

Ceker pun različitih sitnica koje nas čine sretnima

lipanj 2014. br.2

Sve nijanse voća!

ni Besplat online n magazi 1

.. . očetak za p

Koliko puta ste se probudili i kroz polusanjive kapke ugledali razigrane boje koje su dolazile do vaših zjenica nošene jutarnjim zrakama sunca?

Jesu li vas podsjetile na šarenilo livada, mirise ljeta i okuse koji su svojom opojnom sočnošću vraćali u neka lijepa vremena, u vrtove naših baka, na krošnje voćaka?

Jeste li u tim trenucima sanjarenja pomislili kako su nam boje pretočene u okuse dane upravo zato da uživajući u njima slavimo život, liječimo duše i krijepimo tijela?

Vođeni tom rapsodijom boja i okusa, odlučile smo se u ovo ljetno vrijeme u kom dozrijevaju sočne bobice, cijeli broj našeg magazina posvetiti tom predivnom Božjem daru.

Skromnom i veličanstvenom - voću!

Vaše urednice Biba i Tanja

sadržaj

ljepota i zdravlje 5

Priroda u kosi Prirodno ili umjetno?

6 8

čarolija voća

15 Bajka o borovnicama 16 Anin vrt 20 Aronija 26 Šljivici djetinjstva 30

stil i kreativnost

35 36 40

Okiti me voćem Juice party kultura i umjetnost

Voće na umjetničkim slikama Neka voćna slova

43 44 49 55 56

dom i vrt

Zelene balkonske oaze business corner

Pekarski Glasnik predstavlja Šumska jagoda u šumi striborovoj Tajna veza kestena i šljive

61 62 68 73

Svaki balkon posta ljudima koji žive u Pavlova mogućnosti za kre

sa šumski voćem Ponukana tim svo

naišavši na FB stra tu priču, poželjela razmišljanje o toj se i sam upusti u a balkonske oaze.

16

36

56 40

62

p.s. U mojoj drven dozrijevaju rajčice

CEKER magazin |

ADRŽAJ

foto: dreamstime

ljepota i zdravlje

Priroda u kosi tekst: CEKER; foto: by Vlatka/ Matrix Pripremajući se za ljetne vrućine i kombinaciju sunčeva zračenja i soli koje svake godine pogubno utječu na stanje naših kosa, vjerovatno smo se zapitali koji preparati su nam prihvatljivi i koje bi maske mogli staviti na kosu kako bi je nahranili i pripremili za ta izvanredna stanja.

U raznovrsnoj ponudi svega i svačega, mnogi od vas se vjerujem, baš kao i ja pomalo izgube.

Pokušavala sam tražiti kućna riješenja kombinirajući maslinovo ulje sa raznim voćem, prema bakinim recepturama, ali na žalost rezultati nisu bili onakvi kakvima sam se nadala.

Kako to na kraju biva, stvar sam prepustila u ruke profesionalcima.

6 4

CEKER magazin | lipanj 2014

Razgovarajući sa svojom frizerkom, Vlatkom Pavičić Šimić, otkrila sam da je od nedavno, nakon niza edukacija, dobila naziv certificiranog Bio-ovlaštenog stilista Matrixa.

O čemu se zapravo radi, ispričala mi je u osnovnim crtama koje ću prenijeti i vama.

Matrix je firma osnovana 1980. godine koja salonima koje ovlasti pruža jedinstveni pristup i tretman za svaki tip kose. Bio - ovlašteni Matrix stilisti su educirani da prepoznaju o kojem se tipu kose radi i da kombinacijom preparata prilagođenih baš tom tipu kose, individualno i maksimalno učinkovito utječu na oporavak i stanje kose.

Najnoviji hit Matrixa je Peli-Kura, koja u 4 koraka pomaže kosi da doživi potpuni oporavak. Svi preparati su isključivo biljnog podrijetla a među svima, sukladno temi ovog broja magazina, istaći ću Scalptherapie za oživljavanje normalne i masne kose i čišćenje vlasišta. jer u sebi sadrži ulje Kola oraha.

O svim drugim Biolage proizvodima puno više možete saznati od ovlaštenih stilista. Na našu sreću, salon By Vlatka nam je u susjedstvu, a simpatična vlasnica je uvijek spremna pomoći tako da sunčani morski dani, više ne djeluju kao prijetnja.

Frizerski salon By Vlatka O. Kučere 4, Petrinja, Mobitel: 098 909 7420

5 7

Prirodno ili umjetno? tekst: Dr. sc. Elvira Lazić Mosler, dr. med. / CEKER, ; foto: Stock Svima nam je dobro poznato koliko je štetno pretjerano izlaganje sunčevim zrakama. One isušuju kožu čineći je neelastičnom i starijom, a u krajnjim slučajevima, kad se pretjera sa željom za tamnjenjem, izlaganje tim zrakama može dovesti i do ozbiljnih zdravstvenih problema. Sjećamo se da je prije nekoliko godina u javnosti zavladalo mišljenje kako je izlaganje zrakama u solarijima puno sigurnije i bolje. Da ne budemo u nedoumici, pitali smo liječnicu, specijalizanticu dermatovenerologije Dr. sc. Elviru Lazić Mosler. Evo što je ona rekla o svemu...

6 8

CEKER magazin | lipanj 2014

Brojni su pozitivni učinci sunčanja - Sunce poboljšava raspoloženje i potiče metabolizam, dobivamo preplanuli ten zbog kojeg se osjećamo ljepše, a znamo i da je ultraljubičasto (UV) zračenje važno za stvaranje vitamina D. Sunce ima blagotvorni učinak na imunitet, te smiruje upalna zbivanja kože, pa osobe koje imaju akne, psorijazu, atopijski dermatitis ili druge upalne dermatoze mogu očekivati poboljšanje tegoba koje imaju s kožom.

Međutim, neprimjereno i prekomjerno izlaganje Suncu je iznimno opasno zbog kratkotrajnih štetnih učinaka kao što su crvenilo i opekline, te dugotrajnih kao što su razvoj tumora i prijevremeno starenje kože.

Kod UV zračenja razlikujemo UVA i UVB zračenje.

Iako se ranije smatralo da UVA zračenje nije opasno već da samo stvara spontanu i neposrednu pigmentaciju kože povećanom proizvodnjom melanina, danas se zna da ono prodire kroz površinski sloj kože epidermis u dublji sloj kože – dermis koji je sačinjen od mreže kolagena i vezivnog tkiva koja zadržava vlagu i čini koži čvrstom i elastičnom. Produljena izloženost UVA zračenju oštećuje kolagena u dermisu i uzrokuje gubitak vode, što dovodi do smanjenja elastičnosti i tonusa kože, te posljedično do nastanka dubokih bora i obješenosti kože koji daju izgled ostarjele kože.

Također, kumulativni učinak izloženosti Suncu povećava rizik od nastanka karcinoma kože. Smatra se da je više od 90% karcinoma kože uzrokovano prekomjernim izlaganjem suncu,a taj se rizik udvostručava u slučaju da je osoba imala pet ili više opeklina od Sunca.

9 7

Uobičajene zablude vezane za sunčanje u solariju o! očn t e n

1. Solarij je zdraviji od prirodnog sunčanja.

UV lampe u solariju mogu emitirati 3-5 puta jače zračenje nego

podnevno sunce, a stvaraju dovoljno UVB zraka da bi mogle izazvati opekline. Nadalje, UVA zrake, koje su se ranije pogrešno smatrale sigurnima, dokazano su također karcinogene i odgovorne su za prijevremeno starenje kože. STOGA – NITI JEDNA PREPLANULOST NIJE ZDRAVA NITI SIGURNA! 2. Solarij pomaže „pripremiti“ kožu za izlaganja suncu na

o! očn net

plaži stvarajući „zaštitnu“ boju.

Stjecanje tena u solariju prije odlaska na plažu ne osigurava učinkovitu zaštitu protiv sunčevih opeklina. Zaštitni učinak prethodno stečenog tena jednak je zaštitnom faktoru (SPF, prema engl. sun protection factor) 2-3.

Za učinkovitu zaštitu od sunca nije dovoljna niti samo primjena krema sa SPF 30 i većim, već je najvažnija i obavezna mehanička zaštita: nošenje šešira sa širokim obodom, dugih rukava i nogavica, te boravak u hladu.

Nasuprot zanemarivom zaštitnom učinku - korištenje solarija prije 30.-te godine povećeva rizik za nastanak melanoma za 75%!

3. Solarij je nužan za osiguravanje organizmu dovoljno

o! očn net

vitamina D tijekom godine.

Sinteza vitamina D posredovana je UVB zrakama, a ne UVA zrakama

koje su većinom emitirane UV lampama solarija. Također, niti postizanje preplanulosti izlaganjem Suncu nije potrebno za stvaranje vitamina D jer za osiguravanje organizmu potrebne količine vitamina D dovoljno je izlaganje Suncu 3 puta tjedno po 10 minuta tijekom šetnje. Osim toga, vitamin D možemo naći i u mliječnim proizvodima, jajima, ribi, te stoga vitamin D nikako ne može biti opravdavanje za preplanulost!

4. Sunčanje u solariju nije tako opasno u mlađoj životnoj dobi.

o! očn net

Postizanje preplanulosti još je opasnije za tinejdžere i osobe mlađe od 30 godina. Studije pokazuju da je rizik za nastanak melanoma povećan 75% ako se solarij koristi u dobi prije 30.-te godine. Osobe svijetle kože, plavih i zelenih očiju, te crvenom ili plavom kosom vrlo teško postižu

10 8

CEKER magazin | lipanj 2014

preplanulost, a njihova koža lako izgori i sklona je nastanku sunčevih pjega. Međutim, i osobe tamnije puti su izložene štetnom učinku izlaganja Suncu na kožu. Prirodno tamnija put ne znači i prirodnu zaštitu od Sunca, pa takvu kožu treba jednako štititi. Postizanje preplanulosti nikada nije zdravo i sigurno dovodi do prijevremenog starenja kože, koje se očituje dubokim borama, sunčevim pjegama, seborejičkim i aktiničkim keratozama, te karcinomima kože. o! očn net

5. 10 minuta u solariju jednako je 10 minuta na plaži te stoga ne može biti tako opasno.

20 minuta u solariju odgovara 2 sata provedenih na plaži pod najjačim podnevnim Suncem bez zaštite. Umjetno tamnjenje bombardira kožu UVA zrakama 3-5 puta intenzivnijim od Sunčeva svjetla.

o! očn net

6. UV lampe u solariju ne emitiraju opasne UV zrake koje dovode do prijevremenog starenja kože.

Koža brže stari ako tamnimo u solariju nego ako se sunčamo jer solarij emitira uglavnom UVA zrake, i to 3-5 puta jačeg intenziteta nego što ih emitira podnevno Sunce, a upravo su one odgovorne za promjene koje povezujemo s prijevremenim starenjem kože.

o! očn net

7. Oštećenje kože izazvano prekomjernim izlaganjem UV zračenju je privremeno – dovoljeno duge pauze omogućuju koži da se oporavi.

Oštećenje kože UV zračenjem je kumulativno – koža zbraja svako izlaganje suncu tijekom života. Koža može popraviti površinska oštećenja kao što je crvenilo i opeklina, ali duboka oštećenja u koži ostaju. Karcinom kože može se razviti 10-30 godina nakon samog solarnog oštećenja kože, a što je osoba mlađa, rizik je veći. Zato se najveća pozornost mora usmjeriti na sprječavanje opeklina od sunca u djece!

11 9

Sredstva za zaštitu od UV zračenja

! o m tkriva

O

maju i a ć o rste v . neke v faktor i n t i t š ni za prirod e ima n i l a m i emenk j s e j l o 20 U d i k a UVA č

UV filtri, odnosno zaštitne tvari u sredstvima za zaštitu kože od UV zračenja, ili apsorbiraju ili raspršuju i reflektiraju UV zrake, a najčešće primjenjivane tvari su one koje apsorbiraju UV zračenje valnih duljina oko 300 nm (tj. UVB zračenje) radi zaštite od sunčanih opeklina (crvenila), a dopuštaju prolaz UVA zračenja zbog pigmentacije kože. Zaštitne tvari mogu biti mehaničke i kemijske. Najčešći kemijski filtri su organski UVB filteri (esteri cinamične kiseline, metil-benziliden kamfor i u vodi topiv benzimidazol). Oni nisu dovoljni za zaštitu kože od mogućeg kasnijeg razvoja raka, jer ne djeluju na UVA zračenje, pa treba posebnu pozornost obratiti na zaštitu kože od UVA zračenja. Kemijsko sredstvo za filtriranje UVA zračenja je butildibenzolmetan, a poznat je i kao fotonestabilan spoj koji se na Suncu brzo razgrađuje. Osim kemijskih organskih tvari, kao mehanički filteri koriste se titanov i cinkov oskid. Cinkov oksid povoljniji je za UVA, a titanov za UVB zračenje.

Sredstva za zaštitu kože od UV zračenja deklarirana su zaštitnim faktorom – SPF (prema engl. sun protection factor), koji nam govori koliko vremenski dugo izlaganje UVB zračenju izaziva određeni stupanj eritema (crvenila) kože u usporedbi s vremenom za isti stupanj eritema na nezaštićenoj koži.

12 10

CEKER magazin | lipanj 2014

Kako pravilno štititi od UV zračenja te održati zdravlje i izgled kože?

1. Kožu moramo štiti svakodnevno tijekom cijele godine, a ne samo kad idemo na plažu ili bazen. Ne smijemo zaboraviti da su lice, ruke i dekolte stalno izloženi UV zračenju i da je zato kumulativna doza zračenja koju dobijemo tijekom života na tim područjima vrlo visoka, te su zbog toga ti dijelovi kože osobito podložni solarnoj degeneraciji i prijevremenom starenju kože.

2. UVA zračenju izloženi smo i kada sjedimo uz prozor ili u autu, odnosno avionu – te nam je tada također potrebna zaštita!

3. Sredstva sa zaštitnim faktorom treba obilno nanijeti pola sata prije izlaska iz kuće, te ih ponovno nanositi svaka dva sata u slučaju duljeg boravka na otvorenom.

4. Kada biramo sredstvo za zaštitu od UV zračenja, trebamo izabrati ono sa širokim spektrom zaštite (potražite oznaku „broad spectrum“ na pakiranju), koje štiti i od UVB i od UVA zračenja. Ne zaboravimo, SPF je mjera samo za zaštitu od UVB zračenja!

5. Da bi sredstva s UV filtrima ostvarila pun zaštitni potencijal, potrebno ih je nanositi u dovoljnoj količini!

6. S obzirom da nema dovoljno ispitanih učinkovitih sredstava za zaštitu od UVA zračenja, a i zbog ekonomskih razloga (pakiranje od 35 ml kreme trebalo bi trajati 2 dana ako se krema pravilno nanosi na cijelo tijelo redovito tijekom sunčanja) - još uvijek je najsigurniji način zaštite od UV zračenja mehanička zaštita: šeširi, dugi rukavi i nogavice, pri čemu tamnija odjeća bolje štiti od svjetlije.

7. Za prevenciju štetnog djelovanja prekomjerne izloženosti UV zračenju, treba izbjegavati dulji boravak na suncu između 10 i 16 sati.

Dr. sc. Elvira Lazić Mosler, dr. med. specijalizantica dermatovenerologije

13 11

ADRŽAJ

foto: dreamstime

Ä?arolija voća

Bajka o borovnicama tekst: Tajana Lemić/ CEKER; foto: Tajana Lemić One su velike, iako su zapravo malene, jednostavne a zapravo čudesne. U sočnost svake bobice pažljivo su ugradile esencije čistoga zdravlja dajući nam ono najbolje od prirode: Tko ih i jednom okusi, vjerovatno će se u njih doživotno zaljubiti.

14 16

CEKER magazin | lipanj 2014

Kako započeti bajku?

Najveći dio onih bajki koje su nam pričale mame i bake počimao je riječima “Bilo jednom...” Ali, kako započeti bajku koja nije “Bila jednom”, već se događa i živi upravo sada, u životima mladih, entuzijastičnih i neopisivo vrijednih ljudi, koji su upravo u tu bajku, da bi ona zaživjela, ugradili svoju ljubav, znanje i energiju.

Možda ovako...

U jednoj maloj ali prekrasnoj zemlji, na obroncima brežuljaka koji su se prostrli oko slikovitog gradića Sveti Ivan Zelina, u mjestu zvanom Zrinščina, prostire se imanje OPG Tajane Hasan Lemić.

Kad vam pogled zastane u toj zelenoj idili pravilno posađenih grmova borovnice, steći ćete dojam da je oduvijek bilo tako i da je taj pitomi kraj sam posložio svaku biljčicu na svoje mjesto unoseći u sliku predivan sklad.

Ali, ne tako davno, na toj površini od 4 ha, užurbano su radile vrijedne ruke Tajane i njezinog supruga, kao i veliki strojevi koji su gusto raslinje do tad nedirnute prirode pretvarali u zelenu, bajkovitu oazu s mirisima i okusima borovnica. U samo 4 godine, isti ti vrijedni ljudi posadili su na 3 ha površine, osvajajući dio po dio terena, 6000 grmova raznih sorti te predivne biljke, uveli sustav navodnjavanja s ugrađenom

15

Jeste li znali?

Da borovnica ima mnoga izuzetno ljekovita svojstva.

U njoj se nalaze vitamini B2, C i E. Bogata je antocijanom koji je zaslužan za tamnu boju borovnica, a ima izvrsna antioksidativna i protuupalna svojstva, te održava stijenke krvnih žila elastičnima.

18 16

meteorološkom stanicom za automatsko reguliranje navodnjavanja i prihrane i već nakon 3 godine ponudili okuse svoga truda zaljubljenicima u te sočne i tamne bobice.

Rekli su nam da možda već slijedeće godine budu posadili i novih 0,7 ha površine.

Ali, kako nijedna bajka nije bez negativca, i u njihovu priču su se morao uplesti poneki.

Nisu to zločesti vukovi, niti strašni zmajevi, u ovoj priči, negativci su malena i čovjeku bezopasna bića: voluharice i ptice.

Jedni neprijatelji napadaju korjenje biljaka, a drugi iz zraka vrebaju i napadaju sočne i dozrele bobice.

Naravno, umjesto viteza, protiv tih neprijatelja hrabro se bore Tajana, njezin suprug i ostatak obitelji. Nadajući se da će u toj borbi dobiti i “oružje” s kojim se pobjeđuje, proljetos su podnijeli zahtjev na IPARD program sufinanciranja očekujući pozitivno riješenje i sredstva za uvođenje protugradne zaštite.

Iskreno im želimo sreću u tom projektu, veliki uspjeh u realiziranju planova za izgradnju skladišta i hladnjače, kao i puno, puno sretnih i zadovoljnih kupaca koji će plodove njihove ljubavi, truda i rada staviti na svoje trpeze, bilo kao svježe voće, sok ili mnogobrojne neodoljive slastice.

CEKER magazin | lipanj 2014

OPG Tajana Hasan Lemić Zrinščina Sveti Ivan Zelina Mobitel: 098 470 840 borovnice.lemic@gmail.com

19 17

Anin vrt uvodni tekst: magazin Ceker / tekst i foto: Anin vrt

20

CEKER magazin | lipanj 2014

Bilo je tu raznoga voća.

Rascvjetavalo se i dozrijevalo nekim lijepim redom čineći vrt tako toplim i bliskim.

I sam naziv Anin vrt odavao je tu nježnu i toplu notu.

Pomalo je podsjećao na vrt u kom živi pčelica Maja, iako su ovom vrtu razigranost davale ne nestašne pčelice već nasmiješena lica i vrijedne ručice djece koja su se igrajući se vrtila oko bake Ane pomažući joj brati i jesti slatke i sočne bobice.

21

22

CEKER magazin | lipanj 2014

Zašto je dobro jesti kupine, maline, josta, ribiz i ogrozd?

Bobičasto voće je puno antioksidansa zbog čega je odlično preventivno sredstvo kod kardiovaskularnih i zloćudnih oboljenja.

Istraživanja su pokazala da konzumacijom 250 - 350 g malina na dan zaustavlja se rast zloćudnih tumora.

Kupina je zlatni rudnik željeza i magnezija, a crni ribiz ima par puta više C vitamina od limuna i odličan je čistač organizma od toksina.

23

24

CEKER magazin | lipanj 2014

Ekološki uzgoj bobičastog voća: malina, kupina, crnog i crvenog ribiza, ogrozda; bresaka, oraha, jabuka, krušaka; grožđa; povrća: blitve, matovilca, rajčice, zelene salate, krastavaca, paprike...

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Vladimira Petrovića ANIN VRT, je prepoznalo visoku vrijednost zdravih, ekološki uzgojenih biljnih vrsta još prije trideset godina, davne 1982. g.

Nosilac eko ideje uzgoja OPG-a ANIN VRT, Vladimir Petrović, je još prije trideset godina prepoznalo visoku vrijednost zdravih, ekološki uzgojenih biljnih vrsta, uz podršku obitelji tradicija je ostala od davne 1982. do danas. Nekada je organski uzgajao za svoju djecu, a danas za unuke. OPG ANIN VRT je pod stalnim nadzorom i kontrolom kvalitete tla, biljaka i plodova Prve ekološke stanice, Zagreb čime stječe naziv certificiranog eko proizvođača: malina, kupina, crvenog i crnog ribiza, joste, ogrozda, oraha, bresaka, jabuka, grožđa, kestena…

ANIN VRT Eko i organski uzgoj voća i povrća OPG Vladimira Petrovića Petrinja, Slavka Kolara 32 c T. 044 814 497 E. kreatonica@gmail.com

25

ARONIJA uvodni tekst: magazin Ceker / tekst i foto: Imagis j.d.o.o.

Supervoće koje naše bake nisu poznavale ali ćemo vam ga preporučiti, kao da jesu.

Nakon niza godina u kojima je konzumacija jeftine, brze hrane i turbo zaslađenih napitaka bio svojevrstan kriterij za društveno prihvaćanje, uslijedio je period u kojem iz svih dostupnih medija iskaču naslovi poput: "Što su kuhale naše bake?", "Tradicija koja nije nestala", "Okusi domaćeg stola"...

I zaista, u svijesti ljudi se dogodila ili se događa revolucija poimanja zdravog pristupa konzumaciji hrane i pića, te sve više nas poseže za proizvodima koje od bakica možemo kupiti na tržnicama, proizvodima sa oznakom ekološkog uzgoja, vlastitim uzgojenim proizvodima.

Dok razmišljamo o tom svojevrsnom fenomenu nameće se pitanje: Je li 26

zdravo i prihvatljivo zaista samo ono što su kuhali naši pretci, ili u cijeli taj zbroj namirnica treba uvrstiti i poneku koja je teritorijalno pripadala negdje drugdje a tek od nedavno je pristigla i u naše krajeve?

I tako, nabrajajući si razne nove namirnice koje možemo pronaći u trgovačkoj ponudi, dolazimo i do biljke za čiji enormni pozitivni učinak na zdravlje znamo, zapravo tek od nedavno – do Aronije.

Shvaćamo kako je to voće koje se bez razmišljanja može ubrojiti u zdrave i poželjne namirnice, iako naše bake nisu čule za nju...

CEKER magazin | lipanj 2014

Predstavit ćemo vam stoga jednu vrijednu i uspješnu obiteljsku firmu koja se odlučila uzgajajući i prerađujući, aroniju uvrstiti to voće upravo na one trpeze koje mirišu na tradiciju.

Obiteljska tvrtka IMAGIS j.d.o.o. iz Petrinje bavi se uzgojem i preradom proizvoda od aronije.

Na njihovoj plantaži s ljubavlju i pažnjom uzgajaju gotovo 4000 grmova aronije koji ih nagrađuju zdravim plodovima i omogućuju proizvodnju od vlastite sirovine.

Zbog iznimne ljepote bijelih cvjetova i tamnozelenih listova aronija je dobila nagradu Kraljevskog vrtlarskog udruženja u Velikoj Britaniji

Aronija je samoplodna biljka iz porodice ruža, tamnozelenih listova, prekrasnog bijelog cvijeta grozdastog oblika i tamnoljubičastog bobičastog ploda slatko-trpke arome. Ljekovitost i korisnost ove jedinstvene biljke poznavali su još davno i Sjevernoamerički indijanci koji su ju koristili kao lijek ali i u prehrani. Tek u 20 stoljeću aronija je „doputovala“ u Europu, najprije u bivši SSSR gdje je 1946.g. priznata kao ljekovita vrsta. Kasnije se počela uzgajati u Bugarskoj, Češkoj i skandinavskim zemljama i bila je svrstana u ljekovito bilje. Uz ljekovita svojstva same bobice, u ljekovite svrhe upotrebljavaju se i list i kora aronije.

27

Jeste li znali …. . aronija podnosi vrlo niske temperature, do -47

. plodovi aronije koristili su se za ublažavanje posljedica izazvanih zračenjem nakon černobilske nesreće

Sve je više ljudi svjesno važnosti brige o zdravlju i pažljivog odabira što unosimo u svoj organizam. Svi smo izloženi zagađenjima iz okoliša, živimo užurbano i stresno i trebali bismo posebnu pažnju posvetiti kako hrani koju unosimo tako i napitcima koje pijemo.

. ORAC vrijednost (Oxygen

U svakodnevnom životu aronija je pravi prijatelj poslovnih i stresu izloženih ljudi, a treninzi amatera i profesionalnih sportaša lakše će proći uz konzumaciju soka od aronije.

Radical Absorbance Capacity ili kapacitet apsorbancije kisikovih radikala) aronije je najviša ikad zabilježena vrijednost i višestruko je veća od ORAC vrijednosti borovnice, ribiza, malina, brusnica, grožđa.

Plodovi se mogu na mnogo načina koristiti i u svojoj kuhinji, ponajprije miješanjem s drugim voćem. Tvrtka IMAGIS j.d.o.o. vješto i na originalan način prerađuje plodove aronije miješajući ovu izvanredno vrijednu biljku s kupinom i ciklom proizvodeći izvrstan sok od aronije i kupine, sok od aronije i cikle, čaj od bobica aronije te čaj od aronije i mente.

Za zdravi početak dana…. pomiješajte suhe bobice aronije, zobene pahuljice i jogurt.

Voćni jogurt u kojem ćete uživati…..

2 dcl jogurta 50-100g bobica aronije (svježe ili smrznute) Izmiksajte štapnim mikserom, zasladite žlicom meda i uživajte!

28

Izrazito ljekovito djelovanje aronije pripisuje se visokom udjelu polifenola, osobito antocijanina.

Važna karakteristika polifenola je njihovo snažno antioksidacijsko djelovanje koje je povezano s različitim fiziološkim djelovanjima u ljudskom organizmu.

Naime, polifenoli pokazuju antiupalno, antialergijsko te antikancerogeno djelovanje i zbog takvog pozitivnog djelovanja su, u zadnjih nekoliko desetljeća, postali predmet brojnih istraživanja.

Redovita konzumacija ovog voća i njegovih proizvoda povezana je sa znatnim smanjenjem rizika od nastanka različitih bolesti krvožilnog sustava i malignih bolesti što se pripisuje visokom sadržaju polifenolnih spojeva.

Aronija spada u grupu “supervoća”. Izraz se primjenjuje od 2005. godine i riječ je o voću koje ima bogat nutritivni sastava i antioksidacijski kapacitet.

CEKER magazin | lipanj 2014

ARONIJA • jača imunitet • djeluje antikancerogeno • poboljšava krvnu sliku • regulira krvni tlak • pospješuje cirkulaciju • štiti zdravlje urinarnog sustava • povoljno djeluje na probavni sustav • pospješuje rad endokrilnih žlijezda • najjači antioksidans • smanjuje količinu šećera u krvi

IMAGIS j.d.o.o.

Petrinja Marina Držića III odv. 22 Tel.: +385 99 723 5991 info@moja-aronija.com www.moja-aronija.com

29

Šljivici

djetinjstva tekst: CEKER/ foto: OPG Katić

Neka sjećanja ponesemo sa sobom. Ponesemo ih i kad nas život iz nekog samo sebi znanog razloga pomakne daleko od mjesta gdje nam je posađeno korijenje.

Nosimo ih i kad naše mladice puste korijenje oko nas, a ako nam se pruži prilika da zaživimo sjećanja, pretvaramo ih onda u predivne realistične slike krajolika kojih se sjećamo.

30 18

CEKER magazin | lipanj 2014

Priča o šljivicima djetinjstva upravo je priča o sjećanju na te sretne dane koji su snagom ljubavi ponovno oživjeli i postali jednako sretni.

Priča je to i o čovjeku koji je neke crne slike prošlosti obojao predivnim osmijesima malih anđela i učinio da šljivici djetinjstva postanu njihovi šljivici.

31 19

Još 1997. godine na površini od jednog hektara, mladi bračni par Katić je vrijedno posadio 250 stabala šljive bistrice, stanley i čačanke.

Sve to je posađeno na tek oslobođenoj djedovini u Novom Selu kod Slunja.

Danas, sedamnaest godina kasnije, o voćnjaku se uz svoje obveze oko posla, brine cijela obitelj. U vrijeme berbe, vrijedne ručice prionu poslu, a pune gajbe i šljive pretvorene u ukusan pekmez izmame osmijehe i osjećaj ponosa i sreće.

32 20

CEKER magazin | lipanj 2014

OPG Katić A. G. Matoťa 16d Karlovac Mobitel: 099 283 6477 33 21

stil i kreativnost

Okiti me voćem

tekst i foto: magazin Ceker / nakit: Ivana Švragulja

Ideju za ovaj prilog dobile smo sasvim slučajno. Pijuckale smo radnu kavu na terasi našeg omiljenog kafića kad je pokraj nas prošla prekrasna malena djevojčica koja je držeći mamu za ruku tako ponosno dignula glavu pokazujući svom svijetu svoj najnoviji modni dodatak, dva para trešnjica koje si je objesila na uha.

Ne zamarajući se bilo čim drugim, ona je za sebe bila najljepša princeza.

Otkrivao je to onaj predivni sjaj u pogledu i osmijeh koji nije skidala sa lica. (a na licu je bila i mrljica od poneke trešnjice koja nije završila kao ukras već je slasno popapana).

Prizor je to koji nas je obje tako razdragao i nasmijao i već u trenutku koji je slijedio smo bez suvišnih rasprava istovremeno zaključile da je pokraj nas upravo prošla tema koju smo što količinom posla, što nekom nespretnom neopreznošću gotovo pa preskočile.

Tema o kojoj je svakako potrebno govoriti kad se priča o voću kao inspiraciji jer je oduvijek privlačila sve zaljubljenike i u nakit i u samu izradu nakita.

36

CEKER magazin | lipanj 2014

Krenuvši u nešto dublju analizu veze između kićenja i voća, naišle smo na mnoštvo ukrasa koji su u vještim rukama izrađivača nakita poprimili oblike i boje trešanja, jagoda, krušaka i raznog drugog voća. Shvatile smo da je voće kao nakit evidentno bez prestanka u modi valjda od trenutka kad je u neko pradavno vrijeme neka isto ovako malena djevojčica slučajno stavila neke slične trešnjice na uha i osjetila divljenje okoline, pa sve do današnjih dana.

Zaključivši da imamo temu za pisanje, sjetile smo se nazvati prijateljicu Ivanu Švragulju, čiji rukom izrađeni unikatni nakit razveseljava mnoge djevojke i žene. Pitavši je ima li i sama poneki primjerak nakita u obliku voća iz svoje kolekcije koji bi rado predstavila našim cekeranima, nasmijala se i odgovorila nam: "Naravno da imam! :) Pa proljeće je i svi bi se trebali kititi voćem slaveći na taj način odlazak zime." Što smo nakon toga pronašli u njezinoj kolekciji koja slavi odlazak zime, pogledajte i sami...

37

38

CEKER magazin | lipanj 2014

Ivana Ĺ vragulja T. 091 5461 756 E. kreatonica@gmail.com

39

foto: diet.wikia.com

JUICE PARTY tekst i foto: Društvo Naša Djeca Petrinja

U sklopu projekta „Budi neovisan“, Društvo Naša djeca Petrinja, održalo je JUICE PARTY. Tema partyja bila je zabava uz voćne sokove, a cilj - pokazati mladima da se možemo dobro zabavljati i bez alkohola. Ulaz na party bio je dozvoljen učenicima 5. i 6. razreda i to isključivo učenicima koji su sudjelovali na prethodnim radionicama i završnoj parlaonici koje je vodila Ivana Mašić. Uz primamljive zvuke sa zvučnika i uz primamljive boje voćnih koktela, zahvaljujući nenadmašnom koktel majstoru, Marku Lokneru, učenici su se veselo zabavljali čime su opravdali i cilj koji je postavljen na početku. Veselimo se juice partyju i sljedeće godine s nekim drugim učenicima, a nove ideje već padaju.

40

CEKER magazin | lipanj 2014

Društvo Naša Djeca Petrinja Trg matice hrvatske 9/b Osnovna škola Dragutina Tadijanovića Petrinja E. dndpetrinja@gmail.com 41

22

CEKER magazin | lipanj 2014

foto: morguefile

kultura i umjetnost

23

Voće na umjetničkim slikama tekst i foto: Galerija Žilić

MRTVA PRIRODA

Engleski naziv still life i njemački naziv Stilleben (miran, statičan život) puno je primjereniji i pozitivnije zvuči, pa je na engleskom i njemačkom govornom području taj likovni motiv bolje prošao među ljubiteljima umjetnosti.

Većina ljubitelja likovne umjetnosti voli pejzaže. Neki vole potrete, aktove, motive životinja, sakralne motive, ali rijetki će reći da vole mrtve prirode. Nisu one same po sebi ništa manje lijepe, vrijedne niti manje zanimljive, ali imaju taj sumorni naziv koji ljudi baš ne vole. Iako su u daljoj povijesti mrtve prirode ponekad bile tmurne i morbidne baveći se na sumoran način temama prolaznosti života danas ih ipak najčešće povezujemo s puno vedrijim temama. Motiv mrtve prirode i dalje sadržava nešto prolazno, a vrijedno zabilježavanja. Ipak danas su to najčešće motivi voća ili cvijeća popraćeni uporabnim predmetima, vazama, zdjelama, knjigama, tkaninama i sl. Ipak su zadržale taj nezgodni naziv koji nepravedno nose.

Slikarima je mrtva priroda uvijek bila izazov u kojem je najteže bilo napraviti dobru kompoziciju elemenata i boja, te vjerno prikazati karakteristike različitih materijala u kombinaciji živog i neživog.

Samo su pravi majstori uspijevali u tome. Jedan od takvih majstora naš je akademski slikar i docent Davor Žilić.

Njegove mrtve prirode dočaravaju realnost naslikanog voća i predmeta na slici do razine optičke varke. Ponekad i ruka poleti prema slici kako bi iz nje ugrabila jabuku, krušku ili novčić koji je s dva do tri vješta poteza kistom tako vjerno dočaran. Njegove mrtve prirode vedre su i optimistične pa upravo traže novi naziv za ovaj likovni motiv.

46

OKRUŽEN LIJEPIM Okružiti se lijepim u što većoj količini dobitni je recept za ugodniji život. Kada bi to bilo moguće svaki dan na svom radnom mjestu smatrali bi se sretnicima.

Takvu sreću ima Igor Žilić vlasnik privatne galerije u Petrinji. Svaki dan okružen je sa stotinjak prekrasnih umjetničkih djela raznih autora, motiva i tehnika, a sve čekaju nekog novog vlasnika.

Svaka od njih ima jednu vrlo važnu ulogu, a to je u budućnosti krasiti zid nečijeg doma ili poslovnog prostora šireći ljepotu na svoje promatrače.

CEKER magazin | lipanj 2014

Dobro izabrana slika uljepšat će prostor, dati mu novi sadržaj i dubinu, a promatrača može barem privremeno u mislima odnijeti na neko ugodnije, sretnije i mirnije mjesto.

Na temelju bogatog iskustva obitelji Žilić u organizaciji izložbi, opremanju i prodaji umjetničkih slika 2003. godine osnovana je galerija u malom, ali ugodnom i prisnom prostoru. Iako se očekivalo da će se tu izlagati samo umjetničke slike akademskog slikara Davora Žilića, galerija je ponudila umjetnička djela raznih autora, ali i rukotvorine i suvenire.

Bogato iskustvo pripreme slika za izložbe stvorilo je obitelj Žilić majstorima u opremanju i zaštiti slika. Usavršili su umijeće uramljivanja, a otvaranjem galerije tu su uslugu ponudili javnosti. Sada je Galerija „Žilić“ i nezaobilazno odredište svih onih koji žele uokviriti svoje slike, fotografije, diplome, ručne radove i sl.

Galerija „Žilić“ postala je mali centar likovne umjetnosti kada je zaokružila cjelinu stavljajući u ponudu i slikarski materijal. Uz boje, kistove, platna, papire najvrednije što nude je besplatni savjet o korištenju materijala na ispravan način i pokoji mali stručni trik koji će slikarima olakšati umjetničko stvaranje.

Galerija Žilić Petrinja, Srnakova 22 T. 044 813 985 T. 095 391 4808 E. galerija@zilic.com galerijazilic@gmail.com www.zilic.com

47

48 24

CEKER magazin | lipanj 2014

Neka voćna slova tekst: CEKER/ pjesnici; foto: free stocks

Kako svaki pjesnik svoj voćnjak njeguje na samo sebi svojstven način i kako je svaka voćka u takvim voćnjacima drugačija a opet jednako i lijepa i vrijedna, shvatili smo da je najpravednije i najbolje riješenje završetka ovog pjesničkog natječaja da svim pjesnicima koji su se odazvali na naš poziv, kao nagradu za trud, poklonimo prostor u ovoj rubrici pružajući priliku onim čitateljima koji još nisu čuli za njihovu poeziju da ih upoznaju.

Još jednom svima vama, hvala!

49 25

Amar Šobe Bešlija

Gledao sam te

Gledao sam te, kako hodiš pijeskom, nježno i meko, kao po stazi, posutoj bademom.

Gledao sam te, kako igraš vitka, i uvijaš se, kao grozdovi, okolo stubova.

Gledao sam te, kako grliš mene, jedino dušom, kao što kruška, grli svoje stablo.

Gledao sam te, kako ljubiš mene, svojim očima, modrim poput, sočne zrele šljive.

Gledao sam te, kako voliš mene, mnogo i jako, kao što voli, kikiriki sebe.

50 26

CEKER magazin | lipanj 2014

Dubravka Vrbanić Puškarić

Crni dud

Ukrala sam jutros tvoje bobe dvije prsti su mi kao lopovu obojani bili kažeš mi da to se krasti ne smije a ja povukoh prste moj dude mili.

Kao tinta na papiru tamni trag si ostavio djetinjstva moga nemiru nisi me zaboravio.

Ležim sad u tvome hladu moj slavonski crni dude šapćem nježno tvome stablu još ću malo pa što bude.

Slatki sok ti razlijevaš u tamno mi usne bojaš opet sam krdljivica tvoja mirisava voćko moja.

51 27

Ivana Švragulja

Dosada

dosadom ti zamatam prste prodirem do plavetnila iza RìLMX vrškom pramena te wNDNOMDP SR QRVX VDQMDM L QRêDV NRODìH NRNRV L ìRNRODGX bademe i smokve QDUDQìX L PHQWX SUREXGLW êX WH ]RURP NRMD êH YULwWDWL PLULVRP NDYH

52 28

CEKER magazin | lipanj 2014

Mirko Bokšić

Pijanac

Gledajući u proljeće šljivike rascvjetane – pijancu je jesen podaleka.

Mladen Vojtkulak

Naranča

Tijelo ti je mirisalo na naranče rukama u mraku tiho ,lagano da ne poremetim tišinu trgao sam zubima tvoju koru razbacavši je po podu grickao sam te i lizao tvoj miris me izludio otvorila si mi se vlažna i topla od ruku mojih i usana i mirisala si tako dobro na naranče....

29

ADRŽAJ

foto: dreamstime

dom i vrt

31

Zelene balkonske oaze Mnogi od nas žive u stanovima žudeći za malom zelenom oazom u koju mogu pobjeći nakon umora radnoga dana. Također, mnogi od nas u istim tim stanovima imaju balkone kojima je glavna namjena postati skladište za neraspoređene predmete.

A jeste li se ikad zapitali postoji li i drugi način korištenja tih tako dragocjenih kvadrata vašeg životnog prostora? Postoji li način da se isti taj prostor uredi tako da promjenjenom namjenom utječe na poboljšanje kvalitete života?

Povremeno, šetajući se gradovima, znam promatrati pročelja stambenih zgrada. Tek ponegdje primjetim da se balkon izdvaja iz cijelog niza istih nečim specifičnim. Najljepši prizori, oni koje pamtim su prizori u kojima iza nekakvog zelenog zida od lišća i cvijeća začujem žamor glasova koji u kutku koji su si uredili provode vrijeme odmora.

U tim trenucima obavezno zamišljam vlasnike stana i kreiram u glavi njihove balkone.

56 32

CEKER magazin | lipanj 2014

57 33

Stara gospođa, čija sijeda glava proviruje tek malo iza zelenila ograde, sigurno ima balkon na kom se nalazi udoban stolac za ljuljanje okružen teglicama starinskog cvijeća. Duž ograde poslagane su joj teglice u kojima dozrijevaju jagode koje iščekuju posjet unučića. Na podu njenog balkona prostrt je tkani šareni tepih, a uz stolac se nalazi mali ali dostatni stolić na koji se može odložiti knjiga ili šalica toplog napitka. Sve na tom balkonu miriše na dom.

Na drugom pak balkonu, raspored dizajnerskih kutija u kojima je posađeno vrlo neobično ukrasno povrće i velikih modernih tegli sa sadnicama kumkvata i limuna odaju životni prostor mladog poslovnog para, vjerovatno još uvijek bez djece.

Neki treći balkon, koji pripada toploj obitelji u kojoj je žena vrijedno preuzela ulogu domaćice, ispunjen je teglicama sa raznim začinskim biljkama, sadnicama rajčice grapolo, lozom kiwija koja osim hlada daje i ukusne plodove...

58 34

CEKER magazin | lipanj 2014

Svaki balkon postaje nova priča o prostoru i ljudima koji žive u njemu. Svaki ostavlja nebrojene mogućnosti za kreacije.

Ponukana tim svojim šetnjama i zapažanjima, a naišavši na FB stranici Urbani poljoprivrednik i na tu priču, poželjela sam i putem CEKER-a potaknuti razmišljanje o toj temi i pomoći možda nekome da se i sam upusti u avanturu kreiranja svoje vlastite balkonske oaze.

p.s. U mojoj drvenoj kutiji dozrijevaju rajčice grapolo i nekoliko busena blitve.

Za početak sasvim dovoljno :)

59 35

60

CEKER magazin | lipanj 2014

business corner

61 37

Od ovog broja magazina dogovorili smo suradnju sa jednim vrlo zanimljivim i korisnim portalom

Pekarskim Glasnikom Jedini je to specijalizirani web portal za mlinare, pekare i slastiÄ?are koji donosi korisne i zanimljive informacije vezane za struku, od kojih izdvajamo: kalendar struÄ?nih sajmova, seminara i radionica, aktualni zakonski propisi, besplatni specijalizirani oglasnik...

Njihove objave svakako potražite na njihovoj web, kao i na FB stranici.

http://www.pekarskiglasnik.com/

62 38

CEKER magazin | lipanj 2014

Dragi cekerani, raduje me moguænost da svoju ljubav prema izradi kolaèa i slastica koju veæ nekoliko godina dijelim sa èitateljima svoga bloga charmpam.blogspot.com podjelim i s Vama. Kako je tema voæe, izabrala sam za Vas jednu ukusnu tortu koju mo ete raditi tijekom cijele godine.

Ako po elite još ponešto saznati

Nadam se da æete u ivati i u izradi, kao

o slasticama, dobrodošli ste! :)

i u ukusnim zalogajima.

Èekam Vas na ovim adresama:

http://charmpam.blogspot.com

Dobar Vam tek! :) Vaša

63 39

Pavlova sa šumskim voćem

64 40

CEKER magazin | lipanj 2014

Pavlova je predivan, lagani desert koji se topi u ustima. Iako fizièki mo da izgleda veliko i zasitno, ovih malih zalogaja se mo e pojesti puno.. i previše.. Meringue (beze) kore su hrskave izvana, a meke, spu vaste iznutra. Kada na njih doðe šlag, još ih više omekša i u

Sastav:

ustima nestaju kao da jedete oblak..

Ime Pavlova mo e zahvaliti tom istom pahuljasto-krhkom izgledu

3 bjelanjka 150 g šećera u prahu

koji je nekoga oèito podsjetio na

1 žlica Gustina (kukuruznog škroba)

balerinu.. Anu Pavlovu..

1 žlica ekstrakta vanilije

Ako elite nekoga impresionirati,

1 žlica alkoholnog octa

ovo je moj novi go-to ne-èokoladni

300 ml slatkog vrhnja

recept - èak i za one koji nisu fanovi

2-3 šalice voća

voænih kolaèa. Naravno, voæe mo ete i izbaciti... ali zaista, nemojte.

Pripremite i...

Ja sam za ovu priliku koristila

masni papir

voæe iz škrinje i pokazalo se da su

grafitnu (običnu) olovku

maline i kupine najizdr ljivije pri odmrzavanju.. ribiz, borovnice i

neki kalup pomoću kojega ćete iscrtavati kružnice željene veličine

jagode i ne baš toliko.

škare

41

Postupak rada 1. Na masni papir nacrtajte krugove veličine koju želite, ali obavezno ostavite nešto više prostora između (nego što sam ja), jer će se tortice raširiti i slijepiti jedna za drugu ukoliko su preblizu.

Moj savjet - ostavite prostora koliko vam je svaki krug velik. Papir okrenite tako da strana na kojoj ste crtali bude okrenuta prema dolje, jer bi se boja s nacrtane linije preslikala na kolač ako su u dodiru.

2. Pećnicu zagrijte na 130°C 3. Bjelanjke miksajte dok se ne stvori neprozirna pjenica (cca 1,5 - 2min).

Nastavite miksati, dodajući šećer - žlicu po žlicu (cca 2min).

Na kraju umiksajte gustin, vaniliju i ocat.

4. Na masni papir stavljajte po žlicu smjese, te ju raspoređujte tako da bude barem malo udubljenje u sredini (koje ćete kasnije puniti).

66 42

CEKER magazin | lipanj 2014

Stavite u pećnicu te pecite cca 15-20min, dok vaše tortice ne dobiju blago-zlatnu boju po rubovima.

Tortice držite na suhom, jer od vlage omekšaju.

Slatko vrhnje umiksajte u šlag (dodajte šećera po potrebi), te ukrašavajte tortice šlagom i voćem taman prije serviranja.

67 43

foto: www.zastavki.com

Šumska jagoda u šumi striborovoj tekst i foto: Stribor - povratak prirodi

Otputite li se u prirodu u ovo doba godine i pogledate li malo bolje oko sebe, zasigurno ćete ugledati male crvene bobice kako se skrivaju među zelenom travom i lišćem. Ništa ne može nadmašiti miris i okus malenih samoniklih šumskih jagoda. Šumske jagode pravo su čudo prirode jer osim općepoznatih kvaliteta u sebi čuvaju iznimnu ljekovitost i to u svakom dijelu biljke. Nevještom oku takvo čudo prirode sigurno bi promaklo. Kako se to ne bi događalo tu je Stribor – povratak prirodi. Oni nam širom otvaraju vrata u čudesan svijet prirode i svih njenih bogatstava, tajni i ljepota. Uče nas gledati prirodu drugim očima. Pogledajte ju s njima, jer šumske jagode samo su mali, ali jako ukusan, dio čarolije.

68

CEKER magazin | lipanj 2014

„Priroda je ponosna, ne da se ni ukrotiti ni slomiti.

Između nje i nas treba opet uspostaviti sklad koji je opasno narušen.“ Maurice Mességué

Fragaria vesca L.

Svaki naš korak u prirodi prožet je slobodom. Šume i livade nas dozivaju.

Staze i međe nas ne ograničavaju.

Veliki ruksaci nas ne opterećuju.

Sa sobom nosimo ljubav, iskustvo i znanje.

Zbog toga uživamo u svakom trenu.

Priroda nam je neograničen izvor sreće, mira, ali i uzbuđenja, avanture i istraživanja. Ona je i naša neograničena zaliha hrane i lijekova. Priroda postaje sve fascinantnijom što ju više upoznaš i što joj se više približiš. Naša misija je naučiti ljude kako joj se približiti, kako razumjeti prirodu i kako ju voljeti bez straha, predrasuda i ograničenja.

Strah nas je da smo zaboravili sva znanja i vještine koje su naši preci tisućama godina stjecali i prenosili s koljena na koljeno. Nasreću baš u zadnji tren trend se okrenuo i sve više ljudi ovladava zaboravljenim znanjima i vještinama. Mi smo takvi entuzijasti koji vjeruju da nas povratak prirodi i starim vještinama i znanjima može dodatno obogatiti i sačuvati. Opet je potrebno naučiti živjeti s prirodom i poznavati njene zakonitosti.

Mi smo Stribor-povratak prirodi. Dva prijatelja koji su svoje hobije i iskustva pretvorili u nešto o čemu su dugo sanjali. Organiziramo razne aktivnosti u prirodi, a sve imaju za cilj povezivanje čovjeka i prirode. To se može ostvariti kroz naše radionice, tečajeve, avanture i izlete.

Naša najpopularnija aktivnost je radionica ljekovitog bilja. U svakom dijelu godine uči se i sakuplja bilje kojem je tada sezona.

U kasno proljeće sazrijeva plod općepoznata biljke koja je ujedno i većini omiljeno divlje voće. To je šumska jagoda. Raste samoniklo u šumama, na livadama, uz međe, šumarke i na krčevinama.

Iako svi prepoznaju njene plodove samo rijetki znaju da je to ljekovita biljka.

Koristi se list, podanak i plod. Listovi i podanak suše se i koriste kao čajni pripravci, a list se koristi i u proljetnim salatama namijenjenim čišćenju tijela.

U pučkoj medicini šumska jagoda koristi se za pomoć pri izlučivanju mokraće, kod napetosti, kod lošeg apetita, protiv proljeva i kod čišćenja krvi.

69

Zašto Stribor?

Ideja povratka prirodi i izgubljenim znanjima asocirala nas je na drevna vremena i poželjeli smo joj dati primjereno ime.

Naziv je trebao povezati sve što radimo, a istodobno biti lako pamtljiv i pozitivnih asocijacija.

Prva asocijacija je svima poznata “Šuma Striborova” Ivane Brlić Mažuranić. S obzirom da je Stribor između ostalog i staroslavenski Bog šume, prema tome svaka je šuma upravo Striborova.

Većina naših aktivnosti održava se upravo u šumi pa ćemo puno vremena provoditi pod njegovim okriljem.

Naši ciljevi: ~Približiti prirodu današnjem čovjeku kroz aktivnosti koje nudimo ~Proširenje turističke ponude kroz nove i originalne sadržaje ~Suradnja s fizičkim i pravnim osobama koje imaju slične ciljeve ~Suradnja s lokalnim stanovništvom

70

AKTIVNOSTI Radionice i tečajevi Radionice samoniklog jestivog i ljekovitog bilja, šumskih plodova i gljiva Tečaj boravka u prirodi (preživljavanje), Radionica kuhanja u prirodi, Radionica orijentacije i topografije, Radionica prve pomoći u prirodi iz prirode Korištenje i održavanje ručne kose, Radionica pronalaženja sreće i mira bivanjem u prirodi Avanture 24 sata divljine, Avantura otac/sin, Trekking Banijom Vučjim tragovima, Povijesna avantura, Lov na blago, Simulacija preživljavanja Izleti Dan u prirodi, Povijesni izlet, Zdravlje u prirodi, Poučni izlet, Izlet biciklom

CEKER magazin | lipanj 2014

„Zašao neki momak u šumu Striborovu, a nije znao da je ono šuma začarana i da se u njoj svakojaka čuda zbivaju.“ Ivana Brlić Mažuranić

Team building Pomno organizirane aktivnosti u prirodi idealan su način da ojačate svoj poslovni tim.

Nude se aktivnosti poput: lova na blago, orijentacijskog natjecanja, povijesne avanture, simulacije gubljenja i sl. Tu su i dodatne aktivnosti poput: streličarstva, duhovnosti, izviđačkog ragbija (scoutballa), paljenja vatre, izrade skloništa, osnove alpinizma (prelazak teških terena). Tu su i raznih igre uz koje će se vaš tim bolje upoznati i zabaviti.

Mogu se organizirati i dvodnevne aktivnosti po vašoj želji. U takvom slučaju preporučamo naše avanture.

Stribor - povratak prirodi Petrinja, Srnakova 22 T. 095 391 4808 E. stribor.povratakprirodi@gmail.com www.s3bor.weebly.com

Pozivamo Vas na našu slijedeću Radionicu ljekovitog bilja u nedjelju, 22.6.2014. >>>više

71

CEKER magazin | lipanj 2014

foto: www.freepik.com

72

tajna veza KESTENA I ŠLJIVE uvodni tekst: magazin Ceker / tekst i foto: Centar za šljivu i kesten

Neke biljne vrste uspijevaju isključivo na određenom tipu terena.

Ukoliko je to vrlo uzak teritorij, radi se o endemskim biljnim vrstama.

U drugom pak slučaju, neke vrste uspijevaju također na specifičnim terenima i u specifičnim klimatskim uvjetima, ali s obzirom da takvih terena ima na raznim lokacijama diljem svijeta, ne govorimo o endemima već o biljnim vrstama koje pripadaju nekom području.

Jedna od biljnih vrsta koja svakako ne može uspjevati bilo gdje je i kesten. U Hrvatskoj je relativno uzak teritorijalni pojas u kojem se stabla kestena nalaze. Možda ih najviše ima u šumama Banovine, pa se iz tog razloga stanovnici ovog kraja vole pohvaliti kako kesten uspijeva samo na njihovom terenu.

Ta neprikrivena ljubav prema kestenu i osjećaj odgovornosti spram očuvanja te biljne vrste koja nam u sive jesenje dane nesebično daje svoje plodove prepune nutritivnih vrijednosti, kao i tradicija uzgoja šljive u istom kraju, nagnala je grupu stručnjaka da se upuste u znanstveno-poslovnu avanturu nazvanu Centar za šljivu i kesten.

73

Centar za šljivu i kesten

Centar za šljivu i kesten je javna ustanova za obrazovanje odraslih. Nalazi se na području Grada Petrinje, Sisačko-moslavačke županije.

Centar za šljivu i kesten osnovan je 2008. godine, osnivač je Grad Petrinja.

Cilj osnivanja Centra je institucionalna potpora regionalnom razvoju, posebno razvoju voćarstva te ekološke

poljoprivrede na području Banovine i šire regije. Ta potpora se sastoji prije svega u obrazovanju odraslih za certificirana zanimanja, te kontinuirano prenošenje znanja i vještina po vertikali od vrhunskih znanstvenih institucija do samih korisnika.

Osim toga na pokusnim pilot nasadima Centra stječu se praktična znanja i vještine korisnika iz lokalne i regionalne sredine kao i učenika i studenata.

Program rada Centra može se podijeliti u tri cjeline:

1. Znanstveni program – znanstveni rad na području šljive, kestena i ostalih voćnih vrsta i sustava uzgoja, 2. Obrazovni program – osnovna zadaća Centra je edukacija, odnosno obrazovanje, 3. Proizvodni program – izrada studija i poslovnih planova, patentiranje sorti, tehnologija i intelektualnog vlasništva.

74

CEKER magazin | lipanj 2014

U sklopu Centra za šljivu i kesten nalaze se pokusni nasadi koji služe kao edukacijske, kolekcijske i pilot plohe: • nasad introduciranih sorata šljiva, • nasad autohtonih sorata jabuka.

Centar za šljivu i kesten provodi slijedeće programe osposobljavanja koji su verficirani od Ministarstva zananosti, obrazovanja i sporta te se nakon uspješno završenih provjera znanja upisuju u radnu knjižicu: • Ekološki poljoprivredni gospodarstvenik • Voćar • Vinogradar i podrumar • Proizvođač povrća • Pčelar • Mljekar / sirar • Proizvođač suhomesnatih proizvoda • Proizvođač rakija i likera Organiziramo i jednodnevne radionice:

• Cijepljenje voćaka • Orezivanje voćaka • Zaštitna sredstva u voćnjaku • Izrada staništa za korisne insekte • Ekološka gnojiva i sredstva za zaštitu bilja

Centar za šljivu i kesten provodi projekt EzaE – Obrazovanje za zapošljavanje, u sklopu projekta je predviđena besplatna edukacija za program usavršavanja Pomotehniča/amelotehničar.

Ciljna skupina su nam mlade, nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom voćar-vinogradar, opća poljoprivredna škola ili srodna zanimanja.

Tijekom edukacije polaznici će biti upoznati za zakonskom regulativom i sustavom kontrola u proizvodnji sadnog materijala, načinima proizvodnje sadnog materijala, sustavima uzgojnih oblika i održavanja voćaka i vinove loze, izvoditi će pomotehničke i ampelotehničke zahvate, te upotrijebiti materijale, alate, uređaje i strojeve koji se koriste u pomotehnici i ampelotehnici voćnjaka i vinove loze.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane nezaposlene osobe koje imaju završenu srednju stručnu spremu voćarskog ili općeg poljoprivrednog smjera da nam se jave za besplatnu edukaciju.

Centar za šljivu i kesten Petrinja, Donja Bačuga 108/c T. 044 826 096 centar.sljiva.kesten@sk.t-com.hr centar.sljiva@gmail.com www.csk.hr

CENTAR ZA ŠLJIVU I KESTEN 75

Javite nam se jer treće izdanje Cekera počeli smo puniti!

Ukoliko ste zainteresirani da i Vašu priču objavimo u Ceker magazinu javite nam se na e-mail ili facebook.

cekermagazin@gmail.com

Uredništvo CEKER magazina: Biserka Marija Vidnić i Tanja Mosler