Turisticki_list_01_singlesheet by Colours of Istria

Turistički list

Sjeverozapadne Istre STR 4 | MINISTAR TURIZMA VELJKO OSTOJIĆ

Klasteri su budućnost S optimizmom dočekujemo novu sezonu STR 8 | MASTER PLAN TURIZMA

Regija sjeverozapad istarski lider Najprepoznatljivija enogastronomska i sportska regija u Istri STR 18 | COLOURS OF ISTRIA

Zajednička promocija Sjeverozapadna Istra je prvi klaster kod kojega je došlo do dogovorne primjene marketinškog koncepta STR 28 | PRIZNANJA U 2012. GODINI

Umagu i Novigradu Plavi cvjetovi 2012. godina kao godina priznanja destinacijama i pojedincima u klasteru sjeverozapadne Istre

BROJ 001 GODINA 1, VELJAČA 2013

Sport

Wellness i more

Gastronomija

U svim bojama Istre... Slikoviti logo brenda, karakteristična je lepeza u četiri boje, plavoj, narančastoj, zelenoj i ljubičastoj, a svaka od boja predstavlja neku od specifičnosti sjeverozapadne Istre.

ponuda. Moderni putnici, ljubitelji kampiranja i prirode također će uživati zahvaljujući zelenoj temi - priroda i kampiranje koja objedinjuje sve prirodne atraktivnosti ovoga kraja.

Naravno, prije svega tu su more, sunce, plaže, nautički turizam te wellness hoteli pa plava boja predstavlja upravo temu wellness&more.

Konačno, sjeverozapadna Istra okuplja neke od najboljih vinara i maslinara u Hrvatskoj, a tartufi, morske delicije i pršut čine samo dio bogate istarske gastronomske ponude objedinjene ljubičastom temom, hrana i vino. Ova kategorija uključuje i nezaobilaznu zabavu, a gosti imaju priliku uživati u samo za njih osmišljenim jedinstvenim događanjima.

Sjeverozapadna Istra je postala atraktivnom destinacijom za aktivni odmor zahvaljujući brojnim ulaganjima u sportske objekte i događanja, stoga je tu i narančasta, sportska

Priroda i kampiranje

VODEĆI LJUDI TZ KLASTERA SJEVEROZAPADNE ISTRE

Razvoj turizma

u interesu svih nas

Sanda Bravar Radizlović - TZ Umag, Vesna Ferenac- TZ Novigrad, Maja Jovičić- TZ Brtonigla, Valter Bassanese - TZ Buje

natoč globalnoj recesiji, turizam je u svijetu u po rastu, pa Svjet ska turistička organizacija predviđa da će broj turista koji putuju preko granica svojih država do kraja ove godine prvi put u povijesti premašiti milijar du. U takvim okolnostima, konkurencija je sve oštrija, pa svi mi koji se bavimo turizmom, ali i svi mi koji živimo od turizma mo ramo neprestano raditi na promociji lokalnih sredina i obogaćivanju sadržaja. Inovacija je prednost, a udruživanje nužnost. Turističke zajednice Umag, Novigrad, Brtoni g la i Buje, te gradovi Umag, No vigrad, Brto nigla i Buje sa turističkim kompanijama Istraturist Umag i Laguna Novigrad zajednički rade na dalj njem razvoju sjeveroza padne Istre koja želi una pređenjem kvalitete svoje ponude, učvrstiti poziciju destinacije ideal ne za odmor. Klaster Umag- Novigrad-Bronigla-Buje prezentiramo pod zajed ni čkom markom »Colo urs of Istria – U svim bojama Istre«. Time smo naša četiri grada, odnosno općine objedinili u jedins tveno turističko područje i brendirali ga vodeći računa o posebnostima istarskog kraja. Vjerujemo da ćemo mnoge goste na taj način potaknuti da nam ne samo

do đu, nego i da nam se vrate. Iako nam je svaki gost, domaći i strani, itekako dobrodošao, naš je klaster prvenstveno orijentiran na zahtjevne goste koji traže nedirnutu prirodu, aktivan odmor i vrhunsku enogastronomsku ponudu. Na toj je ideji nastao i naš zajednički logo, sad već karakteristična lepeza u četiri boje. Svaka od njih predstavlja jednu od specifičnosti sjeveroza padne Istre: wellness i more, sportska ponuda, priroda i kampiranje te vr hunska hranu i vino. Prvi rezultati zajed čkog djelovanja na ni promociji sjeverozapadne Istre već su vidljivi. Na razini klastera UmagNovigrad-Brtonigla-Buje pokrenuti su i realizirani zajednički projekti kojima po tičemo razvoj ponude u biciklizmu, nogometu, tenisu, wellnessu i gourme tu. Na taj način stvaramo nove motive gostima za do lazak s ciljem produljenja turističke sezone. Jedinstveni identitet na ših općina i gradova, se la i stan cija, vinograda i maslinika rezultanta je sto ljetnog rada ljudi koji ovdje žive, njihova truda u očuvanju prirodnih dobara i održivom iskorištavanju resursa. Sav naš trud u iz radi i provedbi bilo kakvih strategija turizma bio bi uzaludan bez aktivnog su

djelovanja upravo Vas, na ših sugrađana. Stoga Vas putem ovih novina, koje će izlaziti kvartalno, želimo informirati o najvažnijim novostima u turizmu, prob lemima i izazovima, ali i pri likama koje nam se pružaju. Na ovim stranicama moći će te pročitati što činimo i planiramo sa željom da i Vas uključimo u ostvarenje planova, kako bi naš kla ster postao najpoželjnije odredište za turiste. Smisao razvoja turizma nije samo u privlačenju gostiju, iako su nam oni iznimno važ ni, nego i u stalnom rastu blagostanja svih nas ko ji živimo na područjima vijenog turizma. Ula raz ganjima u turističku ponu du povećavamo i kva litetu života lokalne zajednice. Svaka nova inve sticija u očuvanje prirodnih ljepota, sportske objekte ili ugos titeljske sadržaje mora ne samo jačati položaj do maćih proizvođača i pru žatelja usluga, nego i biti od izravne koristi stanovnicima našeg podru čja. Svi mi koji živimo u sjeverozapadnoj Istri možemo dati svoj dopri nos razvoju turizma. Vje rujemo da u tome imamo i Vašu potporu i da ćemo zajedničkim radom dostići ambiciozno postavljeni cilj: da sjeverozapadna Is tra bude mjesto na koje će se svaki gost uvijek rado vraćati.

SADRŽAJ 3. Uvodnik 4. Razgovor: Veljko Ostojić 7. Master plan turizma Istre 12. Turističko zemljište 14. Klaster i efekti ulaska Hrvatske u EU 14. Colours of istria 16. Ulaganjem u kvalitetu do rekordne godine 18. Turističke tvrtke klastera SZ Istre 20. ATP Umag – najznačajniji brend Umaga 22. Hotelsko- turistička ulaganja 2013. godine 24. Društvena odgovornost 26. Gosti nagrađuju kreativnost 28. Umagu i Novigradu konačno plavi cvjetovi 30. Temelj uspjeha zajedništvo interesa

IMPRESSUM IZDAVAČ: Sudionici marketing plana klastera Umag - Novigrad Brtonigla - Buje • GLAVNI UREDNIK: Edi Prodan • NOVINARI: Barbara Ban, Alenka Juričić, Tanja Kocijančić • FOTO: Milivoj Mijošek, Jelena Prekalj, Aleksandar Razdorov, arhiva Colours of Istria • GRAFIČKI UREDNIK: Željko Maletić • TISAK: Novi list, Zvonimirova 20a Rijeka

MINISTAR TURIZMA VELJKO OSTOJIĆ O PROŠLOJ TURISTIČKOJ GODINI I OČEKIV

S optimizmom Turistička 2013. bit će izazovna godina u kojoj će borba na tržištu biti još izraženija. Biti će zahtjevnija od 2012., ali nema razloga da ne budemo optimisti. Osobno – bio bih zadovoljan kad bismo ponovili prošlogodišnje rezultate

VANJIMA OD 2013.

dočekujemo novu sezonu J Razgovarala Alenka JURIČIĆ

asno je da hrvatski turi zam ne može sam izvući hrvatsko gospodarstvo iz problema, međutim, isto je tako jasno da je ova gospodarska grana jedna od rijetkih koja je ovu godinu »upisala« rast. Bilježe se veći dolasci i noćenja gos tiju, a velike turističke tvrtke za devet mjeseci su u pravilu objavljivale i bolje financijske rezultate. Mnogi će reći kako je vanpansionska potrošnja u padu, ugostitelji grcaju u problemima, i nadalje je i prosječna plaća u turizmu manja od republičkog pros jeka, a otvoreno je i pitanje neprivatiziranih turističkih tvrtki, koje većinom gomi laju gubitke. Ipak, godina je u plusu, s iznimnim rastom s njemačkog tržišta, a pred turističkim su sektorom i u 2013. veliki izazovi. O tome što Hrvatsku na turističkom planu očekuje u idućoj go dini i kako ocjenjuje turističku 2012., ujedno prvu godinu na čelu Ministarstva turizma, razgovarali smo s Veljkom Ostojićem, ministrom tu rizma. Može li se o 2012. go voriti o rekordnoj turističkoj godini i po fizičkim, ali i po financijskim pokazateljima? Da, što se tiče rezul tata fizičkog prometa radi se o najboljoj u posljednjih

dvadeset godina. Prema po dacima sustava turističkih zajednica, 11 ovogodišnjih mjeseci smo završili sa 68,8 milijuna turističkih noćenja ili 6,4 posto više u odnosu na isto razdo blje prošle godine, te s 11,6 milijuna turističkih dola zaka, što predstavlja porast od pet posto u odnosu na prošlu godinu. Posebno nas veseli činjenica da smo tijekom pred i posezone ostvarili 1,7 milijun noćenja više nego u istom razdo blju prošle godine, što je dokaz da smo napravili ko rake u produljenju sezone. Financijske pokazatelje odnosno brojke ukupnih

primitaka od turizma ćemo znati ove godine, a ukupni financijski prihodi, prema podacima Porezne uprave, u djelatnostima pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane te u djelatnosti putničkih agen cija i organizatora putovan ja su u prvih devet mjeseci 2012. iznosili 19,1 milijardu kuna, što je oko 600 mili juna kuna ili 3,25 posto više nego u istom periodu 2011. Što očekujete od ovo godišnje sezone? Predsezo na će po mnogima biti teža nego lani zbog nepovoljnog rasporeda blagdana? - Nesumljivo je da će godina biti izazovna, ali pra čeli vovremeno smo se po pripremati i nema razloga

da ne budemo optimisti. Ova turistička go dina bit će u znaku broj nih promjena. Krenula je pri mjena snižene stope PDV-a od 10 posto na kom pletne turističke usluge, najavljena je privatizacija turističkih tvrtki u pretežito državnom vlasništvu, a u najavi su i novi Zakon o turističkim zajednicama, kao i Zakon o boravišnoj pristojbi i članarini. Kako se najavljuje, naglasak će biti na razvoju destinacijskog menadžmenta. O čemu je konkretno riječ? – Sustav turističkih zajednica treba dodatno profesionalizirati i restruk turirati. On se od svog os nutka do danas razvijao i sigurno je dao veliki dopri nos ukupnom turističkom razvitku Hrvatske, no, kao i svaki sustav, treba ga pov remeno ažurirati. Promjene će ići u pravcu preciznijeg definiranja uloga pojedinih razina sustava koje bi tre bale svaka na svojoj razini kvalitetnije komunicirati s gostima odnosno tržištem. Pitanja koja trebamo riješiti su kvalitetnije upravljanje destinacijom, intenzivnije kreiranje motiva dolazaka, bolje informiranje gostiju i slično. Nove odredbe Za kona trebale bi biti primjen jivane s 1. siječnjem 2014. tako da će on proći redovnu

S optimizmom dočekujemo novu sezonu

Turističko zemljište U kojem smjeru će se riješiti pitanje turističkog zemljišta u kampovima, koliki iznos koncesija se planira uprihoditi ove godine? – Radimo na izmjeni Zakona o turističkom zemljištu kojeg držimo kao jednog od ključnih pokretača novih investicija pogotovo u kamping segmentu. Nekoliko mjeseci međuministarska skupina radi na usklađi vanju pojedinih odredbi i nije tajna da se sada ras pravlja o pitanju instituta obvezatne suvlasničke zajednice kojeg predviđa postojeći zakon. Vjerujem da ćemo i to pitanje riješiti i u skoro vrijeme izaći s prijedlogom. Ministarstvo turizma poslalo je prve račune trgovačkim društvima koji su podnijeli zahtjeve za odobravanjem koncesija za korištenje zemljišta neprocijenjenog u postupku pretvorbe i privatizacije. Ukupni prihodi koji se očekuju od ovog postupka su oko 50 milijuna kuna, za fiksni i varijabilni dio u 2011. te fiksni dio u 2012.godini, koji će biti podijeljeni, sukladno zakonu između Republike Hrvatske, lokalne samouprave te županija. Novac će se koristiti za projekte razvoja turističke infrastrukture i očuvanja resursne osnove.

proceduru uključujući sa tovanje sa zainteresira vje nom javnošću. Smatrate li da je na tom tragu postojeće klaster sko udruživanje u turizmu i je li se turistički sektor u dovoljnoj mjeri klasterski povezao? – Turistički sektor Hr vatske nije dovoljno kla ski povezan, a takva ster vrsta udruživanje izuzetno je važna upravo zbog ja čanje tržišne pozicije do maćeg proizvoda te njego vog očuvanja na tržištu, unapređenja kvalitete kroz lakši tržišni nastup te povećanja tržišne prepo znatljivosti. Upravo je zato za jačanje konkurentno sti hrvatskog turizma potreb no ojačati suradnju regija te kroz klastere tržištu ponuditi raznovrsne i za nimljive turističke proiz vode koji će Hrvatsku u turističkom smislu učiniti još privlačnijom destinaci jom, i to ne samo za odmor u ljetnim mjesecima, već cijele godine. Kako sada, s vremen skim odmakom, vidite Mas ter plan razvoja turizma u Istri. Koja turistička ponuda je, na temelju Plana, imala značajan razvoj, a na čemu treba još raditi? – Komentirat ću ukratko budući da sam bio jedan od začetnika izrade tog dokumenta. Njegova najveća vrijednost je da se na njegovim temeljima in tenzivirala suradnja javnog i privatnog sektora, da je konsenzusom prihvaćen razvojni scenario, da je potvrđeno opredjeljenje k turističkom razvitku ci jelog područja Istre te da je započet odmak od sunca i mora kao izrazito domi nantnog proizvoda. Još uvijek treba raditi na atrak cijama, golf ponudi, nap raviti daljnji pomak u bike

Svjetska medijska pozornost Što bi moglo odrediti turistička kretanja u 2013. u Europi? Ostaje li ekonomska kriza jedan od najznačajnijih, ako ne i najznačajnijih činitelja? - S pozornošću pratimo ekonomsku situaciju u Europi. Stanje nije blistavo, ali vidjeli smo i u vrijeme velike krize da su putovanja, pogotovo u bliže destinacije bila “in”. Nadam se da gospodarska situacija neće biti takva da bitnije ugrozi putovanja i odmore. Naša je prilika za sljedeću godinu i ulazak u EU i to u špici turističke sezone. Iako velika većina turista u Hrvatsku dolazi upravo iz zemalja EU, sljedeće ćemo godine biti, barem u jednom dijelu, pod medijskom pozornošću svijeta. I to moramo kvalitetno iskoristiti kako bismo se najbolje prezentirali svijetu te ispričali najljepšu priču o Hrvatskoj, kao o zemlji prirodnih ljepota, ljubaznih domaćina i bogatih sadržaja. turizmu i mislim da Istra da je Umag postao pre treba izraditi novi strateški poznatljiva teniska des razvojni dokument, kao tinacija, već je to i cijela nastavak postojećeg za raz Istra. Radi se o cjelovito doblje do 2020. odnosno strukturiranom sportskoturističkom proizvodu koji 2025. godine. U kojem smislu se tu stalnim inovacijama pri izdvaja turistički proizvod donosi izgradnji Umaga kao destinacije vrhunskog Sjeverozapadne Istre? – Taj dio se izdvaja sporta, vrhunske hrane i po neupitnom zajedništvu, vrhunskog turizma. Mis pozicioniranju prema lim da činjenica da je ove sportu, gastronomiji i agro godine ATP Umag polučio turizmu u unutrašnjem preko 500 TV reportaža u dijelu. Turistički radnici, trajanju od 8 sati na go kreatori turističke poli tovo 50 svjetskih televizija, tike jako dobro surađuju i govori dovoljno o njego nisu opterećeni umjetnim voj važnosti u promociji barijerama i to je jedan od Hrvatske kao destinacije. Prema informacijama ključeva uspjeha. koje imam, kolege Koliki je, po iz Umaga rade Vama, utjecaj KLASTERSKO na projek ATP turnira u UDRUŽIVANJE tima koji bi Umagu na trebali dati cjelokupan izuzetno je dodatnu turistički važno zbog vrijednost proizvod tog jačanja tržišne samom dijela Istre, a ali i Poluotoka pozicije domaćeg turniru, čijom reali i Hrvatske? proizvoda zacijom umaška – teniska priča ne bi Zahvaljujući ATP turniru u Umagu, koji traje trajala samo za vrijeme već 23 godine, ne samo turnira.

KLASTER SJEVEROZAPADNE ISTRE 2012. ZAKLJUČIO REKORDNO

Broj turističkih noćenja veći za 4 posto

Alenka JURIČIĆ

ekordne bro jke fizičkog turističkog prometa os tvarene su u 2012. na području Klastera sjeverozapadne Istre koji je prošlu godinu zaključio s rastom noćenja od 4 posto. Naime, Ukupno je ostvare no 3,843.114 noćenja što je za oko 150.000 noćenja više nego u 2011. Povećan je i broj turista koji su bo ravili u ovoj regiji pa je tako ostvaren 659.281 turistički dolazak, odnosno 3 posto više nego godinu ranije. Najviše gostiju je stiglo iz Slovenije, čak oko 180.000, s time da je zabilježen manji pad slovenskih dola zaka od 4 posto. Ipak, broj slovenskih noćenja je tek za 1 posto manji, a gosti iz Slovenije ukupno su os tvarili najviše noćenja na ovom području - nešto više od milijun. Dok je na razi

ni Hrvatske po ukupnom turističkom prometu prvo emitivno tržište, Njemačka je za područje Klastera na drugom mjestu po os tvarenim turističkim rezul tatima. Nijemaca je tako lani stiglo oko 112.000, što je za čak 8 posto više nego 2011. pa se i ovdje bilježi trend velikog rasta prometa s njemačkog tržišta. Takav porast vidljiv je i kod broja njemačkih noćenja kojih je ostvareno preko 860.000 ili 6 posto više. Treće najvažnije emotivno tržište za područje Klastera SZ Is tre je Austrija. Austrijskih je gostiju bilo oko 103.000, dakle tek nešto manje nego Nijemaca, a ostvarili su oko 480.000 noćenja. Broj aus trijskih dolazaka porastao za čak 11 posto, a broj noćenja za 8 posto. Što se tiče Italije, ona je i nadalje četvrto najvažnije tržište za područje Klastera,

međutim, obzirom na ekonomske prilike u toj zemlji i trend pada prometa s ovog tržišta na razini ci jele Hrvatske, tako se pad osjetio i u Klasteru SZ Istre. Međutim, čak je i manji od hrvatske razine. Talijana je ovdje boravilo nešto više od 93.000, ili 4 posto manje, a ostvarili su i 4 posto manje noćenja - oko 368.000. Na petom mjestu po ostvare nom turističkom prometu su Nizozemci s 230.000 noćenja ili čak 41 posto više, a na šestom domaći gosti sa 142.000 noćenja ili 20 posto manje nego 2011. Gledano po pojedinim gradovima i općinama, najviše noćenja i dola zaka ima Umag (2,231.830 noćenja, kao i lani), potom slijede Novigrad (1,042.206 noćenja, 10 posto više), Br tonigla (389.413 noćenja, 9 posto više) te Buje (179.665 noćenja, 6 posto više). Tijekom 2012. je tako u Umagu realizira no povećanje od 2 posto

noćenja stranih gostiju .Neka od glavnih europskih emitivnih turističkih tržišta, koja su bila zahvaćena globalnom financijskom krizom u 2009. i 2010. god ini, oporavila su se tijekom 2011. i taj je trend nastav ljen lani pa je u Umagu ostvaren porast broja real iziranih noćenja od 7 posto s austrijskog te 5 posto s njemačkog tržišta. Nakon višegodišnjeg pada real iziranih noćenja s nizozem skog tržišta, u 2012. se također bilježi veliki rast od čak 51 posto. U Novigradu je, pak, prvi puta u povijesti krajem rujna ostvareno mil ijunto noćenje. Tradicional no, najbrojniji novigradski gosti iz Slovenije ostvarili su 70.107 dolazaka i gotovo 400 tisuća noćenja, odnos no rast od 5 odnosno 6 posto. Na drugom mjestu su Nijemci, pa Austrijanci te Talijani s 18.052 dolazaka i 68.744 noćenja što pred stavlja povećanje njihovog broja od čak 27 posto.

MASTER PLAN TURIZMA ISTRE PREDVIDIO DA SE SVAKI ISTARSKI KLASTER FU

Klaster Umag-Novigrad-Brtonigla-Buje je najprepoznatljiviji istarski klaster i najkvalitetnije je postavio sliku klastera i to iskomunicirao prema tržištu, ističe Ivošević. Klaster je u cijelosti ispunio sva naša očekivanja jer se snažno profilirao s jedne strane kao klaster sporta u turizmu, a dao je i značajni naglasak na enogastronomsku ponudu, u 8ovom trenutku najjaču u Istri, smatra župan Jakovčić

UNKCIONIRA POPUT ONOG SJEVEROZAPADNE ISTRE

Najprepoznatljivija enogastronomska i

sportska regija u Istri

Barbara BAN

2012. godinom istječe devetogo dišnje razdoblje za koje je izrađen razvojni plan tu rizma Istre. Ovaj razvoji plan prvi je u Istri odredio u kojem bi se smjeru tre bala razvijati destinacija, ali i pokazati što pojedina područja na Poluotoku moraju činiti da bi postigla krajnji cilj- repozicioniranje i restrukturiranje Istre kao destinacije masovnog ljet nog odmora u lifestyle des tinaciju visoke kvalitete koja nudi niz doživljaja na svojoj obali, ali i u unutrašnjosti koja će privlačiti goste vi soke platežni moći i gdje će sezona trajati od osam do devet mjeseci. Rezultat svega je dizanje konkurent nosti same destinacije te turističkih velikih, sredn jih i malih poduzeća. Zato je u Istri u zadnjih devet godina uređeno dvadeset malih obiteljskih hotela, preko 500 tipičnih kuća za odmor u ruralnom dijelu, tri nautičke luke, podigla se konkurentnost istarskih vinarija, uljara i ugostiteljst va, a kod velikih poduzeća došlo je do repozicioniranje čvrstih smještajnih jedinica

tržištu. To ne znači da drugi ne funkcioniraju dobro, ali na Bujštini su se glavni nos s dvije na četiri zvjezdice. itelji turizma najjače organ izirali kako bi se zajednički Sadržajni klaster promovirali. Kada se radio master Jedan od glavnih cilje plan turizma, zamišljeno va bila je diverzifikacija po je da svi klasteri funkcion nude istarskih turističkih iraju na taj način, i to po odredišta te razvoj novih kvaliteti suradnje, produk proizvoda koji će na tržištu cije novih oblika turizma, tražiti svoje ciljane skupine kreiranja evenata i manifes gostiju. Upravo su zato tacija te da se na kraju sve definirani turistički to skupa na kvalitetan klasteri, a svo način iskomu jstva pojedinih nicira, ali i da područja Is to tržište pre tre trebala pozna. Za to su iskristal je potreban izirati nove veliki trud i proizvode suradnja, ali milijardi eura koji moraju i upornost biti konkurent realizirano master u promicanju planom ni na tržištu i vrijednosti koje međusobno kom si je neki klaster plementarni. Jedan od zacrtao, kaže direktor šest klastera bio je i klaster županijske turističke za sjeverozapadne Istre koji jednice Denis Ivošević. U je zajedničkim snagama tih se devet godina velika javnog i privatnog sektora pažnja po klasterima pos Umaga, Novigrada, Buja i vetila i razvoju turističkih Brtonigle počeo nastupati proizvoda te selektivnih na tržištu 2010. godine. oblika turizma, prije sve - Klaster Umag-Novi ga gourmetu, sportu koji grad-Brtonigla-Buje je naj uključuje tenis, nogomet, prepoznatljiviji istarski biciklizam, pješačenje i klaster i najkvalitetnije je ronjenje te wellnessu. Ističe postavio sliku klastera i da je sjeverozapadna Istra to iskomunicirao prema u odnosu na sve druge u Is

2,7

tri najviše učinila po pitanju gourmet proizvoda po koje mu je itekako prepoznatljiv zbog svojih dobrih restora na, ali i vinarija te maslinar skih itinerera na čiju se po nudu dobro uklapaju i mali obiteljski hoteli sa svojom ponudom te ruralne kuće za odmor.

Nema slobodnih mjesta u konobama – U sjeverozapadnoj Istri je u pred i posezoni od četvrtka do nedjelje teško naći mjesto u konobama. Na to se kvalitetno na dovezuju vinarije i masli narski itinereri te agrotur izmi i mjesta poput Oprtlja, Grožnjana i Završja koji su sami po sebi pitoreskni te gostima atraktivni zbog svojih sadržaja. Činjenica je da je tu priča zaokružena. Ako od 125 vinskih pod ruma uključenih u vinske ceste, njih 20 realizira 120 tisuća posjeta, to znači da jedan vinarski ili maslinar ski itinerer može biti atrak tivan, privlačan i ekonom ski opravdan te da se radi o turističkom proizvodu. Od isto toliko podruma masli

Najprepoznatljivija enogastronomska i sportska regija u Istri tronomsku ponudu koja kon usvajanja master plana je u ovom trenutku u tom dešavalo u turističkom dijelu praktički najjača životu Istre, dio je gosp u Istri. Sjajna su odarske politike, a ne improvi i događanja u zacija, smatra unutrašnjem župan. djelu klastera, Kao pogotovo u treću vri Grožnjanu koji je postao jednost malih hotela istarski lider navodi ve malih općina s lika ulaganja s 4 zvjezdice u kvalitetu jakim kulturnim neophodno hotelskog događanjima, smještaja u svim smatra Jakovčić. Istakao je da je master gradovima, prepoznavanje plan razvoja turizma koji je velike vrijednosti spoja na početku izrade bio meta priobalja s unutrašnjošću, kritika iznjedrio tri značajne pokretanje niza niša u vrijednosti. -Za vrijeme turističkoj ponudi te što je njegova kreiranja došlo Istra postala jedinstvena i do vrlo širokog dijaloga prepoznatljiva destinacija između svih koji se bave što ranije nije bio slučaj. turizmom u Istri, i to kako Ono što dalje predstoji je između privatnog, tako i analiza postojećeg master javnog sektora. Činjenica plana kako bi se uvidjelo da je više stotina ljudi sud što je sve pozitivnoga do jelovalo u diskusijama i nio, ali i gdje je potrebno odlukama potvrđuje da je uložiti dodatni trud. Na os to bio pravi forum ključnih novi toga izradit će se novi aktera turizma Istre. Druga strateški dokument, ali za je njegova vrijednost što kraće razdoblje, odnosno smo, kako sam isticao u to za pet sljedećih godina. U ljati svakom slučaju razvoj bi vrijeme, odlučili uprav turizmom Istre, a ne da se trebao nastaviti u istom nam se turizam jednostav smjeru, što podrazumijeva no događa. Upravo smo nadogradnju postojećeg. master planom omogućili da Istra danas bude apso lutno natprosječna u odno Novi plan su na ostatak Hrvatske i da odskače po mnogo čemu. – Dosadašnje pozi Sve ono što se kasnije na tivno iskustvo koje smo

Svi oni restorani, konobe, agroturizmi koji su izgradili kvalitetnu priču od nje mogu kvalitetno živjeti - Denis Ivošević

Istri se u narednom periodu trebaju dogoditi veliki projekti - Ivan Jakovčić

narskih itinerera, njih 10 re alizira 45 tisuća posjetitelja. To nam govori da svi oni restorani, konobe, agrotur izmi, vinarije i konobe koji su izgradili kvalitetnu priču koja je povezana s njiho vom ponudom, čine pre poznatljivi proizvod od ko jega se male obitelji mogu kvalitetno razvijati te od toga živjeti. Takvi se rezul tati primjerice ne postižu na obližnjoj Poreštini, ističe Ivošević. Ističe da je sjeveroza padna Istra također jako do bro razvila proizvode poput biciklizma, pješačenja, meta i tenisa. Veli i nogo da je velika prednost ovog klastera što upravo kroz njegovo područje prolazi nekadašnja uskotračna pruga, danas pješačka i biciklistička staza Paren zana. – Biciklizam poput gourmeta na tom području jako dobro funkcionira individualno. Međutim, činjenica je da se bike, tenis i nogomet mogu puno kvalitetnije komercijalizira ti kroz grupe tako da se uključe lokalne i inozemne

agencije te naši hotelijeri. Za biciklizam predstoji raz doblje u kojem privatni sek tor mora iskoristiti benefite koje je javni sektor napravio u smislu razvoja infrastruk ture - bike staze te stručne ljude poput bike vodiča i di zajnera bike staza. Pozivam sve i da iskoriste prednosti promocije koju provodi jav ni sektor te da se time ovaj proizvod počne značajnije komercijalizirati budući da je Istra svojom infrastruk turom i morfologijom ter ena idealna bike destinacija za sve vrste i uzraste od obiteljskog do profesional nog i ekstremnog bicikliz ma, zaključuje Ivošević.

Grožnjan i kultura Župan i predsjednik županijske Turističke zajed nice Ivan Jakovčić također ističe da je ovaj klaster izn imno uspješan. – U cijelosti je ispunio sva naša očekivanja jer se snažno profilirao s jedne strane kao klaster sporta u turizmu, a dao je i ve lik naglasak na enogas

Najprepoznatljivija enogastronomska i sportska regija u Istri

crpili u devetogodišnjoj je pored strateškog mar implementaciji postojećeg ketinškog plana potreban i master pla na te godini i širi okvir rada na destinaciji pol njegove pripreme jako i vjerujem da ćemo u na će nam pomoći u pripremi red nom razdoblju pokre novog dokumenta. nuti strateški doku Na nacional ment u kojem noj je razni ćemo morati napravljen sagledati sve tranzicijski pozitivne dokument činjenice Operativni koje su rea tisuća posjeta marketinški lizirane u u 20 vinskih plan tu 100- postot rizma Hrvat nom omjeru, podruma ske koji pre koji su projekti thodi Strateškom djelomično real marketinškom pla nu tu iziranim, a koji uopće nisu rizma Republike Hrvatske krenuli u realizaciju, ističe za period od 2014.-2018. Ivošević. Do daje da do Paralelno s time i mi na sad po master planu nisu razini Istre imamo iste ostva rene dvije stvari - a postavke i nalaze što se tiče to je drugačija struk tura Operativnog marketinškog smještajnih kapaciteta te plana za 2013. godinu kao stvaranje velikih evenata i dokumen atrakcija. Ističe da je zasig tranzicijskog ta te oče ku jemo izradu urno takav razvoj zakočila Strateškog marketinškog svjetska recesija koja je od plana kako bi se na njega 2009. godine usporila in priključili. Međutim, nama vesticije.

120

Inače, planom je bilo predviđeno da se do 2012. realizira 2,9 milijardi inves ticija u turizam, a dosad ih je realizirano skoro 2,7 mili jardi eura. Zato će se pri iz radi novog dokumenta ru kovoditi tim podacima, ali i najnovijim trendovima u razvoju svjetskog turizma. - Istri se u narednom periodu trebaju dogoditi ve liki pro jekti. Po pitanju smještaja nadam se da će

Istra dobiti pet velikih hotela s 5 zvjezdica. Treba nam još 20 malih obiteljskih hotela na ra zini 4 zvje z dice, ba rem 5-6 golf resorta, neko liko wellness resorta, mini malno jedna marina za veće brodove, veliki kon gresni centar te svjetski po znati muzej. Očekujemo i da će se realizirati veliki projek ti poput Terre Istriane kraj Umaga, zaključuje direktor TZ Istre, Denis Ivošević.

TURISTIČKIM TVRTKAMA ISPORUČENI PRVI RAČUNI ZA KORIŠTENJE TURISTIČK

Bez potpisanih ugovora, ulaganja stopirana Zbog neriješenog pitanja turističkog zemljišta ulaganja u kampove znatno otežana pa se investicije nisu ostvarivale u željenom obimu. Zakon donijet prije nešto više od dvije godine, ostavlja mnogo otvorenih pitanja

KOG ZEMLJIŠTA, INVESTICIJE JOŠ UPITNE Alenka JURIČIĆ

otovo dvije i pol godine na kon stupanja na snagu Zakona o turističkom o ostalom građevinskom ze mljištu, država je prije nešto više od mjesec dana poslala prve ra čune turističkim tvrtkama za korištenje turističkog zemljišta u kam povima. Prema riječima Adria na Palmana, direktora Kamping udruženja Hrvat ske (KUH), riječ je ustvari o zemljištu koje nije procije nje no u temeljni kapital tvrtki u postupku pretvorbe, odnosno privatizacije. Za kon to zemljište, naime, definira kao vlasnišvo Republike Hrvatske. Međutim, zakon se u prak si pokazao nedorečenim, na terenu se pojavljuju komplicirani i neraščišćeni vlasnički odnosi, pa se Za kon do sada praktički nije ni provodio zbog čega veće investicije u kampove stoje. - Zbog neriješenog pitanja turističkog zemljišta ulaganja u kampove su

bila znatno otežana pa se investicije nisu ostvarivale u željenom obimu. Prema zakonu koji je donijet prije nešto više od dvije godine, pitanje zemljišta u kampov ima je definirano putem in stituta suvlasničke zajednice između države i korisnika zemljišta. No takav koncept ostavlja mnogo otvorenih pitanja. Dvojbe proizlaze već od načina izračuna suvlasničkih udjela pa do pitanja obuhvata zajednice ili tretmana ostalih vlasnika, ujedno nije dovoljno jasno tko, primjerice, tko je part ner u pitanju prostornoplan ske dokumentacije i ostalo, kazao je Palman. U KUH-u navode kako bi se pitanje turističkog zemljišta u kam povima najjednostavnije riješilo na način kako je ono definirano za hotele i turistička naselja. Riječ je o tome da zemljište ispod tlocrtne površine građevina postaje vlasništvo društava, a ostatak neprocijenjenog zemljišta vlasništvo države. Najprihvatljivija opcija bi bila da se takav prijedlog uvrsti u

U Istri trošak od 26,45 milijuna kuna Na Poluotoku bi u ovom, prvom turnusu turističke tvrtke trebale za turističko zemljište samo u kampovima izdvojiti 26,45 milijuna kuna. To je oko polovice iznosa koji bi se prema planu trebao prikupiti Hrvatskoj, a koji se kreće oko 50 milijuna kuna. Račune za koncesije nad turističkim zemljištem u Istri su dobili Laguna Poreč, Maistra, Laguna Novigrad, Istraturist, Riviera Adria te Arenaturist. Najveći trošak turističko će zemljište u kampovima biti za rovinjsku Maistru koja mora platiti 8,1 milijun kuna. Pulski Arenaturist ono košta 6,3 milijuna kuna, Rivieru Adriu za porečke kampove 5,25 milijuna kuna, Istraturist 3,9 milijuna, a Lagunu Poreč 3 milijuna. Račune je dobila i Laguna Novigrad. Riječ je o 50 posto fiksne naknade za 2012. te 50 posto varijabilne za 2011. godinu

najavljene izmjene Zakona o turističkom zemljištu čije se donošenje još uvijek čeka. U međuvremenu je država, dakle, turističkim tvrtkama koje su predale zahtjeve za koncesijom, poslala račune temeljem kojih bi se u ovom, prvom krugu, trebalo na platiti preko 50 milijuna kuna.

Okončanje sage Omogućavanje dalj njih ulaganja konačnim de finiranjem ovog pitanja i potpisivanjem koncesijskih ugovora s turističkim tvrtka ma, nužno je i za povećanje konkurentnosti kampova, reći će Tihomir Nikolaš, predsjednik KUH-a. - Želja članova našeg udruženja, uključujući velike turističke tvrtke koje djeluju u klasteru SZ Istre, je da se saga s turističkim zemljištem konačno završi, i da razvoj krene, kako bi sustigli med iteransku, prvenstveno sje vernotalijansku konkuren ciju. Jasno je da nije moguće očekivati velika ulaganja s dužim rokom povrata bez koncesijskih ugovora. Pro jekti i planovi su spremni, čekaju se ugovori, i razvoj je pred nama. Konkurent nost se teško stječe, a brzo gubi, naglasio je Nikolaš. S potpisima na ugovorima o koncesijama konačno će se definirati sva prava i obveze i konačno raspetljati gordi jski čvor turističkog zemljišta star puna dva desetljeća. Ove godine, dakle, turističke tvrtke i nadalje neće moći značajnije ulagati u izgrad nju i uređenje kampova, no očekuje se da bi se već u 2014. to pitanje reguliralo i pokrenuo veći investici jski ciklus koji jamči do datnu kvalitetu i povećanje konkurentnosti.

Adriano Palman

Podjela sredstava Iako tvrtke već sada moraju platiti dio naknade, ugovori o koncesiji će se s njima, dakle, sklopiti tek naknadno. - Uredba koja regulira pitanje turističkog zemljišta u kampovima, definira kako su turistička društva u obvezi plaćanja 50 posto koncesijskih naknada od dana podnošenja zahtjeva. Inače, prikupljena sredstva se raspoređuju između države, županija te jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi kamp. Tako 60 posto ide u Fond za turizam, koji se tek treba osnovati, a do tada se sredstva uplaćuju na račun Ministarstva turizma, a po 20 posto se vraća županijama te općinama i gradovima, pojasnio je Palman.

KLASTER UMAG-NOVIGRAD-BRTONIGLA-BUJE ULASKOM HRVATSKE U EU O

EU novcem do

kvalitetnijih sadržaja

Ulazak Hrvatske u EU značit će i izdašnije financiranje određenih projekata u turizmu, doduše onih koji budu udovoljavali strogim europskim kriterijima. Tu se naravno misli na novac iz fondova koji će se već od 2013. naći na raspolaganju. Prema najavama resornog ministra Veljka Ostojića već će se ove godine za turizam moći povući oko pola milijarde eura, a u periodu od 2014. do 2020. čak 20 milijardi 14

Barbara BAN

eći broj turista, bolja promocija te besplatna reklama tek su dio benefita s kojima će se Hrvatska sus resti sljedeće godine kada početkom srpnja postane nova članica Europske Uni je. Ulazak Hrvatske u EU značit će i izdašnije finan ciranje određenih projekata u turizmu, doduše onih koji budu udovoljavali strogim europskim kriterijima. Tu se naravno misli na novac iz fondova koji će se već od

2013. naći na raspolaganju. Prema najavama resornog ministra Veljka Ostojića već će se sljedeće godine za tu rizam moći povući oko pola milijarde eura, a u periodu od 2014. do 2020. čak 20 milijardi. Ipak, zasad još nije posve jasno kako će se i kojim putem moći finan cirati određeni projekti. U klasteru sjeverozapadne Is tre mnogi su europski pro jekti već odrađeni, a velik je dio njih pred realizacijom. U mnogima je, poput Her itage Live, Adria. MOVE IT!

OČEKUJE ZNAČAJNA SREDSTVA IZ EUROPSKIH FONDOVA Ili MOBILITAS, sudjelovalo više destinacija s Bujštine. Jedan od najvećih EU projekata u turizmu županije zasigurno je Paren zana koja je okončana ove godine, te je njen treći dio kandidiran za nov novac iz EU-a. U ovom su projektu sudjelovale Buje, a sufinan ciran je iz programa IPA SI-HR za međunarodnu suradnju između Hrvatske i Slovenije. Njime je osim uređenja trase nekadašnje uskotračne pruge priprem ljen projekt za obnovu stare škole u Tribanu koja bi tre bala biti prenamijenjena u smještaj za bicikliste. Ako Parenzana dobije novu eu ropsku financijsku injekciju, ta bi škola trebala postati novi turistički biser. Jednim od dosad najjačih EU pro jekata za istarski turizam i kulturu - Revitas- Buje su dobile info-ploču za pro mociju kule Sv. Martina i kaštela Rota u Momjanu, dok je Turistička zajednica dobila info-stalak s PC-om i Internetom te touch-screen sistemom za potraživanje informacija. Buje i Umag okušali su se u zajedničkoj europskoj suradnji u projektu Herit age Live, koji se također fi nancirao iz istog programa kao Parenzana, a njime su obogaćene njihove mani festacije - Praznik grožđa u Bujama, proslava Svetog Martina u Momjanu i sus ret klapa u Marušićima s novih sadržajima koji ističu stoljetnu tradiciju i kulturnu baštinu. Nove kandidature za ovaj projekt predviđaju nastavak obogaćivanja na vedenih manifestacija. Br tonigla je pak na Heritage Live III kandidirala sufinan ciranje svoje manifestacije Festival Istarske malvazije, tijekom koje bi se u zgradi budućeg muzeja vina pri redila gastronomska, znan

stvena i kulturna zbivanja te elaborat kojom bi se definirao sadržaj zgrade muzeja vina. U kandidaturu je uključena i restauracija starih strojeva koji će biti dio stalne postave muzeja vina te nabava opreme za aplikaciju i prezentaciju raznih predmeta.

Eno gastronomski tematski putovi Buje i Umag nastavit će suradnju ako im se putem programa IPA IPA Adriatic odobri projekt TOWANCE. Uz njih bi na projektu radili parteri iz još šest zemalja, i to na povezivanju eno gastronomskih destinaci ja, kulture i manifestacija diljem jadranske obale. Na Bujštini bi se ovim projek tom kreirali novi turistički proizvodi - Staza istarskih divljih šparoga i Staza švoja (riba list). Značaj biciklističkih i pješačkih staza sjevero zapadna je Istra odavno prepoznala, a na njihovom uređenju, obilježavanju i trasiranju svakodnevno radi. Zato je dodatni plus što Novigrad i Umag zajednički rade na dva EU projekta kojima je cilj pro moviranje i uređenje up ravo takvih staza. Aktualan je projekt Adria.MOVE IT!, sufinanciran kroz program IPA Adriatic CBC putem kojeg će se u 2013. graditi biciklistička staza Kršin - Stancija Vinjeri - Novi grad, dok će se u Umagu urediti dionice postojećeg javnog puta u biciklističku i pješačku stazu s dva traka u dužini od otprilike jednog kilometra sa signalnom rasvjetom kojim će se pov ezati sjeverni dio naselja Komunela s uslužnim i gospodarskim subjekti

ma u Ungariji. U sklopu tog projekta ove je godine uređena staza KarpinjanPineta-Mareda-Dajla. U tijeku je i izrada studije održive mobilnosti za grad Novigrad, a organizira na su i razna događanja poput visibility evenata, fokus grupa i mobility weeka (biciklijade). Daljn je uređenje biciklističkih staza na području Umaga i Novigrada predviđa projekt MOBILITAS. Novigrad također čeka odgovor na svoj projekt SEE Adriatic koji se odnosi na Ornitološki rezervat An tenal, odnosno pripremu projektne dokumentacije za uređenje ornitološkog re zervata, staništa za pti ce, izgradnju centra za po sjetitelje i znanstvena istra živanja. Nada se također europskom novcu za grad nju kongresnog multimedi jalnog Centra vrijednog 19 milijuna kuna, javnog golf vježbališta Mujela u visini od 10 milijuna kuna, Muzej ribarstva u visini od 8,35 milijuna kuna. Razmišlja se i o nastavku uređenja javne gradske plaže Rivare la s plažnim objektom i molom za sunčanje, grad nji nogometnog igrališta u sportskoj zoni Marketi, a za turistički info punkt -

Mandrač izradit će se pro jektna dokumentacija. U Bujama se priprema ju ili su već u provedbi pro jekti rekonstrukcije kule Sv. Martina i prenamjena susjedne ruševne zgrade u turističke svrhe, sanacija i rekonstrukcija Stare uljare, uređenje javne garaže u povijesnoj jezgri te rekon strukcija i revitalizacija Trga slobode i praonice.

Sportska zona Umag U Umagu je jedan od strateških EU projekata pro jekt Sportske zone Umag. Centar uključuje izgradnju polivalentne sportsko-kon gresne dvorane površine 8.000 metara kvadratnih, koja će sadržavati igralište za rukomet i manju dvoranu za potrebe manjih sportova, potom bazenskog komplek sa s javnim golf pucalištem, nogometnog kompleksa na 7,5 hektara i teniskih terena u neposrednoj blizini ATP stadiona u Stella Marisu. Temeljito će se obnoviti postojeći i izgraditi 6 novih sa zem ljanom podlogom. Procjenjena vrijednost svih projekata Grada Umaga iznosi oko 40 milijuna eura.

TURISTIČKE TVRTKE SJEVEROZAPADNE ISTRE 2012. GODINU PAMTIT ĆE PO Z

Ulaganjem u kvalitetu do rekordne godine Pozitivan trend 2012. godine slijedile su i turističke tvrtke sjeverozapadne Istre koje su ponovno pokazale kako je i u teškim turističkim godinama ulaganje u kvalitetu temelj za razvoj i rast. Devetomjesečni prihodi Istraturista iznosili su 415,2 milijuna kuna i bilježe rast od 6,8 posto, što je prvenstveno rezultat rasta prihoda od prodaje za 7,3 posto 16

Alenka JURIČIĆ

rvatski turistički sektor u devet mjeseci je pre ma podacima Porezne uprave ostvario ukupan prihod od 19,1 milijardu kuna, što je 3,25 posto više nego lani. Gledajući po kategorijama, najveći prihod ostvaren je u hotelima i sličnim objek tima za smještaj, u kojima je zabilježeno 8,7 milijarde kuna ili 6,8 posto više. Poz itivan trend ove su godine slijedile i turističke tvrtke

sjeverozapadne Istre u ko jima su ponovno pokazali kako je ulaganje u kvalitetu temelj za razvoj i rast, čak i u teškim turističkim go dinama, obilježenim re ce sijom i poteškoćama u gospodarstvu nekih od najvažnijih emitivnih tr ži šta. Povećanje broja do lazaka i noćenja koje je pratilo i bolje financijsko ostvarenje tvrtki, obilježilo i je turističku 2012. na ovom području, osobito kod ve likih turističkih društava.

ZNAČAJNOM RASTU SVIH POKAZATELJA

ŽELJKO KUKURIN, ISTRATURIST UMAG

ZRINKA BOKULIĆ, LAGUNA NOVIGRAD

TULIO FERNETICH, HOTEL SAN ROCCO, BRTONIGLA

Najbolja godina Istraturista

Ostvareno 8,7 posto više noćenja

Osmislili smo catering za Croatia Airlines

“Bila je ovo najbolja godina Is traturista”, poručio je predsjednik uprave Željko Kukurin radnicima Istraturista. Lanjska je godina za Is traturist bila najbolja godina prema svim pokazateljima poslovanja, ali je još važnije da je u protekle tri go dine, bazirano na postojećem port felju i bez većih ulaganja, značajno povećan operativni rezultat. U 2012. godini umanjeno je ukupno dugovan je Istraturista, smanjen rizik tečajnih razlika, provedena reorganizacija po slo vanja, pokrenuti razvojni projekti i niz drugih aktivnosti stabilizacije i strateškog zaokreta. Time je, nakon nekoliko godina, omogućeno ponov no pokretanje investicijskog ciklusa. Nakon što je u razdoblju od 2000. do 2012. godine Istraturist u kvalitetu smještaja i usluga uložio više od mili jardu kuna, u 2013. godini nastavlja se s investicijama u vrijednosti većoj od 130 milijuna kuna. Tim Istraturista povećan je za 12 novih pripravnika. Svi su oni prošli vrlo zahtjevan proces selekcije i testi ranja, da bi se na kraju pokazali kao najbolji od čak 644 kandidata iz cijele Hrvatske, koji su poslali gotovo tisuću prijava za radna mjesta u Istraturistu. Nakon ovog natječaja tim Istraturista broji ukupno gotovo 400 stalno za poslenih radnika, a u visokoj sezoni ukupan broj zaposlenih doseže bro jku od 1600 djelatnika. Čak 95 posto stalnih zaposlenika dolazi s područja Umaga i Bujštine, a u visokoj sezoni 46 posto sezonskih radnika.

Laguna Novigrad ove je godine ostvarila značajan rast svih pokaza telja. Tvrtka je lani premašila rezultat glede broja noćenja iz 2011. godine za čak 8,7 posto. Taj je porast u hotelima iznosio 2 posto, dok se u kampovima bilježi 13 posto noćenja. – Isto tako, prema financijskim rezultatima u 9 mjeseci ove godine ostvaren je prihod od 102,9 mili juna kuna što je blizu 12 posto više od prethodne godine. Porast prihoda ostvaren je prvenstveno zahvaljujući povećanju smještajnih kapaciteta u mobilnim kućicama u kampovima, podizanjem kategorije kampa Si rena na 4 zvjezdice te kontinuiranim poboljšanjem kvalitete ponude, istak la je Zrinka Bokulić, predsjednica Uprave Lagune Novigrad te dodala kako tvrtka svoju strategiju razvoja temelji na investicijama vezanim uz poboljšanje sveukupne kvalitete vlastitih turističkih sadržaja kao i proširenju kapaciteta. Novigradska je turistička tvrtka ove godine zaposlila 10-ak novih djelatnika na neodređeno vrijeme i time dijelom poboljšala statistiku bro ja zaposlenih. Raspolaže s 538 soba u dva hotela, Maestral i Lagunu, koji su kategorizirani s četiri i tri zvjezdice. Osim čvrstih kapaciteta tu je i 1.400 mjesta u kampovima Sirena i Mare da. Svi kapaciteti mogu istovremeno ugostiti maksimalno do 5.200 gostiju. Od studenog prošle godine u sastavu ima i hotel Feral s četiri zvjezdice na otoku Korčuli koji raspolaže s 83 sobe.

San Rocco, boutique hotel s 4 zvjezdice, izrastao je iz starog istar skog obiteljskog imanja, a vodi ga jedna od najstarijih obitelji Brtonigle, Fernetich, koja je odlučila iskoristiti potencijal velikog obiteljskog imanja te otvoriti prvi hotel u općini Brtonigla. Vlasnik Tulio Fernetich ističe kako je ova turistička godina bila uspješna. – Za hotel San Rocco 2012. go dina s 10 posto povećanja po broju noćenja kao i prihodima potvrđuje do sadašnja postignuća. Za podsjetiti je da većina namirnica za potrebe resto rana proizvedena u našem vrtu, kao i maslinovo ulje, koje je u odmjeravan ju snaga za Flos Olei uvršteno među najbolja extra djevičanska ulja, te vin ski ocat star 20 godina. Naš Gourmet restoran osmislio je i izabrao jela za novi catering servis u projektu avio prijevoznika Croatia Airlines, osnivač je recepta za najnoviji okus paštete Argeta Exclusive. Proširio je svoju po nudu, i od ove godine svojim gostima nudi Suite Cavallier koja predstavlja top ponude u San Roccu kao i do datnu smještajnu jedinicu. Inače, od ove godine naš je hotel postao nos itelj još jedne službene kategorije, a to je Hotel baština, kazao je Fernetich. Također je podsjetio kako je hotel San Rocco 4 godine za redom proglašen najboljim boutique hotelom u Hrvat skoj. U akciji Turistički cvijet, 2011. dodijeljena mu je trajna nagrada za kvalitetu, a prošle je godine na Novo sadskom sajmu turizma proglašen za najbolji mali obiteljski hotel.

COLOURS OF ISTRIA/U SVIM BOJAMA ISTRE: ZAJEDNIČKI JE SLOGAN CIJELOG

Zajedničkom prom do prepozn Tanja KOCIJANČIĆ

Novi znak čini lepezu u četiri boje od kojih svaka predstavlja važan segment turističke ponude – narančasta je boja sporta, zelena predstavlja prirodne ljepote, ljubičasta je simbol gourmeta i vina, dok je plava boja čistog mora 18

olours of Istria/U svim bojama Is tre zajednički je slogan cijelog klastera Umag Novigrad - Brtonigla - Buje,

čime je sjeverozapad Po luotoka postao jedinstven u Hrvatskoj. To je prvi klaster u Istri kod kojega je došlo do dogovorne primjene

G KLASTERA UMAG – NOVIGRAD – BRTONIGLA – BUJE

mocijom natljivosti marketinškog koncepta koji se oslanja na promoc iju destinacije definiranjem krovne marke i zajedničkih vizuala turističkih zajednica i privatnog sektora. Na in icijativu upravo Istratur

ista i suradnjom s lokalnim turističkim zajednicama, hotelskom kućom Laguna Novigrad i ostalim sudion icima u tom klasteru, prije dvije godine stvorena je zajednička marka desti

nacije i definiran jedinila i još više ISTRATURIST zajednički približila gos marketinški tima, kreiran prva hotelska nastup. je i portal kompanija koja je www.colour Na taj se u svom tržišnom način, sin sofistria.com ergijom na kojem se nastupu odlučila privatnog mogu na jed koristiti marku i javnog se nom mjestu destinacije ktora, raz pronaći baš sve vijaju proiz informacije za vodi namijenjeni jedinstven odmor. produljenju turističke se Zajedničkom surad zone. njom, umrežavanjem gra Logo nove marke razi dova, turističkih zajednica gran je i dinamičan a čini i tvrtki – partnera, nastojat lepezu u četiri boje od ko će se zadovoljiti interesi i jih svaka predstavlja važan potrebe svih gostiju te im segment turističke ponude pružiti brojne sadržaje i – narančasta je boja sporta, kvalitetnu uslugu. aktivnosti i zabave, zelena predstavlja prirodne lje pote, kampove i aktivnosti za opuštanje, ljubičasta je simbol gourmeta i vina, dok je plava boja čistog mora, plaže, nautike, well nessa i visoko kvalitetnog smještaja. Paleta boja poput male vjetrenjače poziva na nove sadržaje, a može izgledati i kao luk ili orna ment iznad vrata, u skladu s idejom klastera kao vrata Istre. “U svim bojama Is tre” slogan je koji, uz novi vizualni identitet, Klaster predstavlja kao atraktivnu turističku destinaciju. A da bi se raznolika ponuda ob

Najznačajniji b

Najveća sportska manifestacija klastera Umag-Novigrad-Brtonigla-Buje uvelike pridonosi turističkoj promidžbi ne samo Istre, nego i Hrvatske Tanja KOCIJANČIĆ

mag je poznat kao grad sporta, a teniski turnir ATP »Vegeta Croatia Open« njegov je najveći brand, zahvaljujući kojem se ime Umaga svake godine u srpnju pronosi cijelim svi jetom. Ta najveća sportska manifestacija klastera Um ag-Novigrad-Brtonigla-Buje uvelike pridonosi turističkoj promidžbi ne samo Istre,

nego i Hrvatske. ATP da nas nije samo sinonim za vrhunski sportski doživljaj, nego podrazumijeva i uz budljivi glazbeni program, bogatu gourmet ponudu i odličnu zabavu. Impresivni su rezultati 23. izdanja ATP-a koji je pri vukao više od 80.000 pos jetitelja, dok je samo finale posljednjeg dana turnira u teniskom centru Stella Maris okupilo 15.000 ljudi!

ATP se uvijek održava pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hr vatske – prošle godine odvi jao se od 5. do 15. srpnja, a njegov pobjednik je, nakon dugih 22 godine čekanja, konačno postao domaći predstavnik – najbolji hr vatski tenisač Marin Čilić. Koliko je turnir kvalitetan i cijenjen u svijetu dokazuje da su ljetos u Umagu igrali četiri prva nositelja u polu finalima – Marin Čilić igrao je protiv Rusa Alexandra Dolgopolova, a Španjolac

Fernando Verdasco pro tiv sunarodnjaka Marcela Granollersa. Na 23. izdanju bila su čak četiri igrača iz TOP 25 ATP-ove ljestvice i tri bivša pobjednika turnira. Nije naodmet spome nuti da je tijekom turnira na hrvatskoj državnoj televiziji HRT-u ostvaren prijenos 13 mečeva iz Umaga i uku pno 30 sati televizijskoga emitiranja, što uključuje i intervjue s igračima poslije mečeva. Sedam nacionalnih i lokalnih televizija prenijelo je pak 110 reportaža i vijesti s

brand

Umaga

ove godine pratio držajima. Natječaj se održao u dvi i rekordan broj je kategorije, a novinara, fo izabrane su toreportera i tri najbolje snimatelja – fotografije u njih 330 iz 131 medija, tj. 14 kategorijama tisuća gledatelja zemalja Eu »Tenis« i pratilo je 23. rope i svijeta. »Popratna do izdanje ATP-a gađanja turni Zavidne rezul ra«. Prvo mjesto u tate zabilježila je i kategoriji »Tenis« osvo »online« promocija pa jio je umaški fotograf tako raste broj posjeta Neven Gerenčir, na službenoj web stranici turnira, a drugo i treće na 170.000, u kategoriji dok je 75.000 »Popratna događanja pogleda vid turnira« eo materijala sati reportaža najbolja je na YouTube iz Umaga na 49 bila Gor kanalu duplo dana Anders. veće povećanje međunarodnih ne I dok su da u odnosu na televizija u teniskom centru 2011. godinu. Veliki obilježili odlični mečevi, interes turnir je zabilježio noći su bile u znaku i na službenim ATP Party Night kanalima ATP-a. Tako su u tjed sa, tijekom nu njegova kojih je bilo održavanja čak 100 sati stranice ATPglazbenog a evidenti programa. sata prijenosa u rale gotovo Nastupili su 3,5 milijuna 139 zemalja na 5 poznati hr posjeta, dok i među kontinenata navatski je post o Umagu rodni izvođači na ATP Facebook - od Olivera, Gi bo stranici prikazan 2,5 mil nnija i TBF-a do svjet ijuna puta. Na web ske RNB zvijez de stranicama ATPi dobitnice Gra a video materi mmyja Estelle. jali iz Umaga Poseban do pregledani su življaj bio tria 10.200 puta, je i Is a ukupno je Gourmet Fe sati glazbenog pregledano stival – Naša programa 256 sati video kužina, Istria sadržaja. Gourmet Res Organizatori taurant i Vinistra. ATP »Vegeta Croatia On dje su predstav Ope na« prvi su put u ljene gostima vinske partnerstvu sa Zbo degustacije Skrive rom fotorepor ne čari malvazi tera Hrvatske je i terana. 24. nagradili su izdanje ATP »Vegeta Cro najbolje fo tografije atia Opena« milijuna kuna nastale za održat će se vrijednost vrijeme tur od 18. do 28. ni ra na sport srpnja. marketinške skim terenima kampanje i zabavnim sa

100

turnira. U međunarodnoj tel evizijskoj razmjeni realizira no je osam sati reportaža. Sliku iz Umaga preuzelo je 49 međunarodnih televizija, među kojima su Eurosport 2, BBC World News, Al Ja zeera International, France 24, Russia Today, Beijing TV i Shanghai TV, što podra zumijeva više od milijarde gledatelja! Mečevi iz Umaga emitirani su na pet kontine nata u 139 zemalja što je potencijalno gledateljstvo 140,2 milijuna kućanstava. Intenzivna kampanja urodila

je i velikim medijskim odje kom na tržištu Slovenije. Umaški turnir ove se godine okitio i vrijed nim priznanjima – krovna međunarodna teniska or ganizacija ATP dala mu je nagradu kao Best Fan Ex perience (najbolji doživljaj za navijače). Također, prvi put mečevi iz Umaga su prenošeni u SAD-u, a nap ravljen je i veći iskorak na golemim medijskim tržištima Rusije, Kine, Velike Britanije i Irske te u zeml jama Istočne Europe. ATP je

HOTELIJERSKA TURISTIČKA ULAGANJA U 2013. NAJAVLJUJU NEKA BOLJA VREM

Poboljšanje

usluge i izgleda

Istraturist ulaže u hotel Sol Umag i kamp Park Umag, a Laguna Novigrad u nove mobilne kućice Barbara BAN

va najveća ho telijera u kla steru – Istra turist te Laguna Novigrad u 2013. godinu namjeravaju uložiti značajan novac u poboljšanje usluge i izgleda svojih kapaciteta. Istraturist, koji je u proteklom razdoblju investirao više od milijarde kuna u podizanje kvalitete

smještaja pa je većina objekata kategorizirana i pruža usluge na razini četiri zvjezdice, namjerava uložiti čak 133 milijuna kuna. Ta se ulaganja odnose na daljnje podizanje kvalitete kampa – Park Umag, u obnovu smještaja i podizanje usluga u hotelu Sol Umag, te u ostale pro jekte kojima će se poboljšati

turistička infrastruktura, kao što su plaže, tenis centar i nogometna igrališta.

Hotel Sol Umag Prema riječima arhi tekta Filipa Kožarića, trans formacija i svježina su riječi oko kojih se vrti kon cept planiranog redizaj na ho tela Sol Umag. Razmještaj prostora neće se mijenjati, čak će se zadržati mnogo od postojećih elemenata uređenja. Iznimno važan element bit će nadograd nja svjetlom. Ono će se mijenjati tijekom dana, u tri glavne postavke – jutro,

dan i večer. U sobama će se mijenjati dekor poput zavjesa, deka, ali i boje zi dova. Poseban će dodatak biti oslikani zid uzglavlja. Investicija u hotel Sol Umag omogućit će ponovnu rekotegorizaciju hotela kao i kategoriziran je depadanse hotela na četiri zvjezdice. U deped ansi će se urediti svih 86 soba, dok hotel dobiva preuređeni lobby, recepci ju, sobe i terase. Uredit će se plaže te parking u blizini hotela. Ovogodišnjom investicijom obavit će se neophodna ulaganja kako bi hotel Sol Umag postao bike hotel.

MENA PO KVALITETI I BOGATSTVU SADRŽAJA U protekle dvije go alizaciji potrošnje energe dine ulagalo se u repo nata u hotelima. Također, zicioniranje i diferenci ulagat će i u poboljšanje jaciju proizvoda unutar kvalitete smještaja javnih portfelja, pa je hotel Meliá prostora hotela Maestral Coral prvi hotel u Hrvat te uređenja okoliša hotela skoj čije su usluge i pro i plaža. gram prilagođene odraslim – Nažalost, i ove osobama. U hotelu Sol godine će izostati Garden Istra nap investicija usm ravljen je aqua jerena na podi park i animaci zanje katego jska zona za rije kampa obitelji, dok Mareda je Sol Au s dvije mobilnih kućica rora postala zvjezdice u kampu Sirena all inclusive na četiri hotel. postavlja Laguna zvjezdice jer su za to potreb Novigrad ni građevinski CampingIn zahvati na proširenju kapaciteta sanitarija što Park Umag zbog nepostojanja kon cesijskog ugovora oko U 2012. već su učinjena turističkog zemljišta nismo ulaganja u poboljšanje u mogućnosti provesti, ka kvalitete usluga i smještaja zala je predsjednica uprave u kamp Parku Umag, s Lagune Novigrad Zrinka ciljem razvoja koncepta Bokulić. holiday camping resorta. Inače, jedno od naj Dodatnim investiranjem u značajnijih ovogodišnjih kamp Park Umag Istratur ulaganja Lagune Novigrad ist podiže kamping uslugu bilo je podizanje kvalitete na najviši nivo te od ove kampa Sirena sa tri na godine kamp dobiva: 105 četiri zvjezdice. Postavili novih mobilnih kućica i su 20 novih komfornih formira 210 novih parcela mobilnih kućica koje ima premium kvalitete s najbol ju svoje bazene te uredili jom pozicijom i opremom. novih 46 parcela, recepciju Preuređuju se dva sanitar i novi sanitarni čvor. Time na čvora i dio plaže, mini su stekli uvjete da mogu klub za djecu dobiva nove raditi skroz do 18. stude sekcije za djecu od 8 do 13 nog čime su postali jedini godina i teens klub. Nagla kamp u Istri koji je otvoren sak se stavlja na novitet “Is do duboko u jesen. trian - Verteneglio” market, odnosno na razvoj lokalne tržnice na kojoj će se pro Teniski centar davati lokalni proizvodi proizvođača iz klastera. U Umagu će se ove godine otvoriti i novi Teni ski centar. Naime, Hrvat Kamp Sirena ski teniski savez u svom planu razvoja predviđa tri S druge strane Laguna regionalna teniska centra Novigrad u 2013. planira od kojih je jedan i ovaj u uložiti u nove kapacitete Umagu, gradu koji je već mobilnih kućica, ali i infras etablirao kao najvažnije hr trukturu usmjerenu racion vatska tenis destinacija. Bit

će sagrađen na području savezom i okupljati najbolje postojećeg Teniskog cen teniske trenere, ali i posebne tra Katoro, a bit će najbolji goste, poput hrvatskih Da teniski centar u čitavoj vis Cup reprezentativaca regiji što se tiče kvalitete ili sudionika ATP turnira. U teniskih terena, prateće in Umagu ističu kako će Aka frastrukture te smještajnih demija biti izvrsna baza za kapaciteta u blizini. pripreme sportaša za turni Konkretno, Centar re, i to ne samo hrvatske, će se raprostirati već i one iz zemalja na površini u regiji. od 50.000 Otvaranje četvornih je predviđeno za lipanj metara na ove go kojima je dine. Inves planirano 26 milijuna kuna ticije će se, teniskih ter međutim, ena, od čega ulaganje je nastaviti pa je 21 zemljani Istraturista za iduću godinu teren na otvore najavljeno pret nom, četiri natkrive na zemljana terena i jedan varanje četiri zemljana terena na otvorenome u od umjetne trave. Novi Teniski centar će natkrivene terene na tvrdoj imati recepciju, trgovinu s podlozi te izgradnja još jed opremom za tenis, garde nog terena na otvorenom. robe, saune, prostore za U Centru će dnevno moći masažu, teretanu, kafić, igrati do 220 tenisača ljeti, restoran, ali i sobu za sas odnosno 50-ak tenisača tanke, stazu za trčanje i zimi. Ukupni teniski kapac višenamjenski sportski iteti u Umagu s ovom će in teren. Planirana je i Teniska vesticijom narasti na čak 87 akademija koju će dnevno terena, odnosno kapacitet moći polaziti 80-ak polazni od čak 870 tenisača koji će ka. Umaška teniska aka istovremeno moći uživati demija će djelovati u surad u čarima bijelog sporta na nji s Hrvatskim teniskim umaškim terenima.

133

DRUŠTVENA ODGOVORNOST NEZAOBILAZNA JE SASTAVNICA RAZVOJA LOK

Od humanitarnih fešti do čišćenja okoliša U Umagu je održan Dan solidarnosti na kojem je skupljeno preko 190.000 kuna, u Bujama su izdali brošuru “Što bi svaki roditelj trebao znati o prevenciji ovisnosti”, a u Brtongli se čistilo jamu Floky 24

KALNIH ZAJEDNICA SJEVEROZAPADNE ISTRE Alenka JURIČIĆ

a turizam uz dobru volju mo že imati i hu manitarnu notu dokaza li su bro jni organizatori i sudionici manifestacija te akcija u ok viru kojih su prikupljanja hu manitarna sredstva. Tako je u Umagu tijekom ljeta održan Dan solidarnosti u okviru kojeg je skupljeno 173.913,40 kuna, i to angažmanom Melia Hotels International, Istraturista i Grada Umaga. U tu je sumu uključeno i 20.000 kuna sakupljenih ti jekom održavanja ATP turni ra. Sredstva su donirana roditeljima djece s zdravs tvenim problemima, a dio je doniran UNICEF-u Hrvatske. Tijekom ljeta Grad Umag je donirao umaški DVD s 20.000 kuna za popravak jednog vozila. Na umaškom području je organiziran i čitav niz manifestacija na kojima su prikupljana humanitarna sredstva. Tako je u kolovo zu organizirana fešta Pun tanela, manifestacija MO Punta i Komunela. Na Fešti od pomidora održanoj u organizaciji Grada Umaga, TZ Umag, Podravke i POU Umag, Umažani su za jed nog svog, nažalost bole snog, malog su građanina prikupili gotovo 29.000 kuna. Moto susret u organ izaciji Moto kluba Staaari rokeri iz Umaga Grad je su financirao s 30.000 kuna, a dio zarade je također doniran najpotrebitijima. Osim toga, stanovnici ovog područja su pokazali senzibilnost za očuvanje okoliša u akciji selektivnog prikupljanja otpada Izdvoji s(v)e! Fai la diferenza i os talim, a u akciji Za zeleniju budućnost Grad Umag je dao suglasnost za sadnju

20 stabala maslina, u or ganizaciji udruga Joga u svakodnevnom životu iz Umaga, Labina i Kopra. Grad Buje je, pak, u suradnji sa Vijećem za komunalnu prevenciju iz dao brošuru “Što bi svaki roditelj trebao znati o pre venciji ovisnosti” povodom mjeseca borbe protiv ovis nosti. Što bi svaki roditelj trebao znati. I u ovom gra du su glazbom pomagali građanima kojima je to su bilo potrebno te je udruga Otvoreno srce 13. listopada u crkvi Majke Milosrđa u Bujama organizirala huma ni tarni koncert pod nazi vom Vjera, ufanje i ljubav, a povodom Međunarodnog dana tolerancije Ženska vo kalna skupina Romansa iz Buja organizirala je koncert na ko jemu su nastupale sve pjevačke klape, vokalne skupine i KUD-ovi koji dje luju na području Buja. Članovi Speleološkog društva Buje su u ožujku u Pavićima, u općini Brto ni gla, u okviru ekološke akcije uređivanja i čišćenja jame Floky, iz ovog speleološkog objekta izvadili oko 10 “ku bika” krupnog otpada. Akciji su se pridružili i volon te ri Gljivarskog društva Boletus, lovačkog društva Le pus,

Agencije Lokalne Demo kracije te udruge Prijatelji pri rode Zenon, koji su počistili okolno područje same jame. Općina Brtonigla i Turistička zajedni ca Općine Brtonigla su pri sutnima organizirale zajedničku marendu. - Cilj je akcija poput ovih doprinijeti zaštiti okoliša, poboljšati kvalitetu našeg krajobraza te utje cati na podizanje svijesti o potrebi zaštite okoliša koji nas okružuje, u nadi da se nelegalno odlaganje otpada ne ponavlja, istak li su u Općini Brtonigla navodeći kako Općina također podupire rad Odb ora za zdravstvo, socijalnu skrb, školstvo i kulturu pa se redovito dodjeljuju pomoći umirovljenicima s najnižim primanjima, potom topli obrok putem bona, jednokratne pomoći najpotrebnijima te se or ganiziraju preventivne zdravstvene akcije za loka lno stanovništvo. Svake godine Općina dodjeljuje pomoć za novorođenu djecu u pojedinačnom iznosu od čak 5000 kuna, subvencionira se trošak javnog prijevoza za učenike srednjih škola u visini od 50 posto, podupire rad Savjeta mladih Općine Brtonigla, podržava se rad Agencije lokalne demokracije i vo

lontera koji dolaze u Br toniglu putem projekta G.R.O.W.T.H. for EUROPE u sklopu europskog progra ma Mladi na djelu, a akci jama Clean-up days osigu rava se građanima općine odlaganje krupnog otpada.

Krostatom do klime Učenici Osnovne škole Mate Balote Buje su štićenici Centra za inkluziju i podršku u zajednici, ove godine proslavili postavljanje dva nova klima uređaja. Humanitarna akcija u okviru koje su nabavljeni klima uređaji se odvijala se u sklopu Dana grožđa, i to prodajom slastice Krostate od 2012 bobica grožđa koju su izradili Serđo Ražman i Neda Franković. Kako bi prodaja bila uspješnija, u akciju se uključila tvrtka Optima telekom s tri vrijedna poklon paketa. Sakupljena sredstva od 3.000 kuna uručena su tako Odjelu za djecu s posebnim potrebama, a i sami autori Krostate su se odrekli svojih troškova u iznosu od 1500 kuna. To je bilo dovoljno za kupnju jednog klima uređaja. Tvrtka Optima je zatim preuzela obavezu montiranja klima uređaja, a na inicijativu djelatnice Stojanke Puzigaća pojavio se i anonimni donator te Centru poklonio još jedan klima uređaj.

VLASNICI RESTORANA I KONOBA SJEVEROZAPADNE ISTRE OCJENJUJU SVO

Gosti nagrađuju kreativnost Svi restorani koji nude originalne recepte bilježe i u kriznoj 2012. godini sasvim korektne rezultate pa je jasno kako su gosti, uz općeniti žal za sve slabijom platežnom moći Talijana, spremni platiti kreativnu domaću kuhinju Tanja KOCIJANČIĆ

ijelo podneblje klastera Umag Novigrad - Brto nigla - Buje, ili, jed nostavnije među ljudima rečeno Bujštine, na daleko je poznato po velikom broju jako dobrih, štoviše vrhunskih ugostiteljskih lokala – koji se s visokim ocjenama mogu pronaći u vodećim domaćim i stranim

specijaliziranim revijama. Među glavnim zadaćama tog klastera jest brendiranje tog podneblja kao vodeće gourmet destinacija Istre, prepoznatljive po vrhunskoj enološkoj i gastronomskoj ponudi. Na tom se putu gra bi velikim koracima naprijed, pa se i u ovo vrijeme krize stalno osmišljavaju novi gourmet projekti i jelovnici.

Mnogi se žale da je njihovo poslovanje pogodila recesi ja, pa je to neizbježno i na području ovog klastera. No, »naoružani« kreativnošću, trudom i gostoljubivošću, vlasnici lokala nose se s tom nedaćom, pa se kriza kod njih malo manje osjeća. Us prkos svim poteškoćama, zadovoljni su poslovanjem. Edi Prodan, vlasnik konobe Nono u Petroviji, osvrnuvši se na poslovanje u ovoj godini, kaže da se zaista

Livio JANKO Restoran Porto

OJE POSLOVANJE U 2012. GODINI ne može žaliti, jer je bilo po sla kao i prošle godine, a za kolovoz može reći da je bio čak i bolji. – Zadovoljan sam kako poslujemo, premda mi se neki žale da im je 2012. go dina slabija za čak 30 posto. Kolovoz je bio odličan, imali smo puno turista, a nakon sezone najviše nam dolaze domaći i gosti iz Slovenije, koji su općenito na drugom mjestu. Talijana je nekoć bilo puno više, ali prije su bolje živjeli, na što nam se sami žale. Nekad su dola zili jednom tjedno a sada jednom mjesečno. Izvan sezone najviše je službenih ručkova, vikendom općenito ima više posla. Mnogo imamo stalnih gostiju koji nam se svih šest godina, koliko smo otvoreni, iznova vraćaju, kazao je Prodan. Vlasnik restorana Porto iz Savudrije Livio Janko kaže pak da je u odnosu na pro tekle godine broj gostiju isti, ali potrošnja je pala. – Primijetili smo da gosti sada puno pažljivije troše, pregledavaju cijene i normative. Kriza se ne vidi jedino kod Austrijanaca i Nijemaca. Najviše su podba cili Talijani, koji su bili glavni gosti po potrošnji, a za njima Slovenci. Više se, kao prije, ne jedu tri slijeda, nego jedan ili dva. Riblji smo restoran i mnogi jako dobro poznaju

naše područje i što se sve može dobroga jesti. Ima ih koji odlično poznaju kvalite tu lista, brancina i orada, i zbog toga i dolaze, ali sve su rjeđi. Najprodavanije ovog ljeta bile su lignje s pomfri tom, što zaista konzumira masa turista. Domaćih gos tiju u Savudriji baš i nema, jer smo pomalo izolirani, a ako dođu, to znači da im je netko preporučio upravo Porto. Ipak, zadovoljni smo, premda troškovi poslovanja stalno rastu, kontrole su česte, a prihodi se sman juju. Jedan od problema s kojim se suočavamo u Istri jest i nedostatak kvalificirane radne snage, otkriva Janko. Vlasnik restorana Per gola u Zambratiji, Fabricio Vežnaver, ove je godine prešao u malo višu kategor iju, jer je promijenio ponudu svojih jela, posvetivši se pr venstveno kreativnoj kuhinji. – Nismo orijentirani na masu, nego na gurmane koji istinski žele uživati u jelu. Želja nam je da nam gosti dođu na gourmet izlet, tako da mogu kušati više slje dova. Ovo nam je prva go dina s novim načinom rada i zadovoljni smo prijemom kod gostiju. S obzirom na situaciju oko nas nemamo se što žaliti. Tijekom ljeta imali smo dosta posla, slično kao i prošle godine, jedino primjećujem da su gosti volj

ni više isprobavati nova jela. Pretežno smo imali Austrija nce, Nijemce, domaće goste i Talijane, pa i Ruse, koji su nam mahom dolazili iz ho tela Kempinski Adriatic. To su klijenti koji vole eksperimenti rati, isprobavati nove okuse, koji ne žele klasičan jelovnik, nego vole da im se predloži što jesti i čuti kako će im se hrana pripremiti. Ponuda nam je bazirana na svježoj ribi, što otežava poslovanje jer većina jede meso. Onih koji žele baš ribu nema puno, ali su finiji i spremni su to platiti, ispričao je Vežnaver. Bolje nego prošle go dine bilo je u novigradskom restoranu Čok, vlasnika Sergija Jugovca, koji ističe kako se kod njih ne dolazi slučajno, nego ciljano. Gosti dolaze po preporuci ili na kon što su pročitali o Čoku u domaćim i austrijskim, njemačkim i talijanskim gourmet vodičima. Osim gurmana iz tih zemalja, dola ze i Slovenci i to oni kojima nije teško platiti za svježu ribu. A najviše ima takvih. – Kod na gosti dobro jedu, vidim da se ne štede – ni iz zdravstvenih, ni iz fi nancijskih razloga. Možda neće uzeti tri, nego dva jela, ali dosta stalnih gostiju uzima uvijek isto. Zadovol jan sam, jer smo posla ove godine imali općenito više, i to ne samo u sezoni. Čak

je odlično bilo u listopadu, kada su nas posjetili u ve likom broju Austrijanci zbog svojih blagdana. Talijani, pak, troše manje nego prije, ocijenio je poslovanje svog lokala Jugovac. Odličnu posjećenost zabilježila je i konoba As tarea u Brtonigli, vlasnika Antona Nina Kernjusa. – Godinu ćemo završiti na razini prošle godine. Možda je 2012. bila čak i bolja po broju klijenata, što znači i malo bolje financi jske rezultate, ali ipak puno su manje trošili. Među nji ma 60 posto su bili stranci, a ostalo domaći. Ljeto je bilo dugo, toplo i sunčano, što je svakako razlog zašto je bilo više posjeta. Nažalost, nema više Talijana koji su najviše trošili, njihov je broj ove godine bio zanemariv, dok je dosta bilo Austrijan aca, Slovenaca i Rusa. Evo kako je to izgledalo – uzeli bi po jedno predjelo i glavno jelo, salatu i eventualno dva kolača na četiri osobe. Pili bi vodu, sokove i točeno vino, dok su buteljke puno manje naručivali. To bi bilo neko mjerilo. Kriza se baš osjeća, gosti nam očito štede. K tome, nabava je izuzetno skupa, a mi nismo mijenjali cijene najmanje četiri godi ne. Silom prilika morat će mo neke cijene malo korigi rati, najavio je Nino Kernjus.

Nino KERNJUS Konoba Astarea

Edi PRODAN Konoba Nono

Fabricio VEŽNAVER Restoran Pergola

Sergio JUGOVAC Restoran Čok

2012. GODINA KAO GODINA PRIZNANJA DESTINACIJAMA I POJEDINCIMA U

Ministar turizma Veljko Ostojić predao priznanje Marku Čavaroviću

Umagu i Novigradu konačno Plavi cvjetovi Nagrade su im uručene na godišnjem skupu turističkih djelatnika na Danima hrvatskog turizma u Dubrovniku. Barbara BAN

a klaster sjevero zapadne Istre može se reći da je ove godine dobio vrijedna turistička priznanja. Naime, upravo su Umag i Novigrad jedi ni u Istri koji su zaslužili turističku nagradu Plavi cvijet koju već godinama

za uređenost primorskih destinacija dodjeljuje Hr vatska turistička zajednica. Umag je dobio Plavi cvijet s brončanim znakom u kategoriji primorskih mjes ta s više od deset tisuća stanovnika, dok je u Novi grad došao Plavi cvijet sa srebrnim znakom u katego

riji mjesta od tri do deset tisuća stanovnika. Ove su im nagrade uručene na godišnjem skupu turističkih djelatnika na Danima hrvat skog turizma krajem listo pada u Dubrovniku. Umag je Plavi cvijet s brončanim jio zad predznakom osvo nji put 2005., a dosad je primio i Plavi cvijet za svoj turističko-informativni cen tar 2004. godine, ali i dva Turistička cvijeta, nagradu koju dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora u su radnji s Hrvatskom radiote levizijom. Nagradu je, iznimno ponosan preuzeo umaški

gradonačelnik Vili Bas sanese. – To je najbolja potvr da našega rada i dokaz da smo na pravom putu i da je upravljanje destinaci jom zajednički cilj i interes svih sudionika u turizmu počevši od Grada, Turističke zajednice, turističkih tvrtki, svih obrtnika i privatnih iznajmljivača, a u konačnici i svih građana grada Umaga. Bez sinergije svih sudionika u turizmu nema napretka, ni razvoja destinacije kao turističkog odredišta i moti va dolaska gostiju. Umag je destinacija koja je odredila svoj razvojni put u spoju

KLASTERU SJEVEROZAPADNE ISTRE turizma i sporta kao motivu dolaska 365 dana u godini i na nama svima zajedno je da osiguramo potrebne uvjete i realiziramo pro jekt spoja sporta i turizma kroz cijelu godinu, kazao je gradonačelnik. Direktorica umaškog Sanda Bravar TZ-a Radizlović istakla je da nagrada predstavlja poti caj i obvezu za nastavak provođenja planiranih ak tivnosti u cilju stvaranja novih proizvoda, novih razloga dolazaka gostiju u destinaciju Umag, kao i daljnji rad na podizanju kvalitete usluga, izgradnje komunalne infrastrukture i cjelokupne turističke po nude u gradu Umagu. – Ovo nije samo nagrada TZ-a, već je Plavi cvijet rezultat zajedničkih napora koje ulažu svi oni koji stvaraju turističku po nudu u destinaciji Umag počevši od ugostitelja, pri vatnih iznajmljivača, ACI marine i Lučke kapetanije preko turističkih agencija i malih obiteljskih hotela sve do velikih hotelskih kompanija i Grada Umaga kao nosioca strateškog razvoja turizma, razvoja komunalne infrastrukture odnosno ukupne turističke ponude u destinaciji Umag, poručila je tom prilikom Bravar Radizlović. Svojim su Plavim cvi jetom iznimno zadovoljni i u Novigradu koji ga je prvi put dobio. U Dubrovniku ga je preuzeo gradonačelnik Novigrada Anteo Milos. Nagrada Novigradu tim više znači jer su ove go dine po prvi puta dosegli milijun noćenja, i to na 20. rođendan novigradskog TZ-a. – Novigrad je, osvojivši Plavi cvijet srebrnog sja ja, potvrdio svoju preda nost u održavanju visokih

standarda uređenosti, raznolikosti turističkougostiteljske ponude, udobnog smještaja i dobre informiranosti turista. Re zultat je to višegodišnjeg rada svih novigradskih turističkih djelatnika, te javnog i privatnog sektora, pa ova nagrada pripada svima njima, poručio je gradonačelnik Milos. - Jako smo ponosni i zadovoljni dosegnutim visokim drugim mjestom. Nagrada nam zaista mnogo znači jer je u ovoj kategoriji bilo mnogo gra dova koji su predstavljali jaku konkurenciju. Ovo je priznanje dokaz da se dugogodišnji rad i napor, ali i uloženi trud isplatio, i da je napokon prepoznat i od strane HTZ-a. Već dugi niz godina, Grad ulaže ve lika sredstva u izgradnju i uređenje, kako komunalne, tako i turističke infrastruk ture. Uređeni su prilazi gradu, obnovljena pročelja zgrada u starogradskoj jezgri, rekonstruirani su i uređeni mnogi parkovi koji daju poseban šarm gradu, izgrađena je nova sportska dvorana, uređene su plaže na širem području grada, kazala je direktorica novi gradskog TZ-a Vesna Fer enac. Osim toga, u zad nje četiri godine, mnogo je uloženo i u promociju: tis kani su novi promidžbeni materijali, razni vodiči, izrađene su nove internet stranice, otkupljene nove fotografije, snimljen je novi promotivni film o Novi gradu, postavljene su nove info table, odnosno city lights-i na širem području grada, izmijenjene su sve table dobrodošlice, a sve navedene materijale prati i novo vizualno rješenje. Od prošle godine Novigrad se može pohvaliti “Izvornim

Anteo MILOS, gradonačelnik Novigrada

Vili BASSANESE, gradonačelnik Umaga

novigradskim suvenirom”, koji na odgovarajući način promovira Novigrad kao turističku destinaciju. Re aliziran je projekt kulturnoturističkog karaktera, odnosno kulturno-povijes ni itinerer koji je gostima dao mogućnost da up oznaju, osjete i dožive dio bogate povijesti Novigrada. Osim destinacija, u klaster sjeverozapadne Is tre pristigao je i Turistički cvijet za inovativnost i raznovrsnost ponude za djecu koji je zaslužio je umaški Hotel Sol Garden Istra. Osim toga u akciji Hrvatske turističke zajed nice Čovjek-ključ uspjeha u turizmu nagrađen je vozač Marko Ćavarović iz Istraturistova turističkog naselje Polynesia. Velik broj priznanja dobili su i objekti Lagune Novigrad. Među najznačajnijim priznanjima vrijedi spomenuti priznanje Zoovera, najvećeg neovis nog turističkog portala u Europi kojeg su zaradili hotel Maestral i kampovi Sirena i Mareda. Također je i TripAdvisor, najveći svjetski web site za pu tovanja, dodijelio priznanje »Certificate of Excellence« za 2012. godinu hotelu Maestral. Hotel Maes tral i kamp Mareda dobit

nici su priznanja »Prijatelj okoliša« koje im je Mini starstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i gra diteljstva dodijelilo za raz doblje od 2011. do 2013. Sirena je ujedno zaslužila i priznanje Croatia’s Best Campsites 2013 kojeg dod jeljuje Kamping udruženja Hrvatske. Također je i slov enska medijska kuća speci jalizirana za kamping AAPress u suradnji s portalom Avtokampi.si na glasanju za naj kamp 2012. u kat egoriji Istra-veliki kampovi, najboljim kampom, prema broju pristiglih glasova, proglasila kamp Maredu, dok je Sirena osvojila treće mjesto. Zadnje u nizu priznan ja koje je pristiglo u klaster je nagrada Zlatna koza – Capra d’oro za 2012. koju dodjeljuje Turistička zajed nica Istarske županije za izniman doprinos u promi canju turizma. Osvojio ju je zlatni novigradski olimpi jac i ugostitelj Giovanni Cernogoraz koji je osvojio zlato na Olimpijskim igra ma u Londonu u streljačkoj disciplini trap. Nagradu je zaslužio jer je svojim medijskim istupima nakon pobjede doprinio promociji Novigrada, Istre i cijele Hr vatske.

KLASTER UMAG - NOVIGRAD - BRTONIGLA - BUJE KARAKTERIZIRA ZAJEDNIŠ

Temelj uspjeha zajedništvo interesa

Moderna organizacija i jednostavniji nastup na tržištu, a sve u cilju efikasnijeg poslovanja osnove su klastera u kojem sa zadovoljstvom participira čitav niz udruga

ŠTVO PET UDRUGA Barbara BAN, Alenka JURIČIĆ i Tanja KOCIJANČIĆ

laster Umag No vigrad - Br tonigla - Buje karakterizira iznimna pove zanost praktično svih sub jekata koji participiraju u »turističkom proizvodu« navedenog područja. Svijest da se samo zajedništvom postižu zapaženi rezul tati rezultirala je najprije stavranjem specifičnih udruga – vinara, masli nara, iznajmljivača, ugos titelja te turističkih vodiča da bi sve zajedno nakon nekog vremena doživjelo još jednu organizacijsku stepenicu – povezivanje u klaster. Organizacija je to koja istovremeno štiti ali i promiče svoje članice te na sebe preuzima određene specifične poslove koji dominantno i ne pripada ju u zonu interesa samih udruga. O specifičnosti svake pojedine uduge – članice kalstera za prvi broj Turističkog lista sjeveroza padne Istre progovorili su njihovi čelni ljudi.

Udruga vina Bujštine – Vini del Buiese Fini mozaik bogate vinske ponude, vinari Sje verozapadne Istre ove su godine zaokružili os nivanjem udruge Vina Bujštine – Vini del Buiese. Nova udruga okuplja 24 proizvođača, a glavni su joj ciljevi promocija teritorija, odnosno autohtonih sorti te bolji plasman na tržištu, ali i promocija vinskog tu rizma na ovom području. Prema riječima Morena Ivančića, predsjednika no voosnovane udruge vinara,

na njeno osnivanje utje cala je i velika koncentraci ja proizvođača na ovom području, kao i svijest da je ulazak u Europsku uniju velika prilika za istarsko vinarstvo te da je mogu spremno dočekati zajedno. A u udrugu su se uključili neki od ponajboljih istar skih i hrvatskih vinara poput Degrassija, Kabole, Coronice, Kozlovića, Rav alicca, Veralde, Prelca i Zigantea, te mlade snage Kraljević – CUJ, Ivančić, Sinković, Brajko, Gambal etto, Celega, Vina Veritas i Palčić. – Kao predsjednik želio bih naglasiti da ne pred stavljam samo udrugu Vina Bujštine – Vini del Buiese, već predstavljam sve one mlade vinare s našeg područja koji dobivaju sve više prostora na vinskoj sceni zahvaljujući onome što je u svim tim godinama napravila Vinistra, i zajed no s njom svi naši vinari, začetnici moderne priče istarskog vinarstva, kojima dugujemo jako puno, jer su otvorili vrata te napravili put nama i budućim gener acijama, naglasio je Ivančić te istaknuo kako je udruga i dio klastera SZ Istre unutar kojeg također žele pokušati maksimalno promovirati autohtone sorte malvaziju i teran. – Osim toga, uključujemo se u sve enogastro manifestacije koje se organiziraju u okviru klastera pa su tako naši vinari sa svojim vinima uključeni u Dane jadranskih lignji, Dane šparoga, Dane švoja i ostalo. Usto nam je vrlo važan i zajednički nastup na sajmovima u Hrvatskoj i inozemstvu te rad na zajedničkom mar

ketingu. Želja nam je tu riste koji se zanimaju za vinogradarstvo i vinarstvo, privući na »kućni prag«, u naše vinograde i vinarije, kazao je Ivančić te najavio kako u idućoj godini Klaster planira postavljanje signali zacije, smišljavanje oznaka za vinare klastera, a u planu je i povijesno istraživanje ovog vinsko-vinogradar skog područja te izrade vodiča vinara Bujštine.

Udruga iznajmljivača grada Umaga Punih deset godina rada ove je godine proslavi la Udruga iznajmljivača Grada Umaga čiji su članovi u tom periodu, uz ostalo, izdali jedan »ek sperimentalni« katalog, potom dva profesionalna kataloga iznajmljivača, ali i vlastiti suvenir, koji članovi nude gostima, te vlastiti internetski portal. Ova je udruga, prije tri godine, bila jedan od inicijatora osnivanja Hrvatske zajed nice udruga obiteljskog smještaja (HZUOS). – Kroz udruživanje se zalažemo da država iznajmljivačima prizna sva ona prava koja ostvaruju ostali turistički subjekti u Hrvatskoj. U tom smislu i mi direktno sudjelujemo u pregovorima i izradi do kumenata s kojima nastu pamo prema nadležnim državnim tijelima. Trenut no udružujemo gotovo 250 iznajmljivača, od približno njih 700 registriranih, pa slobodno možemo reći kako smo jedna od na jaktivnijih udruga u tom sektoru. Nerijetko nudimo pomoć iznajmljivačima

Flavio KMET Udruga maslinara Maslina

Dalibor ŠIROL Udruga ugostitelja Bujštine

Moreno IVANČIĆ Udruga vinara Bujštine

Boris BRAJKOVIĆ, Udruga iznajmljivača grada Umaga

Viliam NOVAK Udruga turističkih vodiča

Temelj uspjeha zajedništvo interesa

diljem Hrvatske, a prven stveno Istre, po pitanju formiranja, djelovan ja, tekućih aktivnosti i slično, rekao je Boris Brajković, tajnik umaške Udruge iznajmljivača navodeći kako u Udruzi nastoje iznajmljivačima dati zasluženo mjesto u kreiranju turističkog proizvoda u Umagu, ali i na razini cjelokupnog klastera Sjeverozapadne Istre. Isto tako, bavi se pitanjima kako zaštititi le galne iznajmljivače pred nelojalnom konkurencijom iznajmljivača na crno ili kako postići da se turističke inspekcije prema regis triranim iznajmljivačima postave preventivno, edu kativno i tek u krajnjoj mjeri represivno. Zalažu se da i stranci mogu legalno izna jmljivati svoje turističke ka pacitete pod istim uvjetima kao i domaći iznajmljivači čime će se riješiti dobar dio iznajmljivanja na crno, kao i za aktivno sudjelovanje u

kreiranju politike turizma, jednakopravno s ostalim subjektima, a što predviđa Master plan razvoja turiz ma Istre. – Nastojimo utje cati i na izmjenu pravne regulative što se tiče našeg turističkog sektora. Obiteljski smještaj je prav no veoma slabo reguliran. Zakoni kao recimo Zakon o ugostiteljstvu, o boravišnoj pristojbi, a posebno o turističkim zajednicama, iznajmljivače tretiraju kao turističke subjekte, ali regu liraju isključivo naše ob veze i dužnosti. Međutim, po svim ostalim osnovama nemamo ona prava koja imaju ostali turistički sub jekti, pravo nastupanja na javnim natječajima, ne par ticipiramo u beneficijama predviđenim za turističke subjekte, marginalizirani smo u procesu priprema, planiranja, izvođenja pa do odlučivanja u sektoru tu rizma, istaknuo je Brajković te dodao kako su otvoreni i

problemi plaćanja TV pris tojbe, prijava boravišta gos ta koja je dozvoljena samo TZ-ima i agencijama, a potrebno je izmijeniti i kri terije za izdavanja rješenja iznajmljivačima. Naime, nerealna je definicija ter mina iznajmljivanja od 3, 6 ili 12 mjeseci u uvjetima kada se paušal plaća za cijelu godinu. Ili brisanje svih smještajnih jedinica i njihova ponovna regis tracija u slučaju otkazivan ja samo jedne jedinice. Poboljšanjem uvjeta rada u sektoru obiteljskog smještaja, boljom regu lativom, usklađenim djelovanjem sa ostalim subjektima u turizmu te boljom organizacijom tog turističkog područja privat ni iznajmljivači bi produžiti svoju turističku sezonu i povećati svoju kvalitetu usluga, a time ćemo postići i bolji financijski efekt u tom turističkom, po broju postelja dominantnom sektoru. Obzirom da u

Umagu, u zadnje dvije go dine, imamo oko 62 dana godišnje popunjenosti, vidimo da imamo još po dosta rezervi i prostora za razvoj, zaključio je tajnik ove Udruge koja je zakupila internetsku aplikaciju za prijavu boravka gostiju. Uplatom članarine od 150 kuna godišnje, članovi do bivaju suvenire, pristup ovoj aplikaciji te pravo na stranicu na njihovu portalu.

Udruga maslinara Maslina – Ulivo Maslinovo ulje, proiz vedeno u Istri, spada u najbolja i najkvalitetnija maslinova ulja na svijetu. Njegova proizvodnja na Poluotoku piše stranice stare nekoliko tisuća go dina. Zbog posebnosti tla i klime, istarska zemlja vrlo je pogodna za uzgoj masline. Na njenim su se obalama još u antici nala

Temelj uspjeha zajedništvo interesa

Visoki standardi Uz najpoznatiji turizam područje sjeverozapadne Istre zadnjih je nekoliko desetljeća doživjelo i izniman rast kad je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, točnije maslinarstvo i vinogradarstvo. Iako je neprijeporna i činjenica kako se čitavim prostorom Istre, a posebno na dužobalnom pojasu od Savudrije do Vodnjana, prati vrlo sličan razvoj navedenih djelatnosti, ono što se može uočiti na “Bujštini” daleko je i iznad visokog istarskog prosjeka. Bez potrebe da ih izrjekom ističemo, na području Momjana se nalaze neke od apsolutno najdojmljivijih vinarija u Hrvatskoj. Što ne samo da se mogu pohvaliti izvrsnošću proizvoda, odnosno vina već svojom sadržanošću te arhitektonskim izričajem posjetitelje uglavnom ostavljaju - bez daha. Posvetimo li se uljarima, opet nailazimo na proizvođače koji su se prestižnim nagradama okitili i na najznačajnjim inozemnim sajmovima dok se maslinarska priredba u Krasici bez imalo lažne skromnosti može smatrati najkvalitetnijom u Hrvatskoj. zile uljare i ondašnji pogoni za proizvodnju amfora u kojima se prevozila ova dragocjena tekućina. U mediteranski zaljev to su ulje doveli Feničani. Grci su masline smatrali svetim voćem, dok su Rimljani vjerovali da maslinovo ulje i vino osiguravaju dug život i stoga su ga koristili u ve likim količinama, ne samo u kuhinji, već i kao preparat za tretmane ljepote. Posebnim tehnikama i s puno ljubavi, istar ska maslinova ulja dosežu savršenstvo okusa, mirisa i boje, koje su prepoznali vr hunski poznavatelji diljem planeta. Ono zauzima jed no od najvažnijih mjesta u istarskoj kuhinji, koje se savršeno isprepleće sa ri bom i školjkama, salatama, tjesteninom, mesnima jelima, marinadama, sve više i slasticama a sastavni je dio i istarske supe – za grijanog vina sa začinima i prepečenim kruhom. Mnogi istarski restorani i konobe poslužuju različite

vrste maslinovog ulja, a za vrijeme ručka ili večere može se odabrati jedna od niza sorti kao što su vrlo ci jenjena istarska bjelica, za tim črnica, buža, rošinjola, pendolino, leccino ili fran toio. Istra se ponosi nekim od najboljih masli novih ulja na svijetu – oko 40 proizvođača ekstra djevičanskog maslinovog ulja na popisu su vodiča Flos Olei, »biblije« za najbolja svjetska ekstra djevičanska maslinova ulja,

među kojima su mnoga upravo s područja klastera Umag - Novigrad - Brto nigla - Buje. Nažalost, zbog ekstremne i dugotrajne suše te visokih tempera tura, godina koja je iza nas najteža je za istarske ma slinare u posljednjih 20 i više godina. U Savudriji su ljetos pale dvije tuče pa su tamošnji maslinari morali biti zadovoljni s 20 posto planiranog uroda, dok se šteta na području Umaga kreće oko 50 posto, dozna jemo od predsjednika umaške Udruge maslinara Maslina – Ulivo Flavija Kmeta. Inače, na Umaštini masline uzgaja 200-tinjak obitelji, koje su članovi te udruge, a koje pod tom kul turom imaju 600 hektara, odnosno 250.000 stabala maslina. – Suša je lani uzela velik danak. Početak go dine, siječanj, kaže Kmet, za maslinare tog područja počeo je lijepo, ali već ih je u veljači pogodio iznimno hladan val u trajanju od dva tjedna. Nade su im se ostvarile pa su biljke usp jele to prebroditi, ali već na proljeće uočili su da imaju jako malo cvijeta. Već se tad znalo da će urod biti prosječan. Cvjetanje je pro teklo u idealnim uvjetima, temperature su bile um jerene i polovicom lipnja

vidjelo se da su se dobro oplodile. Višemjesečna suša ih je iscrpila. Potom je Umag krajem kolovoza pogodio orkanski vjetar s puno kiše i s tučom, koji je nanio ve like štete svim poljoprivred nicima. Masline, kojih ionako na stablu nije bilo puno, uglavnom su završile na podu, a na mnogim su mjestima stabla iščupana i tako trajno uništena, ob jasnio je ovogodišnji tijek sezone čelnik Masline – Uliva. Kmet posjeduje u naselju Seget dva maslinika s ukupno 1100 stabala. Na jprije je počeo berbu sorata leccino i pendolino, slijedile su buža, frantoio i črnica, a zadnja na redu bila je istar ska bjelica. Kmet je poh valio poljoprivrednike koji sade ovu kulturu, a poseb no pothvat privatnika koji je ove godine kod Crvenog Vrha nedaleko Savudrije na čak 80 hektara podignuo novi maslinik.

Udruga turističkih vodiča Umag Krajem ove godine na Bujštini je osnovana Udruga turističkih vodiča Umag (Bujštine) – Asso ciazione delle guide turis tiche Umago (del Buiese) čije je sjedište u Umagu. Cilj je nove udruge ujediniti sve vodiče sjeverozapadne Istre, ali i promicati, pro movirati i prezentirati destinacije cijelog ovog područja. Ujedno putem ove udruge turistički će se vodiči osobno usavršavati i podizati razinu stručnosti i profesionalnosti. Udruga trenutačno broji 12 licen ciranih turističkih vodiča s licencom vođenja po Istar skoj županiji. Inače, prema podacima Ureda za gosp

Temelj uspjeha zajedništvo interesa

odarstvo ispostave Umag macije kako postati vodič i na Bujštini ima 43 licencira član udruge, te informacije o na vodiča. svim zakonima i propisima - Članovi udruge mogu koji su važni za obavljanje biti svi koji imaju položenu ovog posla. Također na web licencu za turističkog stranici će biti dostupan vodiča za bilo koju popis svih članova. županiju i ne moraju biti – Cilj nam je osvijes s ovog područja. Udružili titi sugrađane o kulturnom smo se zbog boljeg bogatstvu kraja u strukovnog or kojem se nal ganiziranja aze, povezati članova te se s drugim bolje pov udrugama ezanosti vodiča iz s organi Istarske zacijama iz županije i udruga ključnih turističkog šire. Stoga za turizam sektora ćemo organ klastera užeg područja izirati edu Bujštine poput kacijske programe TZ-a, turističkih agen vođenja s usavršavanjem cija i gradova te Istarske i boljim upoznavanjem Županije radi unapređenja naše destinacije. Također, turističke ponude te organizirat ćemo radionice općenito za zaštitu struke, gdje ćemo moći razmijeniti ističe predsjednik udruge znanja i iskustva s ostalim udrugama vodiča na poziv Viliam Novak. U 2013. godinu udruga profesionalnih predavača želi dovršiti svoju web stran i stručnjaka koji uvelike icu koja je trenutno u izradi. mogu doprinijeti podizanju Na njoj će se naći infor razine kvalitete znanja na

području turističkog sek tora, zaključuje Novak.

Udruga ugostitelja Bujštine Ugostitelji s Bujštine oku pljeni su u Udruženje obrtnika Bujštine koje broji oko 1300 članova. Upravo je Sekcija za ugostiteljstvo i turizam najbrojnija te ima 290 članova. Unutar ove sekcije djeluju i podsekcije za Umag, Savudriju, Novi grad i Gornju Bujštinu. Bez obzira na rekordnu sezonu, nisu najzadovoljniji, a žale se na lošu potrošnju. – Unatoč povećanju broja gostiju financijski su rezultati u stalnom padu zbog utjecaja gospodarske krize. Pri tome inspekcijska služba svojim nadzorom ne pridonosi poboljšanju poslovanja. Uz to, najveći nam problem predstavlja nedostatak kvalitetne radne

snage u ugostiteljstvu, kaže nam pročelnik sekcije ugos titelja Dalibor Širol. Optimističniji nije ni kada je u pitanju 2013. godine jer se, kako kaže, gospodarskoj krizi ne na zire se kraj, zbog čega ugos titelji ne očekuju povećanje potrošnje. Dodaje i da ugostitelje, naime, najviše muči novi Zakon o fiskali zaciji. - Novi Zakon o fiskali zaciji predstavlja nepozna nicu, jer nisu stvoreni uvjeti za uvođenje fis kalizacije, te svi ugostitelji ne će biti jednako tretirani. Za kon će se lomiti na leđima is tarskih ugostitelja. Što se tiče smanjenja PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu od 2013. godine, kaže da ono neće pridonijeti smanjenju cijena zbog konstantnog rasta cijena ener genata i obveza prema lokalnoj up ravi i državi. Naime, ugos titelji plaćaju skupu indus trijsku cijenu energenata, zaključuje Širol.

Što se događa u sjeverozapadnoj Istri? 01.02. - 21.03. Wellness Moments Wellness Moments nude vam izvrsnu priliku da u ovim zimskim danima upoznate sve čari opuštanja u suvremenim wellness centrima Umaga i Novigrada.

01.02 - 23.03. Dani školjaka

Užitak u slasnom morskom zalogaju gurmani imaju prigodu iskusiti na prvim Danima školjaka. U ponudi restorana naći će se maštoviti meniji na bazi školjaka.

03. - 10.02. Istria Winter Cup Treće izdanje nogometnog turnira Istria Winter Cup uz sudjelovanje prvoligaških ekipa iz više zemalja.

16.02. Choco&Wine festival

Otkrijte nove trendove sljubljivanja čokolade sa vinom u Brtonigli.

02. - 10.03. Istarska rivijera ITF-ov turnir u kategoriji Futures u kategoriji seniora.

10. - 17.03. 26. Istraturist Open Teniski turnir do 12 godina starosti.

17. - 24.03. Perin memorijal

20. - 26.05. GMP Cup

Juniorski teniski turnir.

Teniski turnir u kategoriji seniora.

06.03. Trofej Umag Međunarodna biciklistička utrka.

14. - 17.03. Istarsko proljeće Međunarodna biciklistička utrka.

25.03. - 15.05. Dani istarskih šparoga

Sedmi Dani istarskih šparoga tijekom ožujka, travnja i svibnja omogućit će istinskim “šparogurmanima” uživanje u maštovitim, ukusnim i mirisnim delicijama spravljenim na bazi istarske samonikle šparoge.

22. - 26.04. WinDays konferencija Poslovno-tehnološka konferencija Microsoft WinDays održat će se u Umagu.

06. - 13.05. Rukometno proljeće u Umagu Finale Hrvatskog rukometnog kupa za seniore i seniorke, Kup veterana...

25.05. Umagination Veliki regionalni glazbeni spektakl Umagination održat će se na prostoru ATP dance arene u turističkom naselju Stella Maris nedaleko od Umaga.

www.coloursofistria.com

01.02. - 23.03.2013. A Casa Grupija, Umag Astarea, Brtonigla Badi LovreÄ?ica, Umag Bruno BaĹĄanija, Savudrija Ma-ni Umag Maruzzella Zambratija, Umag

www.coloursofistria.com

Navigare, Novigrad Porto Salvore, Savudrija San Benedetto Dajla, Novigrad Villa Rosetta restoran Maruzza, Zambratija, Umag Villa Vilola Zambratija, Umag