Filozofia Edukasaun

Page 1

“Educating Educating the mind without educating the heart is no education aat all” Aristoteles

FILOZOFIA EDUKASAUN

Pedro dos Santos Pájina | i


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Filozofia Edukasaun ©2017 husi Pedro dos Santos Dezeñu livru nia kapa oin no kotuk: Crisogno Soares Freitas Pereira Instituto Católico Para a Formação de Professores - Baucau Diocese de Baucau, Timor-Leste Edisaun dahuluk

Pájina | ii


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Índise Índise .................................................................................................................................... iii Lia maklokek ........................................................................................................................v I.

Introdusaun .............................................................................................................1 1.1. Karakterístiku pensamentu filozófiku ......................................................................4 1.2. Objetivu unidade filozofia edukasaun iha ICFP Baucau .........................................5 1.3. Proveitu aprende filozofia edukasaun ......................................................................7

II.

Eskopu filozofia edukasaun ...................................................................................8

III.

Relasaun filozofia no filozofia edukasaun.............................................................8 3.1. Metafízika ................................................................................................................9 3.2. Epistemolojia ..........................................................................................................10 3.3. Lójika ......................................................................................................................11 3.4. Étika ........................................................................................................................12 3.5. Axiolojia .................................................................................................................12

IV.

Métodu filozofia edukasaun ..................................................................................13

V.

Teória filozofia edukasaun ....................................................................................15 5.1. Konstrutivizmu .......................................................................................................16 5.2. Progresivizmu, pragmatizmu no rekonstruksionizmu ............................................16 5.2.1. Progresivizmu ........................................................................................16 5.2.2. Pragmatizmu ..........................................................................................17 5.2.3. Rekonstruksionizmu ..............................................................................19 5.3. Filozofia edukasaun ideializmu no realizmu ..........................................................20

Pájina | iii


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

5.3.1. Ideializmu ..............................................................................................20 5.3.1.1. Ideializmu iha kontestu edukasaun ...........................................23 5.3.2. Edukasaun realizmu ...............................................................................24 VI.

Teória edukasaun ezistensializmu no eskolastisizmu .........................................25 6.1. Ezistensializmu .......................................................................................................25 6.2. Eskolastisizmu ........................................................................................................28

VII.

Pedagojia krítika: Paulo Freire ............................................................................29

VIII. Relevánsia teória filozofia edukasaun ba kontestu edukasaun Timor-Leste ...31 8.1. Relevánsia ...............................................................................................................31 8.2.Papél filozofia edukasaun ........................................................................................33 IX.

Reflesaun krítika ba edukasaun atuál Timor-Leste ...........................................36

X.

Konkluzaun no rekomendasaun ...........................................................................36

Referénsia ...........................................................................................................................38

Pájina | iv


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

LIA MAKLOKEK Obra ne’ebé autór aprezenta iha-ne’e nu’udar reflesaun akadémia ba edukasaun kontestuál iha Timor-Leste. Bainhira Timor-Leste hahú kaer ninia kuda talin rasik iha loron 20 fulan maiu 2002 buat hotu iha prosesu tranzisaun. Iha situasaun frajilidade nia laran buat hotu hahú hosi zero tanba destruisaun totál hosi militár Indonézia depoizde referendu ne’ebé monu iha loron 30 fulan agostu 1999. Edukasaun iha momentu ne’e sei adota sistema edukasaun oi-oin hanesan; Indonézia, Australia no Portugál. Timor-Leste seidauk iha sistema edukasaun rasik. Maski nune’e estadu Timor-Leste komesa hamriik ho nia sistema edukasaun rasik. Maibé, tanba kuran rekursu umanu no materiál edukasaun hamosu rezultadu aprendizajen ladún tasak no dook hosi ita hotu nia espektasaun.

Maski nune’e, Timor-Leste konsege hamriik no ultrapasa dezafiu sira hotu ho ajudasaun mundu internasionál. Liuhosi kolaborasaun hosi mundu internasionál, edukasaun hahú hetan ninia identidade lo-loos ne’ebé kontestuál no relevante ba karaktér Timoroan. Maski nune’e buat barak presiza dezenvolve no hadi’a atu atinje kualidade edukasaun ne’ebé di’ak no lori ema sai hosi estigma ‘iliterásia’ no ‘beik’. Edukasaun ne’ebé di’ak tenke lori ema ba moris ksolok, kria kondisaun ba ema atu ema bele moris ho dignu, harahun mentalidade atanizmu ba mentalidade forte ‘liurai’ hodi hadi’a nia-an no lori mudansa ba moris komunidade.

Instituto Católico para a Formação de Professores de Diocese de Baucau (ICFP - Baucau) ninia filozofia atu forma foin-sa’e Timoroan sai edukadór ne’ebé kualifikadu hodi hanorin labarik sira iha ensinu báziku, tanba edukasaun atu sai forte hahú hosi nivel ensinu báziku. Objetivu ida-ne’e mak ICFP Baucau fó formasaun ba foin-sa’e sira atu bele lori mudansa ba edukasaun nasionál. Realidade hatudu katak outcomes hosi ICFP Baucau kontribui maka’as ba edukasaun liuhosi sira-nia dedikasaun no profisionalizmu hodi hanorin ensinu báziku iha territóriu Timor tomak. Tempu la’o daudaun, ICFP institutu ida-ne’ebé servisu maka’as oferese benefísiu signifikante ba dezenvolvimentu nasionál, espesialmente iha zona edukasaun.

Haree hosi prosesu aprendizajen iha ICFP Baucau, matéria filozofia edukasaun sai nu’udar unidade importante tanba hanorin estudante sai ema ne’ebé krítiku, hatene analiza, bele foti desizaun mesak, no dezenvolve pensamentu lójiku. Iha obra ida-ne’e autór sita ka aprende hosi Pájina | v


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

peritu edukasaun no filózofu sira-nia ideia atu bele kapasita estudante sira-nia pensamentu no loron ida bele sai ema ne’ebé independente ba nia moris, sai edukadór ne’ebé krítiku ba situasaun reál ne’ebé nia hasoru.

Obra ne’e autór hakerek ho nia difikuldade tomak nu’udar ema, nune’e seidauk atinje ba ema hotu nia hakarak. Tanba ne’e, autór loke oportunidade ba ema hotu atu bele hato’o hanoin ka ideia nune’e bele dezenvolve di’ak liután iha futuru.

Baucau, 4 janeiru 2017 Pedro dos Santos

Pájina | vi


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

I. INTRODUSAUN Etimolojia liafuan filozofia mai hosi lian Gregu philoosophia (Φιλοσοφία). Philoosophia kompostu hosi liafuan philia (hadomi) no sophia (sabedouria ou lia-loos). Filozofia nia sentidu mak hadomi lia-loos ka sabedouria (Kebung, 2008). Liafuan philia no sophia indika ba esforsu umanu hodi buka lia-loos. Pontu kulminante ba esforsu ida-ne’e mak hodi atinji verdadeiru supremu (kebenaran tertinggi atau kebenaran sejati). Sentidu hosi verdadeiru supremu mak lialoos ida-ne’ebé aas liu no nu’udar referénsia fundamentál ba lia-loos hotu-hotu, verdadeiru supremu iha kontestu relijiaun hanaran Maromak (Ceunfin & Baghi, 2005).

Bazeia ba tradisaun filozofia antigu, Iha Diogenes Laertio no Cicero ninia obra manuskritu deklara, ema ne'ebé uza liafuan philoosophia ba dala uluk mak Pythagoras (Ceunfin & Baghi, 2005). Pythagoras utiliza liafuan ne'e hodi deskreve ema nia hakas-an tomak hodi buka sabedouria no lia-loos auténtiku. Maski nune'e, kodratu nu'udar ema ne'ebé nakonu ho limitasaun ezistensiál la bele no nunka sai na'in ba lia-loos ka sabedouria (truth proprietor) maibé ema nu'udar domin na'in ba lia-loos (truth lover). Tanba ne'e filozofia mak ema nia esperiénsia tomak (long life experiences) liuhosi asaun no razaun hodi hadomi lia-loos iha moris loron-loron. Nu’udar ema ne’ebé fiar na’in (human religious), sabedouria/lia-loos auténtiku mak ida-ne’ebé Aas Liu buat hotu. Kriadór no Na’in ba universu ka Maromak tanba Nia mak kauza prima ka evidénsia absolutu.

Lorens Bagus iha Kamus Filsafat deskreve evidénsia absolutu ba parte 4: ida-ne’ebé eziste lahó kauza (naturalmente eziste la liu hosi prosesu), estétika absolutu (referénsia ba beleza tomak ne’ebé iha), bondade absolutu (Di’ak tomak nia referénsia) no autoridade absolutu (Iha kbiit atu kria no halakon buat hotu ne’ebé eziste) (Bagus, 2005). Evidénsia absolutu hirak nu’udar indikasaun ezisténsia causa primum ou kauza sumpremu.

Liuhosi kapasidade intelektu, ema somente hakbesik-an ba lia-loos supremu maibé nunka atu atinje lia-loos ne'e ezistensialmente. Ema ho ninia limitasaun ezistensiál, nunka hatene totalmente lia-loos kona-ba ninia-an, buat hotu ne’ebé hale'u inklui lia-loos supremu ne’ebé eziste dook hosi orizonte pensamentu umana. Objetu filozofia mak totalidade realidade tomak (totality of reality). Tanba ne’e objetu filozofia boot liu ema nia kapasidade pensamentu Pájina | 1


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

(Kebung, 2008). Filozofia luku tama ba segredu universu ho dalan reflesaun, analiza no estudu iha koridór rasionál-lójiku. Entaun ita bele dehan la iha buat ida-ne’ebé segredu hodi deskobre inklui ezisténsia Maromak. Maski, laloran pensamentu umana hasoru barreira limitasaun maibé filozofia nafatin esforsu hodi hakbesik-an ba lia-loos liuhosi aprosimasaun filozofiku oi-oin.

Se filozofia dedika-an iha zona lia-loos, ita bele hato'o pergunta fundamentu ne'e ba nia, saida mak lia-loos? tuir Aristóteles, lia-loos mak 'adaequatio rei et intellectus' lia-loos mak adekuada entre realidade no intelektu. Buat ne'ebé mosu iha sujeitu nia hanoin eziste duni iha realidade konkretu. Buat ne'ebé ema hanoin iha ninia evidénsia konkretu. Ida-ne’e mak definisaun antigu kona-ba lia-loos no sei eziste to'o ohin loron.

Definisaun ne'e reforsa tan hosi filózofu boot rasionalizmu Fransa, René Descartes kona-ba cogito. Buat ne'ebé eziste iha ema nia hanoin automatikamente eziste mós iha realidade, tanba ema nunka hanoin ba buat ruma ne'ebé la eziste. Termu popular ne'ebé Descartes uza iha ninia deskrisaun tomak kona-ba filozofia rasionalizmu mak "cogito ergo sum" tradus ba Tetun no Inglés karik nune'e: 'ha'u hanoin nune'e ha'u iha/I think therefore I am (Tjahjadi, 2007, p. 23). Ema nia hanoin (res cogitans) kontein ho realidade (res extensa).

Ko’alia kona-ba filozofia edukasaun sei la sees hosi prinsípiu filozofia sira, tanba filozofia mak baze fundamentál ba filozofia edukasaun. Iha biban ida-ne’e autór hakarak foka liu ba filozofia edukasaun ho ninia prinsípiu sira, liuliu teória sira-ne’ebé tau atensaun maka’as ba reflesaun edukasaun iha mundu ohin loron. Filozofia edukasaun hakarak dezenvolve poténsia umanu hanesan; hanoin, vontade, sentimentu, no poténsia ezistensiál sira seluk. Liafuan seluk, filozofia edukasaun dezenvolve ema, olistikamente: kognitivu, afetivu no psikomotóriku.

Filozofia edukasaun ninia meta prinsipál mak atu pesoa umana bele realiza-an iha ninia viajen moris, nune’e sai ema ne'ebé hatene ninia destinu no atinji objetivu lo-loos nu'udar ema. Tanba ne’e edukasaun ninia meta mak prepara ema atu sai ema ne’ebé ‘unidade’ (konfia-an, fiel, komitmentu no konsistente), armonia (hanoin no asaun iha balansu, kaer metin prinsípiu, la fasil muda ou troka hanoin) no dinámika (halo mudansa hosi simples ba kompleksu) tantu iha zona kognitivu, emosionál no espirituál. Nune’e sai ema ne’ebé krítiku, analizadór, refletivu no hatene Pájina | 2


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

lori-an iha kualker kondisaun. Filozofia edukasaun halo reflesaun krítiku ba prosesu edukasaun universál no perspetiva mundu kona-ba moris. Atu atinji ida-ne’e presiza iha konseitu edukasaun ne’ebé loos, estratéjia no metodolojia hanorin ne’ebé di’ak no relevante.

Filozofia nu'udar parseiru íntima hodi lori filozofia edukasaun ba to'o ninia objetivu; hanorin ema atu sai ema loos, forma ema atu hanoin krítiku no hatene realiza-an (self realization) nu'udar ema rasionál. Filozofia edukasaun ninia vizaun ba pesoa umana hanesan buat ruma ne’ebé presiza ‘enxe’ nune’e bele hakbiit nia sai ema ne’ebé forte iha koñesimentu no riku iha reflesaun. Ida-ne’e mak mudansa no rekonstrusaun umana hosi tabula rasa (John Locke) “a child is as formless as a blank slate” (Duschinksky, 2012, p. 509) ba tabula plena ka innatism the mind is born already in possession of certain knowledge (J.J. Rousseau).

Atu ita-nia kompriensaun kle’an kona-ba filozofia edukasaun, ba dala uluk presiza estuda kle’an filózofu antigu sira-nia ideias kona-ba ezisténsia natura (istória no introdusaun ba filozofia). Sira-ne’e mak nu’udar pioneiru inisiadór reflesaun filozófiku kona-ba mundu no ninia ezisténsia tomak. Buka atu hatene tanbasá mak mundu ne’e eziste. Filózofu sira-ne’e mak: 1. Thales: Bee mak prinsípiu fundamentál (arche) ba ezisténsia tomak. Bee mak halo ema no buat hotu bele moris. 2. Anaximenes: Buat hotu bele moris tanba ar ka anin. 3. Anaximandros: Reflesaun teolójiku kona-ba buat ida nia ezisténsia mai hosi idane’ebé la iha rohan (to apeiron). 4. Herakleitu: Ahi mak baze fundamentál ne’ebé halo buat hotu eziste no sempre lori mudansa. Herakleitu dehan buat hotu nia ezisténsia sempre hetan mudansa hanesan bee ne’ebé suli, nunka hela metin iha nia fatin (panta rhei). 5. Parmenides: Baze ba ezisténsia tomak mak ‘iha’. Iha ida-ne’e mak nu’udar kondisaun ne’ebé iha nia karákter ida no la muda (monizmu radikál). 6. Pythagoras: Ko’alia kona-ba númeru. Buat hotu ne’ebé eziste hahú hosi ninia inisia, kuandu la iha inisiasaun buat hotu mamuk. 7. Empedokles: (Pluralizmu). Baze ba buat hotu nia ezisténsia mak kompostu hosi buat haat (4); bee, rai, ahi no ar. Ema moris tanba forma hosi aspetu fundamentál haat ne’e. Pájina | 3


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Filózofu sira-ne’e esplika ezisténsia universu hosi perspetiva natura. Tanba ne'e hanaran sira filózofu naturalizmu (filozofia naturalizmu). Objetivu filozofia naturalizmu atu fornese koñesimentu liuhosi dalan prinsípiu evidénsia "buat ne'ebé hatuda-an no sai konkretu loos iha sujeitu nia vizaun" (Koten, 2009). Filozofia edukasaun hatuur nia abut iha kontestu ida-ne’ebé ema komesa buka hatene orijen hosi ezisténsia (Santos, 2010). Entaun ita bele husu ba ita-nia-an rasik "koñesimentu mai hosi ne'ebé no hahú bainhira? Pergunta ida-ne’e mak nu’udar referénsia ba prosesu aprendizajen filozofia edukasaun iha Instituto Católico para Formação de Professores Diocese de Baucau (ICFP Diocese de Baucau).

1.1. Karákterístiku pensamentu filozófiku Profesór Konrad Kebung iha ninia livru “Filsafat Itu Indah” deskreve pontu hitu (7) karákter pensamentu filozófiku: 1. Hanoin radikál Hanoin no ke’e to'o problema nia hún no abut. Hanoin kle'an to'o hetan tanbasá problema ida bele mosu.

2. Hanoin universál Filozofia hatuur-an iha esperiénsia jerál umana nian (haree objetu filozofia nu’udar totalidade realidade tomak). Ne'e duni ema nia hanoin mós la bele parsiál maibé universál. Estuda no reflete ba posibilidade hotu kona-ba problema ezistensiál. Halo reflesaun ba buat hotu, buka atu deskobre akontesimentu ida nian vantajen no dezvantajen. Hanoin universál hodi la taka-an ba barreira relativizmu no vizaun subjetivizmu.

3. Koerente no konsistente Hanoin koerente katak hanoin tuir regra, hanoin ne'ebé loos no buka ninia posibilidade relasaun ho asuntu seluk. Konsistente nia sentidu katak iha hanoin/ideia ida nia laran no la iha kontradisaun ne'ebé hamosu konfuzaun. Konsistente, la fasil atu muda ou troka hanoin ka desizaun ruma.

4. Sistemátiku Pájina | 4


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Hanoin sistemátiku mak vizaun/ideia ne'ebé ita analiza tenke iha relasaun ne'ebé ordenadu ho objetivu relevante.

5. Kompriensivu (totalmente) Filozofia nakloke-an ba totalidade realidade tomak. Hanoin krítiku no analiza ba totalidade tomak ne’ebé iha posibilidade influénsia ka kauza ba buat ida.

6. Livre Filózofu auténtiku tenke hanoin ho livre lahó obrigasaun no brani foti desizaun ho loos no livre. Livre esplora no hato’o ideia ka argumentu sira iha espasu públiku maibé presiza fó responsabilidade bazeia ba data ka fonte ruma.

7. Responsabilidade Obrigasaun atu fó responsabilidade ba ita-nia obra no hanoin rasik. Aprende oinsá fó krítika ne’ebé loos, tanba iha realidade moris ema barak hatene de’it krítika maibé nunka fó sujestaun ka solusaun atu hadi’ak.

Marcos Aurelio, filózofu Roma akresenta tan katak karákter seluk filozofia nu'udar inan idane’ebé prontu atu fó ajuda no konsola atu nune'e oan sira bele haksolok nafatin iha sira-nia moris. Filózofu ne’e hakarak hateten katak filozofia eleva obra fundamentál ba ema nia moris, liuliu oinsá sai konsoladór ne’ebé hasai ema sai hosi problema ezistensiál. Iha papél seluk filozofia nu’udar inan ida-ne’ebé sempre taumatan no tulun nia ‘oan sira’ bainhira enfrenta dezafiu. Tanba ne’e, filozofia nu’udar inan ba siénsia hotu (Kebung, 2008).

1.2. Objetivu unidade filozofia edukasaun iha ICFP Baucau Filozofia edukasaun iha kontestu ICFP Baucau mak fó introdús teória filozofia ba estudante sira atu bele prátika oinsá halo mudansa iha prosesu ensinamentu hosi métodu tradisionál ba métodu aprendizajen ne'ebé sentradu iha estudante (Konf. Ministériu Edukasaun, 2014). Teória sirane’ebé estudante aprende iha unidade ida-ne’e hakarak kapasita no dezenvolve konesimentu atu gia estudante ho dalan loos, estimula sira-nia partisipasaun ativu iha prosesu aprendizajen no tranzmite lisaun tuir koridór akadémia. Unidade ida-ne'e fornese kapasitasaun fundamentál ba Pájina | 5


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

estudante sira atu bele hanoin krítiku kona-ba problema ne'ebé sira hasoru iha sira-nia prosesu aprendizajen. Hakbiit estudante ida-idak atu sai lider iha mundu edukasaun, espesialmente iha zona ensinu basizu no sai indivíduu ne’ebé garante kualidade akadémia iha nasaun Timor-Leste liuhosi dedikasaun totál nu’udar edukadór profisionál ho kualidade ne’ebé rekoñese internasionalmente (Handbook ICFP Baucau, 2016).

Iha parte seluk filozofia edukasaun aprezenta reflesaun krítiku akadémiku ba estudante sira atu sai edukadór ne'ebé matan nakloke no sensível ba edukasaun Timor-Leste ne’ebé agora daudaun sei iha faze dezenvolvimentu. Filozofia edukasaun mós hakarak eduka estudante sira atu bele tane aas valór umana no espirituál nu’udar ema Kristaun Katóliku. Kreda Katólika haruka nia sarani atu halo tuir Jesus Kristu nia hanorin no hahalok (imitatio Christi) hodi reflete virtude teolojiku fé, esperansa no karidade iha moris loron-loron. Prioridade seluk hakarak forma estudante sira atu sai lalenok ba sosiedade.

Filozofia edukasaun hakarak forma estudante sira atu bele tasak iha koñesimentu no maduru iha asaun. Filozofia edukasaun hakarak transforma estudante sira-nia-an no ema seluk nia moris hodi kompete iha mundu ohin loron ne'ebé nakonu ho multi-kompetisaun iha zona koñesimentu no informasaun teknolojia. Liután ida-ne’e, filozofia edukasaun bele dezenvolve karákter umana Timoroan (character buliding) no rekoñese-an nu'udar ema ne’ebé iha dignidade hodi halakon estigma atanizmu iha kontestu dezenvolvimentu nasionál.

Tanba ne'e, formasaun atu sai edukadór nu'udar vokasaun urjente ba ema tomak atu forma no dezenvolve hikas Timor-Leste nia dignidade umana ne'ebé konsege monu iha funu naruk ba libertasaun pátria. Ida-ne’e mak filozofia edukasaun ninia hakarak hodi lori transformasaun ba ema nia moris, liuliu sira-ne’ebé dedika-an tuir formasaun iha ICFP Diocese Baucau.

Filozofia edukasaun fornese teória aprendizajen relevante no kontestuál, oinsá estudante sira bele aprende no ikus mai aplika ba moris loron-loron iha sosiedade. Liuhosi dalan ida-ne’e, ICFP Baucau bele fó ninia kontribuisaun ba Timor-Leste ninia dezenvolvimentu edukasaun umana tuir ezijénsia no koridór nasionál ne’ebé ho dimensaun multikulturál. Tanba ne’e, filozofia edukasaun prienxe fatin importante atu aprende durante formasaun nia laran (Konf. Handbook, Pájina | 6


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

2017, p. 28). Ikus mai lori frutu ne'ebé di’ak hodi kontribui ba prosesu aprendizajen iha TimorLeste, liuliu fornese prosesu hanorin ne’ebé olístiku no integradu iha nivel ensinu báziku iha Timor laran tomak.

1.3. Proveitu aprende filozofia edukasaun Aprende filozofia nu’udar siénsia no vizaun moris ne’ebé fornese proveitu lubuk ida hodi kapasita ema nia dezenvolvimentu olístiku ne’ebé integradu tantu kognitivu, afetivu no psikomotóriku. Proveitu filozofia sei sai ‘viaticum’ ba ema nia jornada moris hodi atinji objetivu moris ne’ebé dignu, auténtiku no loos. Proveitu filozofia mak tuir mai ne’e: 1. Filozofia tulun ema atu kompriende katak buat ruma la manifesta-an lo-loos hanesan buat ne’ebé ita haree. 2. Filozofia tulun ema atu kompriende no koñese ita-nia-an rasik (self knowledge) no mundu ne’ebé ita liu, la’o daudaun no sei mai. 3. Filozofia halo ema sai krítiku no analizadór. 4. Filozofia dezenvolve kapasidade umana liuhosi: a) Interpreta no analiza ho loos no ezatu b) Hatene distinge argumentu ne’ebé di’ak no aat c) Hato’o ideias ho klaru, estruturadu no organizadu d) Haree ba buat hotu ho vizaun ne’ebé luan ka globál e) Aprezenta ideias ho kuidadu no vizaun diferente 5. Filozofia fornese kapasidade atu kuidadu pensamentu rasik no ema nia hanoin ho dalan krítiku.

Filozofia kapasita ema atu bele responde pergunta fundamentál kona-ba ema ne’ebé la pertense ba autoridade metodolojia siénsia espesífiku. Filozofia ajuda hodi hakle’an pergunta prinsipál ema nian kona-ba realidade (filozofia teorétika) no ninia responsabilidade tomak (filozofia práxis). Kapasidade hirak ne’e estuda liuhosi dalan sistematikamente no istória (history).

Dalan dahuluk, dalan sistematikamente. Sentidu, katak filozofia fornese métodu di’ak hodi rezolve problema ezistensiál kona-ba ema, prinsípiu/báze lia-loos no koñesimentu tantu bainbain no akadémia, espesialmente kona-ba responsabilidade, justisa no seluk tan. Dalan daruak, Pájina | 7


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

dalan istória. Liuhosi dalan ida-ne’e ema aprende atu hakle’an, fó krítika ba resposta hotu ne’ebé hato’o hosi peritu ka sientísta sira. Razaun, tanba iha mundu ne’e, la iha ema ida-ne’ebé bele garante lialoos ida. Bele haree métodu dubium metodicum (métodu deskonfia ba buat hotu) no si fallor sum (karik ha’u halo sala, ha’u eziste: If I make mistakes, I exist).

II. ESKOPU FILOZOFIA EDUKASAUN Siénsia hotu-hotu iha ninia eskopu estudu ka ruang lingkup. Eskopu ne’e importante tanba bele fó roman ba ema hodi hatene siénsia ida-idak nia pontu determinasaun. Liafuan seluk ne’ebé baibain uza mak limitasaun problema (pembatasan masalah). Tanba ne’e, filozofia edukasaun nu’udar siénsia ida, iha mós ninia eskopu ka ruang lingkup deskrisaun. Eskopu filozofia edukasaun mak tuir mai ne’e: 1.

Fó formulasaun ne’ebé kle’an kona-ba natura no karakterístika edukasaun (the nature of education) liuhosi teória filozofia.

2.

Formula karakterístika natura umana nu’udar sujeitu no objetu edukasaun (the nature of man).

3.

Formulasaun teória sira iha unidade ida-ne’e teória ne'ebé kontestuál no relevante ba edukasaun atuál Timor-Leste, liuliu foka ba ensinamentu filozófiku ne'ebé sentradu iha estudante (student-cented learning).

4.

Deskreve relasaun entre filozofia, filozofia edukasaun no teória edukasaun.

5.

Deskreve relasaun filozofia edukasaun no kultura Timor-Leste.

6.

Ikus mai rekomendasaun no konkluzaun sira.

Bazeia ba pontu sira iha leten, bele konklui katak ida-ne’ebé hola parte ba eskopu filozofia edukasaun mak aspetu hotu ne’ebé iha relasaun ho ema nia haka’as-an hodi kompriende natura edukasaun ne’e rasik, oinsá realiza polítika edukasaun ne’ebé di’ak no atinji objetivu edukasaun tuir dalan edukasaun ne’ebé loos, kontestuál no relevante.

III. RELASAUN FILOZOFIA NO FILOZOFIA EDUKASAUN Relasaun entre filozofia no filozofia edukasaun hakesi-an iha prinsípiu lia-loos nian. Filozofia ho ninia objetu ne'ebé ilimitada hamaluk jornada filozofia edukasaun hodi hakbesik-an ba lia-loos supremu ne'ebé sai nu'udar 'buka finál ida' ba filozofia ninia ezisténsia tomak. Oinsá atu hatene Pájina | 8


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

buat rua ne'e ninia relasaun ba malu, ita bele empresta Joseph Ratzinger (Papa Bento XVI) ninia analojia kona-ba "liras rua". Manu ida nunka semo ba nia objetivu kuandu liras ida hetan problema.

Filozofia no filozofia edukasaun mós hanesan liras rua ne'ebé iha ligasaun fundamentál hodi lori ema ba objetivu moris ne'ebé loos. Filozofia halo analizasaun ba buat hotu ho profundu no luku tama realidade tomak ne'ebé eziste. Tanba ne'e mak lia-loos ba filozofia mak lia-loos universál ne'ebé dala barak kontráriu ho lia-loos relativu hosi siénsia espesífiku balu.

Atu hatene kle'an liután filozofia no filozofia edukasaun ninia relasaun ba malu filozofia aprezenta sasulik filozofia balu ne'ebé tulun ita hodi kompriende sentidu edukasaun ne'ebé loos no adekuadu. Sasulik sira-ne’e mak metafízika, epistemolojia, lójika, étika no axiolojia.

3.1. Metafízika Metafízika mai hosi liafuan ta meta (liu tiha, iha leten ta physika (fízika). Aristóteles (384-322 m.K) hanaran metafízika nu'udar filozofia dahuluk (prote phyloosophia). Aristóteles mós nu'udar pioneiru prinsipál ba metafízika. Estuda kona-ba prinsípiu fundamentál ne'ebé eziste iha universu. Buka atu hatene saida mak eziste liu tiha matéria konkretu. Iha kontestu substánsia umana, ema kompostu hosi isin no klamar. Matéria no espíritu. Metafízika ninia papel mak esforsu hodi buka hatene klamar ninia ezisténsia. Saida mak klamar? Forma klamar ne'e oinsá? Klamar moris iha-ne’ebé no oinsá? Bainhira metafízika radikál bá buka buat ne'ebé materiálizmu ne’e dehan irrasionál, iha momentu ne'e filozofia edukasaun firmi hodi liberta ema ninia realidade tomak (isin no klamar). Ba filozofia edukasaun, isin no klamar aspetu integradu ne’ebé forma ema ida sai ema kompletu. Buat rua ne’e, iha valór hanesan iha mundu edukasaun.

Filozofia edukasaun tulun ema atu bele realiza ninia-an, tanba edukasaun auténtiku mak tulun ema atu bele realiza-an (Ideializmu, Eskolastizmu no realizmu balu). Iha sorin seluk, iha sasulik ne'ebé buka atu valóriza de’it buat ne'e konkretu/matéria (Naturalizmu, materializmu, eksprementalizmu, pragmatizmu no realizmu balu). Iha-ne’e mós, filozofia edukasaun bele tulun sira atu nune'e la bele monu ba tendénsia dualizmu kona-ba ema (haree Plato no Pythagoras).

Pájina | 9


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

3.2. Epistemolojia Epistemolojia mai hosi lian Gregu episteme (koñesimentu) no logos (siénsia, liafuan, pensamentu). Epistemolojia estuda koñesimentu sistemátiku kona-ba validade no lialoos koñesimentu sira. Epistemolojia nu'udar sasulik filozofia ne'ebé analiza kona-ba oinsá koñesimentu bele akontese, buka hatene fonte koñesimentu, koñesimentu hahú hosi ne'ebé no ho instrumentu saida. Epistemolojia mós sei fó importánsia kona-ba métodu koñesimentu (Bernard Hayon, 2009).

Epistemolojikamente fonte koñesimentu ne'ebé loos mak tuir mai ne'e; kakutak, esperiénsia, kombinasaun kakutak no esperiénsia no intuisaun (lia-loos simples no direta). Modelu epistemolojia kona-ba koñesimentu mak rasionalizmu, empirizmu, rasionalizmu krítiku, pozitivizmu, fenomenolojia no seluk tan. Sasulik hirak ne'e, buka atu justifika oinsá koñesimentu ida bele dehan loos no válidu. Iha-ne’e mós importante liu aprezenta teória kona-ba lia-loos.

Jeralmente iha teória 4 kona-ba koñesimentu ne'ebé loos no válidu:

a. Koerénsia Buat ida bele loos, bainhira iha konsisténsia no hakesi-an ho lia-loos universál. Lialoos partikular no parsiál nunka justifika ninia verdadeiru universalmente tanba konsidera nu’udar verdadeiru relativu ne’ebé ninia lejitimidade limita iha bareira kontestuál no kulturál. Ezemplu, lia-loos balu ne’ebé válidu iha Timor-Leste la bele/nunka sai lia-loos universál. Baku labarik iha eskola iha kontestu Timor-Leste atu nia bele aprende ho sériu no la bele nakar tan. Maibé, iha kontestu Australia baku estudante ne’e krime no tenke hatán iha Tribunál. Entaun asaun “baku labarik” la koerente ho lia-loos universál.

b. Korrespondente Buat ida bele loos, bainhira nia ezatu ho faktu ne'ebé konkretu. Hatudu evidénsia klara entre pensamentu no realidade.

c. Pragmatizmu Pájina | 10


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Buat ruma bele dehan loos bainhira ninia konsekuénsia fornese benefísiu ba ema nia moris no hatudu evidénsia konkretu fizikamente.

d. Eskeptisizmu Ita bele buka lia-loos liuhosi dalan akadémia no la iha lia-loos ida-ne’ebé kompletu (Smith, 1997). Termu ne’e tau importánsia kona-ba relativizmu lia-loos. Iha-ne’e, kestaun lia-loos depende ba pontudevista sujeitu ne’ebé observa. Iha sorin seluk, teória hotu-hotu prontu atu ema seluk fó sala liuhosi justifikasaun faktu, estudu no peskiza (haree teória falsifikasaun Karl Raimund Popper, Dubium methodicum Descartes) (Baghi, 2009).

3.3. Lójika Lójika mak sasulik filozofia ne'ebé ko'alia kona-ba oinsá ema bele hanoin loos, krítiku no lójiku. Lójika sei fahe ba parte rua; lójika materiál no lójika formál (Kebung, 2008). Lójika materiál foka liu ba lia-loos/faktu hosi hanoin/argumentu ruma. Lójika materiál haree liu validade no lialoos episteme. Lójika formál ko'alia liu kona-ba argumentu ne'ebé loos tuir kaidah/regra lójika. Argumentu ida loos, bainhira tuir regra silojizmu Aristóteles [premis maiór, menór no foti konkluzaun ida-ne’ebé formalmente loos].

Ezemplu lójika formál silojizmu Aristóteles; 1. Plantasaun hotu presiza bee (Premis maiór [PM]) Ai-funan roza plantasaun ida (Premis menór [Pm]) Ai-funan roza presiza bee (Konkluzaun [K])

2. Sidadaun hotu ne'ebé tama ona terseira idade tuir Konstituisaun RDTL tenke simu subsídiu hosi estadu (PM). Matias Timoroan ida-ne’ebé tama ona terseira idade (Pm. Entaun ninia konkluzaun Matias tenke simu subsídiu terseira idade nian hosi estadu RDTL (K).

Pájina | 11


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Ezemplu seluk hosi profesór Konrad Kebung, dosente filozofia hosi STFK Ledalero kona-ba ‘hemu tua barak no tama lalehan’.

3. Bainhira hemu tua barak, ita sei lanu lalais; Bainhira ita lanu, ita ba toba no toba dukur tiha; ita nonook la-halo sala ida; bainhira ita la-halo sala, ita sei tama lalehan. Argumentu ne'e ninia konkluzaun mak hemu tua barak atu nune'e ita bele tama ba lalehan.

3.4. Étika Étika nu’udar sasulik filozofia ne'ebé deskreve kona-ba ema nia hahalok, atitude, valór no norma. Sókrates (469-399 m.K) filózofu boot Gregu nian ne'ebé haree étika ninia objetivu mak atu ema bele atinji virtude (areté) moris ksolok. Sókrates hanorin ba ema hotu atu sai ema ne'ebé profisionál no domina zona ne'ebé foti/hola maski simples. Iha parte akadémia nian, Sókrates dehan "atu ema hotu domina nia zona nune'e bele lori ema ba hakbesik lia-loos auténtiku" (Madung & Budi Kleden, 2009, p. 176-177). Sókrates mós konvida ita atu sai edukadór ne'ebé nakonu ho virtude no domina ninia zona espesialidade nu'udar edukadór. Filozofia étika/morál fó impaktu boot ba formasaun umana iha prosesu aprendizajen tomak, tanba objetivu edukasaun mak dezenvolvimentu no transformasaun hahalok ema nian (Ceunfin, 2005). Étika ninia hanorin prinsipál mak halo hahalok di’ak ba ema seluk. Adagium étika Tionghoa dehan 'la bele halo ba ema seluk buat ne'ebé ita boot la kohi atu ema seluk halo ba o'.

3.5. Axiolojia Axiolojia mai hosi lian Gregu axios (buat ne'ebé iha folin ka iha valór). Unidade ida-ne’e, antigu liu ne'ebé mosu iha Plato nia hanoin kona-ba ideia ka bondade (kebaikan) (Kebung, 2008). No iha mundu ohin loron, unidade ne'ebé inklina-an iha axiolojia mak étika, siénsia valór no estétika. Loos duni katak axiolojia ninian liña operasaun mak ko'alia kona-ba valór, furak, di’ak no aat maibé mós nia sempre la'o iha karákter subjetivu no objektivu. a) Subjetivu: Analiza/haree ba buat ruma depende sujeitu ninia pontudevista. Iha parte ne'e hamosu tendénsia manipulasaun ba faktu. b) Objetivu: Observa ka analiza buat ruma bazeia ba faktu konkretu. Objetivizmu ezije onestidade no transparénsia ba kauza ka problema ne'ebé sujeitu haree. Pájina | 12


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

IV. MÉTODU FILOZOFIA EDUKASAUN Métodu mai hosi lian Gregu methodos. Divide ba parte rua (2); metha no hodos. Metha signifika atinje, too no liu. Hodos nia sentidu maneira ka dalan. Tanba ne’e, methodos/métodu nia sentidu mak maneira ka dalan ne’ebé uza hodi atinje ka to’o objetivu ida. Métodu importante liu iha siénsia koñesimentu ida, atu nune'e bele atinji objetivu siénsia ne'ebé loos no bele la’o iha koridór sientífiku ida. Nune'e mós, filozofia edukasaun iha ninia estudu presiza métodu sira. Métodu filozofia edukasaun mak métodu rasionalístika, empírika, intuisaun, reflektivu, istória, analiza sintetiza no métodu hermeneútika (Mansur, 2013).

1. Rasionalístika Rasionalístika, sasulik ida-ne’ebé fó importánsia de’it ba ratio/razaun. Buat hotu ne'ebé sujeitu analiza bazeia ba razaun (bele kompriende ho kakutak ka lójiku). Etapa hanoin rasionál; La-simu leet de’it buat ruma ne'ebé seidauk iha prova; hahú hosi buat ne'ebé simples ba kompleksu; Halo analiza no krítika ho kuidadu; Deskreve problema ho kompletu no halo mós re-analizasaun jerál.

2. Empírika Métodu ida-ne’ebé analiza no observa fenómenu sira bazeia ba esperiénsia, observasaun, peskiza no esperimentu. Empirika katak asaun konkretu ne’ebé sujeitu halo atu atinje solusaun ne’ebé kredibel tuir koridór siénsia.

3. Intuisaun Intuisaun parte importante ida hosi ema nia ezisténsia tomak, hakesi-an ho ema ninia natura nu'udar animál rasionál ne'ebé iha karizma no espíritu atu hatene buat ruma ne'ebé sei akontese. Intuisaun ninia nivel aas liu duke intelektu. Intuisaun ida-ne’e, susar atu justifika liuhosi dalan empírika, susar mós atu sukat ninia kualidade no intensidade. Tanba ne'e, dalaruma métodu ne'e hasees tiha hosi mundu siénsia koñesimentu. Maski nune'e, filozofia edukasaun foti ida-ne’e nu'udar métodu importante atu hatene no kompriende ema nia koñesimentu iha prosesu transformasaun.

Pájina | 13


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

4. Refletivu Métodu ne'e tau importánsia ba reflesaun. Métodu refletivu hahú bainhira ema admira ba fenómenu ruma ne'ebé eziste no hamosu pergunta variedade kona-ba sira-nia ezisténsia. Liuhosi dalan reflesaun, problema sira bele rezolve. Reflesaun sei lori dalan ksolok no fó vantajen ba moris. Problema edukasaun kontinua eziste no presiza inovasaun ba kualkér aspetu, nune'e edukasaun bele reflete ba moris kontestuál no situasaun ambientál tomak.

5. Istórika Métodu ne'e atu responde ba problema edukasaun atuál ne'ebé dalaruma edukadór sira defende status quo maski sistema edukasaun kontinua dezenvolve no sempre hetan mudansa. Métodu ne'e, normalmente hahú hosi teze, antíteze no sínteze.

Ezemplu 1: 1. Teze: Mundu ne’e kabuar no sentru ba universu. 2. Anti teze: Loro-matan nu’udar sentru ba universu, la’os mundu. 3. Sinteze: Mundu ne’e kabuar maibé la’os sentru ba universu. Sentru ba universu mak loro-matan.

Ezemplu 2: 1. Teze: Baku estudante kontra direitu umanu. 2. Anti teze: Maibé baku lahó nervu, la iha kanek la kontra direitu umanu. 3. Sinteze: Tipu baku labarik la’os hotu-hotu kontra direitu umanu.

6. Analítika-sintétika Métodu ne'e utiliza aprosimasaun rasionál no lójika liuhosi pensamentu indutivu no dedutivu no mós analiza akadémia. Ezemplu hosi pensamentu indutivu: Livru filozofia ne’ebé boot no mahar ne’e folin karu Livru matematika ne’ebé boot no mahar ne’e folin karu Konkluzaun: Livru hotu ne'ebé boot no mahar ne'e folin karu. Pájina | 14


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Ezemplu pensamentu dedutivu: Premis maiór: Feto hotu-hotu hatene hadomi Premis menór: Maria feto ida Konkluzaun: Maria hatene hadomi.

7. Analiza língua no analiza konseitu Analiza língua nu'udar esforsu ida atu kompriende buat ruma liuhosi ema nia linguajen. Métodu ne'e halo interpretasaun ba argumentu sira hodi buka hatene liafuan ida nia sentidu lo-loos. Analiza konseitu mak oinsá halo analizasaun ba konseitu/termu ruma ne'ebé sai xave prinsipál ba kazu ka problema ruma. Iha-ne’e, analiza língua halo interpretasaun ba ema nia linguajen no analiza konseitu oinsá halo klarifika konseitu ruma ne'ebé ema seidauk kompriende.

8. Métodu hermeneútika Métodu ne'e nia funsaun mak halo interpretasaun ba ideia/doutrina ruma bazeia ba testu ka oinsá lori sai testu ba kontestu reál. Ezemplu kona-ba kurríkulu foun Timor-Leste ne'ebé deklara katak formadór/edukadór sira presiza hanorin estudante ho aprosimasaun student-centred learning. Bazeia ba métodu hermeneútika formadór/edukadór sira lori sai testu (kurríkulu nia orden iha livru laran) hodi aplika métodu hanorin student-centered learning iha aula laran.

V. TEÓRIA FILOZOFIA EDUKASAUN Iha mundu kontemporánea ohin loron, teória lubuk ida mak ko'alia kona-ba dezenvolvimentu edukasaun umana hosi perspetiva oin-oin. Iha sesaun ida-ne’e, sei foti de’it teória sira-ne’ebé urjente liu no relevante ba kontestu edukasaun Timor-Leste. Teória hirak ne'ebé sei esplika tuir mai iha relasaun fundamentál ho ezijénsia Kurríkulu Nasionál ne'ebé foka liu student-centered learning approach. Ida-ne’e mak razaun tanbasá teória ne'e importante no urjente atu tranzmite.

Pájina | 15


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

5.1. Konstrutivizmu Teória konstrutivizmu aprezenta hosi Vygotsky no Piaget ho term constructivism. Saida mak konstrutivizmu? Konstrutivizmu define katak ema hotu-hotu iha ona koñesimentu ka kapasidade dezde ema ne’e moris mai iha mundu (Suparno, 2001). Iha mundu edukasaun manorin nia papél mak sai fasilitadór hodi konstrui estudante nia matenek ka abilidade ne'ebé eziste ona liuhosi dalan husu no hatán, diálogu, servisu grupu, métodu inquiry no atrai estudante atu sira bele konstrui sira-nia ideia ho partisipasaun ativu iha aula aprendizajen (Hein, 1991).

Konstrutivizmu relevante liu ba prosesu aprendizajen iha Timor-Leste tanba teória ne'e hanorin edukadór/inan-aman no ajente eskolár seluk atu respeitu labarik sira-nia ideia, valoriza estudante nia esperiénsia no koñesimentu (Dos Santos, 2013).

Konstrutivizmu hafahe ba parte rua;

konstrutivizmu personál/psikologis (Piaget) no sosiál (Vygotsky). Tuir konstrutivizmu personál, ema/estudante individualmente konstrui mesak ninia koñesimentu bazeia ba esperiénsia ka fenómenu ne'ebé nia hasoru (Fosnot, 2009). Sorin seluk, konstrutivizmu sosiál, alende individuál prosesu koñesimentu ka aprendizajen indivíduu hetan influénsia fundamentál hosi ema seluk (sosiál). Indivíduu aprende buat ruma hosi ema seluk, tanba ne'e métodu diskusaun no kolaborasaun sai importante iha konstrutivizmu sosiál.

Vygotsky salenta progresu dezenvolvimentu mentál umana realiza liuhosi kolaborasaun ho ema seluk (Newman, 1993). Iha kontestu edukasaun Timor-Leste, teória aprendizajen konstrutivizmu iha funsaun obrigatóriu atu transforma estudante ninia mentalidade ne'ebé pasiva no dependente hodi sai ativu-independente no loke-an atu aprende. Teória ne'e mós tulun edukadór sira atu bele husik métodu tradisionál ne'ebé haklilit iha sira-an ba métodu aprendizajen ne'ebé sentradu iha estudante. Teória ne'e tulun estudante sira atu bele realiza no transforma-an hodi sai ema ne'ebé autónomu iha hanoin no hahalok iha prosesu formasaun nia laran.

5.2. Progresivizmu, Pragmatizmu no Rekonstruksionizmu 5.2.1. Progresivizmu Progresivizmu nu'udar teória edukasaun ne'ebé hahú iha Amérika iha tinan 1918. Teória ne'e eziste nu'udar protesta no forma opozisaun ba teória tradisionál ne'ebé falla, hodi fó garantia ba ema nia mudansa ezistensiál (Naruru, 2013). Ema ne'ebé hamosu teória ne'e mak Horace Mann, Pájina | 16


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Francis Parker, G. Stanley Hal. Tuir mai iha tinan 1900 ba leten John Dewey no William H. Kilpatrick fó influénsia boot iha sira-nia períodu tomak.

Progresu nia sentidu lo-loos mak muda-an ka dezenvolve-an hodi la'o ba oin. Progresivizmu ninia karakterístika mak la-konkorda ho métodu hanorin ne'ebé autoritáriu, foka atensaun ba mudansa ka progresu, esperiénsia nu'udar karákter dinámika moris nian, haka’as-an hodi realiza hanoin ka teória sira-ne’ebé eziste, progresivizmu nia obrigasaun haforsa ema ida-idak atu bele firmi hasoru dezafiu moris ne'ebé barak no variedade (Ma'aruf, 2014).

Teória ne'e ninia vizaun ba edukasaun mak 1) edukasaun hahú no remata iha estudante. 2) Sujeitu edukasaun tenke ativu, la'ós pasivu. 3) Manorin nia papél nu'udar fasilitadór, giadór no indikadór. 4) Eskola tenke kooperativu no demokrátiku. 5) Atividade aprendizajen foka liu oinsá rezolve problema la'ós hanorin de’it matéria (Ma'aruf, 2014 & Naruru, 2013). Objetivu progresivizmu mak hakbiit ema atu loke segredu universu, utiliza kapasidade intelijénsia hodi halo mudansa ba ema nia moris no halo ema sai ajente prinsipál ba transformasaun tomak. Oinsá progresivizmu ninia haree kona-ba kurríkulu? kurríkulu tenke fleksivel, bele muda tuir kondisaun estudante, kurríkulu mós tenke nakloke ba inovasaun (Naruru, 2013). Signifika katak kurríkulu ne'ebé kontestuál no relevante.

5.2.2. Pragmatizmu Pragmatizmu mai hosi Gregu pragma (hahalok ka asaun). Atividade pensamentu realiza liuhosi asaun. Teória edukasaun pragmatizmu konsidera nu'udar teória Amérika ne'ebé hetan influénsia hosi filozofia empirizmu Inglatera. Pioneiru ba pragmatizmu mak Charles Sander Pierce, William James no John Dewey. Deskrisaun tomak kona-ba sasulik ne'e, sei haree liu ba Dewey ninia pontudevista kona-ba edukasaun pragmatiz-instrumentalizmu). Pragmatizmu foka liu ba buat ne'ebé eziste/faktu/esperiénsia no evidénsia. Tuir pragmatizmu katak, ideia/argumentu ida dehan loos bainhira argumentu ne'e adekuadu ho realidade. Sasulik ne'e tau atensaun fundamentál ba realidade ka realidade konkretu (Syafieh, 2014).

Tuir John Dewey, iha ninia livru my pedagogical creed, edukasaun mak moris ne’e rasik, la'ós halo preparasaun ida ba tempu oin mai (education is not preparation for life, but education is life Pájina | 17


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

itself). Dewey nia hanoin ida-ne’e atu dehan katak, edukasaun auténtiku mak aprendizajen ne’ebé iha relasaun direta ho ema nia esperiénsia cinco sentidos (Naruru, 2013). Esperiénsia nu'udar liafuan xave ba Dewey ninia deskrisaun tomak kona-ba edukasaun.

Dewey iha ninia livru democracy and education (1961) nia oferese konseitu edukasaun ne'ebé adaptivu no progresivu. Tuir nia, edukasaun presiza kapasita estudante sira atu bele adapta no dezenvolve-an tuir ezijénsia ambientál. Atu realiza konseitu hirak ne'e, Dewey aprezenta métodu rua ne'ebé importante no esensiál. 1) problem solving method 2) learning by doing (Syafieh, 2014).

1) Problem solving method Iha métodu ne'e hatoman estudante atu bele rezolve mesak problema no aprezenta knaar ne'ebé dezafia tuir sira-nia nivel ka etapa aprendizajen. Manorin somente ajuda estudante sira atu bele rezolve mesak sira-nia problema. Movimentu hosi métodu pedagojia (métodu tradisionál-manorin nu'udar fonte úniku ba koñesimentu) hakat ba métodu andragojia (respeita the uniqueness of student-ideia no talentu sira).

2) Learning by doing (belajar sambil bekerja) Métodu ne'e ezije estudante sira atu bele hola partisipasaun ativu iha prosesu aprendizajen no moris sosiedade. Ezije mós manorin sira atu bele kapasita estudante sira ho skill oi-oin nune'e bainhira remata eskola sira bele adapta-an tuir ezijénsia sosiál.

Hanoin seluk, Dewey fó importánsia ba liberdade akadémika ne'ebé hamosu interasaun no kolaborasaun, respeita malu, tulun malu, hanoin kriativu hodi buka solusaun ba problema ruma. Serbisu hamutuk hodi halo planu no realiza solusaun.

Iha parte ne’e mós, importante atu halo analizasaun krítika ba teória edukasaun pragmatizmu: pontu forte-strength no pontu fraku-weakness:

Pájina | 18


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Pontu forte hosi pragmatizmu (strength) a) Lori ema seluk atu aprende de’it kona-ba buat ne'ebé reál, fízikamente, bele hetan ninia benefísiu iha moris konkretu (bele prátika direta). b) Tulun ema atu iha pensamentu liberál, livre no sempre dúvida ba buat ruma. Tulun ema atu sai hosi hanoin eskeptivu no buka oinsá halo research/peskiza ba fenómenu globál ne'ebé dalaruma abstratu no místiku. Pragmatizmu hatudu ona justifikasaun ba dezenvolvimentu sosiál-ekonomia iha mundu rai klaran. c) Bazeia ba ninia karákter ne'ebé sekulár, pragmatizmu la-fasil hodi simu ideia ne'ebé abstratu ho lisan metafízika. Fiar presiza hatudu evidénsia konkretu, tanba ne'e pragmatizmu rejeita hanorin sira kona-ba sagradu no mitu. Bazeia ba ninia karaterístika ne'ebé nakloke-an, pragmatizmu sira suporta demokratizasaun, liberdade umana no movimentu progresivu sira iha sosiedade moderna.

Pontu fraku hosi pragmatizmu (weakness) a) Rejeita buat ruma ne’ebé iha karákter metafízika no lia-loos absolutu (lia-loos úniku). Pragmatizmu simu de’it lia-loos sira-ne’ebé prova ho evidénsia-akadémia. Konseitu ne'e hatudu katak filozofia pragmatizmu rejeita ezisténsia transendentál (Maromak la eziste). Sasulik ne'e fó importánsia de’it ba kapasidade ratio no hamout-an iha tendénsia ateízmu. b) Pragmatizmu kria sosiedade ne'ebé materialis no konsumerizmu. c) Atu atinji sira-nia objetivu materializmu, ema bele uza maneira oi-oin, individuálegoízmu no sofre 'moras umanizmu'. Uza maneira irrasionál hodi to’o meta grupu no pesoál.

5.2.3. Rekonstruksionizmu Rekonstruksionizmu mai hosi liafuan 'reconstruct' ho sentidu harii fila-fali. Pioneiru hosi rekonstruksionizmu mak Goerge Count no Harold Rugg 1930. Sira hakarak rekonstrui mundu hodi harii sosiedade ne'ebé foun, dignu no justu.

Iha disionáriu Oxford Advanced Learner's Dictionary define katak "reconstruction, the process of changing or improving the condition of something or the way it works; the process of putting

Pájina | 19


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

something back into the state it was in before the reconstruction of the educational system" (AS Hornby, 2000, p. 1105).

Iha kontestu filozofia edukasaun, rekonstruksionizmu nu'udar sasulik ida-ne’ebé iha esforsu boot atu sobu modelu/sistema tuan hodi harii paradigma foun ne'ebé ho lisan modernu (Gandhi WH, 2011). Goerge Count iha ninia publikasaun 'Dare the School Build a New Social Order' énfaze katak eskola ida sai eskola lo-loos bainhira eskola iha sensu kona-ba sosiedade universál, kompriende ema seluk ninia sofrementu, funu no sukuizmu (rasializmu).

Brameld sita iha Zimbarashe & Constantino (2013) aprezenta lima (5) teze kona-ba teória edukasaun rekonstruksionizmu; a) Edukasaun tenke hahú iha-ne’e no agora hodi kria modelu sosiedade ne'ebé foun no hetan baze hosi forsa sosio-ekonomia modernu. b) Sosiedade foun presiza moris iha ambiente demokrasia lo-loos, iha-ne’ebé poder mai hosi povu. c) Labarik sira, eskola no edukasaun ne'e rasik presiza hatán ba nesesidade no urjénsia kultura no sosiál atuál. d) Manorin sira presiza hatene sira-nia knaar ho refletivu no tau atensaun maka’as ba prosedura demokrasia. e) Métodu no objetivu edukasaun presiza rekonstrui tomak atu nune'e sai edukasaun ne'ebé atuál no relevante ba ezijénsia mundu modernu ohin loron nian.

5.3. Filozofia edukasaun ideializmu no Realizmu 5.3.1. Ideializmu Ideializmu nu’udar sasulik importante iha siénsia filozofia. Tuir filozofia ideializmu, koñesimentu absolutu no lia-loos supremu mak ideia. Forma realidade hotu nu’udar manifestasaun hosi ideia. Ideializmu akresenta katak mundu konkretu nu’udar kopia (mimesis) hosi mundu ideia. Tanba ne’e mundu orijinál lo-loos mak mundu ideia, la’ós mundu konkretu ne’ebé ema hela daudaun. Sasulik ne’e fó importánsia ba aspetu espirituál ka asuntu immateriál (buat ne’ebé la’ós materiál). Ideia sai nu’udar referénsia ba objetu konkretu.

Pájina | 20


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Filozofia ne’e aprezenta hosi Plato (427-347 m.K). Ideia ne’e mosu bazeia ba esperiénsia moruk rai Grésia ne’ebé hasoru váriu difikuldade tanba funu hasoru Persia. Ema balu aproveita situasaun ne’e hodi hanehan ema seluk no buka maneira atu sai riku iha momentu tranzisaun nia laran. Períodu ne’e ema fó importánsia de’it ba materiál no rikusoin. Bazeia ba realidade ne’e, Plato funda ninia filozofia katak lia-loos tenke iha karákter perfeitu no eternu. Hatudu ona katak mundu reál loron ba loron hetan mudansa no akontese berbenturan nilai no hamosu relativizmu iha moris komunidade. Esperiénsia ne’e motiva Plato nia pensamentu sai radikál no úniku. Tuir nia, lia-loos la bele hetan ona iha mundu materiál/reál tanba ema moris ho nia sasukat rasik (homo mensura-Protagoras).

Iha deskrisaun ida-ne’e, ita koko atu reflete mos pensamentu espirituál Buddha Sidharta Gautama (563-483 or 466-386 BC) ne’ebé halai hosi mundu materiál no sikusoin (fuga mundi) tan de’it atu hetan ksolok rohan laek. Tuir Buddha iha virtude ha’at (4) ne’ebé garante ba ema nia ksolok iha mundu konkretu no Nirvana (Ross, 2016): 1. Em-prinsípiu ema nia moris la iha ksolok 2. Kauza hosi infeliz ne’e tanba ema ida-idak hanoin de’it ba ninia-an no emosaun biolojia sempre tenta atu fó gostu ba nesesidade isin-lolon. Aspetu ne’e sempre halilit ema nia moris no sempre fó terus. 3. Nesesidade biolojia ne’e bele lakon bainhira ema ida-idak iha vontade atu halakon. Bainhira aspetu negativu ne’e elimina tiha iha ema nia moris, ema sei moris iha mundu ksolok. Buddha dehan mundu “Nirvana”. 4. Atu to’o perfeitamente ba mundu Nirvana, ema iha obrigasaun morál tenke hakat liu dalan ualu (8): a) koñesimentu ne’ebé loos b) Hanoin loos c) Ko’alia-loos d) Hahalok loos/di’ak e) Buka moris ho loos no dignu f) Servisu/esforsu maka’as no loos g) Fó atensaun/hanoin ne’ebé loos h) Meditasaun ka konsentrasaun ne’ebé loos. Pájina | 21


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Moris tuir virtude hirak ne’e, tuir Plato no Buddha, ema sei hetan moris ksolok iha loron ikus (Lalehan/Nirvana). Mundu ideia ka Nirvana sai garantia ba ema nia fiar. Tanba ne’e, iha moris loron-loron ema nian (estudante, edukadór, sosiedade) presiza halo hahalok ne’ebé loos no aplika virtude moris tuir dalan morál, siénsia no fiar.

Lia-loos orijinál mak buat ne’ebé la muda no perfeitu. Plato fiar katak lia-loos ne’e iha karákter universál no hetan konsensu hosi ema hotu.

Ezemplu ba pensamentu ne’e hetan iha matemátika, 20+10=30 ida-ne’e nu’udar lia-loos apriori ne’ebé agora daudaun loos, aban-bainrua mós loos no sei loos ba nafatin.

Razaun ne’e kontráriu ho filozofia realizmu ne’ebé tau importánsia ba buat ne’ebé reál ka konkretu. Tuir realizmu buat ne’ebé iha mak ida-ne’ebé bele reál, empírika, bele observa no seluk tan. Maski nune’e pioneiru ideializmu Plato nu’udar estudante hosi pioneiru filozofia realizmu Sókrates.

Autór sira hosi filozofia ideializmu mak: 1. Plato (477-347). Bondade mak valór aas liu iha ema nia ‘buka’ kona-ba lia-loos. Funsaun ideia mak gia pensamentu umana hodi atinji lia-loos. Ema ne’ebé kompriende ona asuntu ideia ho loos, ba nia fasil liu atu koñese dalan ne’ebé loos hodi uza nu’udar sasukat, halo klasifikasaun no avalia ba buat hotu ne’ebé ema esperiénsia iha moris loron-loron. 2. Immanuel Kant (1724-1804). Iha ninia estudu kona-ba filozofia ideializmu transendentál akresenta pontu importante katak kompriensaun kona-ba buat ruma mai hosi ema nia pensamentu ne’ebé moos no ne’ebé independente ba esperiénsia. Eskalaun superiór koñesimentu mak nivel intelektu (Vernunft). Kant fahe koñesimentu ba nivel tolu (3). 1) Koñesimentu nivel empírika (Sinneswahrnehmung). 2) Koñesimentu rasa-sinu (Verstand) (Tjahjadi, 2011).

Pájina | 22

no 3) koñesimentu intelektu (Vernunft)


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

3. Blaise Pascal (1623-1662). Ema bele atinji koñesimentu liuhosi dalan rua (2) mak dalan kakutak no fuan (le coeur). Kakutak bele kompriende de’it lia-loos eksata matematis no siénsia naturál. Maibé fuan bele kompriende lia-loos ne’ebé liu buat hotu, ezemplu, fuan bele konxiénte ba Maromak nia ezisténsia liuhosi dalan intuisaun no akontesimentu espontánea. Tuir Pascal, filozofia bele halo buat hotu maibé ninia finalidade nunka perfeitu. Perfeisaun ne’e hetan iha relijiaun fiar. Tanba ne’e, só relijiaun mak bele kompriende kona-ba ezisténsia umana. 4. J. G. Fichte (1762-1914). Ema deskobre objetu sira liuhosi sensibilidade cinco sentidos. Bainhira iha prosesu observasaun, ema esforsu nia-an hodi kompriende ba saida mak nia observa. Iha momentu ne’e, prosesu intelektuál forma daudauk no dezenvolve koñesimentu ida bazeia ba saida mak nia observa. 5. F. W. S. Schelling (1775-1854). Ideia prinsipál Schelling, ida-ne’ebé absolutu no rasio absolutu nu’udar identidade lo-loos no indiferensa. Signifika la iha diferensa entre objetivu no subjetivu. Ida-ne’ebé absolutu enkarna-an iha poténsia rua (2) mak ida-ne’ebé reál (natura nu’udar objetu) no ideiál (lalatak natureza ne’ebé ho karákter subjetivu hodi sujeitu ne’ebé observa). Objetivu ho pensamentu ne’e hatudu katak sujeitu no natura iha relasaun resíproka ne’ebé hotu-hotu iha karákter absolutu. 6. G. F. W. Hegel (1770-1031). Ideia fundamentál Hegel mak konseitu kona-ba espíritu ka klamar (geists). Ida-ne’ebé absolutu mak espíritu ka klamar ne’ebé enkarna-an iha natura, no tanba ne’e, nia konxiénte ba nia-an. Espíritu ne’e eziste iha ideia (atividade pensamentu). Tanba ne’e, tuir Hegel ideia nu’udar espíritu absolutu ne’ebé kauza ba akontesimentu ezistensiál hotu no motór/makina ba ezisténsia.

5.3.1.1.

Ideializmu iha kontestu edukasaun

Sasulik ideializmu iha influénsia boot ba kontestu edukasaun globál. William T. Harris (18351909) nu’udar ideialista moderna hosi Estadu Unidu Amérika fornese benefísiu edukasaun ideializmu ba entidade tomak katak ideializmu bele kapasita pensamentu no reflesaun kle’an kona-ba edukasaun no moris. Objetivu edukasaun ideializmu mak: estudante bele fó valór ba moris no moris ho dignu; forma personalidade ne’ebé armonia no ikus mai bele tulun ema seluk atu hetan moris ne’ebé di’ak. Iha sorin seluk, objetivu edukasaun ideializmu ba moris sosiál mak

Pájina | 23


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

énfaze maka’as ba fraternidade no ksolok. Edukasaun forma ema atu hakbesik ba Maromak nu’udar ideia absolutu no pensamentu supremu.

Karakterístika manorin iha sasulik ne’e: 1. Manorin tenke hasai espesialidade iha zona aprendizajen ruma 2. Domina métodu hanorin 3. Manorin tenke sai privadu ne'ebé halo kanorin sente ‘ta’uk’ 4. Manorin tenke sai belun ba kanorin 5. Manorin tenke hatene estimula kanorin hodi aprende 6. Manorin tenke sai idola/favoritu ba kanorin sira 7. Manorin tenke iha karákter espirituál 8. Manorin tenke komunikativu 9. Manorin tenke tane aas prinsípiu demokrasia 10. Manorin presiza haksolok ba kanorin nia susesu

5.3.2.

Edukasaun realizmu

Etimolojikamente realizmu mai hosi lian Latin realis ho sentidu hatudu sai lo-loos, reál no konkretu (Eureka pendidikan, 2014). Filozofia realizmu hanorin katak eziste mundu externál konkretu no reál ne’ebé bele koñese, observa, analiza, estuda liuhosi aprosimasaun siénsia no hetan ninia fundamentu iha siénsia filozofia. Sasulik ne’e afirma katak, koñese mundu liuhosi rasio, hahú hosi “self evident”, iha-ne’ebé ema bele to’o iha lia-loos universál. Evidénsia nu’udar asuntu importante liu iha filozofia realizmu, tanba evidénsia nu’udar baze justifikasaun kona-ba realidade no lia-loos.

Maski nune’e, iha sesaun ne’e, sei hakle’an parte edukasaun filozofia realizmu iha-ne’ebé reflete filozofia realizmu ninia kontribuisaun iha prosesu edukasaun kontestuál tanba edukasaun realizmu mak “esperiénsia ema nian”. Pioneiru ba edukasaun realizmu mak David Hume no John Stuart Mill. Sira divide sasulik ne’e ba parte tolu (3); materiálizmu (prinsípiu filozofia ne’ebé foka liu ba matéria), ideializmu (espirituál ka klamar) no realizmu (kombinasaun entre materiálizmu no ideializmu-realidade konkretu no metafízika).

Pájina | 24


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Objetivu edukasaun realizmu tulun ema atu hetan ksolok liuhosi dezenvolve ninia poténsia ótima hodi nune’e bele sai di’ak liu (Aristóteles). Razaun mak, sai nu’udar forsa ema nian be aas liu ne'ebé presiza dezenvolve liuhosi prosesu aprende. Prosesu aprendizajen iha edukasaun realizmu la sees hosi prinsípiu kazualidade Aristóteles; kauza materialis (matéria), formalis (ideia oinsá atu forma ka kria konseitu), efisiénsia (hamosu konseitu iha realidade) no finalis (rezultadu ikus ka outcomes). Tuir Aristóteles (384-322 m. K) Ema nia moris iha kapasidade pensamentu ne'ebé sai nu’udar funsaun prima iha vida rasionál no St. Tomas de Aquino (1225-1274) “Sensu nu’udar fonte koñesimentu”, “fiar katak koñesimentu hahú hosi sensu persepsaun”, “koñesimentu bele moris bainhira mundu ne’e rasik aplika ba iha esperiénsia sensu”. Iha sorin seluk John Locke: teória tabula rasa; ema aprende buat ruma hodi esperiénsia loron-loron, ambiente sosiál, eskola no família. Francis Bacon: Métodu hanoin indutivu. Signifika katak hodi natureza ninia nakloke, ema bele aprende adota ka utiliza natureza hosi moris no aprende hosi ema seluk (Inayah, 2012).

Papél estudante: domina koñesimentu iha asuntu dixiplina, regulamentu ne’ebé di’ak mak esensiál liu iha aprende. Dixiplina mentál no morál presiza tebes atu hetan rezultadu di’ak. Papél edukadór: domina koñesimentu, iha abilidade hanorin no fó importánsia liu ba iha prestasaun estudante sira-nian. Relasaun ho eskola, kanorin no manorin, Ornstein no Levine (1985) esplika katak eskola nu’udar instituisaun ida-ne’ebé estabelese hodi hanorin kanorin sira kona-ba mundu objetivu/reál/evident. Instrusaun sira iha eskola, presiza kondís ho konteúdu koñesimentu. Estudante presiza aprende matéria ne’ebé bele suporta sira no hodi kompriende sira-nia mundu rasik, atu nune’e sira bele moris loos no satisfeitu ho moris.

VI. Teória edukasaun ezistensializmu no eskolastisizmu 6.1. Ezistensializmu Ezistensializmu mai hosi Latin ex (sai) no sisto (hatuur-an). Ezistensializmu nia sentidu jerál ema konxiénte ba nia ezisténsia (iha) no sai determinasaun ba buat hotu nia ezisténsia. Dr. Leo Kleden iha ninia manuskritu “filsafat manusia” define ezisténsia nu’udar ex “sai” no sistere “hamriik”. Nia esplika katak ema sei sai ninia-an lo-loos bainhira sai hosi ninia-an rasik (Kleden, 2009). Ezistensializmu sai nu’udar karakterístika ida hosi pensamentu filozofia sékulu 20 ne’ebé saudade ba autonomia indivíduu no liberdade umana iha prosesu auto-realizasaun. Iha perspetiva Pájina | 25


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

ezistensializmu edukasaun lo-loos mak oinsá libre hosi dezafiu moris ne’ebé halilit, nune’e bele realiza ezisténsia umana ne’ebé moris ho dignu no umanista. Ezistensializmu hahú hosi Soren A. Kierkegard (1813-1855) no Friedrich Nietzsche (1844-1900). Kierkegaard halo revitalizasaun (halo moris di’ak liután no halo ativu liután) (Kamus Besar Bahasa Indonézia, p. 1206) ba doutrina Kristaun hosi laran hodi fó fatin ba indivíduu, desizaun no komitmentu pesoál. Iha sorin seluk Nietzsche rejeita kristianizmu, deklara Maromak nia mate (Gott libst tot) no aprezenta ideolojia no étika superman (ubermensch). Harahun étika atanizmu no tane aas dignidade umana ne’ebé iha podér no kbiit atu dezenvolve ninia moris (Kleden, 2009).

Ezistensializmu ninia influénsia hahú sente dezde segunda guera mundial (second world war). Esforsu hodi buka no re-koopera valór moris sai importante iha mundu ne’ebé nakonu ho multiproblema no deumanizasaun. Autór seluk ezistensializmu ne’ebé iha influénsia boot iha sékulu xx mak Karl Jaspers, Gabriel Marcel (ezisténsia mak ha’u-nia situasaun konkretu nu’udar sujeitu iha mundu), Martin Heidegger, Jean Paul Sartre (cogito, konxiénsia ne’ebé ha’u iha kona-ba ha’u-nia-an rasik) no Albert Camus.

Ókulu ezistensializmu iha mundu edukasaun hakarak tulun ema seluk kona-ba natura umana nu’udar nia-an rasik iha relasaun orizontál no vertikál. Iha sorin seluk, sasulik ne’e fornese informasaun kona-ba koñesimentu, fonte koñesimentu, valór, oinsá ema bele simu koñesimentu. Iha deskrisaun ne’e sei énfaze aspetu tolu (3) ne’ebé importante; koñesimentu, valór no edukasaun.

1. Koñesimentu Teória koñesimentu iha filozofia ezistensializmu hetan influénsia maka’as hosi filozofia fenomenolojia. Aprezenta katak manifestasaun objetu no akontesimentu sira ba ema nia autokonxiénte lahó intervensaun hosi parte balu. Sentidu, husik fenómenu hatudu-an naturalmente ‘apa adanya-das sein’. Razaun, tanba bainhira objetu ida hatuda-an akontese relasaun resíproku entre ema ne’ebé observa no sasán ne’ebé hatudu-an (Noesis-noematisfenomenon noumenon) (Kleden, 2010). Iha parte seluk, koñesimentu umanu depende ba kompriensaun kona-ba realidade, interpretasaun ba realidade. Tanba ne’e, koñesimentu

Pájina | 26


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

ne’ebé estudante simu iha eskola atu tulun estudante sira bele realiza sira-nia-an lo-loos. No husik estudante dezenvolve-an hodi hetan rasik lia-loos sira, iha buat loos.

2. Valór Kompriensaun ezistensializmu kona-ba aspetu valór, énfaze liu liberdade ba ema nia hahalok. Ema iha direitu atu hili, maibé hili buat ne’ebé di’ak liu no sente difisil, no dala barak ema tenke hakru’uk no simu konsekuénsia hosi ninia desizaun, tantu di’ak no aat. Liberdade nunka remata tanba konsekuénsia hotu sei hamosu no presiza desizaun tuir mai. Tanba ne’e, presiza tebes ema ida-idak fó definisaun no formula rasik ninia objetivu moris no oinsá bele atinji duni meta vida ida-ne’e nian.

3. Edukasaun Ezistensializmu tau importánsia ba ema nia individualidade no auto-realizasaun. Ema idaidak ne’e privadu nune’e mós úniku, ne’ebé responsabiliza ba ninia moris rasik. Prosesu edukasaun ezistensializmu énfaze ba aspetu tuir mai ne’e: ema, moris, relasaun personál ho ema seluk, natura persona, no liberdade.

a. Objetivu edukasaun Objetivu edukasaun ezistensializmu dezenvolve no motiva estudante ida-idak atu bele iha abilidade hodi dezenvolve ninia poténsia tomak hodi bele realiza ninia-an. Estudante ida-idak iha nesesidade no atendementu ne’ebé diferente. Tanba ne’e, la iha kurríkulu ida-ne’ebé fixu. Ita-nia pergunta krítika ba sistema edukasaun ezistensializmu mak oinsá kria kurríkulu ba estudante ida-idak nia nesesidade? Oinsá funsaun kurríkulu nasionál ne’ebé ho forma jerál no globál?

b. Kurríkulu Kurríkulu ideiál mak kurríkulu ne’ebé oferese liberdade individuál, loke dalan ba estudante sira bele husu no hatán, estudante koko atu deskobre mesak no define mesak solusaun no desizaun. Tuir edukasaun ezistensializmu, la iha unidade/matéria ida-ne’ebé importante liu (matéria hotu-hotu iha eskola hanesan). Matéria nu’udar

Pájina | 27


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

dalan ida oinsá tulun estudante atu bele deskobre no koñese ninia moris no konxiénte ba nia mundu.

c. Prosesu aprendizajen Métodu aprendizajen ne’ebé efetivu iha edukasaun ezistensializmu mak métodu diálogu (métodu hosi Martin Buber). Diálogu nu’udar diskusaun entre ema ida ho ema seluk iha-ne’ebé ema ida-idak sai sujeitu ba ema seluk. Tuir Buber, presesu edukasaun balu dalaruma ho lisan forsadu, kanorin hetan obriga atu tuir manorin nia hakarak no koñesimentu ne’ebé la fleksivel, tanba manorin sai autoritáriu no dominante. Tanba ne’e, Martin Buber sujere iha prosesu aprendizajen manorin la bele sai instrutór maibé fasilitadór no mediadór entre konteúdu matéria no kanorin.

d. Papél edukadór Manorin presiza oferese liberdade ba estudante atu hili no deside ba esperiénsia ne’ebé fó valór ba sira-nia moris. Manorin iha obrigasaun mak atu motiva kanorin atu bele hanoin kona-ba sira-nia-an iha diskusaun nia laran. Manorin presiza gia kanorin atu bele atinji koñesimentu no lia-loos auténtiku. Iha sorin selu, kanorin tenke sai protagonista iha prosesu aprendizajen nia laran la bele sai “penonton” ka asiste de’it. Manorin presiza fornese diálogu ida-ne’ebé pozitivu no sustentável ba kanorin, tanba eskola nu’udar forum ida oinsá ema hotu envolve iha diálogu no fó fatin ba ema seluk atu bele atinji ninia ‘self-realization’.

6.2. Eskolastisizmu Eskolastisizmu nu’udar movimentu intelektuál ne’ebé dezenvolve-an iha Europa Osidentál iha tinan 1050 to’o 1350. Movimentu ne’e ba dala uluk eziste iha monasteriu ka mundu relijioza/u. Maibé depoizde mosu tiha universidade balu iha sékulu XIII, sistema monasteriu relijioza/u hetan mudansa no sistema kurríkulu sai dominante. Fokus eskolastisizmu mak oinsá bele esplika no analiza konseitu dogmátiku ho dalan rasionál akadémiku. Tanbasá mosu eskolastisizmu? Sasulik ne’e eziste atu fó resposta ba ideia lubuk ida-ne’ebé mosu hodi kontra doutrina kristianizmu ne’ebé metin tiha ona iha sarani nia moris inklui ideia balu Aristóteles ne’ebé ladún armonia ho doutrina Igreja. Maibé ikus mai Eskolástika sira uza fila-fali pensamentu Aristóteles Pájina | 28


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

nu’udar baze hodi kontra teória Darwinizmu iha sékulu XIX. Eskolástika sira organiza data revelasaun ho sistemátika hodi utiliza lójika dedutivu Aristotelianu hodi hadame malu ideia Aristóteles ho pensamentu revelasaun. Eskolastisizmu nu’udar maneira/dalan ne’ebé sériu hodi rasionaliza teolojia hodi hakuak fiar no razaun. Thomas de Aquino (1225-1274) koko atu uza razaun umana no sadere-an ba asuntu fiar ne’ebé la-bele esplika ho pensamentu umanu. Esénsia eskolastisizmu mak rasionalizmu, koko atu esplika fiar ho dalan razaun (quinquie viae ad deumlima jalan menuju Tuhan).

Tuir eskolastisizmu, estudante nu’udar animál rasionál ne’ebé iha poténsia naturál hosi atinji lialoos no koñesimentu. Sasulik ne’e mós haree estudante nu’udar ema espirituál ne’ebé iha relasaun vertikál direta ho Maromak. Responsabilidade eskola mak tulun ka fasilita estudante hodi dezenvolve sira-nia kapasidade ne’ebé haksumik iha sira-nia-an. Papél edukadór iha sasulik eskolastisizmu; dixiplina mentál no dezenvolve kapasidade ratio. Responsabilidade manorin kria kolaborasaun di’ak entre manorin sira seluk, define sílabu ka planu lisaun ne’ebé apropriadu ho nivel kanorin sira-nian. Manorin presiza hanorin bazeia ba kanorin nia vontade no talentu maibé nafatin fokus ba planu lisaun. Objetivu kurríkulu: Esplika mundu nia ezisténsia ba kanorin no treina intelektu kanorin atu bele kompriende mundu ne’e rasik. Ikus mai, kurríkulu nia objetivu dezenvolve kapasidade espirituál kanorin nian atu bele kompriende no fiar ba Maromak ho dalan rasionál.

VII.

Pedagojia krítika: Paulo Freire

Paulo Freire moris iha Recife, Brazil 1921-1997. Freire ninia pensamentu hetan influénsia hosi esperiénsia moris rai Brazil nian ne’ebé maioria moris iha situasaun ki’ak no edukasaun ne’ebé la fó vantajen di’ak ba ema hotu. Konseitu báziku pensamentu Freire mak prosesu aprendizajen nu’udar prosesu libertasaun umana hosi ki’ak no injustisa sosiál. Ema barak la asesu edukasaun no mosu injustisa sosiál iha-ne’ebé ema barak moris iha kondisaun ekonomia ne’ebé la sustentável, maibé klase elite balu kontinua hanehan ema seluk. Realidade ne’e, Freire hanaran ‘situasaun okupasaun’ (Freire, 2012). Freire hateten okupasaun no esplorasaun ne’ebé ho forma saida de’it la fó vantajen tanba hamonu dignidade umana. Ema barak lakon ninia direitu no dignidade, halo sira sai fraku no kria kondisaun ida-ne’ebé halo ema kbiit laek sira silénsiu ba sira-nia realidade moris (submerged in the culture of silence) (Freire, 2012). Iha kondisaun sira Pájina | 29


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

hanesan ne’e, prosesu umanizaun sai ezijénsia absolutu no nesesáriu. Sekarik tentasaun deumanizasaun sei eziste nafatin entaun valór libertasaun no ukun rasik-an la iha valór. Objetivu edukasaun lo-loos mak lori libertasaun ba ema kbiit laek no iletradu atu sai ema ne’ebé konxiénte ba nia moris no dezenvolve ninia kapasidade atu sai ema loos no dignu iha sosiedade (critical consciousness). Presiza fuan ne’ebé krítiku atu la bele monu ba manobra elite ne’ebé iha mentalidade esplorasaun. Iha prosesu aprendizajen, pensamentu ne’e importante tanba edukasaun la’ós de’it atu kapasita koñesimentu maibé oinsá eduka ema seluk/estudante atu bele salva nia moris hosi risku oi-oin tantu sosiál, ekonomia no polítika (Freire, 2012).

Pedagojia krítika dezeñadu atu hodi dezenvolve estudante sira-nia konxiénsia ne’ebé krítika. Tanba ne’e, teória ne’e eziste nu’udar forma ida atu reziste prátika edukasaun ne’ebé hetan domina hosi nivel elite. Pedagojia krítika prinsipalmente bele kompriende iha sentidu duplu (Freire sita iha Alfindasari, 2014). Primeiru, pedagojia ne’e nu’udar paradigma pensamentu. Iha kestaun ne’e, pedagojia krítika harii iha fundasaun critical thinking atu bele halo dúvida no aprezenta krítika ba prosesu edukasaun liuliu kona-ba sistema, desizaun no implementasaun. Daruak, pedagojia krítika nu’udar social movement. Objetivu mak atu hamosu prátika edukasaun ne’ebé fó importánsia ba igualdade, umanidade no demokrátiku iha prosesu aprendizajen nia laran no edukasaun globál (Freire sita iha Alfindasari, 2014). Prosesu edukasaun ne’e relevante ho kontestu edukasaun Timor-Leste, tanba durante tinan barak nia laran, Timoroan moris iha situasaun polítika no ekonomia ne’ebé sempre hasoru izolamentu no presaun hosi okupasaun Portugál no rejime militár Indonézia. Esperiénsia ne’e hamosu trauma no moras oi-oin iha ema barak nia moris.

Bazeia ba situasaun ne’e, Ministériu Edukasaun Timor-Leste (2014) implementa kurríkulu foun ne’ebé adopta sistema aprendizajen sentraliza iha estudante. Implementasaun prosesu aprendizajen ne’ebé sentradu iha estudante ida-ne’e, hakarak lori estudante ba maturidade iha sira-nia hanoin no livre atu aprezenta sira-nia pensamentu. Iha-ne’e Freire kontribui teória edukasaun ne’ebé fó vantajen ba edukasaun Timor-Leste, tanba finalidade hosi teória ida-ne’e mak umaniza estudante no respeitu ema hotu nia dignidade no zero esplorasaun iha kualkér modu.

Pájina | 30


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

VIII. Relevansia teória filozofia edukasaun ba kontestu edukasaun Timor-Leste 8.1. Relevánsia Edukasaun Timor-Leste sei sai problema fundamentál nasionál ne’ebé urjente no nesesáriu. Problema ne’e akontese tanba kurríkulu ka sistema edukasaun seidauk hatuur loos tuir dalan edukasaun kontestuál. Implementasaun kurríkulu foun tinan 2014 responde ona ba nesesáriu estudante no edukadór maski buat balu presiza avalia no kontinua hadi’ak. Teória filozofia edukasaun fornese kontribuisaun signifikante ba prosesu edukasaun kontestuál. Relevánsia teória filozofia edukasaun ba edukasaun Timor-Leste bele reflete liuhosi aprosimasaun tolu tuir mai ne’e: Aprosimasaun sinóptiku; normative no krítiku radikál.

1. Aprosimasaun sinóptiku Sinóptiku mai hosi lian Gregu, syn/sin (hanesan, hamutuk, kombina) no optik (vizaun, haree perspetiva). Sinóptiku nia definisaun mak vizaun ka perspetiva ne’ebé hanesan no forma sínteze ne’ebé koletivu entre parseiru sira iha sistema ida nia laran. Objetivu aprosimasaun sinóptiku mak kria relasaun ekivalente rezultadu prosesu ida sai universál no integradu (Danamik, 2016). Sentidu mak oinsá kria relasaun kompriensivu entre teória edukasaun no teória sira filozofia nian tanba filozofia ninia papél importante iha reflete totalmente prosesu edukasaun haree hosi pontudevista umana.

Filozofia tulun edukasaun atu bele kompriende totalmente no integradu kona-ba dezenvolvimentu umana, oinsá ema bele fó valór ba ema seluk, nia-an rasik, natureza no Maromak. Nune’e, atividade aprendizajen sai efetivu, efisiénsia no relevante ho moris komunidade. Aprosimasaun ne’e importante duni ba prosesu edukasaun Timor-Leste atu edukadór eduka estudante ho kompriensivu no integradu. Aprosimasaun ne’e hanorin ita oinsá tane kualidade edukasaun iha parte ida no edukasaun karákter parte seluk atu estudante sai maduru iha pensamentu no hahalok.

2. Aprosimasaun normativu Normativu katak norma ka regra ne’ebé hakesi no regula prosesu ida iha instituisaun formál ka non-formál ida nia laran. Aprosimasaun normativu iha prosesu aprendizajen foka liu ba norma ka regulamentu ne’ebé regula prosesu aprendizajen hodi atinje meta Pájina | 31


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

aprendizajen. Iha kontestu edukasaun Timor-Leste, aprosimasaun normativu dirije ba implementasaun kurríkulu nasionál ne’ebé obriga edukadór sira implementa studentcentred learning iha sira-nia prosesu de aprendizajen (Dos Santos, 2016 & Ministériu edukasaun, 2014). Aprosimasaun ne’e importante tanba eskola ida atu to’o ninia objetivu edukasionál presiza kurríkulu nasionál ne’ebé hakesi ema hotu (eskola hotu) atu bele implementa no nafatin la’o iha koridór nasionál. Iha sorin seluk, teória ka dixiplina hotu ne’ebé implementa, tenke garante ninia kualidade no edukadór tenke prenxe kritériu oinsá sai manorin ne’ebé profisionál no kompetente. Buat hirak ne’e, koloka ba aspetu normativu edukasionál.

Oinsá teória filozofia edukasaun nia papél normativa ba prosesu aprendizajen iha TimorLeste? Filozofia edukasaun hatudu dalan ne’ebé di’ak liu oinsá rezolve problema edukasaun tanba filozofia edukasaun estuda kona-ba saida de’it mak sei akontese no iha maneira rezolve problema ho dalan loos no legál. Tanba ne’e, papél filozofia edukasaun mak formula objetivu edukasaun ne’ebé vigór nasionalmente iha tempu naruk no kualkér tempu. Iha objetivu ne’e nia laran formula norma kona-ba moris, atu nune’e meta edukasaun bele atinje objetivu moris di’ak ba ema hotu no tuir sosiedade ninia hakarak. Eziste fonte norma edukasaun. Dahuluk, doutrina ka vizaun fundamentál ne’e hakerek iha Sagrada Eskritura, livru filozofia, linguístika, konstituisaun (lei inan) no seluk tan. Daruak, norma sosiedade non-eskrita maibé kontinua prátika iha moris sosiedade liuliu kona-ba norma moris di’ak, valór tradisaun ne’ebé di’ak, no buat ne’ebé ema hotu konsidera nu’udar mata dalan ba ema nia moris.

3. Aprosimasaun krítiku-radikál Aprosimasaun siénsia (akadémika) sempre bazeia ba konseitu báziku (basic assumption). Filozofia ninia knaar mak oinsá fó prova ba konseitu báziku ne’e rasik. Prosesu teste ka prova basic assumption ida-ne’e mak hanaran krítiku-radikál. Ezemplu teória kona-ba gravitasaun (sasán ne’ebé tau iha fatin aas sempre no tenke monu ba kraik. Buat ne’e akontese tanba mundu ne’e iha forsa atu dada buat ruma. Iha-ne’e, filozofia buka atu kompriende kle’an tanbasá no oinsá mosu gravitasaun mundu.

Pájina | 32


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Aprosimasaun krítiku-radikál ne’e importante iha mundu edukasaun tanba sistema edukasaun ne’ebé metin/forsa presiza prova no justifika norma sira siénsia nian no teória sira-ne’ebé implementa iha edukasaun ida nia laran. Sekarik buat ne’e hatudu ona dezenvolvimentu ne’ebé signifikante, sei rezulta esperansa boot ne’ebé sei sai realidade, ne’e mak atinje konseitu edukasaun ida-ne’ebé di’ak no bele garantia kredibilidade akadémia iha prosesu aprendizajen nia laran. Maibé, dalaruma iha kontestu edukasaun ohin loron, kualidade akadémia ne’ebé aas, ladún garantia ba implementasaun ka prátika edukasaun ne’ebé di’ak iha aula aprendizajen. Konseitu edukasaun ne’ebé di’ak no loos ezije ajénsia edukasaun sira atu realiza edukasaun ne’ebé furak, organizadu no hatudu jeitu profesionál nu’udar edukadór auténtiku.

Bazeia ba aprosimasaun tolu (3) iha leten, filozofia edukasaun assume papél importante ba edukasaun. Filozofia edukasaun nu’udar pontu sentrál ba prosesu edukasaun integradu. Relevánsia filozofia edukasaun ba edukasaun kontestuál bele konklui katak filozofia tulun edukasaun hodi rezolve problema edukasaun liuhosi dalan analiza, reflete, motiva no fornese teória relevante hodi gia prosesu edukasaun ida sai di’ak no loos. Tipu edukasaun hanesan ne’e, sei lori estudante ba dalan loos no moris ne’ebé dignu iha moris sosiedade. Iha sorin seluk, filozofia edukasaun sei lori ema ba vizaun moris ne’ebé loos, kompriende kle’an valór umana no kontempla-an iha Maromak Transendente nu’udar edukasaun nia hun lo-loos.

8.2. Papél filozofia edukasaun Brubacher (1987) divide papél filozofia edukasaun ba funsaun lima (5); funsaun espekulativu, normativu, krítiku, teóriku no prátiku, no ikus liu funsaun integrativu.

1. Funsaun espekulativu Filozofia edukasaun iha esforsu boot atu kompriende problema edukasaun totalmente no ninia relasaun entre fatór sira-ne’ebé fó influénsia ba edukasaun.

2. Funsaun normativu Filozofia edukasaun nia papél nu’udar determinante ba prosesu edukasaun, fó dalan ba edukasaun, koko atu define modelu sosiedade oinsá mak bele eduka no tenke Pájina | 33


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

eduka. Filozofia edukasaun oferese norma ka regra sira no reflete realidade normativa akadémia ne’ebé ninia finalidade sei forma kultura ka ambiente ida-ne’ebé moris ho valór no norma sira iha sosiedade.

3. Funsaun krítiku Filozofia edukasaun nia papél atu fó kompriensaun rasionál ba data empírika. Ezemplu halo analiza ba avaliasaun no prestasaun akadémia no performa pesoál. Funsaun krítika nia sentidu seluk, halo analizasaun no komparasaun ba buat ruma hodi hetan ninia konkluzaun ka solusaun ne’ebé di’ak, rasionál, kredivel no válidu.

4. Funsaun teóriku no prátiku Ideia, konsepsaun, analiza no konkluzaun sira filozofia edukasaun nia funsaun mak nu’udar teória. Bazeia ba teória hirak ne’e nu’udar baze atu implementu prátika edukasaun. Filozofia fornese prinsípiu jerál ba prátika edukasaun iha prosesu aprendizajen.

5. Funsaun integrativu Filozofia edukasaun nu’udar espíritu ka motór/makina ba edukasaun. Sentidu mak filozofia edukasaun nu’udar matadalan ida-ne’ebé halo integrasaun ba valór hotu no natura normativu iha edukasaun nia laran (siénsia edukasaun nu’udar siénsia normativa). Filozofia edukasaun iha funsaun boot atu haree ba kampu filozofia sira tuir mai ne’e: metafízika, epistemolojia, no axiolojia). Sasulik tolu ne’e importante no nesesáriu iha prosesu edukasaun nia laran. Ida-ne’e mak hanaran funsaun integrativu. Liuhosi funsaun integrativu, sei forma ema sai integradu no maduru iha nia pensamentu, sentimentu no espíritu (Konf. Ministériu Edukasaun, 2014).

Ida-ne’e mak papél boot filozofia edukasaun ne’ebé fasilita no akompaña prosesu edukasaun ida to’o ninia objetivu ne’ebé loos hodi bele konkretiza planu no meta aprendizajen.

Pájina | 34


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

IX. Reflesaun krítika ba edukasaun atuál iha Timor-Leste Timor-Leste iha era post-independénsia nia laran, edukasaun sei iha etapa dezenvolvimentu nia laran. Iha momentu frajilidade nia laran, Timor-Leste aprende barak kona-ba kurríkulu no prosesu aprendizajen ne’ebé sentradu iha estudante hosi nasaun oi-oin hanesan Australia, Indonézia no Portugál. Iha parte seluk Timor-Leste jeralmente dependénsia ba doadór hosi nasaun seluk, kestaun ne’e difikulta mós ba prosesu edukasaun rai laran (Shah, 2009). Iha momentu hanesan, Timor-Leste nia kurríkulu nasionál iha etapa tranzisaun tanba kurríkulu adaptadu (kurikulum tiruan). Bainhira implementa kurríkulu ne’ebé adota hosi rai seluk, hamosu difikuldade boot ba prosesu ensinu nia laran tanba kurríkulu la relevante no la kontestuál.

Inísiu tinan 2003 ho asisténsia doadór ne’ebé sufisiente, Timor-Leste, liuhosi ministériu edukasaun, kultura no foin-sa’e hahú dezeñu kurríkulu foun ida ba eskola ensinu báziku (Shah, 2009). Kurríkulu ne’e fó mandatu ba edukadór sira atu bele implementa sistema aprendizajen ne’ebé demokrátiku, fleksibilidade, kontestuál no inkluzivu. Kurríkulu ne’e kulturál no sosialmente relevante ba Timor-Leste nia kontestu tanba responde ba karakterístika Timor-Leste nian, demonstra valór istória, kultura no identidade (Shah, 2009). Maski nune’e, tuir data nasionál ba ezame finál, estudante barak mak seidauk atinje objetivu edukasaun nasionál, estudante seidauk bele ko’alia Tetun, Portugés no fraku iha matemátika, buat ne’e akontese tanba manorin sira ladún uza estratéjia ne’ebé di’ak no ladún implementa kurríkulu ho loos (Quinn, 2008; Quinn 2009; shah, 2011).

Edukasaun presiza hadi'ak no halo mudansa tuir kondisaun no kontestu estudante no edukadór. Ministériu edukasaun halo inovasaun no revizaun ba kurríkulu tuan ne’ebé dala barak la fó vantajen di’ak ba estudante tanba manorin sira susar atu halo mudansa ba sira-nia hanorin tuir kurríkulu (haree Ministériu Edukasaun, 2014; Shah, 2011).

Lei baze edukasaun hateten, edukadór hotu tenke organiza iha maneira ne’ebé promove susesu akadémiku no edukativu ba estudante sira hotu (Lei Baze Edukasaun, 12.2). Maski nune’e, realidade hatudu katak kualidade aprendizajen no prestasaun akadémia seidauk hatudu progresu di’ak iha Timor-Leste. Problema ne’e akontese tanba sei menus formasaun ba profesór sira no presiza dezenvolve treinamentu hodi hasa’e abilidade pedagojia no estratéjia hanorin, no iha Pájina | 35


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

sorin seluk, falta rekursu materiál ba hanorin nian, kondisaun eskola la permite atu hanorin ho efetivu, númeru estudante barak liu iha sala ida, manorin ladún fó oportunidade di’ak ba estudante atu espresa sira-nia ideia (haree teória konstrutivizmu). Asuntu ne’ebé presiza fó atensaun mak, problema língua sai dezafiu boot ba prosesu aprendizajen tanba estudante no manorin sira ladún domina língua Portugeza no estudante barak menus iha kompriensaun ba língua tetun. Problema hirak ne’e mak sai dezafiu prinsipál ba edukasaun Timor-Leste ohin loron.

Maski edukasaun Timor-Leste sei enfrenta problema oi-oin maibé iha esperansa katak edukasaun ne’ebé ho karákter dinámika sei sai di’ak iha futuru. Importante mak iha nafatin esforsu atu hadi’ak, renova, no avalia ba buat hotu ne’ebé ema hotu hasoru. Teória lubuk ne’ebé aprezenta iha obra ida-ne’e (haree teória filozofia edukasaun) sei sai bukae ida ba mudansa edukasaun iha rai laran. Prezensa kurríkulu foun ne’ebé oras ne’e iha prosesu monitorizasaun tau konfiansa boot, katak sei sai kurríkulu ne’ebé kontestuál, relevante no hatán ba nesesidade edukadór no estudante. Nune’e kualidade edukasaun iha Timor-Leste bele sai forte no aas hodi bele prenxe dezenvolvimentu nasionál no lori povu tomak ba moris ne’ebé dignu no koñesimentu ne’ebé loos no kle’an kona-ba moris. Nasaun bele sai forte bainhira ninia “sidadaun hotu iha matenek, kurríkulu ne’ebé énfaze maka’as kona-ba oinsá hala’o prosesu edukativu ida-ne’ebé fó oportunidade atu estudante sira hotu bele hetan susesu” (Ministériu Edukasaun, 2014, p. 17).

X. Konkluzaun no rekomendasaun Edukasaun nu’udar motor prinsipál ba dezenvolvimentu umana no fatór determinante ba dezenvolvimentu nasionál. Atu bele realiza ida-ne’e, presiza iha aprende no implementa teória kontestuál sira hodi nune’e dirije edukasaun ne’e sai edukasaun kontestuál no hatán ba nesesidade edukasaun rai laran. Teória sira-ne’ebé relata iha obra ne’e nu’udar gia ida atu bele prátika prosesu hanorin tuir koridór edukasaun ne’ebé loos no garantia ninia validade haktuir reflesaun no esperiénsia kultura no sistema edukasaun globál. Timor-Leste foin hahú buka ninia identidade edukasaun, tanba ne’e atu hetan ninia prosesu auténtiku iha edukasaun presiza aprende no nakloke ba ema seluk liuliu oinsá implementa sistema edukasaun ne’ebé adekuadu no ekilíbriu ba nivel no karákter Timoroan.

Pájina | 36


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Teória sira-ne’e autór relata iha manuskritu ne’e, relevante ba kontestu edukasaun Timor-Leste hanesan; konstrutivizmu, pragmatizmu, progresivizmu, realizmu, ideializmu, rekonstruktivizmu, eskolastisizmu, no seluk tan. Konseitu edukasaun filozofia hirak bele kontribui ba prosesu edukasaun rai laran no haka’as-an muda mentalidade edukadór sira hodi bele implementa aprosimasaun aprendizajen ne’ebé sentradu iha estudante (haree Ministériu Edukasaun, 2014; Shah, 2011; Shah, 2009).

Atu bele realiza prosesu edukasaun ne’ebé sentradu estudante iha Timor-Leste (student-centred learning), autór rekomenda pontu sira tuir mai ne’e: 1. Presiza dezenvolvimentu profisionál ba edukadór sira atu bele aprende kle’an métodu hanorin ne’ebé sentradu iha estudante. Fornese formasaun profisionál ne’ebé apropriadu, edukadór sira bele implementa aprosimasaun hanorin ne’ebé sentradu iha estudante sai efetivu no atinji meta aprendizajen ho di’ak.

2. Kria ambiente amigável no relasaun pozitivu entre edukadór-estudante, estudante-estudante, no edukadór no inan-aman sira. Liuhosi kolaborasaun di’ak entre komunidade eskola bele motiva estudante nia vontade no hakarak atu aprende no sente seguru bainhira envolve atividade eskola.

3. Estabelese rekursu aprendizajen bazeia ba nivel estudante no kontestuál. Kuandu rekursu materiál ne’ebé suporta bele fasilita prosesu aprendizajen ho di’ak liuhosi maneira hanorin ne’ebé efetivu, atu nune’e estudante envolve aprendizajen ho ativu no bele esperimenta rasik teória ne’ebé sira aprende.

4. Hadi’ak kondisaun eskola, atu nune’e métodu aprendizajen bele sai di’ak no estudante bele iha espasu atu aprende ho vontade. Kondisaun eskola sai importante tanba implementasaun prosesu hanorin ne’ebé sentradu iha estudante presiza fahe estudante ba númeru ki’ik nune’e edukadór domina aula, no estudante bele aprende no kompriende lais konteúdu matéria.

Pájina | 37


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

5. Edukadór presiza loke oportunidade barak ba estudante, atu nune’e sira bele esplora mesak ideia no esperiénsia ne’ebé iha. Oferese oportunidade ba estudante sai importante tanba bele hanorin estudante sira sai edukadu ne’ebé independente no autónomu iha sira-nia moris. Hamihis dependénsia no tane liman ba edukadór ka ema seluk.

6. Hanorin estudante sira atu bele servisu grupu (collaborative learning). Kolaborasaun sai pontu importante atu bele eduka estudante oinsá halo servisu grupu no treinu sira aprende ba malu no respeitu kolega nia ideia (númeru 5 no 6 sita hosi Froyd & Simpson, 2010).

Filozofia edukasaun nu’udar roman no matadalan atu bele fasilita edukasaun liuhosi aprosimasaun pensamentu filozofia. Tanba ne’e, knaar importante filozofia edukasaun mak fó motivasaun no inspira edukadór no estudante atu bele hanoin krítiku, hatene analiza ba problema edukasaun hodi buka solusaun ho loos tuir dalan loos no lójiku ne’ebé ninia finalidade kontribui benefísiu ba edukasaun nasionál.

Ezisténsia filozofia edukasaun iha ICFP Baucau mak dezenvolve no kapasita motivasaun estudante atu bele estuda ho krítiku no bele lori estudante sai maduru iha pensamentu no hatene responsabilidade ba sira-nia hahalok nu’udar edukadór ba futuru no sai sidadaun ne’ebé iha mentalidade patriotizmu. Iha sorin seluk, filozofia edukasaun forma estudante sira sai formadór ba moris hodi lori ema hotu ba dalan loos no eduka ema atu hatene fó valór ba moris nu’udar sidadaun ne’ebé iha dignidade no sai Kristaun ne’ebé di’ak tuir Kreda Katólika nia hanorin.

Ikus mai, filozofia edukasaun hanorin estudante/ema hotu atu sai masin no naroman mundu nia, atu nune'e sira-nia virtude moris sai modelu no lalenok ba ema hotu iha moris sosiedade.

Referénsia Anónimu. (n. d.). Notes on Rousseaun www.u.arizona.edu/~atinkham/Rousseau.htm

and

Frankenstein.

Sita

hosi:

AS Hornby. (2000). Oxford advanced learner's dictionary. New York: Oxford University Press. Adisusilo, Jr. S. (2010). Rekonstruktivisme dalam pembelajaran. https://veronikaclooset.files.wordpress.com/2010/06/konstruktivisme.pdf. Pájina | 38

Sita

hosi:


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Alfindasari, D. (2014). Pengantar pedagogi kritis Paulo Freire. Eureka Pendidikan Indonézia. Sita hosi: http://www.eurekapendidikan.com/2014/12/pengantar-pedagogi-kritis.html. Baghi, F. (2009). Filsafat kontemporer (ms). Maumere: STFK Ledalero. Bagus, L. (2005). Kamus filsafat. Jakarta: Gramedia Pustaka Utama. Brubacher, J. S. (1987). Modern Philoosopies of Education. New Delhi:Tata Mc. GrwHill Publishing Company Ltd. Ceunfin, F & Baghi, F. (2005). Mengabdi kebenaran. Maumere: STFK Ledalero. Dos Santos, P. (2010). Konsep filoosofis Karl Jaspers tentang asal dan tujuan hidup manusia (praskripsi). Maumere: Sekolah Tinggi Filsafat Katolik Ledalero. Dos Santos, P. (2013). The implications of a move to constructivist approach to teaching religious education (RE) in Timor-Leste. Paper akadémia submete ba Australian Catholic University. Timor-Leste: ICFP Baucau. Dos Santos, P. (2016). How are ICFP Graduates implement student-centred learning in their teaching in municipality of Baucau. Paper subbmeted to the Australian Catholic University as final task for Master education degree in faculty of education. Timor-Leste: ICFP Baucau. Duschinsky, R. (2012). Tabula rasa and human nature. Philoosophy, 87 (04), 509-529. Sita hosi: http://nrl.northumbria.ac.uk/10448/1/_PHI_PHI87_04_S0031819112000393a.pdf. Ornstein, A. C, & Levine, D. U. (1985). An introduction to the foundation of education. Boston: Houghton Mifflin Company. Fosnot. (1996). Enquiring teachers, enquiring learners. A constructivist approach for teaching. New York: Columbia University. Freire,

P. (2012). Pendidikan untuk pembebasan. Sita http://www.kompasiana.com/muamalsyah/paulo-freire-pendidikan-untukpembebasan_550e10eb813311c02cbc61e7.

hosi:

Froyd, J & Simpson, N. (2010). Student centered learning addressing faculty questions about student centered learning. Sita hosi: http://ccliconference.org/files/2010/03/Froyd_StuCenteredLearning.pdf. Gandhi, H. W. (2011). Filsafat pendidikan. Jogjakarta: Ar-Ruz Media.

Pájina | 39


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Hein, G. E. (1991). Constructivist learning theory. Institute for Inquiry, examining the art of science education. Lesley College. Massachusetts USA. Sita hosi: http://www.exploratorium.edu/education/ifi/constructivist-learning. Inayah. (2012). Makalah filsafat pendidikan reálisme. Cirebon: Institut Agama Islam Negeri (IAIN) Syekh Nurjati. Sita hosi: http://koreakinayahfaqot.blogspot.com/2012/07/makalah-filsafat-pendidikanreálisme.html. Kleden, L. (2009). Filsafat manusia (ms). Maumere: STFK Ledalero. Konrad, K. (2008). Filsafat itu indah. Ende: Nusa Indah. Koten, J. K. (2009). Filsafat modern (ms). Maumere: STFK Ledalero. Mansur, R. (2013). Filsafat pendidikan, selayang pandang. http://humanioras.blogspot.com/2013/04/filsafat-pendidikan.html.

sita

hosi:

Ma’ruf, A. (2014). Aliran pendidikan dalam perspektif pendidikan progresivisme dan esensialisme prog dan esesnsializme. Sita hosi: http://jurnal.yudharta.ac.id/wpcontent/uploads/2014/08/ALIRAN-PENDIDIKAN-DALAM-PERSPEKTIFPENDIDIKAN-PROGRESIVISME-DAN-ESENSIALISME.pdf. Nanuru, R. F. (2013). Progresivisme pendidikan dan relevansinya ba Indonézia. Jurnal Uniera, 2(2) 2086-0404. Sita hosi: http://journal.uniera.ac.id/pdf_repository/juniera53-5i7a8ujE4a-5FZerUL4qzKqK.pdf. Newman, F. et al. (1993). Lev Vygotsky, revolutionary scientist. London and New York: Routledge. Ross,

K. L. (2016). The basic http://www.friesian.com/buddhism.htm

teachings

of

Buddhism.

Sita

hosi:

Simbarashe, M. & Constantino, P. (2013). Perceptions of in-service teachers on learning/teaching of citizenship education: A case study of Chinhoyi University of Technology, Mashonaland West Province. Sita hosi: Zimbabwehttp://www.ijhssnet.com/journals/Vol_3_No_14_Special_Issue_July_2013/15. pdf. Smith, G. H. (1997). History and meaning of sceptisism. Independent Thinking Review, 2(2). Sita hosi: http://www.rit.org/essays/history.php. Subandi, A. (2011). Filsafat rekonstruksionisme. Sita hosi: http://gurupendidikanislam.blogspot.com/2011/04/filsafat-rekonstruksionisme.html. Suparno, P. (2001). Filsafat Konstruktivisme dalam Pendidikan. Yogyakarta: Kanisius. Pájina | 40


“Educating the mind without educating the heart is no education at all” Aristoteles

Syafieh. (2014). Filsafat nilai pragmatisme John Dewey. Sita http://syafieh.blogspot.com/2014/11/filsafat-nilai-pragmatisme-john-dewey.html. Tjahjadi. S. P. L. (2007). Tuhan para filsuf dan ilmuwan. Yogyakarta: Kanisius.

Pájina | 41

hosi:


“Educating Educating the mind without educating the heart is no education aat all” Aristoteles

Biografia autór Pedro dos Santos moris oris iha Buanomar, 09 Novembru tinan 1985. Alumni Sekolah Tinggi Filsafat Katolik Ledalero, Maumere konsege hasai títulu akadémia Ledalero, lisensiatura filozofia 2012. Topiku SKRIPSI ““Menilai kekerasaun Milisi Aitrak dalam terang pemikiran Johan Galtung tentang politik kekerasan”. kekerasan”. Autor mós kontribui ideia akadémia no reflesaun balu ba media nasionál.

Autór hasai mestradu edukasaun hosi Australian Catholic University (ACU) no o mós nu’udar dosente d iha Instituto Católico para a Formação de Professores Diocese de Baucau, Baucau, hanorin introdusaun teolojia no filozofia edukasaun. Nia mós nu’udar ex-frater ex frater hosi Ordem Karmelita provínsia Australia-Timor or-Leste hosi tinan 2005-2011.

Pájina | 42


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.