PROBLEMA PRINSIPÁL FILOZOFIA DEMOKRASIA EDUKASAUN NO EDUKASAUN 1. 2. 3. 4. 5.
Introdusaun Signifikadu demokrasia edukasaun Prinsípiu sira demokrasia nian iha edukasaun Prinsípiu sira demokrasia nian iha pontudevizta Katóliku Demokrasia edukasaun iha TimorLeste
Mre. Crisogno Soares Freitas Pereira, B.Tchg, M.Ed
1. Introdusaun • Saida mak “Domokrasia”? • Saida mak “Demokrasia Edukasaun”?
Governasaun demokrátiku, demokrasia sai filozofia moris ne'ebé tenke kuda iha kada estudante.
2. Signifikadu Demokrasia Edukasaun • Etimolojia Demokrasia: (Gregu) mak Demós & Kratos. • “Demós” ne’e povu Povu nia poder • “Kratos” ne’e poder Sentidu populer mak: “Government of the people, by the people and for the people” (Aristoteles) “Balance of power” (Montesque & Roseau)
Demokrasia Edukasaun? Demokrasia edukasaun iha sentidu jerál iha prátika moris no edukasaun eziste asuntu tolu (3) ne'ebé importante: 1.Respeitu ba ema nia dignidade 2.Kada ema iha mudansa ba hanoin ne'ebé saudável 3.Prontu atu serví interese moris di’ak komun.
a) Respeitu ba ema nia dignidade • Garantia amizade nu’udar maun-alin. • Garantia amizade nu’udar direitu umanu • Iha edukasaun, valór sira-ne'ebé kuda mak la haree ema nia diversidade sai nu’udar bareira ba ema nia amizade/relasaun. • Valór ne’e mak respeitu.
b) Kada ema iha mudansa ba hanoin ne'ebé saudável • Ema ne’e tenke eduka. • Ho edukasaun ema bele muda no dezenvolve ba diresaun ne'ebé di’ak liu. • Instituisaun edukasaun sira iha posibilidade atu dezenvolve kapasidade aprendiz sira-nian atu hanoin no rezolve problema rasik ho organizadu, sistemátiku, no kompriensivu no krítiku. • Prosesu edukasaun ne’e presiza atitude demokrátiku ne'ebé la eziste deskriminasaun ka violasaun. • Atitude edukasaun ne'ebé konvida ema ida-idak atu hanoin saudável sei hamoris sidadaun ne'ebé demokrátiku iha governasaun.
c) Prontu atu serví interese moris di’ak komun • Ema ida sai livre tanba ema seluk respeitu ninia nesesidade. • Nasaun demokrasia mak nasaun ne'ebé forte iha lei no nasaun ne'ebé fó moris di’ak ba ninia povu. • Ho lei ka norma sira ema ida-idak respeitu no hatuur liberdade iha dalan ne'ebé saudável. • Sidadaun ida-idak iha dever nu’udar membru sosiedade no sidadania. • Iha domokrasia, presiza uniaun no kolaborasaun atu atinji objetivu moris di’ak no ksolok.
Atitude sidadaun iha nasaun demokrasia • Iha koñesimentu ne'ebé di’ak kona-ba asuntu sira sidadania nian (civic), konstitusionalidade, sosiedade, asuntu sira-ne’e iha relasaun ho governasaun. • Iha kapasidade no abilidade hodi hamoris espíritu serbisu. Nesesidade sosiedade importante liu duké nesesidade grupu/partidu/privadu. • Iha kapasidade atu harahun KKN ne'ebé sai bareira ba progresu no moris di’ak sosiedade hotu nian. Edukasaun konstitusionalidade no sidadania, sai importante no la bele ignora.
3. PrinsĂpiu sira demokrasi nian iha edukasaun Iha implementasaun edukasaun nafatin hakesi ho problema sira tuir mai ne’e: 1. Direitu umanu kada sidadaun atu hetan edukasaun. 2. Oportunidade ne'ebĂŠ hanesan ba sidadaun atu hetan edukasaun. 3. Direitu no oportunidade bazeia ba kapasidade sidadaun. Bazeia ba Konstituisaun RDTL Art. 59, alinea 1, 2 & 5.
Prinsípiu demokrasia edukasaun: presiza hatene asuntu sira importante tuir mai! • Justu iha ekilibriu oportunidade estudu ba sidadaun hotu, ho dalan justifika lealdade no konsistente ba sistema politika ne'ebé iha. Ezemplu: Filozofia demokrasia Timor-Leste “União, Ação e Progresso”. • Iha formasaun karaktér nasaun nian nu’udar nasaun ne'ebé di’ak. • Iha kesi ida-ne'ebé metin ho objetivu nasionál.
oinsá Timor-Leste hatudu demokrasia? • Timor-Leste iha lisan/karaktér kultura ne'ebé kesi metin. Kultura familiaridade. • Timor-Leste respeitu liberdade no eziji responsabilidade (Kultura Timoroan-kultura FETOSAN-UMANE). • Timor-Leste iha lisan simu dezenvolvimentu globál hodi hariku no estuda karaktér kulturál.
Oinsá dezenvolve demokrasia edukasaun iha Timor-Leste? • Hasa’e dignidade no valór ema nian tuir valór sira beala sira-nian. • Obrigatoriamente respeitu no defende direitu umanu ne'ebé iha valór no karaktér nobre. • Esforsu atu hakonu direitu kada sidadaun atu hetan edukasaun no ensinamentu nasionál hodi aproveita kapasidade indivíduu iha dezenvolvimentu kreatividade no progresu siénsia koñesimentu no teknolojia lahodi prejudika ema seluk.
4. Prinsípiu sira demokrasia nian iha pontudevizta Katóliku • istória Salvasaun hahú hosi Israel (Teokrasia orijen) iha-ne'ebé Moizes, David, Salomão governa nia povu hodi Maromak nia naran. • Governasaun Teokrasia funu hasonu governasaun jentiu. • Objetiu finál eskatolojia kristaun mak Jeruzalen foun, Maromak nia reinu, tanba ne’e ita hotu nu’udar Maromak nia emar ne'ebé governa mundu ho estilu governasaun Teokrasia. • Pergunta: Saida mak baze/prinsípiu Igreja katólika nia hanorin atu apoiu demokrasia?
Resposta!
• Istória salvasaun Maromak nian hahú hosi tempu Adaun no Eva monu ba sala iha tempu kriasaun. • Maromak halo promesa ho ema. • Hosi jerasaun ba jerasaun Maromak kontinua dehan sai ninia promesa. • Jezús Kristu Redentór, mai iha mundu hodi harahun sala nia nakukun. (Realizasaun Promesa Maromak nian) • Jezús hili apóstulu sira ho harii Igreja iha Saun Pedro nia leten. • Molok Jezús sai ba lalehan, Nia fó mandatu ba apóstulu sira atu haklaken Ninia mandamentu sira no batizmu ba ema hotu hodi Aman, Oan no espíritu Santu nia Naran (Mat 28:19-20). • Igreja ne’e mak nu’udar Nasaun eskollidu foun, ne'ebé mós sai nu’udar Ninia Isin Místiku, no apóstulu sira ukun igreja hodi Nia naran.
Deskrisaun Maromak nia reinu • Reinu ne'ebé Maromak rasik lidera iha Kristu. • Atu nune’e Maromak sai buat hotu iha buat hotu (1Kor 15:28). • St. Agustinho: Nasaun nia ezistensia iha rua, ne’e mak City of God & City of men. • City of God iha nia prinsípiu ukun mak KARIDADE. • Karidade ka domin ba ema hotu bazeia ba igualdade direitu no dignidade, respeitu liberdade ka independénsia kada indivíduu. Ida-ne’e mak sai prinsípiu báziku demokrasia.
Kristu no apóstulu sira: Prinsípiu Demokrasia •
Basá iha espíritu ida-deit, ita hotu simu batizmu ba isin-lolon ida-deit, biar ema Judeu ka ema Gregu, atan ka la atan, ita hotu bele hemu hosi espíritu ida-deit(1Kor 12: 13). • 11 Iha Maromak, la iha ema gregu eh judeu, ema ne'ebé simu sirkunsisaun eh ema ne'ebé la simu sirkumsisaun,…atan eh la atan, maibé Kristu de’it ne'ebé hosu no iha ema hotu (Kol 3: 11) • Prinsípiu igualdade valór nu’udar Maromak oan haki’ak iha Kristu, sai nu’udar baze uniaun/domin nu’udar kristã. • Ida-ne'ebé forsa ajuda ida-ne'ebé fraku (Mensajen dotrina sosiál Igreja katólika , hahú hosi surat ensíklika Rerum Novarum husi Papa Leo XIII 1891 to ensíklika Caritas in Veritate husi Papa Benedito XVI 2009). 13
Igreja katólika nia hanorin la anti demokrasi • Demokrasia = Povu iha poder. • Igreja katólika la anti Nasaun demokrátiku kuandu demokrasia hatudu loloos ninia prinsípiu iha nasaun refere. Ezemplu: a) Deputadu sira sai lian ba povu ho loloos no dignu (The voice of the voiceless). Tanba… b) Kristu nia hanorin mak hadomi ba Maromak no ema hotu, liuliu ema sira-ne'ebé ki’ik no abandonu (Mat. 25:40, 45).
•
•
Igreja katólika apoiu prinsípiu demokrasia, maibé nia la bele implementa “rule of majority” iha aspeitu fiar no morál. Kristu fó mandatu ba Nia apóstulu sira atu fiel ba Nia hanorin sira (Magisterium Igreja katólika) atu defende dotrina morál no fiar atu ninia konteúdu la bele muda. Ezemplu: a) Iha EUA deputadu maioria aseita legaliza abortu. b) Igreja katólika la apoiu hanoin maioria atu bele prátika abortu iha ospitál sira.
5. Demokrasia edukasaun iha Timor-Leste Nasaun Timor-Leste dezenvolve ona doutrina demokrasia iha edukasaun, ida-ne’e hakerek ona iha Konstituisaun RDTL, artigu 59 (Edukasaun no kultura): 1. Estadu rekoñese no garante sidadaun hotu nia direitu ba edukasaun no kultura, nune’e mós harii sistema ensinu báziku universál, obrigatóriu no wainhira bele, saugati, tuir lei haruka. 2. Ema hotu iha direitu hanesan, ba oportunidade atu eskola no ba formasaun serbisu/profisaun nian. 3. Estadu rekoñese no fiskaliza eskola partikulár no kooperativu sira. 4. Estadu tenki garante ba sidadaun hotu-hotu, tuir sira-nia kapasidade, atu bele hetan eskola boot kona-ba investigasaun sientífika no hamoris/haburas arte. 5. Ema hotu iha direitu atu goza no harii kultura hanesan nia obrigasaun atu haburas, defende no mós fó valór ba patrimóniu kulturál.
LEI N.º 14/2008 LEI DE BASES DA EDUCAÇÃO de 29 de Outubro • A todos os cidadãos é garantido o direito à educação e à cultura nos termós da Constituição da República e da lei (Capítulo I, Secção I, Art. 2 Princípios gerais, alinea 1). • O direito à educação é concretizado através de uma efectiva acção formativa ao longo da vida, com vista à consolidação de uma vivência livre, responsável e democrática, destinada a, no respeito pela dignidade humana, promover: a)
O desenvolvimento da personalidade e a valórização individual assente no mérito; b) A igualdade de oportunidades e a superação das desigualdades económicas, sociais e culturais; c) O progresso social. (Art. 2, alinea 2)
Tutoriรกl
Aprezentasaun Jornรกl Aprendizajen