Az citanka by Darija Vuković

Snježana Zrinjan

čitanka iz Hrvatskoga jezika za 1. razred četverogodišnjih strukovnih škola

1. izdanje Alfa, Zagreb, 2014.

Nakladnik ALFA d. d. Zagreb Nova Ves 23a Za nakladnika Miro Petric Urednica Snježana Zrinjan Recenzentice Dubravka Crnojević-Carić, dr. sc. Ivana Piršić, prof. Likovna urednica Irena Lenard Lektura Kristina Ferenčina Korektura Petra Ferara Kristina Ferenčina Likovno i grafičko oblikovanje Darija Vuković Odabir slika i komentari uz slike Iva Körbler Grafička priprema Darija Vuković Alfa d.d. Zagreb, 2014.

SnjeĹžana Zrinjan

Az Ä?itanka iz Hrvatskoga jezika

1. izdanje Alfa, 2014.

Sadržaj Književnost Interpretacija Jasna Horvat, Az Iz teorije književnosti Književnost Znanost o književnosti Funkcija (uloga) književnoumjetničkog djela Književni rodovi i vrste Poezija/proza/drama Iz povijesti književnosti Pregled povijesnog razvoja književnosti od staroga vijeka do danas Interpretacija Nada Mihelčić, Bilješke jedne gimnazijalke Iz teorije književnosti Umjetnost i povijest umjetnosti

10 13 13 13 14 14 15 18 21

Lirika Interpretacija: Nikola Milićević, Tražim Vladimir Nazor, O jeziku Iz teorije književnosti: Obilježja lirike kao književnog roda Tematska podjela lirike Moto Stih Strofa Rima Sonet Stilska izražajna sredstva: metafora, aliteracija, antiteza Interpretacija Antun Gustav Matoš, Jesenje veče Iz teorije književnosti Ritam Stilska izražajna sredstva ili figure: asonanca, personifikacija, inverzija, pleonazam Interpretacija Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika Iz teorije književnosti Stilska izražajna sredstva ili figure: oksimoron, litota, eufemizam, polisindeton, anafora Iz povijesti književnosti Interpretacija Francesco Petrarca, Iz Kanconijera

26 28 31 31 31 31 32 32 33 33 34 37 37 38 41

Slobodan stih Interpretacija: Jacques Prévert, Barbara Iz teorije književnosti: Slobodan stih Opkoračenje i prebacivanje Stilska izražajna sredstva: poredba, gradacija, retoričko pitanje Interpretacija: Josip Pupačić, Zaljubljen u ljubav Iz povijesti književnosti: Antun Branko Šimić, Molitva na putu

46 49 49 49 50 53

Pjesma u prozi Interpretacija Miroslav Krleža, Čežnja; Nemir Iz teorije književnosti Pjesma u prozi Crtica Stilska izražajna sredstva: elipsa, onomatopeja Interpretacija Danijel Dragojević, Kiša; Ruže u ateljeu Lirika + Pregled stilskih izražajnih sredstava

58 61 61 61 62 65 65

Ep Iz povijesti književnosti Interpretacija Vergilije, Eneida Iz teorije književnosti Ep Važnost epa u povijesti književnosti Ep – epopeja – epska pjesma Oblikovanje epa: tema; tehnike oblikovanja epa; ustaljeni epski postupci; in medias res (u središte stvari); invokacija; heksametar Iz povijesti književnosti Interpretacija Dante Alighieri, Božanstvena komedija

72 75 75 75 75

Priča i novela Interpretacija Vjekoslav Kaleb, Gost Iz teorije književnosti Novela Pripovijetka Pristup epskom proznom djelu: fabula, likovi, pripovjedač

86 90 90 90

Interpretacija Ivan Aralica, Školjka Ranko Marinković, Prah Dubravko Horvatić, Đavo u podne

92 96 100

Inverzija: književni lik kao prototip liku iz stvarnosti Interpretacija Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija Miro Gavran, Najposlušniji bolesnik Trpimir Iz povijesti književnosti Interpretacija Giovanni Boccaccio, Dekameron Iz teorije književnosti Uokvirena novela, kompozicija novele, podjela epike Ponavljanje

106 110 114

118 122 123

Roman Interpretacija John Ronald Reuel Tolkien, Hobit Pavao Pavličić, Večernji akt Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje Khaled Hosseini, Gonič zmajeva Victoria Hislop, Otok Iz povijesti književnosti Interpretacija Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni Iz teorije književnosti Epika + Ponavljanje

126 130 136 140 144

148 154 155

Drama Interpretacija Pero Budak, Mećava Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona Iz teorije književnosti Drama Vrste komedija i razine prikazivanja smiješnoga Dramski tekst Drama kao scensko djelo Osobe značajne za postavljanje drame na pozornici Iz povijesti književnosti Interpretacija Tit Makcije Plaut, Škrtac Iz povijesti književnosti Interpretacija Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina Ponavljanje

158 162 166 166 166 167 167

168

172 177

K njiževnost

Zašto udžbenik započinje ulomkom iz romana Az

dabirom toga ulomka ukazujemo ti na simboliku prvog slova glagoljice te na pitanje koje ono postavlja: Tko sam ja? To je pitanje koje i ti postavljaš, pa će i četiri godine tvoga obrazovanja biti obilježene tom potragom. Sadržaji iz Hrvatskoga jezika utjecat će na tvoje odgovore i na nastanak novih pitanja, bez obzira jesi li svjestan/svjesna toga ili nisi. Možeš u prenesenom smislu svoj sadašnji sustav vrijednosti shvatiti kao mozaik, kao sliku sastavljenu od kvadratića. Obrazovanje će mijenjati tvoje vrijednosti, tvoja mišljenja i spoznaje i ti će se kvadratići preslagivati pa ćeš na kraju svoga srednjoškolskog obrazovanja biti osoba s novim duhovnim mozaikom. Jedan grčki filozof rekao je da čovjek nikad ne uđe isti u istu rijeku aludirajući na činjenicu da se on svakodnevno mijenja. Želimo ti uspješnu potragu, ugodne suputnike i radost pri stjecanju novih znanja i u njihovu uključivanju u tvoj sustav vrijednosti.

KNJIŽEVNOST

Interpretacija Jasna Horvat, Az . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

Iz teorije književnosti Književnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Znanost o književnosti .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Funkcija (uloga) književnoumjetničkog djela .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Književni rodovi i vrste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Poezija/proza/drama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

13 13 13 14 14

Iz povijesti književnosti Pregled povijesnog razvoja književnosti od staroga vijeka do danas .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Interpretacija Nada Mihelčić, Bilješke jedne gimnazijalke .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

Iz teorije književnosti Umjetnost i povijest umjetnosti .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

KNJIŽEVNOST kojem se smislu čovjek • Umože usporediti s paukom? U kojim se sve mrežama • čovjek nalazi? koju mrežu čovjek ulazi • Učitanjem knjiga? li se s autoričinom • Slažeš tvrdnjom da je čitanje –

In te rp re tacija

„Mi smo pauci brojnih mreža. Neke od mreža čine ljudi. Niti tih mreža veze su koje nas povezuju, razvezuju i zavezuju. Neke su druge mreže putovanja, mjesta, stvari, kalendari i zbivanja. Jedna mreža ponekad sadrži dijelove ostalih mreža. Takve mreže susrećem u knjigama, na slikama i na fotografijama. Postanem li pauk takve mreže, svoju matičnu mrežu napuštam i gradim novu u kojoj prisluškujem. Niti te mreže čine dijelovi priče koja je prisluškivana tekstom ili slikom.” J. Horvat

prisluškivanje?

Jasna Horvat (1966.)

• književna vrsta: roman, povijesni roman • tema: romansirani životopis sv. Ćirila i Metoda te cjelokupnog povijesnog razdoblja druge polovine 9. stoljeća

Prvo slovo glagoljice – az

Donosimo ulomak iz teksta u kojem se govori o prvom slovu glagoljice te o poruci koju prenosi prvih devet slova glagoljice. ulomak iz romana

Juraj iz Slavonije (početak 15. stoljeća) Penitencijar (ispovjednik koji ima pravo odriješiti od najvećih grijeha) Juraj iz Slavonije napisao je na pergameni (materijal od obrađene životinjske kože, služio kao podloga za pisanje) glagoljski abecedarij – glagoljska slova i molitvene obrasce.

Prvih devet slova glagoljice Glagoljičko pismo započinje simbolom: ‘Az’. ‘Az’ je znak kojim se označuje slovo ‘A’, broj jedan i prvo lice jednine – ‘ja’. ‘Az’ je simbol, broj, slovo, ali i pitanje: Tko sam ja? ‘Az’ je početak ambicioznog pisma koje zahtijeva ne samo pisanje nego i propitivanje. Vječno, uporno i tvrdoglavo, uvijek jednako snažno. Nije li prirodno da se baš zbog ovako koncipiranog prvog slova glagoljice dogodilo zanimanje za njegova tvorca? Nije li i Vama intrigantan tvorac novih slova, od kojih već prvo propituje: Tko sam ja? Uz postanak glagoljice vežu se brojne legende/teorije. Po jednoj, za tvorca glagoljice drži se Konstantin Solunjanin. Ovoj se teoriji priklanjao suvremenik XV. stoljeća, Juraj iz Slavonije. O upućenosti Jurja u glagoljičko pismo svjedoči vještina kojom je tumačio njegova skrivena značenja. Juraj je u prvih devet glagoljičkih slova iščitao skrivenu poruku Konstantina Solunjanina i odgovor na pitanje prvoga slova: Tko sam ja? Ja kršćanin, koji slova (po)znam, Govorim da je dobro časno živjeti na zemlji. Konstantinovo pismo u sebi sadrži i druge skrivene poruke. Ipak, prvih devet slova posve su jasna smjernica što poručiti samome sebi kada ponestane odgovora na pitanje tko sam ja. Ovaj rukopis slijedi Konstantinova slova. Upućen je odmornima. Pisan je i za one koji su dovoljno uporni. ‘Az’ se obraća onim čitateljima koji pitaju: Tko sam ja? Oduvijek. Zauvijek.

Jasna Horvat, Az 11 11 11 11 11

Što znači Az? Što je Juraj iz Slavonije (15. st.) iščitao u prvih devet slova glagoljične abecede? Kako s današnjega gledišta doživljavaš i objašnjavaš tu poruku? Zašto pripovjedač ističe da je djelo namijenjeno odmornima i upornima? Smatraš li da imaš te osobine koje pripovjedač priželjkuje za čitatelja svoga romana?

B 11

11 11

Podcrtaj pitanje kojim se pripovjedač obraća čitatelju. Iznesi svoj odgovor na to postavljeno pitanje. Što je legenda? Koja retorička pitanja prepoznaješ u tekstu?

Prema novom pravopisu (Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje) treba dati prednost riječi glagoljični (a ne glagoljički).

KNJIŽEVNOST

V 11

Koju temu autorica najavljuje u početnom ulomku? Koji lik očekuješ u djelu?

Treba li u povijesnom romanu tražiti povijesnu istinu? Az je povijesni roman jer govori o dijelu povijesti: događajima vezanim uz tvorca glagoljice – Konstantina Ćirila. Međutim, u romanu nećemo tražiti potvrdu povijesnih činjenica jer romanopisac iznosi vlastitu konstrukciju povijesti u kojoj neki događaji, situacije, likovi mogu biti izmišljeni. Za razliku od povjesničara koji bilježi povijesna događanja i činjenice, pisac bilježi povijest ljudske ćudi i običaja. Tako povjesničar govori o općim mjestima u društvu, a pisac o individualnim i privatnim iskustvima. Povjesničar bilježi događaje koji su se dogodili, a pisac događaje koji se nisu dogodili, nego su se mogli dogoditi (povjesničar prikazuje objektivnu, a pisac subjektivnu zbilju). Njemački pjesnik i dramatičar Friedrich Schiller (19. st.) ukazao je u jednoj svojoj pjesmi da plod mašte – ono što se nigdje nije stvarno dogodilo – ne zastarijeva. Zato često govorimo o situacijama u npr. filmovima, knjigama, pričama, prihvaćamo ih kao stvarne iako se nisu stvarno dogodile.

Je li ispravno napisati povijesnu ili povijestnu? Ispravno je napisati: povijesnu.

Što znači riječ ćud? Znači narav (ukupnost bitnih psihofizičkih svojstava koje očituje pojedinac ili pojedina životinja).

u povijesnom romanu ne treba tražiti povijesnu istinu? Koja je razlika između pisca • Zašto koji obrađuje povijesnu temu i između povjesničara? Objasni na primjeru Schillerovu misao da plod mašte, odnosno ono što se nije stvarno dogodilo, ne zastarijeva.

Vasko Lipovac (1931. – 2006.), hrvatski slikar i kipar, Biskup Braća sv. Ćiril i sv. Metod rođeni su u 9. stoljeću u Solunu, a zajedno su postavili temelje slavenske pismenosti sastavljanjem glagoljice i prevođenjem crkvenih knjiga. Crkveni propovjednici, odnosno misionari i svećenstvo bili su stoljećima jedini nosilac pismenosti i školovanja. Vasko Lipovac u 20. stoljeću prikazuje lik biskupa jednostavno, bez izraženih oznaka stila i referenci na neko ranije vrijeme te ga oblači u zlatni habitus i biskupsku kapu, čime mu daje univerzalno značenje pozicije moći i svetosti.

Vasko Lipovac, 1931. – 2006. Biskup

KNJIŽEVNOST

Int er pr et a c ij a

Jasna Horvat (1966.) Autorica se rodila u Osijeku, gdje živi i radi. Jasna Horvat radi kao sveučilišna profesorica (ali ne predaje o riječima, nego o brojevima) statistike na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Tek će budućnost odrediti spisateljičino mjesto u okvirima suvremene hrvatske književnosti. Naime, da bi se odredio značaj nekog pisca u okviru neke književnosti, potreban je vremenski odmak s kojeg će se ocijeniti određena djela.

Djela Autorica je značajna kao spisateljica za djecu, a i autorica suvremenih romana.

Romani: Az, 2009. (roman koji tematizira nastanak glagoljice te značenje toga pisma i njegova tvorca, Konstantina Ćirila), Auron, 2011. (roman u kojem autorica preko glavnog lika Aurona promišlja pitanje umjetničkoga djela i njegove strukture), Vilikon, 2012. (roman-leksikon čija su tema vile i njihovo poimanje u narodnim predajama)

Ponovimo aa Što znači riječ Az? aa Koja je tema romana Az? aa Što znači prvih devet slova glagoljice? aa Kada je nastala glagoljica i tko je njezin tvorac? aa Treba li u romanu (dakle u književnoumjetničkom djelu) tražiti povijesnu istinu?

Stvaralačka radionica

G (govorimo)

Napravi plakat na kojem ćeš napisati prvih devet slova glagoljice i simboličku poruku koju ta slova prenose.

Nauči čitati prvih devet slova glagoljice, a potom ih nauči napamet.

Glagoljsko pismo Glagoljsko je pismo nastalo u drugoj polovini 9. stoljeća. Bilo je namijenjeno Slavenima koji nisu imali svoje pismo. U glagoljici svako slovo ima svoje ime i brojevnu vrijednost. Imena glagoljskih slova:

az dzelo myslite frt jor

buky zemlji naš her jery

vedi i on ot jer

glagoljo iže pokoj šta jat

dobre đerv rci ci ju

est kako slovo črv ižica

živeti ljudje tvrdo ša

uk jor

T E OR I JA K N J I Ž EV NO ST I Književnost Književnost je umjetnost. To znači da je ona stvaralačka djelatnost, a definira se kao umjetnost riječi jer je riječ izražajno sredstvo kojim se oblikuje književnoumjetničko djelo. Uz književnost često se povezuje riječ beletristika. Beletristika ne znači isto što i književnost. Beletristika (franc. belles lettres) je lijepa književnost. Odnosi se na dio književnosti – na zabavnu književnost, i to na književne vrste: romane i novele. Bestseler je uspješnica, odnosno knjiga koja se najviše prodaje. U okviru pojedinih znanosti (kao što su npr. matematika, medicina, biologija, elektrotehnika...) proučava se literatura. Literatura je sve ono što je napisano o nekoj grani znanosti (ili o nekoj o umjetnosti). Kad proučavamo neko područje, npr. vezano uz životinje, biljke, računalne programe i sl., kažemo da ćemo proučiti dostupnu literaturu (a ne dostupnu književnost).

• Objasni pojmove: književnost – literatura – beletristika – bestseler.

KNJIŽEVNOST

BELETRISTIKA

LITERATURA Zašto se piše književnoumjetnički, a ne književno-umjetnički? Pravilo: sastavljeno se pišu pridjevi postali od sveze pridjeva i imenice (književna umjetnost > književnoumjetnički).

Znanost o književnosti Definirali smo književnost kao umjetnost riječi. Umjetnost je stvaralačka djelatnost kojom se oblikuju djela koja su izvor zadovoljstva i spoznaje. Postoji znanost koja proučava književnost i zove se znanost o književnosti. Grane znanosti o književnosti: a) povijest književnosti – proučava književna djela u povijesnom slijedu (tako možemo reći da je djelo Az Jasne Horvat suvremeno djelo jer je objavljeno 2009. godine) b) teorija književnosti – uspostavlja teorijske pojmove pomoću kojih ćemo pristupati književnoumjetničkom djelu (književnoteorijski pojmovi: roman, drama, stih, strofa, kompozicija, književni rod, vrsta, proza itd.) c) književna kritika – kritički promatra i vrednuje književnoumjetničko djelo (tako kritika u određenom razdoblju može pozitivno ocijeniti neko djelo, a u drugom ga razdoblju može ocijeniti negativno) d) književna metodologija – uspostavlja metode kojima ćemo proučavati književnoumjetničko djelo (tako postoje određene metode kojima profesori s učenicima interpretiraju neko književnoumjetničko djelo).

razliku između književnosti i znanosti o književnosti. Navedi i objasni grane zna• Objasni nosti o književnosti.

Funkcija (uloga) književnoumjetničkog djela Često se pitamo koja je funkcija, odnosno uloga književnoumjetničkog djela. Književnim djelom pisac izražava dio svojega unutarnjeg svijeta. Mnogi čitatelji pak očekuju isključivo zabavu od čitanja i od književnoga djela, pa su razočarani ako ih djelo ne zabavi. Lektira uglavnom ne zabavlja učenike. Čitaju se djela koja su vrijedna za neku nacionalnu književnost, odnosno najznačajnija djela svjetske književnosti. Takva djela zahtijevaju misaonu aktivnost, povezivanje, zaključivanje i ne služe isključivo zabavi, nego daju mogućnost spoznaje čovjeka, života, društva. Književnim djelom vrednuju se i neke pojave, bilo materijalne, duhovne, u ljudskom društvu. Književno djelo predstavlja estetsku tvorevinu, jedan poseban svijet u kojem vladaju posebni zakoni.

IZRAZITI ZABAVITI SPOZNATI VREDNOVATI KNJIŽEVNO DJELO KAO ESTETSKA TVOREVINA

Navedi funkcije književnoumjetničkog djela. Objasni funkcije književnoumjetničkog djela. • Što ti kao čitatelj očekuješ od književnoumjetničkog djela?

TEORIJA KNJIŽEVNOSTI Etimologija je znanstvena disciplina koja proučava podrijetlo i razvoj riječi; etimologija je i objašnjenje podrijetla riječi i povijesnog razvoja riječi.

Književni rodovi i vrste Rodovska razdioba književnosti podrazumijeva podjelu na liriku, epiku, dramu i diskurzivne književne oblike. Već i etimologija (podrijetlo) samog nazivlja ukazuje na bitne odrednice svakoga roda: lirika dolazi od grčke riječi lýra – imena glazbenog instrumenta jer su se lirske pjesme u početku pjevale (danas liriku i glazbu povezuje ritam) uz pratnju lire. Epika dolazi od grčke riječi epos što znači riječ, pjesnička pripovijest. Pripovijedanje je (uz opisivanje) jedna od osnovnih epskih tehnika kojom se oblikuju epska djela (npr. novele, pripovijetke, romani). Grčki drama znači radnja; radnja drame temelji se na dramskom sukobu. Drama je pisana u dijaloškom obliku i namijenjena je izvođenju na pozornici. Latinski diskursus znači govor, razmišljanje. Diskurzivni književni oblici objedinjuju znanstveni i književnoumjetnički način oblikovanja određene teme. Tako u taj književni rod spadaju (između ostalih) i dnevnik, biografija, putopis itd. Diskurzivni književni oblici

Lirika

Epika

Drama

- književni rod u kojem prevladavaju osjećajnost i subjektivnost

- književni rod u kojem prevladava pripovijedanje

- pisana je u obliku dijaloga

- kratka je

- objektivna je

- namijenjena je izvođenju na pozornici

- oblici u kojima se isprepleću subjektivno i objektivno, umjetnički i znanstveni način izražavanja

- temelji se na ritmu

• Kojem književnom rodu pripada roman Az i zašto? POEZIJA ____________ ____________ ____________ ____________ ____________ ____________ PROZA ______________________ ______________________ ______________ ______________________ ______________________ ______________ DRAMA Osoba 1: ______________ _____________________ _____________ Osoba 2: ______________ _____________________ _____________

Poezija/proza/drama Književne tekstove možemo već prema obliku svrstati: u poeziju (ako je tekst pisan u stihovima), u prozu (ako je pisan „od početka do kraja stranice”) i u dramu (ako je pisan u obliku dijaloga). Poeziji je svojstvena slikovitosti, ritmičnost, sugestivnost, važnost značenja i zvuka riječi, izražajnosti riječi te mogućih prenesenih značenja. Proza je kao način izražavanja suprotstavljena poeziji, a osim umjetnosti, svojstvena je i svakodnevnom govoru, znanosti i filozofiji. Drama je namijenjena izvođenju na pozornici, a može biti u stihu i u prozi. Poezija

Proza

Drama

- prepoznajemo je jer je pisana u stihovima, a odlikuje ju posebna zvukovna i ritmička organizacija

- svojstvena književnom, ali i znanstvenom izražavanju te svakodnevnoj komunikaciji

- pisana je u dijaloškom obliku, namijenjena je izvođenju na pozornici

Koje su značajke poezije, proze i drame? Pripada li roman Az poeziji, prozi ili drami? • Obrazloži svoj odgovor.

Ponovimo aa Objasni funkcije književnoumjetničkog djela na primjeru ulomka iz romana Az. aa Navedi naslov barem jednog bestselera. aa Što si od beletristike posljednje pročitao/pročitala?

POVIJEST KNJIŽEVNOSTI Na satovima Hrvatskoga jezika upoznat ćeš mnoga djela koja su različitoga vremenskog nastanka. Čitanka će ti omogućiti i upoznavanje nekih starih djela koja su važna za povijesni razvoj književnosti. To su u 1. razredu djela koja pripadaju antičkoj književnosti, književnosti humanizma te djela koje pripadaju 18. stoljeću i književnosti prosvjetiteljstva. Zato dajemo kratki pregled razvoja književnosti do 18. stoljeća.

Antička književnost (8. st. pr. Kr. – 5. st.) • Homer, Ilijada, Odiseja, epovi • pisci tragedija: Eshil, Sofoklo, Euripid

• filozofi: Platon, Aristotel

STOLJEĆE pr. Kr.

• dijeli se na grčku i rimsku

GRČKA KNJIŽEVNOST

književnost

• utemeljuje i razvija svijest o

književnosti kao samosvojnoj jezičnoj djelatnosti

• zasniva niz književnih vrsta i načina književnoga izražavanja koji su se zadržali do danas

• Vergilije, Eneida, ep • Plaut, Škrtac, komedija

• uzorna za mnoga kasnija književna razdoblja

RIMSKA KNJIŽEVNOST

Partenon posvećen boginji Ateni rimski Koloseum

Srednjovjekovna književnost (5. – 15. stoljeće) • Veliki nacionalni epovi:

• srednji vijek određuju:

Beowulf, staroengleski ep kršćanstvo, latinski jezik i Pjesma o Rolandu, francuski ep feudalizam Pjesma o Cidu, španjolski ep • razvoj književnosti na narodnim Pjesma o vojni Igorevoj, ruski ep jezicima – veliki nacionalni epovi Pjesma o Nibelunzima, njemački ep Kalevala, finski ep

8. st. 7. st. 6. st. 5. st. 4. st. 3. st. 2. st. 1. st. 1. st. 2. st. 3. st. 4. st. 5. st. STOLJEĆE

SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST (5., 15. st.)

5. st. 6. st. 7. st. 8. st. 9. st.

Gotička katedrala u Reimsu

10. st. • hrvatska književnost Bašćanska ploča, 1100.

HRVATSKA SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST (11., 15. st.)

• hrvatska književnost razvoj pismenosti

11. st. 12. st. 13. st. 14. st.

Bašćanska ploča

15. st. 15 15

POVIJEST KNJIŽEVNOSTI

STOLJEĆE

Humanizam (13. – 14. st.) HUMANIZAM (13., 14. stoljeće)

13. st.

• latinski humanus znači čovječan,

• Francesco Petrarca

• zanimanje za antiku, obnova

• Dante Alighieri

što ukazuje na orijentiranost književnoga razdoblja na čovjeka antičke kulture

• zanimanje za studij klasičnih jezika i književnosti

• književno stvaranje na

14. st.

latinskom jeziku

• čovjekova kritičnost (u srednjem je

(1304. – 1374.), Kanconijer, zbirka pjesama (1265. – 1321.), Božanstvena komedija, epski spjev u tri dijela (Pakao, Čistilište, Raj)

• Giovanni Boccaccio

(1313. – 1375.), Dekameron, zbirka novela

vijeku čovjek nekritički prihvaćao sve što je dolazilo od autoriteta)

HRVATSKA KNJIŽEVNOST HUMANIZMA (15. stoljeće)

Dante Alighieri

• hrvatska književnost

razvoj književnosti na latinskom jeziku, razvijenost humanizma u priobalnom području (zbog blizine Italije razvijala se trgovina, gospodarstvo, ali i kultura)

15. st.

• hrvatska književnost

Marko Marulić (1450. – 1524.), pisao je na latinskom jeziku čime se uključio u kulturni krug europskih pisaca

Marko Marulić

STOLJEĆE

15. st.

Renesansa (15. – 16. stoljeće) RENESANSA (15., 16. stoljeće)

• franc. renaissance – preporod, ponovno rođenje

• pronalaženje uzora

u antičkoj književnosti

• okretanje ovozemaljskom životu i životnim temama

• narodni jezik (a ne latinski kao u humanizmu)

• jasnoća u izražavanju i sklad u izrazu

16. st.

RENESANSA U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (16. stoljeće)

(1474. – 1533.), Bijesni Orlando, najznačajniji renesansni ep

• Miguel de Cervantes Saavedra (1547. – 1616.), Don Quijote, najznačajniji renesansni roman

• William Shakespeare

(1564. – 1616.), Hamlet; Romeo i Julija, drame

Leonardo da Vinci, Mona Lisa

• hrvatska književnost

renesansa je razvijena u priobalju, razvoj književnosti na narodnom jeziku Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

• Ludovico Ariosto

• hrvatska književnost

Marko Marulić (1450. – 1524.), Judita, ep Marin Držić (1508. – 1567.), Novela od Stanca, Dundo Maroje, Skup, komedije

POVIJEST KNJIŽEVNOSTI

Barok (17. st.) • Torquato Tasso (1544. – 1595.),

Oslobođeni Jeruzalem, najznačajniji barokni ep

• Pedro Calderón de la Barca

(1600. – 1681.), Život je san, drama

STOLJEĆE

• port. barocco – biser nepravilna

oblika i nevelike vrijednosti (time se nastojalo dati do znanja da se književnoumjetničko razdoblje ne smatra osobito značajnim i vrijednim, što se kasnije pokazalo netočnim)

BAROK

• religioznost (povezana s utjecajem reformacije i protureformacije)

• tematiziranje neobičnog,

tajanstvenog, povratak religioznim temama

17. st.

• kićenost izraza Rembrandt van Rijin, Noćna straža

• hrvatska književnost

Ivan Gundulić (1589. – 1638.), Suze sina razmetnoga, poema; Dubravka, pastirska igra; Osman, ep

• hrvatska književnost

BAROK U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOST

religioznost, refleksivnost (misaonost); osim u priobalju, književnost se razvija i u unutrašnjosti Hrvatske

unutrašnjost crkve Marije Snježne u Belcu

Klasicizam i prosvjetiteljstvo (17. i 18. stoljeće) • Jean-Baptiste Poquelin Molière • osobito razvijeni u francuskoj i (1622. – 1673.), Škrtac, komedija (Molière je najznačajniji francuski komediograf )

• Carlo Goldoni (1707. – 1793.), Gostioničarka Mirandolina, komedija

talijanskoj književnosti

STOLJEĆE KLASISIZAM I PROSVJETITLJESTVO

• klasicističko 17. stoljeće teži za

obnovom antičke književnosti, ističe važnost jasnoće, sklada, racionalnosti (prevlasti razuma nad osjećajima)

17. st.

• prosvjetiteljsko 18. stoljeće nastoji književnim djelima podučiti (obrazovati) narod

Molièreov portret

• hrvatska književnost

Andrija Kačić Miošić (1704. – 1760.), Razgovor ugodni naroda slovinskoga, ep

• hrvatska književnost

nastojanje da se književnim djelima poučava narod

HRVATSKA KNJIŽEVNOST PROSVJETITLJESTVA

18. st.

Andrija Kačić Miošić

KNJIŽEVNOST povezanost čitanja • Objasni sa stvaranjem iskustvenog filtra kroz koji primamo nove informacije.

In te rp re tacija

„Ali sve, baš sve što pročitamo taloži se u nama i koristi nam, čak i onda kad više nemamo pojma koja misao je iz koje knjige, jer takvim taloženjem nastala amorfna masa tvori niti jednog gustog iskustvenog filtra kroz kojeg primamo sve nove informacije, pa tako posredno utječu i na kristaliziranje naših stavova.” N. Mihelčić

Nada Mihelčić (1946.)

Bilješke jedne gimnazijalke • tema: život šesnaestogodišnje djevojke kojoj roditelji stradaju u prometnoj nesreći i koja započinje svoju borbu sa životom stil: • pripovjedačica je šesnaestogodišnjakinja koja iznosi Naslovnica

Donosimo ulomak s početka djela u kojem pripovjedačica opisuje situaciju sa svojim bratom Lukom koji je u sedmom razredu došao u sukob s nastavnicima zbog – brodova. ulomak iz romana

elokventan – rječit elokvencija – sposobnost držanja govora, odnosno vještina usmenoga izražavanja

•

događaje iz svoga života ukazujući na međuljudske odnose, probleme u društvu, probleme u odrastanju... ideja djela: „Djelo, uz gorki realizam djetinjstva prekinutog smrću roditelja, nudi i nadu kako se mogu, pouzdavajući se u vlastite snage i uz pomoć pravih prijatelja, nadvladati i naoko bezizlazni problemi.” Dubravka Težak

Kada je bio u sedmom razredu, Luka je počeo crtati brodove. Iz čista mira. I more. U početku je to radio samo u školi, na satovima likovnog. Recimo, nastavnica im kaže neka sami odaberu što žele crtati. Luka nacrta brod. Pa neka nacrtaju nešto o čemu sanjaju. On nacrta brod. Neka nacrtaju vazu s cvijećem. On nacrta brod. Gdje ti je vaza? Tu unutra. Neka nacrtaju karneval. On nacrta brod. Gdje ti je karneval? U Rio de Janeiru. On baš ide tamo brodom. Eno, Rio je ona mala mrlja na onom malom kopnu u daljini. Onda im ona kaže neka nacrtaju slobodu. Luka odmah pukne pola tube plave tempere ravno na papir. U sredini ostavi malo prazno da tu upuca neki brod kad opere kist od plave boje. Bijelom je sredio dobar dio broda i prešao preko gornje polovice plave da iz toga izvuče nekakvo nebo, a dolje je bijelim crticama uzburkao more na kojih šest bofora. I gotovo. Kako ju je već sludio s tim brodovima, odlučila ga je malo mučiti. Uzela je sliku, zalijepila je na ploči i prozvala: – Sad će vam Luka objasniti svoju sliku... svoju viziju slobode. Nije imala pojma s kim se upušta. – Mislim da slika govori sama – rekao je moj elokventni brat. – Tu je beskraj mora čije su dubine u dodiru s nebeskim plavetnilom nad kojim je beskraj svemira. Nazovimo to vertikalom. Kao što vidite, nigdje nema kopna. Tako sam pokazao podjednaki beskraj horizontale. Često se pojmovi vežu uz neke boje, pa je tako vrag crn, a ljubav crvena. Ja mislim da je sloboda plava i beskrajna – završio je Luka i okrenuo se kako bi pošao u klupu.

– Ne bi li ti ta sloboda bila modrija i beskrajnija bez ovog broda? – Pa to nije zbilja brod! To je bilo tko. Subjekt. Ako nema subjekta, nema ni slobode... Sada nije govorio razredu nego njoj, gledajući je ljubazno i unoseći u govor pomalo docirajući ton koji ju je iritirao. – ... Taj brod ste vi ili kit ili ptica. On je tek simbol subjekta. Vi znate što je simbol, zar ne? Nije odmah odgovorila. Proučavala ga je, pitajući se je li to upravo čula vrlo zrelo poimanje inteligentnog, rano sazrelog dječaka, ili mali samo valja izmišljajući ad hoc objašnjenja. Ako i valja, sjajno to radi, pomislila je. – Da, Luka, ja znam što je simbol. Možeš na mjesto. Idući put zagledala se u one tone snijega na zagrebačkim krovovima i zadala im neka naslikaju zimu. Normalno, svi su se bacili na dizajniranje snjegovića i prikaz općepoznatih zimskih radosti. Naravno, Luka je nacrtao ledolomac s onim metalnim kljunom na provi i svim tim što već treba. A okolo sve same sante. Nije mu mogla prigovoriti jer tražila je zimu, a na toj slici se odmah vidjelo da je približno -40 °C. Siroti su popustili živci. Tužila ga je razrednici.

KNJIŽEVNOST

Nada Mihelčić, Bilješke jedne gimnazijalke simbol – znak koji označuje neki pojam i podsjeća na njega (npr. golub kao simbol mira, križ kao simbol kršćanstva) ad hoc – (čit. ad hok), za ovo, ovu svrhu

A 11 11 11 11 11 11 11

Kojim je motivom fasciniran Luka? Kako je on naslikao slobodu i kako je tu sliku objasnio nastavnici? Kako je likovno izrazio svoj doživljaj zime? Zašto je cijela situacija s Lukom uzrujala nastavnicu? Kako bi ti likovno izrazio/izrazila svoj doživljaj slobode? Koja se boja, po tvome mišljenju, može pridružiti slobodi? Kako doživljavaš slikarstvo (je li slika samo dekoracija ili u njoj prepoznaješ i nešto drugo)?

B 11 11

Tko je pripovjedač u navedenom ulomku? O kojem se simbolu govori u ulomku?

V 11

Kojim se argumentima Luka suprotstavio nastavnici?

Bane Milenković (1963.), hrvatski slikar Kao i dječak Luka u romanu Nade Mihelčić koji stalno crta na školskom satu brodove kao simbole slobode i time iritira učiteljicu, tako i slikar Bane Milenković kao glavni motiv svojeg slikarstva koristi upravo motiv broda. Kod Milenkovića brod je mjesto kojim se otiskujemo od ostatka svijeta, kopna, drugih ljudi, obaveza koje nas pritišću. On je sredstvo kojim bježimo od civilizacije na neki meditaranski pusti otok. Slikar stoga pojačava na svojim slikama stil tzv. dječjeg crteža, kao metafore djetinjstva kada smo se osjećali sretno i slobodno.

Bane Milenković (1963.), Brod

KNJIŽEVNOST

Int er pr et a c ij a

Shvaćanje umjetnosti tijekom povijesti

Slika životinje iz španjolske špilje Altamira.

Tijekom povijesti mijenjalo se shvaćanje umjetnosti. Početkom umjetnosti smatraju se slike životinja na zidovima pećina jer za praljude umjetnost nije bila nešto lijepo za gledanje, nego nešto moćno za uporabu: vjerovalo se da će se životinje lakše uloviti ako ih se prije naslika. Stari su Grci vjerovali da bog umjetnosti Apolon živi sa svojim muzama (boginjama umjetnosti) na brdu Parnas. Književnici su, pišući književno djelo, zazivali boga i muze u pomoć – tražili su od njih nadahnuće ili inspiraciju. Danas ne poimamo umjetnost na taj način, umjetnost je stvaralačka djelatnost kojom pojedinac stvara neko djelo: bilo slikarsko, kiparsko, književno, neku građevinu, pjesmu, ples, film, dramsko ostvarenje i sl. Umjetničko djelo postaje način da umjetnik izrazi sebe, svoje shvaćanje svijeta i života, s tim da onaj tko promatra/čita... umjetničko djelo u njemu može iščitati poruke koje umjetnik i nije odaslao. Zato je umjetnost komunikacija između umjetnika i primatelja umjetničke poruke preko umjetničkog djela. To također znači da dok čitaš neko književno djelo, ne trebaš postavljati pitanje: „Što je pisac htio reći?”, nego što je pisac tebi rekao, odnosno što ti je prenio svojim umjetničkim djelom (osjećaj, spoznaju, doživljaj...).

je pračovjek slikao životinje na zidovima svojih pećina? Kako su, po mišljenju starih • Zašto Grka, umjetnici dobivali umjetničku inspiraciju? Zašto ne treba postavljati pitanje: „Što je pisac htio reći?”?

Nada Mihelčić (1946.) Suvremena hrvatska spisateljica Nada Mihelčić rođena je u Zagrebu. Autorica živi i radi u Zagrebu, a osim pisanjem bavi se i prevođenjem s engleskoga jezika. U svojim djelima Nada Mihelčić govori o problemima s kojima se susreću mladi čitatelji – tinejdžeri, a čitatelji osjećaju bliskost s tim problemima i zbog toga što ih pripovijedaju pripovjedači koji i sami pripadaju toj dobnoj skupini. Nada Mihelčić

Djela Bilješke jedne gimnazijalke je dnevnik 16-godišnje djevojke, objavljen je 2001. g.; roman Zeleni pas objavljen 2010. govori o problemu droge s kojima se susreće mlada djevojka i njezina obitelj.

Ponovimo aa Kojoj književnoj vrsti pripada djelo Bilješke jedne gimnazijalke? aa Kako je Luka izražavao svoju viziju slobode? aa Što je umjetnost i koje su vrste umjetnosti?

Stvaralačka radionica

Pronađi sliku (može i na internetu) koja izražava tvoju viziju slobode. Uz sliku napiši kratak zapis o tome zašto odabireš baš tu sliku. Možeš nacrtati i vlastitu sliku u kojoj ćeš izraziti vlastito viđenje slobode.

G (govorimo) Izrazi u nekoliko rečenica svoju viziju slobode.

UMJETNOST I POVIJEST UMJETNOSTI Umjetnost i vrste umjetnosti „Zahvaljujući umjetnosti, umjesto da vidimo jedan jedini svijet, onaj naš, mi vidimo kako se on umnožava, pa koliko ima originalnih umjetnika, toliko nam svjetova stoji na raspolaganju…” Marcel Proust (1871. – 1922.), francuski književnik Umjetnost je stvaralačka djelatnost, što znači da je umjetnik darovit pojedinac koji ima sposobnost da svoj doživljaj i mišljenje o životu preoblikuje u umjetničko djelo. Čovjeku treba umjetnost da bi zadovoljio svoju duhovnu potrebu za lijepim te da bi preko te ljepote osjetio unutarnje ispunjenje i došao do nove spoznaje. Zato umjetnost definiramo kao stvaralačku djelatnost kojom se oblikuju djela koja su izvor zadovoljstva i spoznaje. Vrste umjetnosti prikazane su grafički. Svaka se od prikazanih umjetnosti služi vlastitim izražajnim sredstvima. Slikarstvo se koristi bojama i linijama, kiparstvo oblikuje materiju (kamen, željezo, drvo...), arhitektura ili graditeljstvo oblikuje prostor, a sredstva oblikovanja su: kamen, metal, staklo, drvo... Gluma podrazumijeva korištenje pokreta, mimike, izgovorene riječi, glazba koristi zvukove i tonove, a temelji se na ritmu. Ples se ostvaruje pokretom i ritmom, književnost riječima. Filmska se umjetnost služi elementima svih ostalih umjetnosti usklađujući ih pomoću tehničkih sredstava. Umjetnička fotografija je vizualno ostvarenje pomoću fotoaparata. U svojim počecima umjetnost nije bila ovako razgranata, nego je bila jedinstvena, a s vremenom su se razvile pojedine vrste umjetnosti – i to prema izrazu i građi kojima se te vrste umjetnosti oblikuju.

Marcel Proust

kiparstvo slikarstvo

arhitektura

UMJETNOST umj. fotografija

književnost gluma

film ples

+ O umjetnosti „Umjetnost je prikaz stvarnosti, a ne stvarnost, no koju to stvarnost ona prikazuje? Glazba organizira zvuk i tišinu u vremenu; slikarstvo organizira oblike i boje u prostoru. A kazalište organizira ljudska djelovanja u vremenu i prostoru.” Augusto Boal (1931. – 2009.), brazilski književnik i redatelj „Ljepote traju vjekovima, i u njima odražava se kroz vjekove ljudsko i zemaljsko u nama i upravo ova tendencija tog ‘ljudskog u nama’ da se nadživi i potvrdi preko groba, da se opre zakonima nestajanja u vremenu i u smrti, taj nagon da se opire smrti, to je roditelj svake žive umjetničke zamisli.” Miroslav Krleža (1893. – 1981.), hrvatski književnik

Augusto Boal

Ponovimo aa Što je umjetnost i koje su vrste umjetnosti? aa Koju vrstu umjetnosti najviše voliš? aa O kojoj bi vrsti umjetnosti htio/htjela saznati nešto više?

UMJETNOST I POVIJEST UMJETNOSTI Donosimo slijed umjetničkih razdoblja i neka od značajnijih umjetničkih ostvarenja u Hrvatskoj. STOLJEĆE

VREMENSKO RAZDOBLJE PRAPOVIJEST

• razdoblje od pojave čovjeka do 3. st. pr. Kr.

do pojave prvih pisanih izvora.

ANTIKA

• odnosi se na grčku i rimsku od 8. st. pr. Kr. do 5. st.

kulturu, traje otprilike od 8. st. pr. Kr. do 5. st.

SREDNJOVJEKOVNA UMJETNOST

• objedinjuje tri velika stilska od 6. st. do 14. st.

razdoblja: predromaniku (6. – 11. st.), romaniku (11., 12. st.) i gotiku (13., 14. st.)

UMJETNIČKO DJELO

GLAVNE KARAKTERISTIKE

• Vučedolska golubica je obredna

• Stanovnici toga područja bavili

• Pula, Arena (amfiteatar) iz 1. st.

• U rimsko su doba gradovi

• Zadar, crkva sv. Donata iz 9. st.

• Romaničke crkve odlikuju se

posuda u obliku golubice iz Vučedola (na obali Dunava blizu Vukovara) iz 3. tis. pr. Kr.

ostvarenje rimske arhitekture (dovršena 70. – 80. god.). U njoj su se održavale gladijatorske borbe, a mogla je primiti 23 000 posjetitelja.

kao primjer predromaničke crkve kružnoga tlocrta. Crkva je danas simbol grada Zadra.

su se stočarstvom i lovom, a živjeli su u utvrđenim naseljima u nadzemnim kućama od kolaca opletenim šibljem i premazanim blatom. Vučedol je nalazište kvalitetnih keramičkih posuda koji su po ljepoti i raznovrsnosti najljepše keramičke posude pretpovijesne umjetnosti u Hrvatskoj.

sadržavali: kazalište (teatar), arenu (amfiteatar), gradski trg (forum) uokviren trijemovima sa stupovima (peristil); na trgu je glavni hram (templum) i više manjih hramova te trgovine, obrtničke radionice, tržnica, gradska sudnica (bazilika), slavoluci, javna kupališta (terme) i vodovodi (akvadukti).

čvrstoćom i zatvorenošću, a masivni zidovi koji nose strop imaju male otvore – prozore.

• Gotičke crkve imaju velike vitrajne prozore, a ulogu nosača stropova preuzimaju potporni stupovi.

UMJETNOST I POVIJEST UMJETNOSTI

VREMENSKO RAZDOBLJE RENESANSA

• renesansa oživljava neke

antičke oblike i razvijaju se gradovi

BAROK

• baroknu umjetnost odlikuje kićenost

19. STOLJEĆE

• doba različitih stilskih pravaca

20. STOLJEĆE

• s raznolikim stilskim razdobljima

UMJETNIČKO DJELO

STOLJEĆE

• Varaždinska tvrđava (Stari grad)

građena je od 14. do 19. stoljeća. Bila je u vlasništvu plemića i predstavljala je središte plemićkog posjeda. Od 1925. u vlasništvu je grada Varaždina.

do 15. st. do 16. st.

• Dvorac obitelji Drašković

iz Klenovnika kraj Ivanca; u prvoj polovini 17. st. brojni hrvatski plemići podižu svoje dvorce, a dvorac obitelji Drašković iz Klenovnika najveći je dvorac sjeverne Hrvatske u 17. stoljeću.

do 17. st. do 18. st.

• Jedan od stilskih pravaca u 19.

stoljeću jest neobarok, a u tom je stilu Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu iz 1895.; arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermanna Helmera, a u slikarstvu nailazimo na niz slika portreta koje su plemići i veleposjednici naručivali od slikara portretista.

19. st.

• Jedno od stilskih razdoblja početkom 20. stoljeća jest ekspresionizam u kojem slikari izražavaju svoju viziju nekih pojava (česta je socijalna tematika u likovnim djelima). Tako npr. Ljubo Babić na svojoj slici Crvene zastave prikazuje svoj doživljaj povijesne zbilje – početak revolucionarnih kretanja.

20. st.

Ponovimo aa Odaberi jedno od prikazanih djela i na osnovi podataka na internetu napiši detaljniji prikaz toga djela. aa Opiši neko umjetničko djelo po vlastitom izboru. aa Koje ti se od prikazanih djela najviše sviđa i zašto?

Lir i k a

irika je jedan od književnih rodova. Razvila se u staroj Grčkoj, ali ne kao pjesništvo u današnjem smislu, nego se pjevala, bila je povezana i s glazbom i s plesom.

Danas se lirske pjesme čitaju, iako se ponekad i uglazbljuju. Donosimo primjer kako pristupiti lirskoj pjesmi, odnosno kako je interpretirati.

Da bi mogao/mogla interpretirati lirsku pjesmu, moraš raspolagati nekim „instrumentarijem” koji će ti to omogućiti. Zato u dijelu nazvanom Teorija književnosti iznosimo pojmove i definicije koji su ti potrebni za interpretaciju lirske pjesme.

LIRIKA Teorija književnosti Interpretacija Nikola Milićević, Tražim .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 Vladimir Nazor, Hrvatski jezik . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 Teorija književnosti Obilježja lirike kao književnog roda .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Tematska podjela lirike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Moto . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Stih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Strofa ... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Rima .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Sonet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Stilska izražajna sredstva: metafora, aliteracija, antiteza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Interpretacija Antun Gustav Matoš, Jesenje veče . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

31 31 31 31 32 32 33 33 34

Teorija književnosti Ritam .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Stilska izražajna sredstva ili figure: asonanca, personifikacija, inverzija, pleonazam .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 Interpretacija Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38 Teorija književnosti Stilska izražajna sredstva ili figure: oksimoron, litota, eufemizam, polisindeton, anafora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41 Povijest književnosti Interpretacija Francesco Petrarca, Iz Kanconijera. . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

TEORIJA KNJIŽEVNOSTI

Pri mj er li rs ke pj es me i i nte rp re tacije

osnovne škole imaš • Iziskustvo interpretacije

lirskih pjesama. Podsjetimo se kako bi jedna školska interpretacija lirske pjesme trebala izgledati.

Nikola Milićević (1922. – 1999.)

Tražim

Tražim pjesmu u riječi i dan u čovjeku, tišinu laganu i modru. Reci mi, gdje pitome i jasne vode teku? Gdje je ptica što pjeva na svom odru? Tražim hlada, a sunce me peče i ginem od svjetlosti i iskara. Zna li netko gdje su krila koja donose veče, ljubav što u ledu izgara? Vatroslav Kuliš (1951.) Val 1

Tražim drvored u kojem nitko ne šeta, Grad u kom se ne govori ni molim ni hvala. Tražim malo ludosti na kraju svijeta jer mi je pamet dodijala.

lirska pjesma

Za svaku strofu prvo ćemo parafrazirati pjesnikove riječi, a onda ih objasniti. Parafrazirati znači izreći nešto drugim riječima, u određenom smislu: prepričati. Prva strofa – pjesnik ističe u prva dva stiha kako traži: pjesmu u riječi, dan u čovjeku, tišinu laganu i modru. Sve su to izrazi prenesena značenja (metafore) na osnovi kojih zaključujemo kako pjesnik traži nešto posebno i lijepo. U trećem i četvrtom stihu prve strofe pjesnik postavlja pitanje gdje bi to nešto posebno i nemoguće (nevjerojatno) mogao naći, a da se radi baš o nemogućem (nevjerojatnom), govore metafore: mjesto gdje pitome i jasne vode teku i gdje ptica pjeva na svome odru. Dakle, pjesnik je obilježen potragom i pitanjem kako bi mogao uspješno okončati svoju potragu. Druga strofa – pjesnik govori kako i dalje traži hlad, a istodobno ga peče sunce, gine od svjetlosti i iskara. Dakle, traži ono što nema, izmoren je vrućinom i iskrama i traži promjenu, smirenje (zato traži krila koja ga vode u večer). Taj je osjećaj vezan uz potragu za nemogućim: za ljubavlju što u ledu izgara.

Treća strofa – ukazuje na potragu za samoćom, za oslobođenjem od potreba i zahvalnosti što se nešto dobiva. Pjesnik traga za ludošću, i to zato jer mu je pamet dodijala. Iako se čini da je završetak neozbiljan i da kao takav poentira pjesmu, kad se malo bolje promisli, svatko traga za onim što nema i u određenim životnim trenutcima želi malo ludosti, želi da se dogodi ono o čemu se samo sanja i mašta.

Nikola Miličević, Tražim Uostalom, zašto i razumnom i pametnom čovjeku ne bi dosadila pamet i zašto ne bi htio nešto potpuno drugo?

LIRIKA

Analiziramo li oblik pjesme, uočavamo da se pjesma sastoji od tri strofe, stih je slobodan, postoji rima (abab, cdcd, efef). Strofa je katren. Ritam je usporen, usporavaju ga prekoračenja (dijelovi prethodnog stiha prenose se u novi redak). Od stilskih izražajnih sredstava u pjesmi prevladavaju: metafore (pjesma u riječi, dan u čovjeku, tišina lagana i modra...), retorička pitanja (pitanja koja ne zahtijevaju odgovore – na kraju prve i druge strofe) te oksimoroni (spajanja protuslovnih pojmova – npr. ptica što pjeva na svome odru, ljubav izgara u ledu). Dakle, model analize pjesme bio bi sljedeći: • prema vrsti lirike pjesme mogu biti: pejzažne, domoljubne, duhovno-religiozne, ljubavne...

• ono o čemu pjesma govori

TEMA

VRSTA LIRSKE PJESME • motiv je najmanja tematska jedinica

MOTIVI U SVAKOJ STROFI I NJIHOVO OBJAŠNJENJE

• strofa: određuje se prema broju stihova (distih, tercet, katren...)

OBLIK PJESME (STROFA, STIH, RIMA, RITAM) STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA

• stih: određuje se prema broju slogova u stihu (osmerac, deveterac...)

• rima: parna, ukrštena, obgrljena...

• ritam: ubrzan, usporen, umjeren

• od stilskih izražajnih sredstava najpoznatije su: metafora, personifikacija, onomatopeja

Nikola Milićević (1922. – 1999.) Rodio se u Omišu. Studij književnosti završio je u Zagrebu gdje je predavao na Filozofskom fakultetu. Osim pjesama, pisao je eseje. Umro je u Zagrebu.

Djela Zbirke pjesama: Obećanja žute zore, 1956.; Snijeg i crna ptica, 1964.; Prah zemaljski, 1974., Nepovrat, 1984., Pjesme iz tišine, 1994.

Ponovimo

PJESNIK

aa Ponovi osnovne misli izražene u pjesmi prema slici na rubnici. aa Pokušaj odrediti za čime ti tragaš. aa Koje ludosti odabireš kada ti dodija pamet? aa Oblikuj jednu strofu (kao tvoj dodatak pjesmi) u kojoj ćeš metaforama izraziti što ti tražiš ili u kojoj ćeš odgovoriti pjesniku može li se naći ono što on traži.

Stvaralačka radionica

G (govorimo)

Odaberi pjesmu i interpretiraj je prema zadanom modelu.

Nauči krasnosloviti pjesmu.

POTRAGA /TRAŽENJE

RAZLOZI TRAŽENJA

LIRIKA

In te rp re tacija

Nazor iskazuje čast • Zašto čovjeku? Objasni metafore u drugom i trećem stihu. Zašto je, za Nazora, čovjek patnik i sretnik?

„Čast čovjeku na ovoj lijepoj Zemlji! Iz utrobe joj plodonosne nastade, Kroz mulj i trnje na sunce se vinuo, Patnik i sretnik.” V. Nazor

Vladimir Nazor (1876. – 1949.)

O jeziku

• tema: materinski jezik kao oznaka čovjekove nacionalnosti • vrsta lirske pjesme: domoljubna lirska pjesma • stilska obilježja: obilje stilskih izražajnih sredstava, vezani stih Oton Iveković (1869. – 1939.), Dolazak Hrvata na Jadran

lirska pjesma

glib – blato

O jeziku, rode... Preradović O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše!

Stihovi o hrvatskom jeziku „Htio sam biti glazbalo na kome Zvuče ko žice, mirišu ko cvijeće Rojevi riječi u govoru tvome.

On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše.

Pa uzdignut nad zipkom i nad grobom, Da u tebi dišem i da živim s tobom, I onda kad me više biti neće.” V. Nazor

Ne znamo da l’ smo gradili mi njega, Il on je nama svoju dušu dao. A sada, nov kad mulj i suša prijeti. U ovom lomu i gaženju svega Još nikad Hrvat nije bolje znao Da mu je s njime živjet i umrijeti.

Vladimir Nazor, O jeziku

A 11 11 11

Citiraj stihove u kojima pjesnik ističe kako hrvatskim jezikom govore ljudi različitih sredina i mentaliteta. Objasni stihove: „Ne znamo da l’ smo gradili mi njega, | Il on je nama svoju dušu dao.” Koji stihovi ukazuju na opasnosti koje prijete hrvatskom narodu? Zašto šikaru možemo povezati s hrvatskim narodom?

B 11

Navedi metafore koje pjesnik koristi kad govori o jeziku. Kakav odnos prema jeziku možemo iščitati iz tih metafora? Kako nazivamo oblik pjesme od dva katrena i dvije tercine?

LIRIKA

V 11 11

Spominje li pjesnik u pjesmi hrvatski jezik? Objasni poetsku poruku iz završne tercine.

Obilježja Nazorova pjesništva Tri osnovne značajke prožimaju Nazorovo pjesništvo: „Prvo: lirsko-refleksivno bavljenje vlastitim doživljajem svijeta, svojim fantazmima i svojim jastvom. Drugo: postavljanje nacionalnog problema, narodnog bitka i njegove budućnosti. Treće: pitanje borbe između dobra i zla, dakle filozofijsko-etičko pitanje ljudske opstojnosti, pitanje što se u Nazora svojstveno javlja i kada se bavi vlastitim jastvom i kada rješava narodnu problematiku u svojim djelima.” Šime Vučetić

fantazmi – fantazije jastvo – osobnost, vlastitost, ono što je vezano uz čovjekovo ja bitak – bit nečega

osnovne značajke prožimaju Nazorovo pjesništvo? Prokomentiraj na koji se način • Koje navedene značajke prepoznaju u pjesmi O jeziku.

Matko Trebotić (1935.), hrvatski slikar, grafičar i arhitekt Kada u stihovima pjesme O jeziku Vladimir Nazor spominje „lom i gaženje svega” kao metaforu mogućnosti gubitka nacionalnog jezičnog identiteta i bogate jezične baštine, približava se u jednom drugom vremenu motivima slika Matka Trebotića koji u opsežnom ciklusu Tragovi upravo u vrijeme Domovinskog rata prikazuje temelje i tlocrte starohrvatskih crkvica, tragove kršćanskog kulturnog kruga, masline, grobove predaka, odnosno duboko u zemlju upisanu povijest naše nacionalne tradicije, arhitekture i baštine. Zanimljivo je da su oba umjetnika u svojemu životu prošla i proživjela dva velika rata te da su obojica rođeni na otoku Braču, što je u njihovim opusima trajna motivska odrednica. Marko Trebotić, Tragovi XXI

LIRIKA

Int er pr et a c ij a

Vladimir Nazor (1876. – 1949.) Vladimir Nazor rodio se u Postirama na otoku Braču, a umro je u Zagrebu. Nazor je studirao prirodne znanosti u Grazu i u Zagrebu. Radio je kao profesor i upravitelj dječjeg doma. Kao 66-godišnjak uključio se u borbu protiv fašizma i priključio se partizanima. Nakon Drugog svjetskog rata bavio se politikom. Književnim radom Nazor se bavio pedesetak godina i iza njega je ostala velika književna ostavština. Vladimir Nazor

Djela Od velikog književnog opusa možemo izdvojiti: pjesničke zbirke: Slavenske legende i Hrvatski kraljevi ep: Medvjed Brundo zbirke pripovjedaka: Istarske priče i Veli Jože.

Ponovimo jezik

narod (šikara)

aa Na osnovi skice na rubnici ponovi osnovne misli izražene u pjesmi. aa Kojoj vrsti lirske pjesme pripada Nazorova pjesma i zašto?

Hrvatova spoznaja

Stvaralačka radionica Uzmi kao moto stih iz Nazorove pjesme O jeziku i napiši svoj zapis (u stihovima ili u prozi) o materinskom jeziku.

G (govorimo) Nauči krasnosloviti posljednje dvije strofe Nazorove pjesme.

Petar Preradović Hrvatski pjesnik Petar Preradović stvarao je u 19. stoljeću. U svojoj pjesmi Rodu o jeziku ističe da je jezik oznaka i čovjekove individualnosti (osobnosti) i njegove nacionalne pripadnosti. Donosimo prvu i posljednju strofu Preradovićeve pjesme Rodu o jeziku:

„O jeziku, rode, da ti pojem, O jeziku milom tvom i mojem! O preslatkom glasu onom U kome te mile majke Usnivahu slatke bajke, Koga šaptom i romonom Duši ti se svijest probudi, Te ti spozna i uvidje Da ti bolje nije nigdje Do na tvoje majke grudih!

Ljub’ si rode, jezik iznad svega, U njem živi, umiraj za njega! Po njemu si sve što jesi: Svoje tijelo, udo svijeta, Bus posebnog svoga cvijeta U naroda silnoj smjesi, Bez njega si bez imena, Bez djedova, bez unuka, U prošasti, sjena puka, Ubuduće niti sjena!”

T E OR I JA K N J I Ž EV NO ST I Obilježja lirike kao književnoga roda Lirika je jedan od književnih rodova (uz epiku, dramu i diskurzivne književne oblike). Njezina su obilježja: subjektivnost (lirski subjekt piše o svojim osjećajima i mislima), iznošenje osjećaja (zato govorimo o osjećajnosti, emotivnosti lirske pjesme), ritmičnost, slikovitost. Može biti u stihovima i u prozi (pjesme u prozi). Sam naziv lirika dolazi od grč. riječi lýra – naziva za glazbeni instrument – što upućuje na činjenicu da su se u dalekoj prošlosti pjesme pjevale uz glazbenu pratnju. Osjetilni poticaji koje možemo prepoznati u lirskim pjesmama: vizualni (vidni), auditivni (zvučni), olfaktivni (mirisni), gustativni (okusni), taktilni (dodirni). Na primjer, u prvoj strofi Nazorove pjesme O jeziku prepoznajemo: vizualne (vidne) poticaje: vrelo, šikara, stijenje, glib…; auditivne (zvučne) poticaje: ključa (u značenju izbacivanja mjehurića pri vrenju, ključati odnosno kipjeti, odnosno vreti) jer ključanje vode možemo prepoznati i po zvuku; auditivni je poticaj i zatrpavanje stijenja (zvučni prasak kad stijenje nešto ili nekoga zatrpa).

OBILJEŽJA LIRIKE KAO KNJIŽEVNOGA RODA TEMATSKA PODJELA LIRIKE MOTO STIH STROFA RIMA SONET STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA: METAFORA ALITERACIJA ANTITEZA

lirska obilježja prepoznaješ u pjesmi O jeziku? Odredi osjetilne poticaje u drugoj strofi • Koja pjesme O jeziku.

Tematska podjela lirike Prema temi lirska pjesma može biti: • pejzažna lirska pjesma – iznosi se opis i slika pejzaža koja se često povezuje s pjesnikovim osjećajima • ljubavna lirska pjesma – izražavaju se ljubavni osjećaji • domoljubna lirska pjesma – izražava se ljubav prema domovini, narodu, njegovoj kulturi i tradiciji i jeziku • socijalna lirska pjesma – teme su joj povezane s društvenom nejednakošću i socijalnom nepravdom, a u njima su često izražene simpatije prema potlačenima • duhovno-religiozna lirska pjesma – odnos prema životu povezan je s određenim religioznim svjetonazorom • misaona lirska pjesma – pjesma u kojoj se izražavaju razmišljanja i odnos prema svijetu i životu • anakreontska lirska pjesma – u vedrom raspoloženju slavi ljubav, vino, prijateljstvo i ostale životne radosti, utemeljio ju je grčki pjesnik Anakreont (6. st. pr. Kr.).

• Kojoj vrsti lirske pjesme pripada Nazorova pjesma O jeziku? Obrazloži svoj odgovor. Moto

Moto je tekst koji pisac citira na početku djela (najčešće je to nečija misao ili stih) i služe mu kao poticaj, odnosno inspiracija za djelo. Moto Nazorove pjesme jest dio stiha Preradovićeve pjesme Rodu o jeziku.

• Objasni povezanost dijela Preradovićeva stiha s Nazorovom pjesmom. Stih Stih je redak u pjesmi, odnosno jedinica pjesničkoga govora određena posebnom grafičkom, ritmičkom i zvučnom organizacijom. On može biti vezan (određeni broj slogova u stihovima u pjesmi često povezan rimom) i slobodan.

TEORIJA KNJIŽEVNOSTI Vrstu vezanog stiha određujemo prema broju slogova, npr.

O nje-mu da!-O ča-ro-bno-me vre-lu 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Dakle stih Nazorove pjesme O jeziku ima jedanaest slogova i zovemo ga jedanaesterac. U skladu s tim, stih od sedam slogova je sedmerac, od osam slogova osmerac, od devet slogova deveterac, od deset slogova deseterac, od dvanaest slogova dvanaesterac itd. Ako su stihovi u pjesmi različitog broja slogova, odnosno ako se ne poštuju ustaljeni uzorci ritmičke, metričke i grafijske organizacije, govorimo o slobodnom stihu.

na slogove ostale stihove u prvoj strofi Nazorove pjesme i navedi jesu li svi stihovi • Rastavi jedanaesterci. Po čemu se razlikuju vezani stih i slobodan stih?

Strofa Strofa ili kitica je skup stihova koji uglavnom čine veću, grafički odvojenu cjelinu. Prve dvije strofe Matoševe pjesme imaju po četiri stiha, a druge dvije strofe po tri stiha. Strofa od četiri stiha zove se katren, a od tri stiha tercet. Ako su u tercetima jedanaesterci, strofu ne zovemo tercet, nego tercina.

• • • • • • •

Prema broju stihova, strofa može biti: distih ili dvostih (strofa od dva stiha) tercet ili tercina (strofa od tri stiha) katren (strofa od četiri stiha) pentastih (strofa od pet stihova) sestina (strofa od šest stihova) septima (strofa od sedam stihova) oktava (strofa od osam stihova).

• Objasni pojmove strofa i stih te kako imenovati strofu, a kako stih. Rima • • • • •

Rima je glasovno podudaranje na kraju stiha, zove se još srok ili slik. Vrste rima: parna rima – rima koja povezuje dva uzastopna stiha (aa, bb, cc, dd ...) ukrštena rima – dolazi naizmjence u stihovima prema shemi abab obgrljena rima – ima shemu abba nagomilana rima – jedna se rima ponavlja u više stihova (aaa bbb...) isprekidana rima – nema čvrstu shemu (abcb, abcd...).

Pogledajmo kako odrediti rimu na primjeru prve strofe Nazorove pjesme: O njemu, da! O čarobnome vre -lu, a Što davno ključa iz šikare na -še b I snagu svoju razmaho je cije -lu a Kada ga stijenje i glib zatrpa -še! b Grafički smo izdvojili završetke stihova kako bi bili uočljiviji. Svaki završetak potrebno je označiti jednim slovom, s tim da istim završetcima pridružujemo ista slova: završetku –lu pridružujemo slovo a, završetku –še pridružujemo slovo b. Dakle, shema rime u prvoj strofi je: abab (ukrštena rima). 32

• Napiši sheme rima za ostale strofe Nazorove pjesme.

TEORIJA KNJIŽEVNOSTI

Sonet Sonet je stalan oblik pjesme od četrnaest stihova. Nazorova pjesma O jeziku ima četrnaest stihova, oni su raspoređeni u četiri strofe: dva katrena i dvije tercine. Postoje dvije vrste soneta: • talijanski ili Petrarcin sonet – stihovi su raspoređeni u četiri strofe, dva katrena i dvije tercine s najčešćim rasporedom rima abba abba cdc cdc ili abba abba cde cde. U završnoj tercini obično se javlja poenta pjesme. • elizabetanski ili Shakespeareov sonet – oblik soneta od tri katrena i jednog distiha, s najčešćim rasporedom rima ababcdcdefef gg. Hrvatska riječ za sonet je zvonjelica.

• Kojoj vrsti soneta pripada Nazorova pjesma O jeziku? Obrazloži svoj odgovor. Stilska izražajna sredstva ili figure Stilska izražajna sredstva ili stilske figure povezuju se s pjesničkim, odnosno književnim izražavanjem. Naime, nastoje se postići neki učinci kako bi pjesma bila dojmljivija, a i kako bi se pjesnički, odnosno književnoumjetnički govor razlikovao od svakodnevnog govora. U prošlosti su se utvrdili načini na koji se može lijepo pisati, a ta su se sredstva nazivala figurama. Jedna je od najpoznatijih i najučestalijih figura metafora – riječ ili izraz prenesenoga značenja.

neke od figura, odnosno neka od stilskih izražajnih sredstava u pjesmi • ORazmotrimo jeziku. Naziv

Primjer

Objašnjenje

Definicija

metafora

- na početku prve strofe Nazor naziva jezik čarobnim vrelom što ključa iz šikare naše

- jezik je osvježenje u šikari, odnosno izvor ljepote i čara u teškim društvenim okolnostima u kojima živi hrvatski narod

- metafora je riječ ili izraz prenesena značenja

aliteracija

- u drugoj strofi Nazor ističe: On zvuči i psiče, teče...

- Nazor ponavlja glas č koji sa suglasnicima uz koje se pojavljuju (z, s) dočaravaju zvučanje i psikanje jezika

- aliteracija je stilsko izražajno sredstvo u kojem se ponavljaju suglasnici radi postizanja nekog efekta

antiteza

- u citatu na početku udžbeničke jedinice Nazor govori da je čovjek patnik i sretnik

- riječi patnik i sretnik riječi su suprotnoga značenja

- povezivanje dviju riječi, izraza i rečenica suprotnoga značenja zove se antiteza

„Nitko mi dotad nije rekao kako je teško pisati poeziju. Nikad dotad nisam ni razmišljala o disciplini forme jednog soneta. Sonet nije lepršavo trtljanje o ljubavi u četrnaest redaka. To je čvrsta stega forme, vojnički dril u kojem su sve riječi prethodno osvijetljene, ozvučene, odslušane i pomno poredane po boji, okusu i veličini smisla koji nose. To je savršeno polirana sletska vježba koja nama koji je čitamo visoko gore na tribinama, pruža privid lakoće.” Nada Mihelčić, Bilješke jedne gimnazijalke

• Objasni antitezu. Na kojem se ponavljanju temelji aliteracija? Što je metafora? Ponovimo aa Napiši barem dvije metafore kojima ćeš izraziti svoj odnos prema hrvatskom jeziku. aa Usporedi vlastite metafore s Nazorovima. aa Zašto je Nazorova pjesma sonet?

LIRIKA li se s mišlju da • Slažeš priroda ima dušu? je čovjek taj koji daje • Zašto dušu prirodi?

In te rp re tacija „Priroda ima dušu, ali onakvu kakvu joj mi dajemo.” A. G. Matoš

Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.)

Jesenje veče

• tema: jesenje veče • vrsta lirske pjesme: pejzažna lirska pjesma • stilska obilježja: povezivanje pejzaža s ljudskim raspoloženjem

Gabrijel Jurkić (1886. – 1974.), Šuma u jesen

lirska pjesma

Oblici riječi: suhijem/gluhijem su zastarjeli i zovu se arhaizmi.

gord – ponosan, ohol, uznosit

Olovne i teške snove snivaju Oblaci nad tamnim gorskim stranama Monotone sjene rijekom plivaju Žutom rijekom među golim granama. Iza mokrih njiva magle skrivaju Kućice i toranj; sunce u ranama Mre i motri kako mrke bivaju Vrbe, crneći se crnim vranama. Sve je mračno; hladno; u prvom sutonu Tek se slute ceste dok ne utonu U daljine slijepe ljudskih nemira. Samo gordi jablan lisjem suhijem Šapće o životu mrakom gluhijem Kao da je samac usred svemira.

A 11 11 11 11 11 11 11 11 11

Koji su osnovni motivi u prvoj strofi? Koja se boja javlja u prvoj strofi i kako ona djeluje na cjelokupnu sliku pejzaža? Koji se novi motivi javljaju u drugoj strofi? Objasni izraz sunce u ranama. Koja boja prevladava u drugoj strofi? Na koji je način Matoš povezao pejzaž s ljudskim raspoloženjem u trećoj strofi? Tko se izdvaja u pejzažu u četvrtoj strofi? Što on čini? Objasni pesimističnost/optimističnost završetka pjesme.

B 11 11 11

Izdvoji metafore u pjesmi. Odredi obilježja stiha, strofe i rime. Kojom se poredbom određuje jablan u posljednjoj strofi i kako je objasniti? Kakav je ritam u pjesmi?

V 11

Koje arhaizme upotrebljava Matoš i kako se oni, po tvom mišljenju, uklapaju u pjesmu? Objasni izraz gordi jablan. Koje stilsko izražajno sredstvo prepoznaješ u tom izrazu? Prokomentiraj kontrast na kojem se temelji pjesma: smrt – život.

Zašto Matoševa pjesma nije samo pjesma o tzv. astronomskom vremenu (o vremenu u određeno doba godine)? Pjesma „… uz pomoć snažnih personifikacija naznačuje da se pod tim opisom podrazumijeva i nešto dalekosežnije, kao kad se kaže da je sunce u ranama ili kad se tvrdi da se vrbe crne crnim vranama. Potom se, pak, – u finalu pjesme – spominju najprije daljine slijepe ljudskih nemira, koje stoje u očitoj vezi s netom opisanim pejzažom, a onda se opisuje osamljeni jablan, koji ima nesumnjivo simboličnu ulogu, te tako naknadno pridaje novo značenje svemu što je rečeno prije. Vrijedi to čak i za sam naslov, jer postaje jasno da tu nije riječ samo o jeseni ni samo o večeri, nego o nečemu mnogo složenijem.” Pavao Pavličić

Humanizirani pejzaž „Sve je mračno, hladno” – sve. Pjesnikov se doživljaj prenosi na svu okolnu prirodu; i ne samo na nju. Prenosi se na život, na vlastiti i na život uopće: sve je mračno, hladno… suton se spušta, ceste se u tome mokrom krajoliku tek naslućuju, ali nestaju odmah, utapaju se u puste, bešćutne daljine, iz kojih izviru svi naši nemiri. Time je ujedno, tim ljudskim nemirima, i pejzaž definitivno humaniziran… Sad je odjednom taj ljudski nemir pokazao da je čovjek tu, da je zapravo čitav taj pejzaž pjesnika uznemirio, odnosno dao mu priliku da konkretizira doživljaj svojih nemira.” Ivo Frangeš

humaniziran – očovječen, poput ljudskoga

Objasni pojam humaniziranog pejzaža. Poveži pojam humaniziranog pejzaža s • Matoševom misli: „Priroda ima dušu, ali onakvu kakvu joj mi dajemo.”

Emanuel Vidović (1870. – 1953.), hrvatski slikar U splitskoj luci/Južina Iako Matoš u pjesmi opisuje jesenje veče na kontinentu, slika splitske luke pod južinom Emanuela Vidovića dijeli isto teško, sumračno ozračje, uz spoznaju da oba umjetnika stihom i bojom opisujući sumorni pejzaž kroz simboliku prirode zapravo prikazuju vlastito unutrašnje stanje koje utječe na percepciju vanjskog svijeta. No, moguće je također da vanjsko lice prirode samo pojačava njihov urođeni melankoličan karakter. Na slici tinja jednaki teški nemir i nespokoj kao u Matoševim stihovima koji je pojačan efektnom uporabom crvene boje na nekim dijelovima prizora.

Emanuel Vidović, U Splitskoj luci/Južina

LIRIKA

Antun Gustav Matoš, Jesenje veče

LIRIKA

Int er pr et a c ij a

Antun Gustav Matoš (1873. – 1914.) Matoš se rodio se u Tovarniku (u Srijemu), djetinjstvo i mladost proveo je u Zagrebu (zato je on isticao da je Bunjevac podrijetlom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem). Umro je u Zagrebu. U Zagrebu završava gimnaziju (zanimljiva je činjenica da je osmi razred pao zbog tri jedinice, jedna od njih bila je i iz Hrvatskoga jezika) i dobiva stipendiju za Vojni veterinarski fakultet u Beču. Njegov je život obilježila činjenica da je bio vojni bjegunac zbog čega živi na relaciji: Zagreb – Beograd – Pariz. Antun Gustav Matoš jedan je od najznačajnijih hrvatskih pisaca koji je svojim djelovanjem obilježio kraj 19. i početak 20. stoljeća. Matoš je bio vrstan glazbenik, svirao je violončelo, a ta je sklonost glazbi prepoznatljiva i u njegovom pjesništvu.

ODNOS ČOVJEK PRIRODA

tmurni jesenski

nemir

Djela Napisao je svega jednu zbirku pjesama (zbirka pjesama Pjesme objavljena je posmrtno, 1923.), a njome se uvrstio u sam vrh hrvatskoga pjesništva. Pisao je i novele, eseje i putopise.

Ponovimo

Stvaralačka radionica

aa Na osnovi skice iznesi osnovne misli iz Matoševe pjesme.

Napiši kratak opis jesenskog pejzaža koji ćeš povezati s vlastitim raspoloženjem izazvanim: a) obiljem plodova i ljepote boja b) golim granama i maglom c) vremenskim prilikama u jesenjim danima d) promjenama koje uočavaš u prirodi.

„Na svakom mjestu, gdje malo duže boravimo, ostavljamo dijelak svoje sreće i duše.” A. G. Matoš „Ja sam clown, koji skače (sa konja prolaznosti) kroz obruč vječnosti.” A. G. Matoš

„U putopisu Oko Lobora Matoš je opisao izlet u Hrvatsko zagorje u proljeće 1907., kada je kao vojni bjegunac (…) kriomice posjetio domovinu. Putopis je prvi put objavljen u Hrvatskome pravu 2., 3. i 4. travnja 1908. Matoš ga je uvrstio na prvo mjesto u svoju šestu knjigu, Naši ljudi i krajevi (1910.), s podnaslovom koji načelo krajolika ističe kao jednu od tematskih, odnosno žanrovskih odrednica: Portreti i pejzaži.”

T E OR I JA K N J I Ž EV NO ST I Ritam

RITAM

Na pjesnički ritam utječu: • pravilna izmjena i ponavljanje nekih jedinica (glasova, naglasaka – prozodijskih jedinica, naglašenih i nenaglašenih slogova, rime) • osobiti raspored riječi i oblik stihova • postupci: opkoračenje (nekoliko riječi iste rečenice prelazi u drugi stih) i prebacivanje (u novi stih prenosi se samo jedna riječ iste rečenice); prijenos (postupak u kojem se sintaktička cjelina prenosi iz jedne strofe u drugu). Ritam je najčešće ubrzan, usporen ili umjeren.

STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA ILI FIGURE: ASONANCA PERSONIFIKACIJA INVERZIJA PLEONAZAM

utječe na pjesnički ritam i kakav on može biti? Koji od navedenih elemenata utječu na • Što ritam Matoševe pjesme Jesenje veče?

Stilska izražajna sredstva ili stilske figure Naziv

Primjer

Objašnjenje

Definicija

Asonanca

Jesenje veče

- u naslovu pjesme ponavlja se samoglasnik e (što ukazuje na monotoniju jeseni)

- asonanca je stilsko izražajno sredstvo u kojem se ponavljaju samoglasnici radi postizanja nekog efekta

Personifikacija

Olovne i teške snove snivaju

- oblacima se pridaju ljudske osobine jer snivaju kao ljudi

- personifikacija je stilsko izražajno sredstvo u kojem se neživom daju osobine živog

- oblaci kao subjekt dolaze nakon atributa i predikata

- obratni redoslijed riječi

- vrane jesu crne, stoga to ne bi trebalo naglašavati (Matoš time stavlja naglasak na crnu boju koja ukazuje i na njihovo tzv. zlokobno značenje)

- pleonazam je suvišna uporaba riječi, gomilanje istoznačnih riječi

Oblaci... Inverzija

Olovne i teške snove snivaju Oblaci...

Pleonazam

… crneći se crnim vranama

Usporedi asonancu i aliteraciju. Što je pleonazam? Navedi primjer pleonazma iz • svakodnevnog života. Definiraj personifikaciju.

Učinak stilskih izražajnih sredstava Uporaba stilskih izražajnih sredstava razlikuje pjesnički izraz od svakodnevnog, ali ima i određenu funkciju u samom tekstu. Na primjer, uporaba personifikacije u prvoj strofi ukazuje na to da pjesnik već od početka pjesme povezivanjem određenih riječi promišlja prirodu preko čovjeka, odnosno pripisuje prirodi ljudska raspoloženja. Uporaba asonancije i aliteracije djeluje na izražajnost riječi i na muzikalnost pjesme. Uporabom pleonazma naglašava se crna boja koja obuzima svu prirodu, odnosno sugerira i mračno ljudsko raspoloženje.

• Prokomentiraj funkciju navedenih stilskih izražajnih sredstava u Matoševoj pjesmi. Ponovimo

Stvaralačka radionica

aa U kojim sve stihovima Matoševe pjesme uočavaš personifikaciju? aa Kako pleonazam utječe na raspoloženje izraženo u pjesmi?

Naslikaj Matošev pejzaž.

LIRIKA

kojem smislu možemo • Ugovoriti o krhkosti ljudskoga

•

znanja? Kojom bi se riječju mogla zamijeniti riječ krhko?

In te rp re tacija „Ko zna (ah, niko, niko ništa ne zna. Krhko je znanje!)” D. Cesarić

Dobriša Cesarić (1902. – 1980.)

Pjesma mrtvog pjesnika

• tema: književnoumjetničko stvaranje • vrsta lirske pjesme: misaona lirska pjesma • stilska obilježja: obraćanje čitatelju, lirska poruka Marijan Trepše (1897. – 1964.), Trepše pri radu

lirska pjesma

Moj prijatelju, mene više nema. Al nisam samo zemlja, samo trava. Jer knjiga ta, što držiš je u ruci, Samo je dio mene koji spava. I tko je čita – u život me budi. Probudi me, i bit ću tvoja java.

Povrati me u moje stare dane! Ja hoću svjetla! Sunca, koje zlati Sve čeg se takne. Ja topline hoću. I obzorja, moj druže nepoznati. I zanosa! I zvijezda, kojih nema U mojoj noći. Njih mi, dragi, vrati.

Ja nemam više proljećâ i ljetâ, Jeseni svojih nemam, niti zima. Siroti mrtvac ja sam, koji u se Ništa od svijeta ne može da prima. I što od svijetlog osta mi života, U zagrljaju ostalo je rímâ.

Ko oko svjetla leptirice noćne Oko života tužaljke mi kruže. Pomozi mi da dignem svoje vjeđe, Da ruke mi se u čeznuću pruže Ja hoću biti mlad, ja hoću ljubit, I biti ljubljen, moj neznani druže!

Pred smrću ja se skrih (koliko mogoh) U stihove. U žaru sam ih kovo. Al zatvoriš li za njih svoje srce, Oni su samo sjen i mrtvo slovo. Otvori ga, i ja ću u te prijeći Ko bujna rijeka u korito novo.

Sav život moj u tvojoj sad je ruci. Probudi me! Proživjet ćemo oba Sve moje stihom zadržane sate, Sve sačuvane sne iz davnog doba. Pred vratima života ja sam prosjak. Čuj moje kucanje! Moj glas iz groba!

Još koji časak htio bih da živim U grudima ti. Sve svoje ljepote Ja ću ti dati. Sve misli, sve snove, Sve što mi vrijeme nemilosno ote, Sve zanose, sve ljubavi, sve nade, Sve uspomene – o mrtvi živote! 38

Dobriša Cesarić, Pjesma mrtvog pjesnika

A 11 11 11 11 11

Kojim se riječima Cesarić obraća svome čitatelju i zašto? Što u pjesmi saznajemo o piscu i njegovim motivima za umjetničko stvaranje? Što pisac očekuje od čitatelja? Citiraj i komentiraj stihove u kojima pjesnik govori što je sve prenio u svoje pjesništvo. Koji čitatelj neće uspjeti oživjeti pjesnika? Zašto za komunikaciju između pjesnika i čitatelja možemo reći da je dvosmjeran proces?

B 11 11 11

Iznesi obilježja stiha, strofe i rime. Izdvoji u pjesmi sve metafore. U kojem stihu prepoznaješ poredbu?

LIRIKA

V 11

Objasni rečenicu: „U žaru sam ih kovo.” (Na što se rečenica odnosi, kako objašnjavaš žar i zašto pjesnik govori o kovanju?) Koji glagolski oblik prepoznaješ u riječi skrih? Zašto pjesnik upotrebljava imenicu sjen, umjesto sjena? Što znači riječ nemilosno?

Pjesnik – pjesma – čitatelj „Pjesma je kao i pjesnik: smrtna i životna. Životna energija sadržana u pjesmi postaje aktivna ako prostruji kroz život, ako se ‘probudi’. Spoj pjesme i života čini čitalac. Čitalac nije samo posrednik, provodnik energije, nego dio životnog kruga pjesnik-pjesma. Krug pjesnik-pjesma-čitalac postao je zatvoren, jedinstven, a time otvoren životu. Uspostavljen je krug neprekidnih mijena, nerazorivi ciklus života.” Vlatko Pavletić

PJESNIK

ČITATELJ

život

PJESMA

• U kojem je smislu krug: pjesnik-pjesma-čitatelj otvoren životu?

Ljubo Babić (1890. – 1974.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, ilustrator i scenograf, Mrtva priroda s knjigom Prizor mrtve prirode s već ocvalim cvijećem, spisima, bilježnicama i otvorenom knjigom na stolu slikara Ljube Babića u potpunosti je povezan sa stihovima Dobriše Cesarića koji kroz pjesmu razvija misao kako mrtvi pjesnik uvijek može uspostaviti komunikaciju sa živim čitateljem i kako njegovim fizičkim odlaskom ne prestaje njegov život koji je samim činom čitanja njegovih stihova probuđen na sasvim novi način.

Ljubo Babić, Mrtva priroda s knjigom

LIRIKA

Int er pr et a c ij a

Dobriša Cesarić (1902. – 1980.) Rodio se u Požegi, školovao se u Osijeku i Zagrebu. Studirao je pravo i filozofiju. Radio je kao lektor i urednik. Osim književnim radom, bavio se prevođenjem. Cesarić je jedan od najpopularnijih hrvatskih pisaca zbog jednostavnosti svoga izričaja, ali istodobno i misaonosti te ritmičnosti i slikovitosti svoga pjesništva. Iako se književnim radom bavio šezdesetak godina, njegov pjesnički opus obuhvaća nešto više od 150 pjesama i nekoliko pjesama u prozi.

Djela Njegove najpoznatije zbirke pjesama su: Lirika, 1931.; Moj prijatelju, 1966.; Slap, 1970.; Povratak, 1995.

PISAC

DJELO

ČITATELJ

Ponovimo

Stvaralačka radionica

aa Objasni pomoću skice osnovne misli i osjećaje izražene u pjesmi.

Posudi neku od Cesarićevih zbirki pjesama i interpretiraj jednu njegovu pjesmu.

KOMUNIKACIJSKI LANAC

Antologijske Cesarićeve pjesme Oblak U predvečerje, iznenada, Ni od kog iz dubine gledan, Pojavio se ponad grada Oblak jedan. Vjetar visine ga je njiho, I on je stao da se žari, Al oči sviju ljudi bjehu Uprte u zemne stvari. I svak je išo svojim putem: za vlašću, zlatom il za hljebom, A on – krvareći ljepotu – Svojim nebom.

I plovio je sve to više, Ko da se kani dić do boga; Vjetar visine ga je njiho, Vjetar visine raznio ga.

Slap Teče i teče, teče jedan slap; Što u njem znači moja mala kap? Gle, jedna duga u vodi se stvara, I sja i dršće u hiljadu šara. Taj san u slapu da bi mogao sjati, I moja kaplja pomaže ga tkati.

T E OR I JA K N J I Ž EV NO ST I Stilska izražajna sredstva ili figure Naziv

Primjer

Objašnjenje

Definicija

oksimoron

„… o mrtvi živote”

Pjesnik spaja potpuno protuslovne pojmove.

Oksimoron je spajanje protuslovnih pojmova (npr. ružna ljepotica).

litota

„…mene više nema”

Pjesnik kaže mene više nema umjesto mrtav sam.

Litota je uporaba blažeg izraza, i to u pravilu negativnog ili suprotnog.

eufemizam

„Samo je dio mene koji spava. ”

Uporaba riječi spavati umjesto umrijeti.

Uporaba blaže riječi zove se eufemizam.

polisindeton

„I obzorja, moj druže nepoznati. I zanosa! I zvijezda”

Pjesnik ponavlja veznik i radi naglašavanja.

Ponavljanje veznika bez gramatičke potrebe.

anafora

„Sve zanose,…” „Sve uspomene …”

Ponavljaju se riječi na početku stihova.

Anafora je ponavljanje riječi na početku stiha.

STILSKA IZRAŽAJNA SREDSTVA ILI FIGURE: EUFEMIZAM, LITOTA, OKSIMORON, POLISINDETON, ANAFORA

• razlika između litote i eufemizma str. 66.

primjer oksimorona iz svakodnevne komunikacije. Objasni anaforu. Navedi primjer • Navedi polisindetona u svakodnevnoj komunikaciji.

Versifikacija Versifikacija (prema lat. versus – stih) je znanost koja proučava stih, često se naziva i metrikom (grč. métron – mjera, metar). Razlikujemo versifikacijske sustave: 1. Kvantitativna (antička ili klasična) versifikacija – temelji se na izmjeni dugih i kratkih slogova (duge i kratke slogove razlikuju latinski i grčki jezik); skup kratkih, kratkih i dugih ili samo dugih slogova zove se metrička stopa. stope trohej -U spondej -- daktil -UU jamb U- pirihij UU anapest UU-

amfibrah U-U tribrah UUU

molos ---

- = dugi slog ili arza, traje dvije more (jedinica vremena potrebna za izgovor kratkog sloga), U = kratki slog ili teza, traje jednu moru; stope grade metar stiha; prema dominantnoj stopi nazivao bi se i metar (- UU|- UU|- UU|- UU|- UU|-U – daktilski heksametar, stih Ilijade, Odiseje i Eneide) 2. Akcenatska versifikacija – temelji se na izmjeni naglašenih i nenaglašenih slogova, osnovna joj je jedinica tzv. akcenatska stopa ili mjera i određena je rasponom od početka jednog ritmičkog signala do početka drugoga; - U - U -U - U - U (- = naglašeni slog; U = nenagl. slog), npr. Mlačna noć; u selu lavež; kasan… (Notturno, A. G. Matoš) 3. Silabička versifikacija – osnovica joj je broj slogova u stihu, npr. Mlačna noć; u selu lavež; kasan - deseterac Ćuk il’ netopir; - peterac Ovim trima versifikacijskim sustavima obično se dodaje i akcenatsko-silabička versifikacija u kojoj je podjednako značajan i naglasak i broj slogova u stihu.

• Objasni značenje riječi vers. Navedi versifikacijske sustave. Ponovimo

aa Po kojim se obilježjima razlikuju polisindeton i anafora? aa Objasni oksimoron i razliku između oksimorona i antiteze.

LIRIKA kojem trenutku govori • OPetrarca? za njega to jest sreća? • Zašto Kojom Petrarca • dočaravametaforom zemaljski život, a

In te rp re tacija „O sretnoga li dana kad zemaljske napustim negve zderav halje puste, teške i sretne, da se s mene prospu,

kojom onozemaljsko?

i da odem iz tame tako guste leteć toliko put plaveti rajske da uz Gospoda vidim svoju gospu.” Preveo Frano Čale

Francesco Petrarca (1304. – 1374.)

Kanconijer

13. i 14. stoljeće

humanizam

U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA

Francesco Petrarca

1335.

13.st.

1374.

1342. Kanconijer

• književna vrsta: zbirka pjesama • dvodijelna kompozicija: Petrarca je zbirku posvetio stvarnoj osobi, Lauri de • • • lirska pjesma

Na Veliki je petak, prema evanđelistima, zbog Kristove smrti, došlo do pomrčine Sunca.

Noves, a podijeljena je na pjesme nastale za Laurina života i pjesme nastale nakon njezine smrti. Većina pjesama opisuje ljubav prema Lauri i njezinu ljepotu, pri čemu je u prvom dijelu naglašena ljubavna čežnja, a u drugom se ona učestalo povezuje s religijskim osjećajima. nastanak i opseg: Kanconijer je nastao između 1335. i 1374. godine, a prvi je puta u cijelosti objavljen 1470. g. Sastoji se od 366 pjesama, od kojih su većina soneti. posebnost Petrarkine zbirke: Sve su Petrarcine pjesme virtuozno oblikovane, tako da se njegovi soneti smatraju nepremašenim uzorima. Pjesme su raspoređene tako da postupno raščlanjuju doživljaj ljubavi i kolebanje između ovozemaljske ljubavi i vjere. značaj: Kanconijer se smatra najutjecajnijom zbirkom novovjekovne poezije, a Petrarca prvim modernim pjesnikom čija je zbirka pjesama odraz njegova unutarnjeg života.

III. Bijaše dan kad sunce zrake gasne, jer svoga tvorca bilo mu je žao, uhićen kada bjeh, a nisam znao, jer svezaše me, gospo, oči krasne. Ne činjaše se doba da se hudim strijelama jošte Amorovim nadam: bez sumnja iđah; jad moj poče tada sa zajedničkom boli sviju ljudi.

Amor – grčki bog ljubavi; humanizam koristi motive iz antičke književnosti jer je smatra uzornom

Amor me snađe kad se ne znah branit, zaposjednu mi srce preko vida, a suzam oči postadoše lúkōm: po mnijenju mojem on nemade stida kad u tom stanju strijelom mene rani, a vama jakoj ne zaprijeti lûkom.

Preveo Zvonimir Mrkonjić

14.st.

A 11 11 11 11

Koji trenutak Petrarca opisuje u pjesmi? Kako se lirski subjekt osjećao kad je ugledao voljenu ženu? Objasni posljednju tercinu. Kako lirski subjekt doživljava voljenu ženu?

B 11 11 11

Koji je pjesnički oblik afirmirao Petrarca? Kojim metaforama opisuje svoje osjećaje? Koja stilska izražajna sredstva prepoznaješ u pjesmi?

V 11

11 11

Koje glagolske oblike upotrebljava Petrarca? Zašto on spominje Amora? Što u Petrarcinoj pjesmi znače motivi luka i strijele?

Renesansni humanizam

•

„Obično govorimo i o ‘renesansnom humanizmu’ zato što je polazna točka ponovno čovjek, za razliku od dugotrajnog srednjeg vijeka koji je sve životne prilike promatrao u božanskom svjetlu. Nova je parola: poći ‘k izvorima’, što prije svega znači k antičkom humanizmu. Iskapati starovjekovne skulpture i spise postalo je gotovo narodnim sportom. U modi je također bilo učenje grčkog, što je otvorilo put novom proučavanju grčke kulture. Proučavanje grčkog humanizma imalo je ponajprije pedagoški cilj. Studij humanističkih predmeta pružao je ‘klasičan odgoj’ i razvijao ono što bismo mogli nazvati ‘ljudskim osobinama’. ‘Konji se rađaju’, govorilo se, ‘ali ljudi ne – oni se odgajaju.’” Jostein Gaarder, Sofijin svijet.

Deklinacija vlastite imenice Petrarca N Petrarca G Petrarce D Petrarci A Petrarcu V Petrarco L Petrarci I Petrarcom

Danas riječ humanizam znači i čovječnost, ljudskost, humanost, odnosno svjetonazor koji se temelji na poštovanju čovjeka i ljudskih prava.

Kako je srednji vijek, a kako je humanizam doživljavao čovjeka? Što je značila parola poći k izvorima? Zašto je proučavanje grčkog humanizma imalo pedagoški cilj?

Laura de Noves Laura je „još uvijek božanski ideal ženskosti, iznad strasti, izvan događaja, nezahvaćen zemaljskom bijedom, jer bi pjesnik smatrao, da je profanira, spuštajući je na zemlju i stvarajući od nje ljudsko biće. Naziva je boginjom; a i jest boginja, još nije žena. Još uvijek stoji na postolju kipa; nije sišla među ljude, nije se očovječila. Oni, koji žele čitati u duši tog nijemog i neodređenog bića, i proniknuti u njegovu tajnu, čine suprotno od onoga, što je pjesnik želio: traže ženu tamo, gdje je on vidio boginju. Dakako, nama se Laura mora činiti monotonom, katkada čak i dosadnom; ali, tko se prenese u ona mitska i alegorička vremena, naći će u Lauri najrealnije stvorenje, što ga je srednji vijek mogao dati.” Francesco de Sanctis

Laura de Noves

• Prokomentiraj Petrarcin doživljaj Laure.

Jozo Kljaković (1889. – 1969.), hrvatski slikar, ilustrator i karikaturist Nježnost i blagost s kojom Francesco Petrarca u stihovima soneta opisuje prvi susret sa svojom ljubavi Laurom korespondira s prizorom anđeoskog Navještenja Mariji. Oboje očekuje velika patnja i bol koju naziremo u stihovima i na slici, ali ideja sveprožimajuće, vječne i uzvišene ljubavi nadjačava sve patnje ovog zemaljskog života.

Jozo Kljaković (1889. – 1969.), Navještenje 43

LIRIKA

Francesco Petrarca, Kanconijer

LIRIKA-IZ POVIJESTI KNJIŽEVNOSTI

Int er pr et a c ij a

Francesco Petrarca (1304. – 1374.) Petrarca je sin firentinskoga građanina koji je, poput Dantea, bio prognan iz Firence. Veći dio života proveo je u Avignonu gdje se 6. travnja 1327. zaljubio u udanu ženu, Lauru, ugledavši je u crkvi. Studirao je pravo, no kasnije se posvetio klasičnoj filologiji i književnosti, a na mnogim je putovanjima posjetio gotovo sve zemlje srednje i zapadne Europe. Izuzetan poznavalac antičke kulture, pisao je filozofske, teološke i povijesne rasprave na latinskom jeziku nastojeći uskladiti antičku kulturnu tradiciju s kršćanstvom. Ovjenčan je pjesničkim vijencem (poeta laureatus) 1341. g. u Rimu, najvećom titulom koju je pjesnik mogao dobiti (dobio ga je za svoj ep Africa).

Francesco Petrarca [ Frančesko Petrarka ]

Djela – na latinskom jeziku: Moja tajna, ispovjedni dijalog; Afrika, ep – na talijanskom jeziku: Trijumfi, alegorijski spjev; Kanconijer, pjesnička zbirka

LIRSKI SUBJEKT

AMOR I AMOROVE STRIJELE

VOLJENA ŽENA

NA PIJEDESTALU (uzvišena, nedostižna)

Ponovimo aa Ponovi misli i ojećaje izrečene u pjesmi. aa Objasni pojmove humanizam / renesansni humanizam. aa Koju novost u pjesništvo unosi Petrarkin Kanconijer?

Staviti koga na pijedestal znači uzvisiti koga, uzdignuti ga. Pijedestal je podnožje stupa ili spomenika, postolje.

HUMANIZAM U EUROPSKIM KNJIŽEVNOSTIMA Razvija se književnost na narodnom jeziku, uzornom se smatra antička književnost (grčka i rimska književnost koje su se razvijale između 8. st. pr. Kr. i 5. st.) , književnost se okreće svjetovnim temama, a ne (kao u srednjem vijeku koji je prethodio) religioznim temama. Osim Petrarce, u humanizam spadaju Giovanni Boccaccio i Dante Alighieri.

Giovanni dal Ponte (1385. – 1442.), Dante i Petrarca