Az udzbenik

Snježana Zrinjan

Az udžbenik iz Hrvatskoga jezika za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

A

1. izdanje Alfa, Zagreb, 2014.

Nakladnik ALFA d.d.

Zagreb Nova Ves 23a Za nakladnika Miro Petric Recenzenti dr. sc. Marko Samardžija dr. sc. Amir Kapetanović Vicko Krampus, prof.

Urednica Snježana Zrinjan Likovna urednica Irena Lenard Likovno i grafičko oblikovanje Darija Vuković Lektorica i korektorica Kristina Ferenčina Grafička priprema Tatjana Strinavčić Darija Vuković Stručno povjerenstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je pozitivnu prosudbu o usklađenosti udžbenika za školsku godinu 2014./2015.

Zagreb, studeni 2013.

Alfa d. d.

Snježana Zrinjan

udžbenik iz Hrvatskoga jezika za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

1. izdanje Alfa, 2014.

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

4

Sadržaj 1. JEZIK I SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)................................................... 7 Sporazumijevanje (komunikacija).........................................................................................8 Priopćajni (komunikacijski) proces ...................................................................................... 9 Sporazum i nesporazum ........................................................................................................10 Buka u priopćajnom putu (komunikacijskom kanalu)......................................................10 Govorno i negovorno sporazumijevanje...............................................................................11 Jezične porodice ......................................................................................................................13 Jezična raznolikost .................................................................................................................. 14 Jezične porodice u Europi ...................................................................................................... 14 Indoeuropski jezici.................................................................................................................. 15 Jezik kao sustav znakova .......................................................................................................17 Jezik kao sustav znakova ........................................................................................................ 18 Govor ........................................................................................................................................ 18 Jezični znak .............................................................................................................................. 19 Sinteza ....................................................................................................................................... 21

2. GOVORENJE I SLUŠANJE.......................................................................................... 23 Govor i javni govor ................................................................................................................24 Svakodnevni govor i javni govor ..........................................................................................25 Priprema javnoga govora .......................................................................................................25 Dijelovi javnoga govora ........................................................................................................ 26 Svladavanje treme....................................................................................................................27 Oluja ideja ...............................................................................................................................29 Oluja ideja.................................................................................................................................30 Sinteza ....................................................................................................................................... 33

3. HRVATSKI STANDARDNI JEZIK .............................................................................. 35 Hrvatski standardni jezik ......................................................................................................36 Standardni jezik........................................................................................................................37 Normiranost standardnoga jezika ........................................................................................37 Ostala obilježja standardnoga jezika.....................................................................................38 Idiom.........................................................................................................................................39 Normativni priručnici hrvatskoga standardnog jezika................................................... 41 Pravopis ....................................................................................................................................42 Gramatika ................................................................................................................................43 Rječnici .................................................................................................................................... 44 Jezični savjetnici ......................................................................................................................45

SADRŽAJ

5 Hrvatski standardni jezik i narječja.....................................................................................47 Narječje .................................................................................................................................... 48 Sinteza ....................................................................................................................................... 53

4. ULOGA GLASOVA U JEZIKU.................................................................................... 55 Fonem, alofon, fon, fonetika, fonologija ...........................................................................56 Fonem i fon .............................................................................................................................57 Fonološka okolina i fonološka opreka (opozicija) .............................................................58 Fon i alofon ..............................................................................................................................59 Fonetika i fonologija ...............................................................................................................59 Fonem i grafem ..................................................................................................................... 61 Slova (grafemi)........................................................................................................................ 62 Fonemski i grafemski sustav ..................................................................................................63 Pravopis (ortografija) .............................................................................................................63 Pravogovor (ortoepija) .......................................................................................................... 64 Sinteza ...................................................................................................................................... 66

5. TVORBA I PODJELA GLASOVA ...............................................................................67 Tvorba i podjela glasova .......................................................................................................68 I. Podjela glasova prema otvorenosti prolasku zračne struje............................................ 69 II. Podjela glasova prema ulozi glasova u slogu ................................................................. 70 III. Podjela zatvornika prema tvorbenome načinu............................................................. 71 IV. Podjela zatvornika po tvorbenome mjestu ...................................................................72 Sinteza .......................................................................................................................................74

6. GLASOVNE PROMJENE............................................................................................. 75 Glasovne promjene................................................................................................................76 Jednačenje po zvučnosti .........................................................................................................77 Jednačenje po mjestu tvorbe ................................................................................................ 80 Ispadanje glasova ....................................................................................................................83 Sibilarizacija .............................................................................................................................85 Palatalizacija ............................................................................................................................88 Jotacija ..................................................................................................................................... 90 Nepostojani samoglasnici ......................................................................................................92 Navezak ....................................................................................................................................93 Vokalizacija ..............................................................................................................................95 Sinteza .......................................................................................................................................97

7. PRAVOGOVORNA I PRAVOPISNA NORMA......................................................... 99 Naglasni sustav hrvatskoga standardnoga jezika .........................................................100 Naglasak ................................................................................................................................. 101 Naglasci u hrvatskome standardnom jeziku..................................................................... 102

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

6 Naglašene i nEaglašene riječi ............................................................................................ 105 Nenaglasnice ......................................................................................................................... 106 Pomicanje naglasaka na prednaglasnicu .......................................................................... 107 Naglasna razlikovna sredstva ............................................................................................109 Prozodija ............................................................................................................................... 110 Prozodijska razlikovna sredstva ......................................................................................... 110 Vrednote govornoga jezika ................................................................................................113 Glasovi č/ć ...............................................................................................................................116 Glasovi dž/đ ........................................................................................................................... 120 Smjenjivanje (i)je/e/i .............................................................................................................123 I. Kraćenje sloga dvoglasnikom (ije > je; ije > e; ije > i) .................................................. 124 II. Duljenje kratkoga je (je > ije) ........................................................................................ 126 Rečenični i pravopisni znakovi .......................................................................................... 128 Rečenični znakovi.................................................................................................................. 129 Pravopisni znakovi................................................................................................................ 134 Veliko i malo slovo ............................................................................................................... 139 Pisanje velikog i malog slova ...............................................................................................140 Sinteza ..................................................................................................................................... 143

8. PRIPOVIJEDANJE I OPISIVANJE ...........................................................................146 Priča i pripovijedanje .......................................................................................................... 145 Naziv ....................................................................................................................................... 147 Pripovjedne vrste .................................................................................................................. 147 Elementi pripovjednog djela................................................................................................148 Umjetnička književnost....................................................................................................... 149 Vijest, obavijest, izvješće .................................................................................................... 150 Vijest i obavijest .....................................................................................................................151 Opis i opisivanje ....................................................................................................................153 Opisivanje ili dekripcija ....................................................................................................... 154 Vrste opisa ............................................................................................................................. 154 Molba...................................................................................................................................... 156 Molba ...................................................................................................................................... 157 Oblikovanje molbe ................................................................................................................160 Životopis ................................................................................................................................ 162 Životopis ................................................................................................................................ 163

9. POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA ......................................................................... 167 Trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti ........................168 Trojezičnost i tropismenost u hrvatskom srednjovjekovlju ...........................................169 Glagoljica ................................................................................................................................169 Latinica ................................................................................................................................... 172 Ćirilica .................................................................................................................................... 173 Bašćanska ploča – početak hrvatske pismenosti ............................................................175

Jezik i sporazumijevanje (komunikacija) SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA) JEZIﾄ君E PORODICE JEZIK KAO SUSTAV ZNAKOVA

1

1

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

8

Sporazumijevanje (komunikacija) Slika Bele Čikoša-Sesije (1864. – 1931.) prikazuje velikog grčkog pjesnika Homera (8. st. pr. Kr.) ispred kojega sjedi pisac Dante Alighieri (1265. - 1321.), a iznad Dantea stoje William Shakespeare (1564. - 1616.) i Johann Wolfgang Goethe (1749. - 1832.).

Slika prikazuje sporazumijevanje velikih književnika iz različitih književnih razdoblja, a prenosi slikarovo uvjerenje da su veliki talijanski književnik Dante, engleski književnik Shakespeare i njemački književnik Goethe učili od svog antičkoga uzora – Homera.

Na slici zamjećujemo mnogo simboličnih detalja: Homerova je važnost istaknuta činjenicom da se on nalazi na tronu i svira. Ispred njega u crvenoj je odjeći Dante u pozi srednjovjekovnoga čovjeka, za razliku od Shakespearea i Goethea koji svojim držanjem odaju ljude koji su svjesni sebe i uloge čovjeka u svijetu. U središtu je slike Dante Alighieri koji je središte novovjekovne književnosti, ali sam je sljedbenik mnogo starijih uzora. Osim što na slici prepoznajemo komunikaciju pisaca iz različitih književnih razdoblja, Bela Čikoš-Sesija komunicira s nama kao gledateljima slike prenoseći nam svoje uvjerenje o značajnim osobama u povijesti svjetske književnosti i o njihovim međusobnim utjecajima.

Bela Čikoš-Sesija (1864. – 1931.), Homer uči pjevati Dantea, Shakespearea i Goethea

Slika Bele Čikoša-Sesije prikazuje neposredno (izravno) sporazumijevanje s trojicom pisaca iz različitih sredina i vremena.

Je li to sporazumijevanje u stvarnosti bilo izravno ili posredno?

Zašto umjetnost možemo shvatiti kao sporazumijevanje (komunikaciju)?

Objasni koju ti poruku prenosi boja odjeće pisaca sa slike?

JEZIK I SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)

1 9

|| PRIOPĆAJNI

(KOMUNIKACIJSKI) PROCES

Sporazumijevanje (komunikacija) je razmjenjivanje poruka između pošiljatelja i prima-

telja. Već je u definiciji istaknuto kako je sporazumijevanje (komunikacija) razmjenjivanje poruka, a ne prijenos poruka. Riječ je o dvosmjernom procesu (istovremenog slanja i primanja poruka). Put kojim poruka ide od govornika do slušatelja zove se priopćajni put (komunikacijski kanal).

Poruka je obavijest koja se tim putom prenosi.

Govornik je pošiljatelj poruke, a slušatelj je primatelj poruke.

´ PRIOPĆAJNI PUT (MOST)

GOVORNIK

SLUŠATELJ

Uzmimo za primjer usmeno sporazumijevanje dvoje ljudi. Pretpostavimo da se razgovara o mostu. Govornik želi prenijeti poruku: „Most.”. Da bi to uspio ostvariti, u njegovoj se svijesti najprije stvara slika mosta, potom se pobuđuje živčani sustav da bi govornik na kraju izrekao riječ: „Most.”.

Slušatelj mora čuti riječ, njegov živčani sustav prima podražaj i on na kraju u svojoj svijesti stvara sliku mosta. Stvaranje slike u svijesti (govornika i slušatelja) zove se psihološka faza, nadraživanje živčanog sustava je fiziološka faza, a izricanje riječi, odnosno slušanje riječi je fizička faza.

T I 1.odašiljanje poruke fazama.

PSIHOLOŠKA FAZAi primanje (govornik, odnosno po- odvija FAZAu (slušatelj, odnosno prima1. FIZIČKA se šiljatelj poruke mora najprije zamisliti telj poruke najprije mora čuti poruku) Pogledajmo to želi znači u uobičajenoj govornoj (verbalnoj) komunikaciji. pojam/poruku što koji/koju prenijeti) 2. FIZIOLOŠKA FAZA (prenosi se podražaj 2.

3.

(prenosi se podražaj od mozga do govornih organa)

od slušateljeva uha do mozga)

FIZIOLOŠKA FAZA

FIZIČKA FAZA

GOVORNIK

(govornik izgovara poruku)

3.

SLUŠATELJ

(pojam/poruka nastaje u svijesti slušatelja)

PSIHOLOŠKA FAZA

1. psihološka faza (govornik, odnosno

1. fizička faza (slušatelj, odnosno primatelj pošiljateljDoporuke mora najprije zamisliporuke najprije mora čuti poruku) kojih faza dolazi u svijesti govornika, a do kojih u svijesti slušatelja prilikom ? govornoga sporazumijevanja? ti pojam/poruku koji/koju želi prenijeti) 2. fiziološka faza (prenosi se podražaj od Što je priopćajni put (komunikacijski kanal)?

2. fiziološka faza (prenosi se podražaj od slušateljeva uha do mozga) mozga do govornih organa) 3. psihološka faza (pojam/poruka nastaje 3. fizička faza (govornik izgovara poruku) u svijesti slušatelja)

Navedi faze do kojih dolazi u svijesti govornika i do kojih u svijesti slušatelja prilikom govornoga sporazumijevanja.

Definiraj priopćajni put (komunikacijski kanal).

Komunikacijska sposobnost (engl. communicative competence) „označava sposobnost služenja jezičnim znanjem u sporazumijevanju.

Jezična sposobnost (engl. language competence) često se u literaturi navodi uz slušanje, čitanje, govorenje i pisanje, koje se osim djelatnosti (engl. language activity) nazivaju i vještinama (engl. language skills). U općemu jeziku sposobnost poglavito znači prirodnu osobinu, svojstvo, a vještina naučeno. No granica među tim riječima nije čvrsta, u nekim se značenjima (bar u rubnima) pojedine od njih preklapaju.”

Zrinka Jelaska

govorno – verbalno; negovorno – neverbalno; može se reći i govoreno i negovoreno

Snježana Zrinjan

1

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

10

|| SPORAZUM I NESPORAZUM

grčkog Dante espeare

zličitih eliki tae i njeomera.

Ako je slika koja se javlja u svijesti slušatelja jednaka slici u svijesti govornika koji je odaslao poruku, odnosno ako su pojmovi/poruke u svijesti govornika i slušatelja iste, postignut je sporazum.

Ako pojmovi/poruke u svijesti govornika i slušatelja nisu isti/iste, nije postignut sporazum (došlo je do nesporazuma).

´ PRIOPĆAJNI PUT (MOST)

GOVORNIK

Na slici vidimo da se u svijesti govornika nalazi slika mosta, a u svijesti slušatelja slika kosti.

Zaključujemo da je u navedenom sporazumijevanju došlo do nesporazuma.

Verbalno izražavanje nije jedini način na koji se ljudi mogu sporazumijevati.

Sporazumijevanje je moguće i znakovima, odnosno signalima te pokretima tijela.

Definiraj sporazum i nesporazum.

Navedi načine sporazumijevanja.

Dvojica prijatelja u muzeju slušaju kustosa: - Ovo je rokoko.

- Što je rekao? – upita jedan prijatelj drugoga.

- Ni ja nisam razumio. Vidiš da mijevanje muca. ijevanječovjek u U vicu u kojem se dvojica

ikaciju)?prijatelja nalaze u muzeju

došlo je do nesporazuma (između kustosa s jedne strane i prijatelja s druge strane) jer dvojica prijatelja nisu znala što je rokoko. I to pomanjkanje znanja o umjetničkim stilovima, koje je uvjetovalo nesporazum, možemo nazvati bukom u priopćajnom putu.

Često u novinama možemo čitati: „Ta je misao izvučena iz konteksta.” Na primjer izvučena je misao: Ne volim učiti, a osoba je rekla: „Ne volim učiti gradivo koje ne razumijem.”Stoga ne može se uopćeno tvrditi da osoba ne voli učiti, nego da ne voli učiti ono što ne razumije.

SLUŠATELJ

1.

(govornik, odnosno pošiljatelj poruke mora najprije zamisliti pojam/poruku koji/koju želi prenijeti)

2.

FIZIOLOŠKA FAZA

3.

FIZIČKA FAZA

PSIHOLOŠKA FAZA

(prenosi se podražaj od mozga do govornih organa) (govornik izgovara poruku)

T

1.

(slušatelj, odnosno primatelj poruke najprije mora čuti poruku)

2.

FIZIOLOŠKA FAZA (prenosi se podražaj od slušateljeva uha do mozga)

3.

PSIHOLOŠKA FAZA

FIZIČKA FAZA

(pojam/poruka nastaje u svijesti slušatelja)

|| BUKA U PRIOPĆAJNOM PUTU ?

Do kojih faza dolazi u svijesti govornika, a do kojih u svijesti slušatelja prilikom govornoga sporazumijevanja? Što je priopćajni put (komunikacijski kanal)?

(KOMUNIKACIJSKOM KANALU)

Sastavnice koje onemogućavaju sporazumijevanje nazivaju se bukom u priopćajnom putu (komunikacijskom kanalu).

To mogu biti različiti zvukovi iz prirode, a mogu se odnositi na čovjekovo nerazumijevanje (zbog različitih razloga).

Buci u priopćajnom putu (komunikacijskom kanalu) pripadaju, osim stvarne buke (galame), nedovoljno poznavanje jezika sporazumijevanja i nepoznavanje teme o kojoj se govori.

Ako dođe do nesporazuma, poruku možemo razumjeti zahvaljujući ostalim riječima u poruci koje čine misaonu cjelinu. Te ostale sastavnice nazivamo kontekst (okolina jezične jedinice u kojoj ona dobiva određeni smisao).

JEZIK I SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)

1 11

Višak obavijesti u prenošenju poruka naziva se zalihost (redundancija).

Zalihost je zaliha, odnosno višak podataka u obavijesti koja se priopćava, sve ono što već znamo o toj obavijesti na osnovi znanja i iskustva. Zalihost je i ponavljanje obavijesti da bismo bili sigurni da su dospjele do slušatelja. Zalihost nam omogućuje da sami popunimo praznine nastale u prijenosu obavijesti, npr. neizgovorene glasove, nedorečene rečenice…

Primjer zalihosti

Ja pišem zadaću. Ja je u ovoj rečenici zalihosno, jer smo 1. licem jednine prezenta ukazali da je subjekt govornik (ja). „Sunce u ranama mre i motri Kako crne bivaju vrbe Crneći se crnim vranama.”

A. G. Matoš, Jesenje veče

Objasni razliku između sporazuma i nesporazuma.

Navedi što uzrokuje nesporazum.

Definiraj zalihost ili redundanciju.

U izrazu crnim vranama, pridjev crnim je zalihostan jer se zna da su vrane crne. Matoš ga iskorištava da bi još jednom naglasio crnu boju koja postoji u prirodi i koja će utjecati na ljudsko raspoloženje.

|| GOVORNO I NEGOVORNO SPORAZUMIJEVANJE

S obzirom na način razmjenjivanja obavijesti, možemo govoriti o govornom i negovornom sporazumijevanju. Govorno sporazumijevanje je sporazumijevanje riječima, a negovorno sporazumijevanje je sporazumijevanje pokretima, izrazom lica, položajem tijela, tonom glasa i sl.

Osnovna je razlika između govornog i negovornog sporazumijevanja u tome što se govornim načinom prenose obavijesti, a negovornim obavijesti o emocijama i raspoloženjima, koje mogu pratiti govorne obavijesti.

Primjeri negovornog sporazumijevanja: čuđenje se izražava podizanjem obrva, zbunjenost se izražava češkanjem po nosu, ravnodušnost slijeganjem ramenima, intimnost se dokazuje namigivanjem, nestrpljivost lupkanjem, zaboravljanje nečeg važnog izražava se lupanjem po čelu itd.

Navedi obilježa po kojima se razlikuju govorno i negovorno sporazumijevanje.

Navedi neki primjer negovornog sporazumijevanja iz svakidašnjeg života.

Istraživanja pokazuju da se oko 50 % poruke prenosi negovorno.

1

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

12

PONOVIMO SUDIONICI • govornik • slušatelj

SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA) Komunikacija u nastavi posebna je vrsta komunikacije i naziva se didaktičkom komunikacijom.

Prema nekim autorima postoje: simetrična komunikacija (koja se temelji na demokraciji i dijalogu, međusobnom uvažavanju učenika i profesora te na zamjeni njihovih uloga – i učenik može preuzeti ulogu poučavatelja) i asimetrična (jednosmjerna komunikacija između učitelja i učenika pri čemu su učenici u podređenom položaju).

CILJ: RAZUMIJEVANJE • priopćajni put (komunikacijski kanal) • buka u priopćajnom putu • poruka – zalihost

Definiraj sporazumijevanje (komunikaciju).

Nabroji faze do kojih dolazi u svijesti sudionika prilikom govornoga sporazumijevanja. Što je priopćajni put (komunikacijski kanal)?

Objasni pojam buke u priopćajnom putu.

Protumači na primjeru pojam zalihosti.

Na osnovi citiranoga teksta navedi koja je vrsta komunikacije prevladavala u tvome dosadašnjem školovanju. Objasni na primjeru obilježja te komunikacije.

Stvaralačka radionica 1.

Navedi primjer nesporazuma koji si doživio/doživjela, a smatraš ga zanimljivim i vrijednim iskustvom koje želiš podijeliti s prijateljima iz razreda.

JEZIK I SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)

1 13

Jezične porodice Nastanak različitih jezika prema Bibliji (Knjiga Postanka) (Nakon Potopa) Sva je zemlja imala jedan jedini jezik i riječi iste. Ali kako su se ljudi selili s istoka, naiđu na jednu dolinu u zemlji Šinearu i tu se nastane. Jedan drugome reče: ‘Hajdemo praviti opeke te ih peći da otvrdnu!‘ Opeke im bile mjesto kamena, a paklina im služila za žbuku. Onda rekoše: ‘Hajde da sebi podignemo grad i toranj s vrhom do neba! Pribavimo sebi ime, da se ne raspršimo po svoj zemlji.‘ Jahve se spusti da vidi grad i toranj što su ga gradili sinovi čovječji. Jahve reče: ‘Zbilja su jedan narod, s jednim jezikom za sve! Ovo je tek početak njihovih nastojanja.

Sad im ništa neće biti neostvarivo što god naume izvesti. Hajde da siđemo i jezik im pobrkamo, da jedan drugome govora ne razumije.’ Tako ih Jahve rasu odande po svoj zemlji te ne sazidaše grada. Stoga mu je ime Babel, jer je ondje Jahve pobrkao govor svima u onom kraju i odande ih je Jahve raspršio po svoj zemlji.

Preveo Siniša Grubišić

Pieter Brueghel Stariji (1525. – 1569.), Babilonska kula

Kako Biblija objašnjava nastanak raznovrsnih jezika?

Kako će međusobno nerazumijevanje utjecati na odnos među narodima?

1

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

14

|| JEZIČNA RAZNOLIKOST Jezikoslovlje ili lingvistika je znanstvena disciplina koja proučava jezik.

„Jedne lingviste zanimaju srodnički odnosi među idiomima (to jest mjesnim govorima, dijalektima, jezicima). Srodni su oni idiomi koji potječu od zajedničkog pretka. Tada će se srodni mjesni govori svrstavati u skupine mjesnih govora, te skupine u dijalekte, dijalekti u skupine dijalekata ili narječja, narječja u jezike, jezici u skupine jezika, skupine jezika u jezične grane, a grane u jezične porodice. Proučavaju se i eventualni srodnički odnosi među pojedinim jezičnim porodicama, ali tu smo već na manje sigurnom terenu. Tako onda možemo reći da svi slavenski jezici sačinjavaju slavensku granu indoeuropske jezične porodice, jednaku kao germanska, keltska, iranska i druge grane u toj porodici, a sama se slavenska grana dijeli na istočnu, zapadnu i južnu skupinu slavenskih jezika.”

Dalibor Brozović

Ako govorimo o jezičnoj raznolikosti, možemo imati u vidu sljedeća obilježja: 1. Potpuna jezična raznolikost – u svijetu je oko 6000 različitih jezika, a taj se broj ne povećava, nego se smanjuje jer neki jezici izumiru. Znanstvenici procjenjuju da svaka dva tjedna izumire po jedan jezik.

2. Genetska raznolikost – broj jezičnih porodica koje postoje na nekom području. Na području Europe je mala genetska raznolikost: govore se jezici samo triju jezičnih porodica: indoeuropske i uralske porodice te izolirani baskijski jezik.

3. Tipološka raznolikost – jezici se razlikuju, ali među pojedinim je jezicima velika razlika, a neki su jezici vrlo slični.

U kojoj se mjeri pojedini jezici tipološki razlikuju ovisi o jezičnoj povijesti toga područja i jezika koji se ondje govore.

Navedi obilježja jezične raznolikosti.

Objasni genetsku i tipološku raznolikost.

Koliko jezika postoji u svijetu i zašto govorimo o potpunoj jezičnoj raznolikosti?

|| JEZIČNE PORODICE U EUROPI Radi boljega snalaženja jezikoslovlje (lingvistika) dijeli jezike na jezične porodice ili jezične skupine s manjim podskupinama.

Podjela jezika prema načelu uporabnosti Prema uporabnosti razlikujemo žive i mrtve jezike. Nije teško zaključiti da su živi jezici oni jezici kojima danas govore i pišu različiti narodi i etničke skupine, a da su mrtvi jezici oni koji više nisu u aktivnoj uporabi. Mrtvi jezici: latinski, starogrčki, sanskrt, staroslavenski itd.

Podjela jezika prema načelu nastanka Prema načelu nastanka postoje: prirodni, kontaktni i umjetni jezici.

Kontaktni jezici posljedica su kontakata prirodnih jezika čija su se obilježja s vremenom spojila u novi jezik, npr. kreolski jezici (kontaktni jezici nastali u kolonijalnim posjedima europskih država na osnovi obilježja nekog europskog jezika i utjecaja domorodačkih jezika, jedan od kreolskih jezika je negro-francuski).

JEZIK I SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)

1 15

Od umjetnih je jezika najpoznatiji esperanto – najrašireniji umjetno stvoreni međunarodni jezik (stvorio ga je 1887. godine varšavski okulist Zamenhof, poznat po pseudonimu dr.

Esperanto).

|| INDOEUROPSKI JEZICI Hrvatski jezik pripada indoeuropskim jezicima, i to slavenskoj skupini indoeuropskih jezika. Europskom dijelu skupine pripadaju jezici koji se govore u Europi i u krajevima koje su naseljavali Europljani.

Veće podskupine indoeuropskih jezika: 1. Baltički jezici – litavski, latvijski – živi jezici, a izumrli su zapadnobaltički (staropruski) jezik, jatvinški jezik 2. Keltski jezici – irski, škotski, velški, bretonski 3. Germanski jezici a) zapadnogermanska skupina: engleski, njemački, nizozemski, afrikans, jidiš, frizijski i

leceburški

b) skandinavska skupina: norveški, švedski, ferojski (ferski), danski i islandski 4. Italski jezici – govorili su se u prošlosti na tlu današnje Italije i iz kojeg su se razvili romanski jezici – francuski, talijanski, španjolski, katalonski, portugalski, sefardski, reto-

romanski, rumunjski, okcitanski (ili provansalski), galicijski, furlanski, istroromanski, istrorumunjski, izumrli dalmatski 5. Slavenski jezici – svi su se slavenski jezici razvili iz zajedničkog praslavenskog jezika kojem je blizak staroslavenski jezik.

Današnji se slavenski jezici dijele: a) na istočnoslavenske jezike: ruski, ukrajinski, bjeloruski b) na zapadnoslavenske jezike: češki, slovački, poljski, kašupski, lužičkosrpski (gornjolužičkosrpski i donjolužičkosrpski) c) na južnoslavenske jezike: hrvatski, srpski, slovenski, makedonski, bugarski.

Tu su još i:

6. grčki (novogrčki) 7. albanski jezik 8. armenski jezik te još neki manje poznati jezici.

Zašto jezikoslovlje dijeli jezike na jezične porodice?

Prokomentiraj na primjeru razliku između živih i mrtvih jezika.

Koji je najpoznatiji umjetni jezik i zašto se tako zove?

Jedan od kontaktnih jezika je i pidžin. Ima više pidžinskih jezika (u Kini, Australiji i Oceaniji, u Africi i Americi).

To nije konkretan kontaktni jezik, on može biti utemeljen na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, nizozemskom itd. Pidžinski se kontaktni jezici razlikuju od kreolskih (također kontaktnih) jezika po tome što se pidžinskim sporazumijevaju govornici koji govore različite materinske jezike i nastoje zadovoljiti privremenu potrebu za komuniciranjem, a kreolski su određenim skupinama ljudi s vremenom postali materinski.

1

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

16

PONOVIMO JEZIČNA RAZNOLIKOST POTPUNA

GENETSKA (EUROPA)

indo-europska porodica baltički jezici keltski jezici germanski jezici grčki (novogrčki) albanski armenski jezik slavenski jezici

uralska

TIPOLOŠKA baskijski jezik

zapadnoslavenski južnoslavenski istočnoslavenski Europski jezici. Izvor: Comrie, Mathews, Polinsky. 2003. Atlas jezika. Stanek d.o.o.

Varaždin.

Objasni pojam jezične raznolikosti.

Nabroji najpoznatije skupine indoeuropske jezične porodice.

Protumači kojoj skupini pripada hrvatski jezik.

Stvaralačka radionica 1.

Nacrtaj u bilježnicu stablo koje će predstavljati indoeuropske jezike, a grane pojedine skupine tih jezika. Posebnom bojom izdvoji hrvatski jezik.

2. Izdvoji nazive jezika koji su ti potpuno nepoznati i istraži na internetu gdje se oni govore (odnosno gdje su se govorili).

JEZIK I SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)

1 17

Jezik kao sustav znakova Sustavi sustav (sistem). [1] Cjelina, skup načela; veći broj materijalnih elemenata složenih i uređenih u organski sklop (cjelinu) koji se pokorava određenim pravilima; skup činjenica, načela, normi (pravila), klasificiranih ili pravilno poredanih, tako da tvore logički plan, vezujući različite dijelove (školski sustav, politički sustav itd.); metoda ili plan klasifikacije, uređenja, poretka; tijelo, organ koji funkcionira kao organizam; povezana serija (niz) prirodnih elemenata ili objekata (rijeke, podzemni hodnici i dr.).

[2] FILOZOF u filozofiji I. Kanta, „skup spoznaja koje su uređene po ideji cjeline i u kojima bitno prevladava jedinstvo”. [3] LINGV iznutra organizirana ukupnost jedinica (elemenata) jezika koje su povezane stalnim (invarijantnim) odnosima; postojanje odnosa među jedinicama sustava znači da će se na sustav u cjelini odražavati i svaka pojedinačna promjena jedinica.

Hrvatski opći leksikon Periodni sustav elemenata

periode

skupine

1 1

2

3

H

2

3

4

Li 6,941

Be 9,012

litij

berilij

11

12

22,99 natrij

24,31 magnezij

K

39,10 kalij

Rb

85,47 rubidij

55

6

Cs

132,9 cezij

87

7

8

Fr

[223] francij

20

Ca

40,08 kalcij

38

Sr

87,62 stroncij

56

Ba 137,3

21

Sc

44,96 skandij

39

Y

88,91 itrij

57-71

lantanoidi

88

radij

4 22

Ti

47,88 titanij

40

Zr

91,22 cirkonij

72

Hf

178,5 hafnij

89-103

aktinoidi

104

5 23

V

50,94 vanadij

41

42

molibden

73

Ta

180,9 tantal

105

Rf

Db [262] dubnij

57

89

24

Cr

52,00 krom

niobij

[261]

La

6

Mo Nb 92,91 95,94

rutherfordij

138,9 lantan

protonski (atomski) broj

METALI

simbol elementa:

NEMETALI

kisik naziv elementa

3

barij

Ra [226]

O 16,00

relativna atomska masa

Na Mg

37

5

2

1,008 vodik

19

4

periodni sustav elemenata

18

1

58

Ce 140,1 cerij

90

74

W

183,8 volfram

106

Sg

[266] seaborgij

59

Pr

140,9

7 25

Mn

54,94 mangan

43

Tc

[98] tehnecij

75

8 26

Fe

55,85 željezo

44

Ru

101,1 rutenij

76

Re 186,2

Os 190,2

renij

osmij

107

108

10

9

28

27

Ni

Co

58,69 nikal

58,93 kobalt

46

45

Rh 102,9 rodij

Pd

106,4 paladij

78

77

Ir

192,2 iridij

Pt

195,1 platina

110

109

Bh [264]

Hs [277]

bohrij

hassij

[268] meitnerij

60

61

62

5

POLUMETALI UMJETNO DOBIVENI ELEMENTI

* agregacijska stanja pri p = 101,3 kPa i T = 273,15 K

Ds [269]

Mt

11 29

79

Au 197,0 zlato

80

Hg 200,6 živa

63

64

65

samarij

europij

gadolinij

terbij

94

95

96

97

aktinij

torij

protaktinij

uranij

93

Np

[237] neptunij

Pu Am Bk Cm [244] [243] [247] [247] plutonij

neon

26,98 aluminij

31

49

In

114,8 indij

81

Tl

204,4 talij

14

Si

28,09 silicij

32

Ge

72,61 germanij

50

Sn

118,7 kositar

82

Pb 207,2 olovo

15

16

30,97 fosfor

32,07 sumpor

P 33

As

74,92 arsen

51

Sb

121,8 antimon

83

Bi

209,0 bizmut

S

34

Se

78,96 selenij

17

Cl

35,45 klor

35

Br

79,90 brom

52

53

127,6 telurij

126,9 jod

Te 84

Po

I

85

At

[209] polonij

[210] astat

69

70

18

Ar

39,95 argon

36

Kr

83,80 kripton

www.idd.hr

54

Xe

131,3 ksenon

86

Rn [222] radon

111

prometij

92

U 238,0

fluor

Natjecanja se provode zbog opće korisnosti razumijevanja sustava te doprinosu daljnjeg razvijanja kreativnosti, intelektualnih i društvenih sposobnosti zainteresiranih učenika.”

[272)

Tb 158,9

Pa 231,0

kisik

U natjecanju i smotri potiče se uočavanje, opisivanje i razumijevanje sustava koji su dio naše okoline. Pritom se primjenjuju znanja iz prirodoslovlja, tehničkih i društveno-humanističkih područja koja su zastupljena u redovitom školskom programu.

Rg

Gd 157,3

Th 232,0

10

dušik

„Opisujemo sustave je godišnje natjecanje i smotra radova učenica i učenika svih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj.

darmstadtij roentgenij

Eu 152,0

Ac [227]

helij

ugljik

galij

48

He 4,003

bor

Ga 69,72

Cd

9

Ne 20,18

cink

112,4 kadmij

17

8

F 19,00

Zn 65,39

47

16

7

O 16,00

bakar

107,9 srebro

15

N 14,01

Cu 63,55 Ag

6

C 12,01

13

30

14

B 10,81 Al

12

Sm Nd Pm (145) 150,4 144,2

praseodimij neodimij

91

čvrste tvari* tekućine* plinovi*

13

koordinatni sustav

americij

kurij

berkelij

66

Dy

162,5 disprozij

98

67

Ho 164,9 holmij

99

Cf [251]

Es [252]

kalifornij

einsteinij

68

Er

167,3 erbij

100

Tm Yb 168,9 173,0 tulij

iterbij

101

102

Md Fm No [258] [259] [257] fermij

mendelevij

nobelij

71

Lu

175,0 lutecij

103

Lr

[260] lawrencij

Iz citirane definicije izdvoji obilježja sustava.

Poveži pojam sustava s prikazanim slikovnim materijalima. Što znaš o sustavima koji su prikazani na slikama?

Zašto tim primjerima možemo pridružiti i jezik kao sustav? krvožilni sustav

1

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

18

Jezični sustav – iznutra organizirana ukupnost jedinica (elemenata) jezika koje su povezane stalnim (invarijantnim) odnosima; postojanje odnosa među jedinicama sustava znači da će se na sustav u cjelini odražavati i svaka pojedinačna promjena jedinica.

Hrvatski opći leksikon

|| JEZIK KAO SUSTAV ZNAKOVA Jezik je sustav jezičnih znakova koji služe za sporazumijevanje među pripadnicima neke jezične zajednice.

Ako jezik promatramo kao skup znakova, on ima određena obilježja: a) strukturiranost znači da jezik mora imati čvrsta unutarnja pravila, odnosno strukturu; to mu omogućuje da se nasljeđe prenosi iz prošlosti u sadašnjost i iz sadašnjosti u budućnost b) usvojivost znači da jezik nije urođen, nego se radi o procesu učenja jezika koji se godinama usvaja c) plodnost znači da jezik ima sposobnost stvaranja novih riječi za nove pojmove d) proizvoljnost znači da nema razloga zašto se npr. predmet olovka zove olovka jer da postoji prirodni razlog da se taj predmet tako zove, on bi se u svim jezicima jednako zvao.

Definiraj jezik.

Objasni u kojem se smislu jezik mijenja.

Objasni pojam jezične plodnosti.

Svake godine časopis Jezik raspisuje natječaj za najbolju novu hrvatsku riječ. Na natječaju 2012. g. najboljom je proglašena riječ zatipak (tipfeler). Drugu nagradu osvojila je riječ nekapnica (napravica koja se utakne u grlić vinske boce radi sprečavanja kapanja vina pri točenju), a treću nagradu riječ dodirnik (touch screen).

|| GOVOR

Zamisli da te u razredu profesor prozove i upita: „Što je jezik?”. Ti ga uopće nisi čuo/ čula i on ponavlja glasnije i sporije: „Što je jezik?” Je li profesor dva puta rekao isto ili različito?

Jezik je apstraktan sustav znakova, on obuhvaća sve postojeće jezične mogućnosti, a govor je ostvarenje jedne od jezičnih mogućnosti. Govor je ostvarenje, konkretizacija jezika.

Mogli bismo to reći i ovako – jezična djelatnost ima dvije inačice: jezik i govor.

Znanstvena disciplina koja proučava jezik (a već smo je definirali na str. 11.), odnosno obje inačice jezične djelatnosti zove se lingvistika ili jezikoslovlje.

Jezično – poruke su iste (sastoje se od istih jezičnih znakova), a govorno su različite (po brzini i glasnoći kojom su izrečene).

Navedi obilježja jezika.

Objasni razliku između jezika i govora.

JEZIK I SPORAZUMIJEVANJE (KOMUNIKACIJA)

1 19

|| JEZIČNI ZNAK Jezični znak sastoji se od izraza i sadržaja. Uzmimo za primjer riječ hlače kao primjer jezičnoga znaka. Sadržaj jezičnog znaka hlače jest ’dio odjeće od cipela do pojasa, koji se oblači uvlačenjem nogu u nogavice’, izraz su hlače (odnosno sama riječ hlače).

Jezični znak upućuje na predmet iz stvarnosti što možemo pokazati crtežom hlača.

Priroda jezičnoga znaka može se prikazati trokutom:

Sadržaj jezičnoga znaka je njegovo značenje, a izraz su glasovi, odnosno slova koji ga čine (materijalna strana jezičnoga znaka).

PREDMET

IZRAZ

SADRŽAJ

(hlače)

(’dio odjeće od cipela do pojasa koji se oblači uvlačenjem nogu u nogavice’)

Između izraza i predmeta iscrtana je linija jer time ukazujemo na činjenicu da je veza između predmeta i izraza proizvoljna. Ne postoji razlog zbog kojeg se predmet zove baš hlače, a ne nekako drukčije. To je stvar dogovora. Kad bi postojao razlog da se predmet hlače mora zvati hlače, onda bi se taj predmet u svim jezicima jednako zvao, odnosno ne bi bilo razlike među jezicima. Zato kažemo da je veza između izraza i predmeta proizvoljna.

Objasni prirodu jezičnoga znaka na primjeru riječi slovo.

Protumači zašto kažemo da je veza između izraza i predmeta proizvoljna Definiraj jezični znak.

U čemu je osobitost Tolkienova odnosa prema riječima.

Navedi barem jednu riječ iz standardnoga jezika koja samo po sebi ili zbog svoje zvučnosti ima za tebe posebnu draž.

Objasni na primjeru način na koji riječi služe stvarnosti.

Tolkienov odnos prema jeziku „… riječi za njega nikada nisu bile puki nositelji značenja, znakovi koji, budući da skrivaju koliko i otkrivaju, na neki način ometaju komunikaciju ili zaklanjaju pogled na stvari. Baš naprotiv, zbiljnost riječi samih po sebi, njihova povijest i zvučnost, za njega su imali posebnu draž. Potom je za njega opisna funkcija, služenje stvarnosti, bila tek jedan zadatak riječi, koji u književnosti po važnosti katkad ne prednjači mnogo pred ostalima.”

Petra Mrduljaš Doležal

1

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

20

PONOVIMO JEZIK

JEZIČNI ZNAK = IZRAZ + SADRŽAJ

JEZIČNA DJELATNOST GOVOR

Definiraj jezik i jezikoslovlje (lingvistiku).

Nabroji obilježja jezika kao sustava znakova. Što je jezični znak?

Protumači razliku između jezika i govora.

Koji su jezici bili Tolkienov poticaj za izmišljeni jezik?

Zašto je Tolkienu za roman Hobit bio važan izmišljeni jezik?

Stvaralačka radionica 1.

Ispiši imena likova iz Tolkienova Hobita, imena u prostoru i prokomentiraj njihovu zanimljivost današnjem čitatelju.

2. Pročitaj pjesmu Vladimira Nazora Hrvatski jezik i napiši kratak sastavak o tome kako autor shvaća svoj materinski jezik. Usporedi njegovo shvaćanje sa svojim.

3. Zašto ne možemo razumjeti sljedeće rečenice?

„Šikljalo je kada je Vergilije vriskao na šaranski progovor. Kladenca ga lovina laskavo nije lila u golom navratku, a stao je, gle, kao porazi.”

Pavao Pavličić, Večernji akt

4. Prokomentiraj može li se pojam sustava povezati s prikazanom skulpturom.

5. Navedi značenje riječi sustavnost.

Sinteza 1 21

Az

hrvatski jezik prvi razred

Snježana Zrinjan

SPORAZUMIJEVANJE (komunikacija)

Faze u svijesti govornika i slušatelja prilikom govornoga sporazumijevanja:

SPORAZUMIJEVANJE je razmjenjivanje poruka između pošiljatelja (govornika) (KOMUNIKACIJA UNIKACIJA ) i primatelja

1. psihološka faza 2. fiziološka faza 3. fizička faza

(slušatelja)

Slika Bele Čikoša Sesije (1864.-1931.) prikazuje velikoga grčkog pjesnika Homera (8. st. pr. Kr.) ispred kojega sjedi pisac Dante Alighieri (1265.-1321.) a iznad Dantea stoje William Shakespeare SPORAZUM (1564.-1616.) i Johann Wolfgang Goethe (1749.-1832.).

´ PRIOPĆAJNI PUT (MOST)

GOVORNIK

Slika prikazuje sporazumijevanje velikih književnika iz različitih književnih razdoblja, prenosi slikarovo uvjerenje da su veliki taslika uasvijesti lijanski književnik Dante, engleski književnik Shakespeare i njegovornika je uzora - Homera. mački književnik Goethe učilijednaka od svog antičkoga

1. fizička faza 2. fiziološka faza 3. psihološka faza

SLUŠATELJ

slici u svijesti slušatelja

ti Dantea, oethea

NESPORAZUM

slika u svijesti govornika različita je od slike u svijesti slušatelja

ZALIHOST BUKA U PRIOPĆAJNOM PUTU (redundancija) (KOMUNIKACIJSKOM) KANALU višak obavijesti T 1. (govornik, odnosno po(slušatelj, odnosno prima1. u prenošenju šiljatelj poruke mora najprije zamisliti telj porukekoje najprije mora čuti poruku) sastavnice onemogućavaju pojam/poruku koji/koju želi prenijeti) poruka 2. (prenosi se podražaj sporazumijevanje 2. od slušateljeva uha do mozga) (prenosi se podražaj PSIHOLOŠKA FAZA

FIZIČKA FAZA

FIZIOLOŠKA FAZA

FIZIOLOŠKA FAZA

od mozga do govornih organa)

3.

?

Slika Bele Čikoša Sesije prikazuje neposredno (izravno) sporazumijevanje s trojicom pisaca iz različitih sredina i vremena. Je li to sporazumijevanje u stvarnosti bilo izravno ili posredno?

Zašto umjetnost možemo shvatiti kao sporazumijevanje (komunikaciju)?

PODJELA JEZIKA I.

II.

FIZIČKA FAZA

?

(govornik izgovara poruku)

3.

(pojam/poruka nastaje u svijesti slušatelja)

PSIHOLOŠKA FAZA

Do kojih faza dolazi u svijesti govornika, a do kojih u svijesti slušatelja prilikom govornoga sporazumijevanja? Što je priopćajni put (komunikacijski kanal)?

prema načelu uporabnosti razlikujemo žive i mrtve jezike prema načelu nastanka postoje: prirodni, kontaktni i umjetni jezici INDOEUROPSKI JEZICI JEZIČNA RAZNOLIKOST 1. potpuna jezična raznolikost 2. genetska raznolikost broj jezičnih porodica koje postoje na nekom području (Europa – jezici triju jezičnih porodica: indoeuropske, uralske i izolirani baskijski jezik) 3. tipološka raznolikost jezici se razlikuju, neki su više, neki manje slični

I. baltički jezici II. keltski jezici III. germanski jezici IV. italski jezici V. slavenski jezici a) istočnoslavenski jezici: ruski, ukrajinski i bjeloruski b) zapadnoslavenski jezici: češki, slovački, poljski, kašupski, lužičkosrpski c) južnoslavenski jezici: hrvatski, srpski, slovenski, makedonski, bugarski VI. grčki (novogrčki) VII. albanski jezik VIII. armenski jezik

1 Sinteza

JEZIK KAO SUSTAV ZNAKOVA

strukturiranost čvrsta struktura (unutarnja pravila) usvojivost jezik se usvaja plodnost sposobnost stvaranja novih riječi proizvoljnost

GOVOR ostvarenje jezika

JEZIČNI ZNAK = izraz + sadržaj

predmet izraz

sadržaj

PONAVLJANJE 1. Definiraj sporazumijevanje (komunikaciju).

2. Zašto je sporazumijevanje dvosmjerni proces.

3. Na konkretnom primjeru objasni sporazum i nesporazum.

4. Protumači faze u svijesti govornika i u svijesti slušatelja prilikom govorne komunikacije.

5. Definiraj buku u komunikacijskom kanalu.

6. Objasni zalihost (redundanciju).

7. U kojoj se skupini jezika nalazi hrvatski jezik?

8. Kako se dijele jezici?

9. Definiraj kontaktne jezike.

10. Objasni genetsku raznolikost jezika.

11. Protumači razliku između jezika i govora.

12. Na primjeru riječi jabuka objasni jezični znak.

Govorenje i slušanje GOVOR I JAVNI GOVOR OLUJA IDEJA

2

2

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

24

Govor i javni govor Sasvim je naravno da se ljudi srame javno govoriti i da osjećaju strah od javnog govora. Dapače, besramno bi i neodgovorno bilo javno istupanje bez srama i straha. Ipak, sramota je i kukavičluk odustajanje od javnoga govora samo zato što se sramimo i bojimo. (...)

Za uklanjanje srama i straha pomaže splet vježba za glas i izgovor (...)

Te su: rastezanje, zijevanje, opuštanje, duboko donje disanje, pojačano samoslušanje, vratolomno snažno izgovaranje.

Dobre su i posebne vježbe u kojima se izazivaju refleksne reakcije s ciljem da potisnu strah od govora. Uobičajeno je to gutanje, ispijanje vode, nakašljavanje, ali i vježbe bacanja na pod uz refleksno obrambeno dočekivanje na ruke.

Općenito, svaka tjelovježba koja jača tijelo pridonosi i govorničkoj odvažnosti. I pred sam govorni nastup preporučljivo je u nekom izdvojenom prostoru kratkim vježbama prirediti glas i istodobno ukloniti strah. U trajanju od dvije minute moguće je proći kroz sve vježbe za glas i izgovor i njima pridodati još i posebne vježbe protiv straha, a sve to uz govorenje početka i nekih dijelova svog pripremljenog govora. Ako nema uvjeta za to, moguće je u očekivanju uzimanja riječi na mjestu gdje smo nečujno i za druge oko nas neopaženo duboko disati donjim dijelovima, gutati, opuštati vrat i ramena.

Ivo Škarić

Ivan Meštrović (1883. – 1962.), Grgur Ninski

Imaš li ti strah od javnoga nastupa?

Koje od navedenih prijedloga smatraš prihvatljivim, a koje neprihvatljivim?

Objasni povezanost tjelovježbe i govorničke odvažnosti?

GOVORENJE I SLUŠANJE

2 25

|| SVAKODNEVNI GOVOR I JAVNI GOVOR

Elokventan znači rječit, slatkorječiv, govornički uvjerljiv, okretan u govoru.

Usporedimo li svakodnevni i javni govor, možemo uočiti njihove osobitosti, ali i njihova zajednička obilježja.

SVAKODNEVNI GOVOR JAVNI GOVOR – oblici komunikacije koji teže uvjeravanju (očekuje se određena reakcija od slušatelja) – započinju s nekim razlogom – ne zahtijeva prethodnu pripremu

– pred većom skupinom ljudi

– u pravilu nema određeno trajanje

– ima određeno trajanje – ima temu – zahtijeva posebnu pripremljenost govornika – njime se nastoji postići određeni cilj

Javni govor nije samo iznošenje činjenica, nego je vezan uz nastojanje da se činjenicama djeluje na publiku.

Da bi javni govor bio uspješan, mora biti uvjerljiv, prirodan, zanimljiv i treba postići određeni cilj.

Objasni razliku između svakodnevnoga govora i javnoga govora. Što smatraš najvažnijim obilježjem javnoga govora?

|| PRIPREMA JAVNOGA GOVORA • tema • razrada teme – vrijeme – publika i struktura publike – cilj – pismene bilješke – humor („začin govoru”)

Javni govor mora imati svoju temu. Tijekom javnoga govora možemo samo govoriti, ali možemo koristiti se i slikokazom ili nekim vizualnim predloškom (npr. plakatom).

Razrada teme govora ovisit će o vremenu koje imamo na raspolaganju, o publici (nije svejedno zna li publika išta o temi govora ili ne zna ništa).

U tom će nam smislu pomoći ako odredimo cilj koji želimo ostvariti pa će svaki dio našega govora na neki način nastojati ostvariti zadani cilj. Mi ćemo u pisanom obliku oblikovati govor, ali ga ne smijemo čitati, nego govoriti. Pritom na papiru možemo imati podsjetnik, ali čitanje govora publici je dosadno.

Slikokaz je hrvatska riječ za Power Ponit prezentaciju.

2

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

26

Govor bi na neki način trebalo „začiniti” nekim dosjetkama, ali se u tome ne smije pretjerivati da se ne izgubi nit govora, odnosno da se ne onemogući prenošenje željene poruke.

Dosjetke i humor utječu na prirodnost i uvjerljivost govornika.

Za pripremu javnoga govora predlažu se dva načina: Najveći je nedostatak A načina taj što je u cijelosti usmjeren na govornika i što ne uzima u obzir ulogu publike.

Ovakav pristup predlažu Deb Gottesman i Buzz Mauro, voditelji govorničke škole u Washingtonu, autori knjige Umijeće javnog nastupa.

A. 1. Odaberite tezu.

2. Podijelite govor u nekoliko glavnih točaka.

3. Poslužite se dokazima koji će poduprijeti vašu tezu.

B. 1. Precizirajte što želite od slušatelja.

2. Pružite slušateljima obavijesti potrebne da učine ono što od njih želite.

3. Obavijesti iznesite tako da uvjerite publiku u nužnost djelovanja.

Prednost je B načina u tome što preciziranjem cilja i nastojanjem da ostvarimo taj cilj stavljamo slušatelja i njegove interese na prvo mjesto. Sve što kažemo u govoru usmjereno je ostvarenju toga cilja i pretpostavlja da ćemo steći naklonost slušatelja i održati dojmljiv govor.

Na koji bi način ti pripremao/pripremala javni govor?

Kojih bi se ovdje navedenih preporuka pridržavao/pridržavala?

|| DIJELOVI

JAVNOGA GOVORA

Slušatelj ne može usvojiti više od četiri-pet važnih činjenica u trideset minuta.

• uvod – potrebno je pridobiti naklonost publike • razrada – izlaganje – dokazivanje i pobijanje određenih tvrdnji • zaključak

U uvodnom dijelu potrebno je slušatelje upoznati s temom govora i pridobiti njihovu naklonost.

U razradi treba paziti da imamo jasno i logično razrađen slijed misli i da pritom izlažemo neke činjenice, odnosno tvrdnje te ih dokazujemo ili pobijamo.

GOVORENJE I SLUŠANJE

2 27

Govor ćemo lako upamtiti ako naznačimo na papiru temeljne dijelove govora koji predstavljaju svojevrsne uporišne točke unutar kojih se krećemo govoreći.

Moramo imati na umu i to da slušatelje ne opteretimo gomilom podataka koje oni ne mogu upamtiti pa će odustati od slušanja govora.

Navedi dijelove javnoga govora.

Odredi trajanje svakog od dijelova javnoga govora.

Kako se pokušavate nositi s tremom?

|| SVLADAVANJE TREME Da bismo svladali tremu, ponajprije se moramo dobro pripremiti za javni govor. Moramo biti sigurni u znanje o temi svoga govora. Dobro je pripremiti bilješke, ali samo skicu tijeka govora kako bismo se mogli prisjetiti što dalje ako u nekom trenutku zastanemo. Nije dobro čitati govor ili ga naučiti napamet jer to zamara publiku i u nekom će nas trenutku slušatelji prestati pratiti.

Važno je da će svaki sljedeći javni govor biti lakši za govornika i da se samo govorenjem stječe iskustvo govorenja. S vremenom govornik i sâm nauči kako svladavati tremu.

Jedna je od tehnika gledati publiku u čelo (umjesto u oči, kako se ne bismo zbunili), potom zamišljati ljude iz publike u nekim banalnim situacijama (npr. kako čiste ili obavljaju neki drugi svakodnevni posao). Moguće je i priznati tremu jer će publika cijeniti iskrenost.

Prema preporuci učitelja i priručnika retorike govor ne smijemo održati jedino u slučaju kad nismo pripremljeni. Nikakvom tremom ne možemo opravdati svoje nepoznavanje teme o kojoj govorimo i nepripremljenost za govor, čime dokazujemo svoje nepoštovanje publike kojoj je govor namijenjen.

Kako svladati tremu pred javni nastup?

Po kojim simptomima prepoznaješ svoju tremu?

Navedi koji od predloženih savjeta smatraš prihvatljivim, a koji naputak ne želiš prihvatiti?

„Ponekad mladi pokušavaju smanjiti tremu koristeći alkohol ili tablete za smirenje – što je vrlo opasno (jer može dovesti do razvoja ovisnosti).

Neki imaju svoje sretne rituale, „sveta” pravila pa nikad ne piju kavu prije ispita ili nose uvijek na test svoju „sretnu penkalu” .

Ovo je praznovjerje u koje neki vjeruju, no opasno je ako se počnu na to oslanjati umjesto na realne akcije kojima utječu na poboljšanje izvedbe i ublaživanje straha.

Treći jako forsiraju pripremu za ispit, pa ponavljaju, štrebaju, uče od riječi do riječi ... Biti dobro pripremljen je važno, ali je problem kad zbog tog neki uče troduplo više od potrebnog te se iscrpljuju učenjem a i dalje se osjećaju nespremni. Jer, realno – ne možemo SVE uvijek znati.

Na kraju krajeva – zato i postoje različite ocjene, da ocijene različite razine znanja.

Problem je kad studenti zbog ovog počnu izbjegavati ispite! Neki sebe „kažnjavaju” učeći do iznemoglosti i nemaju vremena za druženje, relaksiranje; ne planiraju svoje odmore koji su bitni dio učenja i rada.” www.tesa.hr

2

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

28

PONOVIMO GOVOR Iz poziva mladima da se uključe u rad Govorničke škole „Ivo Škarić”

SVAKODNEVNI GOVOR

JAVNI GOVOR • priprema • dijelovi • važnost • svladavanje treme

„Zašto?

Jer ćeš naučiti kako treba javno govoriti: ojačati glas, osloboditi se treme, kako započeti govor i kako ga završiti, argumentirati, održati zdravicu i prigodni govor, profilirati publiku, služiti se modelima humora, neverbalnim znakovima, govoriti glatko s modalnim izrazima, služiti se tehnikama kreativnog mišljenja, debatirati, pregovarati, obraniti se od smicalica…”

Protumači po kojim se obilježjima svakodnevni govor razlikuje od javnoga govora.

Objasni kako pripremiti javni govor.

Nabroji dijelove javnoga govora.

Imaš li tremu prije javnoga nastupa i kako je se možeš riješiti?

www.ffzg.unizg.hr/fonet/ gs/?p=314

Stvaralačka radionica 1. Pogledaj i prokomentiraj primjere govora na stranici www.ffzg.unizg.hr/fonet/gs/?p=314.

2. Napiši skicu svoga javnog govora na osnovi umne mape. Tema govora neka bude: Javni govor.

3. Iznesi svoje mišljenje o navedenim citatima:

„Veliki govornici često kažu kako im je bilo potrebno samo 10 minuta da pripreme govor od dva sata, ali im trebaju dva sata da pripreme govor od 10 minuta.”

„Dobar govor trebao bi biti kao minisuknja. Dovoljno kratak da bude zanimljiv, no opet dovoljno dug da pokrije bitne dijelove.” www. savjetnica.com

GOVORENJE I SLUŠANJE

2 29

Oluja ideja

O

snivač Polaroid korporacije Edwin Land uvijek je rado pričao o nastanku ideje koja je proslavila njegovo poduzeće i donijela na tržište prvu instant kameru.

Za taj epohalni izum bila je zaslužna njegova kćerka, djevojčica predškolskog uzrasta.

Kao mladi poduzetnik koji se obogatio na polarizirajućim filtrima kakvi se ugrađuju u plastične sunčane naočale ili zatamnjena vjetrobranska stakla, Land je slavio šesti rođendan svoje mezimice. Na proslavu je bilo pozvano mnogo prijatelja i suradnika.

Svi su fotografirali mladu damu koja je obožavala u albumima gledati svoje fotografije.

Prije kraja večeri, djevojčica se rasplakala tražeći da vidi slike koje su njezin otac i prijatelji čitavo poslijepodne snimali. Tata Edwin, kao i svi marni očevi, objašnjavao je zašto ne može dobiti sliku odmah. (…) Djevojčica nije htjela slušati objašnjenja nego se snažno rasplakala vičući: „Hoću slike odmah, zašto ih ne mogu dobiti odmah?”

Sutradan je Land postavio isto pitanje šefovima svojeg razvojno-istraživačkog laboratorija. Ima li postupka i tehnologije koji daju instant fotografiju? Dobio je od njih negativan odgovor, a oni od njega domaću zadaću da pokušaju istražiti i razviti takvu tehnologiju.

Velimir Srića

Zašto je ova priča zanimljiva?

U kojem smislu ona može biti poticajna za tebe?

Navedi primjer kad si dobio/dobila neku ideju sasvim slučajno?

2

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

30

engl. brainstorming – jedna od najpoznatijih tehnika skupnoga rada

|| OLUJA IDEJA U današnje je vrijeme timski rad uobičajen u mnogim poduzećima i kreativnost je jedna od poželjnih osobina svakoga pojedinca, ali i tima u cijelosti.

Jedan od načina kojim se potiče kreativnost jest oluja ideja.

To je metoda iznošenja ideja bez procjene njihove vrijednosti, odnosno iskoristivosti.

Cilj je te metode poticati razvoj novih i neobičnih ideja kod skupine ljudi. Istodobno se sudionici uče toleranciji jer slušaju druge bez vrednovanja i procjenjivanja.

Pravila za oluju ideja Skupina koja se nađe pred nekim problemom ili izazovom koji želi riješiti, može započeti s olujom ideja bilježenjem svih ideja koje pojedinci iznesu. Pritom se ne vrednuju te ideje u smislu: „To ne, to nije dobro”, već se one iznose slobodno.

Pravila su sljedeća: 1. Potpuna sloboda povezivanja, asociranja i maštanja.

2. Komentari, ispravci i kritika nisu dopušteni.

3. Svi članovi skupine/tima slobodno izražavaju svoje ideje.

Ideje se, u pravilu, iznose u kratkom vremenu (tridesetak ili više minuta) i u tom se vremenu može dobiti mnoštvo ideja.

U pravilu se skupina/tim sastaje dva puta: prvi put slobodno i kreativno sudionici izražavaju svoje ideje, a drugi ih put kritiziraju.

Definiraj oluju ideja.

Navedi pravila za provođenje te metode.

Faze oluje ideja U pravilu se oluja ideja odvija u nekoliko faza • predočavanje glavnog problema • proizvodnja ideja • procjena ideja • izrada liste prijedloga.

Prijedlog je da između proizvodnje i procjene ideja prođe neko vrijeme. Cijela metoda ne traži veliku pripremu, nego samo relativno vještog voditelja i skupinu u kojoj postoji potpuna sloboda mišljenja i izražavanja.

GOVORENJE I SLUŠANJE

2 31

Jedna osoba u skupini najprije treba predočiti problem koji će biti polazište za oluju ideja.

Cilj svekolike aktivnosti je pronaći najbolje rješenje koje se može razviti iz jedne misli koja bi se na prvi pogled mogla činiti neupotrebljivom.

Nakon toga osobe slobodno izražavaju svoje ideje s tim da se one zapisuju. Može ih zapisivati jedna osoba, a mogu ih zapisivati svi pa onda na kraju cijeloga postupka analizirati jednu po jednu zapisanu ideju.

Proizvodnja ideja trebala bi proteći u ugodnoj atmosferi međusobnog uvažavanja i poticanja, a ne u napetom okruženju u kojem će se pojedinac bojati izraziti svoje misli.

Nakon što se zabilježe sve ideje, skupina može analizirati svaku od ideja i precrtati one ideje koje su neupotrebljive.

Potom se, na osnovi zapisanih ideja izrađuje lista prijedloga za rješenje početnoga problema.

Navedi faze oluje ideja.

Oluja ideja u školi Oluja ideja je metoda rada u skupini koja je poželjna i primjenjiva na nastavi. Poželjna je zato što potiče kreativnost i zato što je poticajna za učenike.

Da bi se ta metoda provela, potrebno je sljedeće: • na papiru ili na ploči bilježi se određena tema • učenici izražavaju svoje ideje koje se ne smiju ni vrednovati ni problematizirati • prihvaćaju se sve ideje/prijedlozi/objašnjenja bez obzira jesu li dobre ili nisu • ideje se bilježe • nakon što završi iznošenje ideja, one se

Pred oluju. Oluja u prirodi donosi, u najmanju ruku, nelagodu zbog snage prirode i čovjekove nemoći da joj se odupre, a oluja ideja donosi prodor i snagu ljudskih misli koja može unaprijediti neki posao, projekt ili čak društvo.

vrednuju i o njima se raspravlja • najvažnije ideje iznose se na kraju.

oluja ideja

Navedi teme iz Hrvatskoga jezika u okviru kojih bi rado primijenio/ primijenila oluju ideja.

2

Az udžbenik

za prvi razred četverogodišnjih strukovnih škola

32

PONOVIMO OLUJA IDEJA IZNOŠENJE IDEJE CILJ: KREATIVNOST

Definiraj oluju ideja.

Objasni zašto ju je dobro primjenjivati i u poslovnom svijetu i u obrazovanju.

Nabroji osnovne faze oluje ideja.

Protumači cilj oluje ideja.

Stvaralačka radionica 1.

S prijateljem/prijateljicom iz klupe ili u razredu primijeni oluju ideja na teme:

a) borba protiv nasilja u školi

b) problem velikog broja izostanaka u školi

c) mogućnosti poboljšanja uspjeha razreda.