Na koji način najviše uživaš u bajkama: čitajući ih u knjigama, slušajući ih od drugih ili putem nosača zvuka, gledajući ih u filmovima ili na pozornicama?
Hrvatska narodna bajka
Žabica kraljica
bajka fabula pripovjedač u trećoj osobi dijalog usporedba onomatopeja glavni lik sporedni lik
Tako živjeli muž i žena. Ostarjeli, a djeteta ne imali. Uvijek su Boga molili da im dade poroda. Naposljetku, hodočastili da im Bog dijete dâ pa makar bilo i žabica. I kad se povrate s proštenja, žena oćuti da je zanijela. Nakon devet mjeseci rodila. Ali što? Žabicu! Veselili se i takovu porodu. Stari je muž uvijek radio u trsju, a žena mu svaki dan donosila objed. No, kako je jako ostarjela, potužila se da ne može više u vinograd. A kćerka će joj žabica, koja imaše već četrnaest ljeta: – Majko, vi ne možete hoditi k ocu, dajte, odnijet ću mu ja objed u polje! – Draga moja kćeri žabice, kako bi mu ti nosila objed – mati će brižna – pa nemaš ni ruku kojima bi prihvatila lonac. – Samo vi meni stavite lonac na hrbat! I mati joj metne lonac na leđa. Odnese ga ona u vinograd. I dok je otac prezalogajio u trsju, zamoli ga kći da je podigne na trešnju. I žabica na trešnji zapjeva, rekao bi čovjek da vile poju. A pokraj trsja prođe kraljević. Posluša pjesmu i oca upita: tko to tako divno pjeva? – Ne čujem nikakvu pjesmu – zastidi se otac što mu je kći žabica – samo gore gavrani grakću. – Ma, recite mi tko to pjeva – nastoji kraljević – ako je to djevojka, bit će moja ljubovca. – A otac, opet, kako ne čuje da itko pjeva. – Recite, a tko vam je donio objed? – pitaše dalje kraljević, videći lončić. – Sâm – stari laga. – Doma nisam mogao zinuti od truda pa zato u polju jedem! I tako je tri dana žabica nosila objed i pjevala, tako je tri dana taj poj slušao kraljević. I svaki put pita tko to pjeva, dok napokon žabičin otac ne prizna: – Sram me je reći tko pjeva, a i ražalostit će vas. Znate, to pjeva žabica, a ta je žabica moja rođena kćerka. Mladić sad vidi kako žabica na trešnji pjeva. Skače mu srce od veselja pa je moli da sađe na zemlju:
22
usmena (narodna) književnost odnos teme i motiva kompozicija
IDEJA
oćutjeti – osjetiti trsje – vinograd
hrbat – leđa
ljubovca – ljubljena žena
Iznesi i obrazloži temeljni dokaz da je ovo štivo, po književnoj vrsti, bajka. Izreci temu bajke jednom rečenicom, a sadržaj bajke ispripovjedi u pet rečenica, prema dijelovima fabule (uvod, zaplet, vrhunac, rasplet, kraj). U bajkama likovi imaju natprirodna svojstva i moći. Ima li u ovoj bajci takav lik? Što zaključuješ o ostarjelomu bračnomu paru na temelju njihovih osjećaja kad su vidjeli da im se rodila žabica, a ne dijete? Je li se žabica ponašala kao prava kći? Obrazloži svoj odgovor? Po čemu se može zaključiti da je žabičino pjevanje, njezin poj, snažno oduševilo kraljevića? Da si na žabičinu mjestu, bi li ti bilo razumljivo ponašanje njezina oca u susretima s kraljevićem? Kako se kraljević ponaša kad sazna tko pjeva? Koja je ljudska osobina u tomu trenutku očita: začuđenost, oduševljenost, plemenitost, zaljubljenost, radoznalost, zadivljenost? Imenuj osjećaje koji se prepoznaju: a) u žabice kad zaželi pomoći majci i odnijeti ručak ocu b) u majke koja se boji da žabica ne može odnijeti ručak ocu c) kad žabica pjeva na rani dok otac radi u trsju d) kad žabica razgovara s kraljevićem
ures – ukras
rine – odgurne
klinčac – karanfil žitak – život, življenje
– Budi moja ljuba! A ujutro će moj otac ostaviti kraljevstvo onomu sinu čija mu ljuba na dvore donese najljepšu ružicu. Sutra ti donesi kakvu god želiš. Biraj onaj cvijet koji je tebi lijep! – Donijet ću, kraljeviću – žabica će, skoknuvši na zemlju – ali mi ti s dvorâ pošalji bijeloga pijevca. Dojahat ću na tome pijetlu! I navečer žabica iz kuće odskakuta. Doskakuće tako do sunčanih dvora. Uđe ona, bez straha, k suncu: obnoć se ono odmara i nije sažgalo žabicu. Prosila ona u sunca da joj dade sunčanu haljinu. I sunčeva je mati žabici smotala, a halja bila laka poput vela. Objutrilo, a bijeli pijetao, kojeg je kraljević bio poslao, k žabici doletio. Žabica je već sunčanu halju odjenula pa joj se uzvila oko malena tijela. Pšenični je klas s njive prignula. Otkine klas s nježnim cvjetićima i u halju ga zatakne, uze ga za ures. I tako zajaha kokota pa s haljom i klasom dojaha do kraljeva grada. – Kamo ćeš? – ustavi je straža pred dvorima. – Kralju! – Hm, žabica na pijetlu?! – rine je straža. – Tužit ću vas kraljevu sinu! – prijeti im žabica. Puste oni tad kokota i žabica na njemu na dvore ujahala. Stupe oni blizu kralja, pa kad se pijetao ugnuo da bi žabica sjahala, učini se on bijelom vilom, a vila ti još žabicu pretvori u divnu djevojku, najljepšu na svijetu cijelomu. Sunčana haljina podarila joj nebesku ljepotu, a pšenični je klas resi kao najljepša ružica. Takva stane pred kralja i zadivljen kraljević ocu je kaza: – Presvijetli, ovo je moja ljubovca! A kralj u zaručnica svojih sinova gleda kakvu je ružicu koja od njih donijela. Ljuba najstarijega sina pruži mu šipak, a ljuba srednjega sina donijela je klinčac. Obrne se on ljubi najmlađega, a njoj je u ruci rascvali klas. Veli joj kralj: – Najbolju si mi ti ružicu donijela! Vidi se kako znadeš da bez žita nema žitka. Znat ćeš se skrbiti i bit ćeš skromna, a onim se njihovim ružicama samo oholi i gizda. Udat ćeš se za moga najmlađeg sina, komu si ljuba, pa vama sve svoje kraljevstvo ostavljam! Tako je žabica postala kraljica.
1. Zamisli da ti se ostvari tvoja velika želja, ali u
obliku koji uopće ne nalikuje ni tvojoj zamisli ni tvojoj želji. Ipak, prihvaćaš dar, i nakon nekoga vremena uviđaš da je tvoja želja savršeno ispunjena. Opiši to u tekst nalik na bajku.
2. Zamoli starije članove svoje šire obitelji da ti
ispripovijedaju kakvu bajku ili priču koja se pripovijedala u tvojemu (ili njihovu) zavičaju. Ne uspiju li se sjetiti, neka ti ispripovijedaju koju čudnu ili nevjerojatnu zgodu iz svoga života. Sve što čuješ zapiši upravo onako kako su rekli.
3. Potraži u školskoj knjižnici Hrvatske bajke u
obradbi Joze Vrkića. Tamo ćeš, među izvornim tekstovima, naći i ovu bajku u izvorniku, tj. točno onakvu kakva je zapisana kad je izrečena. Usporedi ju s tekstom u svojoj čitanci.
Žabe žive na svim kontinentima osim Antartike. Jedna kubanska vrsta, najmanja je među žabama – duga je desetak milimetara. U zapadnoj Africi žive žabe koje dosegnu i preko 30 cm, a mogu biti teške i do tri kilograma.
33
Na što pomišljaš kad čuješ izraze poput: tajne službe, tajne prostorije, tajne odaje, tajni napitci?
Božidar Prosenjak
Tajne sile
ritam tema personifikacija
književnost motiv osnovna misao preneseno značenje
PONAVLJANJE ODNOS TEME I MOTIVA HUMOR
Zamisli da se rodiš kao lampa pa da svijetliš dok te ne ugase za uho! Ili da se rodiš kao kalendar pa ti svakoga mjeseca istrgnu ruku ili nogu umjesto stranice i na kraju te čitava bace u koš. Zamisli da se rodiš kao drvo pa na jednoj nozi stojiš čitavog života, a recimo, žulja te cipela. Zamisli da se rodiš bez glave ili da ti je glava kupus pa je ukisele i onda pojedu. Zamisli da cijeloga života živiš u trbuhu svoje mame! Gdje bi igrao nogomet’ Zamisli da imaš rogove ili da ti umjesto nosa naraste rep. Kako bi bio lijep?! Zamisli da se rodiš dlakav i uđeš u razred sav takav?! Zamisli kakve bi se pogreške zbile da se o tebi ne brinu neke tajne sile.
Koja ti je „zamisao“ najsmješnija, a koja najčudnija? Objasni svoj odgovor. Koju „zamisao“ uopće ne možeš ni podnijeti kao nešto što bi se moglo tebi dogoditi? Kako se zove dio svjetiljke (lampe) kojim se ona gasi? Nalikuje li taj dio uhu po svome izgledu ili po svojemu mjestu na svjetiljci? Ima li drvo noge, trebaju li drvetu cipele? O kojemu je književnomu postupku riječ? Može li se igrati nogomet u majčinu trbuhu? Svoj odgovor potkrijepi svima ozbiljnim i smiješnim razlozima. Pročitaj rečenice u kojima uočavaš srok ili rimu. Je li ritam u tim rečenicama drugačiji nego u onima u kojima nema sroka ili rime? Na koje se „tajne sile“ misli u zadnjoj rečenici? Imaju li one doslovno ili preneseno značenje. Na koji se dio osobe/čovjeka odnose sve što bi se moglo dogoditi kad ne bi bilo „tajnih sila“: na duh ili na tijelo?
1.
Zamišljaj i ti poput pripovjedača: pokaži i dokaži da je sreća roditi se i živjeti kao čovjek. Poigraj se: što bi bilo kad bi tko živio kao: sat, nogometna lopta, kapa, lonac, bilježnica, školska torba… 2. Koliko znaš o bićima i predmetima iz svakodnevice? Imenuj što više vidljivih dijelova navedenih bića i predmeta: cvijet, stolac, ovca, ormar, cipela, ptica. Bit će ti lakše nacrtaš li biće ili predmet i označiš mu dijelove. 3. Odaberi jednu izreku i objasni ju: Lakše je urediti tijelo nego dušu., Zdrav duh u zdravu tijelu.
44
Riječ tijelo ima različita značenja: bilo što na zemlji ili u zemlji što ima nekakav oblik, obujam i masu. No, ta riječ može značiti i: kip, zbor i udruženje.
Priroda i njezine ljepote djeluju i na čovjeka: on ih doživljava na različite načine i s različitim osjećajima. Kako ljepota priroda djeluje na te?
Dobriša Cesarić
Buđenje šume Grane se mirisno njišu, I dišu Njene zelene grudi. katarakt – slap
takt – ravnomjerni vremenski razmaci
ritam tema personifikacija
književnost motiv osnovna misao preneseno značenje
PONAVLJANJE ODNOS TEME I MOTIVA HUMOR
Na nju se lijeva pun zlata Sunčani katarakt, I pjeva puno ptica Ko puno srebrnih žica, A žuna udara takt. U travi se cvjetovi smiješe, A vjeverica sluša Jutarnje glasne pjevače I veselo, veselo pleše I skače.
Po čemu pjesnik zaključuje da se šuma budi? Pročitaj prvu kiticu i navedi osjetila kojima pjesnik doživljava šumu. Koje pjesničke slike može lako zamisliti: navedi stih i potom opiši „sliku“ kako ga doživljavaš. Kako pjesnik doživljava ptičji pjev? S čim ga uspoređuje? Kako ti doživljavaš tu usporedbu? Pročitaj stihove u kojim se vidi da pjesniku snažno doživljava šumu: a) gledajući b) slušajući c) udišući. Glasno pročitaj drugu strofu, pazeći kako izgovaraš riječi: katarakt i takt. Ima li njihov zvuk kakve veze sa zadnjim stihom u toj strofi? Pročitaj stihove u kojima se šumska bića ponašaju kao ljudi. Kako se zove taj pjesnički postupak? Tko je sve u šumi veseo ili radostan? Izaberi tri stiha i dokaži da je radost temeljni osjećaj u pjesmi.
1.
Otiđi u obližnji park ili šumu: umiri se i promatraj drveće, njegove grane i lišće, osluškuj ptičje glasanje i različite šumove, prati smjer sunčanih zraka, uočavaj razlike u tonovima zelenila, usmjeri svoj pogled prema nebu i prema tlu. Napravi bilješke i napiši sastavak o viđenomu i doživljenomu. 2. Likovno prikaži šumski prizor koji se tako dojmio pjesnika i ,obvezno, odredi mjesto na kojemu je pjesnik. 3. Nauči izražajno čitati pjesmu.
Šume su prirodno bogatstvo neizrecivo važne za život na Zemlji: proizvode kisik, zadržavaju prašinu, čuvaju čistoću voda, brane tlo od poplava i urušavanja, utječu na klimu, čovjeka te biljni i životinjski svijet. Šume prekrivaju gotovo polovicu kopnene Hrvatske (47 %).
55