Hrvatski jezik

1749.-1832.

Johann Wolfgang

Goethe

" Događalo mi se i još uvijek mi se događa, da mi se neko djelo iz likovne umjetnosti na prvi pogled ne svidi jer mu nisam dorastao. No, ako u njemu naslućujem neku vrijednost, tad mu nastojim prići i onda me čekaju najugodnija otkrića: na stvarima zapažam nova svojstva, a u sebi nove sposobnosti."

ROM A N T I Z A M

Romantizam u europskim književnostima

1770. - 1785.

Sturm und Drang Johann Wolfgang Goethe 1749.-1832.

Patnje mladog Werthera prvo izdanje romana objavljeno je 1774. od svih romana 18. stoljeća Goetheov Werther imao je najširi odjek u svijetu

Sturm und Drang - pokret i razdoblje u njemačkoj književnosti koji prethodi pokretu romantizma

pisan je u formi pisama (epistolarna forma) koje Werther upućuje svom prijatelju Wilhelmu, s tim da je na završetku izdavačev dodatak pa dotadašnje pripovijedanje u 1. licu prelazi u pripovijedanje u 3. licu kompozicijski, roman ima dva dijela (I. dio obuhvaća radnju između 4. svibnja 1771. i 10. rujna 1771., a II. dio radnju između listopada 1771. i prosinca 1772.) u romanu se iznose Wertherovi osjećaji i njegova neostvarena ljubav prema Lotti koja je bila zaručena, potom i udana te on jedini izlaz vidi u samoubojstvu) prevladavaju razmišljanja, opisi osjećaja i prirode te idealiziranog lika Lotte kao i refleksije o književnosti koju Werther čita i u kojoj nalazi odjeke vlastitih raspoloženja

Odjeci Patnji mladog Werthera ili o činjenici da i zbilja ponekad oponaša umjetnost verterijade

4

Odjek Goetheovog djela bio je vrlo buran: djelo se prevodilo na mnoge svjetske jezike, mladi ljudi su oponašali Wertherov način oblačenja, njegov način razmišljanja, a njegova smrt izazvala je pravi val samoubojstava. Javljaju se mnoga parodijska djela koja su bila posljedica nastojanja da se osjećajnost neutralizira humorom. Takva se djela nazivaju verterijadama.

I I .

P OV I J E ST

KN J I ŽEV NO STI

Patnje mladog Werthera U jednom od pisama u I. dijelu romana Werther je pisao Wilhelmu o sluzi koji se zaljubio u svoju gospodaricu. U drugom dijelu, pismu od 4. rujna donosi nastavak te životne priče.

21. kolovoza Dok bi tresnuo dlanom o dlan, sa mnom je već drugačije. Kadšto mi opet bljesne neki radosni pogled na život, ali to traje samo časak. Uronim u snove, ne mogu se oteti misli: što ako Albert umre, tada bih ja mogao… a mogla bi i ona… tako trčim za sablastima mozga koje me vode do ponora, pred kojim zadršćem i u strahu se povučem.

Johann Wolfgang Goethe 1749.-1832.

Kad izađem na ona dvorišna vrata i krenem putem kojim sam svojedobno izveo Lottu na ples, pomislim: kako je sve bilo drugačije!

Sve je prošlo, baš sve! Nema mi ni najmanjeg znaka iz minula svijeta, ne osjećam puls svojih ondašnjih nagnuća. Meni je kao što bi bilo duhu koji se vraća u spaljeni, srušeni dvorac, što ga je u davnini sagradio dok je bio mladi živi knez u naponu snage, opremio svim znacima sjaja, na samrti ostavio s puno nade ljubljenome sinu…

• 3. rujna Ponekad ne shvaćam kako je drugi može voljeti, kako je smije voljeti, nju, koju ja tako neponovljivo, tako duboko, tako puno ljubim! Ništa drugo niti poznam, niti znam, niti imam, osim nje!

• 4. rujna Da, tako je. Kao što se priroda priklanja jeseni, tako se jesen zbiva u meni i oko mene.

Moje lišće žuti, lišće je na obližnjem drveću već palo. Nisam li ti odmah po svome dolasku ovamo pisao o sluzi na seljačkome imanju? Pitao sam za njega ponovno u Wahlheimu.

Otjeran je s imanja, nitko neće ništa o njemu znati. Jučer sam ga sreo na putu koji vodi u jedno drugo selo. Započeo sam razgovor. Ispričao mi je svoju nevolju, koja me je dvaput više, pa i triput više potresla, što ćeš lako razumjeti kada ti je opišem. Ali zašto da to uopće uradim? Zašto ne bih zadržao samo za sebe stvari koje me užasavaju i bole? Zašto da mučim još i tebe?

Zašto ti uvijek dajem građe da me žališ, pa da mi onda dijeliš ukore? Ali neka, nožda je i to dio moje sudbine!

Seljak je na moja pitanja spočetka odgovarao suzdržano, s nekom tihom tugom, vidjelo se da je osjetljiva osoba. Ubrzo je postao otvoreniji, kao da je i sebe i mene iznova spoznao.

Priznao mi je svoje grijehe i zažalio nesreću koja ga je snašla.

a r e h t r e W g o d Patnje mla 5

ROM A N T I Z A M

Romantizam u europskim književnostima

Moj dragi prijatelju, bilo bi najbolje kada bih ti mogao prenijeti svaku njegovu riječ, pa da sam presudiš! Povjerio mi je da je sa sve više strasti volio svoju gazdaricu, a u njegovu se pripovijedanju osjetilo kako uživa i raduje se što je spominje. Zavolio ju je toliko da napokon nije više znao što radi, nije znao – navodim doslovan izraz – kamo bi s glavom.

Nije mogao ni jesti ni piti ni spavati, nego ga je gušilo u grlu, radio je što nije smio, a što mu je bilo naređeno, to bi zaboravio, kao da je u nj ušao zloduh.

Jednoga dana, dok je ona bila u nekoj od soba na katu, što je on znao, pođe k njoj, točnije, nešto ga je tjeralo k njoj. Ona se na njegove molbe nije obazirala, pa ju je htio uzeti silom.

Ne zna što mu je bilo, Bog mu je svjedok da su mu namjere spram nje uvijek bile čestite, ni za čim nije više čeznuo nego da je oženi i s njom život provede. Govorio je tako neko vrijeme, a onda počeo mucati kao da još ima nešto reći, ali se ne usuđuje.

Napokon mi je stidljivo priznao da mu je sitne intimnosti kadšto ipak dopuštala i donekle ga puštala u svoju blizinu. Dvaput ili triput prekinuo se u pola riječi i ponovno se upustio u najživlja preklinjanja da on to ne govori kako bi nju prikazao kao nevaljalu (tako se doslovno izrazio), jer on je voli i cijeni kao prije, nikad ne bi o njoj nešto loše izustio, a meni sve to kazuje samo zato da me uvjeri da nije posve neuravnotežen i nerazuman.

Evo sad opet pjevam, dragi moj, svoju staru pjesmu, a pjevat ću je vječno. Oh, kada bih ti mogao predočiti kako je taj čovjek stajao preda mnom, kako mi u duši još uvijek stoji! Kad bih ti doista mogao sve reći, pa da osjetiš moju silnu, doista silnu sućut zbog njegove zle kobi! Ali doista da znaš moju kob, da poznaš mene, jer tako i previše dobro znaš što mene vuče prema svim nesretnicima, i što me navlastito vuče prema ovome nesretniku.

Pročitao sam ponovno ovo pismo, pa vidim da sam zaboravio napisati kraj ove priče, ali ga je lako zamisliti. Ona se seljaku opirala. Došao je njezin brat, koji je njega odavno mrzio i htio ga udaljiti iz kuće jer se bojao njegove moguće ženidbe sa sestrom: tada bi bratovoj djeci propalo nasljedstvo, za koje postoje lijepi izgledi, jer je tetka bez djece.

Dakle sada ga je brat odmah istjerao iz kuće i stvar dao na velika zvona, kako ga gazdarica više ne bi mogla uzeti natrag u službu ni kad bi htjela. Uzela je u službu novoga slugu, ali je i zbog toga sluge nastala svađa između nje i brata: govorka se da će se ona sigurno za novoga slugu udati. Moj je sugovornik pak čvrsto odlučio da to, dok je živ, ne dopusti.

To što sam ispričao nije pretjerano, nije pod dojmom ganuća, dapače: stvar sam iznio blijedo, blijede su moje riječi. Nezgrapno sam dokazivao, jer sam se služio izrazima što ih je uvelo naše ćudoređe.

Ljubav, vjernost, strast nisu dakle nikakvi pjesnički izumi. Ljubav poput opisane živi, postoji u svojoj najvišoj čistoći u ljudskome sloju što ga nazivamo neobrazovanim, sirovim.

Nama obrazovanima obraz je ništa! Pročitaj opis ovoga slučaja s pobožnim poštovanjem, lijepo te molim. Ja sam danas tih i smiren dok ovo pišem: vidiš po rukopisu da ne srljam i ne drljam kao inače. Čitaj, ljubljeni moj, i misli pritom da je to i slučaj tvoga prijatelja. Da, tako mi se dogodilo, tako će mi biti, a nisam ni upola odvažan, ni upola odlučan kao taj nesretni seljak – ne usuđujem se ni usporediti s njime.

a r e h t r e W g o d a l Patnje m 6

Preveo Svevlad Slamnig

PROVJERI SVOJE ZNANJE

Intepretacija WERTHER

SLUGA

• viši društveni sloj

• niži društveni sloj

(građanstvo) • obrazovan

(seljaštvo)

• neobrazovan

naklonost, suosjećanje, simpatija

• Prema navedenoj skici prokomentiraj društvenu različitost između Werthera i sluge.

• Kako Werther doživljava slugu i njegovu životnu priču?

• Što je zajedničko u njihovom proživljavanju ljubavi?

• Objasni rečenicu: »Kao što se priroda priklanja jeseni, tako se jesen zbiva u meni i oko mene.«

• Je li Wertherov senzibilitet drukčiji od senzibiliteta današnjeg mladog čovjeka?

• Prokomentiraj citat koji govori o današnjem čitatelju i njegovim odnosom prema Wer-

theru. »… identifikacija s Wertherom upravo u našoj epohi kod mnogih mladih čitalaca nailazi na zapreke. Iako je Werther utjelovljenje nonkonformizma, njegov je govor današnjem čitaocu, koji nije voljan tekstu pristupiti historijski, stilski stran.

• ’Jezik srca’ onog vremena postao je zapreka: modernom čitaocu patos je odiozan, bez

obzira na sadržaj, jer u njemu osjeća nenameljtivost propagandne retorike iz naše epohe. Ali Werther lišen toga svog patosa prestao bi biti ono što jest. S tom paradoksnom sudbinom književnih likova i književnih djela moramo se pomiriti.’

nonkonformizam - neslaganje s uobičajenim normama, nepokoravanje; patos – snažan i svečan osjećaj; odiozan - koji ponašanjem i izgledom odbija od sebe

Novi pojmovi Verterizam

pojava koja označava svjetonazor i životni stil po uzoru na Werthera. (njem. oluja i prodor) Značenje

Sturm und Drang

Naziv

Pokret i razdoblje u njemačkoj književnosti, otprilike od 1770. do 1785. godine. U povijesti svjetske književnosti smatra se početkom romantizma ili razdobljem predromantizma.

Nazvan je prema drami Friedricha Maximiliana Klingera (1752.1831.), okupio je uglavnom mlade autore koji su se umjesto klasicističkog racionalizma zalagali za osjećajnost, maštu i slobodu stvaranja, oslanjajući se na učenje o geniju koji slobodno stvara poput prirode.

Predstavnici

Zbog kulta genija razdoblje se naziva i Vrijeme genija, no od ostvarenja u to doba svjetsku su slavu stekli: Friedrich Schiller sa svojim dramama Razbojnici i Spletka i ljubav te Johan Wolfgang Goethe i njegov roman Patnje mladog Werthera.

Ideje pokreta

Ideje pokreta proširile su se ostalim europskim književnostima pa ulaze u suvremene opise cjelokupne epohe romantizma.

7

SMJERNICE ZA ČITANJE DJELA U CIJELOSTI

Prokomentiraj značajke Werthera kao romantičarskog junaka:

• odnos prema prirodi

strastvena ljubav prema ženi

Werther

Lotta Albert

u sukobu s društvom

uživa u književnosti

hipersenzibilan pesimističan

•

Kako i zašto Werther doživljava prirodu.

Navedi primjere.

•

•

• •

Kako Werther doživljava Lottu?

Zašto se Lotta udaje za Alberta?

Je li Lotta voljela Werthera?

Usporedi Werthera i Alberta – prokomentiraj koji ti se lik više sviđa.

Kako Albert doživljava Lottu?

Oko kojih se pitanja razmimoilaze Werther i Albert?

Kako se Werther osjeća u društvu ljudi svojega staleža?

Kako se on odnosi prema ljudima iz nižega društvenog sloja?

Navedi primjere životnih priča ljudi iz nižega staleža koje su zainteresirale Werthera.

U prvom dijelu knjige Werther uživa U Homerovoj Odiseji.

U kojem smislu Werthera možemo usporediti s likom Odiseja?

U drugom dijelu knjigu, mijenja se i Wertherova lektira, on uživa u Ossianu.

Zašto »mračne« balade odgovaraju Wertherovim raspoloženjima?

Navedi primjere u kojima je vidljiva Wertherova hipersenzibilnost.

Zašto s vremenom Werther sve više tone u pesimizam?

Je li se tragičan završetak mogao izbjeći?

Na temelju navedene skice prokomentiraj Wertherov odnos prema svijetu.

DRUŠTVENA STVARNOST

VLASTITI SVIJET

• priroda • mali ljudi • književnost • slikarstvo • ljubav

• staleške razlike • život sa svim svojim teškoćama • poslovi Werther

8