PharmaMedica Crna Gora 17 by PharmaMedica Crna Gora

PharmaMedica O

Z D R A V L J U

N A

R A Z U M L J I V

N A Č I N

www.pharmamedica.rs

C R N A G O R A BROJ 17

GODINA V/2022.

Intervju:

Akademik prof. dr Ðorđe Radak

KAROTIDNA BOLEST: Kako je prepoznati i kuda dalje

AKTUELNO

PASIVNA AGRESIJA

BOKVICA ljekoviti korov

KOLIKO JE PUŠENJE NARGILE ŠTETNO?

VIRUSNO ZAPALJENJE NOSA I ŽDRELA

Da li dijeta utiče na hormonski balans?

AN T A L RAK P S E B IMJE PR

SPONTANI POBAČAJ IZ PSIHOLOŠKOG UGLA P O T R A Ž I T E

S L E D E Ć I

B R O J

K R A J E M

D E C E M B R A

2 0 2 2 .

SPREJ ZA USTA

sadr žaj 4.

BROJ 17

Intervju

Akademik prof. dr Đorđe Radak

KAROTIDNA BOLEST: kako je prepoznati i kuda dalje? 8.

Životni stil

Kako vremenske oscilacije utiču na zdravlje 12.

Reč urednice Da li vam se desilo da vas nepoznata osoba pozove telefonom, predstavi se kao službenik neke agencije i obavesti da ste srećni dobitnik poklon-vaučera za putovanje, iako nikakvu nagradnu igru niste igrali? Samo treba da uplatite neku „sitnu” svotu za troškove prevoza. Da li vam se desilo da vas je neka organizacija ili firma pozvala i obavestila da ćete dobiti prestižno priznanje za poslovanje, ali da pre toga morate da uplatite novac za promociju na njihov račun? Čestitamo!

Aktuelno

Virusno zapaljenje nosa i ždrela 14.

Reproduktivno zdravlje

Spontani pobačaj iz psihološkog ugla 18.

Koliko je pušenje nargile štetno? 20.

Iz ugla psihologa

Postali ste srećan dobitnik – prevare.

Pasivna agresija

Sigurno se pitate kakve to ima veze sa našim zdravljem? Naravno da ima. Prevare itekako utiču na naše mentalno zdravlje. Najpre ćete pokušavati da otkrijete „tehničku” grešku i saznate zašto vaša ”nagrada” kasni. Zatim ćete, odbijajući da poverujete da živite u svetu u kojem caruju prevaranti, pokušavati da pritiscima na ”darodavca” dobijete ono što smatrate da vam pripada. Kada ni to ne donese rezultat, osetićete bes. Na sebe, na druge, na sistem, državu, pa i ceo svet. Zatim dolazi osećaj bespomoćnosti i niz pitanja koja postavljamo sebi. Da li je moguće da sam toliko naivna i lakoverna? Da li sam sama kriva što sam prevarena? Hoće li me se ismevati drugi kada saznaju šta mi se desilo? Ovo analiziranje će vam doneti više štete nego koristi.

22.

Razgovarajte sa prijateljima o ovoj situaciji. Sigurno će vam to pomoći da se osećate bolje, možda će se neko i nasmejati - posle bitke lako je biti general ali možda nekome vaše iskustvo i upali lampicu opreznosti. Čuvajte zdravlje. Za početak prelistajte novi broj PharmaMedice. Urednik, mr ph. spec. Jasmina Jović Novaković

26.

Mamin kutak

Noćno mokrenje kod djece 30.

Životni stil

MOĆ MIRISA

42 14

putovanje kroz prošlost 34.

Nutricionizam

Da li dijeta utiče na hormonski balans? 38.

Ishrana

Paradajz – super hrana 40.

Životni stil

VISOKI vs niski: Kako visina utiče na naše zdravlje? 42.

Fitoterapija

Bokvica ljekoviti korov

Dizajn i prelom: Pharma Medica Design Studio

web: www.pharmamedica.rs

Stomatologija

Kako sprečiti neprijatan zadah?

Glavni i odgovorni urednik: mr ph. spec. Jasmina Jović Novaković

Marketing: Pharma Medica, agencija za marketing

Da li znate

e-mail: office@pharmamedica.rs Štampa: Cicero, Beograd Fotografije: Shutterstock Izdaje: PharmaMedica, agencija za marketing, 11000 Beograd, Arh.Gerasima Zelića 6/17 tel: +381 65 231. 80. 36

CIP Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije, Beograd 613/614 PHARMA Medica : o zdravlju na razumljiv način / glavni i odgovorni urednik Jasmina Jović Novaković. - Izd. za Crnu Goru. - God. 1, br. 1 (2017)- . - Beograd : PharmaMedica, agencija za marketing, 2017- (Beograd : Cicero). - 27 cm Dvomesečno. ISSN 2560-4546 = Pharma Medica (Izd. za Crnu Goru) COBISS.SR-ID 240135436

Izdavač ne odgovara za sadržaj oglasnog i zakupljenog prostora. Časopis je besplatan

ON-LINE IZDANJE NA www.pharmamedica.rs

INTERVJU

KAROTIDNA BOLEST:

kako je prepoznati i kuda dalje? Simptomi karotidne bolesti su nespecifični, vrtoglavica, slabost ruku i nogu i njihovo trnjenje, zujanje u ušima, nesvestica, zaboravnost, konfuznost mogu ukazati na karotidnu bolest. Možemo je prepoznati i po nerazgovetnom i otežanom govoru, iznenadnom gubitku vida na jednom oku i jakim glavoboljama. Pacijenti najčešće osećaju i jaku vrtoglavicu i nesvesticu. Međutim, ovi simptomi se ne javljaju obavezno u dramatičnom obliku pa im se samim tim ne pridaje značaj. Zato je važno ići na sistematske preglede i na vreme bolest lečiti.

razgovarala mr ph. spec. Jasmina Jović Novaković

kako se leči karotidna bolest, razgovarali smo sa našim priznatim stručnjakom, Akademikom prof. dr Đorđem Radakom, vaskularnim hirurgom i direktorom hirurgije Euromedik bolnice.

Akademik prof. dr Đorđe Radak

Da bi naš mozak bio zdrav i funkcionisao normalno, hranjive materije i kiseonik do njega moraju dolaziti neometano, putem krvi, kroz arterije vrata. Glavne arterije vrata koje ishranjuju veći deo mozga koji upravlja intelektualnim, senzornim i motornim funkcijama su karotidne arterije.

vaskularni hirurg, univerzitetski profesor i naučnik. Direktor hirurgije opšte bolnice Euromedik, Beograd

Karotidna bolest predstavlja suženje ili zapušenje karotidnih arterija. Uglavnom je asimptomatska, a moždani udar može često biti prva manifestacija. Cerebrovaskularna bolest je treći po učestalosti uzrok smrti, drugi uzrok demencije i najčešći uzrok invaliditeta. Srbija je druga zemlja Evrope po učestalosti moždanih udara, posebno među osobama ženskog pola. Upravo zbog pretnji koju karotidna bolest nosi, najvažnije pitanje je – kako se bolest leči. Lečenje karotidne bolesti je kompleksno i pored terapije lekovima zahteva i promenu životnog stila a ukoliko je arterija sužena za više od 60%, na scenu stupa vaskularni hirurg.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

Nekoliko nedelja nakon karotidne rekonstrukcije pacijenti popravljaju ne samo neurološki status, već i kognitivne sposobnosti i emocionalnu stabilnost. Sveukupno se osećaju mlađim ne samo neuropsihološki, već i fizički.

Zašto je važno lečiti karotidnu bolest? Hirurško lečenje karotidne bolesti, grubo rečeno, svodi se na čišćenje aterosklerotično začepljenih arterija na vratu. Ovi pacijenti su praktično pred moždanim udarom ili su ga već nekoliko puta imali, pa im preti onaj smrtonosni. Operacijom otklanjamo uzrok moždanog udara. Karotidne arterije ishranjuju mozak tako da popravljajući ishranjenost mozga sprečavamo i propadanje finih intelektualnih i emotivnih funkcija mozga u vidu prerane senilnosti ili vaskularne demencije. Takođe, obezbeđuje se bolja ishranjenost hipofoze koja je centar regulacije lučenja svih hormona i time nivoa metaboličke aktivnosti u celom organizmu. Nekoliko nedelja nakon karotidne rekonstrukcije pacijenti popravljaju ne samo neurološki status, već i kognitivne sposobnosti i emocionalnu stabilnost. Sveukupno se osećaju mlađim ne samo neuropsihološki, već i fizički.

20-30% godišnje, a rizik operacije u našim uslovima je ispod 1%. Treći dan posle operacije pacijent se vraća kući, normalnom životu.

Da li su ove operacije karotida teške za bolesnike? To su zahvalne operacije koje nisu teške za bolesnike, a donose vrlo veliku korist. Ovde se može reći, da je veliki rizik ne prihvatiti rizik operacije jer: neoperisani pacijenti sa karotidnom bolešću imaju smrtnost oko

Kovid je medicini postavio brojne izazove i naš posao je da iznalazimo najbolja rešenja. Čak i ti trenuci, ma koliko teški bili, moje kolege i mene lično motivišu da radimo i napredujemo

www.pharmamedica.rs

U vaskularnu karotidnu hirurgiju uveli ste enverzionu tehniku, po čemu se razlikuje od konvencionalne? Everziononom tehnikom, za razliku od konvencionalne, komplikovanu i dugu operaciju učinili smo u jednostavnom i brzom. Arterija se ne otvara uzdužno već preseca poprečno. Tako se olakšava njeno čišćenje i ubrzava njeno reimplantiranje na kraju. Uvođenje ove tehnike u početku bilo je praćeno velikim otporom onih koji nisu verovali da je moguća. Sada je opšteprihvaćena. Kako teče postoperativni tok? Prvi dan pacijent provodi u intenzivnoj nezi uz monitoring vitalnih parametara.

Drugi dan se pacijent aktivira i vraća na odeljenje (može da hoda, jede i pije normalno). Treći dan pacijent se vraća kući i sposoban je za uobičajne aktivnosti. Sedmi dan pacijent dolazi na skidanje konaca. Kontrolni ultrazvučni pregled karotidnih arterija se radi nakon tri meseca, a potom u šestomesečnim intervalima. Koja terapija se obično propisuje nakon intervencije? Nastavlja se internističko lečenje (kardiološka ili endokrinološka terapija) uz dodatak dva antitrombocitna leka (acetilsalicilna kiselina i klopidogrel) i statina u standardnoj dozi. Rekli ste da za bolesnike ova operacija nije teška a kako je iz ugla vaskularnog hirurga? Operacije karotidnih arterija su specifične po tome što zahtevaju potpunu preciznost, jer svaki milimetarski tromb se u mozgu embolijom projektuje kao velika zona infarkta. Karotidna hirurgija je poezija preciznosti, ali u kratkom vremenu, jer mozak mora ostati ishranjen. Zato, karotidna hirurgija zahteva veliku brzinu, jer cirkulacija u mozgu ne sme dugo biti smanjena. Ovde se greške ne opraštaju i teško se ispravljaju. Što brže i što savršenije, to je cilj za koji je potrebna velika koncentracija. Ponekad mi se čini da nakon stavljanja kleme vreme dvostruko ili trostruko brže protiče, a kad se završi

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

čišćenje arterije i pusti ponovo cirkulacija u mozgu, kao da me neko naglo vadi iz supersoničnog aviona. Mi ove operacije radimo sa procentom ozbiljnih komplikacija ispod 1%, a bez operacije, dokazano je da bi infarkt mozga doživelo oko 30% ovih bolesnika samo u prvoj godini, a rizik se kasnije povećava. Koja pitanja vam pacijenti najčešće postavljaju? Kult razgovora sa pacijentom je izuzetno važan. Bez uspostavljanja odnosa razumevanja bolesti i poverenja prema lekaru nema lečenja. Bolestan čovek zna mnogo štošta, o stvarima koje zdrav i ne sluti. Nema dobre dijagnoze, pa time ni lečenja bez poznavanja simptoma. Sa druge strane čovek koji treba da bude operisan trebalo bi racionalno da savlada strah. Zato bi bilo dobro da što više zna. Ne treba prelaziti granicu pristojnosti i lepog vaspitanja, već razumno odgovoriti na svako pitanje. Ponekad naši pacijenti, možda zbog straha, ne znaju šta bi trebalo da pitaju, pa se razgovor obično završava sa pitanjem o trajanju operacije, što je obično najmanje bitno. Poštujući taj strah i nelagodu, pacijentu treba reći sve o tome kakve su koristi i rizi-

Kult razgovora sa pacijentom je izuzetno važan. Bez uspostavljanja odnosa razumevanja bolesti i poverenja prema lekaru nema lečenja. Bolestan čovek zna mnogo štošta, o stvarima koje zdrav i ne sluti.

U savremenoj civilizaciji ateroskleroza je glavni faktor skraćenja životnog veka, pa futurističke studije tvrde da bi se sa pronalaženjem leka protiv ateroskleroze životni vek čoveka produžio za oko pola veka.

Većina naših pacijenata u osnovi pati od ateroskleroze koja se različito manifestuje. To im takođe treba objasniti, jer je veoma bitna promena stava i stila života nakon operacije.

Koliko su prisutne savremene dijagnostičke metode u Euromedik bolnici? Gde smo u odnosu na klinike u inostranstvu? Neinvazivna dijagnostika je moderni standard u vaskularnoj medicini. Euromedik je na vrhu ovog talasa. Invazivne i neprijatne angiografske metode koje podrazumevaju punkciju arterije i vene se više ne praktikuju. Color Duplex ultrasonografija MSCT i NMR pružaju mogućnost pouzdane i brze dijagnostika bez invazije. Preciznost ove dijgnostike omogućava pravilno planiranje daljeg lečenja, interventnih procedura i eventualne hirurgije.

Da li se na razvoj ateroskleroze može uticati i u kojoj meri? Ateroskleroza se u našim uslovima često shvata pogrešno. Laici, pa i medicinski stručnjaci, smatraju da je ateroskleroza prirodan deo starenja, pa je time neizbežna i bezopasna. Ali, više od polovine svih smrtnih ishoda posledica je različitih komplikacija ateroskleroze.

U Euromediku smo postigli nešto što nije moguće ni u najrazvijenijim evropskim centrima. Komplementarnost i prisustvo čitavog dijagnostičkog spektra omogućava da do definitivne dijagnoze i plana lečenja dođemo za maksimalno dva sata od momenta ulaska pacijenta na kliniku. Princip brzine je posebno važan za urgentna stanja, ali i za brojne pa-

ci, ali i moguće muke koje će podneti ulazeći u veliku operaciju. Kad čovek to tačno zna lakše se motiviše da pozitivno razmišlja. Ipak, ako se pacijentu operacijom ne može pomoći, treba mu i tu istinu racionalno obrazložiti, ali i predložiti druge mogućnosti lečenja.

Posvećenost je reč koja lebdi nad ovom klinikom. Nikad nisam u našem kolektivu osetio da postoji nesto preče od dobrobiti pacijenta. Enciklopedije bi se mogle napisati o nemirnim noćima hirurga čiji pacijent nije dobro, naročito ako se razvija komplikacija.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

Mi ove operacije radimo sa procentom ozbiljnih komplikacija ispod 1%, a bez operacije, dokazano je da bi infarkt mozga doživelo oko 30% ovih bolesnika samo u prvoj godini, a rizik se kasnije povećava. cijente koji dolaze iz zemalja u regionu kao što su Crna Gora, Hrvatska, Bosna, Slovenija, Albanija. Koliko pandemija kovida utiče na zdravlje stanovništva sa vašeg stanovišta kao vaskularnog hirurga? Ispostavilo se da je kovid infekcija u suštini velikim delom vaskularna inflamacija endotela, koja progredira ka tromboembolijskim komplikacijama. Sa druge strane, pandemija je značajno ugrozila i usporila lečenje hroničnih arterijskih (ateroskleroza) i venskih (posttrombotski sindrom) oboljenja, pa eksplozija njihovih komplikacija tek sledi. Kovid je medicini postavio brojne izazove i naš posao je da iznalazimo najbolja rešenja. Čak i ti trenuci, ma koliko teški bili, moje kolege i mene lično motivišu da radimo i napredujemo. Šta vas još motiviše u radu? Mnogo volim što se bavim baš mozgom. Svest, intelekt, osećanja, mozak i njegovo ponašanje u uslovima ishemije, kao i mogućnosti popravljanja oštećenih funkcija je veliki izazov. Ponekad pacijent progleda ili počne da pokreće ranije nepokretnu ruku, nakon operacije. Posvećenost je reč koja lebdi nad ovom klinikom. Nikad nisam u našem kolektivu osetio da postoji nesto preče od dobrobiti pacijenta. Enciklopedije bi se mogle napisati o nemirnim noćima hirurga čiji pacijent nije dobro, naročito ako se razvija komplikacija. Mali su košmari koje je opisao Dostojevski, da se opišu osećanja, unutrašnje borbe i dileme hirurga čiji pacijent ne napreduje dobro. Posvećenost kolektiva je u Euromediku prirodno stanje, a dobra komunikacija neophodnost.l

www.pharmamedica.rs

mozak 8 NAVIKA KOJE MOGU BITI OD KORISTI ZA VAŠ

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije, što zbog nezdravih životnih navika što zbog činjenice da se životni vek produžava, projekcije su da će do 2040. moždani udar biti vodeći uzrok smrtnosti u svetu. Moždani udar se češće javlja kod muškaraca ali kod žena oblik ispoljavanja je teži i ishod je lošiji.

Ostanite društveno angažovani

Budite fizički aktivni

Prestanite da pušite

Izbegavajte stres

Jedite zdravu hranu

Ne možete da držite pažnju ni fokus

Kontrolišite krvni pritisak i nivo šećera u krvi Pronađite načine da stimulišete mozak

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Dovoljno spavajte (najmanje sedam sati)

ŽIVOTNI STIL

Kako vremenske oscilacije utiču na zdravlje

Još su stari Grci znali da postoji povezanost vremenskih prilika i zdravlja ljudi. Hipokrat, otac moderne medicine je posebno istakao važnost sagledavanja vremenskih prilika prilikom procjene zdravstvenog stanja nekog čovjeka i određivanja terapije.

egobe se ne javljaju uvijek istovremeno kada i vremenske oscilacije, često se javljaju neposredno prije ili posle vremenskih promjena. Šta se u organizmu tačno odigrava pa on na ove pojave reaguje, bez obzira na razvoj medicine kao nauke, još uvijek nije tačno utvrđeno ali s druge strane to nije razlog negiranja da uticaji vremena na zdravlje postoje.

Kako se meteoropatija manifestuje? U zavisnosti od starosti, pola kao i opšteg zdravstvenog stanja osobe i

Na hladnoću organizam reaguje tako što se krvni sudovi kontrahuju kako bi se smanjilo odavanje toplote. Ovo za posljedicu ima povećanje otpora u kardiovaskularnom sistemu, srce se dodatno opterećuje i krvni pritisak raste

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

tegobe koje su uzrokovane vremenskim oscilacijama se razlikuju. Kod zdravih i mladih ljudi one su slabije izražene. Najčešće su to: umor, promjene rasoploženja, smanjena koncentracija, apatija, poremećaj spavanja. Mogu se javiti i glavobolje, reumatski bolovi, bolovi na području starih povreda i ožiljaka, nesvestica, vrtoglavica, kao i srčane tegobe (lupanje srca, porast krvnog pritiska). Kod starijih ljudi i hroničnih bolesnika pored ovih tegoba koje su jače izražene, javlja se i pogoršanje simptoma osnovne bolesti.

www.pharmamedica.rs

Generalno, preduslov za dobro zdravlje pa samim tim i ublažavanje uticaja meteoroloških kolebanja su: pravilna ishrana, unos dovoljnih količina tečnosti (najbolje vode), dovoljno sna. Kako se objašnjava pojava ovih tegoba? Određena vremenska stanja pri dužem zadržavanju iznad jednog područja uslovljavaju određeno adaptiranje organizma. Međutim, ukoliko oganizam nije u mogućnosti da se brzo prilagodi na naglu vremensku promjenu reaguje tako što hipofiza povećava lučenje ACTH ili hormona stresa. Kod meteoropata se javlja osjećaj tjeskobe i razdražljivosti. Istovremeno se smanjuje lučenje endorfina, koji je inače prirodno sredstvo protiv bola pa se prag bola smanjuje a subjektivni osjećaj bola se pojačava. Drugi razlog pojačanja bola objašnjava se zakonima fizike. Usljed pada atmosferskog pritiska dolazi do širenja tečnosti i gasova, izuzetak nisu ni sinovijalna tečnost i vazduh unutar zglobnih ovojnica, što može da uzrokuje pritisak na tkivo koje je pod upalom ili povredom pa se bol pojačava. Na isti način se pojačavaju i sinusne glavobolje itd.

se slabije snabdijeva krvlju pa se javljaju nesvestice i vrtoglavice. Krv postaje gušća pa se povećava sklonost ka zgrušavanju i samim se povećava i mogućnost nastanka srčanog i moždanog udara.

Da li je moguće ublažiti negativni uticaj vremenskih prilika na zdravlje? Da biste ublažili negativan uticaj vremenskih prilika na zdravlje može vam pomoći biometeorološka prognoza. Biometeorološka prognoza sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koje mogu negativno da utiču na zdravlje ljudi. Na osnovu ove prognoze osjetljivim osobama se daju i savjeti o ponašanju, npr. izbjegavanje fizičke aktivnosti, poseban oprez itd... Cilj prognoze je da se osjetljive osobe blagovremeno upozore kako bi se vremenski uticaji na njihovo zdravlje sveli na minimum.

Generalno, preduslov za dobro zdravlje pa samim tim i ublažavanje uticaja meteoroloških kolebanja su: pravilna Dolazak hladnog fronta povećava ishrana, unos dovoljnih količina tečučestalost srčanih i moždanih udanosti (najbolje vode), dovoljno sna. ra. Na hladnoću organizam reaguUkoliko osoba koja je meteoropata je je tako što se krvni sudovi kontrahuju istovremeno i hronični bolesnik nekako bi se smanjilo odavanje toplote. ophodno je da se pridržava propisaOvo za posljedicu ima povećanje otne terapije i da ukoliko primijeti da se pora u kardiovaskularnom sistemu, stanje pod uticajem vremena pogorsrce se dodatno opterećuje i krvni pri- šava obavesti svog ljekara kako bi se tisak raste. terapij dodatno prilagodila. Nasuprot niskim temperaturama visoke temperature djeluju tako što se krvni sudovi šire i krvni pritisak pada. Da bi se tijelo rashladilo pojačano je znojenje pa samim tim i gubitak tečnosti. Ukoliko se tečnost ne nadoknađuje dolazi do dehidratacije, mozak

www.pharmamedica.rs

Kako magnetne bure utiču na zdravlje? Pored temperature, pritiska, vlažnosti itd, na zdravlje čovjeka veliki uticaj imaju i magnetne bure. One nastaju kada se usled eksplozija na Suncu u kosmos izbace velike količine naelektrisanih čestica. Ove čestice se izbacuju u vidu mlazeva i nazivaju se Solarnim vjetrom. Od uticaja ovog zračenja Zemlja se štiti svojim magnetnim poljem međutim izvjesna količina zračenja ipak dospijeva na zemlju i utiče kako na zdravlje ljudi tako i na telekomunikacione, satelitske i navigacione sisteme. Kada je zdravlje u pitanju, kod mnogih ljudi se mijenja arterijski pritisak, povećava se broj infarkta i to naročito u prva tri dana od početka magnetnih bura. Magnetne bure imaju uticaja i na nervni sistem i usporavaju uslovne reflekse, pa se povećava broj saobraćajnih nesreća. Mnogi ljudi osjećaju težinu u nogama, ubrzava im se puls, slabi vid. Naučnici su otkrili da postoje ljudi koji osjećaju dolazak magnetne bure nekoliko dana ranije dok se kod drugih tegobe javljaju dan-dva nakon bure.

Meteoropate bi trebale da bar pola sata dnevno provedu na svježem vazduhu, daleko od saobraćajne gužve i ulične vreve. Preporučuje se pješačenje kao i tuširanje naizmjenično toplom pa hladnom vodom kako bi se ubrzala cirkulacija.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Na vremenske prilike posebno su osjetljivi ljudi koji boluju od sljedećih bolesti: Artritis - Studija koju su sproveli naučnici sa Univerziteta Pensilvanija jasno je pokazala da nagle promjene barometarskog pritiska i vlažnosti dovode do intenziviranja bola kod bolesnika sa artritisom dok niske temperature pojačavaju ukočenost. Fibromijalgiju karakterišu umor koji je udružen sa bolom u mišićima, tetivama i ostalim vezivnim tkivima. Najčešće se javlja kod žena a na pogoršanje stanja utiču stres i vremenske promjene. U jednom izvještaju 90% pacijenata koji pate od ovog sindroma je izjavilo da se osjeca loše tokom hladnog i vlažnog vremena. Promjene barometarskog pritiska takođe utiču na pogoršanje stanja.

skog pritiska uslovljavaju nastanak sinusne glavobolje. Astma. Kada je vrijeme hladno i suvo veći broj asmatičnih pacijenata ima pogoršanje stanja. Napadi astme se mogu javiti i u proljeće i ljeto i nastaju kao posljedica povećanja koncentracije polena i zagađenja u vazduhu.

Raynaudov fenomen je stanje u kome dolazi do kontrakcije krvnih sudova na jednom ili više prstiju noge zbog čega se cirkulacija prekida i prsti postaju plavičasti ili bijeli. Bol se rijetko javlja. Ovo stanje može da traje nekoliko minuta ali u nekim slučajevima i do jednog sata. Generalno, ne dolazi do oštećenja tkiva, već samo do prolazne paralize zahvaćenih prstiju. Dokazano je da su glavni okidači za nastanak ovog fenomena emocionalni stres i hladno vrijeme.

Migrene. Okidač za pojavu migrene može biti nagla promjena vremenskih uslova kao i suvo i hladno vrijeme. Doktori savjetuju svojim pacijentima da vode dnevnik glavobolja kako bi se ustanovila veza sa određenim vremenskim uslovima, što bi omogućilo adekvatnu prevenciju.

Visok krvni pritisak ili hipertenzija. Tegobe poput: glavobolje, vrtoglavice, nesanice i aritmija javljaju se kod hipertenzivnih bolesnika od 15 do 24h prije intenzivne vremenske promjene. Akutna pogoršanja su izrazita kod pada atmosferskog pritiska i temperature, pojačanog vjetra, prolaska hladnog fronta. l

Glavobolje usled zaaljenja sinusa. Paranazalni sinusi su koštane šupljine koje su ispunjene vazduhom i prekrivene su respiratornom sluzokožom. Vjeruje se da promjene barometar-

UTIČU LI VREMENSKE PRILIKE NA RASPOLOŽENJE? Dugo se vjerovalo da je uticaj vremenskih prilika na raspoloženje veliki. Studija koju su sproveli naučnici Humoboldt Univerziteta u Nemačkoj je pokazala da baš i nije tako. U ovoj studiji učestvovalo je 1233 ispitanika iz različitih krajeva Njemačke. Kod najvećeg broja ljudi vrijeme nije imalo uticaja na raspoloženje ili, bolje rečeno više sunca, manje vjetra kao i više srednje temperature nisu učinili da se ljudi osjećaju srećnijim.

Multipla skleroza je hronična neurološka bolest čiji su simptomi: gubitak koordinacije pokreta, zamućena slika, nerazgovetan govor, izuzetan zamor itd. Kod većine obolelih od ove bolesti simptomi se pogoršavaju kada su spoljne temperature visoke kao i u slučajevima kada se pregriju. Ovim pacijentima ljetnje kiše i zahlađenje donose olakšanje.

Ova studija je utvrdila i da tmurno vrijeme može da bude jedan od faktora neraspoloženja ali da jasna povezanost ipak ne postoji što bi značilo da niske temperature, kiša i vjetar imaju mnogo manje uticaja na raspoloženje nego što se to ranije mislilo. S obzirom da se studija radila u Njemačkoj neki naučnici nisu prihvatali ovakve rezultate pripisujući ih specifičnom mentalitetu Njemaca, međutim slične studije rađene su i na području Amerike i rezultati su bili slični. Vremenske prilike imaju minimalan uticaj na raspoloženje.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

AKTUELNO

VIRUSNO ZAPALJENJE nosa i ždrela

Akutno zapaljenje sluznice nosne šupljine i paranazalnih sinusa (akutni rinosinuzitis) je jedan od najčešćih faktora koji narušava kvalitet života i radnu sposobnost savremenog čovjeka. U dječijoj populaciji, godišnje se u prosjeku javi do šest, a u odrasloj do dvije epizode akutnog rinosinuzitisa.

autor Prof. dr Aleksandar Perić

oko 98% slučajeva, javlja se u formi virusne infekcije – prehlade, prouzrokovane rinovirusima, koronavirusima i virusom influence. Akutni virusni rinosinuzitis je, prema EPOS 2020 dokumentu, isto što i akutni virusni rinitis, a definiše se prisustvom simptoma (otežano disanje na nos, pojačana nazalna sekrecija, bol i pritisak u predjelu lica i čela, oslabljeno čulo mirisa, povišena tjelesna temperatura) u periodu kraćem od 10 dana. I pored toga što traju do deset dana, simptomi prehlade zahtijevaju simptomatsku terapiju. Ukoliko se simptomi održavaju nakon deset dana, govorimo o akutnom postviralnom rinosinuzitisu. Rijetko se virusna infekcija komplikuje bakterijskom, kada je u liječenju neophodno primijeniti antibiotike.

Faze zapaljenja sluznice U akutnom virusnom rinosinuzitisu postoje tri faze u zapaljenju sluznice: (1) stadijum ishemije (vazokonstrikcija krvnih sudova); (2) stadijum hiperemije (vazodilatacija krvnih sudova); (3) mukozni stadijum (deskvamacija epitela i hipersekrecija žlijezda). U kliničkoj slici akutnog virusnog rinosinuzitisa, period inkubacije traje od nekoliko sati do nekoliko dana.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

Virusno zapaljenje ždrijela

l U stadijumu ishemije dominiraju jeza, drhtavica, glavobolja i osjećaj pritiska u čelu i predjelu lica, malaksalost, povišena tjelesna temperatura, osjećaj peckanja i svraba u nosu i grlu. l U stadijumu hiperemije dolazi do pogoršanja opštih simptoma, uz nosnu opstrukciju, seroznu sekreciju iz nosa, suzenje, kijavicu, oslabljeno čulo mirisa, „pričanje kroz nos“ (rhinophonia clausa), kao i moguća krvarenja iz nosa (uglavnom kod virusa influence). l U mukoznom stadijumu je prisutan sekret iz nosa, koji je gust i zamućen. Dolazi do smirivanja opštih simptoma. Bolest prolazi za 7-10 dana. Akutni virusni rinosinuzitis u sklopu infekcije SARS-CoV-2 ima izvjesne specifičnosti. Ovdje je oslabljeno čulo mirisa bilo dominantan simptom kod ranih sojeva ovog virusa, dok su ostali simptomi mogli izostati. Period oporavka čula mirisa može trajati od par nedjelja do nekoliko mjeseci. Noviji sojevi SARSCoV-2 dovode do kliničke slike koja uglavnom ne odstupa od slike prouzrokovane drugim virusima.

Terapija akutnog virusnog rinosinuzitisa Kod akutnog virusnog rinosinuzitisa terapija je uglavnom simptomatska i obuhvata primjenu dekongestivnih kapi i sprejeva (ne duže od 7 dana), analgo-antipiretika i antihistamini-

www.pharmamedica.rs

ka. Fiksna kombinacija dekongestiva pseudoefedrina u dozi od 60 mg i nesteroidnog antiinflamatornog analgetika ibuprofena u dozi od 400 mg predstavljaju lijek izbora u terapiji prehlade i gripa. Oba molekula djeluju komplementarno u uklanjanju simptoma prehlade. Dok ibuprofen smanjuje intenzitet glavobolje i zapaljenja sluznice i snižava tjelesnu temperaturu, pseudoefedrin smanjuje aktivnost parasimpatičkog nervnog sistema, čime redukuje otok sluznice i nazalnu sekreciju, povećavajući prohodnost nosne šupljine. Kliničke studije su pokazale da više od 50% pacijenata osjeća značajno poboljšanje već 30 min nakon uzimanja lijeka, dok efekat jedne doze traje od 6-12 h. Zbog toga se preporučuje da se ova fiksna kombinacija koristi u najviše tri doze u toku dana i ne duže od pet dana. Nije namijenjen djeci mlađoj od 12 godina, trudnicama, dojiljama, osobama preosetljivim na nesteroidne antiinflamatorne analgetike, sa bolestima digestivnog sistema, jetre i bubrega, sa povišenim krvnim pritiskom, glaukomom i osobama koje se lijece antidepresivima.

Upotreba fitopreparata Savremena primjena biljnih ljekova (fitopreparata) sa standardizovanim koncentracijama aktivnih supstanci našla je svoje mjesto u liječenju akut-

Ukoliko virusna infekcija napreduje ka zadnjim strukturama nosne šupljine, može zahvatiti i sluznicu nazofarinksa (nosnog sprata ždrijela). Ova sluznica ima sličnu građu kao i sluznica nosne šupljine, a zapaljenje se zove akutni virusni nazofaringitis (rinofaringitis). Prouzrokovači su isti kao i oni koji izazivaju akutni virusni rinosinuzitis, pa osim virusa prehlade (rinovirusi, adenovirusi) i virusa gripa (influence), ovaj oblik zapaljenja izazivaju često i novi sojevi SARS-CoV-2. Osim zapušenosti nosa, ovdje je glavni simptom bol u grlu, koji može biti različitog intenziteta. Pacijent ima otežano gutanje, malaksao je i često ima povišenu tjelesnu temperaturu. Kao i kod rinosinuzitisa, ovo stanje zapaljenja sluznice ždrijela treba odležati, uz simptomatsku terapiju, a uzimanje biljnih ljekova koji se koriste i kod zapaljenja nosne sluznice se takođe pokazalo kao djelotvorno. Primjena antibiotika ni ovdje nije potrebna.

nog rinosinuzitisa, prvenstveno kao adjuvantna (dopunska) terapija, za prevenciju relapsa (ponovne pojave) bolesti, kao i kod rekonvalescenata. Nasuprot farmakoterapijskim preparatima, biljni ljekovi pokazuju manje izražene neželjene efekte i manje interakcije sa drugim ljekovima. Fitopreparati koji ispoljavaju sekretolitičko, sekretomotoričko (pomjeranje nosnog sekreta), antiflogističko (smanjenje nakupljanja medijatora zapaljenja u sluznici), antimikrobno i antiedematozno dejstvo, imaju povoljan efekat u liječenju zapaljenja sluznice nosa i paranazalnih sinusa. l

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

REPRODUKTIVNO ZDRAVLJE

Spontani pobačaj iz psihološkog ugla autor: Milica Glintić, psihološkinja i psihoterapeutkinja

pontani pobačaj predstavlja spontani prekid trudnoće i gubitak ploda prije 24. nedjelje trudnoće. Najčešće, u 80% slučajeva, dešava se u prvih 13. nedjelja trudnoće, a 10-25% klinički potvrđenih trudnoća se završi na taj način. Ukoliko se spontani pobačaj u prvom trimestru dešava tri ili više puta smatra se habitualnim pobačajem (pobačaj koji se ponavlja). Smatra se da su 50-64% svih pobačaja u prvom trimestru trudnoće i 20% svih pobačaja u drugom trimestru uzrokovani različitim aberacijama hromozoma ploda. Godine žene, takođe, utiču u kom procentu će spontani pobačaj biti očekivan. Što je žena starija, procenat se povećava. Ostali faktori rizika mogu biti: neki anatomski i endokrini poremećaji, in-

fekcije, sistemske bolesti kod žene, nezdrave životne navike. Kod žena koje su već imale pobačaj samo je blago povišen rizik da se ponovi u sljedećoj trudnoći, ali ovaj podatak mnogim ženama ne pred-

Spontani pobačaj mnoge žene dožive kao gubitak koji se doživljava intenzivno kao i mnogi drugi gubici. Ipak, ima mnogo pokazatelja da se u socijalnom kontekstu to često ne doživi kao gubitak i ne prepoznaje se potreba da se, kao takav, odtuguje.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

stavlja utjehu i sam događaj utiče da pojačano brinu kada do trudnoće ponovo dođe. Često uzrok spontanog pobačaja ostane nerazjašnjen i to može da utiče na to kako će se takav događaj doživjeti i razumjeti. Simptomi pobačaja mogu biti: krvarenje, bolovi u donjem dijelu stomaka, isticanje plodove vode u drugom trimestru, iznenadan prestanak svih simptoma trudnoće, izlaženje dijelova posteljice i ploda iz vagine. Ovi simptomi se mogu javiti u raznim kombinacijama i biti različite jačine. Kada se govori o prevenciji, najčešće se žene upućuju na to da brinu o sebi i njeguju što zdraviji stil života, ali hromozomske aberacije ostaju faktor na koji se ne može uticati.

www.pharmamedica.rs

Jedno istraživanje je pokazalo da je 39% ispitanica razvilo simptome posttraumatskog stresnog poremećaja što je bilo u vezi sa tim koliko je, prilikom samog pobačaja bilo krvarenja, bolova, koliko je fetalno tkivo bilo vidljivo...

SAZNAJ VIŠE O MOGUĆIM UZROCIMA SPONTANOG POBAČAJA

Kako se doživljava spontani pobačaj? Žene često mogu da čuju da se pobačaji dešavaju, da to znači da nešto nije bilo u redu sa plodom i da je bolje što je to priroda riješila, da nije potrebno, pogotovu ako se to desilo prvi put, da se bilo šta dodatno istražuje i da samo treba da se opuste, krenu dalje i za koji mjesec ponovo pokušaju da ostanu u drugom stanju. I zaista ima žena koje sve to tako i dožive, prihvate i urade. Ipak, želimo da skrenemo pažnju da to nije i ne može biti tako za sve žene i za sve parove. Spontani pobačaj mnoge žene dožive kao gubitak koji se doživljava intenzivno kao i mnogi drugi gubici. Ipak, ima mnogo pokazatelja da se u socijalnom kontekstu to često ne doživi kao gubitak i ne prepoznaje se potreba da se, kao takav, odtuguje. Na to ukazuju reakcije medicinskog osoblja i porodice (uvijek ima individualnih razlika), većina istraživača u liste stresnih životnih događaja ne uvrštava i spontani pobačaj, vrlo često se ne prepoznaje da je ženi (paru) potrebna podrška i pomoć posle ovakvog događaja, često se iz raznih uloga (ljekari, partner, članovi šire i uže familije) vrši pritisak da se što prije uđe u sljedeću trudnoću. Žene često, i zbog ovakvih okolnosti, oklijevaju da iskažu kako se sve osjećaju i u kojim se sve stanjima nalaze.

www.pharmamedica.rs

Stanja i osjećanja u kojima se žena može naći nakon spontanog pobačaja Žene mogu da budu u šoku i nevjerici i da im bude teško da prihvate da se to uopšte i dogodilo, mogu da osjećaju tugu (čežnja za izgubljenim djetetom, posebno ako je od samog početka trudnoće plod doživljavan kao dijete a ne prvo kao biološko tkivo koje tek treba da postane dijete; tuga zbog gubitka planirane budućnosti; doživljaj praznine, koji može biti praćen raznim fizičkim senzacijama), ljutnju (ljutnja na sebe, svoje tijelo, partnera, ljekare, sudbinu, život, Boga...), strah (briga o uzroku pobačaja, briga o mogućim zdravstvenim problemima i/ili genetskim faktorima koji su doveli do takvog ishoda, briga da se spontani pobačaj može ponoviti, posebno ako je do trudnoće došlo u procesu vantjelesne oplodnje i/ili ako je već bilo pobačaja), pojačanu želju da razgovaraju o gubitku i da tragaju za nekim smislenim objašnjenjem tog događaja i veoma im teško pada kada se na to reaguje burno, frustrirano, nervozno, ljutito ili iz pozicije negiranja da je to uopšte gubitak ili da može biti teško i strašno i kada im se objašnjava da je za njih štetno da se time bave, da o tome govore ili misle. Osim toga, tu su krivica i stid (žene mogu da se osjete defektno i da dožive pobačaj kao dokaz toga i, samim tim, kao izvor stida, može da im bude narušeno samopouzdanje i samopoštovanje, mogu da počnu da se porede sa drugim ženama na svoju štetu, mogu da povjeruju da su same krive za pobačaj: da su nešto pogrešno uradile ili nisu uradile, da su napravile pogrešan pokret, da su nešto pogrešno pojele, pomislile ili da su bile suviše uplašene ili generalno previše pod stresom) i nemoć (nekada je lakše biti kriv nego nemoćan jer onda postoji nada da se može ispraviti greška ili nešto što je učinjeno ili nije učinjeno i da će onda biti bolje). Kada se javi nemoć to obično ide uz doživljaj gubitka kontrole i sigurnosti i uz doživljaj da je nepredvidivo šta će se dalje dešavati, a često se očekuje i prognozira loš ishod.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Adaptacija na gubitak Na skali stresnih životnih događaja najveći stres i životnu promjenu izaziva smrt djeteta. To što spontanog pobačaja najčešće nema na takvoj listi govori o tome da se, uglavnom, previđa i zanemaruje sve što je upravo opisano, kao i to da mnoge žene (parovi) i ovaj događaj doživljavaju kao gubitak djeteta.

emocionalno ulaganje u novu trudnoću i/ ili neki drugi aspekt života, uz doživljaj da je i dalje moguće biti zadovoljan životom i da ga ima smisla nastavljati) da bi se gubitak prevazišao, u smislu da može da se nastavi sa zdravim životom, a ne da se sve zaboravi. Kada izostane adaptacija na gubitak, žena, pa i cijela porodica, mogu biti ranjiviji kod budućih gubitaka i stresova.

stresnog poremećaja i da je to bilo u vezi sa tim koliko je, prilikom samog pobačaja bilo krvarenja, bolova, koliko je fetalno tkivo bilo vidljivo, da li je postojao subjektivni doživljaj smrti djeteta i da li je bilo straha za sopstveno zdravlje i/ ili život i da li je bilo straha od povrede.

U još jednom istraživanju su se kod 41% ispitanica ispoljili klinički značajni simptomi anksioznosti, a kod To može uzrokovati inhibirano ili od36% ispitanica klinički značajni loženo tugovanje (kada se ponašamo Psihološke posljedice spontanog pobačaja simptomi depresije, mjesec dana nai, naizgled, osjećamo kao da se gubikon pobačaja. U drugoj studiji su se tak nije ni dogodio ali se mogu uočiti Rezultati istraživanja: pokazuje se kao faktori rizika za razvoj depresije izrazni somatski simptomi (razni boznačajno veća izraženost anksioznih dvojili prethodno iskustvo pobačaja, lovi, napetost...) i simptomi na nivou simptoma kod trudnica koje su ranimanji broj djece, neostvareno majčinponašanja (veća plačljivost, razdraje imale spontani pobačaj nego kod stvo i iskustvo liječenja steriliteta. žljivost i svadljivost, smanjena frustra- onih koje nisu prošle kroz to iskuNeke studije su se bavile time kako ciona tolerancija, pretjeran rad...), što stvo; pokazalo se da to koliko je vremuškarci reaguju na ovakvo iskustvo predstavlja prijetnju za fizičko i menmena prošlo od spontanog pobačaja talno zdravlje jer se spriječava proces (što više, to bolje) i to da li su sam po- i pokazalo se da ima onih koji razvijatugovanja u okviru koga je potrebbačaj, dok se odigravao, doživjele kao ju anksiozne i depresivne simptome, u manjoj mjeri i u kraćem trajanju nego no ostvariti neke zadatke (kognitivmanje ili više stresan utiče na to kolino i emotivno prihvatiti da se gubitak ko se uznemireno osjećaju i koliko su žene, a da se njima, u socijalnom konstvarno i neopozivo dogodio, prorazadovoljne životom. U jednom istraži- tekstu, ispoljavanje takvih osjećanja ili diti bol zbog gubitka, prilagoditi se ži- vanju se pokazalo da je 39% ispitani- tugovanje još više osujećuju i tretiraju votu u tim okolnostima, preusmjeriti ca razvilo simptome posttraumatskog kao neprimjereno i štetno. l

Kako prevazići? Šta može da se uradi: da se pruži podrška, saosjećanje, slušanje bez negiranja i umanjivanja doživljaja, da validiramo da je sve to normalno zbog takvog gubitka, da pomognemo da se žena oslobodi krivice i da se lakše nosi sa onim aspektima cijele situacije na koje ne može da utiče, da ne forsiramo ideju da će nova trudnoća sve riješiti i da ženu koja govori da je izgubila dijete ne ubjeđujemo da je to bio samo biološki materijal. Podrška sredine, razgovor partnera o tome šta se desilo i kako se osjećaju, dostupnost stručne psihološke i/ ili psihijatrijske pomoći, u skladu sa potrebama, mogu direktno uticati na uspješno razrješenje procesa tugovanja, prevenciju razvoja ozbiljnijih kliničkih psihijatrijskih simptoma, povećanje kvaliteta života i zadovoljstva životom.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

K A K O DA S A ME PR EGLEDA T E S VOJ E DOJ K E

Vizuelno pogledajte svoje dojke dok su vam ruke na bokovima

Lezite i opipajte dojke sa strane Izvor podataka – Globocan 2020

Podignute ruke i opipajte lijevi, a zatim i desni pazuh

Opipajte dojke iznad bradavice, a zatim provjerite i same bradavice

DA NAUČIMO...

Da li znate koliko je pušenje nargile štetno? Pušenje nargile je tradicionalna upotreba duvana koja se praktikuje 500 godina unazad na teritoriji Bliskog Istoka, Severne Afrike i Azije i prema nekim izvorima potiče iz drevne Indije, gdje je ova tradicija uvedena kao alternativa uobičajenoj upotrebi duvana, dok drugi izvori tvrde da nargila vodi porijeklo iz Južne Afrike, Persije, Etiopije i drugih zemalja.

autor: Prof. dr Svetlana Stanišić

okom poslednjih par godina upotreba duvana širom svijeta se smanjuje, ali se istovremeno registruje porast upotrebe nargile posebno među adolescentima. Takođe, raste broj ugostiteljskih objekata koji nude ovu vrstu zadovoljstva, pa mislim da je potrebno skrenuti pažnju na moguće opasnosti koje pušenje nargile nosi.

Popularnost pušenja nargila Kako pokazuju istraživanja, u Litvaniji, Estoniji i Češkoj oko 22% stanovnika je nekad koristilo ili aktivno koristi nargilu dok se procenat srednjoškolaca i studenata koji su probali nargilu u oblasti Mediterana i SAD kreće oko 20%, odnosno 30%, redom. Postoje i razlozi zašto je pušenje nargile primamljivije nego upotreba cigareta, a jedan od njih je široka paleta aroma koje se nude, upotreba psihoaktivnih materija u kombinaciji sa duvanom. Značajnu ulogu igra i činjenica da nargila barovi imaju egzotičnu atmosferu, nalaze se blizu škola, nude dodatnu zabavu kao što je uživanje u orijentalnom plesu isl.

Istraživanja ukazuju na to da 60% populacije vjeruje da je pušenje nargile manje štetno nego pušenje duvana jer dim prolazi kroz vodu, a takođe je rasprostranjeno ubjeđenje da se zavisnost od nikotina tokom upotrebe nargile razvija sporo, iako se zapravo zavisnost od nikotina javlja mnogo BRŽE (pri upotrebi nargile tokom samo 6 dana u mjesecu za manje od godinu dana).

Da li su nargile štetnije po zdravlje od cigareta? Kada su u pitanju zdravstveni efekti, možda će Vas iznenaditi činjenica da je nargila štetnija od cigareta, a neke studije daju i procjene, pa povezuju upotrebu nargile sa malignim procesima na glavi i vratu, potvrđuju da je rizik od kardiovaskularnih bolesti čak trostruko veći, a spominje se i rizik za dobijanje tuberkuloze, kako je pokazala jedna studija slučaja iz Švedske.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Sesija nargile po koncentraciji olova odgovara količini olova koju oslobodi sagorevanje 80 cigareta

www.pharmamedica.rs

Heat-not-burn IQOS Na kraju da dodam još jednu informaciju, vezanu za alternativu zvanu heat-notburn IQOS koja sadrži elemente pirolize i termalne degradacije duvana.

Sastojci dima nargile Kao i pri upotrebi cigareta, korišćenjem nargile unose se nitrozamini, policiklični aromatični ugljovodonici (benzo-a-piren i antracen), isparljivi aldehidi (formaldehid i acetaldehid, akrolein), benzen, ugljen monoksid, azotovi oksidi, kao i teški metali, a količina svega prilično zavisi u od zapremine, dizajna nargile, dužine upotrebe, učestalosti udisanja dima. Ako bismo uporedili ukupnu udahnutu količinu materija, nargila bi se pokazala kao mnogo gori izbor od cigareta, čemu značajno doprinosi i činjenica da u nargili sagorijeva i ugalj čiji dim obiluje teškim metalima i kancerogenim ugljovodonicima.

Dim nargile vs. dim cigarete Kao što rekoh, određeni faktori utiču na kvalitet dima tokom pušenja.

Ilustracije radi, tokom jednog sata upotrebe nargile pušač u prosjeku unese kancerogenih materija koliko se nalazi u 10 cigareta, dok ugljen monoksid može biti zastupljen i u mnogo višoj koncentraciji. Kada se normira u odnosu na nikotin, najmanje 3 puta više karboksihemoglobina u krvi se registruje nakon pušenja nargile nego nakon upotrebe cigareta, pa je jedna od mogućih posljedica upotrebe nargile i trovanje ugljen monoksidom. Od drugih štetnih materija, sesija nargile po koncentraciji olova odgovara količini olova koju oslobodi sagorevanje 80 cigareta, po koncentraciji formaldehida količini koju oslobodi 27 popušenih cigareta, a hroma i akroleina količini od 19 popušenih cigareta.

Kako ove materije utiču na zdravlje? Da rezimiramo uticaj na zdravlje svih ovih materija. Nikotin utiče na oslobađanje kateholamina, što uzrokuje ubrzan rad srca i porast krvnog pritiska, kao i poremećaj nivoa triglicerida i holesterola u krvi. Ugljen monoksid utiče na formiranje karboksihemoglobin kompleksa zbog čega se smanjuje priliv kiseonika u čitavo tijelo. Suspendovane čestice utiču na poremećaj imunološkog odgovora, porast krvnog pritiska i veći rizik od nastanka tromba. Isparljiva organska jedinjenja i teški metali uzrokuju oksidativni stres i sve ovo u konačnom ishodu ima za rezultat srčani i moždani udar, kao i maligna oboljenja. Izgleda da ova vrsta zabave još nije došla pod lupu javnosti i da još nisu osmišljene preventivne mjere niti je javnost upoznata sa pravom opasnošću od upotrebe nargile, a posebne zablude postoje kad je u pitanju nikotinska zavisnost i štetnost upotrebe nargila.

www.pharmamedica.rs

IQOS tehnologija se zasniva na zagrijevanju duvana do temperature 35°C. Ovo zagrijevanje dešava se unutar IQOS aparata. Kao rezultat oslobađaju se isparenja koja konzument udiše. Naime, Filip Moris Internacional je proglasio IQOS revolucionarnom tehnologijom koja obezbjeđuje zagrijevanje ali ne i sagorijevanje duvana i angažovao je eksperta koji tvrdi da je u isparenjima prisutan nizak procenat suspendovanih čestica te da se zato radi o aerosolu, a ne o dimu. Međutim, igranje sa takvom podjelom nije prihvatljivo jer kako se pokazalo IQOS dim u odnosu na dim koji oslobađa obična cigareta sadrži 74% formaldehida, 82% akroleina, 22% acetaldehida, 50% benzaldehida, skoro jednaku količinu nikotina i nešto manji procenat drugih štetnih materija. Drugim riječima, radi se o dimu a dim je štetan i u ovom slučaju nije isto kao u životu kad kažemo - gdje ima dima, ima i vatre. Ovdje ima dima, a vatre nema. UKOLIKO SE PITATE DA LI JE PUŠENJE E-CIGARETA DOBRA ALTERNATIVA DUVANU POTRAŽITE TEKST NA NAŠEM SAJTU

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

IZ UGLA PSIHOLOGA

Pasivna agresija autor: Jasna Bulajić-Stepanović, psiholog-psihoterapeut, psihodijagnostičar, psiholog Mense Srbije, psiholog Mense Crne Gore, jasnab@mensa.rs

Pasivna agresija je indirektno pokazivanje negativnih osjećanja. Skriva ljutnju, nesigurnost i tugu (čega osoba može ali ne mora biti svjesna). Kako prepoznati pasivnog agresora? Pasivni agresori rijetko javno iznose stav, ignorišu, osvetoljubivi su, tračare, bježe od odgovornosti kad problem nastane: ne rješavaju ga već pridikuju (generali posle bitke), optužuju druge, izigravaju žrtvu, kasne i odlažu nadajući se odustajanju druge strane, sabotiraju i izbjegavaju da izvrše što su obećali, umjesto da odmah direktno kažu. Ljudi skloni pasivnoj agresiji negiraju sopstvene loše namjere i čude se što ih ne vole. Izbjegavaju otvorene sukobe, peckaju, glume dobronamernost, a u stvari vole da se porede, da su iznad drugih. Istorijski ih najbolje prikazuje izreka „ne vjeruj Danajcima (Grcima) ni kada darove nose“, dakle ne treba biti naivan i vjerovati u dobronamjernost pretjerano ljubaznih osoba, naprotiv. Možete ih prepoznati po osjećaju u stomaku kada sa njima komunicirate. Usiljeni su, glume žrtvu i dobre namjere, kao da su slučajno nagazili vašu slabu tačku. Teško podnose tuđi uspjeh i pozitivne emocije, lažna su podrška ljudima u teškim životnim fazama. Verbalno su uz nekoga, a izostaje konkretna pomoć. Kada ih psihoterapeut suoči sa ponašanjem, smišljaju izgovore, prepričavaju dijela kada su bili žrtve. Hrane se tuđom

Latentna pasivna agresija se npr. uočava kod neadekvatnih poklona. Tačno je da je važna samo pažnja, ali ovde je reč o poklonima koji povređuju. Primeri: kupovina preuske garderobe (pogotovo nekom ko ima hormonalni poremećaj)...

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

Pasivna agresija i zdrave granice nesrećom da bi kompenzovali nekompetentnost. Prikazuju se da vole čovječanstvo i brinu za sve, a u stvari ne vole ni ljude kraj sebe.

li, da možete npr. da konkurišete uprkos isteku roka od prije par mjeseci.

Opširnost i prebacivanje krivice na vas (nezahvalni ste) najbolji su pokazatelj da nije riječ o pažnji. Poklanjaju ono što vam Primjeri pasivne agresije su npr. kad vam neko ponudi pomoć pa to „zabo- sigurno ne treba a očekuju zahvalnost. ravi“ ili prekasno počne da se angažu- Slično je sa npr. pričom o tome da je smisao u onom što sagovornik ne može da je (jak otpor da se zaista pomogne), postigne (npr. ako neko nema djecu vrlo odlaganje, kašnjenje, cinizam itd. je agresivno komentarisati im da su djeLatentna pasivna agresija ca smisao života; koliko god to mislili ne povređujte ih takvim izjavama). Određen Latentna pasivna agresija je još skrioblik depresivnosti kao naučene bespovenija i teže uočljivija, prepoznaju je samo pravi znalci ljudske duše. To su moćnosti ili neke fobije mogu biti oblik lasituacije kada se preslišavate da li ste tentne pasivne agresivnosti. izveli prebrz zaključak, muči vas osjeŠta se krije iza pasivne ćanje krivice što ste uopšte tako poagresivnosti? mislili. Latentna pasivna agresija je maskirana jer je na dubljem nesvjesPrividnim pristajanjem na neki dogovor nom nivou, često neosvešćena i kod pasivni agresor bježi od trenutnog pritionog ko je proizvodi i kod onog ko je ska, ali na kraju ili odugovlači ili ne ispuprima. ni zadatak, umjesto da otvoreno kaže da ne želi da dogovoreno ispuni. Ali Latentna pasivna agresija se npr. uo- da bi se nešto reklo otvoreno, potrebčava kod neadekvatnih poklona. Tač- no je samopouzdanje i prevazilaženje no je da je važna samo pažnja, ali straha da ćete izgubiti nečiju nakloovdje je riječ o poklonima koji povrenost i biti odbačeni. đuju. Primjeri: kupovina preuske garderobe (pogotovo nekom ko ima Zato pasivni agresor prebacuje nehormonalni poremećaj); poklanjamir na drugog, umjesto da se izbori nje slatkiša dijabetičaru, kozmetike za sebe i postavi granice. Odugovlakojoj je istekao rok trajanja i sl.; Njičenjem se nada da će se zaboraviti, hova životna filozofija je da više dovrijeme se koristi kao oblik manipulabijaju nego što daju, a ne daju skoro cije i kontrole, osjeća moć jer frustrira ništa, sem ako od toga imaju korist. druge neodgovornošću. Slično je kod Ne mora biti u pitanju konkretan posvih kašnjenja. Ono što pasivni agreklon, može se odnositi i na neki gest sor takođe radi je skrivena sabotaža, pažnje koji to nije: npr. kad prosleđuizigravanje žrtve (prebacivanje odgoju konkurse za posao kojima je istevornosti) i sarkazam. Negativan hukao rok. Ako pokušate da pojasnite, mor koristi da druge ponizi, tako liječi učiniće sve da prebace krivicu na vas, komplekse. Kad ga suočite, brani se da ste nezahvalni, pogrešno razumje- nazivajući to šalom. l

Pasivnoj agresiji pribjegavaju i oni koji ne umijju da kažu NE, to je njihov način bunta. Boje se da će izgubiti naklonost drugih, plaše da pokažu ljutnju i neslaganje, misle da uvijek treba da budu ljubazni, ne umiju da postave zdrave granice. Međutim, to izazove suprotnu reakciju, jer ako neko ne umije da se zauzme za sebe i ne kaže šta mu je važno to će doživljeno kao pristanak. Skuplja im se nezadovoljstvo koje kad-tad izbije, ali posredno zbog zabrane otvorenog sukoba. Jaz pokušavaju da premoste pretjeranom ljubaznošću ili prikazivanjem sebe kao žrtve, što pojačava utisak neiskrenosti.

Da li se pasivni agresori stvaraju u detinjstvu? Pasivna agresija je rezultat pogrešno naučenih obrazaca da je poslušan=dobar, a da kao nagrada slijedi ljubav. To je emocionalno uslovljavanje koje pravi suprotan efekat. Roditelji griješe jer žele bezuslovnu poslušnost, slamaju prirodan otpor i potrebu za samozaštitom, što stvara bunt koji djeca ne smiju da pokažu. Najbolje je ako dijete pokaže radost, toleriše se ako pokaže tugu ili strah, ali ljutnju i protivljenje roditelji dožive kao rušenje autoriteta. Zato djeca prikrivaju stavove i osjećanja, što ostane kao navika i u odraslom dobu. Vremenom taj višak tenzije kod jednih ode u somatizaciju, a drugih u pasivnu agresiju.

Ključ je u asertivnosti Važno je asertivno reći „NE“, argumentovano i mirno se izboriti za sebe i postavite granice. Ako ne znate da se zauzmete za sebe, radite puno a od toga imate malo, drugi vas pritiskaju a vi ne stižete da uradite šta treba, ako ste hronično nezadovoljni na poslu i/ili partnerskom odnosu, vrijeme je za psihoterapiju. Tu ćete naučiti da cijenite i zaštitite sebe, uspostavite bolje odnose ali na zdrav, konstruktivan način.

www.pharmamedica.rs

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

STOMATOLOGIJA

Kako sprečiti neprijatan zadah?

Halitoza ili neprijatan zadah predstavlja neprijatan miris iz usta koji ljudi osjete u vašem prisustvu tokom razgovora. Glavni problem je što osobe koje imaju neprijatan zadah nisu svjesne ovog problema jer su naviknute na sopstveni miris. autor: Tijana Đerić stomatolog

ta uzrokuje zadah i kakav on može biti? Šta možemo da uradimo da ga spriječimo i da li postoje proizvodi koji nam mogu riješiti problem? Da li nam stomatolog može pomoći? Ovo su samo neka od pitanja na koja vam dajemo odgovore.

Neprijatan zadah koji potiče iz usne duplje (Fetor ex ore) Uzroci neprijatnog zadaha najčešće potiču iz samih usta i to zbog ostataka hrane i kolonija bakterija koje nastanjuju površine zuba, bakterija iz parodontalnih džepova, ili naslaga sa površine jezika. Neprijatan miris iz usne duplje potiče od gasova koji se oslobađaju razgradnjom proteina iz čestica hrane koja je zaostala u ustima.

Uzročnici neprijatnog zadaha

Foto: Emily frost / Shutterstock

Hrana zaglavljena između zuba (u interdentalnim prostorima), koja se ne može u potpunosti ukloniti samo pranjem četkicom. Tako zaostala hrana podleže truljenju i kolonizaciji bakterija. Zato se pored redovnog pranja zuba preporučuje i svakodnevno čišćenje koncem ili interdentalnom četkicom. Zubni plak ili kamenac. Zubni plak je meka bjeličasta masa koja se taloži na površini zuba i na desnima. Nastaje pod uticajem bakterija u prisustvu ugljenih hidrata i bjelančevina. Stvaranje zubnog plaka nemoguće je u potpunosti izbjeći, ali se plak može uklanjati redovnim pranjem zuba. Međutim, kada dođe do kalcifikacije i stvrdnjavanja plaka, on čvrsto prijanja uz zube i nastaje kamenac. Kamenac se ne može ukloniti redovnom oralnom higijenom u kućnim uslovima, već zahtijeva intervenciju stomatologa. Bolesti desni. Bolesti desni počinju nagomilavanjem naslaga na zubima i desnima i vremenom se razvija zapaljenje koje se manifestuje najprije crvenilom oko zuba, krvarenjem samo prilikom pranja kao i blagim osjećajem bola. Vremenom simptomi postaju izraženiji. Naslage na jeziku. Formiraju se od ostataka hrane pod uticajem bakterija na površini jezika.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

Sistemske bolesti kao uzroci neprijatnog zadaha U nekim situacijama, neprijatan zadah može nastati kao posljedica raznih bolesti. Tada kažemo da je uzrok zadaha negdje van usta. Neprijatan zadah se javlja kod sljedećih oboljenja: respiratornih infekcija, polipa u nosu, curenja i slivanja sadržaja iz nosa, hroničnog sinuzitisa, stranog tijela u nosu (kod djece), gnojnih upala grla i krajnika, tj. angine (naročito u dječijem uzrastu), hroničnog bronhitisa, dijabetesa, poremećaja varenja, bolesti jetre i bubrega, tumora pluća, grla i usne duplje. U ovim slučajevima će se uglavnom, osim zadaha, pojaviti i drugi simptomi, poput povišene temperature, otežanog disanja, zapušenog nosa itd. Ako vaš stomatolog, nakon obavljenog pregleda, ustanovi da su vaša usta zdrava, morate se obratiti ljekarima drugih specijalnosti radi daljih pretraga i utvrđivanja uzroka zadaha. Liječenjem osnovne bolesti riješava se i problem neprijatnog zadaha.

Jutarnji zadah Većina ljudi ima zadah nakon spavanja. To je normalna pojava i objašnjava se sušenjem usta tokom noći, usljed smanjenog lučenja pljuvačke. Čim počnemo da jedemo, pljuvačka se luči u većoj količini, pokazuje svoj ispirajući efekat, čime se zadah gubi.

Nepijatan zadah kao posljedica ishrane Ono što jedemo utiče na miris vazduha koji izdišemo. Hemijske supstance iz hrane dospijevaju u krvotok i nakon toga se eliminišu putem vazduha koji izdišemo iz pluća. Najbolji primjer je miris crnog ili bijelog luka, začinjene hrane, kao i alkoholnih pića. Pranje zuba, čišćenje koncem i ispiranje usta raznim sredstvima će samo zamaskirati neprijatan miris i to privremeno. Neprijatan miris nastao kao posljedica ishrane će postojati dokle god se hrana koja je miris uzrokovala, potpuno ne eliminiše iz organizma. Zato u konzumiranju namirnica intenzivnih mirisa treba biti umjeren i selektivan.

Osobe koje dugo gladuju, naglo mršave ili drže iscrpljujuće dijete, takođe podliježu neprijatnom zadahu.

Pušački zadah Nepušači će uvijek moći da osjete da li je osoba sa kojom vode razgovor pušač ili ne. Nekada odu toliko daleko da opisuju njihov dah kao smrad iz pepeljare. Ne samo da ćete prestankom pušenja sebi eliminisati nikotinski i katranski miris iz usta, već ćete poboljšati čulo ukusa, umanjiti rizik za bolesti desni ili karcinom usne duplje, od koga obolijevaju najčešće pušači.

Održavanje oralnog zdravlja je ključ borbe protiv zadaha. Zakazujte redovne preglede kod vašeg stomatologa, jednom u šest mjeseci. Vodite računa o tome šta jedete i pijete i napravite listu lijekova koje uzimate. Različiti lijekovi mogu biti uzrok neprijatnog zadaha ili izmijenjenog ukusa u ustima. Informišite vašeg stomatologa o lijekovima koje uzimate, kao i o bolestima ili operacijama ako ih je bilo od posljednje kontrole. Na taj način će stomatolog imati potpuniju sliku o vama i lakše pronaći uzrok ove neprijatne pojave.

ta), korišćenje nekih lijekova (npr. triciklični antidepresivi), disanje na usta, ili dehidratacija organizma. Ukoliko bolujete od kserostomije, vaš stomatolog vam može preporučiti veštačku pljuvačku koja postoji na tržištu ili vam, u cilju stimulisanja lučenja pljuvačke, može preporučiti sisanje kiselih bombona bez šećera. Preporučuje se i povećanje dnevnog unosa tečnosti.

Suva usta

Parodontopatija

Neprijatan zadah takođe uzrokuje i stanje koje stručno nazivamo kserostomia, a označava smanjeno lučenje pljuvačke i posljedičnu suvoću usta. Pljuvačka je prirodni zaštitnik i čistač cijele usne duplje i kao takva je neophodna za dobro oralno zdravlje. Stanje suvih usta može nastati pod uticajem raznih faktora, kao što su bolesti pljuvačnih žlijezda (Sjogrenov sindrom, zračna terapija u predjelu glave i vra-

Uzroci parodontopatija su brojni, a kao osnovni se navode bakterije dentalnog plaka. Ove bakterije stvaraju toksine koji štete desnima, da bi u uznapredovanoj fazi bolesti oštetile i druge strukture koje učvršćuju zube, poput vezivnih vlakana i vilične kosti. Bolest se odlikuje stvaranjem parodontalnih džepova, krvarenjem iz desni, neprijatnim zadahom, klaćenjem i ispadanjem zuba u završnoj fazi bolesti.

HALITOFOBIJA Halitofobija je stah od neprijatnog zadaha. Neki ljudi imaju toliko izražen strah, da u razgovoru sa drugima pokrivaju usta rukom, pričaju sa velike distance ili konstantno uzimaju žvakaće gume. U ekstremnim slučajevima izbjegavaju skupove ili kontak sa ljudima uopšte. Takvi slučajevi iziskuju stručnu pomoć psihologa.

Kako održavati oralnu higijenu?

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Regularnim kontrolama vaš stomatolog će prepoznati bolest u ranoj fazi i spriječiti dalje napredovanje. Kod pacijenata sa parodontopatijom neophodne su stalne kontrole i profesionalno čišćenje parodontalnih džepova u stomatološkoj ordinaciji. l

www.pharmamedica.rs

Himalaya healthcare proizvodi rade u funkciji očuvanja vašeg zdravlja i kvalitetne energije tijela Himalaya suplemente i dodatke ishrani karakteriše spoj drevne indijske medicine i naučni pristup svakoj posebnoj formuli sa ciljem da se pacijentima ponude dobro ispitani, efikasni i sigurni prirodni proizvodi. Veliki broj biljaka koje se koriste potiču upravo sa Himalaja. Kompletna proivodnja, od uzgajanja biljaka do finalnog proizvoda, odvija se u Indiji. Liv.52 tablete 100/1 Snažan i potpuno prirodni proizvod za zaštitu i detoksikaciju jetre. Generalno poboljšava i regeneriše njene funkcije. Primjenjuju se kod: virusnog hepatitisa, alkoholom uzrokovane bolesti jetre, predciroznih stanja i rane ciroze, gubitka apetita, oštećenja jetre uslijed radijacije I hemoterapije, kao pomoć kod hepatotoksičkih lijekova, vrijedno pomoćno sredstvo tokom oporavka ili duge bolesti. Pilex tablete 100/1 Smanjuje tegobe kod hemoroida, imaju laksativno svojstvo koje pomaže kod hronične konstipacije povezane sa hemoroidima.

NOVO

Cystone tablete 100/1 Za bolju funkciju urinarnog trakta, smanjuje peckanje i bol prilikom mokrenja, Normalizuje pH vrijednost mokraće, smanjuje oksidativni stres koji je povezan sa stvaranjem mokraćnih kamenaca, sprečava stvaranje kamenca, tako što redukuje supstance koje formiraju kamenac, uklanja pijesak iz bubrega, klinički dokazano razbija kamenac do veličine 5mm.

MAMIN KUTAK

Noćno mokrenje kod djece Neželjeno odnosno nekontrolisano mokrenje tokom sna problem je velikog broja djece.

o što je dijete počelo sa kontrolisanjem sfinktera i odbacilo pelene tokom dana ne znači da će to učiniti i tokom noći. Nakon četvrte godine tijelo djeteta je dovoljno zrelo da može i tokom noći da kontroliše sfinktere. Neka djeca to učine ranije a neka kasnije. Ukoliko i nakon pete godine dijete ne može da kontroliše mokrenje tokom sna radi se o enurezi ili noćnom mokrenju. Noćno mokrenje može biti primarno ili sekundarno. Primarno noćno mokrenje je kada dijete nije presta-

jalo sa mokrenjem ili je bilo suvo manje od 6 mjeseci. Sekundarno noćno mokrenje postoji ako je dijete makar šest mjeseci neprekidno bilo suvo, a zatim je počelo da se umokrava. Noćno mokrenje je čest funkcionalni poremećaj mokrenja kod djece. Noćnu enurezu ima 10-25% dece uzrasta od 5 godina, 7-10% djece od 7 godina i 1-2% djece od 15 godina. Češće se javlja kod dječaka nego kod djevojčica i obično se javlja u porodi-

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

cama u kojima je makar jedan član imao iste probleme kada je bio mali. Do povremenog noćnog mokrenja može da dođe naročito kada je dijete bolesno. Takođe, i učestalost mokrenja u toku jedne noći je različita. Najveći broj djece mokri jedanput noću, ali neka i češće. Noćno mokrenje u krevet je prirodni dio razvoja djeta i do prestanka dolazi spontano samo kod neke djece ranije a kod neke kasnije, kao i kada su u pitanju drugi razvojni procesi (hod, govor…).

www.pharmamedica.rs

NAJČEŠĆI UZROCI NOĆNOG MOKRENJA GENETSKI FAKTORI - Povećan rizik za duže mokrenje u krevet imaju djeca čiji su roditelji imali isti problem. Naučnici su otkrili da postoji gen koji ovu funkciju diktira. Dijete čiji je jedan roditelj mokrio u krevet u dječijem uzrastu ima 25% veći rizik da i samo ima isti problem. Ukoliko su oba roditelja kao djeca imali enurezu, rizik da će je imati i dijete je čak 65%. PSIHOLOŠKI FAKTORI - Djeca sa sekundarnom noćnom enurezom imaju više psiholoških problema i problema u ponašanju u odnosu na svoje vršnjake bez enureze. Kod ove djece različite traume mogu dovesti do sekundarnog umokravanja: razvod roditelja, problemi u školi, preseljenje u novi stan, rođenje brata ili sestre, smrtni slučaj. ZRELOST BEŠIKE - Lekari iz Klinike Klivlend objašnjavaju da je najčešći razlog noćnog mokrenja kod djece nedovoljna zrelost bešike koja se kod djece istog uzrasta može znatno razlikovati. SAN - Djeca sa enurezom imaju viši prag buđenja. Signal da je bešika puna nije dovoljno jak da se dijete probudi. VELIČINA I KAPACITET BEŠIKE Kod djece sa enurezom je kapacitet nešto manji, ali se ovom podatku ne pridaje veliki značaj jer se kod djece koja su prestala sa umokravanjem funkcionalni kapacitet nije povećao. URINARNE INFEKCIJE - Kod primarne enureze nema značaja, ali uslijed urinarnih infekcija može nastupiti sekundarna enureza. ANTIDIURETSKI HORMON - Kod neke djece ne proizvodi se dovoljna količina hormona vazopresina koji smanjuje produkciju mokraće tokom sna. ZATVOR - Do ponovnog noćnog mokrenja u krevet (sekundarna enureza) može doći i uslijed zatvora (puna crijeva pritiskaju bešiku i uzrokuju nevoljno ispuštanje mokraće).

www.pharmamedica.rs

Djeca koja mokre u krevet i sama osjećaju stid i nelagodnost. Starija djeca izbegavaju spavanje kod drugara kao i višednevne školske izlete, boravke u prirodi itd.

Da li pomaže nagrađivanje za noć kada je dijete uspjelo da zadrži mokrenje?

Stavovi stručnjaka po ovom pitanju su jedinstveni i odgovor je ne. Kao što dijete ne treba kažnjavati tako ni nagrade nisu poželjne. Razlog je isti. Mokrenje u krevet u toku noći nije Da li kažnjavanje pomaže? voljan proces tj nije pod kontrolom djeteta pa kao takav nema svrhe kaKažnjavanje djeteta ne samo da ne žnjavati ali ni nagrađivati kada do pomaže već može dodatno otežati mokrenja ne dođe. Nagrađivanjem odnosno produžiti proces prestanka mokrenja u krevet. Važno je shva- možete zbuniti dijete jer neće znati šta je to što je uradilo a doprinijelo titi da dijete to ne radi namjerno. Noćno mokrenje u krevet nije odraz je da se ne upiški. prkosa djeteta, lijenjosti ili nemara. Da li dijete treba buditi Dijete nad ovom funkcijom nema kontrolu i nije pošteno da bude izlo- u toku noći? ženo prekorima, kritici ili ismijavaBuđenje djeteta u toku noći kako bi nju. Takav stav odraslih osoba samo ga pitali da li mu se piški ili kako bi će pogoršati situaciju koja je i bez ga podsjetili da ode u toalet nije rjetoga, za dijete stresna. šenje. To će samo dovesti do veće pospanosti i dubljeg sna kada ponoDjeca koja mokre u krevet i sama vo zaspi čime se povećava šansa da osjećaju stid i nelagodnost. Starija neće „čuti“ signal koji mu šalje bedjeca izbjegavaju spavanje kod dru- šika da je puna. Šanse da se upiški gara kao i višednevne školske izlete, ukoliko dijete ovaj posao nije obaboravke u prirodi itd. Sve ovo utiče vilo kada ste ga probudili su mnona samopouzdanje djeteta što dogo veće. Pored toga, prekidanje sna datno otežava proces uspostavljaje frustrirajuće za dijete, remete se nja kontrole nad bešikom a može se normalne funcije koje se u toku sna odraziti i na ličnost u odrasloj dobi. odvijaju.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Lečenje noćnog mokrenja kod djece Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze i pregleda. Prava adresa za ovu vrstu problema je pedijatar – nefrolog. Pored anamneze i pregleda ljekar će procijeniti koja labiratorijska ispitivanja urina treba uraditi.

Najavažnije je da djetetu budete psihološka podrška (ne kritikujte i ne dozvollite drugima da to čine). Kako pomoći djetetu? Njavažnije je da djetetu budete psihološka podrška (ne kritikujte i ne dozvollite drugima da to čine) i da malim korekcijama dnevne rutine smanjite mogućnost da do epizoda noćnog mokrenja dođe. Prilagodite unost tečnosti tako da se najveći dio unese u prijepodnevnim i ranim popodnevnim satima. Podstičite dijete da što češće piški u toku dana i obavezno uveče neposredno pred spavanje. Smanjite ili sasvim izbacite ispijanje tečnosti koje djeluju nadražujuće na bešiku (čokoladno mlijeko, kakao, gazirani sokovi, napici koji sadrže vještačke zaslađivače, citrusi itd.). Posebno ove tečnosti treba izbjegavati u večernjim satima. Razmotrite rutinu odlaska na spavanje. Možda dijete ne spava dovoljno pa je zato san dubok. Ne zanemarujte značaj poslijepodnevnog odmora. Obratite pažnju na stolicu djeteta. Ukoliko dijete nema redovnu stolicu ili je ona previše tvda ili suva, povećajte unos tečnosti. Zatvor može biti uzrok sekundarne enureze. Olakšajte djetetu odlazak u toalet u toku noći. Uklonite predmete o koje bi moglo da se udari, obezbijedite da put bude osvijetljen itd. Ukoliko navedene mjere ne dovedu do prestanka noćnog mokrenja, treba dijete odvesti ljekaru koji će ustanoviti uzrok noćnog mokrenja i pristupiti liječenju. Najbitnije je da to učinite na vrijeme, što ranije, nikako nemojte čekati polazak u školu.l

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Terapija može biti farmakološka, kondiciona i psihoterapija. Veoma dobri rezultati se postižu kondicionom terapijom (izliječenje kod 65-100% djece a recidivi tj. ponovna pojava mokrenja se javlja kod 9-47%). U kombinaciji sa psihoterapijom se postižu najbolji rezultati. Pi-Pi alarmi napravljeni su tako da se oglašavaju kada dijete ispusti prve kapi mokraće. Alarmi vibracijom ili zvukom bude dijete. Na ovaj način vremenom mozak stvara asocijaciju između uriniranja i buđenja. Uloga roditelja je da dijete razbudi i pomogne da ode do toaleta. Farmakološka terapija podrazumijeva primjenu dezmopresina. Efekat se postiže kod 50-80% djece u toku terapije. Nakon ukidanja terapije često dolazi do recidiva. Bitno je naglasiti da i samo noćno mokrenje kod djece može biti vid traume i uzrokovati stid i povlačenje djeteta u sebe. Trauma se povećava ukoliko i roditelji kritikuju i osuđuju dijete. Upravo tada psihoterapija i podrška roditelja su od izuzetnog značaja. SAZNAJTE: Noćni strahovi kod djece. Kako pomoći uplašenom djetetu.

www.pharmamedica.rs

ŽIVOTNI STIL

MOĆ MIRISA putovanje kroz prošlost

autor: Tamara Vlaškalin Koliko puta vam se desilo da su vas različiti mirisi vratili u djetinjstvo? Miris hljeba iz pekare u selu u kojem ste odrasli, miris sardela iz tvornice koja prerađuje ribu u primorskom gradiću u kojem ste kao dijete ljetovali, miris parfema koji je vaša majka svakog jutra prskala prije odlaska na posao, miris kolača sa cimetom koji je baka pravila na Božić ili riblje čorbe koju je znao napraviti samo vaš otac…

vi ovi mirisi su okidači za povratak u prošlost i čuvari su naših sjećanje na trenutke i ljude koji su nam obilježili život. Ali kako je moguće da nas mirisi tako precizno vraćaju u događaje iz prošlosti i izazivaju emocije, pitanje je na koje već godinama naučnici pokušavaju da daju odgovor.

Kako pamtimo mirise? Veliki broj kliničkih psihijatara, istraživača traume i drugih stručnjaka će vam reći da je miris duboko povezan sa našom emocionalnom memorijom. I stručnjaci iz Medicinskog centra Univerziteta u Lajdenu u Holandiji tvrde da je sama arhitektura mozga znak koliko su mirisi koje tokom života osjećamo povezani sa našim sjećanjima. Kada je u pitanju poveza-

nost sjećanja sa nekim drugim čulima, stvari izgledaju drugačije. Naime, kada čujemo zvuk, taj signal se prenosi od naših ušiju, preko moždanog stabla do talamusa. I to je putanja kojom signal stiže do slušnog korteksa. Ali kod mirisa je ta veza sa mozgom mnogo jednostavnija. Mnoštvo neurona koji registruju i osjećaju mirise u nosu protežu se do olfaktorne regije mozga i odatle se mogu prenijeti i u druge djelove moz-

Kada učesnik u ratu prepričava neko traumatsko iskustvo, možemo ga „vratiti“ u sadašnji trenutak tako što ćemo ga izložiti nekom mirisu koje ga ne podsjeća na rat, na primjer, mirisu kafe

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

ga samim tim i one koji su zaduženi za pamćenje.

Kad miris boli Kada se sjetimo nekog mirisa, uglavnom smo nostalgični i mislimo o nekim lijepim događajima iz prošlosti. Međutim, mirisi mogu da trigeruju i traumatična i teška sjećanja. Naučnici kažu da tako mirisi mogu izazvati bol i fiziološki stres kod ljudi sa posttraumatskim stresnim poremećajem. Mirisi na, recimo, hranu koja je bila često na trpezi učesnika ratova može da izazove traumatska sjećanja. U jednoj studiji je učestvovalo 16 ratnih veterana koji su učestvovali u ratu u Vijetnamu, od kojih je polovina njih imala posttraumatski stresni poremećaj. Svi oni su bili izlagani mirisu dizel goriva koje se koristilo u ratu,

www.pharmamedica.rs

Mirise pamtimo bolje nego slike

zatim prijatnom mirisu vanile, ali i neprijatnom mirisu vodonik-sulfida koji nije imao nikakve veze sa ratom. Mjereći aktivnost mozga učesnika u studiji, primjećeno je da je miris dizela izazivao porast dotoka krvi u region mozga koji je povezan sa strahom kod veterana koji su imali PTPS. Tada su naučnici došli na ideju da iskoriste moć mirisa i „resetuju“ ljude koji se liječe od traume. Na primjer, kada učesnik u ratu prepričava neko traumatsko iskustvo, možemo ga „vratiti“ u sadašnji trenutak tako što ćemo ga izložiti nekom mirisu koje ga ne podsjeća na rat, na primjer, mirisu kafe.

Bebe precizno namirišu majke Psihologija se odavno bavi uticajem ranih sjećanja na naše mentalno zdravlje, a veliki dio naših ranih sjećanja zauzimaju upravo mirisi. Bebe imaju veoma razvijeno čulo mirisa i sposobne su da tačno razlikuju miris majčinih grudi i njene odjeće od drugih ljudi. Prvo pitanje koje se postavlja je zašto je priroda u ovolikoj mjeri razvila baš ovo čulo kod ljudi, i to odmah nakon rođenja? Jedan dio naučnika smatra da ljudska amnionska tečnost sadrži individualizovane hemijske potpise koji podstiču fetus da bude povezan sa svojim roditeljem. Sjećanja na ove mirise su toliko jaka da su čak neki naučnici pokušali da

ih iskoriste u terapijske svrhe. Tako je sproveden eksperiment sa bebama koje su trebalo da budu vakcinisane protiv hepatitisa B. Istraživači su neke bebe izložili mirisu majčinog mlijeka, dok su druge bebe bile izložene mirisima mlijeka drugih majki ili vode. Bebe koje su bile izložene mirisu majčinog mlijeka su pokazivale manje znake bola i nisu imale toliko ubrzan puls dok su primale vakcine. Čak i odrasli ljudi u kontaktu sa prijatnim mirisima, mirisima koji ih podsjećaju na lijepe događaje i drage ljude osjećaju smirenost, što im može pomoći prilikom prevazilaženja stresnih i bolnih situacija.

Isto tako, naučnici su došli do zaključka da ljudi bolje pamte mirise nego slike. Nove studije pokušavaju da iskoriste moć mirisa kako bi ljudima pomogli da se prisjete nekih događaja. Jedna od njih je podrazumijevala angažovanje volontera kojima su pokazivane slike od kojih su neke bile uparene sa neprijatnim mirisima. Samo 24 sata kasnije, volonteri su mogli da se prisjete slika koje su pratili neprijatni mirisi mnogo bolje nego slike koje su bile „bez mirisa“. Dokazano je da nisu samo neprijatni mirisi ti koji nas podstiču da bolje pamtimo događaje. I lijepi mirisi nam pomažu da lakše i bolje pamtimo. To potvrđuje rezultat eksperimenta u kojem su tokom učenja volonteri mirisali ruže, kao i noć prije ispita, a njihov učinak je bio poboljšan. Ovo bi mogao biti i mali trik kojim se mogu poslužiti svi oni koje čekaju važni ispiti. Iskoristite moć mirisa!

Sjećanje na mirise prenose se s koljena, na koljeno Pojedine studije o glodarima nam daju razloga da vjerujemo da se uspomene na mirise mogu prenositi i kroz generacije. Tako su, na primjer, miševi čiji su djedovi bili izloženi mirisu trešnjinog cvijeta, ali u kombinaciji sa elektrošokovima, oprezniji kada se susretnu sa ovim mirisom od miševa čiji preci nisu bili izloženi elektrošokovima. Naučnici vjeruju da se radi o naučenom strahu koji se može prenijeti sa generacije na generaciju putem hemijskih markera na DNK sekvencama koje su poznate kao epigenetske modifikacije. l

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

NUTRICIONIZAM

Da li dijeta utiče na hormonski balans? autor: mr ph.spec. Jasmina Jović Novaković

Rezultati studija pokazuju da dijete sa niskim sadržajem ugljenih hidrata mogu da izazovu gubitak težine i poboljšaju metaboličko zdravlje. Međutim, iako ove dijete daju odlične rezultate mjerene gubitkom kilograma, neophodan je i oprez.

vaka dijeta koja značajno ograničava kalorije, uključujući i dijete sa niskim sadržajem ugljenih hidrata, može poremetiti hormonsku ravnotežu kod žena.

Dijeta i nadbubrežne žlijezde Dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata može uticati na nadbubrežne žlijezde. Hormonsku ravnotežu u ovom slučaju regulišu tri glavne žlijezde: hipotalamus, hipofiza i nadbubrežne žlijezde. Hipotalamus i

hipofiza se nalaze u mozgu dok se nadbubrežne žlijezde nalaze na vrhu bubrega. Sve tri žlijezde međusobno djeluju kako bi održale hormone u ravnoteži, a ovo je poznato kao osovina hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA). HPA osovina je odgovorna za regulisanje nivoa stresa, raspoloženja, emocija, varenja,

imunološkog sistema, seksualnog nagona, metabolizma, nivoa energije...

Spoljašnji uticaji na rad nadbubrežne žlijezde Žlijezde su osjetljive i na spoljašnje faktore poput unosa kalorija, stresa i intenziteta vježbanja. Dugotrajni stres može izazvati prekomjernu proizvodnju hormona kortizola i noradrenalina, stvarajući neravnotežu koja remeti osovinu hipo-

Amenoreja se definiše kao odsustvo menstrualnog ciklusa 3 mjeseca i duže

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

talamus, hipofiza, nadbubrežne žlijezde što na kraju može dovesti do disfunkcije HPA osovine. Iako termin „umor nadbubrežne žlijezde“ povezan sa sličnim zdravstvenim problemima zbog dugotrajnog stresa nije medicinski, on odlično opisuje uticaj dugotrajnog stresa na ovu žlijezdu. Simptomi disfunkcije HPA osovine uključuju probleme sa spavanjem, oslabljen imuni sistem i veći rizik od hroničnih zdravstvenih problema kao što su kardiovaskularne bolesti, čir na želucu i problemi sa mentalnim zdravljem.

Dijeta i kortizol Studije o promjenama u ishrani kod ljudi sa gojaznošću sugerišu da unošenje premalo kalorija može djelovati kao stresor, povećavajući proizvodnju kortizola poznatog kao „hormon stresa”. Međutim, u mnogim od ovih studija nije došlo i do disfunkcije HPA osovine. Studija iz 2007. sprovedena na gojaznim muškarcima pokazala je da, bez obzira na gubitak težine, dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata povećava nivoe kortizola u poređenju sa onom sa umjerenim sadržajem masti i ugljenih hidrata.

Uticaj dijete sa niskim sadržajem ugljenih hidrata na menstrualni ciklus Dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata može izazvati nepravilne menstrualne cikluse ili amenoreju. Amenoreja se definiše kao odsustvo menstrualnog ciklusa 3 mjeseca ili više. Najčešći uzrok amenoreje je funkcionalna hipotalamična amenoreja, koja može biti rezultat izra-

Prednosti ishrane sa umjerenim unosom ugljenih hidrata mogu uključivati gubitak težine, poboljšanje raspoloženja i nivoa energije, normalnu menstrualnu funkciju i bolji san

www.pharmamedica.rs

zito restriktivne dijete, poremećaja ishrane, značajnog gubitka težine, dugotrajnog i/ili izuzetno jakog stresa ili previše intenzivnog vježbanja. Amenoreja se javlja kao rezultat hormonalnog poremećaja. Dolazi do smanjenje nivoa gonadotropin stimulišućeg hormona i posljedičnog pada nivoa drugih hormona kao što su luteinizirajući hormon, folikulostimulirajući hormon, estrogen, progesteron i testosteron. Nizak nivo leptina, hormona koji proizvode masne ćelije, je još jedan potencijalni uzrok amenoreje i neredovne menstruacije. Istraživanja sugerišu da je neophodan određeni nivo leptina za održavanje normalne menstrualne funkcije. Ako je unos ugljenih hidrata ili kalorija prenizak, smanjeno stvaranje leptina utiče na neravnotežu reproduktivnih hormona. Ovo je posebno izraženo kod žena sa manjom težinom ili vitkih žena na dijeti sa niskim unosom ugljenih hidrata. U pregledu istraživanja o sportistkinjama i njihovoj ishrani iz 2021. godine, autori su izvijestili da sportistkinje često unose premalo kalorija, posebno ugljenih hidrata, i da to može uticati na menstruaciju i druge važne metaboličke procese. Studije koje navode amenoreju kao nuspojavu obično su rađene samo kod žena koje su duže vrijeme bile na ishrani sa pretežno niskim sadržajem ugljenih hidrata. Jedna mala studija iz 2003. pratila je 20 tinejdžerki koje su koristile ketogenu (sa veoma niskim sadržajem ugljenih hidrata) dijetu za liječenje epilepsije. Istraživači su otkrili da je 45% imalo menstrualne probleme, a 6 amenoreju tokom perioda od 6 mjeseci.

Dijeta sa niskim sadržajem ugljenih hidrata može izazvati nepravilne menstrualne cikluse ili amenoreju.

Ako je unos ugljenih hidrata ili kalorija prenizak, smanjeno stvaranje leptina utiče na neravnotežu reproduktivnih hormona.

Ugljeni hidrati mogu biti značajni za funkciju štitne žlijezde koja proizvodi dva hormona: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3).

Kako dijeta utiče na rad štitaste žlijezde? Ugljeni hidrati mogu biti značajni za funkciju štitne žlijezde koja proizvodi dva hormona: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Ova dva hormona su neophodna za širok spektar tjelesnih

Preporučuje se da ugljeni hidrati čine 45–65% dnevnog unosa kalorija

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Kome se preporučuje ishrana sa malo ugljenih hidrata?

funkcija uključujući disanje, rad srca, nervni sistem, tjelesnu težinu, kontrolu temperature, nivo holesterola i menstrualni ciklus. U studiji žena sa karcinomom dojke, posebno ketogena dijeta nije imala štetne efekte na funkciju štitne žlijezde. U stvari, dijeta je imala korisne efekte u tome što je značajno smanjila nivoe laktata i alkalne fosfataze. Međutim, druge studije su pokazale su da su ugljeni hidrati neophodni za pravilan rad i funkciju štitne žlijezde i da njihov premali unos njih može smanjiti nivoe tiroidnih hormona. To može dovesti do umora, povećanja tjelesne težine i lošeg raspoloženja.

S obzirom na potencijalne neželjene efekte restiktivnih dijeta, preporuka je da se unosi umjerena količina ugljenih hidrata. Ovo se naročito odnosi na žene koje su aktivne i imaju poteškoće sa oporavkom posle treninga, imaju nedovoljno aktivnu štitnu žlijezdu, uprkos uzimanju ljekova, trude se da smršaju ili počnju da dobijaju na težini (čak i na dijeti sa malo ugljenih hidrata), više nemaju menstruacije ili imaju nepravilan ciklus zatim i za one koje su bile na dijeti sa malo ugljenih hidrata tokom dužeg vremenskog perioda, trudne su ili doje.

Koliko ugljenih hidrata treba da se unosi hranom?

Prednosti ishrane sa umjerenim unosom ugljenih hidrata

Optimalna količina ugljenih hidrata u ishrani varira za svakog pojedinca. Međutim, Smjernice o ishrani za Amerikance preporučuju da ugljeni hidrati čine 45–65% dnevnog unosa kalorija. Uprava za hranu i ljekove navodi da je za ishranu od 2.000 kalorija dnevna vrednost ugljenih hidrata 275 grama dnevno. Velika studija iz 2018. bavila se unosom ugljenih hidrata kod odraslih srednjih godina. U ovoj grupi, konzumiranje umjerene količine ugljenih hidrata to jest, 50% do 55% ukupnih kalorija bilo je povezano sa najmanjim rizikom za razvoj bolesti. To znači da će ljudi sa umjerenim unosom ugljenih hidrata vjerovatno živjeti duže od ljudi sa niskim ili visokim unosom ugljenih hidrata.

Prednosti ishrane sa umjerenim unosom ugljenih hidrata mogu uključivati gubitak težine, poboljšanje raspoloženja i nivoa energije, normalnu menstrualnu funkciju i bolji san. Za sportistkinje ili one osobe koje pokušavaju da dobiju na težini veći dnevni unos ugljenih hidrata takođe je preporučljiv. Nizak unos ugljenih hidrata može se savjetovati ženama koje imaju prekomjernu težinu ili gojaznost, izražen sedentarni način života, epilepsiju, sindrom policističnih jajnika, fibroide ili endometriozu, kandidijazu, insulinsku rezistenciju, dijabetes, neke oblike karcinoma, Alchajmerovu ili Parkinsonovu bolest. l

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Treba imati na umu da je „malo ugljenih hidrata“ različito definisano u studijama. Neke dijete su bile sa izuzetno malo ugljenih hidrata, u rasponu od 15 do 20 grama dnevno. Na drugom kraju su one manje restriktivne definisane kao manje od 45% dnevnih kalorija iz ugljenih hidrata. Manji unos ugljenih hidrata može koristiti ženama sa gojaznošću, epilepsijom, dijabetesom, sindromom policističnih jajnika i nekim drugim stanjima. Istraživanja sugerišu da su ženski polni hormoni osjetljivi na dostupnost energije, što znači kozumiranje izuzetno niskokalorične hrane ili vrlo malo ugljenih hidrata. Takva neravnoteža može imati veoma ozbiljne posljedice, uključujući smanjenu plodnost, loše raspoloženje i povećanje tjelesne težine. Međutim optimalni unos ugljenih hidrata uveliko varira među pojedincima. Ne postoji jedno rješenje za sve u ishrani. Neki ljudi najbolje funkcionišu na dijeti sa malo ugljenih hidrata, drugi na dijeti sa umjerenim do visokim sadržajem ugljenih hidrata. Ljekar dijetolog ili nutricionista mogu pomoći da se optimalno individualno prilagodi unos ugljenih hidrata.

www.pharmamedica.rs

ISHRANA

Paradajz super hrana K

onzumiranje paradajza doprinosi zaštiti od karcinoma, pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska, utiče na snižavanje nivoa glukoze u krvi zbog čega se posebno preporučuje dijabetičarima. Paradajz sadrži karotenoide, lutein i likopen, koji štite oči od oštećenja izazvanog svjetlošću. Međutim, nije sve tako sjajno. Paradajz se nalazi u prvih deset na listi voća i povrća po nađenim ostacima pesticida na površini pa je neophodno prije upotrebe paradajz dobro oprati ili, što je još bolje konzumirati paradajz iz organskog uzgoja.

RAZLOGA DA PARADAJZ UVRSTITE U SVOJU ISHRANU

Zaštita od karcinoma Najvažniji sastojak paradajza kojem se i pripisuju zasluge u prevenciji karcinoma je likopen. Ovaj biljni pigment paradajzu daje jarko crvenu boju i pripada grupi jedinjenja koja se nazivaju karotenoidi. Istraživanja su pokazala preventivnu ulogu likopena na razvoj karcinoma prostate, dojke, materice i pluća. Pored likopena, paradajz je odličan izvor vitamina C i drugih antioksidantnih materija što predstavlja štit u borbi protiv slobodnih radikala i oksidativnog stresa koji se direktno povezuju sa razvojem mnogih bolesti. Paradajz je namirnica koja je bogata vlaknima što zajedno sa visokim sadržajem karotena smanjuje rizik od razvoja karcinoma debelog crijeva.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

Iz ugla botaničara paradajz je voće, iz kulinarskog svrstava se u povrće a iz ugla nutricionista paradajz je super hrana! Pomaže u održavanju normalnog krvnog pritiska

Održavanju normalnih vrednosti krvnog pritiska pomaže nizak unos natrijuma, a povećan unos kalijuma. Paradajz, kao namirnica bogata kalijumom može pomoći u regulaciji krvnog pritiska i tako smanjiti rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Doprinosi zdravlju srca Paradajz sadrži vlakna, kalijum, vitamin C i holin koji održavaju zdravlje srca. Povećan unos kalijuma u kombinaciji sa smanjenjem unosa natrijuma je najvažnija promjena u ishrani ljudi koja smanjuje rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Paradajz je namirnica koja se odlično uklapa u ovu promjenu.

Paradajz, kao namirnica bogata kalijumom može pomoći u regulaciji krvnog pritiska i tako smanjiti rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti. Folati, kojima je paradajz bogat, pomažu u održavanju ravnoteže homocisteina. Homocistein je aminokiselina koja nastaje razgradnjom proteina. Smatra se da homocistein povećava rizik od srčanog i moždanog udara. Folati odražavanjem nivoa homocisteina pomažu da se ovaj rizik smanji. Ne samo da je viši unos kalijuma u odnosu na natrijum povezan sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, nego i štiti mišiće, čuva mine-

www.pharmamedica.rs

Umjerenost je ključ dobrog zdravlja

Svjež ili termički obrađen?

Likopena ima oko 5 puta više u kori u odnosu na pulpu paradajza. Termičkom obradom ćelijski matriks se razgrađuje čime se dostupnost likopena povećava. Takođe, tras oblik se pretvara u cis koji ima veću bioraspoloživost. Za apsorpciju je važno i prisustvo masnoće pa se preporučuje konzumiranje sa dodatkom maslinovog ulja.

ralnu gustinu kostiju i smanjuje rizik stvaranja kamena u bubregu.

Pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi Istraživanja pokazuju da osobe sa dijabetesom tip 1 čija je ishrana bogata vlaknima imaju niže nivoe šećera u krvi. Kod osoba koje boluju od dijabetesa tip 2 pored nižeg nivoa šećera u krvi, kozumiranje paradajza doprinosi i regulaciji nivoa lipida i insulina. U jednoj šolji čeri paradajza nalazi se oko 2 grama vlakana. Dijabetičarima se preporučuje unos 25 g vlakana dnevno za žene i 38 g dnevno za muškarce.

Za bolji rad crijeva Hrana sa visokim sadržajem vode i vlakana, kao što je paradajz, pomaže kod hidratacije i normalnog rada crijeva. Jedan od nadimaka paradajza je laksativno voće. Vlakna dodaju masu stolici i korisna su za regulaciju zatvora. Međutim, ukoliko osoba ne uzima dovoljno tečnosti vlakna ne mogu ostvariti svoju ulogu pa se za regulaciju zatvora u ovom slučaju preporučuje smanjen unos.

Štiti oči Paradajz je bogat izvor likopena, luteina i beta-karotena. Oni kao antioksidansi štite oči od oštećenja izazvanih svjetlošću, razvoja katarakte i degeneracije makule povezane sa starošću. Skorija istraživanja su potvrdila vezu

www.pharmamedica.rs

ishrane sa visokom količinom karotenoida luteina i zeaksantina, oba prisutna u paradajzu, i smanjenja rizika od neovaskularne degeneracije makule od čak 35 %.

Za lijepu kožu Kolagen je gradivni element kože, kose, noktiju i vezivnog tkiva. Takođe, prisutan je i u zubima, krvnim sudovima, rožnjači. Postoji više tipova kolagena a za organizam najvažniji su tip 1, 2, 3 i 4. U našem organizmu kolagen se stvara od prokolagena koji se sastoji od aminokiselina glicina i prolina. Za odvijanje ovog procesa neophodno je prisustvo vitamina C. Paradajz je dobar izvor vitamina C. Pored uloge u sintezi kolagena, vitamin C kao jak antiosidans štiti kožu od štetnog djelovanja UV zraka. Ukolko ga nema dovoljno oštećenja su više izražena što se manifestuje pojavom fleka, pega, bora, koža postaje opuštena.

Trudnoća Kako bi se spriječili defekti neuralne cijevi kod novorođenčadi neophodno je prije i u toku trdnoće unositi adekvatnu količinu folata. Folna kiselina je sintetički oblik folata. Može se dobiti iz suplemenata, ali i promjenama u ishrani. Trudnicama se uglavnom preporučuju suplementi, a paradajz kao odličan prirodni izvor folata može biti dodatna podrška. Folati se preporučuju i ženama koje planiraju da zatrudne u bliskoj budućnosti. l

Konzumiranje paradajza u većim količinama ipak nije potpuno bezbedno. Svake godine, Radna grupa za životnu sredinu (EVG) sastavlja listu voća i povrća koje sadrže najviši nivo ostataka pesticida. Ove namirnice su poznate kao „Prljavih dvanest“. U 2017. paradajz se našao na 10. mjestu, a čeri na 14. mjestu. Kako bi se smanjila izloženost pesticidima, EVG preporučuje kupovinu organskih namirnica kad god je to moguće. Isto tako, neophodno je paradajz prije jela dobro oprati. Beta-blokatori su ljekovi koji se najčešće propisuju u terapiji srčanih oboljenja, i mogu izazvati povećanje nivoa kalijuma u krvi. Namirnice sa visokim sadržajem kalijuma, kao što je paradajz, treba konzumirati umjereno ukoliko je osoba na terapiji beta-blokatorima. Višak kalijuma može biti štetan za ljude sa otežanim funkcionisanjem bubrega. Ukoliko se ne ukloni višak kalijuma iz krvi može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema. Ukoliko osoba ima smanjenu bubrežnu funkciju savjet je umjerenost u korišćenju paradajza. Kod osoba sa gastroezofagealnom refluksnom bolešću (GERB) zbog unosa kisele hrane kao što je paradajz može doći do izraženijih simptoma kao što su gorušica i povraćanje. Koliko će ove reakcije biti intezivne je individualno.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

ŽIVOTNI STIL

VISOKI vs niski: Jedno istraživanje je pokazalo da muškarci koji su viši od 180cm imaju čak 60% manji rizik od Alchajmerove bolesti u odnosu na osobe koje su niže od 170cm.

Žene koje su visoke 152 cm i niže, imaju veću vjerovatnoću da rode ranije u odnosu na termin porođaja

Kako visina utiče na naše zdravlje?

Prema mišljenju naučnika, visina čovjeka ukazuje na jačinu i dominaciju, ali i psihičku snagu. Izgleda da u ovoj tvrdnji ima istine. Istraživanja pokazuju da su visoki ljudi snalažljiviji, da se brže zapošljavaju, lakše postižu uspjeh i zarađuju novac. Ipak, uprkos tome što visinom skreću pažnju na sebe, u životima natprosječno visokih ljudi nije sve tako bajno. Nova istraživanja ukazuju na veći rizik od kancera kod visokih ljudi. Takođe, smatra se da su visoki ljudi trapaviji i češće završavaju „u gipsu“.

atprosječno visoki ljudi su samouvjereniji. Ljudi ih primjećuju prije nego osobe koje su nižeg rasta. Taj vizuelni efekat je presudan u mnogim sferama života, pa su tako visoki muškarci uglavnom interesantniji ženama. Isto tako i visoke žene privlače više pažnje od žena prosječne ili ispodprosječne visine. Sjetimo se samo poznatih svjetskih manekenki i top modela koje upravo spadaju u kategoriju visokih žena. Ipak, kada planiraju zajednički život sa nekim, muškarci u najvećem broju slučajeva biraju žene prosječne visine, kažu pojedina istraživanja. Ipak, da li visina donosi samo prednosti? Uz sve dobre strane, visoki ljudi su nespretniji, pa samim tim i skloniji povredama. Na primer, visoke žene sklonije su lomu kuka u odnosu na niže žene. Ako tome dodamo da visoke osobe imaju i više ćelija u tijelu, povećava se i rizik od mutacija ćelija, pa su te osobe sklonije kancerogenim oboljenjima u kasnijem periodu života.

autor: Tamara Vlaškalin

Nasuprot njima, naučnici su ustanovili da niži ljudi žive duže i zdravije. Selo Villagrande Strisaili na Sadiniji poznato je kao selo koje ima najviše stogodišnjaka u Evropi. Prosječna visina muškaraca koji žive u tom selu je 160 cm. Ako se uzme u obzir specifičan stil života i mediteranski način ishrane, u sinergiji sa pređašnjom teorijom o

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

Da li ste znali da visina ima uticaj i na naš ljubavni život?

visini i oboljenjima, sigurno je da je ovo bar djelimično tačan recept za dugovječnost.

Visina kao faktor rizika Dakle, tjelesna visina osobe ne uzrokuje oboljenja, ali može da poveća ili smanji vjerovatnoću za nastanak određenih zdravstvenih problema. Visoke osobe su sklonije bolestima proširenih vena, kao i nepravilnog rada srca. Takođe, novija istraživanja govore u prilog tome da su natprosječno visoki ljudi u većem riziku od bolesti koje podrazumijevaju oštećenja nerava na rukama i nogama, kao i infekcije kože i kostiju. S druge strane, osobe niže tjelesne visine (ispod 160cm) imaju manje šanse da obole od pojedinih vrsta karcinoma, ali veću šansu da dobiju koronarnu bolest ili moždani udar u odnosu na visoke ljude. Stvaranje krvnog ugruška vjerovatnije je da će se desiti osobama višeg rasta, a najmanja vjerovatnoća je da se ugrušak stvori kod izrazito niskih ljudi. Kada govorimo o dijabetesu, postoji pretpostavka da je ova bolest povezana sa dužinom nogu kod odraslih ljudi. Najmanja mogućnost da ga dobiju su osobe visokog rasta. Kada je u pitanju Alchajmerova bolest, viši ljudi imaju manje šanse da je dobiju. Jedno istraživanje je pokazalo da muškarci koji su viši od 180cm imaju čak 60% manji rizik od Alchajmerove bolesi u odnsu na osobe koje su niže od 170cm. Naučnici su otišli i dalje, tako su ispitali i uticaj tjelesne visine na trudnoću i ustanovili da žene koje su visoke 152 cm i niže, imaju veću vjerovatnoću da rode ranije u odnosu na termin porođaja. Još uvijek se ne zna razlog ali se razmatra teorija o veličini određenih dijelova tijela (materice i cerviksa). Studija koja je rađena u Americi 2006. godine navodi i da su žene koje su u prosjeku bile više za 2,5 cm od nacionalnog prosjeka, rađale češće blizance i trojke. Kada su u pitanju muškarci, rađena su ispitivanja na čak 22.000 osoba iz sedam zemalja i ustanovljeno je da niži muškarci imaju veće šanse da oćelave. Visoki ljudi imaju

www.pharmamedica.rs

New York University u svom istraživanju koje je obuhvatilo 5.000 porodica kaže da muškarci niži od 170cm za 32% imaju manje šanse da se razvedu od svojih partnerki. Ipak, odgovor može ležati i u pretpostavci da su ženama interesantniji visoki muškarci, pa se muškarci niži rastom kasnije žene. Interesantno je i istraživanje Univerziteta u Berrecinu u Mađarskoj u kojem se navodi da muškarci niži od 167cm imaju češće seksualne odnose. Uprkos ovim istraživanjima, veliki broj ljudi nižeg rasta smatra da su visoki ljudi atraktivniji i popularniji, te cijelog života pate za kojim centimetrom više. Ako smatrate da će vam tih nekoliko centimetara uliti toliko neophodno samopouzdanje, ako ste u srednjim dvadesetim godinama kada se u suštini završava rast, možete donekle pomoći sebi i izvući svoju punu visinu. Recept je: redovan i kvalitetan san, zdrava i pravilna ishrana sa dovoljno vitamina D, unošenje kalcijuma i cinka i redovna fizička aktivnost i vježbanje. Naročito se preporučuje plivanje, vježbe istezanja i preskakanje konopca. Ne morate biti vrhunski sportista da biste doživjeli „visinski preporod“. Zdrav i kvalitetan život u svakom slučaju su poželjni, pa makar bili i par centimetara niži. Zdravlje, dobra energija i osmijeh svakako jesu ono čime osvajamo ljude.

veću vjerovatnoću da pod uticajem visokih temperatura i zagrijavanja tijela dožive toplotni udar, što je i logično jer viši i teži ljudi stvaraju više tjelesne toplote.

Visina utiče i na ljubavni i seksualni život Na našu visinu prije svega utiče genetika. Tokom rasta i razvoja organizma čovjeka na visinu mogu uticati i drugi faktori kao što je ishrana, način života, hormoni, sportska aktivnost, kao i različita zdravstvena stanja osobe, ali i životna sredina. Tako su neki od faktora koji ometaju rast izloženost duvanskom dimu u toku razvoja fetusa, kvalitet njege tokom trudnoće majke, a kasnije i novorođenčeta, mala tjelesna težina bebe na porođaju, bolesti u djetinjstvu i pubertetu i slično. Veliki broj istraživača i naučnika u najprestižnijim medicinskim centrima u svijetu još uvijek pokušava da dođe do dodatnih saznanja o uticaju različitih faktora na našu visinu, ali i visine kao faktora rizika za različite bolesti i stanja. l

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

FITOTERAPIJA

Bokvica ljekoviti korov

Familija bokvica broji 265 vrsta od kojih su kod nas najpoznatije uskolisna, muška bokvica (Plantago lanceolata) i širokolisna, ženska bokvica (Plantago major). To su višegodišnje zeljaste biljke. Možete ih naći pored puta, u parkovima, na parkingu, travnatim površinama, njivama. Prosto rečeno rastu kao korov. Prepoznaćete je po dugačkim, tankim listovima (uskolisna bokvica) ili širokim, jajastim listovima sa dugačkim drškama (širokolisna bokvica) sakupljenih u rozetu iz čijeg središta se uzdiže cvjetno stablo bez listova koje se završava zelenosmeđim klasom. Ono što ove korove čini posebnim jeste njegova ljekovita moć.

autor: mr ph. Marija Selakov

okvica (naročito muška) je pored bijelog sljeza i jagorčevine najkorišćenija biljka za suzbijanje kašlja. Za njenu iscjeliteljsku moć znali su još stari Grci koristeći je za zarastanje rana. I danas se bokvica u narodu koristi za liječenje mnogih bolesti poput infekcija kože i drugih zaraznih bolesti, poremećaja varenja i disanja, za poboljšanje cirkulacije, za ublažavanje bolova i groznice i za prevenciju raka. Bokvica se u kombinaciji

Bokvica djeluje kao ekspektorans, odnosno podstiče izbacivanje bronhijalnog sekreta te se koristi kod produktivnog kašlja, za iskašljavanje. sa vinom ili medom koristila za liječenje gihta, dok je pomiješana sa solju korišćena kod artritisa. Iako imaju sličan sastav i efekte na zdravlje, čini se da širokolisna bokvica ima izraženije efekte na kožu, dok uskolisna bokvica ima dominantno efekte na unutrašnjost organizma.

Šta se to krije u bokvici? Bokvica sadrži iridoidne glikozide od kojih je najvažniji aukubin koj djeluje antibakterijski, blago laksativno, he-

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

patoprotektivno i podstiče izlučivanje mokraćne kiseline. Pored toga sadrže i tanine koji imaju antibakterijski efekat, flavonoide koji odlično umiruju upalne reakcije, sluzi koje djeluju umirujuće i protivupalno naročito na donje disajne puteve. Alantoin podstiče proliferaciju ćelija i djeluje protivupalno.

Bokvica u savremenoj medicini Sa napretkom nauke sintetisani su novi ljekovi za terapiju mnogih bolesti koji su znatno efikasniji od primjene ljekovitih biljaka, međutim i pored toga bokvica je uspjela da zauzme značajno mjesto u savremenoj medicini. Mnogi zdravstveni efekti bokvice su naučno dokazani, a mnoga farmaceutska regulatorna tijela su prepoznala njenu ulogu u liječenju određenih bolesti.

Bokvica kao hrana Neke vrste bokvice se konzumiraju i kao dio svakodnevne ishrane. Na primjer, Plantago asiatica postaje sve popularnija u savremenoj ishrani koja promoviše zdravlje. Takođe, sjeme i listovi uskolisne bokvice su popularni u Francuskoj i Italiji i koriste se za pripremu salata, ali i hrane za bebe. U ove svrhe se koriste i svježi listovi širokolisne bokvice, a njena sjemena se koriste i u pripremi grickalica, kolača i hlebova. Zanimljiv je podatak i da se sluzi dobijene iz bokvice koriste kao stabilizator u industriji sladoleda i čokolade.

Sluzi iz indijske bokvice (Plantago ovata) omekšavaju stolicu, te se zvanično koristi kod konstipacije. Bokvica se primjenjuje i kod bolesti mokraćne bešike i gastrointestinalnog trakta, kao i kod čireva. U Grčkoj se čaj od bokvice koristi za liječenje stomačnih grčeva.

Zahvaljujući svom kompleksnom sastavu bokvica ispoljava mnogobrojne zdravstvene efekte. Danas se na području Evrope bokvica tradicionalno primjenjuje kod upale sluznice respiratornog trakta, usne šupljine i ždrijela, ali i kod kašlja na koji ima dvojaki uticaj. Bokvica djeluje kao ekspektorans, odnosno podstiče izbacivanje bronhijalnog sekreta te se koristi kod produktivnog kašlja, za iskašljavanje. Dodatno sluzi iz bokvice oblažu sluzokožu disajnih puteva te umiruje suvi, nadražajni kašalj.

Spolja se primjenjuje kod upale kože i sluzokože. Macerat ili svjež sok biljke su odlična sredstva za brzo zarastanje posekotina, rana, opekotina, modrica i bolova u ušima. Bokvica zaustavljanja krvarenje te se koristi i kod hemoroida. Zbog toga je u narodu i poznata kao „lijek za sve rane“. Plantago lanceolata se trenutno prodaje kao pomoć za prestanak pušenja u Ujedinjenom Kraljevstvu, jer se kaže da izaziva averziju prema duvanu, dok je u Sjedinjenim Američkim Državama Plantago major patentiran i plasiran na tržište za istu svrhu. Bokvica je sve popularnija i u kozmetičkoj industriji. Losioni i kremovi na bazi bokvice imaju svojstvo da čiste kožu i doprinose poboljšanju njenog izgleda i zdravlja. Neke kozmetičke kompanije koriste ekstrakt bokvice i za stimulaciju proizvodnje kolagena, zarastanje rana i za usporavanje starenja kože.l

Kako se bokvica primjenjuje? Bokvica se najčešće primjenjuje u obliku sirupa i čajeva, ali i za pravljenje raznih vrsta obloga i melema. Prosječna dnevna doza za odrasle i starije osobe je 3-6 grama suvog lista, dok je za djecu uzrasta 1-4 godine prosječna dnevna doza 1-2 grama, 2-4 grama za uzrast 4-10 godina godina, a 3-6 grama za uzrast 10-16 godina. Veće doze mogu izazvati laksativni efekat i dovesti do sniženja pritiska. Ne preporučuje se primjena tokom trudnoće.

PharmaMedica Crna Gora ⁄ broj 17

www.pharmamedica.rs

Sve o im k s n o z e s rnim o t a r i p s re ma infekcija

eBooks

Upoznajte nove Dietpharm Direkt oblike!

Imuno CD Direkt - Vitamin C, vitamin D i cink provjereni trio za zdrav imunitet! - Za osobe koje imaju oslabljen imunitet, osjećaju umor i iscrpljenost. - Direktna podrška tvom imunitetu

Bio C 500 Direkt - 500mg vitamina C s produženim oslobađanjem i dodatkom bioflavonoida iz kore agruma. - Idealan oblik C vitamina za one koje žure - Vitamin C za imunitet, nedostatak energije i osjećaj umora i iscrpljenosti.

Uzmite Dietpharm Direkt sada i odmah direktno!