Može li diskriminacija na poslu biti okidač za hipertenziju?

autor: Tamara Vlaškalin

Diskriminacija ili neka druga nepravda koju kontinuirano doživljavamo na radnom mjestu može biti razlog hroničnog stresa. A hronični stres može biti okidač za hipertenziju, potvrđuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Američke asocijacije za srce. Šta je diskriminacija i kako utiče na naše zdravlje? Zašto u situacijama kada osjećamo stres i sami kažemo da nam je skočio pritisak? Koliko su posljedice dugotrajne diskriminacije na naše zdravlje ozbiljne? Saznajte u narednim redovima.

Nova studija objavljena 2023. godine u časopisu Američke asocijacije za srce, ukazuje na to da diskriminacija na poslu, mjestu gdje provodimo značajan dio svog vremena, može biti štetna za zdravlje našeg srca. Naime, ovo istraživanje je otkrilo da su ljudi koji su prijavljivali visok nivo diskriminacije na radnom mjestu skloniji hipertenziji u poređenju sa onima koji nisu u tolikoj mjeri bili izloženi diskriminatornom postupanju nadređenih i drugih kolega.

Šta je diskriminacija?

Važno je znati da nije svako nepravedno postupanje diskriminacija. Naime, diskriminacija jeste nejednako postu- panje prema nekoj osobi ili grupi ljudi na osnovu nekog ličnog svojstva. Ta lična svojstva mogu biti rasa, boja kože, nacionalna pripadnost, etničko porijeklo, pol, seksualna orijentacija, rodni identitet, invaliditet, starost, versko ili političko ubjeđenje, zdravstveno stanje, bračni i porodični status itd. Dakle, diskriminacija jeste nejednako tretiranje i isključivanje ljudi na osnovu nekog od navedenih ličnih svojstava. Međutim, diskriminacija je i kada osobe koje se nalaze u neravnopravnom položaju tretiramo na isti način. Tako se, na primjer, osobe sa invaliditetom, u startu nalaze u nejednakom položaju u odnosu na ljude koji nemaju invaliditet.

Pored visokog krvnog pritiska, ljudi izloženi diskriminaciji su skloniji i dijabetesu tipa 2, gojaznosti, pa čak su i izloženiji različitim upalama i infekcijama.

Šta kaže istraživanje?

Stručnjaci koji su bili uključeni u sprovođenje ovog istraživanja navode da su neprijatnosti i uvrede koje svakodnevno doživljavaju diskriminisani radnici zapravo specifičan vid stresa koji povećava rizik za razvoj širokog spektra faktora koji su povezani sa srčanim oboljenjima. Pored visokog krvnog pritiska, ljudi izloženi diskriminaciji su skloniji i dijabetesu tipa 2, gojaznosti, pa čak su i izloženiji različitim upalama i infekcijama.

Studija je pratila 1.246 odraslih žena i muškaraca različitih zanimanja i različitih nivoa obrazovanja. Svi učesnici i učesnice u istraživanju su bili srednjih godina, sličnih životnih navika i, što je za istraživanje bilo najvažnije, niko od njih nije imao visok krvni pritisak na početnim mjerenjima. Svi učesnici su odgovarali na šest ključnih pitanja na osnovu kojih je bilo moguće izmjeriti potencijalno postojanje i intenzitet diskriminacije. Tako su neka od pitanja bila koliko često ispitanici misle da im se dodjeljuju nepravedni zadaci koje niko drugi nije želio da obavi, koliko često su nadgledani više od drugih radnika, koliko često njihov nadređeni ili kolege koriste etničke, rasne ili seksualne uvrede ili šale, koliko često se osjećaju ignorisano ili nepoštovano od strane svog šefa, i koliko često su videli da je kolega sa manje iskustva i kvalifikacija unapređen prije njih.

Na osnovu odgovora, istraživači su izračunali „rezultate diskriminacije“ i podijelili učesnike u grupe sa niskim, srednjim i visokim stepenom izloženosti diskriminaciji. Ono što je istraživače posebno zaintrigiralo je da je nakon osam godina praćenja, oko 26% učesnika u istraživanju prijavilo pojavu visokog krvnog pritiska i to u grupi kojoj je u startu izmjeren visok stepen izloženosti diskriminaciji na radnom mjestu. Zapravo, istraživanje je pokazalo da su oni sa srednjim ili visokim rezultatima na skali diskriminacije bili 22%, odnosno 54% više skloni hipertenziji tokom trajanja studije.