2 minute read

Veliki značaj malih krvnih sudova mozga i srca

autor: dr Marina Vasić Prelić Specijalista interne medicine, kardiolog Euromedik

Zahvaljući savremenoj dijagnostici danas, bolesti velikih krvnih sudova relativno lako prepoznajemo i dosta uspješno liječimo. Međutim, pravi izazov u medicini leži u dijagnostici i liječenju bolesti malih krvnih sudova, naročito mozga, čiji je promjer manji od <500 μm.

Advertisement

Iiako je ovo prvenstveno polje rada neurologa i psihijatara, i uloga kardiologa može biti od velikog značaja u ranom prepoznavanju prvih simptoma oboljenja i identifikaciji faktora rizika. Zašto? Zato što je zdravlje mozga u direktnoj vezi sa zdravljem srca i krvnih sudova koji mozgu obezbjeđuju adekvatan dotok kiseonika i nutritivnih elemenata.

Poznato je naime da su najznačajni faktori rizika za nastanak bolesti malih krvnih sudova mozga zapravo najčešća stanja od kojih boluju naši pacijenti: povišene vrijednosti krvnog pritiska, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, poremećaji srčanog ritma, koronarna bolest.

Pacijent će se požaliti da ne pije baš redovno terapiju jer mu je teško da zapamti kada pije koji lijek. Takođe će za kratko vrijeme postaviti isto pitanje više puta.

Kada postavimo dijagnozu ovih oboljenja uvijek moramo težiti njihovoj korekciji uz istovremeno prepoznavanje ranih simptoma i znakova bolesti malih krvnih sudova mozga. Kako? Tako što ćemo

Urgencija mokrenja nije rijetka kod ovih pacijenata, ali nažalost najčešće ostaje neprepoznata ili pogrešno prepoznata obratiti pažnju na simptome koji se najčešće javljaju, a koje relativno lako možemo prepoznati:

• zaboravljanje, poremećaj pažnje i mentalna usporenost

• depresivno raspoloženje, promjene u kvalitetu sna, iznenadna agresivnost, ljutnja ili plačljivost

• blago usporen hod i osjećaj nestabilnosti

• urgencija mokrenja

Sve ove simptome možemo primijetiti pažljivim posmatranjem i razgovorom sa pacijentom. Pacijent će se požaliti da ne pije baš redovno terapiju jer mu je teško da zapamti kada pije koji lijek. Takođe će za kratko vrijeme postaviti isto pitanje više puta. Teže će pronalaziti prave riječi da objasni ono što želi. Požaliće se na primjer i da teže koristi kućne uređaje, ima problem sa upamćivanjem spiska za kupovinu ili sa vođenjem finansija i snalaženjem u saobraćaju.

Takođe, već dok nam prilaze, kod ovih pacijenata možemo primijetiti promjene u hodu: hodaju oprezno, pomalo nesigurno, sitnim koracima koji kao da su zalijepljeni za pod.

Često nose štap sa obrazloženjem da imaju blage bolove u kostima. Držanje pacijenta takođe može biti narušeno, pa može doći i do pada, posebno pri naglim pokretima npr. okretanju ili prilikom ustajanja u toku noći, što predstavlja veliku opasnost zbog mogućih povreda.

Urgencija mokrenja nije rijetka kod ovih pacijenata, ali nažalost najče-

Prevencija i zaštita

Neuroprotektivna terapija ima za cilj da uspori kognitivno propadanje, spriječi nastanak prvog ili ponovljenog moždanog udara i očuva funkcionalnu nezavisnost pacijenta. Jedan od lijekova iz ove grupe jeste vinpocetin, koji svojim pozitivnim cerebrovaskularnim, antiinflamatornim i antioksidativnim dejstvom ostvaruje neuroprotekciju i za razliku od većine lijekova iz ove grupe nije kontraindikovan za primjenu kod starijih pacijenata koji najčešće već koriste antihipertenzivnu, antikoagulantnu ili antiagregacionu terapiju.

šće ostaje neprepoznata ili pogrešno prepoznata, naročito kod starijih osoba muškog pola zbog udruženosti sa promjenama na nivou prostate.

Iako će navedene simptome ljekar lako prepoznati, ono što otežava postavljanje dijagnoze je to što se oni ne moraju javiti istovremeno, ali i to što ih većina pacijenata smatra normalnim, očekivanim promjenama u toku starenja, pa se na njih neće ni požaliti sve dok oni ne počnu u značajnoj mjeri da narušavaju kvalitet njihovog života.

Kada primijetimo navedene simptome, pacijentima uvijek uz redovnu farmakološku terapiju, treba da savjetujemo umjerenu fizičku aktivnost, smanjenje pušenja, umjerenu upotrebu alkohola, bavljenje aktivnostima koje podstiču mentalnu vitalnost (čitanje, riješavanje ukrštenih riječi) i primjenu neuroprotektivne terapije. l

Reference:

1. Vascular aging: A tale of EVA and ADAM in cardiovascular risk assessment and prevention. Hypertension 2009

2. Yu F, Wu D, Wei C, Wu A. Vascular cognitive impairment and dementia in type 2 diabetes mellitus: an overview. Life Sci 2020; 254: 117771.

3. Chen L, Jiao J and Zhang Y (2022) Therapeutic approaches for improving cognitive function in the aging brain. Front. Neurosci.

This article is from: